UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Lilian G. Katz i Diane E. McClellan:

Poticanje razvoja djeje socijalne kompetencije

(Koncept knjige iz kolegija: Sociologija odgoja)

Nastavnik: prof. dr. Mujo Slatina Suradnik: ass. Lejla Hodi Sarajevo, studeni/novembar 2010.

Student: Lucija Vrljiak

1. Socijalna kompetencija u ranom djetinjstvu

Kompetencija pretpostavlja razvoj u odnosima s drugim ljudima na osnovu kombinacije osjeaja, misli i umijea. Temelje ovih sastavnica u ranom djetinjstvu polau roditelji, odgajateljice, uiteljice i druge odrasle osobe. Sve to odvija se u kontekstu raznih interakcija djece sa vrnjacima.

Odreenje socijalne kompetencije

Socijalne kompetencije su sposobnosti pojedinca da inicira i odri zadovoljavajue i reciprone odnose sa vrnjacima. Socijalno kompetentna osoba odlikuje se nizom karakteristika (iskoritavanje poticaja iz okoline za stvaranje dobrih rezultata, koritenje tih rezultata za sudjelovanje u radu drugih grupa i zajednice kojoj pripada). Prema Watersu i Sroufeu socijalno kompetentna djeca su ona koja se na jedan zadovoljavajui nain ukljuuju u interakciju s vrnjacima i odraslima, te tako unaprijeuju svoju kompetenciju.

Popularnost i prijateljstvo Dva su aspekta socijalne kompetencije: 1) popularnost (ili status meu vrnjacima) i 2) prijateljstvo. Oba statusa odnose sa na razinu u kojoj vrnjaci prihvaaju ili odbijaju djecu. Dijete moe biti popularno, a da ipak ne razvije prijateljstva i obrnuto, moe imati puno prijatelja, a ne biti popularno. Veu pozornost treba obratiti na prijateljstva, jer su za dugotrajni razvoj djeteta, vaniji od popularnosti.

Drutvenost i prisnost Vaan faktor u ocjenjivanju socijalnog razvoja djeteta treba biti kvantitet, a ne kvalitet odnosa sa vrnjacima. Neka su djeca drueljubiva, pa lako uspostavljaju odnose sa drugima, ali bez dubokog vezanja. Stoga je vanije razvijati prijateljstvo od drutvenosti i popularnosti. Vano je ustanoviti djetetovu sposobnost da stvara bliske i uzajamne odnose sa vrnjacima. Za ovo je vano da djeca u ranom djetinjstvu provode to vie vremena okruena vrnjacima, kako bi ih pedagozi mogli to bolje procijeniti.
01

Pedagozi i odgajateljice tada trebaju znati razlikovati kod djece zdrave naine ponaanja prema drugima, od potrebe za dodatnom pomoi u razvoju kvalitetnih odnosa sa vrnjacima.

Sastavnice socijalne kompetencije

Socijalna kompetencija ukljuuje regulaciju emocija, poznavanje i razumijevanje drutva i socijalna umijea za postupanje u odreenim situacijama. Djeca razvijaju sposobnost reguliranja svojih emocija i to uvelike doprinosi njihovom statusu meu vrnjacima. Sposobnost stjecanja prijatelja takoer ovisi od raznih oblika socijalnih ponaanja. Za razvijanje socijalnih kompetencija veoma je vano za djecu sudjelovanje u raznim aktivnostima i interakcija sa drugom djecom.

Regulacija emocija U ranom djetinjstvu vano je razviti sposobnost regulacije emocija (sposobnost da se na odreenu situaciju reagira nizom razliitih emocija, a na socijalno prihvatljiv nain, fleksibilan i spontan). Npr. razvijanje sposobnosti zadravanja frustracije dok se ne rijei konfliktna situacija, se razvija iz interakcije sa roditeljima ili skrbnicima i iz djetetova priroenog temperamenta. Na osnovu reakcija skrbnika, dijete ui kako regulirati svoje emocije i to naui do vremena polaska u vrti. Rano djetinjstvo je period kada djeca ue kako izai na kraj sa frustracijama i gubicima, kako prepoznati i izbjei opasnost, kako prevladati strah i tjeskobu i kako ponekad biti sam i razvijati se bez pomoi prijatelja. Uenje socijalnih kompetencija oteano je u sluaju kada djeca ne reguliraju dovoljno emocije poput straha, ljutnje i gnjeva, to odlazi u krajnost. Kao druga krajnost javljaju se inhibirana djeca koja pretjeruju u regulaciji svojih emocija, to dovodi do bjeanja od interakcije sa drugima.

Socijalna znanja i socijalno razumijevanje Socijalna znanja odnose se na usvajanje socijalnih normi i pravila grupe kojoj pripada pojedinac. Za socijalna znanja vano je dobro ovladati jezikom kojim grupa komunicira, jer se u igrama djeca najee upoznaju kroz bajke i prie. Socijalna razumijevanja odnose se na sposobnosti predvianja tuih reakcija na neke ustaljene situacije unutar odnosa vrnjaka, te na razumijevanje tuih osjeaja i potreba. Za ovaj je segment vana sposobnost komunikacije i interakcije, sudjelovanja u raspravama i pregovorima, razgovora i suradnje, te da svoje ponaanje usklauju s tuim tako to pronalaze zajedniki jezik, razmjenjuju informacije i ispituju meusobne slinosti i razlike, to sve ih ini socijalno kompetentnim.

02

Socijalna umijea Socijalna interakcija izmeu predkolske djece odlikuje se ili tenjom za pripadanjem odreenoj grupi, ili tenjom da se sprijei ulazak novih lanova u postojeu. Tu nastaju konflikti i sukobi. Obrasci socijalnog pristupa grupi ue se u predkolsko doba i najvanija su socijalana umijea koja se primjenjuju u socijalnim interakcijama u prvih par razreda osnovne kole. Ostala ponaanja koja potpomau ostvarivanju socijalne interakcije su: pozorno sluanje i zanimanje za druge, traenje informacija o drugima i njihovim aktivnostima, ekanje na svoj red za igru i sl.

Socijalne dispozicije Dispozicije su ralativno trajne navike i naini reagiranja na odreenu situaciju, a steene putem iskustva. Npr. radoznalost, aljivost, kreativnost, refleksivnost, pristupanost, svadljivost i krtost, neke poeljne, a neke nepoeljne. Veina dispozicija je uroena (uenje, znatielja), a ostale se ue iz iskustva, preko modela kojeg djeci pruaju osobe iz njihove najblie sredine. Dispozicije se ukorjenjuju tako to djeca dobivaju u raznim situacijama, prilike da ih iskau.

Uobiajeni problemi socijalizacije

To su: nedovoljna kontrola poriva za uspjeno ukljuivanje u naizmjenian razgovor, nedovoljno razvijena sposobnost pregovora i kompromisa u sukobima, manjak znanja i umijea za ukljuivanje u interakciju sa vrnjacima itd. Ponekad djeca, iako su usvojila odreena socijalna umijea, nisu dovoljno sigurna u sebe da ih koriste u interakciji sa drugima, pa se pri svakoj prepreci oslanjanju na pomo odraslih. Ponekad je, pak, problem u jezinoj komunikaciji, kada djeca nisu dovoljno ovladala jezikom, da bi izrazila svoje osjeaje i elje. Problem nastaje i kada djeca ne mogu dovoljno dugo zadrati koncentraciju u raspravama o odreenim temama. Srameljiva i povuena djeca takoer su esto izolirana i izostavljena iz interakcije s vrnjacima. Tu je problem i diskriminacija djece prema manjima, mravijima i niima od sebe, prema onima to nose naoale, imaju govornu manu ili jednostavno neobino ime. U ovom i ostalim sluajevima vanu ulogu imaju odgajatelji, pedagozi i roditelji. Postoje djeca koja odbijaju usvojiti obrasce ponaanja, iz razliitih razloga, pa tako zbog emocionalnog stresa doivljenog u vrtiu ili koli, zatim zbog djetetove izraene samostalnosti i nezainteresiranosti.

03

Stidljivost Stidljivost, srameljivost i rezerviranost u nepoznatim su situacijama za djecu neka vrsta prikladne reakcije. Ali svakako je posao odgajatelja ili uitelja da djeci pomognu ukloniti takve reakcije i osloboditi ih u stupanju u kontakte sa drugom djecom. Ovaj se problem najee ipak rjeava spontano i s vremenom, bez utjecaja odraslih. U sluaju da se dugo zadre, srameljivost i povuenost u sebe, mogu ostaviti velike posljedice na socijalni razvoj djeteta.

Niska razina interakcije Postoji povezanost izmeu niske razine interakcija u ranom djetinjstvu, koja vodi socijalnoj povuenosti, i nemogunosti ostvarivanja socijalne kompetencije u kasnijem razvoju. Zbog toga je predkolsko razdoblje najpogodnije za pomo djeci sa problemima u odnosima sa vrnjacima, te je temelj za kasniji ivotni razvoj socijalnih odnosa sa drugim ljudima.

Agresivnost Agresivnost je jedan od najveih problema djece u ranoj dobi, a sa kojim se moraju uhvatiti u kotac i roditelji i struni djelatnici. Prema autorima Schwartz, Dodge i Coie, sklonost ka agresivnosti formira se u niim razredima osnovne kole, a najmanje dva tipa su zastupljena: 1) rekreativna agresivnost i 2) proaktivna agresivnost. Prva je obrambena reakcija na izazov koji je u pratnji oblika bijesa, a druga je agresivnost kao ponaanje usmjereno na cilj, bez popratnih vidljivih znakova bijesa. Dvije su teorije o tome zato djeca pokazuju agresivnost: 1) teorija deficita i 2) teorija suficita. Prema prvoj su djeca agresivna jer im neto manjka (npr. socijalno umijee). Prema drugoj, djeca su agresivna jer se ne znaju nositi sa visokim razinama bijesa i agresivnosti.

Usamljenost Novija istraivanja govore o pojavi usamljenosti u ranom djetinjstvu, a zbog uvjerenja da ne pripadaju nekoj grupi, da nemaju prijatelja ili da se ne sviaju vrnjacima. Kod mlae djece, usamljenost je u vezi sa nepostojanjem prijatelja za igru, dok je u kasnijem djetinjstvu usamljenost shvaena kao pojava mogua i kada imate drutvo. Kronini i jak osjeaj usamljenosti kod djece, dovodi do emocionalnog stresa. Pomo takvoj djeci trebaju pruiti prije svega roditelji, a najee odgajatelji ili uitelji.

04

Utjecaji na razvoj socijalne kompetencije

Mnogi imbenici utjeu na razvoj socijalne kompetencije kod djece. Npr. prirodna pojava privrenosti koju djeca osjeaju prema svojim prvobitnim skrbnicima, uzor koji im daju roditelji, odgajatelji i uitelji, interakcija s vrnjacima, odnosi djeteta sa odraslima iz okoline itd.

Uloga obitelji U obitelji se nalazi temeljna podrka i ljubav potrebna za razvijanje socijalnih kompetencija. Jednako vanu ulogu ima tradicionala obitelj kao i druge vrste obitelji, pa tako proirena ili ona sa jednim roditeljom. Vanu ulogu igra i odgojni stil roditelja, pa se uspjenijim smatra autoritativni od autoritarnog ili permisivnog. Ovo se opet razlikuje od kulture do kulture. Vana je i velika koliina panje koju roditelji posveuju djeci od najranije dobi.

Obitelj u irem kontekstu Nain na koji se ira okolina odnosi prema, na primjer, samohranim majkama, uvelike utjee na razvoj socijalnih kompetencija djece. Stoga je vano da se takve majke ukljuuju u strune programe koji e im pomoi da razviju roditeljska umijea i pomognu svojoj djeci.

Uloga zajednice Glavno obiljeje zajednice jeste ostvarenje napretka i boljitka za svakog njenog lana, kako bi ona sama dobro funkcionirala. Zajednica je opi socijalni kontekst u kojemu ljudi ive. Stoga je i jasna potreba djetetova pripadanja zajednici, radi to boljeg socijalnog odgoja.

Uloga vrnjaka Bitan izvor socijalnih informacija nalazi se upravo u odnosima sa vrnjacima. Ako neko dijete ostane neprihvaeno od svojih vrnjaka, u ranom djetinjstvu, teko e se nauiti kasnije kako se snai u drutvu. Isto tako, ta e djeca biti previe vezana za odrasle, a ona koja ne ostvare odnose sa odraslima, vezat e se za svoju skupinu vrnjaka.

Uloga odgajateljica i uiteljica Odgajateljice i uiteljice igraju vanu ulogu u razvoju djetetovih socijalnih kompetencija. U ranom djetinjstvu nisu uspjene metode izravnog pouavanja kroz nastavne materijale i predavanja, niti je poeljna metoda pouavanja cijele grupe. Uspjean naina rada sa malom djecom je individualno voenje.
05

2. Stvaranje konteksta socijalnog razvoja

Odgajateljice jednako kao i roditelji utjeu na socijalni razvoj djece, bilo to posrednim ili neposrednim putem. Odgajateljice su te koje uvelike stvaraju kontekst unutar kojega se odvijaju socijalne interakcije meu djecom. Strunjaci smatraju da je ovjekovo ponaanje lake mijenjati ako se promijeni njegova okolina, nego izravnim putem. Postoje tri grupe sluajeva koje djeca sa sobom donose u vrti i kolu. To su: 1) djeca koja sa sobom donose ozbiljne socijalne i emocionalne probleme, 2) djeca koja naizgled imaju probleme, zato to jo nisu nauila kako rjeavati socijalne situacije u koje dolaze, 3) djeca kojoj su programom predviene aktivnosti u biti dosadne, te se neposlunim ponaanjem nastoje animirati. Jako je vano u ovakvim situacijama da je odgajatelj ili nastavnik spreman i prethodno pripremljen.

Zajednica temelj socijalnog razvoja

Kroz povijest su se djeca odgajala u velikim obiteljskim zajednicama, sa veim brojem odraslih i djece. Takoer su kole u 19. st., koje su imale samo jedan veliki razred, djelovale poput velike obitelji. Starija djeca su pazila na mlau, a ova su opet u njima imala model zrelijeg ponaanja i uzor. Nakon industrijske revolucije situacija se mijenja, i zajednice obitelji se raspadaju. Zbog stalnih seoba za poslom, djeca nemaju stalnost u obitelji, pa tako niti kontekst potreban za socijalni odgoj. Tada roditelji prestaju biti sredite zajednice, a danas su to pored njih odgojnoobrazovne ustanove.

Obiteljski model obrazovanja nasuprot tvornikom modelu obrazovanja Tvorniki ili industrijski model obrazovanja razvija se nakon prve industrijske revolucije. Takav model djecu tretira kao sirovinu koju treba oblikovati u iste kalupe i kao zamjenjive dijelove. Sva djeca na kraju trebaju ispasti jednako. Smatra se da ovaj model ne samo da nije djelotvoran, nego je i tetan po djecu. Veina autora (npr. Katzova), smatra da je bolji i zdraviji obiteljski model odgajanja. Obitelj je emocionalno privrenija i odgovara potrebama djeteta.
06

Izgradnja zajednice
Kako bi izgradile zajednicu u ivotu djeteta, odgajateljice poinju s odgojnom grupom, a kasnije se ona proiruje ukljuivanjem u zajednicu i roditelja i djece i odgajateljica i uiteljica.

Poeci u odgojnoj grupi Tradicionalna usmjerenost na pojedinca: najvanije je u grupi pronai mjesto svakom djetetu ili mu pomoi u tome. Pojaana pozornost zajednici: struna istraivanja na prvo mjesto stavljaju zajednicu, kada govore o onome to kolu ini funkcionalnom.

Ukljuivanje roditelja i ire vrtike i kolske zajednice Danas roditelji rade izvan kue i nisu ukljueni u sve aspekte djetetova ivota. Ovdje uloga vrtia postaje vana, jer odgajatelji i pedagozi trebaju osmisliti naine kako da to vie ukljue roditelje u taj kontekst ivota njihove djece. Vano je za stvaranje zajednice ukljuiti i roditelje i iru kolsku zajednicu.

Odravanje zajednice pomou alternativnih vrtikih i razrednih struktura U dananje vrijeme javljaju se novi naini ustrojavanja razreda i grupa u kojima se djeca odgajaju i obrazuju, kako bi se to bolje osvario socijalni razvoj. Postoje brojni novi naini formiranja grupa i razreda.

Grupe s djecom mjeovite dobi Ovakve grupe sastoje se od djece razliitog uzrasta, sa razlikom u godinama izmeu dvije i tri godine. U takvim grupama djeca stjeu socijalna umijea, zajedno sa kolskim umijeima i intelektualnim spoznajama. Djeci se prua niz prilika za pruanje i primanje pomoi, te tako i razvijanje socijalnih kompetencija. Manja je i mogunost osjeaja neprihvaenosti od strane vrnjaka u grupama mjeovite dobi. Kombinacija djece iste i razliite dobi u jednoj odgojnoj grupi dobitna je. Vana je prednost kada jednu grupu vie godina vode iste odgajateljice i uiteljice.

Elementi programa koji pridonose razvoju zajednice i socijalnom razvoju

Iako se smatra da programi imaju samo intelektualne sadraje, oni posredno ili neposredno doprinose socijalnom kontekstu djetetova ivota u vrtiu ili koli.
07

Postoji niz kontekstualnih, organizacijskih i strukturalnih imbenika koji utjeu na socijalni ivot odgojne zajednice.

Fiziko okruje Vrijeme Igra Igre poput indivudualnih, usporednih, grubih ili sociodrama su sve nizom primjeri socijalne prirode. Neki materijali, oprema i aktivnosti izazivaju meu djecom puno vie socijalnih interakcija od drugih. Npr. igre zamiljanja i dramatizacije iziskuju sloenu suradnju. U izgradnji scenarija za ovakve igre, djeca izmiljaju, dijele uloge, raspravljaju o ulogama i razvoju i zapletu prie. Igre zamiljanja maloj djeci osiguravaju vaan okvir za uvjebavanje i dotjerivanje socijalno-kognitivnih umijea. Vrijeme treba prilagoditit potrebama djece kako bi ostvarila interakciju brzinom koja njima odgovara. Bronfenbrenner naglaava kako je za djecu opasan dananji ubrzani ritam ivota odraslih, ali i kako to utjee na djecu. Jednako je vano napraviti ravnoteu izmeu vremena provedenog u formalnim i neformalnim aktivnostima. Zatim je potrebno omoguiti djeci da odaberu vlastite aktivnosti. Vaan je utjecaj koji koritenje prostora moe imati na razvoj zajednice. Pa tako se nastoji kolski i vrtiki prostor uiniti to ugodnijim i prirodnijim. Okruenje samo djeluje kao odgajatelj. Na socijalne interakcije djece utjee na najmanje dva naina: 1) stimulacijom emocionalnih i estetskih reakcija i 2) prikazom moguih socijalnih interakcija. Okruenje nudi veliki raspon moguih aktivnosti. Potrebno je ostvariti emocionalno i estetsko okruenje.

Grupno propitivanje Na socijalni razvoj utjee intelektualni ivot odgojne grupe. U odgojnoj grupi djeca ue u suradnji s drugima, kroz diskusiju i pronalaenje zajednikog rjeenja. Grupa takoer prua mogunost zajedike suradnje kroz rad na projektima. U grupnom radu odgajateljice i uiteljice mogu poticati djecu da opisuju svoje zamisli drugoj djeci rijeima ili crteom.

08

3. Naela pedagoke prakse koja poveavaju socijalnu kompetenciju

Postoji devet naela koja su povezana sa ulogom odgajateljica i uiteljica u razvoju socijalne kompetencije male djece. Naelo se odnosi na generalizaciju dovoljno pouzdanu da bi je odgajateljice i uiteljice uzele u obzir u donoenju odgojnih odluka.

Djeji osjeaji zasluuju potovanje

To je temeljno naelo za upravljanje radom sa predkolskom i kolskom djecom. Potrebno je potovati djeje osjeaje i potrebe. Odgajateljice pored uvaavanja djejih osjeaja, trebaju imati visoka oekivanja glede pozitivnog, suradnikog i pristojnog ponaanja djece.

Socijalna kompetencija kulturoloki je odreena

U odgojnim grupama odrastaju djeca koja pripadaju raznim kulturama. Jedna od najvanijih uloga odgajateljica jeste upravo tona interpretacija socijalnog ponaanja djece iz raliitih kultura. Svi odrastamo u kulturalnom kontekstu koji nam ili odobrava ili zabranjuje odreene socijalne odnose. Ta se nepisana pravila uzimaju zdravo za gotovo i teko se mijenjaju. Treba shvatiti da kulturalna raznolikost meu djecom i odraslima, odgajateljicama prua priliku da naue nova umijea, dispozicije i stajalita.

Tekoe socijalizacije prigoda su za pouku

Najee tekoe se oituju kao otpor grupnim aktivnostima, odgojnim pravilima i dnevnom rasporedu. Stoga treba najprije odrediti kontekst u kojem neko dijete moe nauiti socijalna ponaanja i prigodnih reagiranja na situacije.

Socijalno se ponaanje razvija u zatvorenom krugu

Dugotrajni efekti tekoa u socijalizaciji u ranom djetinjstvu mogu se smatrati zaaranim krugom. U takvom krugu, odreeni obrasci socijalnog ponaanja izazivaju reakcije drugih koje jo vie potiu takvo ponaanje i uvruju ga.

09

Izravna komunikacija pojaava djelotvornost odraslih

Jedna od najvanijih zadaa odgajateljica je da pomognu djeci da iz roditeljskog prijeu u grupno okruenje. Prvi vani odnosi izvan obitelji, za veinu djece su upravo odgajateljice i pedagozi. Zato je vano da je komunikacija izmeu djece i odraslih autentina, neposredna i izravna.

Vani odnosi zahtijevaju sadrajnost

Svi trajni odnosi moraju biti sadrajni, tj. mora postojati neto e pojedince koji stupaju u odnos povezati. Stoga odgajateljice trebaju promicati odnose usmjerene na sadraj.

Optimalna intervencija odgajateljica potie socijalnu kompetenciju

Sukobi su sastavni dio svakog odnosa, stoga ih nije mogue potpuno ukloniti. Odgajateljice mogu unaprijediti djeju socijalizaciju kroz spontane i neizbjene tekoe koje se javljaju kad se djeca igraju i rade zajedno. Intervencije ne smiju biti preeste, kako bi djeca to ee imala priliku sama rjeiti konflikt.

Oekivanja odraslih oblikuju djeje karaktere

Jo u najranijem djetinjstvu odrasli nastoje oblikovati karakter djeteta. Djeca tako svoja ponaanja usklauju sa oekivanjima odraslih. Atributi koje odrasli daju djeci kako bi ih opisali, esto postaju predodbe koje djeca stvaraju o samoj sebi. Odgajateljice u ovom sluaju mogu povremeno preispitati takve atribute, te umjesto negativnih, ponuditi pozitivne definicije.

Inetrakcija odgajateljica i uiteljica s djecom model je socijalne kompetencije

Djeca u komunikaciji i interakciji koju sa njima ostvaruju odgajateljice i uiteljice, esto vide model uspjene socijalne kompetencije. Odgajateljice i uiteljice zato trebaju obratiti panju na nain na koji se ophode sa djecom.

10

4. Strategije pouavanja koje pojaavaju socijalnu kompetenciju

Pored temeljinih naela, odgajateljicama i uiteljicama u poboljavanju djeje socijalne kompetencije, pomoi e i niz strategija pouavanja.

Djelotvorne strategije za poticanje socijalnog razvoja

Otvorena komunikacija sa roditeljima. Potivanje djejih osjeaja. Uspostavljanje autoriteta i povjerenja. Pozitivno etiketiranje djejih karaktera. Poboljano ovladavanje porivima. Uvaavanje individualnih razlika. Pozivanje na temeljna pravila. Pojaavanje prosocijalnih umijea. Obraanje djejem zdravom razumu. Pomo djeci u prevladavanju nedaa.

Postupci odgajateljica i uiteljica koji podrivaju socijalni razvoj

Prazne prijetnje kod djece izazivaju naruavanje povjerenja, ako se njima pokuava promijeniti djeje ponaanje. Implicitne usporedbe sa drugom djecom koja slue kao primjer pozitivnog ponaanja, eto prelaze u osjeaj kritiziranja njihovog loeg ponaanja. Neprimjerena pohvala ima za cilj da hvaljenjem uvrsti poeljno ponaanje, ali ese postigne kontraefekat. Postavljanje zbunjujuih pitanja najee rezultira odgovorom koji se ve oekuje, jer su to u biti retorika pitanja, kojima se ne postie eljeni efekat. Pretjerano pripisivanje potreba djeci moe na dijete djelovati poniavajue, ali i prijetee i zastraujue. Motiviranje djece neizravnom pokudom majee se odvija tako to roditelji i odgajateljice nastoje implicitnom porukom motivirati djecu da nepoeljno ponaanje znai da pripadaju negdje drugdje. Neprimjereno sluenje tajmautom kod djece u veini sluajeva izaziva nejasnou i zbunjenost oko onoga to odgajatelj eli postii time.

11

5. Pojaavanje pojedinih sastavnica socijalne kompetencije

Produbljivanje socijalnog znanja i socijalnog razumijevanja
Poticanje empatije i altruizma moe se ostvariti u nizu situacija, na to odgajateljice uvijek trebaju obratiti panju. Skretanje pozornosti djece na tue osjeaje i interese odrasli mogu napraviti u primjerenim kontekstima, a cilj je razviti djetetove dispozicije predvianja reakcija i osjeaja vrnjaka na razne situacije. Poticanje alternativnih interpretacija tueg ponaanja veoma je dobra tehnika sprjeavanja djejeg negativnog etiketiranja vrnjaka koji su drukiji od njih ili im nisu simpatini. Pomo djeci u primjerenom sudjelovanju u raspravama, bez prekidanja, upadanja u rije, suvinih komentara i sl. Pomo djeci u otkrivanju zajednikih obiljeja jedan je od najveih preduvjeta stvaranja prijateljstava, kroz zajednike interese i sklonosti. Poticanje konstruktivnih povratnih informacija meu djecom postie se tako to se djecu upuuje jednu na drugu kako bi se nauila razmjenjivati misli i osjeaje.

Pospjeivanje interaktivnih umijea

Njegovanje verbalne komunikacije odgajateljice mogu ostvariti tako da djeci ukau na naine na koje ona mogu jasno izraziti svoje elje, misli i osjeaje. Poetni verbalni potezi se uvjebavaju kao prijedlozi kako spremno prii nekoj skupini djece i znati to rei i uraditi. Njegovanje umijea naizmjeninog sudjelovanja olakat e svaku igru i interakciju, ako se zna kada je na koga red. Pomo djeci u razvoju umijea pregovaranja potrebna je kako bi djeca razvila sposobnost pogaanja onoga to e se nekom drugom djetetu svidjeti kao prijedlog. Pouavanje djece obzirnom izraavanju svojih preferencija nastoji kod djece usaditi osjetljivost na potrebe druge djece i odraslih, a ne samo usmjeravanje na svoje elje i potrebe. Smanjivanje zadirkivanja na najmanju mjeru ostvarivo je samo kada se procijeni kolika je razina uzrujanosti djeteta kojega se zadirkuje, jer ima djece koja sa uzbuenjem reagiraju na zadirkivanje. Pomo agresivnoj djeci i njihovim rtvama u promjeni njihova ponaanja kroz mijenjanje ponaanja nasilnika, ali i uenje rtava kako da se suprotstave i obrane. Stvaranje prigoda za socijalnu interakciju sparivanjem djece, jedna je od veoma uspjenih metoda rjeavanja niza problema pri socijalizaciji djece.
12

Osiguranje alternativa tuakanju kao jednom od naina privlaenja panje odgajateljice, odnosi se na odloeno reagiranje u smislu savjetovanja djeteta da se vrati na svoje mjesto i upozori ostalu djecu da se primjereno ponaaju.

Uvjebavanje socijalnih umijea

Ovo se uvjebavanje moe odviti na brojne naine. Jedan od najpoeljnijih jeste da se ne poduzima nita u trenutku djetetova nepoeljnog ponaanja, nego da se o tome porazgovara nakon to se situacija smiri. Zatim se zajedniki predlau i iznalaze pozitivni ishodi spomenutih situacija i promjene koji bi dijete trebalo napraviti.

Djelotvornost uvjebavanja socijalnih umijea Uvjebavanje socijalnih umijea moe se shvatiti i kao proces osvjetavanja nepisanih pravila socijalne interakcije koja se ue najee nesvjesnim putem. Najea su ponaanja nesvjesna, a njihovim uvjebavanjem ona se dovode u svijest i ostaju modificirana za ubudue.

Smjernice za uvjebavanje socijalnih umijea Odgajateljice trebaju obratiti panju na tri aspekta: 1) znanje, 2) akcija i 3) primjena. 1) Zna li dijete to mu je potrebno da bi moglo djelovati socijalno? 2) Posjeduje li dijete potrebne sposobnosti kako bi djelovalo u skladu sa svojim znanjem? 3) Zna li dijete kako primijeniti svoja znanja u veini socijalnih situacija i hoe li ga znati primijeniti u buduim interakcijama?

13

Koncept knjige:
Katz, Lilian, G., i McClellan, Diane, E., Poticanje razvoja djeje socijalne kompetencije, Educa, Zagreb, 1999. Izvorni naslov: Fostering children's social competence, 1997. Prevela: Boica Jakovlev Broj stranica: 120 Ilustracije: 21 cm