Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine +++ tel: 00 387 36 336 950 +++fax 00 387 36 336 990

Poetna O nama Procjena i analiza rizika Zdravlje i hrana Meunarodna saradnja Potroai Laboratorije u BiH Zakonska regulativa Tenderi Linkovi Kontakt

Zakon o hrani Na temelju lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na sjednici Zastupnikog doma, odranoj 27. jula 2004, i na sjednici Doma naroda, odranoj 9. septembra 2004, usvojila je ZAKON O HRANI I OPTE ODREDBE

lan 1. Cilj i opseg 1. Ovim se zakonom urenuje osnova za osiguranje visoke razine zatite zdravlja ljudi i interesa potroaa vezano uz hranu, uzimajudi u obzir osobito raznolikost opskrbe hranom ukljuujudi tradicionalne proizvode, uz osiguranje efikasnog funkcioniranja unutarnjeg trita. Utvruju se jedinstvena naela i mjerodavnosti, pretpostavke ostvarivanja snanije znanstvene osnove, uinkovita organizacijska struktura i postupci koji de biti u osnovi odluivanja u pitanjima zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane i stone hrane. 2. Za pitanja iz stava 1. ovaj zakon iznosi opta naela o hrani i hrani za ivotinje, te osobito zdravstvene ispravnosti i kvalitetu hrane i stone hrane, na razini Bosne i Hercegovine. 3. Njime se utvruju postupci za pitanja koja izravno ili neizravno utjeu na zdravstvenu ispravnost i kvalitet hrane i stone hrane. 4. Ovim se zakonom propisuje osnivanje Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija). 5. Ovaj se zakon primijenjuje na sve faze proizvodnje, prerade, obradbe i distribucije hrane i stone hrane. 6. Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na primarnu proizvodnju za privatnu kudnu upotrebu niti na kudnu pripremu, rukovanje ili skladitenje hrane za privatno kudno konzumiranje. lan 2. Definicija hrane 1. U smislu ovog zakona, hrana je svaka tvar ili proizvod preraen, djelomino preraen ili nepreranen, a namijenjen je konzumiranju od strane ljudi ili se moe oekivati da de ga ljudi konzumirati. 2. Pojam hrane ukljuuje i pide, vakadu gumu, prehrambene aditive i bilo koju drugu tvar koja se namjerno ugrauje u hranu tijekom njezine proizvodnje, pripreme ili obrade. 3. Pojam hrane ukljuuje i vodu, i to: a) vodu koja slui za javnu opskrbu stanovnitva kao voda za pide,

b) vodu koja se upotrebljava i/ili ugrauje u hranu tijekom njezine proizvodnje, pripreme ili obrade, c) vodu pakiranu u originalno pakiranje kao stolna voda, mineralna voda i izvorska voda. 4. Pojam hrane ne ukljuuje: a) hranu za ivotinje koje ne proizvode hranu ili se ne upotrebljavaju za proizvodnju hrane b) ive ivotinje, osim ako su pripremljene za stavljanje u promet radi konzumiranja od strane ljudi, c) biljke prije etve, berbe ili pobiranja plodova, d) lijekove i medicinske proizvode definirane posebnim propisom, e) kozmetiku definiranu posebnim propisom, f) duhan i duhanske proizvode definirane posebnim propisom, g) narkotike ili psihotropne tvari unutar znaenja iz Jedinstvene konvencije Ujedinjenih naroda o narkoticima, 1961. i Konvencije Ujedinjenih naroda o psihotropnim tvarima, 197., te h) rezidue i kontaminante, kao i prirodne sastojke biljnog i ivotinjskog porijekla koji tetno djeluju na zdravlje ljudi. lan 3. Znaenje pojedinih izraza Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedede znaenje: 1. Propisi o hrani su ovaj Zakon, provedbeni propisi doneseni na temelju ovoga zakona te drugi posebni propisi (zakoni i podzakonski propisi) koji se odnose na hranu, osobito na higijenu, zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane, a obuhvataju sve faze proizvodnje, prerade, obrade i distribucije hrane, kao i hrane za ivotinje koje proizvode hranu ili se upotrebljavaju za proizvodnju hrane, 2. Poslovanje s hranom je poslovni postupak, bez obzira na to je li poduzet zbog ostvarivanja dobiti ili ne, javni ili privatni, u sklopu kojeg se izvravaju poslovi vezani za bilo koju fazu proizvodnje, prerade, obrade, skladitenja, prijevoza ili distribucije hrane, 3. Subjekt u poslovanju s hranom je fizika ili pravna osoba, registrirana za obavljanje

odreenih djelatnosti vezanih uz poslovanje s hranom, odgovorna da osigura nesmetanu provedbu odredbi propisa o hrani unutar poslovanja kojim upravlja, 4. Hrana za ivotinje je svaka tvar ili proizvod, ukljuujudi i dodatke hrani za ivotinje, preraen, djelomino preranen ili nepreranen, a namijenjen je hranidbi ivotinja, koje proizvode hranu ili se upotrebljavaju za proizvodnju hrane, 5. Poslovanje s hranom za ivotinje je poslovni postupak, bez obzira na to je li poduzet zbog ostvarivanja dobiti ili ne, javni ili privatni, u sklopu kojeg se izvravaju poslovi proizvodnje, prerade, obrada, skladitenja, prijevoza ili distribucije hrane za ivotinje, ukljuujudi i proizvodnju, preradu ili skladitenje hrane za ivotinje namijenjene ishrani ivotinja na vlastitom gospodarstvu, 6. Subjekt u poslovanju s hranom za ivotinje je fizika ili pravna osoba, registrirana za obavljanje odrenih djelatnosti vezanih uz poslovanje s hranom za ivotinje, odgovorna da osigura nesmetanu provedbu odredbi propisa o hrani unutar poslovanja kojim upravlja, 7. Mjerodavni organi u smislu ovog zakona su tijela koja upravljaju rizikom, a to su: Agencija, Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, Uprava Bosne i Hercegovine za zatitu zdravlja bilja i mjerodavni organi entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brko Distrikt), 8. Maloprodaja je rad s i/ili prerada hrane i skladitenje hrane na prodajnom mjestu ili isporuka krajnjem potroau, a ukljuuje distributivne terminale, djelatnosti pripreme i posluivanja hrane, kantine, institucijsko ugostiteljstvo, restorane i druge sline djelatnosti posluivanja hrane, prodavaonice, distributivne centre u supermarketima i veleprodajna mjesta, 9. Stavljanje na trite je dranje hrane ili hrane za ivotinje u svrhu prodaje, ukljuujudi i ponudu za prodaju, te prodaju ili bilo koji drugi oblik prijenosa, bez obzira na to je li besplatan ili nije, distribuciju i druge oblike prijenosa, i to na podruju Bosne i Hercegovine, 10. Rizik je vjerojatnost i teina tetnog djelovanja opasnosti na zdravlje ljudi, 11. Analiza rizika je proces koji se sastoji od tri menusobno povezane komponente: procjene rizika, upravljanja rizikom i obavjetavanja o riziku,

12. Procjena rizika je znanstveno utemeljen proces koji se sastoji od etiri faze: identifikacije opasnosti, karakterizacije opasnosti, procjene izloenosti i karakterizacije rizika, 13. Upravljanje rizikom je proces kojim se usporenuju razliite mogudnosti postupanja mjerodavnih tijela u vezi s rizikom, u saradnji sa zainteresiranim sudionicima, uzimajudi u obzir procjenu rizika i druge relevantne injenice, a ako je potrebno i proces odabiranja odgovarajudih preventivnih i kontrolnih mjera, 14. Obavjetavanje o riziku je interaktivna razmjena informacija i miljenja tijekom cijeloga procesa analize rizika, a u vezi s opasnostima i rizicima, s rizikom povezanim injenicama i predodbama o riziku, izmeu procjenitelja rizika, mjerodavnih tijela, potroaa, proizvonaa hrane i hrane za ivotinje, akademske zajednice i drugih zainteresiranih strana, ukljuujudi objanjenje nalaza pri procjeni rizika, te osnove za donoenje odluka pri upravljanju rizikom, 15. Opasnost je bioloki, kemijski, radioloki ili fiziki imbenik u hrani i hrani za ivotinje ili stanje hrane i hrane za ivotinje, s mogudnodu da tetno djeluje na zdravlje ljudi, 16. Sljedivost (mogudnost pradenja) je mogudnost ulaenja u trag hrani, hrani za ivotinje, ivotinji koja proizvodi hranu, odnosno slui za proizvodnju hrane, sirovini ili tvari koja je namijenjena ugranivanju ili se oekuje da de biti ugranena u hranu ili hranu za ivotinje, kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije, 17. Faza proizvodnje, prerade, obrade i distribucije je bilo koja faza, ukljuujudi uvoz i primarnu proizvodnju, preradu, obradu, skladitenje, prijevoz, prodaju ili opskrbu krajnjeg potroaa hranom, i gdje je to u vezi, uvoz, proizvodnju, izradu, obradbu, skladitenje, prijevoz, distribuciju, prodaju hrane za ivotinje te opskrbu hranom za ivotinje, 18. Primarna proizvodnja je proizvodnja i uzgoj primarnih poljoprivrednih proizvoda u biljnogojstvu, stoarstvu i ribarstvu, ukljuujudi etvu i pobiranje plodova, muu i uzgoj ivotinja prije klanja, lov i ribolov, te sakupljanje samoniklih plodova i biljaka, 19. Potroa je krajnji konzument prehrambenih proizvoda koji nede koristiti prehrambeni proizvod kao dio bilo kakvog posla ili djelatnosti vezane uz prehrambeni proizvodi, 20. Slubena kontrola je nadzor nad higijenom, zdravstvenom ispravnodu i kvalitetom hrane

i hrane za ivotinje radi utvrivanja usklaenosti s odredbama propisa o hrani, 21. Granini inspektori, u smislu odredbia ovog zakona su granini inspektori nadlenih organa, 22. Zdravstvena ispravnost hrane podrazumijeva sigurnost da hrana nede prouzroiti tetne uticaje na zdravlje ljudi ako je pripremljena i konzumirana u skladu sa njenoj namjeni, 23. Higijena hrane podrazumijeva mjere i uvjete potrebne za kontrolu opasnosti i osiguranje prikladnosti hrane za ljudsku konzumaciju u skladu sa njenoj namjeni, 24. Sigurna hrana je ona hrana koja ne moe tetno utjecati na zdravlje ljudi i koja je prikladna za ljudsku upotrebu, 25. Zdravstvena ispravnost hrane za ivotinje podrazumijeva nekodljivost hrane za ivotinje za zdravlje ivotinja te posredno za zdravlje ljudi, koji konzumiraju proizvode dobivene od tih ivotinja, a s obzirom na prisutnost odrenih biolokih, kemijskih, radiolokih ili fizikih tvari u hrani za ivotinje. 26. Kontaminant (ili tetna tvar) je bioloka, kemijska, radioloka ili fizika tvar tetna za zdravlje ljudi, koja nije namjerno dodana hrani, a prisutnost koje je u hrani posljedica postupaka tijekom proizvodnje (ukljuujudi postupke izvrene tijekom uzgoja usijeva i ivotinja te primjene veterinarskih lijekova), prerade, pripreme, tretiranja, pakiranja, transporta ili skladitenja te hrane, ili posljedica zagaenja okolia. 27. Rezidua (zaostala tvar) je ostatak biolokih ili kemijskih tvari koje se doputeno koriste u odreenim koliinama i u odreenim razdobljima primarne proizvodnje hrane, kao i ostatak njihovih metabolita te produkata njihove razgradnje;rezidue ne podrazumijevaju prehrambene aditive. 28. Prehrambeni aditiv je svaka tvar koja se uobiajeno ne konzumira, niti je tipian sastojak hrane, bez obzira na prehrambenu vrijednost, a dodaje se namjenski radi tehnolokih i senzorskih svojstava hrane u tehnolokom postupku proizvodnje, tijekom pripreme, obradbe, prerade, oblikovanja, pakiranja, transporta i uvanja, 29. Dodatak hrani za ivotinje je svaka tvar koja, kad je ugranena u hranu za ivotinje, moe

utjecati na svojstva hrane za ivotinje ili na uzgoj ivotinja koje proizvode hranu ili se upotrebljavaju za proizvodnju hrane namijenjene ljudskoj konzumaciji, 30. Kvalitete hrane su sveukupna svojstva hrane koja pridonose njezinoj sposobnosti da zadovolji potrebe krajnjeg potroaa, 31. Deklariranje je stavljanje pisanih oznaka, trgovakih oznaka, zatitnog znaka, naziva marke, slikovnih prikaza ili simbola koji se odnose na hranu ili hranu za ivotinje, a stavljaju se na ambalau, naljepnicu ili privjesnicu ili na mjesto vidljivo potroau za nepakiranu hranu, 32. Predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom su posue, pribor, oprema, ureaji i ambalaa koji se koriste u poslovanju s hranom, 33. Nova hrana su hrana i sastojci hrane koji se do sada nisu znatnije rabili za prehranu ljudi u Bosni i Hercegovini, 34. Genetski modificirani organizam(u daljnjem tekstu: GMO) je organizam, osim ljudskog bida, kojemu je nasljedni materijal namjerno izmijenjen na nain koji se ne moe postidi prirodno razmnoavanjem i/ili prirodnom rekombinacijom. II OPTA NAELA 1. Naela analize rizika lan 4. Opti ciljevi 1. Propisi o hrani imaju jedan ili vie optih ciljeva visokog stupnja zatite ivota i zdravlja ljudi i zatite interesa potroaa, ukljuujudi estito postupanje u trgovini hranom, uzimajudi u obzir, prema potrebi, zatitu zdravlja i dobrobiti ivotinja, te zdravlja bilja i okolia. 2. Ako postoje meunarodni standardi ili je neminovno njihovo usvajanje, oni de se uzeti u obzir pri izradi ili prilagodbi propisa o hrani, osim ako su ti standardi ili njihovi dijelovi neuinkoviti ili neprikladni za ispunjavanje legitimnih ciljeva propisa o hrani ili postoji znanstveno opravdanje za njihovu neprimjenu. lan 5. Procjena rizika

1. Da bi se postigao glavni cilj, odnosno visoka razina zatite ivota i zdravlja ljudi, mjere koje se primjenjuju u skladu sa propisima o hrani temelje se na procjeni rizika, osim kada to nije primjereno okolnostima ili naravi same mjere. 2. Procjena rizika temelji se na dostupnim znanstvenim dokazima i obavlja se na neovisan, objektivan i transparentan nain. 3. Procjenu rizika obavlja Agencija, u saradnji s nadlenim organima entiteta i Brko Distrikta. lan 6. Obavjetavanje o riziku Obavjetavanje o riziku obavlja Agencija da bi: a) mjerodavna tijela, b) subjekti u poslovanju s hranom i subjekti u poslovanju s hranom za ivotinje, c) potroai, d) druge mjerodavne institucije i zainteresirane strane, dobili pravovremenu, pouzdanu, objektivnu i razumljivu informaciju o opasnostima, odnosno riziku povezanom s hranom, odnosno hranom za ivotinje. lan 7. Upravljanje rizikom 1. Upravljanje rizikom osigurava da preventivne i kontrolne mjere, poduzete radi smanjenja, uklanjanja ili izbjegavanja rizika za zdravlje ljudi pri konzumiranju hrane, budu utemeljene na rezultatima procjene rizika te da budu uinkovite, nepristrane i primjerene. 2. Upravljanje rizikom obavljaju mjerodavni organi. 2. Naelo predostronosti lan 8. Naelo predostronosti 1. U posebnim okolnostima kad je, nakon procjene dostupnih informacija, identificirana mogudnost tetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi, da bi se razjasnile znanstvene nedoumice, mjerodavni organi mogu poduzeti privremene mjere upravljanja rizikom prijeko potrebne za

osiguranje najvie mogude razine zatite zdravlja ljudi do pribavljanja daljnjih znanstveno utemeljenih informacija potrebnih za sveobuhvatnu procjenu rizika. 2. Mjere poduzete na temelju stava 1. ovoga lana moraju biti primjerene i ne ograniavati trgovinu vie nego to je potrebno da bi se postigla visoka razina zatite zdravlja ljudi, vodedi pritom rauna o njihovoj tehnikoj i ekonomskoj izvedivosti te utvrenom injeninom stanju. 3. Poduzete se mjere moraju ponovno razmotriti u primjerenom roku, ovisno o naravi identificiranog rizika za ivot i zdravlje ljudi, te o tipu znanstveno utemeljenih informacija potrebnih za razjanjavanje znanstvenih nedoumica, kao i za provedbu sveobuhvatne procjene rizika. 3. Naelo transparentnosti lan 9. Otvorenost u radu Agencija neposredno ili putem ovlatenih predstavnika potroaa ili drugih zainteresiranih skupina, tijekom pripremanja, vrednovanja i revizije mjera za upravljanje rizikom mora provoditi otvorene i transparentne javne konzultacije, osim kada to hitnost ne doputa. lan 10. Izvjetavanje javnosti Ako postoji osnovana sumnja da bi hrana ili stona hrana mogli predstavljati rizik za zdravlje ljudi ili ivotinja Agencija de poduzeti korake da obavijeste javnost o opasnostima za zdravlje; pri tome treba identificirati hranu ili stonu hranu u najvedoj mogudoj mjeri, navodedi vrstu hrane ili stone hrane, rizik koji predstavlja, te mjere koje se poduzimaju ili de se poduzeti za sprjeavanje, smanjenje ili uklanjanje rizika. 4. Zatita interesa potroaa lan 11. Zatita interesa potroaa Propisi o hrani usmjereni su zatiti interesa potroaa i osiguravaju osnovu temeljem kojih de potroai biti informirani prije izbora prehrambeni proizvodi koju de konzumirati. Cilj propisa o

prehrambenim proizvodima je spreavanje: a) neestitih ili obmanjujudih postupaka, b) patvorenje prehrambenih proizvoda, i c) svih drugih postupaka koji mogu dovesti potroaa u zabludu. III ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST HRANE lan 12. Opte odredbe 1. Zdravstveno je ispravna hrana koja ne moe prouzroiti tetne uticaje na zdravlje ljudi, ako je proizvedena, pripremljena i konzumirana u skladu sa njenoj namjeni. 2. Nije doputeno stavljanje na trite zdravstveno neispravne hrane. 3. Hrana je zdravstveno neispravna ako je: a) tetna za zdravlje ljudi, b) neprikladna za ljudsku konzumaciju. lan 13. Zdravstvena neispravnost 1. Pri odluivanju je li neka hrana zdravstveno neispravna, uzimaju se u obzir: a) uvjeti u svakoj fazi proizvodnje, prerade, obradbe i distribucije hrane te uvjeti uvanja i dranja do prodaje krajnjem potroau, kao i uvjeti za pripremanje i konzumiranje u skladu sa njenoj namjeni, b) informacije koje su dane krajnjem potroau, ukljuujudi podatke na deklaraciji i informacije koje su optenito dostupne krajnjem potroau u vezi s izbjegavanjem specifinih tetnih djelovanja na zdravlje ljudi neke odrenene hrane ili kategorije hrane. 2. Pri odluivanju je li neka hrana tetna za zdravlje ljudi, uzimaju se u obzir: a) mogudi neposredni ili posredni, kratkoroni ili dugoroni tetni uinci te hrane na zdravlje osobe koja je konzumira te uinci na budude generacije, b) mogude kumulativno toksino djelovanje, c) posebna zdravstvena osjetljivost specifine kategorije potroaa na hranu namijenjenu toj

kategoriji potroaa. 3. Pri odluivanju je li neka hrana neprikladna za ljudsku konzumaciju, treba uzeti u obzir je li ta hrana neprihvatljiva za upotrebu kojoj je namijenjena zbog njezine kontaminacije, vanjskim uzronikom ili na neki drugi nain, zbog truljenja, kvarenja ili raspadanja. 4. Kada je hrana, za koju je utvreno da je zdravstveno neispravna, dio jedne proizvodne partije, serije ili poiljke istovrsne hrane po kategoriji i opisu, dri se da je sva hrana u toj proizvodnoj partiji, seriji ili poiljci zdravstveno neispravna, osim ako se nakon obavljene laboratorijske analize i/ili superanalize utvrdi suprotno. lan 14. Hrana tetna i neprikladna za zdravlje ljudi 1. tetnom za zdravlje ljudi smatra se hrana ako: a) sadri mikroorganizme ili tkivne parazite opasne za zdravlje ljudi, bakterijske toksine, mikotoksine, histamin i njemu sline tvari ili i druge mikroorganizme ili tkivne parazite iznad doputenih koliina, b) sadri prirodne toksine ili druge prirodne toksine tvari iznad doputenih koliina, c) sadri ostatke pesticida, veterinarskih lijekova, metale i metaloide te druge tvari tetne za zdravlje ljudi iznad doputenih koliina, d) sadri prehrambene aditive koji se ne smiju rabiti u odrenenoj vrsti hrane ili ako je sadraj prehrambenih aditiva prisutnih u hrani iznad doputenih koliina, e) sadri radionuklide iznad propisane granice ili ako je ozraena iznad doputene granice, f) ambalaa sadri mikroorganizme ili druge tvari koje mogu utjecati na povedanje sadraja tvari tetnih za zdravlje ljudi u hrani, g) ako potie od uginulih ivotinja ili od ivotinja kojih klaonika obradba iz bilo kojeg razloga nije doputena. 2. Neprikladnom za ljudsku konzumaciju smatra se hrana ako: a) su senzorska svojstva hrane zbog fizikalnih, kemijskih, mikrobiolokih ili drugih procesa izmijenjena toliko da hrana nije prikladna za prehranu ljudi,

b) sadri tvari ili sirovine koje nisu toksikoloki evaluirane, provjerene i sigurne za ljudsku upotrebu, c) sadri mehanika oneidenja i primjese koje mogu biti tetne za zdravlje ljudi, d) je ambalaa neprikladna ili otedena tako da su mogude mikrobioloke i kemijske promjene hrane u granicama vedim od doputenih. lan 15. Ogranienje i povlaenje hrane na tritu 1. Agencija, u saradnji s mjerodavnim organima, donosi mjere ogranienja stavljanja hrane na trite i zahtjev za povlaenje hrane s trita, ako postoje razlozi za sumnju da je hrana zdravstveno neispravna. 2. O poduzetim mjerama iz stava 1. Agencija je duna odmah izvijestiti Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i Vijede ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijede ministara). lan 16. Provedbeni propisi iz domena higijene i zdravstvena ispravnost Vijede ministara, na prijedlog Agencije, u saradnji sa mjerodavnim organima, donosi provedbene propise o primjeni bilo kojeg postupka u proizvodnji, preradi, obradbi i distribuciji, a koji moe utjecati na higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane i hrane za ivotinje. IV KVALITETA HRANE lan 17. Uvjeti za stavljanje na trite 1. Subjektima u poslovanju s hranom doputeno je da proizvode, stavljaju na trite hranu propisanog kvaliteta, kao i hranu za koju nisu propisani zahtjevi kvaliteta, ako hrana odgovara odredbama o zdravstvenoj ispravnosti i navodima na deklaraciji. 2. Vijede ministara, na prijedlog Agencije, u saradnji s mjerodavnim organima entiteta i Brko Distrikta, donosi provedbene propise kojima se urenuje kvaliteta hrane, radi: a) zatite interesa potroaa,

b) omogudavanja potroaima da izvre izbor u vezi s hranom koju konzumiraju, c) zatita interesa proizvonaa. 3. Provedbenim propisima iz stava 2. ovoga lana utvruju se zahtjevi koji se odnose na: a) obveze subjekata u poslovanju s hranom vezano za kvalitetu, b) klasifikaciju, kategorizaciju i naziv hrane, c) senzorska svojstva i sastav hrane, d) vrstu i koliinu sirovina, dodataka i drugih tvari koji se koriste u proizvodnji i preradi hrane, e) tehnoloke postupke koji se primjenjuju u proizvodnji i preradi hrane, f) metode uzimanja uzoraka i analitike metode radi kontrole kvaliteta hrane, g) dodatne ili specifine podatke koji bi trebali biti navedeni na deklaraciji hrane, a od interesa su za potroaa. lan 18. Hrana neodgovarajude kvalitete Hranom neodgovarajude kvalitete smatra se: a) hrana koja ne zadovoljava propisane standarde kvalitete, b) nepotpuno, neodgovarajude ili nepropisno deklarirana hrana, c) neovlatena upotreba tuneg robnog iga, imena firme i oznake. lan 19. Ogranienje i povlaenje nekvalitetne hrane na tritu Agencija, u saradnji s mjerodavnim organima, donosi mjere ogranienja stavljanja hrane na trite i zahtjev za povlaenje hrane s trita, ako postoje razlozi za sumnju da je hrana neodgovarajude kvalitete. V UVOZ I IZVOZ HRANE lan 20. Uvoz Hrana koja se uvozi u Bosnu i Hercegovinu mora biti u skladu s relevantnim odredbama propisa o hrani ili uvjetima koje Bosna i Hercegovina priznaje barem kao ekvivalentne istima ili, ako

postoji poseban sporazum izmeu Bosne i Hercegovine i zemlje izvoza, s odredbama tog sporazuma. lan 21. Izvoz 1. Hrana izvezena iz Bosne i Hercegovine, radi stavljanja na trite u drugoj zemlji, mora udovoljavati odredbama propisa o hrani. 2. Hrana izvezena iz Bosne i Hercegovine, radi stavljanja na trite u drugoj zemlji, mora udovoljavati uvjetima utvrenim zakonima koji su na snazi u zemlji uvoznici. lan 22. Nadzor zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane pri uvozu 1. Uvoznik hrane mora graninom inspektoru podnijeti zahtjev za pregled poiljke hrane koju uvozi radi utvrivanja zdravstvene ispravnosti i kvaliteta. 2. Mjerodavnosti graninih inspektora u pogledu mjerodavnosti prema pojedinim vrstama hrane i hrane za ivotinje utvruje Vijede ministara na prijedlog Agencije, u saradnji s mjerodavnim organima. 3. Pregled poiljke radi utvrivanja zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane obavlja se na graninim prijelazima ili u mjestu carinjenja robe. 4. Mjerodavni granini inspektor, radi provjere zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane koja se uvozi, ima pravo uzimati uzorke i dati ih na ispitivanje u ovlatene laboratorije. lan 23. Meunarodna svjedodba (certifikat) 1. Pri uvozu hrane za koju je, u skladu sa propisima o hrani obvezatna meunarodna svjedodba (certifikat) o zdravstvenoj ispravnosti i kvaliteti, poiljke mora pratiti propisana meunarodna svjedodba (certifikat) o zdravstvenoj ispravnosti i kvaliteti. 2. Meunarodna svjedodba (certifikat) i drugi dokumenti moraju biti i na jednom od slubenih jezika i pisama koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini. VI UPISNIK I ODOBRAVANJE OBJEKATA

lan 24. Objekti 1. Objekti koji se koriste u primarnoj proizvodnji, proizvodnji, preradi, obradbi i skladitenju hrane moraju biti upisani u Registru Agencije. 2. Agencija, u saradnji s mjerodavnim organima entiteta i Brko Distrikta, donosi propis o sadraju, obliku i nainu voenja upisa. 3. Agencija, u saradnji s mjerodavnim organima entiteta i Brko Distrikta, donijet de provedbene propise kojim de se utvrditi vrsta objekata za koje je potrebno provest postupak odobravanja te rok u kojemu de subjekti koji ved posluju s hranom u objektima koji podlijeu postupku odobravanja udovoljiti uvjetima propisanim posebnim propisima. VII OBVEZE SUBJEKATA U POSLOVANJU S HRANOM lan 25. Opta odgovornost za higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane 1. Subjekti koji obavljaju djelatnosti vezane uz hranu u svim fazama proizvodnje, prerade, obradbe i distribucije duni su osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati potivanje propisa. 2. Za svaku tetu otedenja zdravlja ljudi zbog konzumacije zdravstveno neispravne hrane odgovaraju subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obradbe, distribucije i prodaje. lan 26. Opti i specifini uvjeti higijene hrane 1. Subjekti u poslovanju s hranom na razini primarne proizvodnje moraju osigurati sistemno provoenje optih ili specifinih uvjeta higijene hrane koje utvruje Agencija, u saradnji s mjerodavnim organima. 2. Subjekti za proizvodnju, preradu, obradbu skladitenje i prijevoz hrane moraju osigurati sistemnu provedbu optih ili specifinih uvjeta higijene koje utvruje provedbenim propisima Agencije, u saradnji s mjerodavnim organima entiteta i Brko Distrikta.

3. Subjekti koji posluju s hranom u maloprodaji moraju udovoljavati optim minimalnotehnikim uvjetima koje propisuje Agencija, u saradnji s mjerodavnim organima entiteta i Brko Distrikta. 4. Subjekti koji hranu na maloprodajnom mjestu pripremaju, obrauju ili preranuju te rashlauju i/ili skladite tu hranu, moraju osigurati sistemnu provedbu specifinih uvjeta higijene koje utvruje provedbenim propisima Agencije, u saradnji s mjerodavnim organima entiteta i Brko Distrikta. 5. Subjekti koji posluju s hranom u ugostiteljskoj djelatnosti moraju osigurati sistemnu provedbu optih i/ili specifinih uvjeta higijene koje utvruje provedbenim propisom Agencija, u saradnji s mjerodavnim organima entiteta i Brko Distrikta. lan 27. Odgovornost u vezi s hranom koja ne udovoljava propisanim zahtjevima 1. Ako subjekt u poslovanju s hranom zna ili opravdano sumnja da hrana koju je uvezao, proizveo, preradio, stavio na trite ili distribuirao, ne udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti, duan je odmah sprijeiti stavljanje hrane na trite, odnosno u sluajevima kada proizvod nije vie pod njegovom neposrednom kontrolom o tome odmah obavijestiti mjerodavne organe. 2. Ako je hrana ved stigla do potroaa, subjekt u poslovanju s hranom mora uinkovito i tano obavijestiti potroae o razlozima za njezino povlaenje, i ako je potrebno, od potroaa traiti povrat hrane kojom su ved opskrbljeni, kada ostale mjere nisu dovoljne za postizanje visoke razine zatite zdravlja. 3. Subjekt u poslovanju s hranom u maloprodaji ili distribucijskoj djelatnosti, koja nema izravnog uticaja na ambalau, deklariranje, zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane, unutar granica svoje djelatnosti mora zapoeti postupak povlaenja s trita hrane koja ne udovoljava zahtjevima o zdravstvenoj ispravnosti kad o tome dobije obavijest, odnosno rjeenje kojim se nalae poduzimanje mjera. 4. Subjekt u poslovanju s hranom mora suranivati i ne smije spreavati drugu osobu da surauje

s mjerodavnim organima u mjerama poduzetim radi smanjivanja rizika koji potie od hrane kojom oni opskrbljuju ili su opskrbljivali trite. 5. Subjekt u poslovanju s hranom mora mjerodavnim organima dati informacije prijeko potrebne za sljedivost hrane. lan 28. Zahtjevi koji se odnose na mogudnost sljedivosti hrane 1. Mogudnost sljedivosti mora biti uspostavljena u svim fazama proizvodnje, prerade,obrade i distribucije hrane, sirovina biljnog i ivotinjskog porijekla, ivotinja koje proizvode hranu ili slue za proizvodnju hrane, kao i sljedivosti bilo koje druge tvari koja je namijenjena ugradnji ili se moe oekivati da de biti ugraena u hranu. 2. Subjekti u poslovanju s hranom duni su uspostaviti sistem evidencija, odnosno baze podataka i osigurati postupke koji de im omoguditi da u svakom trenutku mogu identificirati svaku pravnu i fiziku osobu koja ih je opskrbljivala hranom, ivotinjama koje proizvode hranu ili slue za proizvodnju hrane ili bilo kojim drugim tvarima koje su namijenjene proizvodnji ili se moe oekivati da de biti upotrijebljene u proizvodnji hrane. 3. Subjekti u poslovanju s hranom duni su uspostaviti baze podataka i osigurati postupke koji de im omoguditi da u svakom trenutku mogu identificirati druge subjekte u poslovanju s hranom kojima su isporuivali hranu. 4. Subjekti u poslovanju s hranom duni su podatke iz st. 2. i 3. ovoga lana uvati tri godine te ih na zahtjev u svakom trenutku uiniti dostupnim mjerodavnim tijelima. 5. Hrana koja je stavljena na trite ili je vjerojatno da de biti stavljena na trite mora biti deklarirana ili na drugi nain identificirana putem odgovarajude propisane dokumentacije ili drugih informacija, da bi se osigurala mogudnost sljedivosti. 6. Detaljne uvjete koji se odnose na zahtjeve sljedivosti iz ovog lana propisuje Vijede ministara na prijedlog Agencije, u saradnji s mjerodavnim organima entiteta i Brko Distrikta. lan 29. Zahtjevi koji se odnose na sistem samokontrole

1. Subjekt u poslovanju s hranom, osim na razini primarne proizvodnje, duan je uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih i zdravstveno-tehnikih uvjeta proizvodnje u svakom objektu pod njegovom kontrolom, provedbom preventivnog postupka samokontrole, razvijenog u skladu sa naelima sistema analize opasnosti i kritinih kontrolnih taaka. 2. Subjekt u poslovanju s hranom na razini primarne proizvodnje duan je uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih i zdravstveno-tehnikih uvjeta proizvodnje u svakom objektu pod njegovom kontrolom provedbom preventivnog postupka samokontrole, razvijenog u skladu sa dobroj proizvoakoj praksi. 3. Hrana koja se stavlja na trite mora posjedovati odgovarajudi dokumenat o zdravstvenoj ispravnosti i kvaliteti. 4. Uvjete za provedbu sistema samokontrole u objektima iz st. 1. 2. i 3. ovoga lana utvruju provedbenim propisima Vijede ministara, na prijedlog Agencije, u saradnji s mjerodavnim organima u skladu sa mjerodavnostima utvrenim u lanu 26. st. 2. i 4. ovoga zakona. 5. Vijede ministara, na prijedlog Agencije, u saradnji s mjerodavnim organima moe u provedbenim propisima iz stava 4. utvrditi izuzeda od odredbi iz stava 1. ovoga lana za odreene subjekte koji posluju s hranom, a posebice za male subjekte, odreene kategorije subjekata u maloprodaji te u proizvodnji tradicionalnih proizvoda, uz uvjet da je osigurana primjerena razina higijene provedbom postupka samokontrole, razvijenog u skladu sa dobroj proizvoakoj praksi. VIII NOVA HRANA lan 30. Vrste nove hrane 1. U novu hranu ubrajaju se sljedede vrste hrane: a) hrana i sastojci hrane koji sadre genetski modificirane organizme ili se sastoje od njih (u daljnjem tekstu: GMO), b) hrana i sastojci hrane, osim prehrambenih aditiva (aroma i enzima), koji su proizvedeni od GMO, ali ne sadre GMO,

c) hrana ili sastojci hrane s novom ili namjerno modificiranom primarnom molekularnom strukturom, d) hrana i sastojci hrane koji se sastoje od mikroorganizama, gljivica ili algi ili su izolirani iz njih, e) hrana ili sastojci hrane koji se sastoje od biljaka ili ivotinja, mineralnih ili sintetskih tvari ili su izlueni iz njih, osim hrane i sastojaka hrane koji su dobiveni tradicionalnim nainima razmnoavanja ili za koje je odavno poznato da se sigurno mogu konzumirati, f) hrana i sastojci hrane na kojoj je bio primijenjen proizvodni postupak koji se sada ne koristi, a u sluajevima kada on uzrokuje znatne promjene u sastavu ili strukturi hrane ili sastojaka hrane, koje utjeu na njihovu prehrambenu vrijednost, metabolizam, ili razinu nepoeljnih tvari. 2. Kategorije nove hrane navedene u stavku 1. ovoga lana ne smiju: a) biti opasnosne za zdravlje krajnjeg potroaa, b) stvarati zabludu kod krajnjeg potroaa, c) razlikovati se toliko od hrane ili sastojaka hrane koju bi po svojoj namjeni trebali zamijeniti da bi njihova potronja bila za krajnjeg potroaa u prehrambenom smislu nepovoljna. 2. Na kategorije nove hrane iz stava 1., a) i b) primjenjuju se odredbe ovoga zakona i posebnih propisa. lan 31. Stavljanje na trite nove hrane 1. Za stavljanje nove hrane prvi put na trite Bosne i Hercergovine podnositelj zahtjeva mora pribaviti doputenje u skladu sa odredbama ovoga zakona i posebnog propisa. 2. Doputenje iz stava 1. ovoga lana izdaje Agencija, na temelju prethodne saglasnosti mjerodavnih organa. 3. Doputenje za stavljanje na trite hrane i sastojaka hrane koja sadri ili se sastoji od GMO, te hrane i sastojaka hrane koja je proizvedena od GMO, ali ih ne sadri,izdaje Agencija na temelju prethodne saglasnosti mjerodavnih organa. 4. Uvjete i postupak za izdavanje doputenja iz stava 1. ovoga lana propisuje Vijede

ministara na prijedlog Agencije, uz prethodnu saglasnost nadlenih organa. lan 32. Upisnik o izdanim doputenjima za stavljanje na trite nove hrane 1. Agencija vodi upisnik o izdanim doputenjima za stavljanje na trite nove hrane. 2. Sadraj, oblik i nain voenja upisnika iz stava 1. propisuje Agencije, u saradnji s mjerodavnim organima. lan 33. Zabrana stavljanja na trite nove hrane 1. Ako postoje znanstvene nedoumice glede tetnog djelovanja nove hrane na zdravlje ljudi, posebice hrane i sastojaka hrane koji sadre genetski modificirane organizme ili se sastoje od njih, Agencija, u saradnji s mjerodavnim organima, moe privremeno zabraniti njezino stavljanje na trite radi spreavanja ili umanjivanja mogudih negativnih uticaja na zdravlje ljudi. 2. Agencija de, uz prethodnu saglasnost mjerodavnih organa, trajno zabraniti stavljanje na trite nove hrane, posebice hrane i sastojaka hrane koji sadre genetski modificirane organizme ili se sastoje od njih, ako se na temelju znanstvene procjene rizika utvrdi njezina tetnost za zdravlje ljudi. 3. Vijede ministara, na prijedlog Agencije, u saradnji s mjerodavnim organima, moe zabraniti privremeno ili trajno uvoz nove hrane koja sadri genetski modificirane organizme u sluaju nedostatka znanstvenih informacija i znanja o mogudim razmjerima negativnih posljedica na ivot i zdravlje ljudi. lan 34. Nekodljivo uklanjanje nove hrane Nova hrana, posebice hrana i sastojci hrane koji sadre genetski modificirane organizme ili se sastoje od njih, a za koju se utvrdi da ne udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti propisane ovim zakonom, mora se nekodljivo ukloniti u skladu sa posebnom propisu. IX SLUBENA KONTROLA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI, HIGIJENSKE ISPRAVNOSTI I KVALITETE HRANE

lan 35. Slubena kontrola zdravstvene ispravnosti, higijenske ispravnosti i kvalitete hrane 1. Slubena kontrola zdravstvene ispravnosti, higijenske ispravnosti i kvalitete hrane ukljuuje jednu ili vie od sljededih aktivnosti: a) inspekcijski nadzor, b) pregled deklaracija, dokumetnacije i slubenih evidencija, c) uzorkovanje i analizu, d) pregled evidencija iz lana 28. ovoga zakona, e) pregled provedbe i uinkovitosti sistema samokontrole objekta na temelju provjere evidencija i dokumentacije navedenih u lanu 29. ovoga zakona. 2. Nain provedbe slubene kontrole, opta naela i sadraj iz stava 1. propisuje Vijede ministara, na prijedlog mjerodavnih organa. lan 36. Inspekcijski nadzor 1. Inspekcijski nadzor u svrhu slubene kontrole zdravstvene ispravnosti,higijene i kvalitete hrane provode nadleni inspekcijski organi. 2. Inspekcijski nadzor provodi se i na temelju posebnih propisa ako nisu u opreci s odredbama ovoga zakona. lan 37. Uzimanje uzoraka za laboratorijsku analizu 1. Radi slubene kontrole zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane mogu se za potrebe laboratorijskih analiza uzeti uzorci sirovina, sastojka, tehnolokih pomagala i drugih tvari koje se koriste za pripremu i proizvodnju hrane, poluproizvoda, gotove hrane, predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom, kao i sredstava za idenje i odravanje koja se koriste u poslovanju s hranom. 2. Subjekti u poslovanju s hranom duni su za potrebe uzimanja uzoraka staviti besplatno na raspolaganje potrebne koliine hrane, predmeta i sredstava iz stava 1.

X OVLATENI ISPITNI LABORATORIJI I REFERENTNI LABORATORIJI lan 38. Ovlateni ispitni laboratoriji 1. Laboratorijske analize uzoraka iz l. 22. i 37. ovoga zakona, uzetih radi slubene kontrole hrane, provode laboratoriji ovlateni od Vijeda ministara. 2. Uzorke uzima i dostavlja ovlatenom ispitnom laboratoriju mjerodavni inspektor. 3. Trokove obavljenih analiza hrane proizvedene u Bosni i Hercegovini snosi mjerodavno tijelo, a ako hrana ne udovoljava zahtjevima propisanim na temelju ovoga zakona i/ili na deklaraciji navedenim podacima, trokove snosi subjekt u poslovanju s hranom koji hranu proizvodi i/ili stavlja na trite. 4. Popis ispitnih laboratorija u kojem se navodi vrsta laboratorija i analize za koje su ovlateni objavljuje se u Slubenom glasniku BiH i slubenim glasilima entiteta i Brko Distrikta. lan 39. Ispitni laboratoriji 1. Ovlateni ispitni laboratoriji iz lana 38. stava 1. ovoga zakona mogu biti ovlateni za obavljanje: a) osnovnih analiza, b) specijaliziranih analiza, c) specijaliziranih analiza s mogudnodu izdavanja meunarodnih certifikata. 2. Ispitni laboratoriji ovlateni za obavljanje analiza iz stava 1. moraju ispunjavati uvjete utvrene provedbenim propisima koje na temelju ovoga zakona, donosi Vijede ministara, na prijedlog Agencije, u saradnji s mjerodavnim organima. 3. Ispitni laboratoriji ovlateni za obavljanje analiza moraju ispunjavati uvjete utvrene dobrom laboratorijskom praksom i dokazati kompetentnost. 4. Ispitni laboratoriji ovlateni za obavljanje specijaliziranih analiza i izdavanje meunarodnih certifikata moraju ispunjavati uvjete utvrene odgovarajudim normama i biti akreditirani od nezavisne institucije.

5. Vijede ministara moe utvrivati i posebne uvjete koje moraju zadovoljavati ispitni laboratoriji iz stava 1. b) i c). 6. Postupak ocjenjivanja i ovladivanja ispitnih laboratorija iz stava 1. urenuje Vijede ministara, na prijedlog Agencije,uz prethodno miljenje Instituta za akreditiranje Bosne i Hercegovine. 7. Akreditacija, ocjenjivanje i ovladivanje ispitnih laboratorija moe se odnositi na pojedine analize ili skupine analiza te za pojedine vrste hrane. 8. Ovlateni ispitni laboratoriji duni su sudjelovati u odgovarajudim programima provjere strunosti. lan 40. Referentni laboratoriji 1. Za svaku analizu koja se provodi radi slubene kontrole zdravstvene ispravnosti ili kvalitete hrane Vijede ministara na prijedlog Agencije ovladuje referentni laboratorij za pojedine vrste analiza. Jedan laboratorij moe biti referentan za vie analiza. 2. Referentni laboratoriji moraju ispunjavati uvjete utvrene odgovarajudim normama i biti akreditirani od nezavisne institucije. 3. Referentni laboratoriji iz stava 1.: a) savjetuju Agenciju i mjerodavne organe, ovisno o mjerodavnosti pri ovladivanju laboratorija koji su osposobljeni za obavljanje analiza radi slubene kontrole, b) koordiniraju i pruaju potporu, ukljuujudi obuavanje i druge usluge, aktivnostima laboratorija u vezi s tehnikim standardima i metodologijama analiza koje obavljaju, c) organiziraju usporedne testove standardiziranih uzoraka i sudjeluju u njima, na nacionalnoj i meunarodnoj razini, radi pradenja strunosti ispitnih laboratorija, d) osiguravaju da laboratoriji primjenjuju unutarnji sistem osiguranja kvalitete rada (to ukljuuje vrednovanje metode, voenje evidencija, skladitenje reagensa, sigurnost i rutinsko kalibriranje opreme). 4. Trokove financiranja referentnih laboratorija za obavljanje poslova navedenih u stavku 3.

snose mjerodavni organi. 5. Popis referentnih laboratorija u kojem se navode analize za koje su ovlateni kao referentni laboratoriji objavljuje se u Slubenom glasniku BiH i slubenim listovima entiteta i Brko Distrikta. XI UPRAVLJANJE KRIZOM I HITNIM SLUAJEVIMA lan 41. Hitne mjere za osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane a) Kad mjerodavni organ iz lana 15. ovoga zakona utvrdi da je hrana ozbiljan rizik za zdravlje ljudi ili okoli, te da taj rizik ne moe na zadovoljavajudi nain biti uklonjen, moe ovisno o teini situacije, narediti jednu ili vie mjera iz st. 3. i 4. ovoga lana. b) Agencija moe narediti mjere iz st. 3. i 4. ovoga lana bez saglasnosti mjerodavnog organa, ako hitnost sluaja ne doputa drukije. c) Ako je hrana domadeg porijekla, mjere iz stava 1. ovoga lana mogu biti: a) privremena zabrana stavljanja na trite ili upokoriste hrane, b) odreivanje posebnih uvjeta za navedenu hranu, c) odreivanje mjera nekodljivog uklanjanja navedene hrane, d) druge odgovarajude privremene mjere. d) Ako je hrana podrijetlom iz uvoza, mjere iz stava 1. mogu biti: a) privremena zabrana uvoza hrane iz zemlje ili dijela zemlje izvoznice ili zemlje provoza, b) odreivanje posebnih mjera za navedenu hranu iz zemlje ili dijela zemlje izvoznice ili zemlje provoza, c) odreivanje mjera nekodljivog uklanjanja navedene hrane, d) druge odgovarajude privremene mjere. lan 42. Opti plan upravljanja krizom 1. Agencija u saradnji s mjerodavnim organima, mora izraditi opti plan za upravljanje krizom na podruju zdravstvene ispravnosti hrane.

2. Plan iz stava 1. koji donosi Vijede ministara utvruje vrste rizika koji potiu od hrane i mogu neposredno ili posredno biti opasnost za ljudsko zdravlje, a koji vjerojatno nede biti uklonjeni ili smanjeni na prihvatljivu razinu primjenom postojedih odredbi ovoga zakona, ili kojima se nede modi upravljati na odgovarajudi nain primjenom odredbi iz VIII poglavlja ovoga zakona. 3. Planom iz stava 1. utvruju se i praktini postupci prijeko potrebni za upravljanje krizom, ukljuujudi organizaciju krizne jedinice u mjerodavnim organima, njezino popunjavanje osobljem uz primjenu naela transparentnosti i utvrivanje strategije komuniciranja izmeu Agencije, mjerodavnih organa, drugih mjerodavnih tijela dravne uprave i ustanova, potroaa, te subjekata u poslovanju s hranom. XII HRANA ZA IVOTINJE lan 43. Zahtjevi koji se odnose na zdravstvenu ispravnost i kvalitet hrane za ivotinje 1. Na trite nije doputeno stavljati zdravstveno neispravnu hranu za ivotinje. 2. Hrana za ivotinje smatra se zdravstveno neispravnom za upotrebu ako tetno djeluje na zdravlje ivotinja koje proizvode hranu ili se koriste za proizvodnju hrane, te hranu dobivenu od tih ivotinja ini zdravstveno neispravnom za ljudsku konzumaciju. 3. Kada je hrana za ivotinje, koja ne zadovoljava zahtjeve zdravstvene ispravnosti i kvalitete dio jedne proizvodne serije ili poiljke istovrsne hrane za ivotinje, pretpostavlja se da je sva hrana za ivotinje u toj proizvodnoj seriji ili poiljci takoer neispravna, osim ako se nakon obavljene laboratorijske analize i superanalize utvrdi suprotno. lan 44. Stona hrana neprikladna za upotrebu 1. Kada postoje razlozi za sumnju da je hrana za ivotinje zdravstveno neispravna i ne zadovoljava uvjete kvalitete, Agencija u saradnji s mjerodavnim organima poduzet de mjere ogranienja stavljanja hrane za ivotinje na trite, odnosno njezino povlaenje s trita. 2. Agencija u saradnji s mjerodavnim organima donosi provedbene propise kojim de utvrditi:

a) zahtjeve koji se odnose na zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane za ivotinje, b) higijenske uvjete i postupanja u poslovanju s hranom za ivotinje, c) uvoenje sistema samokontrole te njihovu primjenu od subjekata u poslovanju s hranom za ivotinje radi osiguranja zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane za ivotinje koju stavljaju na trite, d) propisati uvjete glede strunih djelatnika, prostorija i opreme koje moraju ispunjavati laboratoriji za obavljanje analiza i superanaliza hrane za ivotinje, e) propisati zabranu ili ogranienje upokoriste odrenih sirovina u proizvodnji hrane za ivotinje koje potiu iz specifinih izvora, bilo po vrsti ivotinje, mjestu porijekla, svojoj prirodi, naknadnoj obradbi ili drugim karakteristikama, f) propisati i druge uvjete u vezi s hranom za ivotinje, za koje se utvrdi da su prijeko potrebni da bi se osiguralo da hrana za ivotinje udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti i kvalitete. lan 45. Uvoz i izvoz hrane za ivotinje Na uvoz i izvoz hrane za ivotinje u Bosnu i Hercegovinu primjenjuju se odredbe l. 20. do 23. ovoga zakona. lan 46. Upis u upisnik objekata Na upis u registar (registraciju i/ili odobravanje) objekata u kojima se proizvodi i skladiti hrana za ivotinje primjenjuju se odredbe propisa o veterinarstvu. lan 47. Obveze i odgovornosti subjekata u poslovanju s hranom za ivotinje Obveze i odgovornosti subjekata u poslovanju s hranom za ivotinje u vezi s: a) higijenom, zdravstvenom ispravnodu i kvalitetom hrane za ivotinje, b) postupanjem ako hrana za ivotinje ne udovoljava propisanim zahtjevima, c) uvoenjem sistema samokontrole u objektima koji se koriste u poslovanju s hranom za

ivotinje, d) uvoenjem sistema koji de omoguditi sljedivost hrane za ivotinje, sukladne su obvezama i odgovornostima subjekata u poslovanju s hranom propisanim u Poglavlju VI ovoga zakona. lan 48. Stavljanje na trite hrane za ivotinje koja se sastoji ili sadri GMO Odredbe Poglavlja VII ovoga zakona u potpunosti se primjenjuju na stavljanje na trite hrane za ivotinje koja se sastoji ili sadri GMO. lan 49. Slubena kontrola hrane za ivotinje Na slubenu kontrolu hrane za ivotinje primjenjuju se odredbe sadrane u Poglavlju VIII ovoga zakona. lan 50. Ovlateni ispitni i referentni laboratoriji Odredbe Poglavlja IX ovoga zakona primjenjuju se u potpunosti na ovlatene ispitne i referentne laboratorije za hranu za ivotinje. lan 51. Upravljanje krizom i hitnim sluajevima Na hitne mjere za osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane za ivotinje i izradu opteg plana za upravljanja krizom na podruju zdravstvene ispravnosti hrane za ivotinje primjenuju se odredbe l. 41. i 42. ovoga zakona. XIII AGENCIJA ZA SIGURNOST HRANE lan 52. Opte odredbe 1. U cilju osiguranja sigurnosti hrane i hrane za ivotinje, vrenja znanstvenih i strunotehnikih poslova iz ovoga zakona i primjene meunarodnih konvencija i meunarodnih sporazuma iz podruja sigurnosti hrane i hrane za ivotinje obvezujudih za Bosnu i Hercegovinu,

osniva se Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. 2. Vijede ministara posebnim aktom osniva Agenciju, u skladu sa ovom zakonu, na prijedlog Ministarstva. 3. Agencija ima svojstvo pravne osobe s pravima i obvezama propisanim ovim Zakonom i statutom Agencije. 4. Statut Agencije donosi Upravno vijede uz saglasnost Vijeda ministara. 5. Sredstva za rad Agencije osiguravaju se u dravnom proraunu Bosne i Hercegovine. 6. Agencija ostvaruje i prihode od drugih aktivnosti koje organizira i provodi unutar vlastite djelatnosti. lan 53. Djelatnost Agencije 1. Agencija je obvezna pruati znanstvene savjete, te znanstvenu i tehniku potporu zakonodavstvu i politici Bosne i Hercegovine u svim podrujima koja imaju izravan ili neizravan uticaj na sigurnost hrane i hrane za ivotinje. Ona daje neovisne podatke o svim pitanjima u okviru tih podruja i prenosi podatke o rizicima. 2. Agencija predstavlja kontaktnu toku za aktivnosti u komisiji Codex Alimentarius. 3. Agencija je duna doprinositi visokoj razini zatite ivota i zdravlja ljudi te, u tom smislu, voditi rauna o zdravlju i dobrobiti ivotinja, zdravlju bilja i okolia, na teritoriju Bosne i Hercegovine. 4. Agencija je duna prikupljati i analizirati podatke kako bi se omogudilo karakteriziranje i pradenje rizika koji imaju izravan ili neizravan uticaj na sigurnost hrane i hrane za ivotinje. 5. Zadaci Agencije obuhvataju i pruanje: a) znanstvenih savjeta, te znanstvene i tehnike potpore vezano uz ljudsku prehranu u vezi sa zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, kao i pomodi u komunikaciji vezano uz pitanja prehrane u okviru programa zdravstvene zatite u Bosne i Hercegovine, b) znanstvenih miljenja o drugim pitanjima vezanima uz zdravlje i dobrobit ivotinja i zdravlje bilja,

c) znanstvenih miljenja o proizvodima, ukljuujudi hranu i hranu za ivotinje vezano uz genetski modificirane organizme. 6. Agencija je duna pruati znanstvena miljenja koja de sluiti kao znanstvena osnova za izradu i usvajanje mjera Vijeda ministara, a koja su u okviru djelatnosti Agencije. 7. Agencija je duna obavljati svoje zadatke u uvjetima koji de joj omoguditi da bude referentna taka zahvaljujudi svojoj neovisnosti, znanstvenoj i tehnikoj kvaliteti miljenja koje daje i informacija koje prosljeuje, transparentnosti svojih procedura i metoda rada i panji koju posveduje provedbi povjerenih joj zadataka. 8. Agencija je duna djelovati u uskoj saradnji s mjerodavnim organima, koji su obvezni unutar svojih mjerodavnosti, osigurati ispunjenje zadataka Agencije. 9. Agencija i mjerodavni organi suranuju u promicanju efektivne povezanosti izmeu funkcija procjene rizika, upravljanja rizikom i objave rizika. lan 54. Zadade Agencije 1. Zadade Agencije su sljedede: a) prua mjerodavnim organima najbolja znanstvena miljenja u svim predmetima utvrenim zakonodavstvom i o svim pitanjima u okviru svojih djelatnosti, b) promie i koordinira razvoj jedinstvenih metodologija ocjenjivanja rizika u podrujima u okviru svoje djelatnosti, c) inicira, priprema i organizira izradu provedbenih propisa iz ovoga zakona, d) prua znanstvenu i tehniku potporu mjerodavnim organima u podrujima u okviru svoje dijelatnosti i, kad se to od nje zatrai, u tumaenju i razmatranju miljenja ocjene rizika, e) stavlja na raspolaganje znanstvene studije u okviru svojih djelatnosti, f) traiti, prikupljati, usporeivati, analizirati i sumira znanstvene i tehnike podatke u podrujima u okviru svoje djelatnosti, g) poduzima mjere kojima se utvruju i karakteriziraju rizike koji se pojavljuju u podrujima u okviru svoje djelatnosti,

h) uspostavlja sistem mrea organizacija koje djeluju u podrujima u okviru njezine djelatnosti i odgovora za njihovo djelovanje, i) prua znanstvenu i tehniku pomod u postupcima upravljanja kriznim stanjima koje provode mjerodavni organi vezano uz sigurnost hrane i hrane za ivotinje, j) osigurava da javna tijela i zainteresirane strane urno dobiju pouzdane, objektivne i opsene podatke u podrujima u okviru djelatnosti Agencije, k) izraava samostalno vlastite zakljuke i usmjerenja u pitanjima u okviru svoje mjerodavnosti. 2. Agencija obavlja i druge poslove utvrene ovim zakonom i drugim propisima. lan 55. Tijela Agencije Tijela Agencije su: a) Upravni odbor, b) direktor, c) Savjetodavno vijede, d) Znanstveno vijede i znanstveni odbori. lan 56. 1. Agencijom upravlja direktor u saradnji sa zamjenikom direktora, sekretarom u skladu sa zakonu, Pravilnikom o unutarnjem ustroju Agencije i drugim optim aktima u skladu sa Zakonu. 2. Direktor Agencije sudjeluje u radu Upravnog odbora Agencije bez prava glasa. 3. Direktor Agencije donosi opta akta Agencije u skladu sa Zakonu. lan 57. 1. Direktora i zamjenika direktora Agencije imenuje Vijede ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog predsjedatelja Vijeda ministara u skladu sa Zakonu o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine. 2. Direktora i zamjenika direktora imenuje Vijede ministara na razdoblje od etiri godine, s tim da na istu funkciju mogu biti imenovani jo jedan mandat. 3. Sekretar Agencije bira se u skladu sa Zakonu o dravnoj slubi u institucijama Bosne i

Hercegovine. lan 58. 1. Direktor, zamjenik direktora i sekretar ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine. 2. Direktor i zamjenik direktora Agencije za svoj rad odgovaraju Vijedu ministara. lan 59. Sastav i mandat Upravnog odbora 1. Upravni odbor Agencije ima 15 lanova koje imenuje Vijede ministara na zajedniki prijedlog mjerodavnih organa. 2. Upravni odbor Agencije ine predstavnici: a) Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, b) Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, c) Uprave za zatitu bilja Bosne i Hercegovine, d) Federalnog ministarstva zdravstva, e) Ministarstva zdravlja i socijalne zatite Republike Srpske, f) Federalnog ministarstva poljoprivrede,vodoprivrede i umarstva, g) Ministarstva poljoprivrede,vodoprivrede i umarstva Republike Srpske, h) Federalnog ministarstva trgovine, i) Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, j) Vlade Brko Distrikta, k) entitetskkih ministarstava nadlenih za prehrambenu industriju, l) a ostala tri lana Upravnog odbora imenuje Vijede ministara na osnovu posebnih propisa. 3. Mandat lanova Upravnog odbora je etiri godine. 4. Predsjednika Upravnog odbora biraju lanovi vijeda iz svojih redova na razdoblje od tri godine. lan 60. Zadade i nain rada Upravnog odbora

1. Upravni odbor Agencije: a) odobrava, odnosno usvaja interne propise Agencije i njezinih sastavnih dijelova, b) predlae propise za podruje hrane i hrane za ivotinje, c) usvaja financijske propise Agencije, d) osigurava da Agencija obavlja svoje funkcije i izvrava zadatke koji su joj dodijeljeni u skladu sa zakonu, e) osigurava da radni programi Agencije budu sukladni propisima i politici prioriteta Vijeda ministara na podruju sigurnosti hrane, f) u to kradem roku, ini dostupnim javnosti dnevne radove, zapisnike i druge dokumente sa sastanaka Upravnog odbora, ukljuujudi i interne propise Agencije, proceduralne propise Upravnog odbora i financijske propise Agencije, g) usvaja Program aktivnosti najdulje za razdoblje od etiri godine, h) usvaja prije 31. sijenja svake godine Program rada Agencije za razdoblje do 31. januara idude godine, i) prije 30. marta svake godine usvaja Opte IZVJETAJ o radu Agencije u prethodnoj godini. 2. Upravni odbor Agencije donosi odluke vedinom glasova svojih lanova. 3. Upravni odbor Agencije sastaje se na poziv predsjednika ili direktora ili na zajedniki zahtjev tri svoja lana. lan 61. Savjetodavno vijede 1. Savjetodavno vijede ima 15 lanova i ine ga predstavnici instituta i zavoda za javno zdravstvo, institucija za prehrambenu tehnologiju, veterinarskih instituta i zavoda, agronomskih instituta, institucija mjerodavnih za zatitu okolia, Instituta za standarde Bosne i Hercegovine, Instituta za akreditiranje Bosne i Hercegovine, te lanova iz reda udruga potroaa, komora i udruga koje imaju interes na podruju sigurnosti hrane, odnosno hrane za ivotinje. 2. lanove Savjetodavnog vijeda imenuje Upravni odbor na prijedlog mjerodavnih organa u skladu sa posebnim propisima.

3. Savjetodavno vijede savjetuje rukovodioca u izvravanju poslova Agencije. 4. Zadade i nain rada Savjetodavnog vijeda kojemu predsjeda direktor Agencije utvruju se Statutom i drugim optim aktima Agencije. lan 62. Znanstveno vijede i znanstveni odbori 1. Agencija ima Znanstveno vijede i znanstvene odbore, kao struna tijela za utvrivanje znanstvenih miljenja u okviru djelokruga Agencije. 2. Djelokrug i broj lanova Znanstvenog vijeda, te djelokrug, broj znanstvenih odbora s brojem lanova, kao i postupak i nain rada utvruje se Statutom i drugim optim aktima Agencije, u skladu sa meunarodnim propisima i pravilima. lan 63. Znanstvena miljenja 1. Znanstveno vijede daje znanstvena miljenja: a) na zahtjev Upravnog odbora, u vezi s bilo kojim predmetom unutar njegove mjerodavnosti, te u svim sluajevima za koje dravno zakonodavstvo predvia da se konzultira Znanstveno vijede, b) na vlastitu inicijativu, o predmetima u okviru svoje mjerodavnosti. 2. Zahtjevi navedeni u stavku 1. a) moraju biti popradeni svim potrebnim informacijama koje objanjavaju o kojem znanstvenom pitanju se radi. 3. Znanstveno vijede daje znanstveno miljenje u roku koji je naveden u zahtjevu za dobijanje miljenja, osim ako objektivne okolnosti to onemogudavaju. 4. Ako je vie razliitih zahtjeva predano u vezi s istim pitanjem, ili ako zahtjev nije u skladu sa stavku 2. ako je nejasan, ili ako je Znanstveno vijede ved dalo miljenje o nekom odrenenom pitanju te je zakljuilo da nema novih informacija koje bi trebalo razmatrati, ono moe ili odbiti zahtjev ili predloiti da ga se izmijeni i dopuni u dogovoru s rukovoditeljem. Odbijanje mora biti obrazloeno Upravnom odboru. lan 64.

Naknade i trokovi lanovima Upravnog odbora, Savjetodavnog vijeda, Znanstvenog vijeda i znanstvenih odbora Agencije pripada naknada za rad i naknada trokova u vezi s radom, a visinu naknada utvruje Vijede ministara. XIV DRAVNI SLUBENICI I UPOSLENICI AGENCIJE lan 65. 1. Poslove osnovnih djelatnosti koje su ovim zakonom stavljeni u mjerodavnost Agencije obavljaju dravni slubenici, koji se postavljaju na radna mjesta utvrena Zakonom o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine. 2. Kategorija u okviru radnih mjesta koje obavljaju dravni slubenici utvruje se Pravilnikom o unutarnjem ustroju Agencije. 3. Pomodno-tehnike poslove u Agenciji obavljaju uposlenici u skladu sa vaedim propisima. lan 66. 1. Rad Agencije je dostupan javnosti. 2. Javnost rada Agencije moe se osigurati ili iskljuiti samo u sluajevima utvrenim u legislativi BiH. Agencija ima pravo pristupa informacijama u skladu sa Zakonu o pristupu informacijama u Bosni i Hercegovini. 3. Agencija je duna uvati potpuno povjerljivost komercijalnih informacija koje su joj dane u smislu da ih moe dalje plasirati samo uz odobrenje davaoca komercijalnih usluga. XV UNUTARNJI USTROJ PROGRAM RADA I IZVJETAJ lan 67. 1. Unutarnji ustroj Agencije utvruje se Pravilnikom o unutarnjem ustroju koji donosi direktor Agencije, uz saglasnost Vijeda ministara. 2. Pravilnikom o unutarnjem ustroju Agencije utvruju se: a) organizacijske jedinice i njihova mjerodavnost, b) nain upravljanja, c) programiranje i izvravanje poslova,

d) ovlasti i odgovornosti dravnih slubenika u obavljanju poslova, e) ukupan broj dravnih slubenika u obavljanju poslova, f) naziv i raspored poslova po organizacijskim jedinicama, s opisom poslova za svakog dravnog slubenika i uposlenika ili skupinu dravnih slubenika i uposlenika s potrebnim uvjetima u pogledu strune spreme i drugih uvjeta za rad na odrenim poslovima, g) broj pripravnika koji se primaju u radni odnos i uvjeti za njihov prijem. lan 68. 1. Direktor Agencije duan je za svaku godinu donijeti Program rada i podnijeti izvjetaj o radu. 2. Program rada i izvjetaj o radu podnosi Vijedu ministara. XVI KAZNENE ODREDBE lan 69. 1. Novanom kaznom od 25.000 KM do 100.000 KM kaznit de se za prekraj pravna osoba ako: a) stavlja na trite novu hranu protivno lanu 31. stavku 1. ovoga zakona, b) stavlja na trite hranu zdravstveno neispravnu iz lana 12. stavak 2. ovoga zakona, c) puta na trite hranu neodgovarajude kakvode iz lana 18. ovoga zakona, d) stavlja na trite hranu za ivotinje protivno lanu 48. ovoga zakona. 2. Za prekraje iz stava 1. ovoga lana kaznit de se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. 3. Za prekraje iz stava 1. ovoga lana kaznit de se fizika osoba novanom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. lan 70. 1. Novanom kaznom od 12.500 KM do 25.000 KM kaznit de se za prekraj pravna osoba ako: a) uvozi hranu protivno lanu 20. stavak 1. ovoga zakona, b) obavlja djelatnost u neregistriranom objektu protivno lanu 22. stavak 1. ovoga zakona, c) obavlja radnje protivno lanu 27. ovoga zakona,

d) obavlja radnje protivno lanu 29. ovoga zakona, e) stavlja na trite hranu za ivotinje protivno lanu 43. stavak 1. ovoga zakona. 2. Za prekraje iz stava 1. ovoga lana kaznit de se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. 3. Za prekraje iz stava 1. ovoga lana kaznit de se fizika osoba novanom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. lan 71. 1. Novanom kaznom od 7.500 KM do 17.500 KM kaznit de se za prekraj pravna osoba ako: a) obavlja radnje protivno lanu 25. stavak 1. ovoga zakona, b) obavlja radnje protivno lanu 28. ovoga zakona. 2. Za prekraje iz stava 1. ovog lana kaznit de se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. 3. Za prekraje iz stava 1. ovoga lana kaznit de se fizika osoba novanom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. XVII PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 72. Ostali propisi Vijede ministara na prijedlog Agencije donijet de: a) propise o novoj hrani, b) propise o oznaavanju i reklamiranju hrane, c) propise o oznaci tradicionalnog ugleda hrane, d) propiseo oznaci izvornosti i oznaci zemljopisnog porijekla hrane kao i druge potrebne propise iz ovog podruja oblasti. lan 73. Rok za donoenje provedbenih propisa 1. Mjerodavni organi duni su u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti provedbene propise iz ovog zakona, izuzev propisa iz lana 22. stavak 2. koji je

potrebno donijeti u roku 12 mjeseci. 2. Do donoenja propisa iz stava 1, primjenjivat de se vaedi propisi, ako nisu u opreci s odredbama ovoga zakona. 3. Mjerodavni organi mogu donijeti i druge propise, osim propisa predvienih ovim zakonom, ukoliko su potrebni za primjenu Zakona. lan 74. Upravni odbor i v.d. direktor 1. Vijede ministara imenovat de lanove Upravnog odbora Agencije, te privremenog direktora Agencije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. 2. Obvezuje se Upravni odbor Agencije da donese statut u roku od etiri mjeseca i druge opte akte u roku od est mjeseci od dana imenovanja. 3. Obvezuje se privremeni direktor Agencije da obavi pripreme za poetak rada Agencije te da podnese prijavu za upis u sudski registar u roku od tri mjeseca od dana imenovanja. lan 75. Doputenja za stavljanje na trite GMO Doputenja za stavljanje na trite nove hrane iz lana 31. ovoga zakona i hrane za ivotinje koja sadri ili se sastoji od GMO iz lana 48. ovoga zakona, nede se izdavati do donoenja provedbenih propisa utvrenih lanom 31. stavkom 4. lan 76. Stupanje na snagu zakona Ovaj zakon stupa na snagu osam dana od dana objave u Slubenom glasniku BiH, a objavit de se i u slubenim glasilima entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. PS BiH broj 107/04 9. septembra 2004. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupnikog doma

Parlamentarne skuptine BiH Martin Ragu, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH Goran Milojevid, v. r. Izaberi jezinu opciju Odaberi jezik Pretraga

Prednacrti Pravilnika za javnu raspravu

Trenutno stanje pravnih propisa u oblasti hrane i hrane za ivotinje Pravni okvir za izradu propisa iz oblasti hrane i hrane za ivotinje Pregled odranih sastanaka na izradi pravnih propisa u 2008 godini

Novi sadraj U rubrici zakonska regulativa i podzakonski akti, dostupni su Vam podzakonski akti iz oblasti hrane i hrane za ivotinje Saznaj vie... Bilten Agencije za sigurnost hrane BiH Preporuke u cilju zatite Vaeg zdravlja: ta su salmoneloze? ta je uzronik bolesti? Ko najvie oboljeva? Bilten Agencije za sigurnost hrane Salmoneloze