Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Sociologija predstavlja opstu teorisku,fundamentalnu nauku o drustvu.Njen je zadataj da odgovori na pitanje sta je drustvo i uopste drustveno da definise sam pojam drustva.Kao teoriska nauka, ona ima za cilj da pruzi sinteticko znanje o drustvu.Ona je usmerena na otkrivanje zakona i tendenciskih pravilnosti kojima se objasnjavaju drustveni procesi i drustveni odnosi.U svojstvu osnovne nauke ona otkriva osnove determinizma na podrucju drustva.Sociologija kao naucna disciplina ima zadatak da pruzi pogled na celinu drustva i da svojim proucavanjem obuhvati drustvo u njegovom totalitetu.Ona pruza odgovore o onome sto je zajednicko za sva ljudska drustva i utvrdjuje najopstije drustvene zakonitosti,dolazi do saznanja o opstim obelezjima i zakonitostima pojedinih istonskih tipova drustva kao i do saznanja o konkretnim globalnim drustvima,odnosno o njihovim specifcnostima i zakonitostima.okvir za njena proucavanja uvek je globalno driustvo.Unutar tog globalnog okvira ona proucava medjusobne veze i uslovljenosti posebnih drustvenih pojava.
U realnom zivotu su cesce negativne sankcije.Opsta podela normi je na:drustvene norme kojima se uredjuju odnosi medju ljudima i tehnicka pravila.Tehnickim pravilimapostize se uglavnom neka promena u prirodnoj sredini.Drustvene norme se dele na norme kod kojih se sankcije primenjuju organizovano(moral i obicaji),norme cije sankcije primenjuju neke drustvene organizacije(preduzeca i politicke stranke)i norme koje primenjuje drzava(skup tih normi naziva se pravo)
obelezja
Zanimanje je osnovna radna aktivnost koju obavljaju odrasli clanovi dustva i putem koje ostvaruju ekonomske i druge vrste drustvenih nagrada.Profesija predstavlja zanimanje koje ima monopol nad delom odredjenog znanja i prakticnih vestina i za koje je potrebno dugotrajno skolovanje najcesce visoko obrazovanje.Clanovi neke profesije se od drugih skupina se razlikuju po znanju koje je veoma vazno za drustvo a ono sto oni umeju da rade niko drugi nezna nemoze i nesme da cini.Osnovni elementi profesije su: 1. Stepen razvijenosti teorija i tehnika 2. Stepen spoljasnje prepoznatljivosti profesije u drustvu 3. Stepen monopola nad strucnom ekspertizom 4. Stepen organizovanosti 5. Profesionalna etiketa koja cini skup normi,vrednosti i ciljeva kojima bi se trebalo rukovoditi u primeni profesionalnog znanja. U procesu obavljanja svog rada inzenjeri stupaju u:odnos prema sredstvima za rad pripadnicima profesionalnih inzenjera,radnoj grupi,organizaciji rada preduzeca,poslovnim partnerima,drustvu u celini,prirodnoj sredini,sebi.
11.Generacija i omladina?
Definicija generacije:Generacijsku grupu cine pripadnici iste starosne grupe koji su povezani zajednicki iskustvom prozivljeni u mladosti i razlicitim od iskustva prethodnih starosnih grupa kao i onih koje dolaze kasnije.Kao zajednicka iskustva ulaze istorijski dogadjaji,kulturne promene,tehnicke inovacije i drugo.Omladina predstavlja grupu mladih ljudi koji se nalze u drustveno priznatom statusu izdrzavanosti zbog pripreme za obavljanje drustvenih uloga odraslih(kroz skolovanje).Omladina se od starijih grupa razlikuje po svom statusu izdrzavanosti i odvojenosti od sveta rada.Sve je masovnija cinjenica da zbog produzanog skolovanja narocito zbog nemogucnosti da se zaposle
12.Inteligencija(pojam,osobine,podela)?
Sire znacenje pojma inteligencije predstavlja skup profesionalnih kategorija koje se bave kulturnim stvaralastvom,organizacijom rada i zajednickog zivota i obavljanje poslova za koje je potrebno teorijsko znanje.Ono sto inteligenciju odvaja od drugih drustvenih grupa jeste profesionalno obavljanje odredjenih intelektualnih poziva na osnovu obrazovanja u najvisim obrazovnim institucijama.uze znacenje pojma inteligencije da se odnosi na manje grupe umnih radnji koji direktno doprinose stvaranju i popularisanju umnih tvorevina..Pisci,umetnici,naucnici,filozofi,drustveni i politicki komentatori oni se najcesce izrazavaju izrazom intelektualci.Postoje stvaralacka(odlikuje se inovacijom,otkriva nove ideje,tehnicka otkrica i mogucnosti)i reproduktivna(prenosi,siri i obezbedjuje ta dostignuca).
4. Ekonomska delatnost(proizvodne i potrosacke funkcije) Porodica se moze definisati kao istorijsko promenjiva grupa ljudi povezani bioloskom reprodukcijo, srodnickim sociokulturnim vezama i ekonomskim odnosima.Formira se bracnim vezama i sastavljenja je od supruznika i njihove dece kao i drugih srodnika. Brak je veza izmedju lica razlicitih polova radi zajednickog zivota i stvaranja porodice.Brak je i drustvena ustanova koja nastaje iz potrebe da se regulisu seksualni odnosi i obezbedi legitimnost potomstva.Pravni i frugi normativni propisi sadrze sankcije koje drustvo primenju ukoliko supruznici ne ispunjavaju obaveze koje podrazumeva ulazak u bracnu ustanovu.Prema nacinu sklapanja postoje:gradski,crkveni.fakticki i tradicionalni...Preme broju partnera:grupni i poligamija.
17.Kaste i stalezi?
Kaste su strogo zatvorene drustvene grupe i predstavljaju specifican vid postojanja klasa.U kanstinskom uredjenju drustveni polozaj svakog pojedinca je cvsto fiksiran,a funkicije koje obavlja su nasledne i dozivotne.Vlada velika strogost i za najmanji prekrsaj kaznjava se odstranjivanjem iz kaste.Primer za kastinsko uredjenje je Indija.
18.Klase?
Klase spadaju u jedan od pristupa u razumevanju vertikalnog aspekta drustvene strukture kao osnovnioblik slojevitosti.Najznacajniji zastupnici drustvene strukture bili Mark i Engels.U njihovim tvrdnjama drustvena struktura je podredjena,Eksplatatorska i eksplatisana.Podela je utemeljena na privatnoj svojini na sredstvima za proizvodnju na toj osnovi mogucnosti eksploatacije.Vlasnicka klasa prisvaja visak proizvoda i podcinjava njegove tvorce na toj osnovi izrasta ekonomska moc koja je opet temelj politickog i drugog oblika drustvene moci.U savremenoj sociologiji novu teoriju sukoba formulisao je nemacki sociolog Ralf Darendorf.
20.Elite?
Teorijski pristup koji strukturu drustva shvata kao podelu na klase i teorije i da su u osnovi drustvene strukture slojevi je teorija elite koja strukturu drustva deli na elitu,neelitu ili masu.Elita podrazumeva sloj ljudi koji se zahvaljujuci nekom svojstvu stvarnom ili propisanom nalaze na vrhu i odlucuju ne samo o sopstvenom delovanju nego i delovaju i zivotu clanova celokupne grupe drustva.Ona se zalaze za stabilan poredak drustva,njena filozofija je moc a njen cilj je savrsena ili jaka drzava.Nasuprot eliti u drustvu egzistira i neelita ili masa koja se u ovim teorijama tretira kao neobrazovana,nestvaralacka i neorganizvana.
siromastvo,obelezja
Postoje dve vrste:apsolutno i relativno siromastvo.Merila apsolutnog siromastva utvrdjuju kolcinu i kvalitet hrane,odece i stana koji su neophodni za odrzavanje zivota to jest odrzavanje golog fizickog zivota.Relativno siromastvo obuhvata standard koji se odnosi na odredjeno drustvo i na odredjeno vreme.Za indetifikaciju siromastva u ovom slucaju kao merilo se koristi visina dohotka.Drustvene kategorije ljudi koji su izlozeni siromastvu u savremenim drustvima su nezaposleni,nezaposleni koji rade sa delimicnim radnim vremenom,stariji bolesni i invalidi,porodice sa velikim brojem dece porodice sa jednim roditeljem.Pored apsolutne i relativne bede postoji i pojam subjektivne bede.Sastoji se od osecanja pojedinca o vlastitom siromastvu.Kod nas je dosta prisutno osecanje subjektivne bede i kod pripadnika srednjih slojeva i ako je njihov drustveni polozaj povoljniji od polozaja radnickih slojeva.
23.Drzava(pojam,nastanak,elementi)drzavna drzave)?
suverenost(organi
Jeste politicko pravni oblik organizovanosti drustva kojim se uspostavlja vlast nad stanovnistvom koje nastanjuje odredjenu teritoriju.Elementi drzave su;teritorija,stanovnistvo i vlast.Organi drzave su:oruzani gradjanski drzavni organi,demokratski birokratski drzavni organi,odlucujuci i izvrsni drzavni organi,politicki i strucni drzavni organi,inokosni i zborni organi.Oblik drzave j nacin na koji je ona
organizovana to jest stav i veza njenih organa kao medju sobom tako i sa narodom.Postoje cetiri vrste drzavnog oblika: 1. Oblik vladavine 2. politickim rezimima 3. drzavnom uredjenju 4. drzavnoj vlasti Oblici vladavine odredjeni su po organizaciji poglavara drzave.Postoje dva tipa drzavne vladavine:Monarhija i republika.
25.Oblici vladavine?
Po obliku drzave se dela na monarhije i republike.Monarhija je drzava u kojoj sef drzave(monarh)lice na koje na taj polozaj po pravilu dolazi putem nasledja i zadrzava ga dozivotno.On ima velike privilegije i pravno je neodgovoran. Republika je oblik vladavine u kojoj je sef drzave jedno lice ili kolektiv.Ovde jesef drzave podredjen pravnim normama i pravno je odgovoran,moze biti smenjen pre isteka mandata.Vrsi svoju vlast na osnovu mandata koji dobije.Obicno se bira na nekoliko godina.
Po obliku drzavnog uredjenja drzave se dele na proste i slozene.Prosta(unitarna drzava)je ona u kojoj postoji samo jedna suverena vlast Slozena drzava se sastoji iz vise drzava i moze se javiti u obliku federacije ili konfederacije.
29.Pravo(nastanak,pojam,pravna norme)?
norma,elementi
potpune
pravne
Pravo je skup pravnih normi koje donosi i sankcionise drzava i na taj nacin stiti onaj nacin proizvodjnje koji je u interesu vladajuce klase.Njegovi sastavni elementi su: Hipoteza dispozicije-SAMO AKO IMA IMOVINU-ona odredjuje fakticku situaciju ili cinjenice koje moraju postojatida bi se dispozicija mogla primeniti Dispozicija-DUZAN JE DA PLACA POREZ-dispozicija je najbitniji deo pravne norme,odnosno bez nje nema norme Hipotezu sankcije-U PROTIVNOM-hipoteza sankcije se sastoji u opisu prekrsaja dispozicije Sankciju-BICE KAZNJEN-sankcija se odnosi na pravilo o ponasanju onog lica na koje se odnosila dispozicija,ali koje je ovu prekrsilo,kao i o ponasanju odgovarajuceg drzavnog organa koje prema tom licu treba da upotrbiodgovarajucu meru prinude. Pravna norma je pravilo koje sankcionise drzava.Time se pravna norma razlikuje od ostalih drustvenih normi,samo pravne norme su od svih drustvenih normi sankcionisane od strane drzave.
politicke
partije,vrste
Politicke partije jesu organizovane grupe ciji je zadatak da se bore za ostvarenje interesa konkretnih drustvenih grupa,slojeva ili klasa odnosno odredjenih slojeva drustva.Sama rec vodi poreklo od part-deo i partire-deliti.Nas izraz stranka implicira opredeljenje i stajanje na neciju stranu.Politicke partije se odredjuju kao politicke organizacije ciji je zadatak da osvoje i odrze drzavnu vlast.One definisu odredjenu politicku ideologiju i na toj osnovi donose odredjene politicke programe sa kojima ucestvuju u demokratskim izborima za drzavnu vlast.Najstarija podela je na gradjanske i radnicke partije.Prema velicini partije se dele na masovne(odlikuju se velicinom i cvrstom organizacijom i discipolinom) i kadrovske(su organizacije malog broja pojedinaca visokog socijalnog statusa).Prema tipu unutrasnjih odnosa razlikuju se demokratske i autoritarne.U zavisnosti od ideoloskog opredelenja razlikuju se partije levice centra i desnice.Politicki sistemi se dele prema broju partija na jednopartiske,dvopartiske i visepartiske.
ili
Socijalizacija obuhvata proces kojim se mlado ljudsko bice uvodi u drustvo,uci se razlicitim oblicima drustvenog ponasanja i formira se kao licnost sa osobenim karakteristikama.To je dugotrajan slozen proces u toku kojeg pojedinac usvaja norme vrednosti znanja i vestine drustva kome pripada.Zahvaljujuci tome pojedinac se aktivno ukljucuje u drustveni zivot,komunicira i uskladjuje svoje ponasanje sa drugima utice na druge da bude prihvacen od njih u drustvenim procesima i odnosima.Proces socijalizacije ostvaruje se delovanjem velikog broja cinilaca koji se zovu agensi ili faktori socijalizacije.Medju najvaznijim spada:porodica,skola,grupa vrsnjaka,susedstvo i sredstvo masovnih komunikacija.
elementi
moze se odrediti kao verovanje u nadprirodnu moc.Postoji u razlicitim formama u svim ljudskim dustvima od najranijih do savremenih.Radi se o moci od koje covek zavisi koja upravlja njegovim zivotom ciji uticaj moze imati formu pomoci i podrske ali i odmaganja i ugrozavanja.Strukturni elementi religije su:ucenje(predstavlja snaznu dimenziju religije,sadrzana verska teologija mitske price,dogma,ima veci znacaj za elitne i obrazovne slojeve idrustva sa vecom kulturnom tradicijom.)religijsko iskustvo ili osecanja(prema obostranom bicu ili misticnoj sili,strah,zahvalnost,ushicenje)rituali i obredi(osecanje zavisnosti prema svemogucem bicu i predstavlja prakticne radnje)vrednosti(norme,pravila upustava i sredstava kojih vernici treba da se pridrzavaju)religijska organizacija(posebna grupa udruzenja ljudi sa istim religijskim verovanjem)Kult je mala privremena i dobro organizovana verska organizacija.Sekte su male zatvorene i slabo organizovane verske grupe.Crkve su velike formalnim pravilima uredjene verske celine.
38.Ideologija(pojam i podela)?
Ideolgija je jedan od oblika duhovnih tvorevina,sadrzi skup ideja,stavova,shvatanja kojima se tumaci duhovna stvarnost.Ideologija se moze shvatiti kao vrsta duhovne tvorevine i vid saznanja drustva u manjoj ili vecoj meri iskrivljen nacin opisuje drustvo i odnose u njemu.Najcesce se sledece cinjenice uzimaju kao determinante ideologije: 1. Drustvenom podelom rada gubi se pojam drustvene celine 2. Osnovni nosioci ideologije su klase a mogu biti i druge grupe 3. Kulturno istorijski cinioci uticuna obuhvatanje razlicitih ideologija istih klasa 4. Podela rada na umni i fizicki omogucuje izdvajanje grupa ciji je zadtak stvaranje ideoloskih sistema Ideologija se moze podeliti na:ideologiju vladajuce klase(nastoji da ucvrsti i opravda postojeci poredak)i na ideologiju podvlascene klase(revolucijom nastoji da oslabi i u krajnjoj liniji srusi postojeci poredak.
39.Umetnost(pojam,funkcija i vrste)?
Umetnost je specifian oblik ljudske aktivnosti, kojom se na poseban nain proizvode odredjene tvorevine, koje nisu ni udobne, ni zabavne, ni korisne, veonepruaju velianstven doivljaj naim ulima.Bitna karakteristika umetnosti nije nunost, kao kod rada, ve mogunost da seto potpunije izrazi ili dopuni stvarnost.Postoje tri razliita momenta u svakoj umetnikoj tvorevini: 1. estetski, kojim se utie na oblikovanje ukus ljudi 2. saznajni, koji obogauje ovekovo saznanje, 3. drutveno-preobraavalaki moment, koji se odnosi na umetnost, koja podstie socijalnu akciju, odnosno razvoj linosti i npr. Knjievnosti. Umetniko delo ivi i nadrasta uslove svog nastanka, ono nenastaje ponarudbi,kao npr. Udbenik, nego na takav nain da se stvaralac oseaslobodnim, matovitim. Prema tome umetnost, kao duhovno kulturna pojava nijeuvek odraz ekonomskih, politikih i drutvenih kretanja.
41.Inovacija(pojam,osnovne odlike)?
Inovacija poreklo reci znaci novinu.Svaka ljudska zajednica tezi promenama,usavrsavanju i napretku.Inovacije i njihovo sirenje predstavljaju drustvene promene,dolazi se do neke ideje i nalaze se u osnovi drustvenog razvitka. Inovacija se definise kao svaka drustvena svrhovita,racionalna,istorijski adekvatna ideja koja je skorije nastala i koja se primenjuje u raznim oblicima drustva.Osnovne odlike inovacija su:Drustvena svrhovitost,racionalnost,istorijska adekvatnost.Inovacija predstavlja slozen drustveni fenomen koji pored shvatanja obuhvata i: 1. Istorijsko prenosenje inovacije sa jedne generacije na drugu-tradicija 2. Prostorno sirenje(prenosenje kulturnih elemenata sa jednog dela drustva na drugo)
moderno drustvo.Njene su osnove privredna eksplozija posle Drugog svetskog rata odnosno masovna proizvodnja i masovna potrosnja a odlucujuci podsticaj u razvoju sredstava masovnih komunikacija imasovnih medija kao bitne odredice masovnosti publike.Pored ovih obelezja postoje i druga obelezja maovn kulture a to su:standardizacija,komercijalizacija,univerzalizacija i homogenizacija.
45.Obrazovanje?
Obrazovanje ima znaajnu funkciju u svakom drutvu. Zbog vanosti obrazovanja svaka vlast eli odrediti njegovu koncepciju i sadrinu, kako bi preko najsnanijeg instrumenta drutvene percepcije i oblika socijalizacije pojedinci prihvatili vrijednosti i norme sistema. Zato drave preuzimaju brigu o finansiranju obrazovanja. Pored toga u sadrajnom smislu pokuavaju kroz obrazovanje utvrditi drutvene norme i vrijednosti i izgraditi osjeanje pripadnosti svojoj zajednici, drutvenoj grupi, religiji. Kroz obrazovni sistem takoer se razvijaju i osjeanja za vlastitu kulturu, potivanje principa i solidarnost. Preko kolovanja se oblikuje svijest i gledite pojedinca, kada su u pitanju procesi u drutvu i sistem vlasti.