SVEU ILI TE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za arheologiju Ivana Lu i a 3

Anita Dekani Lokaliteti vinkova ke kulture s posebnim osvrtom na lokalitet Vinkovci Tell Tr nica

Seminarski rad

Predmet: Bron ano doba Hrvatske u kontekstu srednje i jugoisto ne Europe; Arheologija bron anog doba 1 Mentorica: Janja Mavrovi , znanstveni novak

Zagreb, 2011. 1

SADR AJ:
UVOD VINKOVA KA KULTURA POVIJEST ISTRA IVANJA TELL-TR NICA POSUDE PRONA ENE NA LOKALITETU VINKOVCI-TELL TR NICA ZAKLJU AK POPIS PRILOGA POPIS LITERATURE str. 3 str. 4 str. 5 str. 6 str. 7 str. 8 str. 10 str. 11

UVOD
Iako u geomorfolo kom smislu zatvorena cjelina, panonsko-podunavska regija, svojim polo ajem i prirodnim komunikacijama, usko je povezana sa susjednim geografskim podru jima: karpatskim, alpskim, centralnobalkanskim i zapadnobalkanskim (Gara anin 1983, 461). S obzirom na tu povezanost, ova regija, u kulturnom smislu, nije jedinstvena i u njoj se susre u razli iti utjecaji i kulture. Ranobron anodobno dru tvo po inje ivjeti u novim uvjetima (Dimitrijevi 1998, 167). Nema sumnje da gospodarstvo bron anog doba po iva na onim granama koje su se po ele razvijati u eneolitiku no, pored poljoprivrede, sve nagla enije postaje sto arstvo ( ovi 1983, 811). Ono to je uzrokovalo velike promjene u gospodarstvu i dru tvu je intenzivna bron ana metalurgija. Tra enje i otkrivanje ruda, organizacija njezinog va enja, prerada i trgovina sirovinama i poluproizvodima te umije e lijevanja bronce zahtijevali su posebno specijalizirane obrtnike (Dimitrijevi 1998, 169). To automatski dovodi do raslojavanja dru tva, ali i do novog na ina povezivanja me u kulturnim grupama (Dimitrijevi 1998, 169). Razvoj ranog bron anog doba u sjevernoj Hrvatskoj pratimo u okvirima vinkova ke kulturne grupe, koja je naseljavala plodna podru ja jugozapadne Panonije: od Blatnog jezera prema jugu, od Srijema preko Slavonije do u sjeverozapadnu Hrvatsku, njezini su utjecaji vidljivi i na podru ju Istre (Dimitrijevi 1998, 167).

Slika 1: Rano bron ano doba Hrvatske i susjednih zemalja.1

N. Majnari -Pand i , Bron ano doba. U: Prapovijest, S. Dimitrijevi , T. Te ak-Gregl, N. Majnari -Pand i , Naprijed, 1998, 160-219.

Vinkova ko podru je nalazi se na iznimno povoljnom podru ju i zbog toga je od prapovijesti do dana njih dana pru alo idealne uvjete za naseljavanje (Miloglav 2007, 28). Grad Vinkovci smje ten je u izrazito nizinskom dijelu Hrvatske, na mjestu gdje se savski i dunavski sliv najvi e pribli avaju (Miloglav 2007, 28). Nadmorska visina lijeve obale Bosuta iznosi oko 88 m, vi a je od desne obale i samim time pogodnija za naseljavanje (Miloglav 2007, 28). Podru je Vinkovaca i okolice bilo je naseljeno kroz sve tri faze vu edolske kulture.

VINKOVA KA KULTURA
Vinkova ka kultura po inje se u literaturi, pod tim nazivom, javljati od 1966. godine, godinu dana nakon to je Istvan Bona u Ma arskoj definirao Somogyvar kulturu (Dimitrijevi 1982, 7). Eponimni lokalitet ove kulture su Vinkovci u kojima se nalazi Tell-Tr nica prema ijim je grobnim nalazima kultura odre ena (Dimitrijevi 1982, 8). Za relativnu kronologiju kulture va na su stratigrafska zapa anja na lokalitetima Vinkovci-Tr nica, Vrdnik-Pe ine i Gradina na Bosutu (u Vinkovcima i Vrdniku vinkova ka se kultura nalazi u slojevima iznad vu edolske) (Gara anin 1983, 471). Naselja vinkova ke kulture smje tena su na visokim rje nim terasama, polo ajima telltipa ili na padinama gorja (Vu edol, Vinkovci, Sarva tellovi; Drljanovac, Vi kovci, Lovas na padinama) (Markovi 1993, 121). O nastambama nema puno podataka, ali u Iloku nalazimo dokaze o isklju ivo jamskim objektima, u Drljanovcu o maloj kolibici, dok su u Vinkovcima podnice od nabijene zemlje obnavljane; prema tome, upotrebljavau se i nadzemne ku e i jamski objekti (Markovi 1993, 121).

Slika 2: Nalazi ta grobova vinkova ke kulture: 1 Vinkovci, 2 Osijek, 3 Drljanovac, 4 Rospi uprija, 5 Belegi .2 Nositelji vinkova ke kulture svoje su mrtve ve inom spaljivali, a ostatci pokojnika stavljani su u are. Nekropola u Belegi u dala je podatke o biritualnom pokapanju; u skeletnim grobovima pokojnici su le ali u zgr enom stavu, na lijevom boku (Gara anin 1983, 473). U sjeverozapadnom dijelu Tella-Tr nice prona en je paljevinski grob vinkova ke kulture. Spaljeni
2

H. Kalafati , arni grob vinkova ke kulture s lokaliteta Vinkovci Duga ulica 40, Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 23/2006, 17-28.

ostatci pokojnika bili su polo eni u aru, poklopljene dubokom zdjelom, bez ikakvih drugih priloga (Kalafati 2006, 17). Daljnjim analizama otkriveno je da je pokojnik bio mu karac izme u 45 i 60 godina (Kalafati 2006, 17). Ovaj je grob etvrti takve vrste u Hrvatskoj, a od ostalih treba spomenuti 2 groba vinkova ke kulture u Osijeku i Drljanovcu kraj Bjelovara (Kalafati 2006, 18-19). Analizama je odre ena radiokarbonska starost ugljena iz are prona ene u Vinkovcima: BP 3881 25, a kalibriranjem su dobivene godine BC 2398, 2382, 2347 i 1 sigma raspon 2455-2306; to je prvi radiokarbonski datum dobiven za grob vinkova ke kulture (Kalafati 2006, 23). Keramika vinkova ke kulture nastavlja se na tradiciju vu edolske, ali je u usporedbi s njom znatno siroma nija, posebno ornametnikom. Najtipi niji primjer fine keramike predstavljaju trbu asti vr evi sa visokim, cilindri nim vratom i jednom dr kom koja je trakasta i naj e e spaja vrat i trbuh posude (Gara anin 1983, 473). Javlja se i nekoliko vrsta zdjela: sa blago razgrnutim obodom, sa nekoliko horizontalno bru enih dr ki, zdjele sa kosim ili pro irenim obodom, zdjele S-profila i duboke zdjele (Gara anin 1983, 473). U gruboj keramici pojavljuju se posude sa zaravnjenim obodom i plasti nom trakom sa utiscima koja prati obod (Gara anin 1983, 473). Ukra avanje keramike je, kako sam prije navela, prili no siroma nije: kod grubog posu a javlja se barbotin, metli asti ornamenti, spomenuta plasti na traka s utiscima, niz kru nih udubljenja itd (Gara anin 1983, 473-474). Fina keramika ukra ava se urezanim i bockanim ornametnima, a ponegdje se mo e prepoznati naslije e vu edolske kulture u ukra avanju bijelom inkrustacijom.

Slika 3: Plan Vinkovaca sa ozna enim mjestom tella Tr nice i mjestom nalaza arnog groba.3

POVIJEST ISTRA IVANJA

H. Kalafati , arni grob vinkova ke kulture s lokaliteta Vinkovci 23/2006, 17-28.

Duga ulica 40, Pril. Inst. arheol. Zagrebu,

Kako je prije spomenuto, vinkova ku je kulturu definirao Dimitrijevi , a odre ena je uglavnom prema grobnim nalazima lokaliteta Vinkovci-Tell Tr nica iz 1962.g. Probna iskopavanja na ju nom dijelu Tella bila su ograni ena time to je ju ni dio djelomice uni ten u niveliranju terena za potrebe tr nice (Dimitrijevi 1982, 8). Iskopavanja su donijela sljede e rezultate: Horizont A Star eva ka kultura (stupanj Spiraloid B); Horizont B Vu edolska kultura (stupanj B2); Horizont D2 - Vinkova ka kultura (stupanj B2); nad tim le i jedan uni teni sloj sa nalazima iz daljske kulture (mla i stupanj HaC), nalazi iz vremena latenske kulture i rimskih vremena kao i gepidski nalazi (Dimitrijevi 1982, 8). Sami Vinkovci su u daljnjim iskopavanjima (1977./1978.) dali 80-90% ukupnog fonda nalaza vinkova ke kulture (Dimitrijevi 1982, 8). Voditelji iskopavanja bili su Stojan Dimitrijevi i Aleksandar Durman (Dimitrijevi 1982, 9). S obzirom na nalaze iz 1962. Dimitrijevi dolazi do novih zapa anja, po ev i od dva star eva ka horizonta na sjeveru i jugozapadu Tella (Dimitrijevi 1982, 9). U gornjem star eva kom sloju, a ispod vu edolskog, pokazuje se prisutnost mije ane populacije koja u sebi sadr i karakteristike Lasinjske i Salcutza kulture (Dimitrijevi 1982, 9). U vrlo malom postotku imamo i nalaze Bodrogkeresztur kulture (Dimitrijevi 1982, 9). Vu edolski i vinkova ki sloj bogatstvom nalaza dopunili su sliku koju smo do tada imali o tim dvjema kulturama (Dimitrijevi 1982, 9).

TELL TR NICA
Tell Tr nica nalazi se u naju em dijelu grada Vinkovaca i ima tipi an karakter tellova u neolitiku i eneolitiku zapadnog Srijema i Slavonije (Dimitrijevi 1982, 8). Do dana njih dana, tell je jedini lokalitet na kojemu je prepoznato postojanje sva tri stupnja vinkova ke kulture (Dimitrijevi 1982, 8). Povr ina koja je istra ivana iznosi 2170 kvadratnih metara i bila je predvi ena za gradnju novoga hotela u Vinkovcima (Dimitrijevi 1982, 8). U kontekstu itavog kompleksa Vinkovci-Somogyvar, ovaj lokalitet nije samo jedan od najpoznatijih, nego je i jedan od najvi e istra ivanih i najbolje dokumentiranih lokaliteta ovog kulturnog kompleksa (Dimitrijevi 1982, 9). Najraniji horizont u kojem se pojavljuje vinkova ka kultura dolazi odmah nakon vu edolskog i nema preglednog razmaka i prijelaza iz jednoga u drugi (Dimitrijevi 1982, 13). U tipologiji keramike nema novih oblika, a o keramici sam ve prethodno govorila u poglavlju o Vinkova koj kulturi. Gruba keramika nastavlja se na vu edolsku tradiciju, a fina se od nje razlikuje samo po kvaliteti obrade, ali ne i po oblicima posuda (Dimitrijevi 1982, 13).

Slika 4: ara prona ena u Vinkovcima.4

POSUDE PRONA ENE NA LOKALITETU VINKOVCI TELL TR NICA

Slika 5: vr .5

H. Kalafati , arni grob vinkova ke kulture s lokaliteta Vinkovci Duga ulica 40, Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 23/2006, 17-28.
5

http://www.bastina-slavonija.info/TematskeCjeline.aspx?id=259 7

Slika 6: lonac.6 Zdjela ukra ena urezanim i bijelo inkrustiranim ornamentom. 7

Slika

7:

ZAKLJU AK
6 7

http://www.bastina-slavonija.info/TematskeCjeline.aspx?id=259 http://www.bastina-slavonija.info/TematskeCjeline.aspx?id=259 8

Vinkova ka kultura predstavlja pojavu podunavsko-balkanskog kulturnog kompleksa (Gara anin 1983, 474). Razvila se na eneoliti koj (vu edolskoj) osnovi uz primanje niza novih elemenata od susjednih grupa, osobito u keramici i njenoj ornamentici (Dimitrijevi 1982, 23). Vjerojatno je u vrijeme svoje pune razvijenosti izvr ila ekspanziju na zapad i jugozapad, u sjeverozapadnu Hrvatsku, prema Hrvatskom primorju do srednjeg Velebita, mo da ak i u Istru (Dimitrijevi 1982, 23). Vinkova ka kultura svoje mrtve spaljuje, a kao aru koriste grube posude koje su ne to ve ih dimenzija i koje zatim poklope zdjelom (Kalafati 2006, 23). Naime, inhumacija, iako upitna u vinkova koj kulturi, ipak nije sasvim isklju ena. Kraj vinkova ke kulture zasad ostaje nejasan pa za rje avanje njenog odnosa prema vatinkoj kulturi ostaju nova istra ivanja (Kalafati 2006, 23).

POPIS PRILOGA
Slika 1: Majnari -Pand i N. Majnari -Pand i , Bron ano doba. U: Prapovijest, S. Dimitrijevi , T. Te ak-Gregl, N. Majnari -Pand i , Naprijed, 1998, 160219. H. Kalafati , arni grob vinkova ke kulture s lokaliteta Vinkovci Duga ulica 40, Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 23/2006, 17-28. H. Kalafati , arni grob vinkova ke kulture s lokaliteta Vinkovci Duga ulica 40, Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 23/2006, 17-28. H. Kalafati , arni grob vinkova ke kulture s lokaliteta Vinkovci Duga ulica 40, Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 23/2006, 17-28.

Slika 2: Kalafati Slika 3: Kalafati Slika 4: Kalafati

Slika 5: http://www.bastina-slavonija.info/TematskeCjeline.aspx?id=259 Slika 6: http://www.bastina-slavonija.info/TematskeCjeline.aspx?id=259 Slika 7: http://www.bastina-slavonija.info/TematskeCjeline.aspx?id=259

10

POPIS LITERATURE
Dimitrijevi S. Dimitrijevi , Rana vinkova ka kultura i njen odnos prema vu edolskom supstratu u svjetlu iskopavanja u Vinkovcima 1977.-78. godine, Opusc.archaeol.7/1982, 1-36. M. Gara anin, Vinkova ka grupa. U: Praistorija jugoslavenskih zemalja, Akademija nauke i umjetnosti Bosne i Hercegovine (Centar za balkanolo ka ispitivanja), Sarajevo 1983, 471-476. H. Kalafati , arni grob vinkova ke kulture s lokaliteta Vinkovci Duga ulica 40, Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 23/2006, 17-28. N. Majnari -Pand i , Bron ano doba. U: Prapovijest, S. Dimitrijevi , T. Te ak-Gregl, N. Majnari -Pand i , Naprijed, 1998, 160219. Z. Markovi , Neoliti ka, eneoliti ka i ranobron anodobna naselja u sjevernoj Hrvatskoj, Izdanja HAD, 16/1993, 113-125. I. Miloglav, Ervenica Dio naselja vu edolske kulture, Opusc.archaeol.31/2007 (2008), 27-48.

Gara anin

Kalafati

Majnari -Pand i

Markovi

Miloglav

11