Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
O PARNINOM POSTUPKU Deo prvi OPTE ODREDBE Glava prva OSNOVNE ODREDBE
lan 1. Ovim zakonom ureuju se pravila postupka za pruanje sudske pravne zatite po kojima se postupa i odluuje prilikom reavanja graanskopravnih sporova iz linih, porodinih, radnih, trgovakih, imovinskopravnih i drugih graanskopravnih odnosa, osim sporova za koje je posebnim zakonom predviena druga vrsta postupka. lan 2. Stranke imaju pravo na zakonitu, jednaku i pravinu zatitu svojih prava. Sud ne moe odbiti da odluuje o zahtevu za koji je nadlean. lan 3. U parninom postupku sud odluuje u granicama zahteva koji su stavljeni u postupku. Stranke mogu slobodno raspolagati zahtevima koje su stavile u toku postupka. One se mogu odrei svog zahteva, priznati zahtev protivnika i poravnati se. Sud nee dozvoliti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prinudnim propisima, javnim poretkom i pravilima morala. lan 4. Sud odluuje o tubenom zahtevu po pravilu na osnovu usmenog, neposrednog i javnog raspravljanja. Sud e iskljuiti javnost samo u sluajevima predvienim zakonom. lan 5. Sud e svakoj stranci pruiti mogunost da se izjasni o zahtevima, predlozima i navodima protivne stranke.
- 2 Samo kad je to ovim zakonom odreeno sud je ovlaen da odlui o zahtevu o kome protivnoj stranci nije bila pruena mogunost da se izjasni. lan 6. Parnini postupak vodi se na srpskom jeziku ekavskog ili ijekavskog izgovora i u tom postupku koristi se irilino pismo, a latinino pismo - u skladu sa ustavom i zakonom. Na podrujima na kojima je, u skladu sa zakonom u slubenoj upotrebi jezik odreene nacionalne manjine postupak se vodi i na jeziku i uz upotrebu pisma te nacionalne manjine. Stranke i drugi uesnici u postupku imaju pravo da se slue svojim jezikom i pismom, u skladu sa odredbama ovog zakona. lan 7. Stranke su dune da iznesu sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahteve i da predloe dokaze kojima se utvruju te injenice. Sud utvruje sve injenice od kojih zavisi odluka o osnovanosti zahteva. Sud je ovlaen da utvrdi i injenice koje stranke nisu iznele i izvede dokaze koje stranke nisu predloile ako iz rezultata raspravljanja i dokazivanja proizlazi da stranke raspolau zahtevima kojima ne mogu raspolagati (lan 3. stav 3) ili kad je to posebnim propisima predvieno. Sud ne moe svoju odluku zasnovati na injenicama o kojima strankama nije pruena mogunost da se izjasne osim kada zakonom nije drugaije propisano. lan 8. Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud po svom uverenju, na osnovu savesne i briljive ocene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata celokupnog postupka. lan 9. Stranke su dune da savesno koriste prava koja su im priznata ovim zakonom. Stranke, umeai i njihovi zastupnici su duni da pred sudom govore istinu. Sud je duan da sprei svaku zloupotrebu prava koja imaju stranke u postupku. lan 10. Stranka ima pravo da sud odlui o njenim zahtevima i predlozima u razumnom roku.
- 3 Sud je duan da nastoji da se postupak sprovede bez odugovlaenja i sa to manje trokova. lan 11. Stranke i sud e nastojati pre i u toku postupka da se graanskopravni sporovi reavaju posredovanjem (medijacijom) ili na drugi miran nain. lan 12. Kad odluka suda zavisi od prethodnog reenja pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije doneo odluku sud ili drugi nadleni organ (prethodno pitanje), sud moe sam reiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugaije odreeno. Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u parnici u kojoj je to pitanje reeno. lan 13. U parninom postupku sud je u pogledu postojanja krivinog dela i krivine odgovornosti uinioca vezan za pravnosnanu presudu krivinog suda kojom se optueni oglaava krivim. lan 14. Ako za pojedine radnje nije zakonom odreen oblik u kome se mogu preduzeti, stranke preduzimaju parnine radnje pismeno van roita ili usmeno na roitu.
- 4 Kad sud u toku postupka utvrdi da za reavanje spora nije nadlean sud nego neki drugi domai organ, oglasie se nenadlenim, ukinue sprovedene radnje u postupku i odbacie tubu. Kad sud u toku postupka utvrdi da za reavanje spora nije nadlean sud Republike Srbije (u daljem tekstu: domai sud), po slubenoj dunosti oglasie se nenadlenim, ukinue sprovedene radnje u postupku i odbaciti tubu, osim kad nadlenost domaeg suda zavisi od pristanka tuenog, a tueni je dao svoj pristanak. lan 17. Sud u toku celog postupka po slubenoj dunosti pazi na svoju stvarnu nadlenost. Ako je ve odrano pripremno roite, ili ako ono nije odrano poto se tueni na prvom roitu za glavnu raspravu upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, vii sud prvog stepena ne moe se ni po slubenoj dunosti ni povodom prigovora oglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz nadlenosti nieg suda prvog stepena iste vrste. Protiv reenja vieg suda prvog stepena kojim se oglasio stvarno nadlenim, kao i protiv reenja kojim se taj sud oglasio stvarno nenadlenim i predmet ustupio niem sudu prvog stepena iste vrste, nije dozvoljena alba. lan 18. Kad sudsko vee u toku postupka ili predsednik vea na pripremnom roitu, po slubenoj dunosti ili povodom prigovora stranaka, utvrdi da se radi o sporu koji treba da sudi sudija pojedinac istog suda, postupak e se po pravnosnanosti ovog reenja nastaviti pred sudijom pojedincem, i to po mogunosti pred predsednikom ovog vea kao sudijom pojedincem. Sudija pojedinac vezan je za pravnosnanu odluku kojom mu se predmet ustupa u nadlenost. U sluaju iz stava 1. ovog lana vee moe, prema stanju postupka, odluiti da predmet ne ustupi sudiji pojedincu, ve da ono samo sprovede postupak. Protiv ove odluke vea nije dozvoljena alba. Odredbe st. 1. i 2. ovog lana primenjivae se i kad se u toku postupka pred veem promene okolnosti ili tuilac smanji tubeni zahtev, tako da bi spor trebalo da sudi sudija pojedinac. Ako je vee donelo odluku o sporu koji je trebalo da sudi sudija pojedinac, ova odluka ne moe se pobijati zbog toga to odluku o sporu nije doneo sudija pojedinac. Kad sudija pojedinac u toku postupka, po slubenoj dunosti ili povodom prigovora stranaka, nae da je za suenje nadleno vee istog suda, postupak e se nastaviti pred veem. Protiv ovog reenja sudije pojedinca nije dozvoljena alba.
- 5 lan 19. Sud e reenjem obustaviti parnini postupak ako do donoenja odluke o glavnoj stvari utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima vanparninog postupka. Postupak e se po pravnosnanosti reenja nastaviti po pravilima vanparninog postupka pred nadlenim sudom. lan 20. Sud se moe povodom prigovora tuenog, oglasiti mesno nenadlenim ako je prigovor podnesen najdocnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenog u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu. Sud se moe oglasiti, po slubenoj dunosti, mesno nenadlenim samo kad postoji iskljuiva mesna nadlenost nekog drugog suda najdocnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenog u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu. lan 21. Po pravnosnanosti reenja kojim se oglasio nenadlenim (l. 17. i 20), sud e ustupiti predmet nadlenom sudu. Pre nego to ustupi predmet nadlenom sudu e, po potrebi, zatraiti obavetenja od tuioca. Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom nastavie postupak kao da je kod njega bio pokrenut. Ako je odluka o nenadlenosti bila doneta na glavnoj raspravi, sud kome je predmet ustupljen zakazae glavnu raspravu i postupie kao da se rasprava dri pred izmenjenim veem (lan 317). Ako je odluka o nenadlenosti bila doneta na pripremnom roitu, nee se zakazati novo pripremno roite ako predsednik vea smatra da ono nije potrebno s obzirom na radnje preduzete na ranijem pripremnom roitu. lan 22. Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavie predmet sudu koji treba da rei ovaj sukob nadlenosti osim ako nae da mu je predmet ustupljen usled oigledne omake, a trebalo je da bude ustupljen nekom drugom sudu, u kom sluaju e ustupiti predmet drugom sudu i o tome obavestiti sud koji mu je predmet ustupio. Kad je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se on oglasio mesno nenadlenim odluku doneo drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pogledu nadlenosti i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku doneo nadlean za reavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova. Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadlenosti prvostepenog suda vezuje svaki sud kome docnije isti predmet bude ustupljen, ako je drugostepeni sud nadlean za reavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova.
- 6 lan 23. Sukob nadlenosti izmeu sudova iste vrste reava zajedniki neposredno vii sud. Sukob nadlenosti izmeu sudova razne vrste sa teritorije Republike Srbije, reava Vrhovni sud Srbije. lan 24. O sukobu nadlenosti moe se odluiti i kad se stranke nisu prethodno izjasnile o nadlenosti. Dok se ne rei sukob nadlenosti, sud kome je predmet ustupljen duan je da preduzima one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. Protiv reenja kojim se reava sukob nadlenosti nije dozvoljena alba. lan 25. Sud vri radnje u postupku na svom podruju. Ako postoji opasnost zbog odlaganja sud e preduzeti pojedine radnje i na podruju susednog suda i o tome obavestiti sud na ijem podruju je preduzeta radnja. lan 26. U pogledu nadlenosti domaih sudova za suenje strancima koji uivaju imunitet u Srbiji i Crnoj Gori i za suenje stranim dravama i meunarodnim organizacijama vae pravila meunarodnog prava. U sluaju sumnje o postojanju i obimu imuniteta, objanjenje daje organ nadlean za poslove pravde.
3. Stvarna nadlenost
lan 28. Sudovi u parninom postupku sude u granicama svoje stvarne nadleenosti odreene zakonom.
- 7 Utvrivanje vrednosti predmeta spora lan 29. Kad je za utvrivanje stvarne nadlenosti, sastava suda, prava na izjavljivanje revizije i u drugim sluajevima predvienim u ovom zakonu merodavna vrednost predmeta spora, kao vrednost predmeta spora uzima se samo vrednost glavnog zahteva. Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traenja, kao i parnini trokovi ne uzimaju se u obzir ako ne ine glavni zahtev. lan 30. Ako se zahtev odnosi na budua davanja koja se ponavljaju, vrednost predmeta spora rauna se po njihovom zbiru, ali najvie do iznosa koji odgovara zbiru davanja za vreme od pet godina. lan 31. Ako jedna tuba protiv istog tuenog obuhvata vie zahteva koji se zasnivaju na istom injeninom i pravnom osnovu, nadlenost se odreuje prema zbiru vrednosti svih zahteva. Ako zahtevi u tubi proizlaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv vie tuenih, nadlenost se odreuje prema vrednosti svakog pojedinog zahteva. lan 32. Kad se spor vodi o postojanju zakupnog odnosa, vrednost se rauna prema jednogodinjoj zakupnini, osim ako se radi o zakupnom odnosu zakljuenom na krae vreme. lan 33. Ako se tubom zahteva samo davanje obezbeenja za izvesno potraivanje ili ustanovljenje zalonog prava, vrednost predmeta spora odreuje se prema iznosu potraivanja koje treba obezbediti. Ali ako predmet zaloge ima manju vrednost od potraivanja koje treba obezbediti, kao vrednost predmeta spora uzee se vrednost predmeta zaloge. lan 34. Ako se tubeni zahtev ne odnosi na novani iznos, ali tuilac u tubi navede da pristaje da umesto ispunjenja tog zahteva primi odreeni novani iznos, kao vrednost predmeta spora uzee se taj iznos. U drugim sluajevima, kad se tubeni zahtev ne odnosi na novani iznos, merodavna je vrednost predmeta spora koju je tuilac naznaio u tubi. Ako je u sluaju iz stava 2. ovog lana tuilac oigledno suvie visoko ili suvie nisko oznaio vrednost predmeta spora, sud e, najdocnije na pripremnom roitu, a ako pripremno roite nije odrano onda na glavnoj raspravi, pre poetka
- 8 raspravljanja o glavnoj stvari, brzo i na pogodan nain proveriti tanost oznaene vrednosti.
4. Sastav suda
lan 35. U parninom postupku sudovi sude u veu ili u optoj sednici. Sluajevi u kojima sudi sudija pojedinac odreuju se ovim zakonom. Predsednik vea moe preduzimati samo one radnje u postupku i donositi samo one odluke za ije je preduzimanje, odnosno donoenje ovlaen ovim zakonom. Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, sudija pojedinac u reavanju stvari iz svoje nadlenosti ima sva prava i dunosti koja pripadaju predsedniku vea i veu. lan 36. U prvom stepenu sporove sudi vee ili sudija pojedinac. Kad sudi u prvom stepenu, vee je sastavljeno od jednog sudije predsednika vea i dvoje sudija-porotnika. lan 37. Sudija pojedinac sudi sporove o imovinskopravnim zahtevima ako vrednost predmeta spora ne prelazi 3.000.000 dinara. U toku postupka stranke se mogu sporazumeti da imovinskopravne sporove sudi sudija pojedinac, bez obzira na vrednost predmeta spora, osim u sluajevima predvienim posebnim zakonom. Sudija pojedinac sudi sporove zbog smetanja dravine. Sudija pojedinac sprovodi postupak i donosi odluku u predmetima pravne pomoi. Vee sudi u prvom stepenu, bez obzira na vrednost, sporove iz autorskog prava, sporove koji se odnose na zatitu ili upotrebu pronalazaka i tehnikih unapreenja, uzoraka, modela, igova ili geografskih oznaka porekla, prava na upotrebu firme ili naziva. lan 38. Kad sudi u drugom stepenu u sednici vea ili na raspravi sud odluuje u veu sastavljenom od tri sudije. U istom sastavu vii sud reava sukob nadlenosti (lan 23.) i odluuje u svim ostalim sluajevima, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
- 9 Kad odluuje o reviziji i zahtevu za zatitu zakonitosti protiv pravnosnanih odluka suda nieg stepena, Vrhovni sud Srbije sudi u veu sastavljenom od pet sudija. Ako je pravnosnanu odluku doneo Vrhovni sud Srbije, o reviziji i zahtevu za zatitu zakonitosti odluuje taj sud u veu sastavljenom od sedam sudija.
5. Mesna nadlenost
a) Opta mesna nadlenost lan 39. Ako zakonom nije odreena iskljuiva mesna nadlenost nekog drugog suda, za suenje je nadlean sud koji je opte mesno nadlean za tuenog. U sluajevima predvienim u ovom zakonu za suenje je pored suda opte mesne nadlenosti nadlean i drugi odreeni sud. lan 40. Za suenje je opte mesno nadlean sud na ijem podruju tueni ima prebivalite. Ako tueni nema prebivalite u Republici Srbiji niti u kojoj drugoj dravi, opte mesno nadlean je sud na ijem podruju tueni ima boravite. Ako tueni pored prebivalita ima i boravite u nekom drugom mestu, a prema okolnostima moe se pretpostaviti da e tu due vreme boraviti, opte mesno nadlean je i sud boravita tuenog. lan 41. Za suenje u sporovima protiv Srbije i Crne Gore, Republike Srbije, jedinica lokalne samouprave, kao i drugih oblika teritorijalne organizacije opte mesno nadlean je sud na ijem se podruju nalazi sedite njene skuptine. Za suenje u sporovima protiv pravnih lica, opte mesno nadlean je sud na ijem se podruju nalazi njihovo sedite. U sluaju sumnje, kao sedite smatrae se mesto u kome se nalaze njihovi organi upravljanja. lan 42. Za suenje u sporovima protiv dravljanina Srbije i Crne Gore koji stalno ivi u inostranstvu, gde je upuen na slubu ili na rad od strane dravnog organa ili pravnog lica, opte mesno nadlean je sud njegovog poslednjeg prebivalita.
- 10 b) Posebna mesna nadlenost Nadlenost za suparniare lan 43. Ako je jednom tubom tueno vie lica (lan 199. stav 1. taka 1), a za njih ne postoji mesna nadlenost istog suda, nadlean je sud koji je mesno nadlean za jednog od tuenih, a ako meu njima ima glavnih i sporednih obveznika, sud koji je mesno nadlean za koga od glavnih obveznika. Nadlenost za sporove o zakonskom izdravanju lan 44. Za suenje u sporovima za zakonsko izdravanje, ako je tuilac lice koje trai izdravanje, nadlean je pored suda opte mesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite. Ako je za sporove o zakonskom izdravanju s meunarodnim elementom domai sud nadlean zato to tuilac ima prebivalite u Republici Srbiji, mesno nadlean je sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite. Ako nadlenost domaeg suda u sporovima o zakonskom izdravanju postoji zato to tueni ima imovinu u Republici Srbiji iz koje se moe naplatiti izdravanje, mesno nadlean je sud na ijem se podruju nalazi ta imovina. Nadlenost za sporove o naknadi tete lan 45. Za suenje u sporovima zbog vanugovorne odgovornosti za tetu, pored suda opte mesne nadlenosti, nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja izvrena ili sud na ijem je podruju tetna posledica nastupila. Ako je teta nastala usled smrti ili teke telesne povrede, nadlean je pored suda iz stava 1. ovog lana i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite. Odredbe st. 1. i 2. ovog lana primenjivae se i u postupku protiv organizacije za osiguranje radi naknade tete treim licima na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti organizacije za osiguranje, a odredba stava 1. ovog lana i u postupku o regresnim zahtevima po osnovu naknade tete protiv regresnih dunika. Nadlenost za sporove radi zatite prava na osnovu garancije proizvoaa lan 46. Za suenje u sporovima za zatitu prava na osnovu pismene garancije protiv proizvoaa koji je dao garanciju nadlean je, osim suda opte mesne nadlenosti za tuenog, i sud opte mesne nadlenosti za prodavca koji je prilikom prodaje stvari uruio kupcu pismenu garanciju proizvoaa.
- 11 Nadlenost za brane sporove lan 47. Za suenje u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitaja braka ili razvoda braka (brani sporovi), nadlean je pored suda opte mesne nadlenosti i sud na ijem podruju su brani drugovi imali poslednje zajedniko prebivalite. Ako je za brane sporove domai sud nadlean zato to su brani drugovi imali poslednje zajedniko prebivalite u Republici Srbiji, odnosno zato to tuilac ima prebivalite u Republici Srbiji, mesno nadlean je sud na ijem su podruju brani drugovi imali poslednje zajedniko prebivalite, odnosno sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite. lan 48. Ako je u sporovima o imovinskim odnosima branih drugova domai sud nadlean zato to se imovina branih drugova nalazi u Republici Srbiji ili zato to tuilac u vreme podizanja tube ima prebivalite ili boravite u Republici Srbiji, mesno nadlean je sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite ili boravite u vreme podizanja tube. Nadlenost za sporove o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva lan 49. U postupku radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva dete moe podii tubu bilo pred sudom opte mesne nadlenosti bilo pred sudom na ijem podruju ima prebivalite, odnosno boravite. Ako je u postupku radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva domai sud nadlean zato to tuilac ima prebivalite u Republici Srbiji, mesno nadlean je sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite. Nadlenost za sporove o nepokretnostima i zbog smetanja dravine lan 50. Za suenje u sporovima o pravu svojine i drugim stvarnim pravima na nepokretnosti, za sporove zbog smetanja dravine na nepokretnosti, kao i u sporovima iz zakupnih odnosa na nepokretnosti, iskljuivo je nadlean sud na ijem se podruju nalazi nepokretnost. Ako nepokretnost lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova. Za sporove zbog smetanja dravine na pokretnim stvarima nadlean je pored suda opte mesne nadlenosti i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.
- 12 Nadlenost za sporove o vazduhoplovu i brodu lan 51. Kad je za suenje u sporovima o pravu svojine i drugim stvarnim pravima na vazduhoplovu, pomorskom brodu i brodu unutranje plovidbe, kao i u sporovima iz zakupnih odnosa na vazduhoplovu i brodu, nadlean domai sud, iskljuivo je mesno nadlean sud na ijem se podruju vodi upisnik u koji je vazduhoplov, odnosno brod upisan. Kad je za suenje u sporovima zbog smetanja dravine na brodovima, odnosno vazduhoplovima iz stava 1. ovog lana nadlean domai sud mesno je nadlean, pored suda na ijem se podruju vodi upisnik u koji je brod, odnosno vazduhoplov upisan, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje. Nadlenost za lica koja nemaju optu mesnu nadlenost u Republici Srbiji lan 52. Tuba o imovinskopravnim zahtevima protiv lica koje nema optu mesnu nadlenost u Republici Srbiji moe se podneti svakom domaem sudu na ijem se podruju nalazi kakva imovina tog lica ili predmet koji se tubom trai. Ako nadlenost domaeg suda postoji zato to je obaveza nastala za vreme boravka tuenog u Republici Srbiji, mesno nadlean je sud na ijem je podruju obaveza nastala. Za sporove protiv lica koje u Republici Srbiji nema optu mesnu nadlenost, za obaveze koje treba ispuniti u Republici Srbiji, tuba se moe podneti sudu na ijem podruju tu obavezu treba ispuniti. Nadlenost po mestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravnog lica lan 53. Za suenje u sporovima protiv pravnog lica koje ima poslovnu jedinicu van svog sedita, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda opte mesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem se podruju nalazi ta poslovna jedinica. Nadlenost po mestu gde se nalazi zastupnitvo stranog lica u Republici Srbiji lan 54. Za sporove protiv fizikog ili pravnog lica koje ima sedite u inostranstvu u pogledu obaveza koje su zasnovane u Republici Srbiji ili se ovde moraju ispuniti, tuba se moe podneti sudu na ijem se podruju nalazi njegovo stalno zastupnitvo ili sedite organa kome je povereno da vri njegove poslove.
- 13 Nadlenost za sporove iz odnosa sa vojnim jedinicama, odnosno ustanovama lan 55. U sporovima protiv Srbije i Crne Gore iz odnosa sa vojnim jedinicama, odnosno ustanovama iskljuivo je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sedite komande vojne jedinice, odnosno ustanove. Nadlenost za sporove iz naslednopravnih odnosa lan 56. Dok ostavinski postupak nije pravnosnano zavren, za suenje u sporovima iz naslednopravnih odnosa, kao i u sporovima za potraivanja poverioca prema ostaviocu, pored suda opte mesne nadlenosti mesno je nadlean i sud na ijem se podruju nalazi sud koji sprovodi ostavinski postupak. Nadlenost za sporove u izvrnom i steajnom postupku lan 57. Za suenje u sporovima koji nastaju u toku i povodom sudskog ili administrativnog izvrnog postupka, odnosno u toku i povodom steajnog postupka, iskljuivo je mesno nadlean sud na ijem se podruju nalazi sud koji sprovodi izvrni, odnosno steajni postupak, odnosno sud na ijem se podruju sprovodi administrativno izvrenje. Nadlenost po mestu plaanja lan 58. Za suenje u sporovima imaoca menice ili eka protiv potpisnika nadlean je, pored suda opte mesne nadlenosti, i sud mesta plaanja. Nadlenost za sporove iz radnih odnosa lan 59. Ako je u sporu iz radnog odnosa tuilac zaposleni, za suenje je nadlean, pored suda koji je opte mesno nadlean za tuenog, i sud na ijem se podruju rad obavlja ili se obavljao. Uzajamna nadlenost za tube protiv stranih dravljana lan 60. Ako u stranoj dravi dravljanin Srbije i Crne Gore moe biti tuen pred sudom koji po odredbama ovog zakona ne bi bio mesno nadlean za suenje u toj graanskopravnoj stvari, ista nadlenost e vaiti i za suenje dravljaninu te strane drave pred domaim sudom.
- 14 v) Odreivanje mesne nadlenosti od strane vieg suda lan 61. Ako nadleni sud usled iskljuenja ili izuzea sudije ili iz drugih razloga ne moe da postupa, izvestie o tome neposredno vii sud, koji e odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadlean sud sa njegovog podruja. lan 62. Najvii sud odreene vrste u Republici Srbiji moe, na predlog stranke ili nadlenog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadlean sud sa njegovog podruja ako je oigledno da e se tako lake sprovesti postupak ili ako za to postoje drugi vani razlozi. Sud e odbaciti predlog za odreivanje drugog stvarno nadlenog suda ako stranka ponovo podnese istovetan predlog. Odluku iz stava 2. ovoga lana donosi sudija pojedinac prvostepenog suda i protiv ovog reenja nije dozvoljena alba. lan 63. Ako je za suenje nadlean sud u Republici Srbiji, ali se po odredbama ovog zakona ne moe utvrditi koji je sud mesno nadlean, Vrhovni sud Srbije e, na predlog stranke, odrediti koji e stvarno nadlean sud biti mesno nadlean. g) Sporazum o mesnoj nadlenosti lan 64. Ako zakonom nije odreena iskljuiva mesna nadlenost nekog suda, stranke se mogu sporazumeti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mesno nadlean, pod uslovom da je taj sud stvarno nadlean. Ako je zakonom odreeno da su za suenje mesno nadlena dva ili vie domaih sudova, stranke se mogu sporazumeti da im u prvom stepenu sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno nadlean sud. Ovaj sporazum vai samo ako je pismeno sastavljen i ako se tie odreenog spora ili vie sporova koji svi proistiu iz odreenog pravnog odnosa. Ispravu o sporazumu tuilac mora priloiti uz tubu, a tueni uz prigovor nenadlenosti ili odgovor na tubu.
- 15 -
1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke, ako je sa strankom u odnosu saovlaenika, saobveznika ili regresnog obveznika, ili ako je u istom predmetu sasluan kao svedok ili vetak; 2) ako je akcionar, lan privrednog drutva ili lan zadruge kad je jedna od stranaka njegov poverilac ili dunik; 3) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena, ili mu je brani odnosno vanbrani suprunik (sadanji ili bivi), srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira da li je brak prestao ili nije; 4) ako je staralac, usvojilac ili usvojenik stranke, zakonski zastupnik ili punomonik, ili ako izmeu sudije i stranke, zakonskog zastupnika ili punomonika stranke postoji zajedniko domainstvo; 5) ako izmeu sudija i lica iz ovog stava tee neka druga parnica ili izmeu njih postoji sukob interesa; 6) ako je u istom predmetu sudelovao u postupku posredovanja (medijacije), u postupku pred niim sudom ili drugim organom, ili u zakljuenju sudskog poravnanja koje se pobija u parnici; 7) ako je u steajnom postupku povodom koga je dolo do spora uestvovao kao steajni sudija ili lan steajnog vea.
Sudija moe biti izuzet ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost (izuzee). lan 67. Sudija, im sazna da postoji koji od razloga za iskljuenje iz lana 66. stav 1. ta. 1-7. ovog zakona, duan je da prekine svaki rad na tom predmetu i da o tome obavesti predsednika suda, koji e mu odrediti zamenika. Ako sudija smatra da postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost (l. 65. i 66. stav 2), zastae sa postupkom i obavestiti o tome predsednika suda koji e odluiti o izuzeu. Do donoenja reenja predsednika suda, sudija moe preduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odlaganja. lan 68. Iskljuenje i izuzee mogu traiti i stranke.
- 16 Stranka moe da zahteva iskljuenje ili izuzee samo sudije koji postupa u odreenom predmetu. Stranka je duna da podnese zahtev im sazna da postoji razlog za iskljuenje odnosno izuzee, a najdocnije do zavretka raspravljanja pred prvostepenim sudom, a ako nije bilo raspravljanja, do donoenja odluke. Zahtev za iskljuenje ili izuzee sudije vieg suda stranka moe staviti u pravnom leku ili odgovoru na pravni lek, a ako se pred viim sudom odrava rasprava, onda do zavretka rasprave. Stranka je duna da zahtev obrazloi i navede okolnosti na kojima zasniva svoj zahtev. lan 69. Nije doputen zahtev za iskljuenje ili izuzee:
1) kojim se uopteno trai izuzee svih sudija nekog suda ili svih sudija koji bi mogli uestvovati u nekom postupku; 2) o kome je ve odlueno; 3) u kome nije obrazloen zakonski razlog zbog koga se izuzee
trai. Nedoputen zahtev iz stava 1. ovog lana odbacie sudija pred kojim se vodi postupak. Protiv reenja iz stava 2. ovoga lana nije dozvoljena posebna alba. Kad odbaci zahtev sud moe protivnoj stranci na njen zahtev posebnim reenjem dosuditi trokove prouzrokovane odlaganjem rasprave. Protiv reenja iz stava 4. ovog lana nije dozvoljena posebna alba. lan 70. O iskljuenju i izuzeu sudije odluuje predsednik suda. O iskljuenju i izuzeu predsednika suda odluuje predsednik neposredno vieg suda. O zahtevu za izuzee predsednika Vrhovnog suda Srbije odluuje opta sednica. Pre donoenja reenja o izuzeu uzee se izjava od sudije ije se izuzee trai, a po potrebi izvrie se i drugi izviaji. Protiv reenja o iskljuenju ili usvajanju zahteva za izuzee nije dozvoljena alba, a protiv reenja kojim se zahtev za izuzee odbija nije dozvoljena posebna alba. lan 71. Kad sudija sazna da je stavljen zahtev za njegovo iskljuenje ili izuzee, duan je da odmah obustavi svaki rad na odnosnom predmetu, a ako je u
- 17 pitanju izuzee iz l. 65. i 66. stav 2. ovog zakona, moe do donoenja reenja o zahtevu preduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odlaganja. lan 72. Odredbe o iskljuenju i izuzeu sudija primenjivae se shodno i na predsednika suda, sudiju porotnika i zapisniara. Sudija porotnik ne moe vriti sudijsku dunost (iskljuenje) ako stalno ili privremeno radi kod preduzetnika ili u pravnom licu koje je stranka u postupku. O izuzeu zapisniara odluuje predsednik vea, odnosno vee ili sudija pojedinac.
- 18 lan 76. Zakonski zastupnik moe u ime stranke preduzimati sve radnje u postupku. Ako je za podizanje ili povlaenje tube, za priznanje, odnosno za odricanje od tubenog zahteva, za zakljuenje poravnanja, izjavljivanje, povlaenje ili odricanje od pravnog leka posebnim propisima odreeno da zastupnik mora imati posebno ovlaenje, on moe te radnje preduzimati samo ako ima takvo ovlaenje. lan 77. U toku celog postupka sud e po slubenoj dunosti paziti da li lice koje se pojavljuje kao stranka moe biti stranka u postupku i da li je stranka parnino sposobna, da li parnino nesposobnu stranku zastupa njen zakonski zastupnik i da li zakonski zastupnik ima posebno ovlaenje kad je ono potrebno. Lice koje se pojavljuje kao zakonski zastupnik duno je da prilikom preduzimanja prve radnje u postupku dokae svoje zastupniko svojstvo. Zakonski zastupnik je duan da podnese posebno ovlaenje kad je za preduzimanje odreenih radnji u postupku to potrebno. Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik lica pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavestie o tome organ starateljstva. Ako bi usled proputanja zastupnika mogla nastati teta za lice pod starateljstvom, sud e zastati s postupkom i predloiti da se odredi drugi zakonski zastupnik. lan 78. Kad sud utvrdi da lice koje se pojavljuje kao stranka ne moe biti stranka u postupku, a taj se nedostatak moe otkloniti, pozvae tuioca da izvri potrebne ispravke u tubi. Kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik nema posebno ovlaenje kad je ono potrebno, zatraie da nadleni organ starateljstva postavi staraoca parnino nesposobnom licu, ili e preduzeti druge mere koje su potrebne da bi parnino nesposobna stranka bila pravilno zastupana. Sud e odrediti stranci rok za uklanjanje nedostataka iz st. 1. i 2. ovog lana. Dok se ne otklone ovi nedostaci, u postupku se mogu preduzimati samo one radnje zbog ijeg odlaganja bi mogle da nastanu tetne posledice. Ako se navedeni nedostaci ne mogu otkloniti ili ako odreeni rok bezuspeno protekne, sud e reenjem ukinuti radnje sprovedene u postupku ukoliko su zahvaene ovim nedostacima i odbacie tubu ako su nedostaci takve prirode da spreavaju dalje voenje postupka. Protiv reenja kojim se nareuju mere za otklanjanje nedostataka nije dozvoljena alba.
- 19 lan 79. Ako se u toku postupka pred prvostepenim sudom pokae da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika tuenom trajao dugo, pa bi zbog toga mogle da nastanu tetne posledice za jednu ili obe stranke, sud e tuenom postaviti privremenog zastupnika sa spiska advokata koji sudu dostavlja advokatska komora. Pod uslovom iz stava 1. ovog lana sud e postaviti tuenom privremenog zastupnika naroito u ovim sluajevima:
1) ako tueni nije parnino sposoban, a nema zakonskog zastupnika; 2) ako postoje suprotni interesi tuenog i njegovog zakonskog
zastupnika;
3) ako obe stranke imaju istog zakonskog zastupnika; 4) ako je prebivalite, odnosno boravite tuenog nepoznato, a tueni
nema punomonika;
5) ako se tueni ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika, nalaze u inostranstvu, a dostavljanje se nije moglo izvriti.
Sud moe postaviti privremenog zastupnika i pravnom licu odnosno preduzetniku pod uslovima i na nain iz stava 2. ovog lana. Sud odluuje reenjem o postavljanju privremenog zastupnika, koje bez odlaganja dostavlja organu starateljstva i strankama kada je to moguno. Protiv reenja iz stava 4. ovoga lana nije dozvoljena alba. lan 80. Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i dunosti zakonskog zastupnika. Privremeni zastupnik preduzima parnine radnje u postupku sve dok se stranka, njen zakonski zastupnik ili punomonik ne pojavi pred sudom ili dok organ starateljstva ne obavesti sud da je postavio staraoca. lan 81. Ako je privremeni zastupnik postavljen tuenome iz razloga navedenih u lanu 79. stav 2. ta. 4. i 5. ovog zakona, sud e oglas o postavljanju privremenog zastupnika objaviti u "Slubenom glasniku Republike Srbije" i preko oglasne table suda, a po potrebi na drugi pogodan nain. Oglas treba da sadri: oznaenje suda koji je postavio privremenog zastupnika, zakonski osnov, ime tuenog kome se postavlja zastupnik, predmet spora, ime zastupnika i njegovo zanimanje i boravite, kao i upozorenje da e zastupnik zastupati tuenog u postupku sve dok se tueni ili njegov punomonik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavesti sud da je postavio staraoca.
- 20 lan 82. Parnina sposobnost dravljanina Srbije i Crne Gore procenjuje se po zakonu drave lanice koji je merodavan za utvrivanje njegove poslovne sposobnosti. Dravljanin Srbije i Crne Gore koji nije parnino sposoban po zakonu drave lanice koji je merodavan za utvrivanje njegove poslovne sposobnosti, a parnino je sposoban po zakonu drave lanice pred ijim se sudom sprovodi postupak, moe sam preduzimati radnje u postupku. NJegov zakonski zastupnik moe preduzimati radnje u postupku samo dok taj dravljanin ne izjavi da sam preuzima voenje parnice. lan 83. Strani dravljanin koji nije parnino sposoban po zakonu drave iji je dravljanin, a parnino je sposoban po domaem zakonu, moe sam preduzimati radnje u postupku. Zakonski zastupnik moe preduzimati radnje u postupku samo dok strani dravljanin ne izjavi da sam preuzima voenje parnice.
- 21 lan 86. Radnje u postupku koje punomonik preduzima u granicama punomoja imaju isto pravno dejstvo kao da ih je preduzela sama stranka. lan 87. Stranka moe izmeniti ili opozvati radnju svog punomonika. Ako je punomonik priznao neku injenicu na roitu na kome stranka nije prisustvovala ili je neku injenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje docnije izmeni ili opozove, sud e ceniti obe izjave u smislu lana 222. stav 2. ovog zakona. lan 88. Obim punomoja odreuje stranka. Stranka moe ovlastiti punomonika da preduzima pojedine odreene radnje ili da preduzima sve radnje u postupku. Punomonika koji je advokat moe zamenjivati advokatski pripravnik koji je kod njega zaposlen ako je stranka tako odredila u punomoju. lan 89. Ako je stranka izdala advokatu punomoje za voenje parnice, a nije blie odredila ovlaenja u punomoju, advokat je na osnovu ovakvog punomoja ovlaen:
1) da vri sve radnje u postupku, a naroito da podigne tubu, da je povue, da prizna tubeni zahtev ili da se odrekne tubenog zahteva, da zakljui poravnanje, da izjavi pravni lek i da se odrekne ili odustane od njega, kao i da predlae izdavanje privremenih mera obezbeenja; 2) da podnosi predlog za izvrenje ili za obezbeenje i da preduzima potrebne radnje u postupku povodom takvog zahteva; 3) da prenese punomoje na drugog advokata ili da ovlasti drugog advokata na preduzimanje samo pojedinih radnji u postupku.
Advokatu je uvek potrebno posebno punomoje za podnoenje predloga za ponavljanje postupka. lan 90. Ako stranka u punomoju nije blie odredila ovlaenja punomonika, punomonik koji nije advokat moe na osnovu ovakvog punomoja da preduzima sve radnje u postupku ali mu je uvek potrebno izriito ovlaenje za povlaenje tube, za priznanje ili za odricanje od tubenog zahteva, za zakljuenje poravnanja, za povlaenje ili odricanje od redovnog pravnog leka i za prenoenje punomoja na drugo lice.
- 22 lan 91. Stranka izdaje punomoje u pismenom obliku. Ako posumnja u istinitost pismenog punomoja, sud e reenjem naloiti punomoniku da podnese overeno punomoje. Protiv ovog reenja nije dozvoljena alba. lan 92. Punomonik je duan da prilikom preduzimanja prve radnje u postupku podnese punomoje. Sud je duan da u toku celog postupka pazi da li je lice koje se pojavljuje kao punomonik ovlaeno za zastupanje. Ako sud utvrdi da lice koje se pojavljuje kao punomonik nije ovlaeno za preduzimanje odreenje radnje, ukinue parnine radnje koje je to lice preduzelo ako te radnje stranka nije naknadno odobrila. lan 93. Stranka moe u svako vreme opozvati punomoje, a punomonik ga moe u svako vreme otkazati. Opozivanje, odnosno otkaz punomoja mora se saoptiti sudu pred kojim se vodi postupak, pismeno ili usmeno na zapisnik. Opozivanje, odnosno otkaz punomoja proizvodi dejstvo za protivnu stranku od asa kada joj je saopteno. Posle otkaza punomoja punomonik je duan da jo mesec dana preduzima parnine radnje za lice koje mu je izdalo punomoje ako je potrebno da od njega otkloni kakvu tetu koja bi u to vreme mogla nastati. lan 94. Punomoje prestaje smru fizikog lica. Ako je punomoniku dato ovlaenje da moe preduzimati sve radnje u postupku, a stranka, odnosno njen zakonski zastupnik umre ili postane poslovno nesposoban, ili ako zakonski zastupnik bude razreen dunosti, punomonik je ovlaen da preduzima radnje u postupku koje ne trpe odlaganje. U sluajevima navedenim u stavu 2. ovog lana punomoniku koji nije advokat uvek prestaju ovlaenja koja se u punomoju moraju izriito navesti (lan 90). lan 95. Prestankom pravnog lica prestaje i punomoje koje je ono izdalo. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, punomonik je duan da jo mesec dana preduzima radnje koje ne trpe odlaganje.
- 23 -
- 24 Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadravati sve ono to je potrebno da bi se po njima moglo postupiti. Oni naroito treba da sadre: oznaenje suda, ime i prezime, naziv firme, prebivalite ili boravite, odnosno sedite stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomonika ako ih imaju, predmet spora, sadrinu izjave i potpis podnosioca. Ako izjava sadri kakav zahtev, stranka je duna da u podnesku navede injenice na kojima zasniva zahtev, kao i dokaze kad je to potrebno. lan 101. Podnesci koje treba dostaviti protivnoj stranci predaju se sudu u potrebnom broju primeraka za sud i protivnu stranku. Tako treba postupiti i kad se uz podnesak podnose prilozi. Ako je na protivnoj strani vie lica koja imaju zajednikog zakonskog zastupnika ili punomonika, za sva ta lica podnesci i prilozi se mogu predavati u jednom primerku. lan 102. Isprave koje se prilau podnesku podnose se u izvorniku ili prepisu. Ispravu priloenu u izvorniku sud e zadrati, a protivnoj stranci dozvolie da se upozna sa njenom sadrinom. Kad prestane potreba da se izvornik isprave dri u sudu, vratie se podnosiocu na njegov zahtev. Sud moe naloiti podnosiocu da spisima priloi prepis isprave. Ako je isprava priloena u prepisu, sud e na zahtev protivne stranke naloiti podnosiocu da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dozvolie da se upozna sa njenom sadrinom. Kad je to potrebno, sud e odrediti rok u kome se isprava mora podneti u izvorniku ili u overenom prepisu, odnosno pregledati. Protiv ovih reenja nije dozvoljena alba. lan 103. Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud e stranci koja nema punomonika advokata vratiti podnesak radi ispravke, osim ako zakonom nije drugaije odreeno. Kad sud vrati podnesak stranci radi ispravke ili dopune, odredie rok za ponovno podnoenje podneska. Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen, odnosno dopunjen i predat sudu u roku odreenom za dopunu ili ispravku, smatrae se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen. Smatrae se da je podnesak povuen ako ne bude vraen sudu u odreenom roku, a ako bude vraen bez ispravke, odnosno dopune, odbacie se. Ako podnesci ili prilozi nisu podneti u dovoljnom broju primeraka sud e ih umnoiti o troku stranke koja je propustila obavezu.
- 25 Odredbe ovog lana ne primenjuju se ako stranka ima punomonika koji je advokat. Kad je podnesak, koji je u ime stranke podneo advokat, nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupati, sud e ga odbaciti. lan 104. Novanom kaznom do 30.000 dinara parnini sud kaznie lice koje u podnesku vrea sud, stranku ili drugog uesnika u postupku. Izreena kazna po stavu 1. ovog lana ne utie na izricanje kazne za krivino delo. Ako se novana kazna nije mogla naplatiti ni prinudnim putem, novana kazna, odnosno njen preostali deo koji nije plaen, zamenie se zatvorom, ije trajanje odmerava sud srazmerno visini izreene kazne, ali koje ne moe biti due od deset dana. Odredba stava 3. ovog lana primenie se u svim sluajevima kad sud izrie novanu kaznu (l. 247, 254. i 319).
- 26 lan 107. Podnesak koji je vezan za rok blagovremen je ako je predat sudu pre isteka roka. Dan predaje podneska upuenog sudu preko pote preporuenom poiljkom ili upuenog telegrafskim putem smatra se kao dan predaje sudu. Ako je podnesak upuen telegrafskim putem, smatrae se da je dat u roku samo ako uredan podnesak naknadno bude predat sudu ili bude upuen sudu preporuenom poiljkom u roku od tri dana od dana predaje telegrama poti. Za lica koja se nalaze u Vojsci Srbije i Crne Gore na obaveznoj vojnoj slubi i ostala lica koja se nalaze u slubi u vojnim jedinicama, odnosno vojnim ustanovama, dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi smatra se kao dan predaje sudu. Za lica liena slobode dan predaje podneska zavodu za izvrenje zavodskih sankcija smatra se kao dan predaje sudu. Ako je podnesak koji je vezan za rok predat ili upuen nenadlenom sudu pre isteka roka, a stigne nadlenom sudu posle isteka roka, smatrae se da je na vreme podnet ako se njegovo podnoenje nenadlenom sudu moe pripisati neznanju ili oiglednoj omaci podnosioca. Odredbe st. 1- 6. ovog lana primenjuju se i na rok u kome se po posebnim propisima mora podii tuba, kao i na rok zastarelosti potraivanja ili nekog drugog prava.
Roita
lan 108. Roite odreuje sud kad je to zakonom propisano ili kad zahtevaju potrebe postupka. Protiv reenja o odreivanju roita nije dozvoljena alba. Sud e na roite blagovremeno pozvati stranke i ostala lica ije prisustvo smatra potrebnim. Uz poziv e se stranci dostaviti podnesak koji je dao povod za odreivanje roita, a u pozivu e se naznaiti mesto, prostorija i vreme odravanja roita. Ako se uz poziv ne dostavlja podnesak, u pozivu e se navesti stranke, predmet spora, kao i radnja koja e se na roitu preduzeti. Sud e u pozivu naroito upozoriti na zakonske posledice izostanka sa roita. lan 109. Roite se, po pravilu, odrava u sudskoj zgradi. Sud moe odluiti da se roite odri van sudske zgrade kad nae da je to nuno ili da e se na taj nain utedeti u vremenu ili u trokovima postupka. Protiv ovog reenja nije dozvoljena alba.
- 27 lan 110. Sud moe odloiti roite kad je to potrebno radi izvoenja dokaza ili kad za to postoje drugi opravdani razlozi. Kad se roite odloi, sud e, ako je mogue, odmah saoptiti prisutnima mesto i vreme novog roita. Protiv reenja o odlaganju roita nije dozvoljena alba.
- 28 lan 115. Neblagovremene i nedozvoljene predloge za vraanje u preanje stanje odbacie sud reenjem. Predlog za vraanje u preanje stanje koji nije zasnovan na optepoznatim injenicama, a stranka uz predlog nije podnela niti predloila odgovarajue dokaze, odbacie sud kao neuredan. O predlogu za vraanje u preanje stanje odluuje se, po pravilu, bez rasprave. Kad sud nae da je radi pravilnog utvrivanja injenica potrebno da se izvedu dokazi zakazae roite. lan 116. Protiv reenja kojim se usvaja predlog za vraanje u preanje stanje nije dozvoljena alba, osim ako je usvojen neblagovremen ili nedozvoljen predlog.
- 29 lan 120. Zapisnik se sastavlja na taj nain to predsednik vea kazuje glasno zapisniaru ta e uneti u zapisnik. Stranke imaju pravo da proitaju zapisnik ili da zahtevaju da im se proita, kao i da stave svoje prigovore na sadrinu zapisnika. To pravo imaju i druga lica ija je izjava uneta u zapisnik, ali samo u pogledu onog dela zapisnika koji sadri njihovu izjavu. Ispravke ili dodaci u pogledu sadrine zapisnika koje treba izvriti povodom prigovora stranaka ili drugih lica ili po slubenoj dunosti, unee se na kraju zapisnika. Na zahtev ovih lica unee se i prigovori koji nisu usvojeni. lan 121. Zapisnik potpisuju predsednik vea, zapisniar, stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomonici kao i tuma. Svedok i vetak potpisuju svoj iskaz na zapisniku, kad se njihovo sasluanje vri pred zamoljenim sudijom ili predsednikom vea. Nepismeno lice ili lice koje se ne moe potpisati stavie na zapisnik otisak kaiprsta, a zapisniar e ispod otiska upisati njegovo ime i prezime. Ako se koja stranka, njen zakonski zastupnik ili punomonik, svedok ili vetak udalji pre potpisivanja zapisnika ili nee da potpie zapisnik, to e se zabeleiti u zapisniku i navee se razlog koji je iznet. lan 122. O veanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Ako je kod vieg suda u postupku po pravnom leku odluka doneta jednoglasno, umesto zapisnika sastavlja se beleka o veanju i glasanju. Zapisnik o veanju i glasanju sadri tok glasanja i izreku odluke. Odvojena miljenja prikljuuju se zapisniku o veanju i glasanju ako nisu uneta u sam zapisnik. Zapisnik, odnosno beleku o glasanju potpisuju svi lanovi vea i zapisniar. Zapisnik o veanju i glasanju zatvorie se u poseban omot. Ovaj zapisnik moe razgledati samo vii sud kad reava o pravnom leku, i u tom sluaju zapisnik e se ponovo zatvoriti u poseban omot i na omotu naznaiti da je zapisnik razgledan.
- 30 -
- 31 -
- 32 lan 131. Licima lienim slobode dostavljanje se vri preko zavoda za izvrenje zavodskih sankcija. lan 132. Kad stranka ima zakonskog zastupnika, odnosno punomonika dostavljanje se vri zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku, ako u zakonu nije to drugo odreeno. Ako stranka ima vie zakonskih zastupnika odnosno punomonika, dovoljno je da se dostavljanje izvri jednom od njih. lan 133. Dostavljanje advokatu kao punomoniku moe se izvriti i predajom pismena licu koje je zaposleno u njegovoj advokatskoj kancelariji. Dostavljanje advokatu moe se izvriti i predajom pismena odraslom lanu porodinog domainstva, ako svoju delatnost obavlja u stanu. lan 134. Dostavljanje se vri licu kome se dostavljanje ima izvriti svakog dana na radnom mestu u radno vreme, ili u stanu samo od 7 do 22 sata ili u sudu kad se to lice tamo zatekne. Dostavljanje se moe izvriti i u drugo vreme i na drugom mestu, na osnovu posebne odluke suda koju je dostavlja, na zahtev, duan da pokae. lan 135. Ako se lice kome se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se vri predajom pismena kome od njegovih odraslih lanova domainstva koji je duan da primi pismeno. Ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno e se predati susedu ako on na to pristane. Ako se dostavljanje vri na radnom mestu lica kome se pismeno ima dostaviti, a to lice se tu ne zatekne, dostavljanje se moe izvriti licu koje na istom mestu radi, ako ono pristane da primi pismeno. Predaja pismena drugom licu nije dozvoljena ako ono uestvuje u parnici kao protivnik lica kome se dostavljanje ima izvriti. lan 136. Tuba, platni nalog, vanredni pravni lek, presuda i reenje protiv kog je dozvoljena posebna alba dostavie se lino stranci, zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku. Ostala pismena dostavie se lino kad je to ovim ili drugim zakonom izriito odreeno, ili kad sud smatra da je zbog priloenih isprava potrebna vea opreznost.
- 33 Ako se lice kome se pismeno mora lino dostaviti ne zatekne tamo gde se dostavljanje ima izvriti, dostavlja e se obavestiti kad i na kom mestu bi mogao to lice da zatekne i ostavie mu kod jednog od lica navedenih u lanu 135. st. 1. i 2. ovog zakona pismeno obavetenje da radi primanja pismena bude u odreeni dan i sat u svom stanu odnosno na svom radnom mestu. Ako i posle toga dostavlja ne zatekne lice kome se pismeno ima dostaviti, postupie se po odredbama lana 135. ovog zakona, i time se smatra da je dostavljanje izvreno. Ako pismeno iz stava 1. ovog lana treba dostaviti dravnim organima i pravnim licima, dostavljanje se vri po odredbama lana 128. ovog zakona. lan 137. Ako se utvrdi da je lice kome se pismeno ima dostaviti odsutno i da mu lica navedena u lanu 135. st. 1. i 2. ovog zakona ne mogu pismeno na vreme predati, pismeno e se vratiti sudu uz naznaenje gde se odsutni nalazi.
Odbijanje prijema
lan 138. Kad lice kome je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njegovog domainstva, odnosno ovlaeno lice ili zaposleni u dravnom organu ili pravnom licu, bez zakonskog razloga odbije da primi pismeno, dostavlja e ga ostaviti u stanu ili u prostorijama gde odnosno lice radi ili e pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije. Na dostavnici e zabeleiti dan, as i razlog odbijanja prijema, kao i mesto gde je pismeno ostavljeno, i time se smatra da je dostavljanje izvreno.
Promena adrese
lan 139. Kad stranka ili njen zakonski zastupnik do dostavljanja drugostepene odluke kojom se postupak okonava promene adresu, duni su da o tome odmah obaveste sud. Ako oni to ne uine, sud e odrediti da se sva dalja dostavljanja u parnici za tu stranku vre stavljanjem pismena na oglasnu tablu suda. Dostavljanje se smatra izvrenim po proteku roka od osam dana od dana stavljanja pismena na oglasnu tablu suda. Kad punomonik, odnosno punomonik za primanje pismena do dostavljanja drugostepene odluke kojom se postupak okonava promeni svoju adresu, a ne obavesti o tome sud, dostavljanje e se izvriti kao da punomonik nije ni postavljen.
Bezuspeno dostavljanje
lan 140. Kad je u toku parnice dostavljanje pismena bilo bezuspeno dostavljanje e se izvriti stavljanjem pismena na oglasnu tablu.
- 34 Dostavljanje se smatra izvrenim po isteku roka od osam dana od dana stavljanja pismena na oglasnu tablu suda.
Dostavnica
lan 144. Potvrdu o izvrenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuju primalac i dostavlja. Primalac e na dostavnici slovima sam napisati dan prijema. Ako je primalac nepismen ili nije u stanju da se potpie, dostavlja e ispisati njegovo ime i prezime i slovima dan prijema, i stavie napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis. Ako primalac odbije da potpie dostavnicu, dostavlja e to zabeleiti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje, i smatra se da je time dostavljanje izvreno. Ako je dostavljanje izvreno po odredbi lana 136. stav 2. ovog zakona, na dostavnici e se pored potvrde o prijemu pismena naznaiti da je prethodilo pismeno obavetenje.
- 35 Kad je po odredbama zakona pismeno predato drugom licu a ne onome kome je pismeno trebalo da se dostavi, na dostavnici e dostavlja naznaiti odnos ta dva lica. Ako je na dostavnici netano naznaen datum dostavljanja, smatrae se da je dostavljanje izvreno onog dana kad je pismeno predato.
- 36 Sud e odustati od izvoenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje trokova ne bude poloen u roku koji sud odredi. U tom sluaju sud e, s obzirom na sve okolnosti, po svom uverenju ceniti od kakvog je znaaja to to stranka nije u roku poloila iznos potreban za podmirenje trokova. Izuzetno od odredbe stava 4. ovog lana, ako sud po slubenoj dunosti odredi izvoenje dokaza radi utvrivanja injenica u vezi sa primenom lana 3. stav 3. ovog zakona, a stranke ne poloe odreeni iznos, trokovi za izvoenje dokaza isplatie se iz sredstava suda. lan 149. Stranka koja u celini izgubi parnicu duna je da protivnoj stranci naknadi trokove. Ako stranka delimino uspe u parnici, sud moe s obzirom na postignuti uspeh odrediti da svaka stranka snosi svoje trokove ili da jedna stranka naknadi drugoj srazmeran deo trokova. Sud moe odluiti da jedna stranka naknadi sve trokove koje je protivna stranka imala ako protivna stranka nije uspela samo u srazmerno neznatnom delu svog zahteva, a zbog tog dela nisu nastali posebni trokovi. Sud e, prema rezultatu dokazivanja, odluiti da li e trokove iz lana 148. stav 5. ovog zakona snositi jedna ili obe stranke ili e ti trokovi pasti na teret sredstava suda. Umea ima pravo na naknadu trokova od protivne stranke samo za parnine radnje preduzete umesto stranke kojoj se pridruio. lan 150. Sud e prilikom odluivanja koji e se trokovi naknaditi stranci uzeti u obzir samo one trokove koji su bili potrebni radi voenja parnice. O tome koji su trokovi bili potrebni, kao i o visini trokova, odluuje sud cenei sve okolnosti. Ako je propisana tarifa za nagrade advokata ili za druge trokove, ovi trokovi odmerie se po toj tarifi. lan 151. Stranka je duna da nezavisno od ishoda parnice naknadi protivnoj stranci trokove koje je prouzrokovala svojom krivicom ili sluajem koji se njoj dogodio. Sud moe odluiti da zakonski zastupnik ili punomonik stranke naknadi protivnoj stranci trokove koje je prouzrokovao svojom krivicom. lan 152. Tuilac e naknaditi tuenom parnine trokove ako tueni nije dao povod za tubu i ako je priznao tubeni zahtev u odgovoru na tubu, odnosno na pripremnom roitu, a ako se ne odrava pripremno roite onda na glavnoj raspravi pre nego to se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari.
- 37 lan 153. Tuilac koji povue tubu duan je da protivnoj stranci naknadi parnine trokove, osim ako je povlaenje tube usledilo odmah posle ispunjenja zahteva od strane tuenog. Stranka koja povue pravni lek duna je da protivnoj stranci naknadi trokove nastale povodom pravnog leka. lan 154. Svaka stranka snosi svoje trokove ako je parnica zavrena sudskim poravnanjem ili poravnanjem posle uspelog posredovanja (medijacije) ako se stranke drukije ne sporazumeju. U parnine trokove ulaze trokovi poravnanja koje je pokuano (lan 326) ali nije uspelo i trokovi posredovanja (medijacije) koje je pokuano (lan 148), a nije uspelo. lan 155. Ako u izlunoj parnici bude usvojen tubeni zahtev za izluenje stvari, a sud utvrdi da je tueni kao poverilac u izvrnom postupku imao opravdanih razloga da smatra da ne postoje prava treih lica na ovim stvarima, odredie da svaka stranka snosi svoje trokove. lan 156. Suparniari snose trokove na jednake delove. Ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udela u predmetu spora, sud e prema srazmeri tog udela odrediti koliki e deo trokova naknaditi svaki od suparniara. Suparniari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju solidarno i za trokove dosuene protivnoj stranci. Za trokove prouzrokovane posebnim parninim radnjama pojedinih suparniara ostali suparniari ne odgovaraju. lan 157. Kad javni tuilac uestvuje u postupku kao stranka, on ima pravo na naknadu trokova po odredbama ovog zakona, ali ne i pravo na nagradu. Trokovi koje bi po odredbama ovog zakona trebalo da snosi javni tuilac isplatie se iz sredstava suda. Svaka stranka snosi svoje trokove koji su nastali uestvovanjem javnog tuioca u postupku (lan 207). Trokovi koje je javni tuilac imao povodom svog uestvovanja u postupku (lan 207) padaju na teret sredstava javnog tuilatva.
- 38 lan 158. Odredbe o trokovima primenjuju se i na stranke koje zastupa javno pravobranilatvo. U tom sluaju trokovi postupka obuhvataju i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade advokatu. lan 159. O naknadi trokova odluuje sud na odreeni zahtev stranke bez raspravljanja. Stranka je duna da u zahtevu opredeljeno navede trokove za koje trai naknadu. Zahtev za naknadu trokova stranka je duna da stavi najdocnije do zavretka raspravljanja koje prethodi odluivanju o trokovima, a ako se radi o donoenju odluke bez prethodnog raspravljanja stranka je duna da zahtev za naknadu trokova stavi u predlogu o kome sud treba da odlui. O zahtevu za naknadu trokova sud e odluiti u presudi ili reenju kojim se zavrava postupak pred tim sudom. U sluaju usmenog objavljivanja presude ili reenja kojim se nalae naknada trokova, sud moe odluiti da e iznos trokova odmeriti u pismeno izraenoj presudi, odnosno reenju, ako se reenje ima dostaviti strankama. U toku postupka sud e posebnim reenjem odluiti o naknadi trokova samo kad pravo na naknadu trokova ne zavisi od odluke o glavnoj stvari. U sluaju iz lana 153. ovog zakona, ako povlaenje tube ili pravnog leka nije izvreno na raspravi zahtev za naknadu trokova se moe staviti u roku od osam dana po prijemu obavetenja o povlaenju. lan 160. Sud u deliminoj presudi ili meupresudi moe odluiti da se odluka o trokovima donese uz konanu odluku. lan 161. Kad sud odbaci ili odbije pravni lek, odluie i o trokovima nastalim u postupku povodom tog pravnog leka. Kad sud preinai odluku protiv koje je izjavljen pravni lek ili ukine tu odluku i odbaci tubu, odluie o trokovima celog postupka. Kad se ukine odluka protiv koje je izjavljen pravni lek i predmet vrati na ponovno suenje, ostavie se da se o trokovima postupka povodom pravnog leka odlui u konanoj odluci. Sud moe postupiti po odredbi stava 3. ovog lana i kad odluku protiv koje je izjavljen pravni lek samo delimino ukine.
- 39 lan 162. Odluka o trokovima sadrana u presudi moe se napadati samo albom na reenje ako se istovremeno ne napada i odluka o glavnoj stvari. Ako jedna stranka napada presudu samo u pogledu trokova, a druga u pogledu glavne stvari, vii sud e jednom odlukom odluiti o oba pravna leka.
- 40 Protiv reenja suda kojim se usvaja predlog stranke nije dozvoljena alba. lan 166. Kada je stranka potpuno osloboena od plaanja trokova postupka (lan 164. stav 2), prvostepeni sud e priznati stranci pravo na besplatno zastupanje, ako je to nuno radi zatite prava stranke. Za zastupnika se postavlja advokat, sa spiska advokata koji sudu dostavlja advokatska komora. Zastupnika postavlja i razreava predsednik suda. Postavljeni zastupnik ima pravo da zahteva da bude razreen iz opravdanih razloga. Protiv odluke suda kojom se zastupnik razreava nije dozvoljena alba. Protiv reenja suda kojim se usvaja zahtev stranke o postavljanju zastupnika nije dozvoljena alba. lan 167. Kad je stranka potpuno osloboena od plaanja trokova postupka (lan 164. stav 2), iz sredstava suda isplatie se predujam za trokove svedoka, vetaka, uviaja i izdavanja sudskog oglasa, kao i stvarni izdaci postavljenog punomonika. lan 168. Reenje o osloboenju od plaanja trokova i o postavljanju zastupnika prvostepeni sud moe u toku postupka ukinuti ako utvrdi da je stranka u stanju da snosi trokove postupka. Tom prilikom sud e reiti da li e stranka potpuno ili delimino naknaditi i one trokove i takse od kojih je ranije bila osloboena kao i stvarne izdatke i nagradu postavljenom zastupniku. Prvenstveno se imaju naknaditi iznosi isplaeni iz sredstava suda. lan 169. Takse i trokovi isplaeni iz sredstava suda, kao i stvarni izdaci i nagrada postavljenog zastupnika, ine deo parninih trokova. O naknadi ovih trokova od strane protivnika stranke koja je osloboena od plaanja trokova postupka sud e odluiti po odredbama o naknadi trokova. Takse i trokove isplaene iz sredstava suda naplauje po slubenoj dunosti prvostepeni sud od stranke koja je duna da ih naknadi. Ako je protivniku stranke koja je osloboena od plaanja trokova postupka naloeno da naknadi parnine trokove, a utvrdi se da on nije u stanju da
- 41 te trokove plati, sud moe naknadno odrediti da trokove iz stava 1. ovog lana plati u celini ili delimino stranka koja je osloboena od plaanja trokova postupka iz onoga to joj je dosueno. Time se ne dira u pravo ove stranke da za ono to je platila trai naknadu od protivnika.
- 42 se preduzeti i na nain koji zahteva inostrani sud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku Srbije i Crne Gore. lan 174. Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, sudovi e uzimati u postupak molbe za pravnu pomo inostranih sudova samo ako su dostavljene diplomatskim putem i ako su molba i prilozi sastavljeni na srpskom jeziku ili ako je priloen overeni prevod na tom jeziku. lan 175. Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, molbe domaih sudova za pravnu pomo dostavljaju se inostranim sudovima diplomatskim putem. Molbe i prilozi moraju biti sastavljeni na jeziku zamoljene drave ili uz njih mora biti priloen njihov overeni prevod na tom jeziku.
- 43 Ako Vrhovni sud Srbije odlui da reava sporno pravno pitanje odluku o tome objavie u Biltenu Vrhovnog suda Srbije ili na drugi pogodan nain. Vrhovni sud Srbije odluuje o zahtevu za reavanje spornog pravnog pitanja po pravilima postupka za usvajanje pravnih stavova. lan 179. U pravnom shvatanju koje zauzima povodom zahteva za reavanje spornog pravnog pitanja Vrhovni sud Srbije razmatra sporno pravno pitanje i iznosi razloge kojima obrazlae svoju odluku. Pravno shvatanje se dostavlja sudu koji je pokrenuo postupak i objavljuje u Biltenu Vrhovnog suda Srbije. lan 180. Ako je Vrhovni sud Srbije zauzeo pravno shvatanje o spornom pravnom pitanju, stranke u postupku u kome se postavlja isto predhodno pitanje nemaju pravo da ponovo trae njegovo reavanje u parnici koja je u toku.
- 44 Sud e, na zahtev stranke, odluiti da punomonik za primanje pismena naknadi stranci trokove koje je prouzrokovao neopravdanim nedostavljanjem obavetenja o promeni adrese. lan 184. Sud e kazniti novanom kaznom do 30.000 dinara lica koja ometaju dostavljanje pismena ili spisa ili svesno onemoguavaju ili oteavaju primenu odredaba ovog zakona o dostavljanju. Sud e, na zahtev stranke, odluiti da joj lice iz stava 1. ovog lana naknadi trokove koje joj je prouzrokovalo svojim ponaanjem iz stava 1. ovoga lana. lan 185. alba protiv reenja zbog procesne nediscipline ne odlae izvrenje reenja.
Deo drugi TOK POSTUPKA A. Postupak pred prvostepenim sudom Glava esnaesta TUBA
lan 186. Parnini postupak pokree se tubom.
Sadrina tube
lan 187. Tuba mora da sadri odreeni zahtev u pogledu glavne stvari i sporednih traenja, injenice na kojima tuilac zasniva zahtev, dokaze kojima se utvruju ove injenice, vrednost predmeta spora, kao i druge podatke koje mora imati svaki podnesak (lan 100). Tuilac koji ima boravite ili prebivalite, odnosno sedite u inostranstvu duan je da u tubi imenuje punomonika za prijem pismena. Ukoliko ne oznai punomonika za prijem pismena sud e tubu odbaciti. Kad nadlenost, sastav suda ili pravo na izjavljivanje revizije zavisi od vrednosti predmeta spora, a predmet tubenog zahteva nije novani iznos, tuilac je duan da u tubi naznai vrednost predmeta spora. Sud e postupiti po tubi i kad tuilac nije naveo pravni osnov tubenog zahteva, a ako je tuilac naveo pravni osnov, sud nije vezan za njega.
- 45 Tuba za utvrenje
lan 188. Tuilac moe u tubi traiti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave. Ovakva tuba moe se podii kada je to posebnim propisima predvieno, kad tuilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog spornog prava ili pravnog odnosa, pre dospelosti zahteva za inidbu iz istog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost neke isprave, ili kad tuilac ima neki drugi pravni interes.
- 46 Ako o nekim od zahteva istaknutim u istoj tubi treba da sudi vee a o drugim sudija pojedinac istog suda, o svim zahtevima sudie vee.
Protivtuba
lan 192. Tueni moe do zakljuenja glavne rasprave pred sudom podii kod istog suda protivtubu, ako je zahtev protivtube u vezi s tubenim zahtevom, ili ako se ti zahtevi mogu prebiti, ili ako se protivtubom trai utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa od ijeg postojanja ili nepostojanja zavisi u celini ili delimino odluka o tubenom zahtevu. Protivtuba se ne moe podii ako je za zahtev iz protivtube stvarno nadlean vii sud ili sud druge vrste. Protivtuba se moe podii i kada o zahtevu iz protivtube treba da sudi isti sud u drugom sastavu.
Preinaenje tube
lan 193. Tuilac moe do zakljuenja glavne rasprave preinaiti tubu. Posle dostavljanja tube tuenom, za preinaenje tube potreban je pristanak tuenog. Sud moe dozvoliti preinaenje i kad se tueni tome protivi ako smatra da bi to bilo celishodno za konano reenje odnosa meu strankama i ako oceni da postupak po preinaenoj tubi nee znatno produiti trajanje parnice. Smatrae se da postoji pristanak tuenog na preinaenje tube ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a nije se pre toga protivio preinaenju. Ako je parnini sud za preinaenu tubu stvarno nenadlean, ustupie predmet nadlenom sudu koji e, ako se tueni protivi preinaenju, odluiti da li je preinaenje dozvoljeno. Kad sud dozvoli preinaenje tube, duan je da ostavi tuenom vreme potrebno da se moe pripremiti za raspravljanje po preinaenoj tubi, ako za to nije imao dovoljno vremena. Ako je tuba preinaena na roitu na kome tueni nije prisutan, sud e odloiti roite i dostaviti tuenom prepis zapisnika sa tog roita. Protiv reenja kojim se doputa ili odbija preinaenje tube nije dozvoljena posebna alba. lan 194. Preinaenje tube je promena istovetnosti zahteva, poveanje postojeeg ili isticanje drugog zahteva uz postojei.
- 47 Ako tuilac preinauje tubu tako to usled okolnosti koje su nastale posle podizanja tube, zahteva iz istog injeninog osnova drugi predmet ili novani iznos, tueni se takvom preinaenju ne moe protiviti. Tuba nije preinaena ako je tuilac promenio pravni osnov tubenog zahteva, ako je smanjio tubeni zahtev, ili ako je promenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da usled toga tubeni zahtev nije promenjen. lan 195. Tuilac moe sve do zakljuenja glavne rasprave svoju tubu preinaiti i tako to e umesto prvobitno tuenog tuiti drugo lice. Za preinaenje tube u smislu stava 1. ovog lana potreban je pristanak lica koje treba da stupi u parnicu namesto tuenog, a ako se tueni ve upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i pristanak tuenog. Ako se tueni upustio u raspravljanje o glavnoj stvari umesto tuioca moe da stupi u parnicu novi tuilac samo ako na to pristane tueni. Lice koje stupa u parnicu namesto stranke mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.
Povlaenje tube
lan 196. Tuilac moe povui tubu bez pristanka tuenog pre nego to se tueni upusti u raspravljanje o glavnoj stvari. Tuba se moe povui i docnije, sve do zakljuenja glavne rasprave, ako tueni na to pristane. Ako se tueni u roku od 15 dana od dana obavetenja o povlaenju tube ne izjasni o tome, smatrae se da je pristao na povlaenje. Povuena tuba smatra se kao da nije ni bila podnesena i moe se ponovo podneti.
Postojanje parnice
lan 197. Parnica poinje da tee dostavljanjem tube tuenom. U pogledu zahteva koji je stranka postavila u toku postupka, parnica poinje da tee od asa kad je o tom zahtevu obavetena protivna stranka. Dok parnica tee, ne moe se u pogledu istog zahteva pokrenuti nova parnica meu istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud e tubu odbaciti. Sud e u toku celog postupka paziti da li ve tee druga parnica o istom zahtevu meu istim strankama.
- 48 lan 198. Ako koja od stranaka otui stvar ili pravo o kome tee parnica, to ne spreava da se parnica meu istim strankama dovri. Lice koje je pribavilo stvar ili pravo o kome tee parnica moe stupiti u parnicu namesto tuioca, odnosno tuenog samo ako na to pristanu obe stranke.
1) ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosno obaveze proistiu iz istog injeninog i pravnog osnova; 2) ako su predmet spora zahtevi, odnosno obaveze iste vrste koji se
osnivaju na bitno istovrsnom injeninom i pravnom osnovu, i ako postoji stvarna i mesna nadlenost istog suda za svaki zahtev i za svakog tuenog;
- 49 lan 202. Glavni dunik i jemac mogu biti zajedniki tueni ako to nije u protivnosti sa sadrinom ugovora o jemstvu. lan 203. Svaki suparniar je u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili proputanja ne koriste niti tete drugim suparniarima. lan 204. Ako se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor moe reiti samo na jednak nain prema svim suparniarima (jedinstveni suparniari), smatraju se oni kao jedna parnina stranka, tako da se kad pojedini suparniari propuste koju parninu radnju, dejstvo parninih radnji koje su izvrili drugi suparniari protee i na one koji te radnje nisu preduzeli. lan 205. Ako rokovi za izvrenje odreene parnine radnje za pojedine jedinstvene suparniare istiu u razno vreme, tu parninu radnju moe svaki suparniar preduzeti sve dok ma i za jednog od njih jo tee rok za preduzimanje te radnje. lan 206. Svaki suparniar ima pravo da podnosi predloge koji se tiu toka parnice.
- 50 Ako smatra da postoje zakonski uslovi za uestvovanje javnog tuioca u parnici i da je njegovo uestvovanje potrebno, sud e o tome obavestiti nadlenog javnog tuioca i odrediti mu rok u kome moe prijaviti svoje uestvovanje. Dok taj rok ne protekne, sud e zastati sa postupkom, ali se javni tuilac moe i po proteku tog roka koristiti svojim pravom iz stava 2. ovog lana. Sud e javnog tuioca koji uestvuje u parnici pozivati na roita i dostavljae mu sve odluke protiv kojih je dozvoljen pravni lek.
Uee umeaa
lan 208. Lice koje ima pravni interes da u parnici koja tee meu drugim licima jedna od stranaka uspe, moe se pridruiti ovoj stranci. Umea moe stupiti u parnicu u toku celog postupka sve do pravnosnanosti odluke o tubenom zahtevu, kao i u toku postupka nastavljenog izjavljivanjem vanrednog pravnog leka. Izjavu o stupanju u parnicu umea moe dati na roitu ili pismenim podneskom. Podnesak umeaa dostavlja se obema parninim strankama, a ako je izjava umeaa data na roitu, prepis odnosnog dela zapisnika dostavie se samo onoj stranci koja je sa roita izostala. lan 209. Svaka stranka moe osporiti umeau pravo da uestvuje u postupku i predloiti da se umea odbije, a sud moe i bez izjanjenja stranaka odbiti uee umeaa ako utvrdi da ne postoji pravni interes umeaa. Do pravnosnanosti reenja kojim se odbija uee umeaa, umea moe uestvovati u postupku i njegove parnine radnje ne mogu se iskljuiti. Protiv odluke suda kojom dozvoljava uee umeaa nije dozvoljena posebna alba. lan 210. Umea mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se umea u parnicu. U daljem toku parnice on je ovlaen da stavlja predloge i da preduzima sve ostale parnine radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla da preduzima stranka kojoj se pridruio. Ako je umea stupio u parnicu do pravnosnanosti odluke o tubenom zahtevu, ovlaen je da izjavi i vanredni pravni lek. Ako umea izjavi pravni lek, primerak njegovog podneska dostavie se i stranci kojoj se pridruio. Parnine radnje umeaa imaju za stranku kojoj se pridruio pravno dejstvo ako nisu u suprotnosti sa njenim radnjama.
- 51 Po pristanku obeju stranaka umea moe stupiti u parnicu kao stranka umesto stranke kojoj se pridruio. lan 211. Ako pravno dejstvo presude treba da se odnosi i na umeaa, on ima poloaj jedinstvenog suparniara (lan 204). Umea s poloajem jedinstvenog suparniara moe da izjavi vanredni pravni lek i u parnici u kojoj do nastupanja pravnosnanosti odluke o tubenom zahtevu nije uestvovao kao umea, kao i da uestvuje u postupku povodom zahteva za zatitu zakonitosti.
Imenovanje prethodnika
lan 212. Lice koje je tueno kao dralac neke stvari ili korisnik nekog prava, a tvrdi da stvar dri ili pravo vri u ime treeg lica, moe najdocnije na pripremnom roitu, a ako ovo nije odrano, onda na glavnoj raspravi pre nego to se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, pozvati preko suda to tree lice (prethodnika) da umesto njega stupi kao stranka u parnicu. Pristanak tuioca da na mesto tuenog u parnicu stupi prethodnik potreban je samo ako tuilac protiv tuenog istie i takve zahteve koji ne zavise od toga da li tueni u ime prethodnika dri stvar ili vri pravo. Ako prethodnik koji je uredno pozvan ne doe na roite ili odbije da stupi u parnicu, tueni se ne moe protiviti da se upusti u parnicu.
- 52 3) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlaenje za zastupanje; 4) kad stranka koja je pravno lice prestane postojati, odnosno kad nadleni organ pravnosnano odlui o zabrani rada; 5) kad nastupe pravne posledice otvaranja postupka steaja ili
likvidacije;
6) kad usled rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu; 7) kad je to drugim zakonom odreeno.
lan 215. Osim sluajeva posebno predvienih u ovom zakonu, prekid postupka sud moe odrediti:
1) ako je odluio da sam ne reava o prethodnom pitanju (lan 12); 2) ako se stranka nalazi na podruju koje je zbog vanrednih dogaaja
(poplava i sl.) odseeno od suda. lan 216. Prekid postupka ima za posledicu da prestaju tei svi rokovi odreeni za vrenje parninih radnji. Za vreme trajanja prekida postupka sud ne moe preduzimati nikakve radnje u postupku. Ako je prekid nastupio posle zakljuenja glavne rasprave, sud moe na osnovu te rasprave doneti odluku. Parnine radnje koje je jedna stranka preduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakvo pravno dejstvo. NJihovo dejstvo poinje tek poto postupak bude nastavljen. lan 217. Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u lanu 214. ta. 1-5. ovog zakona nastavie se kad naslednik ili staralac zaostavtine, novi zakonski zastupnik, steajni upravnik ili pravni sledbenici pravnog lica preuzmu postupak ili kad ih sud na predlog protivne strane pozove da to uine. Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u lanu 215. taka 1. ovog zakona, postupak e se nastaviti kad se pravnosnano zavri postupak pred sudom ili drugim nadlenim organom, ili kad sud nae da vie ne postoje razlozi da se eka na njegov zavretak. U svim ostalim sluajevima prekinuti postupak nastavie se na predlog stranke im prestanu razlozi prekida. Rokovi koji su usled prekida postupka prestali da teku poinju tei za zainteresovanu stranku u celosti iznova od dana kad joj sud dostavi reenje o nastavljanju postupka. Stranci koja nije stavila predlog za nastavljanje postupka reenje o nastavljanju postupka dostavlja se po odredbama lana 136. ovog zakona.
- 53 lan 218. Protiv reenja kojim se utvruje (lan 214) ili odreuje (lan 215) prekid postupka dozvoljena je posebna alba. Ako je sud na roitu odbio predlog za prekid postupka i odluio da se postupak odmah nastavi protiv tog reenja nije dozvoljena posebna alba. lan 219. Sud e zastati sa postupkom kad je to izriito predvieno zakonom ili kad u toku postupka oceni da je to celishodno. Sud donosi reenje o zastajanju sa postupkom po slubenoj dunosti kad odlui da zastane sa postupkom da bi seekao ishod neke procesne delatnosti ili da bi pruio mogunost da se preduzeme neka radnja u postupku. U reenju o zastajanju sa postupkom sud odreuje i koliko e zastajanje trajati. Protiv reenja o zastajanju sa postupkom nije dozvoljena posebna alba. Sud nastavlja postupak po slubenoj dunosti im prestanu razlozi koji su izazvali zastajanje sa postupkom. Kad sud zastane sa postupkom moe da preduzima samo one radnje za koje postoji opasnost od odlaganja. Zastajanje sa postupkom ne utie na rokove za preduzimanje parninih radnji.
- 54 lan 222. Ne dokazuju se injenice koje je stranka priznala pred sudom u toku parnice. Sud moe odluiti da se dokazuju i priznate injenice ako smatra da stranka njihovim priznanjem ide za tim da raspolae zahtevom kojim ne moe raspolagati (lan 3. stav 3). Sud e, uzimajui u obzir sve okolnosti, oceniti da li e uzeti za priznatu ili osporenu injenicu koju je stranka prvo priznala, a posle potpuno ili delimino osporila ili ograniila priznanje dodavanjem drugih injenica. Ne dokazuju se injenice koje su optepoznate. Smatra se da su optepoznate i one injenice za koje je sud saznao u vrenju sudske funkcije ukoliko ih je sud saoptio na raspravi strankama. lan 223. Ako sud na osnovu izvedenih dokaza (lan 8) ne moe sa sigurnou da utvrdi neku injenicu, o postojanju injenice zakljuie primenom pravila o teretu dokazivanja. Stranka koja tvrdi da ima neko pravo, snosi teret dokazivanja injenice koja je bitna za nastanak ili ostvarivanje prava, ako zakonom nije drukije odreeno. Stranka koja osporava postojanje nekog prava, snosi teret dokazivanja injenice koja je spreila nastanak ili ostvarivanje prava ili usled koje je pravo prestalo da postoji, ako zakonom nije drukije odreeno. lan 224. Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu tete, na novani iznos ili na zamenljive stvari, ali se visina iznosa, odnosno koliina stvari ne moe utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo sa nesrazmernim tekoama, sud e visinu novanog iznosa, odnosno koliinu zamenljivih stvari odrediti po slobodnoj oceni. lan 225. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. Sud moe odluiti da se odreeni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud). Zapisnik o izvedenim dokazima pred zamoljenim sudom proitae se na glavnoj raspravi. Zamolnica za izvoenje dokaza sadri podatke iz predmeta. Sud e posebno naznaiti o kojim okolnostima treba voditi rauna prilikom izvoenja dokaza. O roitu za izvoenje dokaza pred zamoljenim sudom obavestie se stranke. Zamoljeni sud prilikom izvoenja dokaza ima sva ovlaenja koja ima sud kada se dokazi izvode na glavnoj raspravi. Protiv reenja suda kojim se izvoenje dokaza poverava zamoljenom sudu nije dozvoljena posebna alba.
- 55 lan 226. Sud e u reenju o izvoenju dokaza odrediti rok do kog e se ekati izvoenje dokaza, ako se prema okolnostima moe pretpostaviti da neki dokaz nee moi da se izvede ili da nee moi da se izvede u primerenom roku, ili ako dokaz treba da se izvede u inostranstvu. Kad odreeni rok protekne, rasprava e se sprovesti bez obzira to odreeni dokaz nije izveden.
Uviaj
lan 227. Uviaj se vri kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje neke okolnosti potrebno neposredno opaanje suda. Uviaj se moe vriti i uz sudelovanje vetaka. lan 228. Sud e izvriti uviaj ako se stvar koju treba razgledati ne moe doneti u sud, ili bi njeno donoenje prouzrokovalo znatne trokove. lan 229. Ako treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka ili kod treeg lica shodno e se primeniti odredbe ovog zakona o pribavljanju isprava (l. 232- 235 ).
Isprave
lan 230. Isprava koju je u propisanom obliku izdao nadleni dravni organ u granicama svojih ovlaenja, kao i isprava koju je u takvom obliku izdalo preduzee ili druga organizacija u vrenju javnog ovlaenja koje joj je povereno zakonom (javna isprava), dokazuje istinitost onoga to se u njoj potvruje ili odreuje. Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednaene sa javnim ispravama. Dozvoljeno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrene injenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. Ako sud posumnja u autentinost isprave, moe zatraiti da se o tome izjasni organ od koga bi trebalo ona da potie. lan 231. Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, inostrane javne isprave koje su propisno overene imaju, pod uslovom uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domae javne isprave.
- 56 lan 232. Stranka je duna da sama podnese ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda. Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i overeni prevod u skladu sa zakonom. Ako se isprava nalazi kod dravnog organa ili preduzea ili druge organizacije kojima je povereno vrenje javnog ovlaenja, a sama stranka ne moe izdejstvovati da se isprava preda ili pokae, sud e na predlog stranke ili po slubenoj dunosti pribaviti ovu ispravu. lan 233. Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud e pozvati ovu stranku da podnese ispravu, ostavljajui joj za to odreeni rok. Stranka ne moe da uskrati podnoenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ali ako je re o ispravi koju je po zakonu duna da preda ili pokae, ili ako se isprava s obzirom na sadrinu smatra zajednikom za obe stranke. U pogledu prava stranke da uskrati podnoenje drugih isprava shodno e se primenjivati odredbe l. 238. i 239. ovog zakona. Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu porie da se isprava kod nje nalazi, sud moe radi utvrivanja ove injenice izvoditi dokaze. Sud e, s obzirom na sve okolnosti, po svom uverenju oceniti od kakvog je znaaja to stranka koja dri ispravu nee da postupi po reenju suda kojim joj se nalae da podnese ispravu ili protivno uverenju suda porie da se isprava kod nje nalazi. Protiv odluke suda iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena posebna alba. lan 234. Sud moe narediti treem licu da podnese ispravu samo kad je ono po zakonu duno da je pokae ili podnese, ili kad je re o ispravi koja je po svojoj sadrini zajednika za to lice i stranku koja se poziva na ispravu. Sud e pozvati tree lice da se o tome izjasni pre nego to donese reenje kojim treem licu nalae da podnese ispravu. Kad tree lice osporava svoju dunost da podnese ispravu koja se kod njega nalazi, sud e odluiti da li je tree lice duno da podnese ispravu. Kad tree lice porie da se isprava nalazi kod njega, sud moe radi utvrivanja ove injenice da izvodi dokaze.
- 57 Tree lice ima pravo na naknadu trokova koje je imalo u vezi sa podnoenjem isprava. Odredbe lana 248. ovog zakona shodno e se primenjivati i u ovom sluaju. lan 235. Sud moe novano kazniti do 30.000 dinara fiziko lice, odnosno do 100.000 dinara pravno lice koje nije postupilo po reenju suda iz lana 234. ovog zakona. Novanom kaznom do 50.000 dinara kaznie se odgovorno lice u dravnim organima, organima jedinica lokalne samouprave i organima teritorijalne autonomije. alba protiv ovog reenja ne zadrava izvrenje reenja.
Svedoci
lan 236. Svako lice koje se poziva kao svedok duno je da se odazove pozivu, a ako ovim zakonom nije drukije odreeno, duno je i da svedoi. Kao svedoci mogu se sasluati samo lica koja su sposobna da daju obavetenja o injenicama koje se dokazuju. lan 237. Ne moe se sasluati kao svedok lice koje bi svojim iskazom povredilo dunost uvanja slubene ili vojne tajne, dok ga nadleni organ ne oslobodi od te dunosti. lan 238. Svedok moe uskratiti svedoenje:
1) o onome to mu je stranka kao svom punomoniku poverila; 2) o onome o emu se stranka ili drugo lice svedoku kao verskom ispovedniku poverilo; 3) o injenicama koje je svedok saznao kao advokat, lekar, ili u vrenju nekog drugog poziva ili neke druge delatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna uva ono to se saznalo u vrenju tog poziva ili delatnosti.
Predsednik vea upozorie ova lica da mogu uskratiti davanje iskaza. lan 239. Svedok moe uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako za to postoje vani razlozi, a naroito ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izloio tekoj sramoti, znatnoj imovinskoj teti ili krivinom gonjenju sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobonoj liniji do treeg stepena zakljuno, svog branog ili vanbranog suprunika ili srodnike po tazbini do drugog stepena
- 58 zakljuno i onda kad je brak prestao, kao i svog staraoca ili tienika, usvojioca ili usvojenika. Sud e upozoriti svedoka da moe uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje. lan 240. Svedok ne moe zbog opasnosti od kakve imovinske tete da uskrati svedoenje o pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao pozvani svedok, o radnjama koje je u pogledu spornog odnosa preduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od stranaka, o injenicama koje se tiu imovinskih odnosa uslovljenih porodinom ili branom vezom, o injenicama koje se tiu roenja, sklapanja braka ili smrti, kao i kad je na osnovu posebnih propisa duan da podnese prijavu ili da da izjavu. lan 241. Opravdanost razloga za uskraivanje svedoenja ili odgovora na pojedina pitanja ocenjuje sud pred kojim svedok treba da svedoi. Ako je potrebno, prethodno e se o tome sasluati stranke. Protiv reenja suda iz stava 1. ovog lana stranke nemaju pravo na posebnu albu, a svedok moe ovo reenje pobijati u albi protiv reenja o novanoj kazni ili o zatvoru zbog toga to je uskratio svedoenje ili odgovor na pojedino pitanje (lan 247. stav 2). lan 242. Stranka koja predlae da se odreeno lice saslua kao svedok mora prethodno da naznai o emu ono treba da svedoi i da navede njegovo ime i prezime, zanimanje i boravite. lan 243. Pozivanje svedoka vri se dostavljanjem pismenog poziva u kome se navodi ime i prezime pozvanog, vreme i mesto dolaska, predmet po kome se poziva i naznaenje da se poziva kao svedok. U pozivu e se svedok upozoriti na posledice neopravdanog izostanka (lan 247) i na pravo na naknadu trokova (lan 248). Svedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih telesnih mana ne mogu odazvati pozivu sasluae se u svom stanu. lan 244. Svedoci se sasluavaju pojedinano i bez prisustva svedoka koji e se docnije sasluavati. Svedok je duan da odgovore daje usmeno. Svedok e se prethodno opomenuti da je duan da govori istinu i da ne sme nita preutati, a zatim e se upozoriti na posledice davanja lanog iskaza. Zatim e se svedok pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje, boravite, mesto roenja, godine starosti i njegov odnos sa strankama.
- 59 lan 245. Posle optih pitanja svedok se poziva da iznese sve to mu je poznato o injenicama o kojima treba da svedoi, a zatim mu se mogu postavljati pitanja radi proveravanja, dopune ili razjanjenja. Nije dozvoljeno postavljati pitanja u kojima je ve sadrano kako bi trebalo odgovoriti. Svedok e se uvek izjasniti otkud mu je poznato ono o emu svedoi. Svedoci se mogu suoiti, ako se njihovi iskazi ne slau u pogledu vanih injenica. Suoeni e se o svakoj okolnosti o kojoj se ne slau ponaosob sasluati i njihov odgovor unee se u zapisnik. lan 246. Svedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak sasluae se preko tumaa. Ako je svedok gluv, postavljae mu se pitanja pismeno, a ako je nem, pozvae se da pismeno odgovara. Ako se sasluanje ne moe izvriti na ovaj nain, pozvae se kao tuma lice koje se sa svedokom moe sporazumeti. Sud e tumaa upozoriti na dunost vernog prenoenja pitanja koja se svedoku postavljaju i izjava koje svedok bude davao. lan 247. Ako svedok koji je uredno pozvan ne doe a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mesta gde treba da bude sasluan, sud moe narediti da se prinudno dovede i snosi trokove dovoenja, a moe ga i kazniti novano do 30.000 dinara. Ako svedok doe i poto je upozoren na posledice uskrati svedoenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud oceni da su razlozi uskraivanja neopravdani, moe ga kazniti novano do 30.000 dinara, a ako i posle toga odbije da svedoi, moe ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svedok ne pristane da svedoi ili dok njegovo sasluanje ne postane nepotrebno, ali najdue mesec dana. alba protiv reenja o novanoj kazni ili o zatvoru ne zadrava izvrenje reenja, osim ako se u toj albi pobija i odluka suda kojom nisu usvojeni razlozi svedoka za uskraivanje svedoenja ili odgovora na pojedino pitanje. Sud e, na zahtev stranke, odluiti da je svedok duan da naknadi trokove koje je prouzrokovao svojim neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da svedoi. Ako svedok naknadno opravda svoj izostanak, sud e staviti van snage svoje reenje o kazni, a moe svedoka sasvim ili delimino osloboditi od naknade trokova. Sud moe staviti van snage svoje reenje o kazni i kad svedok naknadno pristane da svedoi. Vojna lica i pripadnici policije ne mogu se zatvoriti, ali e se o njihovom odbijanju da svedoe izvestiti njihova komanda radi kanjavanja. Ako je
- 60 potrebno da se ova lica radi svedoenja prinudno dovedu, obratie se sud njihovom stareini koji e narediti njihovo privoenje sudu. lan 248. Svedok ima pravo na naknadu putnih trokova i trokova za ishranu i prenoite, kao i na naknadu izgubljene zarade. Svedok treba da zahteva naknadu odmah po sasluanju, inae gubi pravo na nju. Sud je duan da na ovo upozori svedoka. U reenju kojim se odmeravaju trokovi svedoka sud e odluiti da se odreeni iznos isplati iz poloenog predujma, a ako predujam nije poloen, naloie stranci da odreeni iznos plati svedoku u roku od osam dana. alba protiv reenja iz stava 3. ovog lana ne zadrava izvrenje reenja.
Vetaci
lan 249. Sud e izvesti dokaz vetaenjem kad je radi utvrivanja ili razjanjenja neke injenice potrebno struno znanje kojim sud ne raspolae. lan 250. Stranka koja predlae vetaenje duna je u predlogu naznaiti predmet i obim vetaenja i predloiti lice za vetaka sa liste stalnih sudskih vetaka. Protivna strana e se izjasniti o predlogu iz stava 1. ovog lana. Ako se stranke ne sporazumeju o licu koje e biti odreeno za vetaka i o predmetu i obimu vetaenja, o tome e odluiti sud. Sud moe, nezavisno od sporazuma stranaka odrediti drugog vetaka, ako oceni da sloenost vetaenja to zahteva. lan 251. Vetaenje vri jedan vetak. Sud moe odrediti dva ili vie vetaka kad oceni da je vetaenje sloeno. Vetaci se odreuju prvenstveno iz reda stalnih sudskih vetaka za odreenu vrstu vetaenja. Vetaenja se mogu poveriti i strunoj ustanovi (bolnici, hemijskoj laboratoriji, fakultetu i sl). Ako postoje posebne ustanove za odreene vrste vetaenja (vetaenje lanog novca, rukopisa, daktiloskopsko vetaenje i sl.), takva vetaenja, a naroito sloenija, poverie se prvenstveno tim ustanovama.
- 61 lan 252. Sud e vetaka, na njegov zahtev, osloboditi dunosti vetaenja iz razloga iz kojih svedok moe uskratiti svedoenje ili odgovor na pojedino pitanje. Sud moe vetaka, na njegov zahtev, osloboditi dunosti vetaenja i iz drugih opravdanih razloga. Osloboenje od dunosti vetaenja moe traiti i ovlaeno lice organa ili organizacije u kojoj je vetak zaposlen. lan 253. Vetak moe biti iskljuen ili izuzet iz istih razloga kao i sudija ili sudija-porotnik, ali se za vetaka moe uzeti i lice koje je ranije bilo sasluano kao svedok. Stranka je duna da podnese zahtev za izuzee vetaka im sazna da postoji razlog za izuzee, a najdocnije pre poetka izvoenja dokaza vetaenjem. U zahtevu za izuzee vetaka, stranka je duna da navede okolnosti na kojima zasniva svoj zahtev za izuzee. O zahtevu za iskljuenje i izuzee odluuje sud. Sudija zamoljenog suda i predsednik vea odluuju o izuzeu ako im je povereno izvoenje dokaza vetaenjem. Protiv reenja kojim se usvaja zahtev za izuzee nije dozvoljena alba, a protiv reenja kojim se zahtev odbija nije dozvoljena posebna alba. Ako je stranka saznala za razlog za iskljuenje ili izuzee posle izvrenog vetaenja i prigovara vetaenju iz tog razloga, sud e postupiti kao da je zahtev stavljen pre izvrenog vetaenja. lan 254. Sud moe kazniti novano do 30.000 dinara vetaka koji ne doe na roite, iako je uredno pozvan a izostanak ne opravda, kao i vetaka koji bez opravdanog razloga odbije da vri vetaenje. Reenje o kazni sud moe staviti van snage pod uslovima iz lana 247. stav 5. ovog zakona. Na zahtev stranke sud moe reenjem naloiti vetaku da naknadi trokove koje je prouzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vri vetaenje. lan 255. Vetak ima pravo na naknadu putnih trokova i trokova za ishranu i prenoite, na naknadu izgubljene zarade i trokova vetaenja, kao i pravo na nagradu za izvreno vetaenje. U pogledu naknade trokova i nagrade vetaka shodno e se primenjivati odredbe lana 248. st. 2. i 3. ovog zakona.
- 62 lan 256. Sud odreuje vetaenje reenjem koje sadri: ime i prezime, zanimanje vetaka, predmet spora, predmet i obim vetaenja i rok za dostavljanje nalaza i miljenja u pisanom obliku. Prepis reenja dostavlja se vetaku zajedno sa pozivom za roite za glavnu raspravu. Sud e u pozivu upozoriti vetaka da svoje miljenje mora izneti savesno i u skladu sa pravilima nauke i struke i upozoriti ga na posledice nedostavljanja nalaza i miljenja u ostavljenom roku, odnosno neopravdanog izostanka sa roita i pravu na nagradu i naknadu trokova. lan 257. Vetak svoj pisani nalaz i miljenje, koje mora biti obrazloeno, dostavlja sudu pre rasprave. Sud dostavlja strankama nalaz i miljenje najmanje osam dana pre roita za glavnu raspravu. lan 258. Sud e kad vetak ne dostavi nalaz i miljenje u ostavljenom roku, poto istekne rok koji je strankama ostavljen da se o tome izjasne, odrediti drugog vetaka. Ako vetak dostavi nalaz i miljenje koji su nejasni, nepotpuni ili protivreni sami sebi ili utvrenim okolnostima sud e odrediti vetaka da ih dopuni, odnosno ispravi nalaz i miljenje i odrediti rok za ponovno dostavljanje nalaza i miljenja. lan 259. Ako je odreeno vie vetaka, oni mogu podneti zajedniki nalaz i miljenje kad se u nalazu i miljenju slau. Ako se u nalazu i miljenju ne slau, svaki vetak posebno iznosi svoj nalaz i miljenje. Ako se podaci vetaka o njihovom nalazu bitno razilaze, ili ako je nalaz jednog ili vie vetaka nejasan, nepotpun ili u protivrenosti sam sa sobom ili sa utvrenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim sasluanjem vetaka, obnovie se vetaenje sa istim ili drugim vetacima. Ako u miljenju jednog ili vie vetaka ima protivrenosti ili nedostataka, ili se pojavi osnovana sumnja u pravilnost datog miljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim sasluanjem vetaka, zatraie se miljenje drugih vetaka. lan 260. Protiv reenja suda iz l. 250, 251. i 259. ovog zakona nije dozvoljena alba.
Sasluanje stranaka
lan 262. Bitne injenice mogu se utvrivati i sasluavanjem stranaka. Sud e odluiti da se izvede dokaz sasluanjem stranaka kad nema drugih dokaza ili kad i pored izvedenih drugih dokaza nae da je to potrebno za utvrivanje bitnih injenica. lan 263. Sud moe odluiti da se saslua samo jedna stranka, ako se uverio da stranci, odnosno licu koje se ima sasluati za stranku nisu poznate sporne injenice, ili ako sasluanje te stranke nije moguno. Sud moe odluiti da se saslua samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda. Ako u toku postupka stranka umre ili ponovno sasluanje stranke nije moguno iz drugih razloga, sud e proitati zapisnik sa iskazom te stranke. lan 264. Izvoenje dokaza sasluanjem stranaka zamolnim putem dozvoljeno je samo ako stranka zbog neotklonjivih smetnji ne moe lino doi ili ako bi njen dolazak prouzrokovao nesrazmerne trokove. lan 265. Za stranku koja nema parninu sposobnost sasluae se njen zakonski zastupnik. Sud moe odluiti da se umesto ili pored zakonskog zastupnika saslua sama stranka, ako je njeno sasluanje moguno. Za pravno lice sasluae se lice koje je zakonom ili pravilima odreeno da ga zastupa. Ako kao stranka u parnici uestvuju na jednoj strani vie lica, sud e odluiti da li e se sasluati sva ova lica ili samo neka od njih. lan 266. Poziv za roite na kome e se izvoditi dokaz sasluanjem stranaka dostavie se lino strankama, odnosno licu koje e se za stranku sasluati. U pozivu e se naznaiti da e se na roitu izvoditi dokaz sasluanjem stranaka i da stranka koja doe na roite moe biti sasluana u odsustvu druge stranke.
- 64 lan 267. Ne mogu se primeniti nikakve prinudne mere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi sasluanja, niti stranka prinuditi na davanje iskaza. Sud e s obzirom na sve okolnosti oceniti od kakvog je znaaja to stranka nije dola na sasluanje ili to je uskratila iskaz. lan 268. Odredbe o izvoenju dokaza svedocima primenjivae se i prilikom izvoenja dokaza sasluanjem stranaka, ako za sasluanje stranaka nije to drugo propisano.
- 65 lan 272. Podnesak u kome je stavljen predlog za obezbeenje dokaza dostavie se protivniku, ako je poznat. Ako postoji opasnost zbog odlaganja, sud e o predlogu odluiti i bez prethodnog izjanjavanja protivnika. U reenju kojim se usvaja predlog sud e zakazati roite za izvoenje dokaza, navee injenice o kojima e se izvoditi dokazi, kao i dokaze koji e se izvesti, a ako je potrebno imenovae i vetake. Ako protivniku nije ranije bio dostavljen podnesak u kome je stavljen predlog za obezbeenje dokaza, on e mu se dostaviti zajedno sa reenjem suda kojim se usvaja predlog za obezbeenje dokaza. Sud moe, radi uestvovanja na roitu za izvoenje dokaza, postaviti privremenog zastupnika (lan 79) protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite. O tom postavljanju nije potrebno izdati oglas. Sud moe u hitnim sluajevima odrediti da izvoenje dokaza zapone i pre nego to se reenje kojim se usvaja predlog za obezbeenje dokaza dostavi protivniku. Protiv reenja suda kojim se usvaja predlog za obezbeenje dokaza, kao i protiv reenja kojim se odluuje da izvoenje dokaza zapone pre nego to se reenje dostavi protivniku, nije dozvoljena alba. lan 273. Ako su dokazi izvedeni pre nego to je postupak pokrenut, zapisnik o izvoenju dokaza uvae se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni. Ako je postupak u toku, a obezbeenje dokaza nije izveo parnini sud, zapisnik e se dostaviti parninom sudu.
- 66 lan 275. U toku pripremanja glavne rasprave do roita za glavnu raspravu, sud odluuje o svim pitanjima koja se tiu upravljanja postupkom. Stranku koja nema punomonika i koja se iz neznanja ne koristi svojim procesnim pravima koja joj pripadaju po zakonu sud e pouiti koje parnine radnje moe preduzeti. alba nije dozvoljena protiv odluka o upravljanju postupkom, koje donosi sud u toku pripremanja glavne rasprave. lan 276. Sud moe u toku pripremanja glavne rasprave doneti presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog proputanja i primiti na zapisnik poravnanje stranaka. Predsednik vea moe, u toku pripremanja glavne rasprave, posle prijema odgovora na tubu doneti presudu ako utvrdi da meu strankama nisu sporne injenice i da ne postoje druge smetnje za donoenje odluke.
2) da je tuba podignuta neblagovremeno, ako je posebnim propisima odreen rok za podizanje tube; 3) da o istom zahtevu ve tee parnica; 4) da je stvar pravnosnano presuena; 5) da je u istoj stvari zakljueno sudsko poravnanje;
7) da tuilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz l. 78. i 103. ovog zakona.
lan 280. Ako smatra da nema dovoljno osnova za donoenje odluke o nekom pitanju koje se postavilo u toku prethodnog ispitivanja tube, predsednik vea e ostaviti da o ovom pitanju donese odluku po prijemu odgovora na tubu ili na pripremnom roitu, odnosno na roitu za glavnu raspravu, ako pripremno roite nije odrano.
Odgovor na tubu
lan 281. Sud e tubu sa prilozima dostaviti tuenom na odgovor u roku do 30 dana od dana prijema tube sudu. lan 282. Tueni je duan da, u roku do 30 dana od prijema tube sa prilozima, podnese sudu odgovor na tubu. Sud je duan da tuenog poui o sadrini odgovora i posledicama proputanja da odgovori na tubu u odreenom roku. lan 283. Sud moe izuzetno, ako to zahtevaju posebne okolnosti pojedinog sluaja, a posebno ako je to potrebno radi odluivanja o predlogu za odreivanja privremenih mera, odmah zakazati roite i narediti da se primerak tube dostavi tuenom. lan 284. Tueni je duan da u odgovoru na tubu istakne procesne prigovore i da se izjasni da li priznaje ili osporava istaknuti tubeni zahtev. Odgovor na tubu mora da sadri i druge podatke koje mora imati i svaki drugi podnesak (lan 100). Ako tueni osporava tubeni zahtev, odgovor na tubu mora sadrati i injenice na kojima tueni zasniva svoje navode i dokaze kojima se utvruju te injenice. lan 285. Ako odgovor na tubu ima nedostatke zbog kojih se po njemu ne moe postupati (l. 100. i 284), smatrae se da tueni nije dostavio odgovor na tubu.
- 68 Pripremno roite
lan 286. Sud e po pravilu zakazati pripremno roite posle prijema odgovora na tubu. Ako tueni nije dostavio odgovor na tubu a nema uslova za donoenje presude zbog proputanja, sud e pripremno roite zakazati i odrati najkasnije u roku do 30 dana od dana kada je istekao rok za dostavljanje odgovora na tubu. lan 287. Pripremno roite je obavezno, osim kad sud po prijemu tube i odgovora na tubu utvrdi da meu strankama nema spornih injenica, ako je spor jednostavan ili kada je zakonom to predvieno. lan 288. U pozivu za pripremno roite naloie se strankama da na roite donesu sve isprave koje im slue za dokaz, kao i sve predmete koje treba razgledati u sudu. Ako je potrebno da se za pripremno roite pribave spisi, isprave ili predmeti koji se nalaze kod suda ili kod kog drugog dravnog organa ili preduzea ili druge organizacije kojima je povereno vrenje javnog ovlaenja, sud e narediti da se ovi predmeti, odnosno isprave blagovremeno pribave. Poziv za pripremno roite dostavlja se najkasnije osam dana pre roita. lan 289. Ako na pripremno roite ne doe tuilac, a uredno je pozvan, smatrae se da je tuba povuena, osim ako tueni ne zahteva da se roite odri. lan 290. Pripremno roite poinje izlaganjem tube, a potom tueni iznosi svoj odgovor na tubu. Kad je potrebno sud e zatraiti od stranaka razjanjenje u pogledu njihovih navoda ili predloga. lan 291. Posle izlaganja tube i odgovora na tubu raspravljae se o pitanjima koja se odnose na smetanje za dalji tok postupka i o tome se mogu izvoditi dokazi kada je to potrebno. Sud e po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti odluivati o pitanjima iz lana 279. ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
- 69 Odluku o prigovoru o procesnim smetnjama sud e doneti zajedno sa odlukom o glavnoj stvari, osim o prigovoru mesne nadlenosti. Protiv odluke iz stava 3. ovog lana nije dozvoljena posebna alba. lan 292. U daljem toku pripremnog roita raspravljae se o predlozima i zahtevima stranaka i injeninim navodima kojima stranke obrazlau svoje predloge i zahteve. lan 293. Sud e odluiti koja e dokazna sredstva izvesti na glavnoj raspravi. Sud e predloge koje ne smatra bitnim za donoenje odluke odbiti reenjem koje e obrazloiti. Protiv reenja iz stava 2. ovog lana nije dozvoljena posebna alba. U daljem toku parnice sud nije vezan donetim reenjima o upravljanju parnicom.
- 70 Ako na roitu za glavnu raspravu neopravdano izostanu i tueni i tuilac, tuba se smatra povuenom. lan 297. Sud e na predlog stranke izuzetno odloiti roite za glavnu raspravu ako neuka stranka nema punomonika, a nije u stanju da se jasno i odreeno izjasni o predmetu o kome se raspravlja. lan 298. Ako nije prethodno odrano pripremno roite, prvo roite za glavnu raspravu poinje izlaganjem tube, a posle toga tueni odgovara na navode tube. Ako je pre glavne rasprave odrano pripremno roite, predsednik vea upoznae vee s tokom i rezultatima ovog roita. Stranke mogu dopuniti izlaganje predsednika vea. U daljem toku rasprave raspravljae se o predlozima stranaka i injeninim navodima kojima stranke obrazlau svoje predloge, odnosno pobijaju predloge protivnika, kao i o dokazima ponuenim sa njihove strane, izvodie se dokazi i pretresae se rezultati njihovog izvoenja. Stranke mogu iznositi i svoja pravna shvatanja koja se odnose na predmet spora. Kad je u ovom zakonu predvieno da stranka moe staviti odreeni prigovor ili predlog ili preduzeti neku drugu parninu radnju dok se tueni na glavnoj raspravi ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor odnosno predlog tuilac moe staviti, odnosno drugu parninu radnju preduzeti dok ne zavri izlaganje po tubi, a tueni dok ne zavri svoj odgovor na tubu. lan 299. Sud e se postavljanjem pitanja i na drugi celishodan nain starati da se u toku rasprave iznesu sve bitne injenice, da se dopune nepotpuni navodi stranaka o vanim injenicama, da se oznae ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na navode stranaka, i uopte, da se prue sva razjanjenja potrebna da bi se utvrdilo injenino stanje vano za odluku. lan 300. Svaka stranka treba u svojim izlaganjima da iznese sve injenice potrebne za obrazloenje svojih predloga, da ponudi dokaze potrebne za utvrivanje svojih navoda kao i da se izjasni o navodima i ponuenim dokazima protivne stranke. Stranke mogu u toku cele glavne rasprave da iznose nove injenice i da predlau nove dokaze. Stranke mogu i u toku glavne rasprave blagovremeno da upuuju podneske, u kojima e navesti injenice koje nameravaju da iznesu na roitu, kao i dokaze ije izvoenje nameravaju da predloe.
- 71 lan 301. Izvoenje dokaza odreuje sud reenjem, u kome e se naznaiti sporna injenica o kojoj treba izvesti dokaz i dokazno sredstvo. Predloene dokaze koje ne smatra vanim za odluku, sud e odbiti i u reenju naznaiti razlog odbijanja. Protiv reenja kojim se odreuje ili odbija izvoenje dokaza nije dozvoljena posebna alba. Sud nije u daljem toku parnice vezan za svoje ranije reenje o izvoenju dokaza. lan 302. Ako stranka prigovori da reavanje o tubenom zahtevu ne spada u sudsku nadlenost, da sud nije stvarno ili mesno nadlean, da o istom zahtevu ve tee parnica, da je stvar pravnosnano presuena, da je o predmetu spora zakljueno sudsko poravnanje, ili da se tuilac pred sudom odrekao od tubenog zahteva, sud e reiti da li e o tim prigovorima raspravljati i odluivati odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom. Ako sud ne usvoji prigovor iz stava 1. ovog lana o kome se raspravljalo zajedno sa glavnom stvari, ili ako sud posle odvojenog raspravljanja ne usvoji prigovor i odlui da se odmah nastavi glavna rasprava reenje o prigovoru unee se u odluku o glavnoj stvari. Protiv reenja kojim se odbijaju prigovori stranaka nije dozvoljena posebna alba, ako je vee odluilo da se odmah nastavi raspravljanje o glavnoj stvari. Odredbe st. 1- 3. ovog lana primenie se i kad sud po slubenoj dunosti odlui da odvojeno od glavne stvari raspravi o tome da li stvar spada u sudsku nadlenost, da li je sud stvarno nadlean, da li ve tee parnica, da li je stvar ve pravnosnano presuena, da li se tuilac pred sudom odrekao od tubenog zahteva, kao i da li je u parnici zakljueno sudsko poravnanje. lan 303. Kad predsednik vea zavri sasluanje pojedinog svedoka, vetaka ili stranke, lanovi vea, stranka i njen zastupnik ili punomonik mogu im neposredno postavljati pitanja. Sud e zabraniti stranci postavljanje odreenog pitanja ili e zabraniti odgovor na postavljeno pitanje, ako je ve u pitanju sadrano kako na njega treba odgovoriti ili ako se pitanje ne odnosi na predmet. Ako predsednik vea zabrani postavljanje odreenog pitanja ili davanje odgovora, stranka moe zahtevati da o tome odlui vee. Na zahtev stranke u zapisnik e se uneti pitanje koje je vee odbilo, kao i pitanje na koje je zabranjen odgovor.
- 72 lan 304. Sasluani svedoci i vetaci ostaju u sudnici, ako ih sud, po izjanjenju stranaka, sasvim ne otpusti ili ne odredi da se privremeno udalje iz sudnice. Sud moe odrediti da se sasluani svedoci docnije ponovo pozovu i jo jednom sasluaju u prisustvu ili odsustvu drugih svedoka i vetaka. lan 305. Kad vee smatra da je predmet raspravljen tako da se moe doneti odluka, sud e saoptiti da je glavna rasprava zakljuena. Sud moe odluiti da glavnu raspravu zakljui i kad je ostalo da se pribave izvesni spisi koji sadre dokaze potrebne za odluivanje ili ako treba saekati zapisnik o dokazima izvedenim od zamoljenog sudije, a stranke odustanu od raspravljanja o tim dokazima ili sud smatra da to raspravljanje nije potrebno. lan 306. Sud moe u toku veanja i glasanja odluiti da se zakljuena glavna rasprava ponovo otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjanjenja pojedinih vanijih pitanja.
- 73 Sud moe dozvoliti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost iskljuena prisustvuju pojedina slubena lica i nauni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slubu, odnosno naunu ili javnu delatnost. Na zahtev stranke raspravi e prisustvovati najvie dva lica koja ona oznai. Sud e upozoriti lica koja prisustvuju raspravi na kojoj je javnost iskljuena da su duna da kao tajnu uvaju sve ono to su na raspravi saznala i ukazae im na posledice odavanja tajne. lan 310. Sud odluuje o iskljuenju javnosti reenjem koje mora biti obrazloeno i javno objavljeno. Protiv reenja o iskljuenju javnosti nije dozvoljena posebna alba. lan 311. Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi shodno se primenjuju i na ostalim roitima.
- 74 i zastajanju u postupku, o trokovima postupka u sluaju povlaenja tube, o zakazivanju roita i njihovom odlaganju, o spajanju parnica, kao i o odreivanju rokova. Sud je ovlaen i da, po prijemu zapisnika o izvoenju dokaza pred zamoljenim sudijom, odredi da se izvre potrebne ispravke ili dopune. Van roita za glavnu raspravu sud je ovlaen da povodom izjave tuenog, odnosno tuioca, date pismeno ili na zapisnik kod parninog suda, donese presudu na osnovu proputanja, presudu na osnovu priznanja, odnosno presudu na osnovu odricanja i da primi na zapisnik sudsko poravnanje. lan 314. Ako pred istim sudom tee vie parnica izmeu istih lica ili u kojima je isto lice protivnik raznih tuilaca ili raznih tuenih, sve ove parnice mogu se reenjem suda spojiti radi zajednikog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili trokovi. Za sve spojene parnice sud moe doneti zajedniku presudu. Sud moe odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtevima u istoj tubi i po zavretku odvojenog raspravljanja moe doneti posebne odluke o tim zahtevima. lan 315. Kad sud odlui da se odloi roite za glavnu raspravu, starae se da se za sledee roite pribave svi dokazi ije je izvoenje odreeno za to roite i da se izvre druge pripreme kako bi se rasprava mogla zavriti na tom roitu. Protiv reenja suda kojim se odlae roite ili se odbijaju predlozi stranaka o odlaganju roita, nije dozvoljena alba. lan 316. Ako se roite odloi, novo roite odrae se po mogunosti pred istim veem. Ako se novo roite dri pred istim veem, glavna rasprava e se nastaviti i predsednik vea e ukratko izloiti tok ranijih roita, ali u ovom sluaju vee moe odluiti da rasprava pone iznova. lan 317. Ako se roite dri pred izmenjenim veem, glavna rasprava mora poeti iznova, ali vee moe, poto se stranke o tome izjasne, da odlui da se ponovo ne sasluavaju svedoci i vetaci i da se ne vri nov uviaj, ve da se proitaju zapisnici o izvoenju ovih dokaza.
- 76 Sud e u toku postupka ukazati strankama na mogunost sudskog poravnanja i pomoi im da zakljue poravnanje. Pred sudom se ne moe zakljuiti poravnanje u pogledu zahteva kojima stranke ne mogu raspolagati (lan 3. stav 3). Kad sud donese reenje kojim ne dozvoljava poravnanje stranaka, zastae se s postupkom dok ovo reenje ne postane pravnosnano. lan 323. Sporazum stranaka o poravnanju unosi se u zapisnik. Poravnanje je zakljueno kad stranke posle proitanog zapisnika o poravnanju potpiu zapisnik. Strankama se izdaje overen prepis zapisnika u kome je sadrano poravnanje, koje ima isto dejstvo kao i sudska presuda. lan 324. Sud u toku celog postupka po slubenoj dunosti pazi da li se vodi parnica o zahtevu o kome je ranije zakljueno sudsko poravnanje i ako utvrdi da se parnica vodi o zahtevu o kome je zakljueno sudsko poravnanje, odbacie tubu. lan 325. Sudsko poravnanje moe se pobijati samo tubom. Sudsko poravnanje je nitavo ako je zakljueno u pogledu zahteva kojima stranke ne mogu raspolagati (lan 3. stav 3). Ako sudsko poravnanje bude poniteno postupak se nastavlja kao da u parnici o tubenom zahtevu nije ni bilo zakljueno. lan 326. Lice koje namerava da podigne tubu moe preko nieg suda prvog stepena na ijem podruju protivna strana ima prebivalite da pokua da postigne poravnanje. Sud kome je ovakav predlog upuen pozvae protivnu stranu i upoznae je s predlogom o poravnanju. Trokove ovog postupka snosi predlaga. lan 327. Kad sud oceni ili stranke saglasno predloe da bi spor mogao da se uspeno rei posredovanjem (medijacijom) uputie stranke na postupak posredovanja i zastati sa postupkom. U ovom postupku je iskljuena javnost.
- 77 Predsednik suda bira posrednike iz redova istaknutih strunjaka (sudija, advokata i dr.) koji su dobrovoljno prihvatili da budu posrednici (medijatori). Posrednik (medijator) se odreuje prema vrsti spora sa spiska iz stava 2. ovog lana koji sainjava predsednik suda. lan 328. U postupku posredovanja stranku moe da zastupa njen punomonik. Postignuti sporazum predstavlja vansudsko poravnanje koje posrednik (medijator) dostavlja sudu radi zakljuenja sudskog poravnanja. Predlozi i izjave stranaka i njihovih punomonika datih u postupku posredovanja (medijacija) ne smeju se koristiti u postupku pred sudom. Sud e zakazati roite za glavnu raspravu ukoliko stranke ne ree spor putem posredovanja (medijacije) po proteku roka od 30 dana. lan 329. Postupak posredovanja (medijacije) je dobrovoljan, poverljiv i hitan.
- 78 lan 332. Ako je tuilac u tubi traio da se dosudi izvesna stvar ili tuenom naloi ispunjenje neke inidbe, a istovremeno je u tubi ili do zakljuenja glavne rasprave izjavio da je voljan da umesto stvari primi neku drugu inidbu ili novani iznos, sud e, ako usvoji tubeni zahtev, izrei u presudi da se tueni moe osloboditi od davanja stvari ili inidbe ije mu je ispunjenje naloeno ako plati taj novani iznos ili ispuni tu drugu inidbu. lan 333. Kad se stranci u presudi nalae izvrenje kakve inidbe, odredie se i rok u kome je ovu inidbu duna da izvri. Ako posebnim propisima nije drukije odreeno, rok za izvrenje inidbe iznosi 15 dana. Sud moe odrediti dui rok za inidbe koje se ne sastoje u novanom davanju. U meninim i ekovnim sporovima ovaj rok iznosi osam dana. Rok za izvrenje inidbe poinje da tee prvog dana posle dostavljanja prepisa presude stranci kojoj je naloeno izvrenje.
Delimina presuda
lan 334. Ako su od vie tubenih zahteva, usled priznanja, odricanja ili na osnovu raspravljanja, samo neki sazreli za konanu odluku ili ako je samo deo jednog zahteva sazreo za konanu odluku, sud moe u pogledu sazrelih zahteva, odnosno dela zahteva, zakljuiti raspravu i doneti presudu (delimina presuda). Deliminu presudu sud moe da donese i kad je podignuta protivtuba, ako je za odluku sazreo samo zahtev tube ili zahtev protivtube. Sud e prilikom odluivanja da li e doneti deliminu presudu, naroito uzeti u obzir veliinu zahteva ili dela zahteva koji je sazreo za odluku. Delimina presuda je samostalna presuda u pogledu pravnih lekova i izvrenja.
Meupresuda
lan 335. Ako je tueni osporio i osnov tubenog zahteva i iznos tubenog zahteva, a u pogledu osnova stvar je sazrela za donoenje odluke, sud moe iz razloga celishodnosti da donese prvo presudu samo o osnovu tubenog zahteva (meupresuda). Do pravnosnanosti meupresude sud e zastati sa raspravljanjem o iznosu tubenog zahteva.
1) ako je tuenom uredno dostavljena tuba sa poukom o posledicama proputanja; 2) ako injenice na kojima se zasniva tubeni zahtev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je sam tuilac podneo ili sa injenicama koje su optepoznate; 3) ako osnovanost tubenog zahteva proizlazi iz injenica navedenih
u tubi;
- 80 4) ako ne postoje optepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuenog spreili opravdani razlozi da odgovori na tubu.
Nee se doneti presuda zbog proputanja i kad su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog lana, ako sud nae da je re o zahtevu kojim stranke ne mogu raspolagati (lan 3. stav 3). Ako iz injenica navedenih u tubi ne proizlazi osnovanost tubenog zahteva, sud e zakazati pripremno roite, a ako tuba na roitu nije preinaena, sud e doneti presudu kojom se tubeni zahtev odbija. Donoenje presude zbog proputanja odloie se ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 2. ovog lana prethodno pribave obavetenja. Donoenje presude zbog proputanja moe se odloiti i kad nema dokaza da je tuenom uredno dostavljena tuba, a nesumnjivo je da mu je tuba upuena. U tom sluaju sud e odrediti rok koji ne moe biti dui od 30 dana za dostavljanje u zemlji, odnosno dui od roka potrebnog za dostavljanje u smislu lana 130. stav 2. ovog zakona, da se izvidi da li je tuenom uredno dostavljena tuba. Ako se u tom roku utvrdi da je tuenom bila uredno dostavljena tuba, sud e doneti presudu zbog proputanja. Protiv odluke suda kojom se odbija predlog tuioca da se donese presuda zbog proputanja iz stava 2. ovog lana nije dozvoljena posebna alba. U sluajevima predvienim u st. 4. i 5. ovog lana, presudu zbog proputanja sud moe doneti bez izjanjenja stranaka.
- 81 Ako je javnost na glavnoj raspravi bila iskljuena, izreka presude e se uvek javno proitati, a sud e odluiti da li e se iskljuiti javnost prilikom objavljivanja razloga presude. Svi prisutni sasluae itanje izreke presude stojei.
Dopunska presuda
lan 343. Ako je sud propustio da odlui o svim zahtevima o kojima se mora odluiti presudom, ili je propustio da odlui o delu zahteva, stranka moe u roku od 15 dana od prijema presude da predloi parninom sudu da se izvri dopuna presude. Sud e, bez odravanja roita odbaciti neblagovremeni odnosno odbiti neosnovani predlog za dopunu presude.
- 82 Ako stranka ne predloi donoenje dopunske presude u roku iz stava 1. ovog lana, smatrae se da je tuba u tom delu povuena. lan 344. Kad sud nae da je predlog za dopunu presude osnovan, zakazae glavnu raspravu radi donoenja presude o zahtevu koji nije reen (dopunska presuda). Dopunska presuda moe se doneti i bez ponovnog otvaranja glavne rasprave ako ovu presudu donosi isto vee koje je donelo i prvobitnu presudu, a zahtev u pogledu koga se trai dopuna dovoljno je raspravljen. Ako sud nae da je predlog za donoenje dopunske presude neblagovremen ili neosnovan, odbacie odnosno odbie predlog reenjem. Ako se predlog za dopunu presude odnosi samo na trokove postupka, odluku o predlogu donosi sud bez odravanja roita. lan 345. Ako je pored predloga za dopunu presude podneta i alba protiv presude, prvostepeni sud e zastati sa dostavljanjem ove albe drugostepenom sudu dok se ne donese odluka o predlogu za dopunu presude i dok ne istekne rok za albu protiv ove odluke. Ako protiv odluke o dopuni presude bude izjavljena alba, ova alba zajedno sa albom protiv prvobitne presude dostavie se drugostepenom sudu. Ako se prvostepena presuda pobija albom samo zbog toga to prvostepeni sud nije presudom odluio o svim zahtevima stranaka koji su predmet parnice, alba e se smatrati kao predlog stranke da se donese dopunska presuda.
Pravnosnanost presude
lan 346. Presuda koja se vie ne moe pobijati albom postaje pravnosnana ukoliko je njome odlueno o zahtevu tube ili protivtube. Sud tokom celog postupka po slubenoj dunosti pazi da li je stvar pravnosnano presuena, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtevu o kome je ve pravnosnano odlueno, odbacie tubu. Ako je u presudi odlueno o potraivanju koje je tueni istakao prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju ovog potraivanja postaje pravnosnana. lan 347. Pravnosnana presuda deluje samo meu strankama.
- 83 Pravnosnana presuda deluje i prema treim licima zbog prirode spornog prava ili pravnog odnosa, pravnog odnosa koji postoji izmeu stranaka i treih lica ili kad je odredbama zakona to predvieno. Pravnosnanost presude vezuje se za injenino stanje utvreno do zakljuenja glavne rasprave. lan 348. Sud je vezan za svoju presudu im je objavljena, a ako presuda nije objavljena, im je otpravljena. Presuda ima dejstvo prema strankama od dana kad im je dostavljena.
Ispravljanje presude
lan 349. Pogreke u imenima i brojevima, kao i druge oigledne pogreke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude sa izvornikom ispravie predsednik vea, odnosno sudija pojedinac u svako doba. Ispravljanje e se izvriti posebnim reenjem i unee se na kraju izvornika, a strankama e se dostaviti prepis reenja. Ako izmeu izvornika i prepisa presude postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadrane u izreci presude, strankama e se dostaviti ispravljeni prepis presude sa naznaenjem da se ovim prepisom presude zamenjuje raniji prepis presude. Rok za izjavljivanje pravnog leka u pogledu ispravljenog dela presude tee od dana dostavljanja ispravljenog prepisa presude. O ispravljanju presude sud moe odluiti bez sasluanja stranaka.
- 84 lan 351. Reenja koja sud donosi van roita saoptavaju se strankama dostavljanjem overenog prepisa reenja. Ako se reenjem odbija predlog jedne stranke bez prethodnog sasluanja protivne stranke, toj stranci se reenje nee dostaviti. lan 352. Reenje mora biti obrazloeno ako je protiv njega dozvoljena posebna alba. Pismeni sastav reenja treba da sadri uvek uvod i izreku, a obrazloenje samo ako po stavu 1. ovog lana reenje mora biti obrazloeno. lan 353. Pravnosnana reenja o kaznama izreenim po odredbama ovog zakona izvravaju se po slubenoj dunosti. lan 354. Odredbe lana 333, lana 348. stav 2, lana 339. stav 2, lana 340. stav 2, l. 341-345. i lana 349. ovog zakona shodno e se primenjivati i na reenja.
- 85 Do donoenja odluke drugostepenog suda stranka moe povui ve izjavljenu albu. Stranka ne moe opozvati svoju izjavu o odricanju od prava na pravni lek ili izjavu o povlaenju albe. Sadrina albe lan 357. alba mora da sadri:
1) oznaenje presude protiv koje se izjavljuje alba; 2) izjavu da se presuda pobija u celini ili u odreenom delu; 3) razlog albe; 4) potpis podnosioca albe.
lan 358. Ako se na osnovu podataka iz albe ne moe utvrditi koja se presuda pobija ili ako alba nije potpisana (nepotpuna alba), prvostepeni sud e reenjem, protiv koga nije dozvoljena alba, pozvati alioca da u odreenom roku dopuni ili ispravi albu podneskom pod uslovima predvienim odredbama lana 103 . ovog zakona. Ako alilac u odreenom roku ne postupi po nalogu suda, sud e reenjem odbaciti albu kao nepotpunu. Ako alba po svom sadraju ima drugih nedostataka, prvostepeni sud e albu dostaviti drugostepenom sudu ne pozivajui alioca da je dopuni, odnosno ispravi. lan 359. U albi se mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi samo ako alilac uini verovatnim da ih bez svoje krivice nije mogao izneti, odnosno predloiti do zakljuenja glavne rasprave. Sud e prema potrebi sprovesti izviaj radi provere istinitosti navoda alioca. U albi se ne mogu iznositi prigovor zastarelosti i kompenzacioni prigovor. alilac koji nije uinio verovatnim da je iz opravdanih razloga propustio da u prvostepenom postupku poloi iznos potreban za podmirenje trokova povodom izvoenja predloenog dokaza (lan 148. stav 4) ne moe u albi predloiti da se taj dokaz izvede. Prigovor radi prebijanja koji nije iznet pred prvostepenim sudom ne moe se iznositi u albi.
- 86 Ako su usled iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza, nastali trokovi u postupku povodom albe, ove e trokove nezavisno od ishoda spora naknaditi onaj alilac koji ih je predloio. Razlozi zbog kojih se presuda moe pobijati lan 360. Presuda se moe pobijati:
1) zbog bitne povrede odredaba parninog postupka; 2) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja; 3) zbog pogrene primene materijalnog prava.
Presuda zbog proputanja ne moe se pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja. Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog bitne povrede odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju, odnosno o odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare. lan 361. Bitna povreda odredaba parninog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primenio ili je nepravilno primenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na donoenje zakonite i pravilne presude. Bitna povreda odredaba parninog postupka uvek postoji:
1) ako je sud bio nepropisno sastavljen, ili ako je sudio sudija koji je po zakonu morao biti iskljuen ili izuzet, ili ako je u donoenju presude uestvovao sudija koji nije sudelovao na glavnoj raspravi; 2) ako je odlueno o zahtevu koji ne spada u sudsku nadlenost
(lan 16);
4) ako je sud odluio o tubenom zahtevu za koji je stvarno nadlean vii sud iste vrste, sud druge vrste (lan 16), ili ako je povodom prigovora stranaka sud nepravilno odluio da je stvarno nadlean; 5) ako je protivno odredbama ovog zakona sud zasnovao svoju odluku na nedozvoljenim raspolaganjima stranaka (lan 3. stav 3); 6) ako je protivno odredbama ovog zakona sud doneo presudu zbog proputanja, presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja; 7) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a proputanjem dostavljanja, nije data mogunost da raspravlja pred sudom;
naroito
8) ako je protivno odredbama zakona sud odbio zahtev stranke da u postupku slobodno upotrebljava svoj jezik i pismo; 9) ako je u postupku kao tuilac ili tueni uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlaeno lice, ili ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski
- 87 zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomonik stranke nije imao potrebno ovlaenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ukoliko voenje parnice, odnosno vrenje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, ako se ovi nedostaci odnose na stranku koja je izjavila albu;
10) ako je odlueno o zahtevu o kome je ve ranije pravnosnano presueno ili o kome je ve zakljueno sudsko poravnanje ili o zahtevu po kome ve tee parnica; 11) ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnoj raspravi; 12) ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne moe ispitati, a naroito ako je izreka presude nerazumljiva, ako protivrei sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopte razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o bitnim injenicama, ili su ti razlozi nejasni ili protivreni, ili ako o bitnim injenicama postoji protivrenost izmeu onoga to se u razlozima presude navodi o sadrini isprava, zapisnika o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika ili izvedenim dokazima.
lan 362. Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje postoji kad je sud neku bitnu injenicu pogreno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio. Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to ukazuju nove injenice ili novi dokazi (lan 359). lan 363. Pogrena primena materijalnog prava postoji kad sud nije primenio odredbu materijalnog prava koju je trebalo da primeni ili kad takvu odredbu nije pravilno primenio. Postupak po albi lan 364. alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primeraka za sud i protivnu stranku. lan 365. Prvostepeni sud e neblagovremenu, nepotpunu (lan 358. stav 1) ili nedozvoljenu albu odbaciti reenjem. alba je neblagovremena ako je izjavljena posle isteka zakonskog roka za njeno podnoenje. alba je nedozvoljena ako je albu izjavilo lice koje nije ovlaeno za podnoenje albe, ili lice koje se odreklo ili je povuklo albu ili ako lice koje je izjavilo albu nema pravni interes za podnoenje albe.
- 88 lan 366. Primerak blagovremene, potpune i dozvoljene albe dostavie prvostepeni sud protivnoj stranci koja moe u roku od osam dana od prijema podneti tom sudu odgovor na albu. Primerak odgovora na albu dostavie prvostepeni sud aliocu. Neblagovremeno podnesen odgovor na albu drugostepeni sud nee razmatrati. lan 367. Po prijemu odgovora na albu ili po proteku roka za odgovor na albu prvostepeni sud e albu i odgovor na albu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu u roku od osam dana. Ako alilac tvrdi da su u prvostepenom postupku povreene odredbe parninog postupka prvostepeni sud e dati objanjenje povodom navoda albe koji se tiu tih povreda, a po potrebi e sprovesti i izviaje da proveri istinitost odnosnih navoda u albi. lan 368. Kad spisi po albi stignu drugostepenom sudu sudija izvestilac priprema izvetaj veu radi razmatranja predmeta. Sudija izvestilac moe, po potrebi, od prvostepenog suda da pribavi izvetaj o povredama odredaba postupka i da zatrai da se radi utvrivanja tih povreda sprovedu izviaji. lan 369. Drugostepeni sud odluuje o albi, po pravilu, bez rasprave. Kad vee drugostepenog suda nae da je radi pravilnog utvrenja injeninog stanja potrebno da se pred drugostepenim sudom ponove ve izvedeni dokazi, zakazae raspravu pred drugostepenim sudom. Drugostepeni sud e zakazati raspravu i odluiti o albi i zahtevima stranaka kad je u istoj parnici prvostepena presuda ve jedanput bila ukinuta po odredbama ovog zakona, a pobijana presuda se zasniva na pogreno i nepotpunom utvrenom injeninom stanju ili su u postupku pred prvostepenim sudom uinjene bitne povrede odredaba parninog postupka. lan 370. Na raspravu se pozivaju stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomonici, kao i oni svedoci i vetaci za koje sud odlui da se sasluaju. Ako sa rasprave izostane jedna ili obe stranke sud e odluiti o albi i doneti odluku uzimajui u obzir naroito ono to je izneto u albi i u odgovoru na albu.
- 89 Rasprava pred drugostepenim sudom poinje izvetajem izvestioca, koji izlae stanje stvari ne dajui svoje miljenje o osnovanosti albe. Posle toga proitae se presuda ili deo presude na koji se odnosi alba, a po potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom. Zatim e alilac obrazloiti svoju albu, a protivna stranka odgovor na albu. Stranka moe na raspravi iznositi injenice i predlagati dokaze iz albe u smislu lana 359. ovog zakona. lan 371. Ako u l. 369. i 370. ovog zakona nije to drugo odreeno, odredbe o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom (l. 295-321), kao i odredbe l. 322-333, l. 343-345. i lana 349. ovog zakona shodno se primenjuju i na raspravu i postupak pred drugostepenim sudom. Granice ispitivanja prvostepene presude lan 372. Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom delu u kome se pobija albom, a ako se iz albe ne vidi u kom se delu presuda pobija, drugostepeni sud e uzeti da se presuda pobija u delu u kome stranka nije uspela u parnici. Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u granicama razloga navedenih u albi, pazei po slubenoj dunosti na bitne povrede odredaba parninog postupka iz lana 361. stav 2. ta. 1, 2, 5, 7. i 9. i na pravilnu primenu materijalnog prava. Na prekoraenje tubenog zahteva drugostepeni sud pazi samo na zahtev stranke. Odluke drugostepenog suda o albi lan 373. Drugostepeni sud moe u sednici vea ili na osnovu odrane rasprave:
1) odbaciti
nedozvoljenu;
albu
kao
neblagovremenu,
nepotpunu
ili
kao
2) odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu; 3) ukinuti presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno
suenje;
4) ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu; 5) preinaiti prvostepenu presudu i odluiti o zahtevima stranaka.
Drugostepeni sud moe ukinuti prvostepenu presudu i samo u pogledu iznosa tubenog zahteva kad nae da u pogledu odluke o osnovu tubenog zahteva ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, kao ni razlozi na koje pazi po slubenoj dunosti.
- 90 Drugostepeni sud nije vezan predlogom albe. lan 374. Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu albu drugostepeni sud reenjem, ako to nije uinio prvostepeni sud (lan 365). lan 375. Drugostepeni sud e presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad nae da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, kao ni razlozi na koje pazi po slubenoj dunosti. lan 376. Drugostepeni sud e reenjem ukinuti prvostepenu presudu ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parninog postupka (lan 361) i vratie predmet istom prvostepenom sudu ili e ga ustupiti nadlenom prvostepenom sudu radi odravanja nove glavne rasprave. U ovom reenju drugostepeni sud e odluiti i koje se sprovedene radnje, zahvaene bitnom povredom odredaba parninog postupka, ukidaju. Ako su u postupku pred prvostepenim sudom uinjene povrede odredaba iz lana 361. stav 2. ta. 2, 3. i 10, drugostepeni sud e ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu. Ako je u postupku pred prvostepenim sudom uinjena povreda odredaba iz lana 361. stav 2. taka 9. drugostepeni sud e, s obzirom na prirodu povrede, ukinuti prvostepenu presudu i vratiti predmet nadlenom prvostepenom sudu, ili e ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu. lan 377. Drugostepeni sud e reenjem ukinuti presudu prvostepenog suda i vratiti predmet tom sudu na ponovno suenje ako smatra da zbog novih injenica i novih dokaza (lan 359) radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja treba odrati novu glavnu raspravu pred prvostepenim sudom. Drugostepeni sud e reenjem ukinuti prvostepenu presudu i vratiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suenje i kad je zbog pogrene primene materijalnog prava injenino stanje bilo nepotpuno utvreno. lan 378. Kad drugostepeni sud ukine presudu prvostepenog suda i vrati predmet istom sudu na ponovno suenje, moe narediti da se nova glavna rasprava odri pred drugim veem ili sudijom. lan 379. Ako je prvostepenom presudom prekoraen tubeni zahtev time to je dosueno vie od onoga to je traeno, drugostepeni sud e ukinuti prvostepenu presudu u delu u kome je prekoraen tubeni zahtev. odbacie
- 91 Ako je prvostepenom presudom prekoraen tubeni zahtev tako to je odlueno o neem drugom, a ne o onome to je tubom traeno, drugostepeni sud e ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti na ponovno suenje. lan 380. Drugostepeni sud e presudom preinaiti prvostepenu presudu:
2) ako je prvostepeni sud pogreno ocenio isprave ili posredno izvedene dokaze, a odluka prvostepenog suda je zasnovana iskljuivo na tim dokazima; 3) ako je prvostepeni sud iz injenica koje je utvrdio izveo nepravilan zakljuak o postojanju drugih injenica, a na tim injenicama je zasnovana presuda; 4) ako smatra da je injenino stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvreno, ali da je prvostepeni sud pogreno primenio materijalno pravo.
lan 381. Drugostepeni sud ne moe da preinai presudu na tetu stranke koja se alila, ako je samo ona izjavila albu. lan 382. U obrazloenju presude, odnosno reenja drugostepeni sud treba da oceni albene navode od znaaja i da navede razloge koje je uzeo u obzir po slubenoj dunosti. Ako se prvostepena presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba parninog postupka, u obrazloenju treba navesti sve odredbe koje su povreene, u emu se povrede sastoje i sve uoene nedostatke koji su od uticaja za donoenje pravilne odluke. Ako se prvostepena presuda ukida i predmet vraa prvostepenom sudu na ponovno suenje zbog pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja, navee se u emu se sastoje nedostaci i zato su nove injenice i dokazi vani i od uticaja za donoenje pravilne odluke. Ako se prvostepena presuda ukida i predmet vraa prvostepenom sudu na ponovno suenje, kad je zbog pogrene primene materijalnog prava injenino stanje nepotpuno utvreno, drugostepeni sud e ukazati zato su nove injenice i dokazi od uticaja za donoenje pravilne odluke. lan 383. Drugostepeni sud je duan da vrati spise prvostepenom sudu u roku do 30 dana od dana donoenja odluke.
- 92 lan 384. Prvostepeni sud je duan da odmah po prijemu reenja drugostepenog suda zakae roite za glavnu raspravu u roku do 30 dana od dana prijema reenja drugostepenog suda. Prvostepeni sud je duan da izvede sve parnine radnje i da raspravi sva sporna pitanja na koja je ukazao drugostepeni sud u svom reenju. Na novoj glavnoj raspravi stranke mogu iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze. Ako presuda bude ukinuta zbog toga to je presudu doneo nenadlean sud, nova rasprava pred prvostepenim sudom odrae se po odredbama koje vae za odravanje glavne rasprave u sluaju kad se promeni vee (lan 317).
1) odbaciti albu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu (lan 365. st. 1-3. i lan 385. stav 1); 2) odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi reenje prvostepenog suda; 3) preinaiti reenje ili ga ukinuti i po potrebi predmet vratiti na
ponovni postupak. lan 388. U postupku po albi protiv reenja shodno e se primenjivati odredbe koje vae za albu protiv presude, osim odredaba o odgovoru na albu i o odravanju rasprave pred drugostepenim sudom.
- 93 -
- 94 O osnovanosti ovog pravnog leka odluuje vee sastavljeno od pet sudija. Vrhovni sud Srbije ispituje pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u ovom pravnom leku. Odluka se donosi u roku od tri meseca od dana prijema predmeta u Vrhovni sud Srbije. lan 393. Vrhovni sud Srbije moe odbiti pravni lek iz lana 389. ovog zakona i potvrditi prvostepenu presudu ili preinaiti prvostepenu presudu.
2. Revizija
lan 394. Protiv pravnosnane presude donesene u drugom stepenu, stranke mogu izjaviti reviziju u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude. Revizija nije dozvoljena o imovinskopravnim sporovima kad se tubeni zahtev odnosi na potraivanje u novcu, na predaju stvari ili izvrenje neke druge inidbe, ako vrednost predmeta spora pobijenog dela pravnosnane presude ne prelazi 500.000 dinara. Revizija nije dozvoljena o imovinskopravnim sporovima kad se tubeni zahtev ne odnosi na potraivanje u novcu, predaju stvari ili izvrenje neke druge inidbe, ako vrednost predmeta spora ne prelazi 500.000 dinara. Izuzetno, i kad se radi o tubenom zahtevu iz st. 2. i 3. ovog lana, revizija je uvek dozvoljena: 1) u parnicama o pravu na izdravanje ili o pravu na ukidanje izdravanja; 2) u sporovima o pravu na naknadu tete zbog izgubljenog izdravanja usled smrti davaoca izdravanja; 3) u imovinskim sporovima koji nastanu iz protivustavnih i protivzakonitih pojedinanih akata i radnji kojim se pravna ili fizika lica zavisno od sedita, odnosno prebivalita stavljaju u neravnopravan poloaj na jedinstvenom tritu ili na drugi nain naruava jedinstvo trita, ukljuujui i parnice o naknadi tete, koja se tim prouzrokuje; 4) u sporovima zbog povrede autorskog prava, zatite i upotrebe pronalaska i tehnikih unapreenja, uzoraka, modela i igova, firme ili naziva, kao i u sporovima iz nelojalne utakmice i monopolistikih ponaanja kad se ne odnose na imovinskopravni zahtev. lan 395. Revizija je izuzetno dozvoljena i protiv drugostepene presude, koja se ne bi mogla pobijati revizijom po odredbama lana 394. ovog zakona, kad je po oceni apelacionog suda o doputenosti ove revizije, potrebno da se razmotre pravna
- 95 pitanja od opteg interesa, ujednai sudska praksa ili kad je potrebno novo tumaenje prava. lan 396. O reviziji odluuje Vrhovni sud Srbije. lan 397. Podnesena revizija ne zadrava izvrenje pravnosnane presude protiv koje je izjavljena. lan 398. Revizija se moe izjaviti:
1) zbog bitne povrede odredaba parninog postupka iz lana 361. stav 2, osim take 4; 2) zbog bitne povrede odredaba parninog postupka iz lana 361. stav 1. ovog zakona koja je uinjena u postupku pred drugostepenim sudom; 3) zbog pogrene primene materijalnog prava; 4) zbog prekoraenja tubenog zahteva samo ako je ta povreda uinjena tek u postupku pred drugostepenim sudom.
Revizija se ne moe izjaviti zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja. lan 399. Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom delu u kome se ona pobija revizijom i u granicama razloga navedenih u reviziji, pazei po slubenoj dunosti na bitnu povredu odredaba parninog postupka iz lana 361. stav 2. taka 9. ovog zakona i na pravilnu primenu materijalnog prava. lan 400. Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu. lan 401. Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu reviziju, osim iz lana 389. ovog zakona, odbacie reenjem predsednik vea prvostepenog suda, bez odravanja roita. Revizija je nedozvoljena:
2) ako je reviziju izjavilo lice koje nije advokat; 3) ako je reviziju izjavilo lice koje je odustalo od revizije;
5) ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne moe podneti, osim iz lana 393. ovog zakona.
lan 402. Primerak blagovremene, potpune i dozvoljene revizije predsednik vea prvostepenog suda dostavie protivnoj stranci i javnom tuiocu nadlenom za podizanje zahteva za zatitu zakonitosti (lan 416) u roku od osam dana. Javnom tuiocu dostavie se, zajedno sa revizijom, i prepis presude protiv koje je revizija izjavljena. U roku od 15 dana od dana dostavljanja revizije protivna stranka moe podneti sudu odgovor na reviziju. Po prijemu odgovora, ili po proteku roka za odgovor, predsednik vea prvostepenog suda e dostaviti reviziju i odgovor na reviziju, sa svim spisima, revizijskom sudu preko drugostepenog suda, u roku od 15 dana. lan 403. O reviziji revizijski sud odluuje bez rasprave. lan 404. Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu reviziju odbacie revizijski sud reenjem ako to, u granicama svojih ovlaenja (lan 401), nije uinio prvostepeni sud. lan 405. Revizijski sud e presudom odbiti reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, kao ni razlozi na koje pazi po slubenoj dunosti. Revizijski sud nee detaljno obrazlagati presudu kojom se revizija odbija kao neosnovana, ako zakljui da to nije potrebno zbog toga to se u reviziji ponavljaju albeni razlozi ili kad se obrazlaganjem presude kojom se revizija odbija ne bi postiglo novo tumaenje prava niti doprinelo ujednaenom tumaenju prava. lan 406. Ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parninog postupka iz lana 361. st. 1. i 2. ovog zakona zbog koje se revizija moe izjaviti, revizijski sud e reenjem ukinuti u celini ili delimino presudu drugostepenog i prvostepenog suda ili samo presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno suenje istom ili drugom veu prvostepenog ili drugostepenog suda, odnosno drugom nadlenom sudu.
- 97 Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom uinjena povreda iz lana 361. stav 2. ta. 2, 3. i 10. ovog zakona revizijski sud e ukinuti reenjem donesene odluke i odbaciti tubu. Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom uinjena povreda iz lana 361. stav 2. taka 9. ovog zakona, revizijski sud, s obzirom na prirodu povrede, postupie prema odredbama st. 1. ili 2. ovog lana. lan 407. Ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo pogreno primenjeno, presudom e usvojiti reviziju i preinaiti pobijanu presudu. Ako revizijski sud nae da je zbog pogrene primene materijalnog prava injenino stanje nepotpuno utvreno i da zbog toga nema uslova za preinaenje pobijane presude, reenjem e usvojiti reviziju, ukinuti u celini ili delimino presudu prvostepenog i drugostepenog suda ili samo presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno suenje istom ili drugom veu prvostepenog, odnosno drugostepenog suda. lan 408. Ako utvrdi da je drugostepenom presudom prekoraen tubeni zahtev time to je dosueno vie od onoga to je traeno, revizijski sud e ukinuti drugostepenu presudu u delu u kome je prekoraen tubeni zahtev. Ako je drugostepenom presudom prekoraen tubeni zahtev tako to je odlueno o neem drugom, a ne o onome to je tubom traeno, revizijski sud e ukinuti drugostepenu presudu i predmet vratiti na ponovno suenje. lan 409. Ako se prilikom odluivanja o reviziji izjavljenoj o sporu iz lana 394. stav 4. taka 3. ovog zakona opravdano posumnja da su injenice na kojima je pobijana odluka zasnovana pravilno utvrene, revizijski sud e reenjem ukinuti pobijanu odluku, a po potrebi i odluke sudova nieg stepena, i predmet vratiti na ponovno suenje istom ili drugom veu prvostepenog ili drugostepenog suda, odnosno drugom nadlenom sudu. lan 410. Odluka revizijskog suda dostavlja se prvostepenom sudu preko drugostepenog suda. Primerak odluke revizijskog suda dostavlja se i javnom tuiocu (lan 416). lan 411. Ako u l. 394-410. ovog zakona nije to drugo odreeno, u postupku povodom revizije shodno e se primenjivati odredbe ovog zakona o albi protiv presude iz lana 342, 356. st. 2. i 3, l. 357, 358. i 363, lana 366. st. 2. i 3, lana 367. stav 2, l. 368, 373, 378. i l. 381-384. ovog zakona.
- 98 lan 412. Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv reenja drugostepenog suda kojim je postupak pravnosnano zavren. Revizija protiv reenja iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena u sporovima u kojima ne bi bila dozvoljena revizija protiv pravnosnane presude (lan 394. st. 2. i 3). Revizija je uvek dozvoljena protiv reenja drugostepenog suda kojim se izjavljena alba odbacuje, odnosno kojim se potvruje reenje prvostepenog suda o odbacivanju revizije. Revizija je uvek dozvoljena i protiv reenja drugostepenog suda kojim je pravnosnano odlueno o predlogu za ponavljanje postupka. U postupku povodom revizije protiv reenja shodno e se primenjivati odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude.
- 99 lan 415. O zahtevu za zatitu zakonitosti odluuje Vrhovni sud Srbije. lan 416. Zahtev za zatitu zakonitosti protiv odluke iz lana 413. ovog zakona podie javni tuilac odreen zakonom. lan 417. Javni tuilac moe podii zahtev za zatitu zakonitosti zbog bitne povrede odredaba parninog postupaka iz lana 361. stav 2. taka 5. ovog zakona. lan 418. Ukoliko javni tuilac ne podigne zahtev za zatitu zakonitosti u rokovima predvienim zakonom, stranka koja je podnela predlog, ovlaena je da u roku od 30 dana od dana prijema obavetenja da javni tuilac nee izjaviti zahtev za zatitu zakonitosti sama izjavi ovaj pravni lek. lan 419. Ako su protiv iste odluke podneseni i revizija i zahtev za zatitu zakonitosti, Vrhovni sud Srbije e odluiti o tim pravnim lekovima jednom odlukom. lan 420. O sednici na kojoj e sud odluiti o zahtevu za zatitu zakonitosti obavestie se podnosilac zahteva. Na sednicu na kojoj e sud odluiti o zahtevu za zatitu zakonitosti nee se pozivati stranka koja nije stavila predlog za izjavljivanje ovog pravnog leka. Ako sa sednice izostane podnosilac zahteva, raspravljae se o izjavljenom pravnom leku i odluiti. Sednica poinje izvetajem izvestioca koji izlae stanje stvari ne dajui svoje miljenje o osnovanosti izjavljenog pravnog leka. Posle toga proitae se presuda ili deo presude na koji se odnosi izjavljeni pravni lek, a po potrebi i zapisnici iz spisa. Zatim e podnosilac zahteva obrazloiti izjavljeni pravni lek. lan 421. Kad odluuje o zahtevu za zatitu zakonitosti, Vrhovni sud Srbije ispituje samo one povrede na koje je ukazao podnosilac zahteva. Ako u l. 413-420. ovog zakona nije to drugo odreeno, u postupku povodom zahteva za zatitu zakonitosti shodno e se primenjivati odredbe lana 397, l. 400- 406, 410. i 411. ovog zakona.
1) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a naroito proputanjem dostavljanja, nije bila data mogunost da raspravlja pred sudom; 2) ako je u postupku kao tuilac ili tueni uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlaeno lice, ili ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomonik stranke nije imao potrebno ovlaenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ukoliko voenje parnice, odnosno vrenje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno; 3) ako se odluka suda zasniva na lanom iskazu svedoka ili vetaka; 4) ako se odluka suda zasniva na ispravi koja je falsifikovana ili u kojoj je overen neistinit sadraj; 5) ako je do odluke suda dolo usled krivinog dela sudije, odnosno sudije-porotnika, zakonskog zastupnika ili punomonika stranke, protivne stranke ili kog treeg lica; 6) ako stranka stekne mogunost da upotrebi pravnosnanu odluku suda koja je ranije meu istim strankama doneta o istom zahtevu; 7) ako se odluka suda zasniva na drugoj odluci suda ili na odluci nekog drugog organa, a ta odluka bude pravnosnano preinaena, ukinuta, odnosno ponitena; 8) ako je naknadno pred nadlenim organom pravnosnano reeno prethodno pitanje (lan 12) na kome je odluka zasnovana; 9) ako stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da upotrebi nove dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti doneta povoljnija odluka da su te injenice ili dokazi bili upotrebljeni u ranijem postupku; 10) ako je, po pravnosnano okonanom postupku pred domaim sudom, Evropski sud za ljudska prava doneo odluku o istom ili slinom pravnom odnosu protiv Srbije i Crne Gore.
lan 423. Iz razloga navedenih u lanu 422. ta. 1. do 3. ovog zakona ne moe se zahtevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspeha iznet u ranijem postupku. Zbog okolnosti navedenih u lanu 422. ta. 1, 7, 8. i 9. ovog zakona, ponavljanje postupka moe se dozvoliti samo ako stranka bez svoje krivice nije mogla te okolnosti da iznese pre nego to je raniji postupak zavren pravnosnanom sudskom odlukom.
- 101 lan 424. Predlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od trideset dana, i to:
1) u sluaju iz lana 422. taka 1. ovog zakona, od dana kad je odluka dostavljena stranci; 2) u sluaju iz lana 422. taka 2. ovog zakona, ako je u postupku
kao tuilac ili tueni uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u postupku, od dana kada je odluka dostavljena tom licu; ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlaeno lice, ili ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, od dana kad je odluka dostavljena stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, a ako zakonski zastupnik, odnosno punomonik stranke nije imao potrebno ovlaenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, od dana kad je stranka saznala za ovaj razlog;
3) u sluajevima iz lana 422. ta. 3-5. ovog zakona, od dana kad je stranka saznala za pravnosnanu presudu u krivinom postupku, a ako se krivini postupak ne moe sprovesti, onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti; 4) u sluajevima iz lana 422. ta. 6. i 7. ovog zakona, od dana kad je stranka mogla upotrebiti pravnosnanu odluku koja je razlog za ponavljanje postupka; 5) u sluaju iz lana 422. taka 8. ovog zakona, od dana kada je odluka kojom je nadleni organ pravnosnano reio prethodno pitanje na kome je odluka zasnovana dostavljena stranci; 6) u sluaju iz lana 422. taka 9. ovog zakona, od dana kad je stranka mogla izneti sudu nove injenice, odnosno nova dokazna sredstva.
Ako bi rok odreen u stavu 1. ovog lana poeo da tee pre nego to je odluka postala pravnosnana, taj e se rok raunati od pravnosnanosti odluke ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lek, odnosno od dostavljanja pravnosnane odluke vieg suda izreene u poslednjem stepenu. Po proteku roka od pet godina od dana kad je odluka postala pravnosnana, predlog za ponavljanje postupka ne moe se podneti, osim ako se ponavljanje trai iz razloga navedenih u lanu 422. ta. 1, 2. i 10. ovog zakona. lan 425. Predlog za ponavljanje postupka podnosi se uvek sudu koji je doneo odluku u prvom stepenu. U predlogu se naroito moraju navesti: zakonski osnov po kome se trai ponavljanje, okolnosti iz kojih proizlazi da je predlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlagaa. lan 426. Neblagovremene (lan 424), nepotpune (lan 425. stav 2) ili nedozvoljene (lan 424) predloge za ponavljanje postupka odbacie reenjem predsednik vea bez odravanja roita.
- 102 Ako predsednik vea ne odbaci predlog, dostavie primerak predloga protivnoj stranci po odredbama lana 136. ovog zakona, koja ima pravo da u roku od 15 dana odgovori na predlog. Kad sudu stigne odgovor na predlog ili kad protekne rok za davanje odgovora, predsednik vea odredie roite za raspravljanje o predlogu. Ako se ponavljanje postupka zahteva iz razloga navedenog u lanu 422. taka 9. ovog zakona, predsednik vea moe raspravljanje o predlogu za ponavljanje postupka spojiti sa raspravljanjem o glavnoj stvari. lan 427. Roite za raspravljanje o predlogu za ponavljanje postupka dri se pred predsednikom vea prvostepenog suda, osim ako raspravljanje o predlogu nije spojeno sa raspravljanjem o glavnoj stvari. lan 428. Po odranom roitu za raspravljanje o predlogu, predsednik vea prvostepenog suda donosi odluku o predlogu, osim ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi iskljuivo na postupak pred viim sudom (lan 429). U reenju kojim se dozvoljava ponavljanje postupka izrei e se da se ukida odluka doneta u ranijem postupku. Predsednik vea odredie glavnu raspravu tek po pravnosnanosti reenja kojim se dozvoljava ponavljanje postupka, ali u tom reenju moe odluiti da se odmah otpone raspravljanje o glavnoj stvari. Na novoj glavnoj raspravi stranke mogu da iznose nove injenice i da predlau nove dokaze. Protiv reenja kojim se dozvoljava ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna alba ako je predsednik vea odluio da se odmah otpone raspravljanje o glavnoj stvari. Ako je predsednik vea dozvolio ponavljanje postupka i odluio da se odmah raspravlja o glavnoj stvari, ili ako se o predlogu za ponavljanje postupka raspravljalo zajedno sa glavnom stvari, reenje kojim se dozvoljava ponavljanje postupka i ukida odluka doneta u ranijem postupku unosi se u odluku o glavnoj stvari. lan 429. Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi iskljuivo na postupak pred viim sudom, predsednik vea prvostepenog suda e po odranom roitu za raspravljanje o predlogu za ponavljanje postupka dostaviti predmet tom viem sudu radi donoenja odluke. Kad predmet stigne viem sudu, predsednik vea postupie po odredbama lana 368. ovog zakona. O predlogu za ponavljanje postupka vii sud odluuje bez rasprave.
- 103 Kad vii sud nae da je opravdan predlog za ponavljanje postupka i da nije potrebno da se dri nova glavna rasprava, ukinue svoju odluku, kao i odluku vieg suda ako takva postoji, i donee novu odluku o glavnoj stvari.
- 104 Protiv reenja suda iz st. 1. i 2. ovog lana nije dozvoljena alba. lan 433. Odredbe l. 430. do 432. ovog zakona shodno e se primenjivati i kad javni tuilac podigne zahtev za zatitu zakonitosti, a stranka pre, istovremeno ili posle toga podnese predlog za ponavljanje postupka.
Deo trei POSEBNI POSTUPCI Glava dvadeset deveta POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA
lan 434. Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz radnih odnosa primenjivae se ostale odredbe ovog zakona. lan 435. U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a naroito prilikom odreivanja rokova i roita, sud e uvek obraati naroitu panju na potrebu hitnog reavanja radnih sporova. lan 436. U toku postupka sud moe i po slubenoj dunosti odrediti privremene mere koje se primenjuju u izvrnom postupku radi spreavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenaknadive tete. Sud e odluku o odreivanju privremene mere po predlogu stranke doneti u roku do osam dana od dana predaje predloga. Protiv reenja o odreivanju privremene mere nije dozvoljena posebna alba. lan 437. Sud e u presudi kojom nalae izvrenje neke inidbe odrediti rok od osam dana za njeno izvrenje. lan 438. Rok za izjavljivanje albe iznosi osam dana.
- 105 lan 439. Revizija je dozvoljena u parnicama o sporovima o zasnivanju, postojanju i prestanku radnog odnosa.
- 106 -
- 107 Protiv reenja donesenih u parnicama zbog smetanja dravine revizija nije dozvoljena. lan 451. Tuilac gubi pravo da u izvrnom postupku zahteva izvrenje reenja kojim se tuenom po tubi zbog smetanja dravine nalae izvrenje odreene radnje, ako nije zahtevao izvrenje u roku od 30 dana po proteku roka koji je reenjem odreen za izvrenje te radnje. lan 452. Ponavljanje pravnosnano zavrenog postupka zbog smetanja dravine dozvoljeno je samo iz razloga predvienih u lanu 422. ta. 1. i 2. ovog zakona u roku od 30 dana od pravnosnanosti reenja o smetanju poseda.
1) javne isprave; 2) privatne isprave na kojima je potpis obveznika overio organ nadlean za overavanje; 3) menice i ekovi sa protestom i povratnim raunima ako su oni potrebni za zasnivanje zahteva; 4) izvodi iz overenih poslovnih knjiga; 5) fakture; 6) isprave koje po posebnim propisima imaju znaaj javnih isprava.
Platni nalog izdae sud iako tuilac u tubi nije predloio izdavanje platnog naloga, a ispunjeni su svi uslovi za izdavanje platnog naloga. Kad se na osnovu verodostojne isprave moe traiti izvrenje po Zakonu o izvrnom postupku, sud e izdati platni nalog samo ako tuilac uini verovatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga. Ako tuilac ne uini verovatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga, sud e tubu odbaciti.
- 108 lan 454. Kad se tubeni zahtev odnosi na dospelo potraivanje u novcu koje ne prelazi iznos od 100.000 dinara, sud e izdati platni nalog protiv tuenog iako tubi nisu priloene verodostojne isprave, ali je u tubi iznet osnov i visina dugovanja i naznaeni su dokazi na osnovu kojih se moe utvrditi istinitost tubenih navoda. Platni nalog iz stava 1. ovog lana moe se izdati samo protiv glavnog dunika. lan 455. Platni nalog izdaje predsednik vea, bez odravanja roita. U platnom nalogu sud e izrei da je tueni duan u roku od osam dana, a u meninim i ekovnim sporovima u roku od tri dana, po prijemu platnog naloga da ispuni zahtev tube zajedno sa trokovima koje je sud odmerio, ili u istom roku da podigne prigovore protiv platnog naloga. U platnom nalogu sud e tuenog upozoriti da e odbaciti neblagovremeno podnesene prigovore. Platni nalog dostavlja se obema strankama. Tuenome se uz platni nalog dostavlja i primerak tube sa prilozima. lan 456. Ako sud ne usvoji predlog za izdavanje platnog naloga, nastavie postupak po tubi po odredbama zakona koje vae za opti parnini postupak. Protiv reenja suda kojim se ne usvaja predlog za izdavanje platnog naloga nije dozvoljena alba. lan 457. Platni nalog tueni moe da pobija samo prigovorom. Ako se platni nalog pobija jedino u pogledu odluke o trokovima, ova se odluka moe pobijati samo albom protiv reenja. U delu u kome nije napadnut prigovorom, platni nalog postaje pravnosnaan. lan 458. Neblagovremene, nepotpune ili nedozvoljene prigovore odbacie sud bez odravanja roita. Ako su prigovori podneti blagovremeno, sud e zakazati odmah roite za glavnu raspravu. U toku glavne rasprave stranke mogu da iznose nove injenice i da predlau nove dokaze, a tueni moe isticati i nove prigovore u pogledu pobijanog dela platnog naloga.
- 109 U odluci o glavnoj stvari sud e odluiti da li se platni nalog u celini ili delimino odrava na snazi ili se ukida. lan 459. Ako tueni prigovori da nisu postojali zakonski osnovi za izdavanje platnog naloga (l. 453. i 454), ili da postoje smetnje za dalji tok postupka, sud e prvo da odlui o tom prigovoru. Ako nae da je takav prigovor osnovan, ukinue reenjem platni nalog i po pravnosnanosti reenja otpoee raspravljanje o glavnoj stvari, kad takvom raspravljanju ima mesta. Ako sud ne usvoji ovaj prigovor, prei e na raspravljanje o glavnoj stvari, a reenje suda unee se u odluku o glavnoj stvari. Ako povodom prigovora nedospelosti sud nae da je zahtev tube dospeo posle izdavanja platnog naloga, ali pre zakljuenja glavne rasprave, sud e presudom ukinuti platni nalog i odluiti o tubenom zahtevu (lan 331. stav 1). lan 460. Sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti mesno nenadlenim najdocnije do izdavanja platnog naloga. Tueni moe istai prigovor mesne nenadlenosti samo u prigovoru protiv platnog naloga. lan 461. Ako se sud posle izdavanja platnog naloga oglasi stvarno nenadlenim, ukinue platni nalog i po pravnosnanosti reenja o nenadlenosti ustupie predmet nadlenom sudu. Ako sud posle izdavanja platnog naloga utvrdi da je mesno nenadlean, nee ukinuti platni nalog, nego e po pravnosnanosti reenja kojim se oglasio nenadlenim ustupiti predmet nadlenom sudu. lan 462. Kad sud u sluajevima predvienim ovim zakonom donese reenje kojim se odbacuje tuba, ukinue i platni nalog. lan 463. Tuilac moe povui tubu bez pristanka tuenog samo do podnoenja prigovora. Ako se tuba povue, sud e reenjem ukinuti platni nalog. Ako tueni do zakljuenja glavne rasprave odustane od svih podnetih prigovora, platni nalog ostaje na snazi.
- 110 lan 464. U postupku za izdavanje platnog naloga pred trgovinskim sudovima isprava na osnovu koje se izdaje platni nalog ne mora biti priloena u izvorniku ili u overenom prepisu. Prepis ove isprave moe da overi ovlaeni radnik pravnog lica.
- 111 lan 470. Postupak o sporovima male vrednosti sprovodi se pred niim sudovima prvog stepena, ako ovim zakonom nije drukije odreeno. lan 471. U postupku o sporovima male vrednosti ne dostavlja se tuba tuenom na odgovor. U ovim parnicama ne zakazuje se i ne odrava se pripremno roite. lan 472. U postupku o sporovima male vrednosti dozvoljena je posebna alba samo protiv reenja kojim se okonava postupak. Ostala reenja protiv kojih je po ovom zakonu dozvoljena alba mogu se pobijati samo albom protiv odluke kojom se postupak okonava. Reenja iz stava 2. ovog lana ne dostavljaju se strankama, ve se objavljuju na roitu i unose u pismeni sastav odluke. lan 473. U postupku o sporovima male vrednosti, zapisnik o glavnoj raspravi, pored podataka iz lana 118. stav 1. ovog zakona, sadri:
1) izjave stranaka od bitnog znaaja, a naroito one kojima se, u celosti ili delimino, priznaje tubeni zahtev, odrie od tubenog zahteva, preinaava ili povlai tuba, ili odrie od albe; 2) bitnu sadrinu izvedenih dokaza; 3) odluke protiv kojih je dozvoljena alba i koje su objavljene na
glavnoj raspravi;
4) da li su stranke bile prisutne objavljivanju presude i, ako su bile prisutne, da su pouene pod kojim uslovima mogu izjaviti albu.
lan 474. Ako tuilac preinai tubu tako da vrednost predmeta spora prelazi iznos od 100.000 dinara, postupak e se dovriti po odredbama ovog zakona o redovnom postupku. Ako tuilac do zakljuenja glavne rasprave koja se vodi po odredbama ovog zakona o optem parninom postupku smanji tubeni zahtev tako da vie ne prelazi iznos od 100.000 dinara, dalji postupak sprovee se po odredbama ovog zakona o postupku o sporovima male vrednosti. lan 475. Ako tuilac ne doe na prvo roite za glavnu raspravu ili na neko docnije roite a uredno je pozvan, smatrae se da je povukao tubu.
- 112 Ako sa kog docnijeg roita izostanu obe stranke tuba e se smatrati povuenom. U pozivu za glavnu raspravu navee se, pored ostalog, da e se smatrati da je tuilac povukao tubu ako ne doe na prvo roite za glavnu raspravu, da u ovom postupku stranke treba sve injenice i dokaze da iznesu do zakljuenja glavne rasprave, jer se u albi protiv presude ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi, kao i da se odluka moe pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parninog postupka i zbog pogrene primene materijalnog prava. lan 476. Ako tueni ne doe na roite za glavnu raspravu, a uredno je pozvan, donee se presuda kojom se usvaja tubeni zahtev (presuda zbog izostanka). Sud e presudom iz stava 1. ovog lana odbiti tubeni zahtev ako su injenice na kojima se zasniva tubeni zahtev u suprotnosti sa dokazima koje je tuilac podneo ili sa optepoznatim injenicama. Sud e presudom iz stava 1. ovog lana odbiti tubeni zahtev ako se radi o zahtevu kojim stranke ne mogu raspolagati (lan 3. stav 3). lan 477. Presuda u postupku o sporovima male vrednosti objavljuje se odmah po zakljuenju glavne rasprave. Prepis presude se uvek dostavlja stranci koja nije bila prisutna objavljivanju, a stranci koja je bila prisutna objavljivanju samo na njen zahtev. Ovaj zahtev stranka moe postaviti najdocnije na roitu na kome se presuda objavljuje. Prilikom objavljivanja presude sud je duan da poui neuku stranku o uslovima pod kojima moe izjaviti albu (lan 478). lan 478. Presuda ili reenje kojim se okonava parnica u postupku o sporovima male vrednosti moe se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parninog postupka iz lana 361. stav 2. ovog zakona i zbog pogrene primene materijalnog prava. Povodom albe u postupku o sporovima male vrednosti ne primenjuju se odredbe lana 377. ovog zakona. Protiv prvostepene presude, odnosno reenja iz stava 1. ovog lana stranke mogu izjaviti albu u roku od osam dana. Rok za albu rauna se od dana objavljivanja presude, odnosno reenja, a ako je presuda, odnosno reenje dostavljeno stranci, rok se rauna od dana dostavljanja. U postupku o sporovima male vrednosti, rok iz lana 333. stav 2. i lana 343. stav 1. ovog zakona iznosi osam dana.
- 114 lan 485. U postupku u privrednim sporovima u albi mogu se iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi samo ako alilac uini verovatnim da ih bez svoje krivice nije mogao izneti, odnosno predloiti do zakljuenja glavne rasprave. Predsednik vea prvostepenog suda e, prema potrebi, sam ili na zahtev sudije izvestioca drugostepenog suda sprovesti izviaj radi provere istinitosti navoda alioca.
Pravni lekovi
lan 486. Revizija u privrednim sporovima nije dozvoljena ako vrednost predmeta spora pobijanog dela pravnosnane presude ne prelazi 2.500.000 dinara. Revizija u privrednim sporovima uvek je dozvoljena u sporovima iz lana 394. stav 4. ta. 3. i 4. ovog zakona.
Ostale odredbe
lan 487. Ako obe stranke sporazumno predloe da se sprovede postupak posredovanja (medijacija) u smislu lana 327. ovog zakona sud e odloiti roite i zastati sa postupkom. lan 488. Kad sud odlui da se odri roite za glavnu raspravu starae se da se novo roite zakae u roku do 30 dana. lan 489. U postupku u privrednim sporovima vae sledei rokovi:
2) rok od osam dana za albu protiv presude, odnosno reenja, a rok od tri dana za podnoenje odgovora na albu; 3) rok od osam dana za izvrenje inidbe, a za inidbe koje se ne sastoje u novanom davanju sud moe odrediti dui rok.
lan 490. U postupku u privrednim sporovima, sporovi male vrednosti su sporovi u kojima se tubeni zahtev odnosi na potraivanje u novcu koje ne prelazi iznos od 300.000 dinara. Kao sporovi male vrednosti smatraju se i sporovi u kojima se tubeni zahtev ne odnosi na potraivanje u novcu, a tuilac je u tubi naveo da pristaje da
- 115 umesto ispunjenja odreenog zahteva primi odreeni novani iznos koji ne prelazi iznos iz stava 1. ovog lana (lan 34. stav 1). Kao sporovi male vrednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tubenog zahteva nije novani iznos ve predaja pokretne stvari ija vrednost, koju je tuilac u tubi naveo, ne prelazi iznos iz stava 1. ovog lana (lan 34. stav 2). U postupku o sporovima male vrednosti u privrednim sporovima tuba se ne dostavlja tuenom na odgovor.