AUSTRIJA

Austrija je drava je u Srednjoj Europi, a sastoji se od 9 saveznih drava. Austrija granii s Lihtentajnom ivicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Maarskom i Slovakom na istoku, te Njemakom i ekom na sjeveru. Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih drava To su: 1 - Gradie 2 - Koruka 3 - Donja Austrija 4 - Gornja Austrija 5 - Salzburg 6 - tajerska 7 - Tirol 8 - Vorarlberg 9 - Be Slubeni jezik Austrije je njemaki jezik, ali u svakodnevnom ivotu najvei dio govori dijalektom koji pripada ili bavarsko-austrijskoj ili, u Vorarlbergu, alemanskoj grupi dijalekata. U saveznoj dravi Gradie govori se i hrvatski, maarski i romski jezik, a u saveznoj draviKoruka slovenski jezik. Austrijski zapad i jug lee u Alpama. Zbog tih planinskih podruja, Austrija je glasovito turistiko odredite za zimske sportove. Najvii vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m) U zapadnom i sredinjem dijelu prevladava snjena klima s izrazitim padalinama i niskim zimskim temperaturama. Ljetne temperature su do 20 C. U dolinama su este magle i temperaturne inverzije. Prema istoku prevladava umjereno kontinentalna klima. Jedan dio dravljana Austrije pripada manjinama. Hrvatska manjina je najzastupljenija u Gradiu, gdje ivi oko 35.000 Hrvata.

UKorukoj i tajerskoj ivi oko 50,000 Slovenaca. Austrija ima i mnogo radnika-imigranata. Vie od tri etvrtine Austrijanaca su katolici. Ostale vane vjere su islam i protestantizam. U Austriji su roeni mnogi slavni skladatelji, meu ostalima Mozart, Schubert, Haydn, Johann Strauss otac i sin, Schnberg, Webern iBerg, Bruckner. Treba spomenuti i slavne fiziare Boltzmanna i Schrdingera, filozofe Wittgensteina i Gdela, psihoanalitiara Freuda, pisca Brucknera iMusila i slikara Klimta

SLOVENIJA
Republika Slovenija je podalpska, a manjim dijelom i sredozemna i panonskadrava na jugu Srednje Europe, koja na zapadu granii s Italijom, na sjeveru sAustrijom, na sjeveroistoku s Maarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a najugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Klimu ini mjeavina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U sjeverozapadnom dijelu drave prevladavaju Alpe s najviim vrhom Triglavom(2864 m). Prema popisu stanovnitva iz 2002. Slovenija je imala 1.964.036 stanovnika. Etniki sastav je bio sljedei: Slovenci 83.1%, Srbi 2%,Hrvati 1.8%, Bonjaci 1.1% i drugi. Slovensko je gospodarsko vrlo razvijeno, najbolje meu tranzicijskim dravama, sa starom rudarskom, industrijskom i obrtnikom tradicijom. Poljoprivreda je od manjeg znaaja, a obraeno je samo 12 % povrine. U turizmu su znaajna primorska ljetovalita (Piran,Portoro, Izola, Koper, Ankaran, Debeli rti), skijaka sredita (Maribor, Kranjska gora, Vogel, Kanin, Rogla) i toplice

(Radenci,Moravske Toplice, Terme ate, Terme Dobrna, Lendava, Maribor, Ptuj, marjeke Toplice).

MAARSKA
Granii s Austrijom, Slovakom, Ukrajinom, Rumunjskom, Srbijom, Hrvatsko m iSlovenijom. Zajedno s Poljskom, Slovakom i ekom ini Viegradsku skupinu Ravnice pokrivaju vei dio Maarske ("Karpatski bazen"), dok na sjeveru uz slovakugranicu ima brda i planina (najvii vrh: Kkes, 1014 m). Po pola ju dijeli Dunav. Druge velike rijeke su Tisa i Drava , dok na zapadu zemlje lei veliko Blatno jezero. Osim toga, Maarska ima najvee termalno jezero na svijetu, jezero Hvz. Klima je kontinentalna, s hladnim i vlanim zimama i toplim ljetima, a relativna izolacija karpatskog bazena ponekad izaziva sue. Prosjena godinja temperatura je 9.7 C. Oko 98% stanovnitva govori maarski, ugro-finski jezik koji nije u srodstvu ni s jednim susjednim jezikom. Postoji vie etnikih manjina, kao to su Romi (4%), Nijemci (2.6%), Hrvati (0.9%), Slovaci (0.8%), Rumunji (0.7%) i Srbi (0.2%), iako veina njih govori maarski.