Budućnost Hrvatskog Turizma Nakon Ulaska U Eu

Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 35-55, 2006 I.
Vukovi: SUVREMENI TRENDOVI U RAZVOJU TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI...
T.E.I. Thessaloniki Greece WIFI sstereich

Wirtschaftskammer Department of Tourism Management
UDC 338.486(4-67 EU: 497.5)

Original scientific paper Received: 22.01.2006
SUVREMENI TRENDOVI U RAZVOJU TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI I IMPLIKACIJE NA HRVATSKU

University of Rijeka, Croatia1
Ivan Vukovi
Saetak: U radu se istrauju suvremeni trendovi u razvoju turizma u Europskoj Uniji kao i njihove implikacije na razvoj turizma u RH jer je EU, kao najvea regionalna integracija u svijetu, sa svojim turistikim tritem, ali i sa svojim ekonomskim potencijalima postala najvea i najznaajnija regionalna ekonomska zajednica koja bitno utjee na razvoj turizma u RH. Radi se o tome da EU od 01. svibnja 2005. godine obuhvaa dvadesetpet najrazvijenijih zemalja Europe, ako se izuzmu vicarska i Norveka koje imaju vie od 470 milijuna stanovnika, te koje u svjetskom turistikom prometu sudjeluju sa vie od 40% turistikog prometa u svjetskim razmjerima, a u europskim razmjerima sa vie od 75%. Istodobno, po svojim izdacima za turizam, lanice EU su meu najznaajnijim zemljama svijeta jer trenutno sudjeluju sa vie od 45% izdataka u svjetskim razmjerima za inozemni turizam, a isto tako kao emitivne zemlje u turizmu, najznaajniji su izvor razvoja turistikog prometa u svijetu i Europi. U isto vrijeme EU od turizma zarauje trenutno vie od 40% ukupnog prihoda od inozemnog turizma u svijetu, a 2004. godine taj prihod se procjenjuje na 526 milijardi amerikih dolara. U tom kontekstu treba shvatiti da je RH kao tradicionalna mediteranska destinacija u turistikom pogledu izuzetno znaajan partner EU i njenim lanicama. Hrvatska svojim prirodnim, kapitalnim i ljudskim potencijalima ima vrlo veliko znaenje za razvoj turizma u EU jer u 2004. godini od ukupnog turistikog prometa u iznosu od 5,8 milijuna turista, 25 lanica EU sudjelovalo je sa 75% ostvarenog turistikog prometa, te u ostvarenim deviznim primanjima od turizma od 6,9, udio EU bio je vii od 85%. Afirmacija RH kao materinske tradicionalne turistike destinacije, to znai afirmacija svih prirodnih, kulturnih, povijesnih, kapitalnih i ljudskih potencijala, trenutno ini Hrvatsku najpoeljnijom turistikom destinacijom u Europi i svijetu. U tom kontekstu Hrvatska je od prvorazrednog znaaja za EU u turistikom pogledu i jedino zajednikim aktivnostima i koordinacijom Hrvatske i EU mogue je ostvariti u perspektivi da RH doista postane europska turistika Kalifornija. Kljune rijei: suvremeni, trendovi, razvoj turizma, EU, implikacija, Hrvatska. Abstract: MODERN TRENDS IN DEVELOPMENT OF TOURISM WITHIN EUROPEAN UNION AND THEIR IMPLICATIONS UPON CROATIA. This paper researches modern trends in development of tourism in European Union, as well as the implication on the development of tourism in Republic of Croatia, because EU has become the biggest regional integration in the world, with its tourism market, while with its economical potentials it has become the biggest and most significant regional economic community which has influence on the development of tourism in Croatia. It is known that EU from 1st of May 2005 consists of twenty-five most
1 Ivan Vukovi, Ph.D., Associate Professor, University of Rijeka, Faculty of Tourism and Hospitality Management in Opatija, Croatia.
35
Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 35-55, 2006 I. Vukovi: SUVREMENI TRENDOVI U RAZVOJU TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI... developed countries in Europe, thus excluding Switzerland and Norway, which have more than 470 million inhabitants, and participate in the worlds tourism trade with more than 40% of tourism turnover in the world, while in European proportions with more than 75%. On the other hand by their expenditure in tourism, members of EU are among most significant countries in the world, because they momentarily participate with more than 45% expenditure in world proportions for foreign tourism, as well as amity countries in tourism are the most significant source in development of tourism turnover in the world and Europe. At the same time, EU earns from tourism more than 40% of the total income from foreign tourism in the world, while in year 2004 this income is valued at $526 million. In this context it must be realised that Croatia as a traditional Mediterranean destination from the tourism aspact is a significant partner to EU and its members. Croatia with its natural, capital and human potentials has great importance for development of tourism in EU, because in year 2004 it had the total tourism turnover in the amount of 5,8 million tourists, 25 EU members participated with 75% of realized tourism turnover, while in realized foreign tourism incomes 6,9, the ratio from EU was greater than 85%. Recognition of Croatia as a motherly-traditional tourism destination, which means recognition of all natural, cultural, historical, capital and human potentials, at this moment, makes Croatia the most desirable tourism destination in Europe and in the world. In this context Croatia is of first-class importance to EU from the tourism aspect and only by mutual activities and coordination between Croatia and EU, is possible to achieve the perspective that Croatia becomes the European California. Key words: modern, trends, development of tourism, implications, Croatia.
UVOD U okviru ovog rada istraivali smo suvremene odnosno moderne tendencije u razvijanju turizma u EU i njihove implikacije na razvoj turizma u Hrvatskoj jer se radi o dijalektikoj povezanosti i uvjetovanosti izmeu razvoja turizma u EU i u Hrvatskoj. Turizam je kao drutvena i gospodarska djelatnost postala jedna od najpropulzivnijih djelatnosti ekonomskog razvoja na suvremenom stupnju znanstveno-tehnoloke i ekonomske razvijenosti u svijetu, a s tim u svezi i EU koja je vodea ekonomska regionalna zajednica u ekonomskom i znanstveno tehnolokom razvoju. EU trenutno (2005.g.) obuhvaa dvadesetpet najrazvijenijih zemalja Europe koje imaju jedno od najveih turistikih trita, a istodobno sa svojim ljudskim, kulturno povijesnim, kapitalnim te prirodnim resursima, imaju najbolje uvjete za razvoj turizma u svjetskim razmjerima. U tom kontekstu treba uvodno istaknuti da EU ima vie od 470 milijuna stanovnika te da je po stupnju ekonomske razvijenosti, mjereno per capita, sa bruto drutvenim proizvodom od 23.000 amerikih dolara jedna od vodeih ekonomskih grupacija u ekonomskom i turistikom razvoju. Po razini izdvajanja od svog bruto osobnog dohotka (primanja), stanovnitvo EU ide u vodee sile svijeta jer prema nekim procjenama izdvaja od godinjeg bruto osobnog dohotka vie od 10% za turistika putovanja. U isto vrijeme EU trenutno sudjeluje sa vie od 40% od svjetskog turistikog prometa u svijetu, a Europa vie od 75%, dok po izdacima za inozemni turizam sudjeluje oko 40% od 520 milijuna amerikih dolara koliko su bila izdvajanja za inozemni turizam u svijetu 2004. godine. Isto tako, po ostvarenim prihodima od ukupnog turistikog prometa u svijetu, EU je sudjelovala sa vie od 40%. EU je sa svojim lanicama najemitivnija turistika zajednica u svjetskim razmjerima i u Hrvatsku iz EU dolazi vie od dvije treine inozemnih turista, to ima neposredni utjecaj na razvoj turizma u Hrvatskoj. 1. EUROPSKA UNIJA I TURIZAM EU je jedinstvena nadnacionalna integracija europskih demokratskih zemalja okupljenih s ciljem zajednikog promicanja mira i prosperiteta.2 EU osnovalo je ranih
2
www.entereurope.hr
36
Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 35-55, 2006 I. Vukovi: SUVREMENI TRENDOVI U RAZVOJU TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI...
pedesetih godina prolog stoljea est europskih drava: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemaka. 1973. godine su im se pridruile V. Britanija i Danska, 1981. godine Grka, 1986. panjolska i Portugal, a 1995. Finska, vedska i Austrija. Najvee se proirenje Unije dogodilo 1.5.2004. kada joj je pristupilo deset novih zemalja srednje i istone Europe. Danas Unija broji 25 lanica. To su Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Grka, Irska, Italija, Nizozemska, Njemaka, Luksemburg, Portugal, panjolska, vedska i Velika Britanija, Cipar, eka, Estonija, Letonija, Litva, Maarska, Malta, Poljska, Slovaka i Slovenija. 1.1 Turizam u Europskoj uniji Turizam kao gospodarska i socijalna, te kulturna djelatnost jedna je od najznaajnijih djelatnosti suvremenog drutva i gospodarskog razvoja u svjetskim razmjerima, a osobito je postao znaajan u zemljama Europe. Europski turizam ima dugu tradiciju i on se razvija vie od dvije stotine godina, a u svojem povijesnom je razdoblju proao nekoliko faza.3 Prva faza trajala je od poetka sedamdesetih godina 18. st. do poetka ezdesetih godina 20. stoljea. Druga faza trajala je od ezdesetih do kraja osamdesetih godina 20. stoljea. U tom je razdoblju dolo do znatnog razvoja turizma u Europi te se stoga ta faza zove faza masovnog turizma. Trea faza traje od devedestih godina 20. stoljea i nju karakterizira individualni turizam. U svakoj fazi potrebe i zahtjevi stanovnika pojedinih zemalja Europe bili su razliiti, a pratili su tempo i dinamiku ekonomskog, politikog i kulturnog razvoja pojedinih zemalja to se odrazilo i u podruju turizma. Krize u gospodarstvu i politici pojedinih zemalja utjecale su i na krize u turizmu. Za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata, zatim Zaljevskog rata, ekonomske recesije osamdesetih godina i politike krize devedesetih u jugoistonoj Europi krize su bile najjae. Meutim poetak europskih integracija intenzivira razvoj europskog gospodarstva i turizma. Danas je turizam jedna od vodeih gospodarskih djelatnosti Europe. Europske drave troe oko 1,8% svojeg drutvenog proizvoda za turistiku djelatnost, a turizam sudjeluje s vie od 10% u europskom izvozu. Prema znanstvenim istraivanjima razvoja turizma u Europi proizlazi da je Europa 1992. godine ostvarila do tad jednu od najveih razina razvijenosti turizma, jer je te godine vie od 300 milijuna Europljana sudjelovalo u meunarodnom turistikom prometu, to je oko 61% ukupnog svjetskog turistikog prometa, a mjereno kroz ostvarena financijska sredstva od turizma, Europa sudjeluje s vie od 50,1%.4 Veina zemalja okupljenih unutar EU predstavlja, u svjetskim razmjerima, vodea receptivna, pa i emitivna turistika trita. ak ih se 11 pozicionira meu vodeih 40 receptivnih zemalja svijeta prema dolascima i 13 prema prihodima. Prema izdacima za turistika putovanja meu vodee emitivne zemlje svrstava ih se 14. Vie od polovice stanovnitva Unije putuje, a svaki esti od deset stanovnika putuje unutar Unije. Oko polovice izdataka za putovanja ostvaruje se unutar Unije. Predvia se da e u budunosti broj turistikih putovanja iz Unije i u njenim okvirima rasti i to prije svega kao posljedica dogradnje integracijskih procesa, pojednostavljenja i
3 4
I. Vukovi: Meunarodna ekonomija i turizam, Zagreb, 2000., str. 192 Ibidem, str. 193
37
pojeftinjenja samih putovanja i socio-demografskih promjena u drutvu. Poveat e se putovanja turista tree dobi, mladi e se poeti sve ranije osamostaljivati, ene e se ee zapoljavati te e se poveati njihova turistika aktivnost. Uslijed tehniko-tehnolokog napretka poboljat e se uvjeti ivota i rada. WTO predvia da e turizam nastaviti rasti po umjerenoj stopi od 4% prosjeno godinje te da e 2020. godine u svijetu realizirati 1,6 milijardi dolaska inozemnih turista. Od ega 717 milijuna u Europi. Od toga bi 430 milijuna trebalo otpasti na EU te e stoga i globalna vanost EU biti jo vea. Tablica 1. Prosjena godinja stopa rasta dolazaka turista na europsko podruje u razdoblju od 1995-2010. godine
Razdoblje 1995.-2000. 2000.-2010. Prosjena godinja stopa rasta 3,2% 2,5%
Izvor: Ekonomska misao i praksa, Dubrovnik, god VII (1998) br.1, str. 132
Tablica 1. nam pokazuje da prosjena godinja stopa rasta za razdoblje 19952000 iznosi 3,2%, a za razdoblje od 2000-2010 e iznositi 2,5%. 1.2. Novi trendovi u turizmu Novi potroaki trendovi, politike promjene, nova tehnologija, fragmentacija trita, globalizacija, vertikalna, horizontalna i dijagonalna integracija, zabrinutost zbog okolia, gospodarska integracija i mnoga druga vana dogaanja - sve to pridonosi sloenosti upravljanja poduzeem u turizmu.5 Predvia se da e doi do velikog porasta turizma u sljedeih dvadeset godina. Promjenjivi gospodarski uvjeti, izmijenjeno ponaanje potroaa i nove tehnologije uzrokovat e nastanak novih trita. Promijenit e se sastav turistike populacije. Poveat e se udio starijih osoba u turistikim kretanjima, vei naglasak stavljat e se na individualne godinje odmore te na obrazovni odmor i aktivnu rekreaciju. Rastua svijest o potrebi ouvanja okolia utjecat e na politiku planiranja i turistiku potranju, a priroda, koja predstavlja glavni turistiki resurs, sve e vie nestajati i biti sve osjetljivija. Zahtijevat e se ekoloki, dugoroni pristup planiranja turizma. Strunjaci predviaju deset makrotrendova koji e imati znatan utjecaj na potroaa: 1. globalizacija 2. tehnoloko ubrzanje 3. mirnodopski rat 4. propast zbog duga 5. promijenjeno ponaanje 6. poticanje rasta 7. centurizam i oekivanja 8. sindrom blizine doma 9. usredotoenost na sebe 10. istraivanje.6
5 6
www.masmedia.hr Ibidem
38
Da bi se postigao uspjeh na globalnom tritu, usluge koje se nude moraju imati univerzalnu privlanost, a razvoj proizvoda mora naglasiti prilagodljivost. S gledita potroaa granice i dravni teritorij postaju zastarjeli, a zamjenjuje ih univerzalna privlanost najnovijih i najvrjednijih proizvoda. Potroai e pohrliti onima koji isporuuju sve to prua udobnost, tedi vrijeme i smanjuje stres. Morat e se ulagati u vlastitu konkurentnost i modernizaciju zbog opasnosti zastarijevanja. Osjeaj sigurnosti pri pruanju usluga, bilo vezano uz samo putovanje, bilo u radnoj okolini, pridonijet e privlaenju i zadravanju kupaca. Kamate su visoke, a dugovi se otimaju neprestano kontroli kako na razini drave tako i na razini pojedinca. Dohodci se smanjuju, kupovna mo slabi i sve to navodi da treba zadrati svoje najbolje kupce i preuzeti trini udio svoje konkurencije. Svi opreznije troe, poduzea, pojedinci, pa ak i drave. Ekonomska neizvjesnost i nesigurnost radne okoline danas su prisutni u svakodnevnom donoenju odluka. Dolazi do stvaranja novih poduzea. U budunosti e doi do velikog broja sporazuma, koalicija, mrea, povjeravanja posla vanjskim izvriteljima, to e potaknuti rast. Svi e se boriti za prevlast. Uspjena poduzea znati e iskoristiti prolost i budunost, znat e kada je vrijeme za promjenu. Sindrom blizine doma odvraa mnoge od vremenski dugih putovanja. U sredite pozornosti dolaze produljeni vikendi. Osnovni razlog je nesigurnost radnih mjesta. Poveat e se elja za osobno tj. za brigu o sebi. To se prije svega odnosi na turiste dobne granice ispod 50 godina. Segment stanovnitva iznad 50 godina trait e nove destinacije, baviti se neim novim, openito eljeti doivjeti neto novo. 1.3. Trendovi u turizmu EU U 2000. godini ostvareno je 699 milijuna meunarodnih turistikih dolazaka i 476 milijardi USD prihoda, a predvien je dinamian rast turizma do 2020. godine po stopi od 4,1% prosjeno godinje ime bi se do 2020. godine trebao udvostruiti. Pritom Europa i dalje ostaje najdinaminije turistiko trite. U 2000. godini na europskom je kontinentu ostvareno 58% svih inozemnih turistikih dolazaka u svijetu (403 milijuna) i gotovo polovica svjetskih prihoda (231 milijardi USD), dok je Sredozemlje i dalje najpopularnija destinacija gdje se ostvaruje 50% svih europskih meunarodnih dolazaka.7 EU je najsnanija gospodarsko-politika integracija u svijetu. Obuhvaa nerazvijene zemlje starog kontinenta te zajedno s Japanom i SAD-om dri prevlast u svijetu. 1997. godine sudjelovala je s 41% u svjetskoj i 84% u europskoj trgovinskoj razmjeni. S 8,6 bilijuna USD bruto nacionalnog prometa, njezin udjel u svijetu dostie 30%, a u Europi 85%. Potrebno je, meutim, istaknuti da se najintenzivniji trgovinski tokovi odvijaju izmeu samih zemalja EU, jer one vie od 40% vlastitog izvoza i uvoza ostvaruju meusobnom razmjenom. Turizam u Uniji ima veliki znaaj. Procjenjuje se da je u njemu direktno zaposleno oko 9 milijuna ljudi to je 6% ukupne zaposlenosti. Gotovo svako osmo mjesto vezano je uz turizam. Predvia se da e u turizmu EU u budunosti biti zaposleno 11 milijuna ljudi, a njihov udjel u ukupnoj zaposlenosti trebao bi porasti za 3 postotna poena.
7
www.geografija.hr
39
Globalno, EU je najvei regionalni generator prihoda od turizma u svijetu. Prema procjenama Svjetske turistike organizacije, od turizma je u svijetu 1997. godine ostvareno 443 milijarde USD prihoda, a u samoj Europi 228 milijardi USD, u emu su zemlje EU sudjelovale s 40% u svjetskom i 78% u europskom totalu s ostvarenih 177 milijardi USD. Za samu Uniju taj je prihod predstavljao 2% BNP, 9% vrijednosti izvoza i 31% primitka cijelog sektora usluga. Na podruju EU realizira se 40% svjetskog i 60% europskog meunarodnog turizma. Svijet je 1997. godine zabiljeio 614 milijuna meunarodnih turistikih dolazaka, od kojih 248 milijuna u EU, 113 milijuna u ostalim dijelovima Europe, te 253 milijuna na ostalim kontinentima. Veina zemalja okupljenih unutar EU predstavlja, u svjetskim razmjerima, vodea receptivna pa i emitivna turistika trita. ak ih se 11 pozicionira meu vodeih 40 receptivnih zemalja svijeta prema dolascima i 13 prema prihodima. Prema izdacima za turistika putovanja, meu vodee emitivne zemlje svrstava ih se 14. Vie od polovice ukupne populacije EU sudjeluje u turistikim putovanjima. 1997. godine stanovnici EU potroili su 166 milijardi USD to predstavlja 44% svjetskih i 80% europskih izdataka. Oko polovice izdataka za putovanja ostaje u samoj Uniji. Tablica 2. Dolasci inozemnih turista u svim tipovima turistikih smjetaja u zemljama EU 1996.-2000.
Zemlja Austrija Belgija Danska Finska Francuska Grka Irska Italija Nizozemska Njemaka Luksenburg Portugal panjolska vedska V. Britanija Cipar eka Estonija Letonija Litva Maarska Malta Poljska Slovaka Slovenija 1996 17089,973 5829,257 2124,572 29324,237 6580,300 15204,707 724,279 4566,705 18134,344 4558,322 188,269 255,301 2978,772 1063,594 3823,844 951,355 831,895 1997 16647,281 6037,031 2157,665 1831,500 29963,670 7841,000 15836,797 778,304 4798,356 4975,658 219,939 288,028 2887,264 1111,161 4119,551 814,138 974,350 1998 17352,477 6179,254 2072,800 1866,842 30941,982 9312,000 16511,486 789,176 5539,313 5482,080 238,835 306,228 2870,797 1182,240 3709,891 896,100 976,514 1999 17466,714 6369,030 2023,056 1830,560 31846,086 9874,000 17115,685 836,921 5378,526 5609,700 240,799 293,120 2788,695 1214,230 3228,997 975,105 884,048 2000 17982,204 6457,325 2087,681 1970,817 35107,475 10003,000 18983,264 807,002 5599,127 36838,614 4666,305 268,083 299,976 2992,401 1215,713 3117,146 1045,614 1089,549
Izvor: Izraeno prema Yearbook of tourismus statistics, 2002.
40
Tablica nam pokazuje kretanje broja dolazaka od 1996. do 2000. godine u svim tipovima turistikog smjetaja u zemljama EU. Ta pojedine zemlje podaci nisu bili dostupni. Posljednjih godina zemlje lanice EU obavljale su intenzivne pripreme za prilagodbu novim, suvremenim zahtjevima koje im u ekonomski ivot i trite uvode nova znanstveno-tehnoloka dostignua. Utvruju se novi programi u gotovo svim oblicima nacionalnih gospodarstva. U tome se rauna na snaniji razvitak uslunog sektora, a u njemu uz znanost i tehnologiju, odluujuu ulogu dobiva daljnji razvitak turizma. Turizam se u tom kontekstu i dalje tretira kao pokreta razvoja ukupnog gospodarstva tih zemalja.8 2. TRITA VISOKORAZVIJENIH ZEMALJA EUROPSKE UNIJE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE 2.1. Populacijska struktura Europski demografski profil ima tendenciju rapidnog starenja, to znai da se broj ljudi starije ivotne dobi sve vie poveava. U sljedeih 20 godina oekuje se da e broj osoba starijih od 65 godina porasti na 17 milijuna, to bi se moglo pokazati izvrsno za turistiku industriju. Naime, iako je intenzitet turistikog prometa koji ostvare umirovljenici oduvijek bio manji od prosjeka, od novih se generacija, koje se tek pribliavaju mirovini, oekuje da e zadrati, ako ne i poveati, stupanj turistike potronje. Razlog takvih predvianja je taj da su to generacije ljudi boljeg zdravstvenog i imovinskog stanja, kolovaniji te skloniji putovanjima od prijanjih generacija. To se moe zakljuiti iz podatka iz 1999. godine kada se od ukupnog broja ostvarenog turistikog prometa u Europi ak 23% odnosilo na dobnu skupinu od 55 i vie godina, dok se za 2005. godinu predvia poveanje i do 28%. Ovakav trend rasta broja umirovljenika na turistiko trite utjecati e na 3 naina: 1. kako ovaj dio populacije nije ogranien na godinje odmore ili dravne praznike, sezonska putovanja u Europi izgubit e svoj znaaj; 2. cijene u turistikoj ponudi postat e elastinije, upravo zbog mogunosti prilagodbe umirovljenika vremenskom trajanju putovanja; 3. konano, poveat e se vanost turistikim putovanjima na tetu poslovnih putovanja, iz razloga to veina Europljana starijih od 60 godina vie nije u stalnom zaposlenju. 2.2. Gospodarstvo Europski turistiki promet poeo se znatno razvijati i rasti du cijelog kontinenta. U ukupnoj vrijednosti potronje u EU, udio turistike potronje iznosi 12% to turistiku industriju ini najveom samostalnom industrijom u Europi. Unato nedavnom posrtanju cjelokupnog gospodarstva u zemljama EU, turistiki promet zabiljeio je porast uz godinju stopu od 3% to je bilo 1-2% vie od ukupne ostvarene potronje, te je tako prestigao ostale kategorije kao to su odjevna industrija, domainstva, pie te industrija duhana.
8
Vukovi, I., Hrvatin, S.: Ekonomska misao i praksa, god VII (1998) br. 1, str. 129
41
2.3. Karakteristike trita Turizam u zemljama EU dosegao je vrhunac 2002. godine kada je ostvareno 344 milijuna inozemnih turistikih putovanja, u to je bilo ukljueno 3.1 milijardi noenja, te ukupna potronja od 289 milijardi . Usporavanje europskog gospodarstva, kao i posljedice dogaaja 11. rujna, oslabili su dotad neprekinuti lanac sigurnog porasta turizma u Europi, koji se protezao jo od Zaljevskog rata 1991. godine. Nakon proglaenja od 1.2% za prvih osam mjeseci 2002. godine inozemni turistiki promet trebao je nadoknaditi malu dobit od svega 1% za cijelu godinu, to je bilo znatno manje od porasta od 5-6% koji je bio zabiljeen u 1990. godini. Prema Mintelovoj Travel and Tourism Intelligence predvia se poveanje inozemnog turistikog prometa u Europi po prosjenoj godinjoj stopi od 4,2% izmeu 1999. i 2015. godine. Kao jo jedna posljedica dogaaja 11. rujna u New Yorku, pojavio se veliki pad interesa za putovanje zranim putem. Europljani su se okrenuli kopnenom transportu, na koje trenutno opada vie od 50% inozemnih turistikih putovanja. Takoer je zbog izbjegavanja koritenja zranog prometa naglo porastao brodski promet. Iz moda oitih razloga, stanovnici Zapadne Europe (ukljuujui Veliku Britaniju, zemlje Skandinavije, Njemaku i vicarsku) radije e putovati u strane destinacije nego stanovnici June Europe. Prema studiji Les vacances des europeens koju je objavio Eurostat 2002. godine, postotak putovanja s 4 i vie noenja iznosio je 31,2% u Portugalu, 37,3% u panjolskoj, te 46,3% u Italiji, ak 76,9% u Njemakoj, 67,9% u Nizozemskoj te konano 60,9% u Velikoj Britaniji. Udio inozemnih putovanja mnogo je vei u Belgiji (82,1%), Austriji (68%) i Njemakoj (66%) nego u mediteranskim zemljama kao to su Grka (4,5%), panjolska (10,3%) i Italija (22,8%). Klimatski uvjeti, visoka kupovna mo, te znanje stranih jezika, prvenstveno engleskog, glavni su razlozi koji idu u prilog inozemnom turizmu u zemljama Zapadne Europe. Meutim, junoeuropske zemlje, naroito panjolska, Italija i Francuska, pokazuju bolje izglede za razvoj inozemnog turizma u budunosti, jer standardi ivljenja kao i stupanj obrazovanja rastu bre nego na zapadnom dijelu Europe. Takoer je od velike vanosti bilo uvoenje eura kao jedinstvene valute u tim zemljama. Glavna potencijalna sila koja stoji iza europskog inozemnog turizma je Njemaka. 2002. godine procijenjeno je 101 milijun meunarodnih polazaka iz Njemake, inei time 31% od ukupnog inozemnog prometa u Europi. Dalje je slijedi Velika Britanija sa 16%, te stanovnici zemalja Skandinavije, Francuske, Italije te Nizozemske koji skupa ine 28% ukupnog engleskog trita. 2.4. Potronja Zapadna Europa predstavlja sami vrh u inozemnoj turistikoj industriji, uglavnom zbog visoke koncentracije zemljopisno malih zemalja sa relativno visokim stupnjem bogatstva i kupovne moi. ak 12 zemalja Zapadne Europe bilo je 2000. godine meu prvih 14 potroaa svjetskog turizma, gdje ih je 6 ak zauzelo mjesto meu prvih 10, skupa sa SAD (64,5 milijardi dolara), Japanom (31,9 milijardi dolara), Kanadom (12,2 milijarde dolara) te Kinom (13,1 milijarda dolara). Ovdje, meutim, u obzir treba uzeti i to da su sve vrijednosti izraene u amerikim dolarima, pa je mogue da su iznosi izmijenjeni zbog fluktuacija teaja. Tako je npr. dolar kroz odreeni vremenski period jaao u odnosu na euro, dok je vedska kruna bila osobito slaba valuta,
42
to do neke mjere objanjava nagli pad potronje u vedskoj, te lagana snienja na glavnim europskim tritima. U svakom sluaju, od glavnih trita najbre je rasla Velika Britanija, ija je ukupna potronja od 1997. godine porasla za 33% u dolarima. S druge strane, Italija je zabiljeila otar pad, naroito 2001. godine, kada joj je potronja pala za 19% od najnieg stupnja ikad postignutog od 17,6 milijardi dolara u 1998. godini. Iako Austrija i vicarska djeluju kao da su u porastu, zapravo se prikazuje samo nedavni skok, nakon pada 2000. godine do razine ispod one sa kraja devedestih godina. Tablica 3. Najvei europski turistiki potroai 2000. i 2001. godine9
2000 Njemaka Velika Britanija Francuska Italija Nizozemska Belgija/Luksemburg Austrija vedska vicarska 47.8 36.3 17.7 15.7 12.2 10.2 9.3 8 6.2 2001 45.9 36.9 17.5 14.2 N/A N/A 9.7 6.8 6.6 % promjene 2001/00 -3.9 1.8 -1.4 -9.3 4 -15.1 5.2 Predvianja za 2015. 89.8 80.1 35.4 36.2 18 18.7 16.5 11.7 12.2 % promjene 2015/00 87.9 120.7 100 130.6 47.5 83.3 77.4 46.3 96.8
Izvor: World Tourism Organization (WTO)
Iako su uoljive neke promjene u predvianjima stopa rasta u turistikoj potronji za neka vea europska trita, poredak se ne bi trebao bitno promijeniti kroz period od 12 godina. Velika Britanija bi trebala poneto smanjiti razliku s Njemakom, koja je, s druge strane, sklonija brem rastu od manjih trita kao to su Nizozemska i vedska. Njemaka jo ima potencijal od relativno nerazvijenih novih zemalja na Istoku, gdje je nezaposlenost konstantno visoka i raspoloivi dohodak manji od nacionalnog prosjeka. Osim Velike Britanije, Francuska i Italija oito imaju iznad prosjeni potencijal rasta, poto njihova populacija sve vie razvija naklonost prema inozemnom turizmu. Promjena u poretku, koja bi se mogla dogoditi, bila bi preuzimanje francuskog 3. mjesta po turistikoj potronji u Europi od strane Italije. 2.5. Destinacije Francuska i panjolska zadravaju poloaj vodeih destinacija za sve zemlje EU osim Austrije i Grke. Nakon to je 1998. godine sustigla Francusku, panjolska je preuzela ulogu vodee destinacije, primajui oko 39 milijuna europskih turista 1999. godine. Procjenjuje se da na panjolsku otpada oko 18% ukupnog svjetskog turistikog trita. Prije nekoliko godina, Azija-Pacifik bila je najbre razvijajua destinacija to je pokazala 1999. godine kada je skoila na 6. mjesto s vie od 16 milijuna primljenih europskih turista. Meutim, trenutno poveanje interesa prebacilo se na blie destinacije
9 The European Leisure Travel Industry, Travel and Tourism Intelligence, March 2003, Mintel International Group Ltd, London
43
u Alpama i mediteranskim zemljama. Hrvatska je, nakon propraenog gubitka interesa zbog konflikata na Kosovu, postala jedna od brzo razvijajuih destinacija za odmor. Nakon to se oporavila od politikih previranja i potresa iz kasnih 90-ih, Turska je naglo odskoila, potaknuta vrtoglavim padom lire. S druge strane, Tunis je osjetio otar pad u stranim dolascima nakon teroristikog napada na njemake turiste 2002. godine. Takoer je usporeno i poveanje dolazaka u Grku. Tablica 4. Prvih 10 destinacija stranih turista u Europi, 2001. godine10
Destinacije panjolska Francuska Njemaka Italija Amerike Austrija Azija Pacifik Velika Britanija Poljska Grka Izvor: WTO Broj stranih turista 46-5 67-5a11 30.4 67.7a 19.9 18.2 15.4 15.3 na 12.5 % od ukupnog broja stranih turista u Europi 11.5 7.5 4.9 4.5 3.8 3.8 3.1
3. TURIZAM U HRVATSKOJ Hrvatska je tradicionalno orijentirana turistika zemlja. Rast turistikog proizvoda posljednjih godina potvruje da je Hrvatska na putu da turizam postane aktivni generator razvoja gospodarstva.12 Da bi se mogla pravilno pozicionirati na dinaminom i konkurentnom tritu potrebno je da prati suvremene trendove kroz koje se identificiraju kretanja potranje, nove trine prilike, podruja moguih ulaganja i infrastrukturne potrebe. Podruje Hrvatske posjeduje raznolik i ouvan prirodni i kulturni potencijal to treba ouvati i zatititi kako bi se turizam mogao dugorono razvijati. Turizam mora postati glavni pokreta razvoja. 3.1. Vanost turizma za Hrvatsku Turistikogospodarska djelatnost je jedna od vanih gospodarskih djelatnosti u RH. Njezin uspjean razvoj je osnovica za razvitak i drugih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj, te njezino ukljuivanje u europske i svjetske turistike tijekove.13 Zbog vanosti koju turizam ima u Hrvatskoj potrebno je postaviti pravilnu dijagnozu dosadanjeg razvoja, te utvrditi komparativne prednosti kojima zemlja raspolae, i to prije svega u odnosu na druge zemlje Europe. U tom kontekstu osobito je vano da se uoi postojanje nekoliko globalnih strategija razvoja turizma na europskom podruju kao npr.:
10 The European Leisure Travel Industry, Travel and Tourism Intelligence, March 2003, Mintel International Group Ltd, London 11 a-podaci o prelasku granice 12 www.hrvatska21.hr 13 Vizjak, A.: Ekonomska misao i praksa, god. VII (1998) br. 1, str. 177
44
maritimna kontinentalna razvoj zimskog i ljetnog turizma tranzitna strategija razvoja turizma razvoj zdravstvenog turizma.14 Polazei od tih strategija te od specifinosti glede prirodnih i kulturnih ljepota i ljudskih potencijala kojima Hrvatska raspolae mogue je razvijati Hrvatski turizam. Osim ovih strategija za uspjean razvoj turizma u naoj zemlji vano je i koritenje drugih strategija koje su bitne pretpostavke europeizacije hrvatskog turizma i cjelokupnog gospodarstva. Tu je prvenstveno vano da Hrvatska koristi sljedee strategije razvoja: 1. strategija u normativima i standardima prostora, kadrova i opremljenosti 2. marketinke strategije ponude i potranje 3. menaderske strategije 4. telekomunikacijske strategije 5. informacijske strategije.15 Kada govorimo o vanosti hrvatskog turizma, i uz injenicu da se vikovima ostvarenim u turizmu djelomino kompenzira veliki deficit robne razmjene, vano je sagledati i pitanje konkurentnosti. Konkurentnost je vano sagledati u odnosu na druge popularne turistike zemlje i to poglavito u odnosu na one koje imaju izlaz na Mediteransko more i Crno more. Konkurentnost turistikih sektora tee je vrednovati od ostalih iz razloga to se turistike destinacije meusobno razlikuju i to kvaliteta turistikih usluga ovisi o mnogobrojnim imbenicima - infrastrukturi, okoliu, otvorenosti trgovine, kulturi zemlje i sveukupnom drutvenom okruenju. Svjetsko vijee za putovanja i turizam, odnosno meunarodni forum turistike industrije, izraunava nekoliko indeksa konkurentnosti koji oslikavaju te imbenike u vie od 200 zemalja: - indeks konkurentnosti cijena - indeks infrastrukture - indeks okolia - indeks otvorenosti - indeks razvijenosti drutva - indeks ljudskih potencijala.16 Indeks konkurentnosti cijena je ponderirani prosjek indeksa hotelskih cijena, indeksa pariteta kupovne moi, prilagoenog indeksa potroakih cijena i poreza na promet robe i usluga. Indeks infrastrukture mjeri konkurentnost infrastrukture i izraunava se na temelju informacija o kvaliteti prometnica, dostupnosti poboljanih zdravstvenih objekata, vode za pie i eljeznice. Indeks okolia izraunava se temeljem gustoe naseljenosti, emisije ugljinog dioksida i broja ratificiranih ugovora o okoliu. Indeks otvorenosti uzima u obzir otvorenost turizma te uzima podatke o viznom reimu, obujmu u kojem je drava otvorena prema meunarodnom turizmu, otvorenosti trgovine i poreza na meunarodnu trgovinu. Indeks razvijenosti drutva mjeri stupanj razvijenosti zemlje s obzirom na drutvena pitanja te koristi podatke o dostupnosti javnih glasila. PCa, TV ureaja i stopi kriminala. Indeks ljudskih potencijala mjeri kvalitetu ljudskih
14 15
Vukovi, I. i Hrvatin, S.: Ekonomska misao i praksa, god. VII(1998) br. 1, str. 136 Ibidem, str. 137 16 www.hnb.hr
45
potencijala u svakoj zemlji. On se izraunava na temelju podataka o prosjenoj ivotnoj dobi, stopi pismenog stanovnitva, obrazovanju, zaposlenosti, broju stanovnitva, daljem usavravanju, vjetinama i jednakosti spolova. Tablica 5. Hrvatska i odabrane zemlje: Indeksi konkurentnosti turistikog sektora
Cijene Pristup tritu 64 41 Infrastruktura 68 18 Okoli Tehnologija 69 69 75 64 86 52 70 67 100 26 94 40 99 31 70 68 66 71 Ljudski resursi 73 40 68 51 71 47 45 93 84 19 94 12 79 29 59 70 59 70 Otvorenost 66 66 68 57 77 19 64 77 70 48 71 40 70 49 67 60 68 54 Drutveni razvoj 66 61 68 55 72 43 59 79 78 32 77 33 73 42 54 91 60 77
Bugarska
vrijedn. indeksa rang vrijedn. indeksa rang vrijedn. indeksa rang vrijedn. indeksa rang vrijedn. indeksa rang vrijedn. indeksa rang vrijedn. indeksa rang vrijedn. indeksa rang vrijedn. indeksa rang
44 81 41 88 51 65 60 46 20 111 23 107 36 93 67 36 50 66
48 94 62 34 69 12 46 101 64 27 74 2 54 69 43 113 48 92
Hrvatska
eka
90 20 31 73 50 52 68 32 64 37 46 56 19 89
Turska
59 41
Italija
panjolska
Grka
Tajland
57 48 52 60
Meksiko
Izvor: www.hnb.hr
Tablica 5. pokazuje da su prednosti Hrvatske u odnosu na druge zemlje s izlazima na Mediteransko i Crno more cijena turistikih usluga i kvaliteta okruenja, kao i kvaliteta ljudskih resursa, dok su nedostaci loa tehnologija i nedovoljna otvorenost u odnosu na druge zemlje. Sveukupno gledano, ti pokazatelji govore da je turistiki sektor Hrvatske konkurentan te da ima dobre izglede. Izgledi se mogu dalje poboljati unapreenjem tehnoloke sofisticiranosti turistikih poduzea i daljim poveanjem otvorenosti. Vlada RH je sa Svjetskim vijeem za putovanja i turizam radila na osmiljavanju turistike strategije. Plod njihovog zajednikog rada bio je plan akcija za razvoj sektora koji je trenutano u provedbenoj fazi.17
17
Ibidem
46
3.2. Trendovi u turizmu Hrvatske Na temelju analize mnogobrojnih radova s podruja turizma, u budunosti se oekuju sljedei trendovi na podruju turizma: globalizacija turizma povezivanje turistikih operatora i velikih lanaca hotela bra evolucija turistikoga trita uvoenje novih tehnologija utemeljenih na e-commerceu i izravnim interakcijama ponude i potranje one-to-one marketing, odnosno marketing izravnih odnosa s klijentima (customer relationship) marketing database menadment Website-ovi umjesto turistikih informacijskih centara izravni on-line marketing novo distribucijsko umreavanje i bri sustavi bukiranja ekoturizam18 Hrvatska kao tradicionalno orijentirana turistika zemlja, u kojoj je turizam glavni generator gospodarskog razvoja mora drati korak sa nadolazeim trendovima kako bi i dalje mogla opstati na tritu konstantno poveavajui svoju konkurentnost. U nastavku je dan pregled tendencija kretanja turizma Hrvatske s razliitih aspekata da bi se utvrdilo kakvo je bilo njegovo stanje i kakvo je ono danas. Turizam, kao djelatnost, u cjelokupnom gospodarstvu Hrvatske ima vrlo vanu ulogu, a esto se spominje kao uzdanica naeg razvoja. U razdoblju od 1994. do 2002. godine hrvatski turizam bio je pod snanim utjecajem ratnih dogaaja te potekoama poslijeratnog oporavka. Stoga je, nakon 1995. godine bilo potrebno vratiti povjerenje u Hrvatsku kao sigurnu turistiku destinaciju te se prilagoditi nastaloj promjeni svjetske turistike potranje.19 Hrvatska je 1990. godine bila srednje razvijena turistika destinacija i imala oko 7% udjela po broju ostvarenih noenja. No, kako hrvatski turizam od tada gubi na konkurentnosti u posljednjem desetljeu je smanjio trini udio u svjetskom turizmu kao i na tritu Mediterana. Tako se njezin udio u 2000. godini, na istom tritu Mediterana, smanjio za gotovo tri puta. Udio turizma u BDP-u vrlo je mali s obzirom na vanost turizma i njegove potencijale za razvoj gospodarstva Hrvatske. Tako je 1995. godine udio turizma u BDP-u iznosio 2,1% dok je 2002. godine taj udio iznosio 3%. Iako se poveavao kroz godine, radi se o vrlo malom udjelu koji jo uvijek nije dosegao prijeratnu razinu, koja je 1990. godine iznosila 4%. Ipak, udio turizma u BDPu svakako nije jedini pokazatelj njegove vanosti i uspjenosti, kao drugi pokazatelj moe se uzeti u obzir udio deviznog prihoda u BDP-u. Kada se govori o deviznom prihodu od turizma u Hrvatskoj kao stavci u platnoj bilanci, potrebno je naglasiti da se uz njega jo nalaze rashodi (potronja domaih turista u inozemstvu) i neto devizni prihod (koji se dobiva oduzimanjem prethodno navedene stavke). Udio deviznog prihoda od turizma u BDP-u 2002. godine bio je 17%, dok je taj udio u 19995. godini iznosio 7,2%.
18 19
www.poslovniforum.hr www.hgk.biznet.hr
47
Tablica 6. Devizni prihod od turizma i njegov udio u BDP-u

Prosjena stopa rasta '95-'02 1.801,3 1.349,1 2.014,0 2.523,1 2.733,4 2.493,4 2.758,0 3.335,0 3.811,5 9,8 7,2 10,1 12,6 12,6 12,5 15,0 17,1 17,0 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002
Mil USD % BDP-a
Izvor: hgk.biznet.hr
Devizni prihod od turizma je u uskoj vezi s brojem ostvarenih noenja pa je tako njegovo kretanje po godinama kroz promatrano razdoblje bilo slino kretanju broja ostvarenih noenja. Graf 1. Ostvarena noenja u RH i devizni prihod od turizma
U razdoblju 1995.-2002. godine devizni prihod od turizma poveavao se sa prosjenom stopom od 9,8% dok se BDP, izraen u USD poveavao prosjenom stopom od 5,5%. U 2002. godini devizni prihod od turizma iznosio je 3,8 milijardi USD-a, to je 182% vie u odnosu na 1995. godinu. Iz grafa 1 je vidljivo da u zadnje dvije promatrane godine devizni prihod od turizma je manje zavisan od broja ostvarenih noenja u odnosu na ostale godine. Razlozi tome lee u promjeni u strukturi turista. Naime, u 2002. i 2001. godini dolo je do poveanja broja turista iz zapadnoeuropskih zemalja, Velike Britanije i SAD-a, koji su bolji vanpansionski potroai od turista iz npr. Poljske i Slovake kojih je dolo manje u odnosu na prijanje godine. U razdoblju od 1996.-2002. godine, ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu u turizmu rasle su prosjenom stopom od 25%. Najvee apsolutno poveanje investicija ostvareno je u 2002. godini u odnosu na 2001. godinu. Uzevi u obzir prethodno navedeno poveanje investicija i injenicu da je to druga godina zaredom da je zabiljeeno poveanje investicija u turizam, moe se izvesti privremeni zakljuak da je dolo do pozitivne promjene u shvaanju turizma kao vane djelatnosti u Hrvatskoj. Prema sluenoj metodologiji, u koju ulaze hoteli i restorani, broj zaposlenih u turizmu ini mali dio u broju ukupno zaposlenih. Naime, u promatranom razdoblju kod broja zaposlenih nisu bile prisutne vee oscilacije (39.000-43.000 zaposlenih). Tako je npr. U 2002. godini u Hrvatskoj zabiljeeno 1.060.100 zaposlenih u poslovnim subjektima, od ega ih je blizu 40.000 bilo zaposleno u turizmu, to ini samo 3% ukupno
48
zaposlenih. Prve poslijeratne 1996. godine bilo je 46% manje zaposlenih u odnosu na 1990. godinu. U osamdesetima, kada je hrvatski turizam bio na vrhuncu svoje uspjenosti, bilo je oko 80 tisua zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu, to nam govori da se ve u spomenutoj 1996. godini broj zaposlenih u toj djelatnosti prepolovio. Kod udjela zaposlenih turistikih djelatnika u broju ukupno zaposlenih u RH nije bilo veih promjena i to djelomino zbog smanjenja broja ukupno zaposlenih i zbog injenice da je taj udio uvijek bio ispod 7%. Sa smanjenjem broja zaposlenih u turizmu, dolo je do poveanja neto plaa u toj djelatnosti, ali usprkos tome, prosjene neto plae konstantno su ispod prosjeka Hrvatske. U 1995. godini, kao zadnjoj ratnoj godini, u Hrvatskoj je zabiljeeno 2.4 milijuna dolazaka turista, to je 29% manje nego 1994. godine. Karakteristino za 1995. godinu jest injenica da je to zadnja godina u kojoj je, u strukturi dolazaka turista, zabiljeen poprilino mali udio dolazaka stranih turista, svega 54%. U godinama koje su slijedile nakon, udio dolazaka stranih turista poveavao se (sa izuzetkom 1999. godine) pa je tako 2002. godine taj udio iznosio 83%. Za obje godine (1995. i 1999.) razlog smanjenom broju dolazaka stranih turista bio je rat, dok se kod domaih turista biljei stagnacija uzrokovana relativno niskim ivotnim standardom. Graf 2. Dolasci turista u RH
U 2002. godini zabiljeeno je 8,3 milijuna dolazaka turista i u razdoblju od 1994. godine do 2002. godine, ukupan broj dolazaka turista rastao je po prosjenoj stopi od 10,8%, s time da je za dolaske stranih turista ta stopa iznosila 13,5%, a za domae turiste 2,5%. Koliki je to pozitivni pomak u poveanju ukupnog broja dolazaka, pokazuje i podatak da je ukupan broj dolazaka turista u 2002. godini dostigao razinu od 98% dolazaka u 1990. godini, odnosno 79% dolazaka u 1987. godini, kada je ukupno zabiljeeno najvie dolazaka. Veina uzrono-posljedinih veza gore navedenih, vrijedi i za noenja turista. Naime, u 1995. godini zabiljeen je pad ukupnog broja noenja u odnosu na 1994. godinu i to za 64%, a razlog tog smanjenja broja noenja je zavretak rata. U 1995. godini u strukturi noenja, strani turisti sudjelovali su sa 66% udjela, to je ujedno i najmanji udio noenja stranih turista u promatranom razdoblju (1994.-2002.). Udio se kroz godine poveavao, s izuzetkom 1999. godine, da bi na kraju u 2002. godini dosegao razinu od
49
88%. U 2002. godini zabiljeeno je ukupno 44,7 milijuna noenja, to je 119,3% vie u odnosu na 1994. godinu. Graf 3. Ostvarena noenja u RH
Ukupan broj ostvarenih noenja u razdoblju 1994.-2002. godine, rastao je po prosjenoj stopi od 10,3%, a za ostvarena noenja stranih turista ta stopa iznosila je 12,1%, te za domae turiste 1,4%. Kako podatak za ukupan broj dolazaka turista, tako i podatak za ukupno ostvarena noenja u 2002. godini pokazuje da je od zavretka rata do 2002. godine postignut znaajan uspjeh turizma u Hrvatskoj. Naime, u 2002. godini ukupno je ostvareno 85% noenja iz 1990. godine tj. 65% noenja iz 1986. godine kada je ostvareno najvie noenja. U usporedbi s 1986. godinom podatak o broju ukupno ostvarenih noenja na prvi pogled i ne govori o nekom velikom uspjehu, ali potrebno je uzeti u obzir da je 1994. godine ostvareno samo 30% noenja iz 1986. godine. Gledajui strukturu noenja stranih turista po zemljama iz kojih dolaze, u promatranom razdoblju (1994.-2002.) najvie noenja ostvarili su redom turisti iz Njemake, Slovenije, eke i Italije. Trend kretanja u broju noenja turista iz tih zemalja vidljiv je kod turista iz Njemake koji su od 1996. godine na prvom mjestu, a turisti iz Slovenije koji su od 1998. godine na drugom mjestu. U razdoblju od 1987.-1990. godine najvie noenja, na godinjoj razini, ostvarili su turisti iz Njemake, Slovenije i Italije. Iako je struktura noenja stranih turista u razdoblju od 1987.-2002. godine gotovo ista za prva tri mjesta, postoji velika razlika prije 1990. godine i poslije. Ta razlika odnosi se na turiste iz Velike Britanije. Naime, u razdoblju od 1987.-1990. godine, turisti iz Velike Britanije po broju ostvarenih noenja nalazili su se na etvrtom mjestu s oko 4,5 milijuna noenja godinje, dok su u razdoblju od 1994.-2002. godine bili znatno nie, ne prelazei 700 tisua noenja godinje. U 1999. godini zabiljeen je pad ukupnog broja noenja za 15% u odnosu na godinu prije, s time da je povean broj noenja turista iz zemalja s kojima graniimo, a to su; Bosna i Hercegovina, Maarska i Slovenija. Noenja po upanijama u promatranom razdoblju okarakterizirale su tri upanije u kojima je ostvareno najvie noenja, a to su Istarska, Primorsko-goranska i Splitskodalmatinska. Za sve tri upanije je karakteristian pad broja noenja u 1995. godini u odnosu na godinu prije i 1999. godine u odnosu na godinu prije. Od te tri upanije jedino
50
je u Splitsko-dalmatinskoj upaniji uoljiv trend porasta broja noenja (izuzev 1995. i 1999. godinu). Osim porasta noenja u toj upaniji uoava se i trend porasta udjela broja noenja u ukupnom broju noenja, dok se taj udio u Istarskoj i Primorsko-goranskoj smanjivao. Tko je npr. udio noenja Istarske upanije u 1994. godini iznosio 51% ukupnog broja noenja RH, a 2002. godine je taj udio iznosio 36%. Za vrijeme rata u Hrvatskoj pa sve do danas po dolascima i noenjima najjaa je bila Istarska upanija i to najvie zbog toga to je bila van ratnih dogaanja. Upravo ratna dogaanja bila su razlog velikom smanjenju ukupnog broja postelja u turistikim objektima u 1991. i 1992. godini. s najvie postelja, i to 926 tisua, turistiki objekti u Hrvatskoj raspolagali su 1988. godine, dok je najmanje postelja bilo 1992. godine, ukupno 576 tisua. Od 1992. godine ukupan broj postelja se poveavao, tako da je 2002. godine turistima na raspolaganju bilo 804 tisua postelja. Ovoj manjoj razlici u broju posjetitelja u 2002. i 1988. godini, djelomino je razlog i promjena metodologije prikupljanja podataka o broju postelja. Simultano smanjivanje broja postelja i broja noenja u odnosu na osamdesete, za posljedicu je imalo neznatno smanjenje iskoritenosti kapaciteta od oko 6%. Naime, kako je za raunanje iskoritenosti kapaciteta, izmeu ostalog, potrebno podijeliti broj noenja sa brojem postelja, ako se broj postelja smanji proporcionalno s brojem noenja, iskoritenost kapaciteta ostati e isti, a razlika koje je nastala, posljedica je bre dinamike pada broja noenja. Za noenja prema vrstama objekata u promatranom razdoblju (1994.-2002. godine), moe se izdvojiti tri vrste objekata u kojima je bilo ostvareno najvie noenja, a to su: hoteli, kampovi te privatni smjetaj. U odnosu na osamdesete, podaci su djelomino usporedivi, ali prema onom dijelu koji je usporediv moe se izvui identian zakljuak da su najvie udjela u ukupno ostvarenim noenjima imale prije navedene tri vrste objekata. U dananje vrijeme perspektivnim vidovima turizma pokazali su se nautiki, zdravstveni, kongresni te seoski turizam i iako se ne ostvaruje veliki broj noenja u npr. nautikom i zdravstvenom turizmu, oni su predodreeni za razvijanje elitnog turizma koji ne podrazumijeva toliko velik broj ostvarenih noenja nego veu turistiku potronju. U lukama nautikog turizma u razdoblju od 1995.-2002. godine ostvaren je porast ukupnog broja noenja i to prosjenom stopom od 19%. U zdravstvenom turizmu se ne biljee toliko dobri rezultati u broju noenja jer su potrebne investicije u ljeilita, ali se zato prepoznaje potencijal zbog iroke ponude prirodnih bogatstava i ekolokih kvaliteta. Kongresni turizam u Hrvatskoj je najzastupljenji u Zagrebu, Opatiji i Dubrovniku. Veliki potencijal i uzlazni trend uspjenosti bio bi kratak opis dananje situacije u hrvatskom turizmu. Ipak, situaciju valja sagledati neto dublje, to se tie vremenskog uzorka, da bi se vidjelo da turizam jo uvijek nije na razini na kojoj je bio sredinom osamdesetih. Osim toga, rat nije bio poetak, ve nastavak pada broja noenja koji je poeo ve krajem osamdesetih. U izradi strategije razvoja hrvatskog turizma, 1990. godina je godina koja se esto uzima kao nekakav cilj u ostvarivanju broja noenja, no premala panja se daje sredstvima za postizanje tog cilja. Naime, danas vie nije dovoljno ponuditi samo sunce i more, ve turistika ponuda mora biti vie obogaena dodatnim programima za relaksaciju i zabavu (dva najea razloga dolazaka turista u Hrvatsku). U sijenju 2001. godine uvoenjem nulte stope PDV-a na organizirane dolaske stranih turista postignut je pozitivni pomak u shvaanju turizma kao znaajne djelatnosti u Hrvatskoj.20
20
Ibidem
51
4. IMPLIKACIJA TRENDOVA TURIZMA EU NA HRVATSKU Hrvatska s 5,8 milijuna inozemnih dolazaka, sudjeluje sa svega 1,5% u meunarodnim turistikim dolascima Europe i 2,9% u receptivnom turizmu europskog Sredozemlja te zauzima tek esto mjesto u toj regiji.21 Prema preliminarnim podacima HNB-a, u 2004. godini, ostvaren je bruto devizni prihod od turizma u iznosu od 6,9 milijardi USD-a, to je 9,4% vie u odnosu na prethodnu godinu. Na taj iznos utjecala je deprecijacija dolara prema euru koja je iznosila 9,9%. Meutim, kada se ostvareni devizni prihod analizira u eurima (5,7 milijardi eura) onda se zakljuuje da je taj iznos gotovo isti kao prethodne godine. tovie, neto devizni prihod od turizma je u 2004. godini, uslijed poveanih rashoda od 13,4% ak i manji za 1,6% (u eurima). Tablica 7. Dolasci turista u Hrvatskoj za razdoblje od 1999-II.2005.
DOLASCI TURISTA (u tisuama) 1999. UKUPNO DOMAI STRANI Austrija Bosna i Hercegovina eka Italija Maarska Nizozemska Njemaka Poljska Slovaka Slovenija vicarska Velika Britanija Kanada SAD Izvor: hgk.biznet.hr 5.127 1.322 3.805 478 157 423 631 148 75 627 108 110 717 26 60 10 37 2000. 7.137 1.305 5.831 640 182 711 1.012 250 104 1.048 285 187 849 36 85 14 53 2001. 7.860 1.316 6.544 687 172 742 1.060 280 125 1.300 392 203 877 46 107 15 52 2002. 8.320 1.376 6.944 690 173 698 1.099 318 148 1.482 358 191 870 61 132 16 59 2003. 8.878 1.469 7.409 709 178 699 1.206 356 179 1.552 238 188 918 83 153 19 65 2004. 9.412 1.500 7.912 741 163 664 1.232 403 212 1.580 241 176 884 104 208 22 98 INDEKSI I-II 2005. / I-II 2005. I-II 2004. 208,4 123,5 84,9 8,7 7,7 1,0 15,6 1,9 1,1 8,3 0,7 0,8 8,7 1,6 3,5 1,0 3,2 97 95 100 100 109 84 99 87 56 102 98 117 89 89 122 75 98
21
www.varazdin.hr
52
Tablica nam prikazuje tendenciju kretanja gostiju od 1999.-II.2005. i to posebno za domae, a posebno za strane goste, kao i kretanja gostiju iz pojedinih zemalja. Iz tablice je takoer vidljivo da je u prva dva mjeseca 2005. godine u odnosu na prva dva mjeseca 2004. godine dolo do pada ukupnog broja gostiju za 3%. Uzrok tome je u padu domaih gostiju za 5% dok su strani ostali na razini prologodinjih. Kada je rije o stranim gostima najvei porast dolazaka biljee gosti iz Velike Britanije i Slovake, a najvei pad dolazaka gosti iz Nizozemske i Kanade. Tablica 8. Noenja turista u Hrvatskoj za razdoblje od 1999.-II.2005.
NOENJA TURISTA ( u tisuama) 1999. UKUPNO DOMAI STRANI Austrija Bosna i Hercegovina eka Italija Maarska Nizozemska Njemaka Poljska Slovaka Slovenija vicarska Velika Britanija Kanada SAD Izvor: hkg.biznet.hr 27.126 5.241 21.885 2.536 763 2.856 2.701 822 596 4.670 683 725 4.279 102 281 26 99 2000. 39.183 5.138 34.045 3.358 890 4.734 4.526 1.418 901 7.804 1.818 1.249 5.016 154 410 40 147 2001. 43.404 5.021 38.384 3.601 801 4.921 4.724 1.554 1.059 9.686 2.514 1.335 5.119 202 542 40 144 2002. 44.692 4.981 39.711 3.543 787 4.560 4.883 1.733 1.204 10.789 2.185 1.223 4.993 252 661 45 160 2003. 46.635 5.312 41.323 3.585 848 4.554 5.323 1.905 1.497 11.056 1.331 1.205 5.208 340 721 55 177 2004. 47.797 5.281 42.516 3.638 755 4.173 5.375 2.092 1.690 10.888 1.286 1.101 5.032 412 1.015 63 254 I-II 2005. 545,0 325,6 219,4 25,1 24,8 2,3 35,1 4,3 2,4 23,6 2,2 1,9 23,5 3,1 10,3 1,9 7,5 INDEKSI I-II 2005. / I-II 2004. 93 92 95 95 117 78 94 86 70 101 60 122 87 94 115 67 102
Tablica nam prikazuje tendenciju kretanja noenja od 1999-II.2005. i to posebno za domae, a posebno za strane goste, kao i kretanja noenja gostiju iz pojedinih zemalja. Iz tablice je takoer vidljivo da je u prva dva mjeseca 2005. godine u odnosu na prva dva mjeseca 2004. godine dolo do pada ukupnog broja noenja za 7%. Uzrok tome je u padu domaih noenja za 8% i stranih za 5%. Kada je rije o stranim noenjima gostiju najvei porast noenja biljee gosti iz Velike Britanije, Slovake i Bosne i Hercegovine, a najvei pad noenja gosti iz Nizozemske, Poljske i Kanade.
53
Tablica 9. Devizni prihod od turizma u milijunima USD

Stope rasta u % (prema istom tromjeseju prethodne godine) Rashod -510,4 -530,1 -600,3 -751,4 -568,1 -606,4 -781,3 -672,4 -838,8 Neto prihod 1.503,6 1.993,0 2.133,2 1.742,0 2.189,9 2.728,6 3.030,2 5.704,1 6.134,1 Prihod 49,3 25,3 8,3 -8,8 10,6 20,9 14,3 67,3 9,4 Rashod 21,1 3,9 13,2 25,2 -24,4 6,7 28,8 -13,9 24,7 Neto prihod 62,1 32,5 7,0 -18,3 25,7 24,6 11,1 88,2 7,5
U K U P NO Prihod 2.014,0 2.523,1 2.733,4 2.493,4 2.758,0 3.335,0 3.811,4 6.376,4 6.972,9
1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.* *preliminarni podaci Izvor: hgk.biznet.hr
Tablica pokazuje da neto prihod ukupno u razdoblju od 1996.-2004. pokazuje tendenciju rasta iz godine u godinu (osim u 1999. u odnosu na 1998. gdje je dolo do pada). Trendovi koji se javljaju kod europskog turizma imaju utjecaj na implikacije i na turizam Hrvatske. Kada je rije o tome vano je naglasiti da je u strukturi ukupnog turistikog prometa u Hrvatskoj devedesetih godina bilo vie od dvije treine inozemnih turista, od kojih oko 95% Europljana. Upravo zbog te vanosti koju Europa ima za hrvatski turizam prethodno su navedeni podaci o dolascima, noenjima i prihodu od turizma koji su preteno ostvarili turisti iz pojedinih europskih zemalja. Kada je rije o hrvatskom turizmu treba napomenuti da on sudjeluje s oko 2% u europskom turistikom prometu. Da bi Hrvatska mogla slijediti europske trendove potrebno je izvriti daljnju privatizaciju, restrukturirati turistiko gospodarstvo, poveati kvalitetu (vodei se naelom vrijednost za novac), razviti individualno ili pak korporativno poduzetnitvo, poboljati prometnu infrastrukturu. Treba naglasak staviti na restrukturiranje i izgradnju obiteljskih hotela, pansiona, kampova, turistikih agencija s relativno malim brojem zaposlenih djelatnika, te na hotele i druga turistika poduzea koja e poslovati po naelu kooperacija na europskom i svjetskom tritu.22 Nune su promjene i u strukturi turistike ponude Hrvatske prema Europi te je potrebno promijeniti iskljuivo sezonski karakter poslovanja, to je mogue kroz razvoj razliitih vidova turizma. Perspektivno gledajui, najbitnije je da Hrvatska intenzivira svoje ukljuivanje u EU, jer e joj to dati izvanrednu ansu za jo bri razvoj turizma, kao i implementaciju europskih standarda u turizmu.23
22 23
Vukovi, I., Meunarodna ekonomija i turizam, Zagreb, 2000. str. 208 Ibidem, str. 210
54
ZAKLJUAK U ovom radu istraivali smo suvremene tendencije u razvoju turizma u EU i njihove implikacije na razvoj turizma u RH te smo istraivanjem obuhvatili globalne tendencije u kretanju turistikog prometa EU u zadnjih desetak godina te njihovim reperkusijama na razvoj turizma u Hrvatskoj. Istraivanje je pokazalo da je EU po trendovima rasta trita u svjetskim razmjerima postala vodea regionalna ekonomska zajednica jer sudjeluje u svjetskom turistikom prometu sa vie od 60%, u Europi vie od 75%. Treba istai da se turizam u EU u posljednjem desetljeu razvijao paralelno sa ekonomskim razvojem EU i njenih lanica s jedne strane, a s druge strane s proirenjem EU najprije od 12 lanica na 15 lanica 1995.godine, a potom od 15 lanica na 25 lanica 2004. godine. Naravno da je ekonomski razvoj u tom desetljeu, usprkos odreenim recesivnim ekonomskim kretanjima, imao vrlo velike pozitivne utjecaje na razvoj turizma u EU, a istovremeno da je irenje EU na 25 lanica bitno povealo turistiko europsko trite, kako unutar EU tako i izvan nje. Isto tako, po indeksu konkretnosti, ide u jedno od umjerljivijih turistikih destinacija, osobito u podruju Mediterana. Prema procjenama svjetske turistike organizacije (WTO), EU e perspektivno do 2020. godine imati jednu od najveih stopa rasta turizma u svijetu od 4%, a Hrvatska to mora iskoristiti da sa svojim prirodnim, ljudskim i kapitalnim resursima, kao i dodatnim investiranjem, privue to vie turista iz EU, kao i da postane, sa svojim standardima i normativima te kvalitetom, vodea turistika destinacija u Europi i svijetu na dui vremenski period. LITERATURA
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Bokovi, D. and erovi, S. (eds.). Hrvatski turizam na pragu XXI. stoljea = Tourism in Croatia on the treshold of 21st century : book of selected papers : knjiga odabranih radova / IV. znanstveni i struni skup s meunarodnim sudjelovanjem, Pore, 28.-29. listopada 1999 Internet www.hgk.biznet.hr; www.entereurope.hr; www.geografija.hr; www.hnb.hr; www.masmedia.hr; www.poslovniforum.hr; www.varazdin.hr Vizjak, A., Hrvatski turizam u europskoj i svjetskoj turistikoj razmjeni, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1998. Vukovi, I. and(i) S. Hrvatin, Razvoj turizma u Europi i njegove daljnje strategije razvoja, Ekonomska misao I praksa, Vol. 7, No. 2, (1998), p.p. 115-140. Vukovi, I., Meunarodna ekonomija, Dalmatina, Zagreb, 2000. Vukovi, I., Europska ekonomija, Dalmatina, Zagreb, 2004. WTO, Yearbook of tourism statistics, Madrid, 2002. Statistiki ljetopis Hrvatske, razliita godita, Republiki zavod za statistiku, Zagreb The European leisure travel industry, travel and tourism intelligence, March, 2003, Mintel International Group Ltd, London
55

Budućnost Hrvatskog Turizma Nakon Ulaska U Eu

Enviado por

Dados do documento

Título original

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Budućnost Hrvatskog Turizma Nakon Ulaska U Eu

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 35-55, 2006 I.

Vukovi: SUVREMENI TRENDOVI U RAZVOJU TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI...

T.E.I. Thessaloniki Greece WIFI sstereich

UDC 338.486(4-67 EU: 497.5)

SUVREMENI TRENDOVI U RAZVOJU TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI I IMPLIKACIJE NA HRVATSKU

Izvor: Izraeno prema Yearbook of tourismus statistics, 2002.

Izvor: World Tourism Organization (WTO)

Tablica 6. Devizni prihod od turizma i njegov udio u BDP-u

Mil USD % BDP-a

Tablica 9. Devizni prihod od turizma u milijunima USD

Você também pode gostar