Sjeverna Amerika Reljef 1)Priatlanska nizina 2)Apalako gorje-bogato rudama,dugo oko 2000 km.

(brojni nacionalni parkovi) -Fall line-granica izmeu Apalakog gorja i Priatlanske nizine(brzaci) 3)Velika sredinja nizina -sainjena od morena;rijeka Mississipi takoer utjecala na postanak -bogata jue naftom i plinom -Ravnjak/Plato-nastavak Apalakog gorja na jugu(bogat rudama,osobito cinkom) 4)Kordiljeri -planinski lanac koji se protee od sjevera Sjeverna do juga June Amerike -sastoji se od nekoliko planinskih lanaca(Stjenjak,Primorsko gorje,Sierra Nevada,Aljako gorje,Mackanzie gorje..) a izmeu njih su suhe zavale i ravnjaci(Kolorado i Kolumbija) -vulkani i gejziri(sj, SAD-a;Yellowstone) 5)Kanadski tit -najstariji dijelovi zemlje,bogat je rudama(nafta,eljezo,bakar,nikal,uran) 6)Velika jezera i nizina rijeke St.Lawrence -Gornje jezero,Michigan,Huron,Ontario,Eri(najvee jedinstveno vodeno tijelo na zemlji) 7)Artiki otoci -Baffin i Victoria ;eskimi(inuiti) Klima Klima tundre(krajnji svjever) Vlana borealna(dio Aljaske i Kanade;planinski dio SJ.Amerike) Umjereno topla klima(oko Velikih jezera) Tropska klima(Florida;nastaju uragani jer je more toplo) Sredozemna klima(zapad SJ.amerike;J dio Kalifornije) Suha pustinjka(izmeu Stjenjaka i Primorskog gorja)

SAD -293,5 mil.st.(30 st/km2) ; 9,36 mil.km2(4. najvea drava svijeta) -gusta naseljenost oko Velikih jezera i SI dio(NY,Washington) ;Aljaska najjrjee -16.st. naseljavanje crnaca iz Afrike -1776. 13 kolonija proglaava neovisnost -20.st. naseljavaju Njemci,panjolci,Irci,Talijani... .20.st. iz Mexica,Kube i Portorika dolaze tzv. Hispanoamerikanci(13%;najvea manjina) =>Protestanti 56%,Rimokatolici 28% -migracije u prolosti I =>Z ,danas S=>J ;u prosjeku se sele 11 puta

Gospodarstvo SAD-a brojni su imbenici koji su omoguili takvo stanje: -golem prostor -povoljna klima -povoljni uvjeti za poljoprivredu -golemo rudno bogatstvo -dugotrajna neovisnost -brojno, razliito i dobro kolovano stanovnitvo -dugotrajno razdoblje bez ratova na domaem tlu -veliki kapital i politika stabilnost demokratskog sustava i trinog gospodarstva temelj amerikog gospodarstva jest slobodno trite i poduzetnitvo i pozitivni zakoni Poljoprivreda - 2,7% stanovnitva -poljoprivredna je proizvodnja u SAD-u meu najproduktivnijima u svijetu -obiljeavaju je: *veliki posjedi *najsuvremenija mehanizacija *kemijsko-tehnika zatita -u SAD-u se proizvodi gotovo sve, a proizvodnja je prema klimatskom uvjetima podijeljena na pojaseve. -na krajnjem suptropskom jugoistoku, Floridi, proizvode se agrumi, a na jugu pamuk, duhan i soja sekundarne djelatnosti 23,9% Amerikanaca *SAD proizvodi i troi najvie enrgije na svijetu *velika nalazita nafte su u Teksasu, Kaliforniji i na Aljasci, a ugljena u Apalaima *velika nalazita prirodnog plina su uz Meksiki zaljev, a veina rijeka iskoritena je za dobivanje elektrine energije Industrija -se snano razvila zahvaljujui bogatstvu: energije,sirovina (ume, rude, poljoprivredni proizvodi) i brojnom kolovanom stanovnitvu automobili (Ford, General Motors) raunala (IBM, Compaq) zrakoplovi (Boeing) telefoni (Motorola) tri industrijske regije: Sjeveroistok (najvea) Meksiki zaljev Pacifika industrijska regija (Los Angeles, San Francisco, Portland, Seattle) veina stanovnika SAD-a, njih 73,5%, radi u tercijarnim djelatnostima od kojih su svjetski najznaajnija znanstvena istraivanja (svemir, vojna tehnologija, informatika, telekomunikacije, robotika, zrakoplovi, biotehnika, medicina) najznaajnija svjetska koncentracija istraivakih laboratorija i znanstvenika je u tvz. Silicijskoj dolini (Silicon valley) Regionalizacija SAD-a(50 drava+Washington DC) 1)Nova Engleska -krajnji SI,majstarija i najgue naseljena regija -6 drava-Maine,New Hampshire,Vermont,Massachusetts,Connecticut,Rhode Island -Boston-najvei grad, sveuilita Harward,Yale 2)Srednjoatlanske drave -New York;new Jersey,Pennsylvania -NY-najvei grad,Apalako gorje-rude 3)Jug -od granice Penssylvanie do grranica Texasa -14 drava,gradovi:Miami,Orlando -sjever(ume,doline i country glazba) jug(stare drave) 4)Srednji Zapad -od granice Kanade i Velikih jezera do Kanzasa na jugu -12 drava ;poljoprivreda-beltovi Chichago,Detroit 5)Jugo-zapad

-1/4 meksikog podrijetla -Texas,New Mexico..;povijesno bile panjolske -stoka,nafta,plin,ind.visoke tehnologije 6)Stjenjak -Montana,Idaho,Utah(South Lake City-osnovali ga mormoni) -Collorado Springs-Tesla -Yellowstone 7)Tihooceanska obala -Kalifornija,Oregon,Washinghton Kalifornija-najjrazvijeniji dio SAD-a San Francisco,Los Angeles Hoolywood -Seatle-ind.novih tehnologija,sjedite Boinga,Microsofta 8)Nove zemlje -Aljaska(rude,gl.grad Junean,najvei Ancouverage) i Hawai(najmlaa drava,8 velikih otoka,Honolulu gl,i najvei grad)

Kanda -32 mil.st. ;10 mil.km2 -najnaseljenija oko Velikih jezera i St.Lawerance -77% urbanizirana -1867. odvaja se od kolonizacije UK -uveli su useljenike kvote ;Hrvati oko Toronta -28% britanskog a 23% francuskog podrijetla -podjeljena na 10 provincija i 3 teritorija Regionalizacija 1)Atlanske provincije -najstarije Newfoundland,Labrador,New Scotia,Prince Edward Island,New Brunswick(uglavnom njemci) 2)Sredinje provincije -Quebec i Ontario Quebec-najvei grad Montreal,85%st. francuskog podrijetla Ontario-najvii standard,ind.sredite,Ontario najvei grad 3)Kanadski srednji zapad -Manitoba(itarice),Saskatchewan,Alberta(Calgary i Edmonton-najvee naftno i plinsko nalazite) 4)Daleki zapad i Britanska Kolumbija -Vancuver-najvei grad i luka,zatieni dijelovi prirode 5)Kanadski daleki sjever -3 teritorija-Yucon,Nunavut i Sjeverozapadni teritorij Industrija Kanade -lanica G8,drvna ind(osobito razvijena),nuklearna(16 reaktora u pogonu) -veliki proizvoa plina,vozila,aluminija,prehrambena,kemijska,metalurgija -rude oko kanadskog tita

Srednja Amerika -tierra Caliente(0-600m),Templada(600-1800)Fria(1800-3000)Helada(3000+m) pustinjska klima,poluotok Kalifornija(radi kalifornijske struje) -raznolikost stanovnitva;visoka stopa nepismenih,rimokatolici vie od 90% -Mexico,Gvatemala,Nikaragva,Belize,Kostarika,Honduras,Salvador,Panama Antili(Veliki(Kuba,Jamajka Hispanola,Portoriko) (Mali(Barbados,Dominica,Grenada,ST.Vincent;gr enadini,St.Lucia,Trinidad i tobago) Mexico -I sierra madre Oriental Z sierra madre Occidental,izmeu Meseta -sierra madre del sur,na jugu chiapas(mahagonij) -Kalifornijski poluotok(pustinjsko podruje) Yucatan(tropsko) -106 mil.st. -drava vlasnik veih tvrtki,proizvoa i izvoznik nafte -zapatisti-borci za slobodu
Reljef June Amerike 3 cjeline: 1) Gvajansko gorje i Brazilsko visoje 2) Kordiljeri (Ande) 3) prostor sredinjih nizina Ad 1. staro paleozojsko gorje; uravnjeno Braz. v. na istoku vie i tu su rijeke usjekle Gvaj. g. izmeu rijeke Orinoco i Amazone kanjone; SI dio se zove Mato Grosso

Ad 2. Alpska orogeneza od kraja paleozoika do tercijara sredinje Ande najire; visoravni naseljenje ali suhe june Ande su najvie Aconcagua; brojni fjordovi i niz otoka, a najvei je Ognjena zemlja Ad 3. nizine rijeka: Orinoco, Amazona s brojnim pritocima (Rio Grande, Madeira, Tapajos), Parana, Urugvaj, Colorado na jugu: Gran Chaco, papma i na samom jugu visoravan Patagonija savane u Venezueli oko rijeke Orinoco llanosi savane u Brazilu juno od Amazone camposi Rijeke Amazona 6516 km Orinoco 2400 km porjeje La Plata- tok 3 rijeka: Parana, Uruguay i Paraguay na jugu: Rio Grande i Colorado (navodnjavanje pampa) Jezera U Junoj Americi nema mnogo jezera. Dva vea su Titicaca i Maracaibo. Titicaca je najvie jezero i nalazi se na 3812 m n.v. P= 8200 km2 iroko je 72 km, a dugo 18 km. Plovno je, a na njemu se i stanuje u ploveim nastambama. Maracaibo se nalazi na krajnjem sjeveru Venezuele.

Preko Venezuelskog zaljeva povezano je s Karipskim morem. Otvoreno je prolazom irine 8 km. P= 13 512 km2. Za podruje Venezuele znaajna je i hidrografska turistika atrakcija slapovi Angel Falls (979 m, po nekima najvei na svijetu)

Klima: -veinom tropksa kina klima -Atacama.najsua pustinja svijeta;hladna morska struja,Ande i J obratnica onemoguuju padaline -zenitne kie:padaju kad je najtoplije -nizina Ljanos na sjeveru ima sunije ljetno doba i dominiraju savane -vlana suptropska(Brazil,Paragvaj,Urugvaj,Sj.Argentina) morske struje-od Meksikog zaljeva do Karipskog mora;zagrijavaju obalu-intenziraju se padaline Kalifornijska struja-sprijeava isparavanje,sui zrak i time stvara maglu,prema jugu slabi

Brazil -8,5 mil.km2 176 mil.st. Reljef: Amazonska nizina zauzima preko 40% povrine Brazila, Plovna je od ua uzvodno za prekooceanske brodove. Amazonska tropska kina uma je ogromno podruje koje se nalazi u j, u porjeju rijeke Amazone. Amazonska prauma je najvea i najstarija biljna formacija na Zemlji Brazilsko gorje Plato je popularno nazvan "Divlji zapad" Brazila. Predstavlja nepreglednu valovitu visoravan, koja se postepeno "sputa" od visokog ruba uz atlantsku obalu prema zapadu i sjeverozapadu. Atlansko primorje je pojas plodne nizine, niskih pobra i visoravni , to je najgue naseljena regija Klima EKVATORSKA= visokih temp. i obilja padalina TROPSKA = obilne padaline,tropski cikloni,temp iznad 18 C POLUSUHA= tople zime,suha ljeta BRDSKA TROPSKA= ljeta su vrua, a zime tople UMJERENA= ljeta su relativno topla, odnosno vrua, a vee su razlike izmeu zimskih temperatura SUPTROPSKA KLIMA= ljeta su tropska ,zime kine Argentina Osnovna podjela na pet cjelina: Ande(nabrano gorje,1/3 ukupne povrine,snjena klima) Gran Chaco(iroka nizina na sjeveru,stoarstvo) Sjeverne nizine ( Pampe(juno od Gran Chaca-najnaseljeniji i gospodarski najaktivniji dio Argentine) Patagonija(jug Argentine, podrucje pustinjske klime koja na krajnjem jugu prelazi u snijenu klimu) Danas se gospodarstvo Argentine oslanja se na bogate prirodne resurse, izvozno orijentiranu poljoprivredu i raznoliku industriju. Prerada ita,mesa,uljarica,koeVelik svjetski proizvoa soje, kukuruza, penice, govedine, vune, vina. Peru Peru je drava u zapadnom dijelu J.Amerike Glavni grad: Lima Reljef Peru se istie planinama Ande, koje su smjetene u planinskom lancu Kordiljeri. Na podruju Perua izviru mnoge rijeke koje pritiu rijeci Amazoni. I najvie jezero Titicaca na granici Perua i Bolivije.

Gospodarstvo Peru ima vrlo razvijeno gospodarstvo Peru ima mnogo prirodnih resursa koji su i razlog razvijenog gospodarstva, a to su: bakar, srebro, zlato, drvo, riba, eljezna ruda,ugljen,fosvat i prirodni plin Poljoprivreda Zaposlenih- 0.7% Ima mnogo obradive zemlje Uzgajaju se: artioke,paprike, avokado, groe, mango, organska kava te pamuk vrhunske kvalitete Industrija zaposlenih-23,8% Ribarstvo je vrlo znaajno za proizvodnju ribljih preraevina Turizam Zaposlenih- 75,5% Vrlo razvijen turizam zbog toga to je Peru centar carstva Inka, Nazca Lines-a, jezera Titicace i samog grada Titicaca Najvie slatkovodno jezero u J.Americi, prostire se kroz 8200km Nadmorska visina mu je 3812m, iroko je 72 km, a dugo 18 km

Bolivija Bolivija je najsiromanija zemlja u Latinskoj Americi, gdje je BDP po stanovniku jo uvijek manji od 3000 USD. Veliki dio stanovnitva ove zemlje jo se uvijek bavi poljoprivredom. Samo u nizinskom podruju na istoku zemlje koriste se moderne metode u poljoprivredi, dok se u podruju Altiplana zemlja obrauje jo uvijek na tradicionalan nain. Jo od panjolskog osvajanja, pa sve do sredine 20. stoljea je bolivijsko gospodarstvo bilo temeljeno na rudarstvu. Veliki znaaj za Boliviju ine ogromne rezerve prirodnog plina koje su druge po veliini u Junoj Americi. 90% ovog plina se izvozi, veinom u Brazil i Argentinu. Industrija nije previe razvijena, najznaajnija podruja su prehrambena industrija, tekstilna industrija, te obrada metala. Uz Gvatemalu i Peru, Bolivija je trea drava Latinske Amerike s vie od polovice stanovnitva indijanskog podrijetla Religija:Katolianstvo je dravna religija Bolivije. Oko 92 % stanovnitva zemlje su rimokatolici, Kolumbija -gl.grad Santa fe de Bogota industrije:tekstilna,automobilska,elektronska,petrokemijska,papirna,crna i obojena metalurgija Vaan izvoznik nafte(nalazite nafte u Casanari jedno je od najveih u svijetu) Uzgajaju se:kava,eerna trska,kukuruz,ria,banane,krumpir,soja Turizam: Zaposleno 59% st (Bogota,Medellin,Cali,Cartagena) Reljef: Na zapadu i sredinjem dijelu prostire se u smjeru sjever-jug planinski lanac Anda. Cordillera Oriental,Cordillera Central i Cordillera Occidental