ANDRAGOGIJA Vid Funkcija vida osjetno slabi u odraslom dobu.

Taj proces postepeno traje od 18 do 40 godine,da bi posle tog perioda nastupilo intenzivnije slabljenje vida koje traje do 55 godine. Inteligencija Torndjakova istraivanja pokazuju da inteligencija raste do 25-26 godine, a onda postepeno opada do 42 godine u prosjeku 1% godinje. Sluh-optimalna otrina sa 15 god. ustalnom opadanju do 65. Sposobnost uenja raste do 16 g. a zakonitost uenja ista od15 do50g. Pod odraslim uenikom podrazumjeva se socijalno, psiholoki i profesionalno manje ili vie zrela osoba koja ui i obrazuje se radi sticanja ili usavravanja i obogaivanja znanja i vjetina. Tri vrste osobenosti odraslih uenika: -Socijalne: status odraslih uenika, odnosno njihovu ukljuenost u praktini ivot drutva. -Socijalno-psiholoke: koje se iskazuju tako to odrasli uenici razliite pojave u ivotu posmatraju kroz prizmu svog sopstvenog iskustva. -Psiholoke: uopte povezane sa formiranjem psihikih mehanizama, opaanja, panje, pamenja i miljenja. Osnovna podruja i sadraji obrazovanja odraslih su: -podruje funkcionalne pismenosti i osn obrazovanja, -podruje profesionalnog obrazovanja, -podruje drutveno-ekonomskog obrazovanja, -podruje obrazovanja za ivot porodice, -podruje kulturno-estetskog obrazovanja, -podruje ekolokog obrazovanja, Informalno uenje je ono gdje institucija kontrolira ciljeve,ali uenik kontrolie sredstva. Neformalno:uenik kontrolie ciljeve ,ali institucija kontrolie sredstva uenja. Samousmjereno:uenik kontrolie i ciljeve uenja i sredstva uenja Organizaciono uenje je uenje koje se deava u grupi (organizacija),pomou grupe i zbog njenih namjera i ciljeva.Uenje na organizacionom nivou mnogo je kompleksnije od uenja na individualnom nivou. Kolbov model uenja: 1. Konkretno iskustvo;uenje zapoinje kada se linost ili tim suoi sa novim konk iskustvom,udubljuje se u njegovo razumjevanje kroz proces posmatranja. 2. Refleksivna opservacija;traganje za odgovorom na pitanje sta je primjeeno,uinjenoili doivljeno. 3. Konceptualizacija;analiziranje podataka i njihovo osmiljavanje. 4. Aktivno ekspermentisanje;razmatranje implikacija i modifikovanje ponaanja odnosno znanja. Maslowljeva teorija- on je zakljuio da kad se jedna skupina potreba zadovolji ona prestaje biti motivator. Takoe smatra da su potrebe nie razine uvjet za potrebe vie razine.

Savremeno shvatanje obrazovnih potrebe: Stvarne potrebe: sutin se ne razlikuju od potreba u perspektivnom smislu; Obrazovne potrebe: razlikuje se od dr. samo po tome to moe biti zadovoljna uenjem; Realna obrazovna potreba: najva. karika koja se moe zadovoljiti u procesu uenja kroz sticanje znanja i vjetina i izgraivanje stavova; Doivljena potreba: moe biti, ali i ne mora biti obrazovna potreba, ali je tjesno povezana sa interesima i sutinski je svjesna elja ili spojni indikator. Simptomatina potrba: asocira na doivljenu potrebu i u sutini je njena manifestacija.

Osobine zrelosti: Psihofizioloka zrelost- znai zrelost ovjekova organizma i njegovih funkcija; Psiholoka zrelost- podrazumjeva optimalno funkcionisanje motorike i psihomotorike, sposobnost za kontrolu emocija i usaglaenost emocija sa situaciom; Socijalna zrelost- prvenstveno se odnosi na sposobnost odrasle osobe da uskladi svoje potrebe i postupke sa potrebama i postupcima drugih ljudi; Profesionalna zrelost- sposobnost odraslog da kvalifikovano obavlja svoj posao i samostalno zarauje za ivot da bi obezbjedio svoju egzistenciju i izdravanje lanova svoje porodice.

Funkcije obrazovanja odraslih 1. Kompenzaciona funkcija- povezuje se sa potrebama eliminisanja nepismenosti ali i svih drugih deficita nastalih u mladosti; 2.Struna funkcija- usmjerena je na to da odrasli steknu i usavre svoja profesionalna i druga znanja potrebna na poslu ali i u ivotu; 3.Kulturna funkcija- sagledava se kroz potrebu da se odraslim omogui razumjevanje prirode svijesti, kulturnog nasljea, drutva u kojem ivi kako bi mogli ivjeti bogatije i sadrajnije; 4.Politika funkcija-je u tome da draslim osiguraju bolje osnove za uee u javnom ivotu, odnosno da im omogui bolje razumjevanje spoljne politike. Prema Onukinu i Ogarevu obrazovanje ima sledee funkcije: Kompenzacionu: koja popunjava ranije nezadovoljene obrazovne mogunosti, Adaptacionu koja podrazumjeva prilagoavanje novim zahtijevima ivota i Razvijajuu koja ima za cilj postepeno obogaivanje stvaralakih sposobnosti ovjeka i njegovog duhovnog svijeta. Tri pojma drutva koje ui: -Obrazovano drutvo -Trite uenja -Mree uenja Ganje je razvio informaciono-procesni model uenja i definie kao seriju koraka: - selektivna percepcija stimulansa, - skladitenje u kratkotrajno pamenje, - dekodiranje, - skladitenje u dugorono pamenje, - pozivanje informacija iz dugoronog pamenja, - odgovor , uinak , feedback.

Koncepcija motivacione orjentacije 1. motivisan na cilj 2. orjentisan na aktivnost 3.orjentisan na proces uenja Organizacija nastave za odrasle: -redovna (klasina)nastava -dopisno-konsultativna nastava -multimedijska nastava Hulova tipologija participacije odraslih Socijalni kontakt:odrasli ele da sklope prijateljstva,da budu prihvaeni od drugih Socijalna stimulacija:odrasli ele da pobjegnu od dosade,izbjeg. intelekt. tjeskob. Profesionalno unapreenje:odrasli ele osigu profesionalno unapreenje,vii status u profesiji Sluenje zajednici:osobe ele da budu efikasniji graani,da se pripreme za sluenje zajednici Spoljna oekivanja:pojedine osobe participiraju u obrazovanju odraslih sa instrukcijama nekog drugog Kongitivni interes:osobe uivaju u uenju i zbog uenja Bure-ovi faktori koji opredjeljuju uee odraslih u obrazovnim aktivnostima: I faktor-elja za znanjem IIfaktorelja da se postigne individualni cilj III faktor-da se postignu socijalni ciljevi IV faktor-elja da se postignu religiozni cilj. V faktor-elja da se uestvuje u socij aktivn. VI faktor-elja za isticanjem VII faktor-da se zadovolji formalni zahtijev Andragogija je spoj dvije rijei: Andros-to znai ovjek Agein- to znai voditi Andragogija je nauka o obrazovanju odraslih Razvojni put Andragogije (Samolovev) 1.Faza univerzalne i jedinstvene pedagoke misli 2. Faza istoriskog oblikovanja prvih pojava andragokog vaspitnog rada 3.Faza dedukcije i aplikacije optih pedagokih saznanja na andragoko podruj 4. Faza relativne samostalnosti andragogije kao nauke. Andragogija mora nastojati da: 1.smanji uenikovu zavisnost od nastavnika 2.pomogne uenicima da shvate kako se koriste resursi uenja,posebno iskustvo drugih a posebno nastavnika 3.pomoi odraslima da definiu svoje potrebe uenja i kao neposrednu svjesnost i kao kulturne i psiholoke predpostavke koje utiu na njihovu percepciju potreba.

Kolb-ovi stilovi uenja -Konverger,apstraktna konceptualizacija i aktivno eksperimentisanje. -Diverger, konkretno iskustvo irefleksivna opservacija -Asimilator, astraktna konceptualizacija i refleksivna opservacija -Akomodator, konkretno iskustvo i aktivno eksperimentisanje. Uenje (Radonji) -ono je svjesna,namjerna,cilju usmjerena aktivnost -cilj te aktivnosti je sticanje znanja i vjetina -uenje je najee vezano za ponavljanje

Povezanost Andragogije i Antopologije

Za andragog. su naroito vani rezultati istraivanja pedagoke antropologije koja istrauje stvarna zbivanja u sistemu funkcionalnog obrazovanja,primjenjujui metod opservacije kad god je to mogue.Sve je to u funkciji potpunijeg rjeavanja izvjesnih problema iz oblasti obrazovanja odraslih u savremenom svijetu.

Andragogija-Pedagogija
Iz raznih shvatanja da je andrag. proizila iz pedagog. ili iz sukoba sa pedagog .,neosporna je njihova me. povezanost i upuenost jedne na drugu.Razlog za tu povezanost nalazi se u bliskosti njihovog predmeta prouavanja.

Andragogija Psihologija
Bez poznavanja rezultata istrivanja iz oblasti psihologije nije mogue sagledati sutinu obrazovno-vaspitnog rada sa odraslim,organizaciju nastave i uenja,osobenosti razliitih stilova uenja,motivacionu osnovu obrazovanja odraslih i mnoga druga znaajna pitanja i probleme.

Andragogija -Sociologija
Mjesto i funkcije kolskih institucija u drutvu,odnose kole i globalnog drutva,ukljuujui prouavanje organizacije ili sistema koji se u cjelini,brine za kolu,odnose izmeu nastavnika i odraslih uenika

Tri cilja obrazovanja odraslih

a)Humanistiki ciljevi:obrazovni i odgojni ideal sastoji se u viestranom razvoju linosti ovjeka.Human. i obrazovni odgoj uslovno bi mogli nazvati unutranjim ciljem obrazovne djelatnosti. Poticanje ekonomskog i privrednog rasta, tj. razvoj proizvodnih snaga odre. drutva ali i unapreenje ekonom. poloaja pojedinaca koji se obrazuju. Socijalni ciljevi obrazovanja se sastoje u napreenju soc. poloaja pojedinca,idejnoj komercijalizaciji drutva i razvoju dominantnog drutvenog odnosa.

Laswelova paradigma komunikacija 5W

-WHO poiljatelj poruke,WHAT-poruka, TO WHOME-primatelj poruke,IN WITH CHANAL-kanal za prevoz,WITH WHOT EFEKT-uinak

Drugi nazivi za neformalno obrazovanje

Slobodno obrazovanje,liberalno obrazovanje,netradicionalno,vankolsko Karakteristike organizacije koja brzo ui: -sposobnost za adaptaciju na spoljne okoln. -stalno prisutno i njegovano osjeanje line i kolektivne odgovornosti za uspjeh organizacije i njeno funkcionisanje -shvatanje da je promjena jedino stabilno organicaciono stanje -usmjerenost na organizacione pre nego na individualne procese uenja -vrednovanje sposobnosti samouenja kao kljunih personalnih vjetina -sposobnost lanova organizacije da identifikuju i analiziraju probleme sa kojima se suoavaju i produkuju relevantna rjeenja. -Samolovev,B Obrazovanje odraslih u prolosti i danas,Znanje,Zagreb -Savievi,D.Obrazovanje za ivot i porodicu -Pastuovi,N.Obrazovni ciklus -Pataki,S.Opa pedagogija -Kuli,R.Sadraj rada i obrazovanje -Despotovi,M.Znanje i kritiko miljenje u odraslom dobu