Você está na página 1de 3

SVEU ILI TE U RIJECI FAKULTET ZA MENAD MENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

ALEKSANDRA MILJEVI

GRANICA PROIZVODNIH MOGU NOSTI I KRIZA GDJE JE HRVATSKA?


ESEJ

Studij: Sveu ili ni izvanredni

Opatija,2011.

SVEU ILI TE U RIJECI FAKULTET ZA MENAD MENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

GRANICA PROIZVODNIH MOGU NOSTI I KRIZA GDJE JE HRVATSKA?


ESEJ

Predmet (kolegij): Osnove ekonomije Mentor: Prof. dr. sc. Jo e Peri

Student: Aleksandra Miljevi Mati ni broj: 21679 Smjer: Menad ment u hotelijerstvu

Opatija, studeni 2011.

Dugovi sti u na naplatu, mogu nosti dodatnih zadu enja su sve manje i jedino rje enje je izgradnja sustava koji e dominantno biti proizvodan i stvarati radna mjesta i bolje uvjete za one koji proizvode nego za one koji uvoze ili ne rade. Rebalans prora una najve i je izazov hrvatske (ekonomske) politike od njene samostalnosti. On je ozna io po etak gospodarske, i politi ke krize u Hrvatskoj. Gospodarska kriza u Hrvatsko samo je manjim dijelom posljedica globalne krize. Najve i dio krize je posljedica vlastite politike. Politi ka kriza kao posljedica gospodarske krize nastaje kad dr ava mora smanjivati sredstva korisnicima prora una,a pove avati naknade za lije enje i druge javne usluge. Izvori prora una sve su slabiji. Slabi doma a proizvodnja, slabi uvoz i slabi doma a potro nja. Ne radi se samo o cikli kom smanjivanju potro nje, doma e proizvodnje i uvoza, radi se o puno te oj situaciji, o uru avanju sustava na kojem se temeljilo punjenje prora una.Za ve inu ekonomija punjenje prora una je najbolji pokazatelj gospodarske aktivnosti. Kad gospodarstvo raste, raste nacionalni dohodak pa rastu i pla e i profiti i prora un se bolje puni. Prema prosje noj stopi oporezivanja nacionalnog dohotka mo e se dosta precizno procjenjivati rast nacionalnog dohotka. Hrvatska je dosad imala druk iji sustav punjenja prora una. Dio se zasnivao na doma oj proizvodnji i nacionalnom dohotku. Drugi, zna ajni dio zasnivao se na potro nji temeljenoj na kreditima koji su uglavnom dolazili iz inozemstva i tro ili se na kupnju robe u inozemstvu, na uvoz. Stvarala se ovisnost o stranim financijskim sredstvima i pove avala se uvozna ovisnost. Uvozna ovisnost doma e potro nje pove ava inozemnu proizvodnju i dohodak, a ne doma i. U proteklom razdoblju to je imalo pozitivan efekt na prora un. Na granici su se napla ivale carine, porezi i tro arine. Uvoz je bio velik, pa su i prihodi prora una od njega bili veliki. U Hrvatskoj se razvijao potro ni, a ne proizvodni sustav gospodarstva. Po svemu sude i, ovaj sustav do ao je do kraja. Kredita e biti sve manje zbog smanjene kreditne sposobnosti hrvatskih gra ana i poduze a, zbog ve eg rizika kreditiranja i zbog financijske krize u svijetu. Manje kredita, manja potro nja, manji uvoz, ali i jo manja doma a proizvodnja. Osnove ovakvog punjenja prora una e biti sve slabije. Smanjivanje prora una slu i samo za trenuta no stabiliziranje javnih financija, ali ono nije antirecesijska mjera. Sada nje kresanje dr avnog prora una slu i samo za dobivanje vremena i pre ivljavanje. U svakom slu aju, to je lak i dio problema. Najva nije mjere moraju biti usmjerene na poticanje proizvodnje. Politika u Hrvatskoj najvi e vremena tro i na rasprave kako rasporediti prora unske rashode, a malo na to kako pove ati prora unske prihode pove anjem doma e proizvodnje, to ini prihod dugoro no odr ivim. Ako ova situacija nakon rebalansa usmjeri sve politi ke, znanstvene i stru ne snage na kreiranje politika za pove anje dugoro no rastu ih osnova za prora unske prihode, to bi vrijeme bilo korisno potro eno. To je veliki izazov za politiku jer nakon dugogodi njeg razvoja potro a ke i uvozni ke ekonomije treba u vrlo kratkom vremenu po eti stvarati uvjete za organiziranje doma e proizvodnje i izvoza. Ako to ne uspije u kratkom razdoblju, hrvatska prora unska, gospodarska i politi ka kriza puno e du e potrajati.