Sveu ili te u Zagrebu Filozofski fakultete Odsjek za povijest umjetnosti

Seminarski rad iz Umjetnosti gotike

MAJSTOR ALBERT IZ KONSTANZA

Luka Torkovi Akademija likovnih umjetnosti U Zagrebu, 27.01.2012.

SADR AJ

UVOD OTRIVANJE FRESKI TEMA, IKONOGRAFIJA I TEHNIKA POKLONSTVO KRALJEVA U SV. KVIRINU CRKVA SV. JURAJA CRKVA U BRSE U CRKVA SV. TROJSTVA U LOVRANU UMJE E MAJSTORA ALBERTA ZAKLJU AK LITERATURA

MAJSTOR ALBERT IZ KONSTANZA UVOD Majstor Albert nije bio sin na ega kralja, nego stranac iz grada Konstanza na Bodenskom jezeru, na samoj granici Njema ke i vicarske. Zami ljamo ga kao srednjovijekovnoga putuju eg majstora koji nudi svoje usluge kamo god do e. U na em kraju imao je pune ruke posla pa se ovdje u Istri i u Liburniji, s jedne i druge strane U ke zadr ao najmanje 14-15 godina, izme u 1461. i 1475. Kod nas je slikao u Pazu, Jesenovniku, Plominu, Brse u i Lovranu, najmanje u pet crkava.1 Prvi susret sa djelima Alberta iz Konstanza sedio se u Pazu, starom srednjovijekovnom feudalnom burgu. Paz je sagra en na prijavoju ceste koja se di e iz Boljunskog polja da bi si la u pazinsku korlinu. Paz je Pass, to na njema kom jeziku feudalne gospode zna i prijavoj. Ispod burga je naselje sa upnom Crkvom, a podalje od nje smje teno je groblje i grobljanska Crkva sv. Vida u kojoj je Majstor Albert slikao. OTKRIVANJE FRESKI Tokom vremena su ljudi o tetili i osakatili njegove freske. Propadale su i zbog starosti pa su ih prebijelili vapnom. Ali kada je dotrajao krov na crkvi po eo proki njavati, otpao je sa zidova dio vapnena bjelila, i krnje su se freske opet pojavile na danjem svjetlu. Godine 1960. su restauratori po eli istiti freske te je otriven glagoljicom oslikan natpis koji je o freskama rekao sve: Let' G(ospod)n(i)h uma (=1461) i bi ta figura pis(ana) va vrime g(ospodin)a Juri Paza[ra] i njegov [a kap]elana Andrie iz Bu an [to dela] moistar' Alb(e)rt m(iseca) o[k]tombra i v to [v]r[i]me be e up(a)n Vi[t]ko(Let Gospodnjih 1461. I bi ta figura pisana va vrime gospodina Jurija Pazara i njegova kapelana Andrija iz Bu an. To dela majstor Abert miseca oktombra i v to vrime bese upan Vitko). Glagoljski je natpis iznio nekoliko va nih podataka u kulturnoj povijesti Istre. Prije svega doznaje se da se majstor-slikar zvao Albert, da je freske u Crkvi sv. Vida u Pazu naslikao

godine 1461., da je tada feudalni gospodar grada Paza bio gospodin Jurij Pazar, a njegov kapelan Andrij z Bu an, emigrant iz Bu ana u Lici, dok je mjesni upan u Pazu bio Vid, od milja zvan Vitko. O i ene su freske otrile su kakva je crkva bila u to vrijeme. Bila je jednobrodna i tada kra a, a sveti te joj se sastojalo od dvaju oltara, smje tenih u dvjema pravokutnim ni ama. Svaka je od tih ni a bila nadsvo ena iljastim goti kim svodom. Majstor je Albert oslikao sve povr ine obiju ni a: zidove iza oltara, i svodove, i bokove, a i prednju plohu. Kada su u 17. stolje u htjeli u crkvi postaviti novi, moderan, drveni izrezbareni oltar, stare su oltarne ni e bile za pre malene pa su ih sru ili da bi za oltar oslobodili velik ravan za elni zid. Freske su tim ru enjem ostale okrnjene ostale su samo ondje gdje se zidove nije trebalo, a niti moglo ru iti. TEMA, IKONOGRAFIJA I TEHNIKA U lijevoj je ni i naslikao oltarnu sliku sa sredi njim likom Bogorodice koja sjedi na prijastolju i dr i golo dijete Isusa u naru nju. Uz nju slijeva stoji bradati Sv. Anton pustinjak sa tapom i zvoncem u ruci, a zdesna mladi golobradi Sv. Vid u aristokratskoj haljini, mu eni kom palmom u jednoj ruci, dok je drugu ruku zadjeo u zlatni vite ki pojas. U desnoj je ni i iza oltara naslikao sliku Sv. Trojstva, i to u ikonografskom obliku Prijestolja milosti (Gnadenstuhl), tako da Bog Otac sjedi i pred sobom dr i kri sa raspetim Sinom, a nad njim lebdi golubica Duha Svetoga. Na bo nim su zidovima ni a bili prikazani pojedini sveci. Sada im se, nakon ru enja ni a, vide samo donji dijelovi haljina. Pri dnju je posvuda tekla naslikana zavjesa. Iz glagoljskog natpisa doznaje se ime majstora i vrijeme kada je u Pazu slikao, a na samom dijelu uo avamo Albertovu paletu boja, njegov slikarski rukopis, stil i morfologiju koji u koasnijim istra ivanjima povezuju autora sa njegovim drugim djelima. Boje su mu so ne i ive, osim vapnena bjelila upotrebljavao je uti oker, crvenu i zelenu zemlju i crnu boju. Ono to ga razlikuje od ostaloh slikara koji su u to vrijeme slikali po zidovima istarskih crkava, jest tanki crte kojim je iscrtavao lica, ruke, noge, kovr ice kose i brade i kojim je grafi ki sjen ao obline svojih oblika, tako da mu se zidne slike doimlju kao velik kolorirani crte i. Crtao je kistom i polagao boje prostoru no. Ali gdje bi neki motiv morao vi e puta ponoviti, obilato je upotrebljavao patrone ili ablone koje su poznatije kao alati soboslikara. Bili su to

papiri ili ko e s nacrtanim i izrezanim rupama, koje bi prislanjao na zid i premazom kista uzastopce otiskivao kroz njih iste uzorke. Obilatom bi upotrebom tako jednostavnih sredstava postizao velike dekorativne u inke. Tako je izvodio i bordure kada bi njima uokvirivao oslikana polja. Me u Albertoviim se bordurama isti e ona u obliku cik-ack vrpce, nalik na nabore mijeha harmonike, a po tom emo motivu prepoznavati ovog najstora i u drugim oslikanim crkvama. Pomo u ablona je umno avao razli ite barokne ukrase na sveta kim haljinama, a isto je tako pomo u ablona izvodio i perforirane rezbarije s motivima mleta ke gotike na rasko nom prijestolju Bogorodice. Pogledajte kako majstor Albert slika nabore. Pratite pogledom kako se oni sljevaju i kako klize s pokrivala Bogorodi ine glave u njezino krilo i kako se zatim u mnogostrukim oblinama prevr u i reljevaju uz njezine noge na stubi prijestolja. Sve su to oblici koji izviru iz takozvanoga goti kog mekog stila koji se oblikovao po etkom 15. Stolje a, ali koji je dugo usrajao u umjetnosti alpskog prostora. POKLONSTVO KRALJEVA U SV: KVIRINU S tim zapa anjima se vrlo lako prepoznaje sjelo majstora Alberta u drugoj istarskoj crkvi, onoj Sv. Kvirina u brdima iznad sela Jesenovnika, blizu u njevice. U toj staroj romani koj crkvi majstor je Albert du cijeloga sjevernog zida naslikao i dug prizor Poklonstva triju kraljeva kao dugu konjani ku povorku. Dok su isprva, u 14. stolje u, istarski slikari prikazivali Poklonstvo kraljeva s malim brojem likova, onako kako se ta zgoda glumila u crkvenim skazivanjima, u 15. stolje u Poklonstvo je naraslo u masovnu scenu s mnogo likova pa se proteglo kao duga konjani ka povorka Triju kraljeva i njihove ivotopisne pratnje. Taj novi na in prikazivanjakoji se du sjevernog zida odvija poput dvorske kavalkade do ivio je u Istri svoj vrhunac na freskama dvaju Kastavaca, Vincenta iz Kastva godine 1474. u Bermu i Ivana iz Kastva godine 1490. u Hrastovlju. Ta su poklonstva velike pripovijesti pune lirskih i ivopisnih, pa i humoristi nih detalja. Na putu od Jeruzalema do Betlehema kraljevi se s pratiocima zabavljaju lovom pa, na primjer, na njihovi lova ki psi navaljuju na divlju svinju. I Albertovo Poklonstvo u crkvi Sv. Kvirina bilo je prebijeljeno. Njegove se freske nisu mogle u potunosti povratit, otkrivene su i o i ene, ali ne do kraja. No, i u ovom se stupnju otkrivanja i i enja razabire desno pri kraju zida lik Bogorodice koja sjedi u Betlehemu s djetetom Isusom u krilu, a du zida vide se konjske orme na bijelim konjima Triju kraljeva i

njihovih pratilaca koji joj prilaze, dok se pri dnju kompozicije vide i one pojedinosti iz lovnih prizora. Tu su psi koji navaljuju na medvjeda.

CRKVA SV: JURAJA Tre a crkva u kojoj je otkriveno djelovanje majstora Alberta je u gradu Plominu, u novoj upnoj crkvi sv. Juraja. Nova upna crkva plominska nastala je pove anjem i preusmjerenjem prvobitne Crkve sv. Marije. Crkvu su izgradili godine 1474., kako to na pro elju kapelne bilje e natpisi s grobova mleta kog protestata u Labinu i Plominu i pulskog biskupa koji je crkvu posvetio. Mnogo se toga oko Majstora Alberta objasnilo u listopadu 1964. kada su rije ki konzervatori maknuli sa zida u crkvi drveni rezbareni oltar iz 17. stolje a, takozvani zlatni oltar, da bi ga o istili i da bi ga raskru ili od crvoto ine. U zjapu izme u oltarnog retabla i zida ve su ranije bile zapa ene freske. U tijesnom prostoru ih je Branko Fu i poku ao gledati pomo u malog ogledala na tapu i ru ne svjetiljke pa je godine 1964. zapisao: Koliko se iza oltara mo e vidjeti, radi se o kasnogoti koj oltarnoj slici, vjerojatno iz vremena crkvene grandnje, oko 1474. godine. Ni ta vi e od toga nije se tada dalo zaklju iti. Sada je freska u potpunosti otrkivena, ona je velika oltarna zidna slika koja je krasila zid stare Bogorodi ine crkve, prije nego su je produljili i pretvorili u dana nju, novu plominsku upnu crkvu. Bilo bi daleko skuplje da su naru ioci, dali izraditi veliki rezbereni i polikromirani drveni retabl nad oltarom, u koji bi se umetale pojedine sveta ke slike, naslikane na daskama. Za mnogo manju cijenu slikar je naslikao cijeli retabl na zidu, s malo vapna i zemljanih boja. Postoje i raniji primjeri da se u Istri slika oltarna slika izravno na zidu. Albertova oltarna slika u Plominu velika je kompozicija sa sredi njim poljem gdje je prikazana Bogorodica kako sjede i doji malog Isusa, a u poljima lijevo i desno na dva su kata naslikani sveci u crkvi-za titnici: Sv. Ivan Krstitelj i Sv. Ivan Evan elists, Sv. Kuzma i Sv. Damjan.

U plominu glava malog Isusa, kojeg Majka doji uspore ena je sa Isusovom glavicom iz Paza na koju podsje a. Obilata upotreba ablone za otiskivanje razli itih ukrasa na tiskaninama i na bordurama, mme u njima i ona karakteristi na cik-cak vrpca nalik mijeh harmonike, sve to tako ivo podsje a na na in ukra avanja majstora Alberta. Tu, u Plominu, Albert je i tanki crte i njegovo grafi ko sjen anje oblina. Slikar u Plominu je bez prevelikih napora otkriven kada nam se sam otkrio latinskim i hrvatsko-glagoljskim natpisom na slici. Na ljevoj strani kompozicije lo om je latin tinom zapisao: Hoc inpinxit meister Alberto de Constancia in Onoreom sanete Marie P(rop)ter percata mca an(n)o domini .M.CCCCLXXV.. To zan i: Ovo je naslika majstor Alberto iz Konstanza na ast svete Marije zbog mojih (tj. svojih) grijeha godine Gospodnje 1475.. Na desnoj strani kompozicije doma i je pop glagolja , o igledno odaju i svoj u kav gradski izgovor akav tine kojim se govorilo u Plominu 15. stolje a, ispisao kistom glagoljicom: To pisa mestar Alberto na ast' svete Marije sa (tj. za) svoie grehi let Gospo(d)ni(h) (=1475). Iz natpisa u Plominu se doznaje i podrijetlo majstora Alberta, Majstor je do ao iz Konstanza. Lik Sv. Ivana Krstitelja ozna io je natpisom u nakaznoj latin tini i spisao ga na odmotanom svitku u sve evoj ruci: ECCE E GO CLA MANTVR IN DESE RTO RAR ATE FIA DOMINI EC(C)E AN GNVS D EI EC(C)E U aureolama Sv. Kuzme i Sv. Damjana plominski je glagolja kistom i crnom bojom upisao njihova imena: Sveti Kuzman i S. Domjan. etvrtu postaju majstora Alberta utvr ena je u Brse u, a za nju se ve e dulja pri a. CRKVA U BRSE U unud

Kada je prof. Ivan Mil eti pripremao svoju Hrvatsu glagoljsku bibliografiju, putovao je na im glagolja kim krajevima da bi prikupljao gra u. U mali je d epni notes bilje io to ta to i nije bila samo glagoljica. U Brse u je pribilje io da se godine 1912. Popravlja upna Crkva i da su se tom prilikom pod bukom na crkvenom zidu pojavile freske. Ta mala, uzgredna bilje ka Mil eti eva djelovala je kao podsjetnik na Branka Fu i a 1949. da treba iskoristiti prvu priliku kada se u Brse u bude na crkvenim zidovima ne to radilo kako bih pod bukom opet ugledao freske koje je godine 1912. vidio Mili eti . Tako se tkom radova na elektri nim instalacijama, da bi gipsom u vrstili prekida , otrio na svjetlu komadi oslikana zida. Nakon to je pro irena elektri arska rupa otrivena je freska s likom Sv. Barbare. Sustavno otkrivanje fresaka nastavili su zatim restauratori iz Restauratorskog zavoda Hrvatske, tako da su u brse koj crkvi otkrili sve oslikane povr ine koje su izbjegle uni tenju. Naravno, freske su na li samo na starim zidovima srednjovjekovnog jednobrodnog crkvenog zdanja. Freska nema i ne mo e ih biti ni u pregra enim bo nim kapelama iz 17. stolje a, ni u novom, baroknom prezbiteriju, a niti u prednjem, prednjem, produljenom dijelu crkve kojem je sagra eno i novo pro elje. Na isto nome crkvenom zidu, na trijumfalnom luku kroz koji se danas ulazi u novi, barokni prezbiterij, nakon to je sam luk u baroku bio pro iren, preostali su mali fragmenti fresaka. Ipak oni dovode fo zaklju ka kako je slikar u gornjoj zoni trijumfalnog luka naslikao prizor Navje tenja. To je redovit i uobi ajen motiv u istarskim oslikanim crkvama. to je primjetno po ostacima naslikanih nabora odje e na tlu, koji pripadaju Bogorodici koja kle i dok je pozdravlja an eo. Navje tenje je u teolo kom pogledu klju ni i po etni doga aj na ega spasa, jer je to as Utjelovljenja druge bo anske Osobe, to je as za e a Kristova. Otuda mu tako va no i istaknuto mjesto u sustavu oslikanih tema u crkvi. U donjoj se zoni trijumfalnog luka vidi desno fragment s malenim likom an ela koji s ljeve strane ne to dr i u rukama i okre e glavu udesno, naga amo da bi to mogao biti lik Bogorodice naslikan u mandorli koju u nebo nose an eli. Stara, srednjovjekovna brse ka crkva nije imala prezbiterij kao poseban, odijeljen prostor, nego je kao prezbiterij slu io isto ni dio crkvene la e, onaj prostor uz oltar. Stoga je na zodovima tog dijela la e ikonografski program slika bio razli it od ostalog programa slika u la i. Tu su bili prikazani sveci koje su Brse ani osobito astili. Tako tu (ispod propovjedaonice) prepoznajemo smrt Sv. Pavla pustinjaka kojeg pokapa drugi veliki

pustinjak, Sv. Anton Opat. Njemu se lavovipomogli apama iskopati grob. Sv. Pavao le i. Prepoznajemo ga po tunici koju je sebi ispleo od palmina li a. Sv. Anton naginje se nad njim. Prepoznajemo ga po dugoj sjedoj bradi. Na suprotnom, ju nom zidu naslikana je Sv. Barbara s kulom u ruci. Za titnica je od groma i ratova, od svega to praska i puca. Uza Sv. Barbaru bili su naslikani i drugi sveci za titnici i pomo nici u nevoljama, Prvome od njih, desno od Sv. Barbare, vidi se rame. U gornjem redu, nad Sv. Barbarom, naslikan je konjanik, Sv. Martin, Mladi je to vitez, konjanik na bijelom konju, koji ma em sije e svoj pla t pa ga dijeli sa siromahom. Glavnina je oslikanih polja na uzdu nim zidovima la e prikazivala ivot Kristov, i to u dvama redovima slika, u gornjem i donjem. Ve ina je prizora uni tena pri obnovi crkve, gradnji sjeverne i ju ne kapele i produljenju ulaznog dijela crkve. Po poretku sa uvanih slika zaklju ujemo da je kristolo ki ciklus zapo injao u gornjem redu ju nog zida nastavljala Kristova muka. Od Kristove muke vidimo svega jo dva polja: Poljubac Judin i prizor Krista pred Pilatom. Na Poljupcu Judinom Krist stoji, odjeven u crvenu haljinu. Pristupa mu Juda da ga poljubi i da ga poljupcem poka e vojnicima to stoje uokolo. Vojnici ga uhi uju. Apostoj Petar zamahuje ma em i odsjeca uho Malku, slugi velikog sve enika, a Malko od udarca pada. Na prizoru Krista pred Pilatom Pilat sjedi na prijestolju i pere ruke. Pere ih nad zdjelom koju pridr ava sluga i koji mu iz vr a polijeva ruke. U sredini stoji Krist zavezanih ruku. Oko njega su vojnici, vide im se rednjovjekovne i ane ko ulje i oklopljene ruke. Na suprotnom, sjevernom zidu u gornjem je redu uzdu itavog zida bilo naslikano

Poklonstvo triju kraljeva kao druga konjani ka povorka. U ono je vrijeme bilo u istarskim crkvama uobi ajeno da se Poklonstvo kraljeva slika du sjevernog zida, a ne me u rizorima iz Kristovog djetinjstva na ju nom zidu, jer sjeverni zid nije zbog bure imao prozora pa je njegova kotinuirana ploha omogu ila da se na njoj razvije duga kavalkada kraljeva. U donje redu sjevernoga zida sa uvano je svega jedno polje s prizorom Kristova Uza a a. Dolje u polukrugu stoje apostoli, gledaju uvis i gestikuliraju, a nad hridinastim bre uljkom Krist uzilazi na nebo pa mu se vide samo noge i suti prije nego e za i za oblak.

Brse ke freske pripisane su majstoru Albertu iz Konstanza jer se na njima prepoznaje njegov karakteristi an rukopis, njegove boje i obilje njegovih ablona. Datacija je negdje oko godine 1470. CRKVA SV. TROJSTVA U LOVRANU U maloj crkvi Sv. Trojstva, u parku pod gradom Lovranom i nad lovranskom lukom, ostaci su fresaka u kojima je repoznato djelo ruku majstora Alberta. Uo ljive su boje kojima se Albert slu io, tamo je u borduri njegova karakteristi na cik-cak vrpca, tamo je njegov tanki crni rukopis i maleni lik an ela. S lovranskim freskama zasad se zatvara krug oko majstora Alberta za njegova boravka u Istri ezdesetih i sedamdesetih godina 15. stolje a.. UMJE E MAJSTORA ALBERTA Majstor Albert formira se i radi u vrijeme kada, kao i tijekom cijele prve polovice 15. Stolje a, najve i dprinos slikarstvu u Istri daju talijanske srtuje, i to one koje se mogu lokalizirati na Mletke i na subalpsku zonu, tamo gdje ih je duboko pro ela kontinentalna gotika. U odnosu na talijansku umjetnost, umjetnost je tog kraja retardirana i ve e je sjevernja ka nego mediteranska. Radi se o tvrdokornoj snazi internacionalne gotike, primjerice u lombardskoj pojavi jednog Michelina da Besozza, u veronskom krugu Stefana i Altichiera da Zevio i Pisanella, u mleta kom gotico fiorito Gentilea da Fabriana, Jacobella del Fiorea i Giambona do Giovannija d'Allemagne, o stuji koja e sve do prevage umjetnosti Bellinija, Vivarinija i Mantegne, bez sumnje, sve do sredine, ak i do sedamdesetih godina 15. Stolje a, dr ati pozicije i u Istri. Verojatno je Albert ve u svojoj njema koj domovini upoznao najnovije pobude realisti koga kasnogoti kog stila koje tu i tamo naslu ujemo u oporosti nekih njegovih mu kih fizionomija, ali glavne mu pobude dolaze od onog umjetni kog amalgama to ga u njegovo vrijeme nazivamo meki stil, u kome se naslje e internacionalne gotike kri a sa silnicama sjevera i juga, od Burgindije i e ke do Mletaka. Albert nije velika stvarala ka li nost, Fu i ga uspore uje sa p elom koja sabire med razli ita cvije a to ga sre e na putu, silaze i od Alpa preko Veneta u Istru. On se povodi za tu im uzorima, bilo tako da mu kao predlo ci slu e otisci tu ih drvoreza, bilo njegovi crte i tu ih

slika. Crte e iz njegova Skizzenbuncha odaje grafi ka struktura njegovih fresaka, osobito njegovo grafi ko sjen anje oblika. ZAKLJU AK Ali on je iv pripovjeda koji svojoj publici na selu i u ladanjskim gradi ima pri a i do arava svete zgode iz Evan elja, upoznaje publiku s likovima i s prizorima iz sveta kih legenda. Neobi no ivim bojama i ispisanim rukopisom on izvodi na zidovima ive propovjedi, a prazne i polumra ne crkvene prostore pretvara u velike, arene slikovnice, gdje kao nigdje drugdje arobno blistaju boje i gledaocima nagovje tajaju divote budu eg ivota u raju. Svaka je Albertova oslikana crkva postajala seoska galerija slika u kojoj je mala i velika publika imala neprestanu zornu nastavu vjeronauka i od malih nogu neprestan odgoj estetskog ukusa. Albert je bio umjetnik skromna formata, ali on je odgovarao po potrebama svojih gledatelja. Do ao je, dodu e, izdaleka, ali ne iz potpuno stranog svijeta. Do ao je iz jedne alpske pokrajine, a u njegovo se vrijeme neprestano pro imala umjetnost alpskih i podalpskih pokrajima u irokom luku tamo od Ligurskog pa do Kvarnerskog zaljeva.

LITERATURA

ISTARSKA ENCIKLOPEDIJA, leksikografski zavod Miroslav Krle a, Zagreb, O ujak 2005. Fu i , Branko: Iz istarske spomeni ke ba tine, Matica Hrvatska, Zagreb 2007.