Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Helio Vera
Hei tva Villarrica pe, ary 1946 pe. Hae haihra, engra ha kuatiahaihra. Ombaapo ABC Color pe porndupyhra ramo. Tembikuaa'aty rechaukaha 1 Rekovekue 2 Hembiapokura 3 Hira paha 4 Bibliografa 5 Enlaces externos Rekovekue Ary 1980 pe oepyr ohai mombeur rory ane ret arandupy rehegua. Oemombaeuguasu haihra ha kuatiahaihra ramo ikatupyrgui. Hembiapokura poravopyre rehe ojehepyme: El Lector hembiapo iporveva , Angola , Oemombaeuguasuvva upeicha avei hembiapo Teora y Prctica de la Paraguayologa, concurso de cuentos Nstor Romero Valdovinos 1992 pe ha ambue. Ombaapo meme Partido Revolucionario Febrerista pe, upvare hete ri oemo poyvi PRF rehegua; haanga katu oemo koty hechaukaha ohpe avakura arandu kotyrusu Mrtires del Febrerismo Casa del pueblo pe. Hembiapokura Ao Obras 1984 Angola y otros cuentos 1990 En busca del hueso perdido. 1990 Tratado de paraguayologa 1994 Diccionario Contrera 1997 Antiplomo. Manual de lucha contra los pesados 1998 Tradicin y modernidad 2002 Carta Poltica de la Repblica del Paraguay, de Lomborio I, el Breve 2002 Trofeos de la guerra y otros cuentos picarescos 2005 Plagueos, ensayos y otros divagues 2006 Voces del Olimpo I 2007 Diccionario del paraguayo estreido 2007 Voces del Olimpo II 2007 La hondita impaciente 2007 El Cangrejo Inmortal Jopi ha Kuatiaat oemeva Helio Vera pe. Hembiapo iporvva rehe. Premio El Lector a la mejor obra literaria de 1984, por Angola y otros cuentos; Primer premio en el Concurso de Ensayos V Centenario, de 1998, organizado por el Instituto de Cooperacin Iberoamericana y la Embajada de Espaa en Asuncin, por el ensayo Teora y Prctica de la Paraguayologa; Primer premio en el Concurso de Cuentos Nstor Romero Valdovinos del diario Hoy, de 1992, por el cuento Destinadas; Segundo premio en el Concurso Internacional de Cuentos organizado por la Caja de Pensiones de Salamanca, en 1995, Espaa, por el cuento La Paciencia de Celestino Leiva; Mencin especial del premio Nacional de Literatura del Paraguay, 1999, por Antiplomo. Manual de Lucha contra los Pesados; Mencin especial del Premio Nacional de Literatura del Paraguay,2005, por la Paciencia de Celestino Leiva; Premio Municipal de Literatura, por el libro La Paciencia de Celestino Leiva, 2006. Hira paha
Julio Correa
Julio Correa epapra paraguayo ohiva guaranme. Correa hei Paraguape (Paraguipe) 30 jaypoappe 1890 jave. isy, rerajoapy Myzkowsky, polaco. Itva katu portugus.Imitrusur oheja mboehao. Ha oepyrma omoheraku iepoty 1926 arpe. Omokyre ichupe epapra Manuel Ortiz Guerrero, ohai epyr pete seccin titulada Dialoguitos callejeros peridico Guaranme, Facundo Recalde mbava. Hiakrei ojekuaa Guerra del Chaco jave. Ohai idioma guaranme ojeguerohoryetereva ha ipype ojekuaa autor, actor ha director-ha. Picha 1934 a 1936, omosarambi iepoty revista Guaranda-pe, Natalicio Gonzlez, mbava upi oikva aranduka Cuerpo y Alma (1943). Ary 1947, ojeapresa ijehaipre. Guerra civil upe arpe naiporiete epaprape ha oembyasy ha ndogueroviavi mbaeve. Oemohaeo pete quinta Lke tvape ha uppe omano 14 jasypoki 1953-pe. Julio Correa ohai Kar pok, and mbaera, Yvy jra, Honorio Causa, Kara Ulogio, Toribio, Pleito rir, Peicha guarante, Juyahgui re, Po ndajajoki, Poa rusva, La culpa del bueno ha Sombrero Kaa. Mombeur0 mbytpe oreko Nicolasita del Espritu Santo (1943), El Padre Cantalicio, El borracho de la casa, avei El hombre que rob una pava (inconcluso). . Iangiretel escultor rosarino Erminio Blotta, ha`eva ciudadano honorario Repblica del Paraguay-gua. Tembikuaa'aty rechaukaha 1 Imit ha Imitrusur 2 Hogaygua 3 Hembiasakue 4 Hembiapokue 5 Hembiasa paha 6 Joaju okapeguvandi 7 Joaju hyepyguvandi Imit ha Imitrusur Ou pete familia oemohenda porvagui tavagua mbytpe, ha oimva kuri post guerra del 64 al 70 sociedad paraguaya oikuaa ko rape, Correa hae, pe hemiandu oikuaaukva oand ha ohechahicha, ohaangpe ojepytaso ijehai ojehchakuava pe ojeherva arte dramtico paraguayo ha teatro en guaran rehe ojekuaa ichupe,ombaapva tavaygua remiandre (corte social).Ou brasileo rugugui. Itva oorriir vaekue guerra del Paraguay-pe, opa rire la opyta upe yvy pytme ambue patricio mbytpe... Picha Paragui ohasa jey upe fenmeno mestizacin colonial. Okakuaa pueblo oeva guaran, campesino a operario-kura mbytpe,ha upe poca guive, oepyr ojopha ichupe kyre, ohechvo mbaeichaitpa ikatu ojesobrevivi.. Oandma upi ikariay rire umi gente remaindu, pva ohaangpe avei epoty accin socia-pe. Hogaygua Omenda Georgina Martnez ndive, actriz katupyry, omopyenda compaa teatral hendive oikundaha tet Paragui pukukue, oguerahvo imarandu oikuaaukvo tekojoja ojeipysva latifundio ndoikiva ha explotacin ymaite guive ova ha picha ogueru consecuencia naipormbiva, yvy jeguereko chokokupe guar ha umi chokokue remiandu ha ojehekiva ichuguikura umi patron, capataz ha mburuvichakura imbaretevva upe tendre-gui. Hembiasakue Walter Wey, hava investigador brasileo katupyry, omohaanga kuava polifactico Correa-pe hei: Opavave oikuaa ha oguerohory Julio Correa-pe hava epapra, dramaturgo, empresario, rematador, negociante, omombeu kuva umi kso oporombopukva ha oohva ijehape umi venenos poltico ha literario rupive?.Oimne ko vctima, kuimbae ha kuangura ndohiva ha noemombaiva talento omoheiva esyrpe umi verso satrico, heta jey umi
Elvio Romero
Hei Yegros, Paragui-pe, 1926-me, ha o aty ojeherva generacin (40-gua) ha (l 50-gua) mbytpe, Paragui epotykua apytpe ko saarpe. Tembikuaa'aty rechaukaha 1 Imiti ha imitrusu aja 2 Hapykuere 3 Hekove ha hetgui emos 4 Hembiapokue epoty rehegua 5 Jehechakuaa 6 Referencias Imiti ha imitrusu aja Imitre oike Hrib Campos Cervera, Josefina Pl, Augusto Roa Bastos umva atpe, ombopyahujeyvaekue paragui eporhaipyre. Haevaekue Paragui epapra ojekuaave, olucha ha ikatupyry aetevva Siglo XX-pe. eporhaipyre hesaijoha ha tapicha arandu Brasil-gua Walter Wey ohaivaekue 1951-pema: Pe mitrusu epapra ningo ikuimbaerekoko, imbarete, oporojopi. Estilo oiporva, jepmo jeyvramo havaramimi, hat ha nahimbepi, eterei oipytyv chupe picha ku oharamo ojehva naipormbiva, emano vai ha varea henonder naipormbiva.... Rorovia aetehpe marandu opova, iakguapyve vove, ikatu oikuave andve heta mbae gueteri. Hapykuere Haevaekue Partido Comunista Paraguayo militante, opa rire guerra civil 1947-me guare, ha oreko ramo guare 21 ary, oemos hetgui heta tapicha oemos haguicha. Upe guive ha omano meve mramo ndouvi Paraguipe opytaite haguicha. Kanere oikundaha yvy ape tuichakue javeve. Mramo ndahesariri het ha hetyguakuragui, ha ipurahi, iepotykura rupi, akinte omyasi Paragui reko mamo ohohpe. Heta tembiapo omboguata editorial-kura rupi ha avei heta hendpe omyasi epoty ha ojapo conferencia centro cultural-hpe Amrica ha Europa rupi. Mombeupyrusu haihra Guatemala-ygua Miguel ngel Asturias, premio Nobel de literatura 1967 peguare, ojekuaaukramo guare Elvio Romero aranduka El sol bajo las races (1956), omyasi pete marandu nepor epapra rembiapo rehe: Omopeteva Elvio Romero rembiapokupe hae yvy, yvyra, y, ha kuarahy ryaku osva chugui, eangarekpe omboguata hembiapokura, ndoheji michmnte jepe epoty jahi hasyme, ha avei ohechaukase het jehasaasy, mbaeporite orekva heta ha mbaembyasy ohasva, ohasahicha avei heta tet ko jeregua. Sai o e picha oipyguara pypukva opa mbae ha oguatva yvypra rape ha iapaui rehe, ha upvare opokopaite yvyporakura rekove rehe. epoty invadida, che aheni peichagua epotpe. epoty henyhva tekove, embosari, tekove ratgui. Katu ndahai tekove ohechahicha umi Europa-gua, mbykva ande arapy neporha ha ipajva renondpe. Elvio Romero, opavave epapra teete Amrica-yguicha, ndoguataivaer pete arapy inandve imaginacin-gui rehe. Pva pe arapy ningo ndaiporivima. Pva eikmby ha jejapyhy hembiapor. Amrica-pe ningo umi mbae oikva hae epoty, ha ndahai umi imaginado tr ficticio-va. Upvare hetaite yvy jepyso ijyvotypva, ijitva, orekva mymba hambae jajuhu amoeramo ko epapra aete Paraguaigua. Ipurahi omyasiva rupi hyapu mbaasy oikytasva tetmanurape, pyah ha sapuki, katu upichante avei jerovia. Ko teminadu ha apyturoky heiva tekohgui hesak ohvo ha jeyvramo oporojopva, omop ha ombyai pe epapra oheniva chupekura. Omop pe aktarova ohenivo chupekura haehna Elvio Romero rembiapo, angapyhy ova tekoha ryakugui, ojapyharva iepotpe ohupyty potvo akvai, epoty rehegua. Naturaleza ri oho iepoty, oguerotyryrva tuguy opupva, akngau, embohovake ha emoambue. Tetepy noemombai, noemombai epapra orekva mbarete oporoguerotyryra, ha ipype ojeva iasi, ha iasiva yvicha opupu arapy pyahu, hokypu ha iaetva. Ha Rafael Alberti, epapra hyakumombyrva generacin potica del 27 Espaa epotpe, opurahi chupe iepoty ipajva rupi: Elvio Romero,
Referencias
Centro Cultural de la Repblica El Cabildo Diccionario Biogrfico "FORJADORES DEL PARAGUAY", Primera Edicin 10 Enero de 2000. Distribuidora Quevedo de Ediciones. Buenos Aires, Argentina.
11
13
14
Imit ha imitrusr Omongakuaa ichupe ijari itva smi, doa Florencia Ortz. Oemoarandu epyr mboehao Villarrica-pe, oembokatupyry mboehape umi tembiapo oemevape. Hiot ha ojepya mongetaiterei, ikunukuaa, haeomnte ojepokuaa oiko. epoty jepe ohechauka ikatupyrha Colegio Nacional de Villarrica-pe oime jave ha, upr, ohai e vore mbykymva. Iirngura oepyrma oheni ichupe: Manu ha picha ojekuaa kogaite peve. Oguahvo Paraguape oiko temimboe Colegio Nacional de la Capital-pe, ipohi hembiapo poeta ha gua ombohapva generacin ipyahva. Ary 1914 jave.Oguah mboyve, ary 1912, oike lucha armada-pe, omoirvo itvape. Oemos upe aty oimehpe epapra, oho exiliope, Brasil gotyo, uppe oepyr hasy ha imbaasy hra beri-beri ojehaitypva hese omano meve. Omoheraku epoty Revista del Centro Estudiantil-pe hembiapo hae oismbyhy avei ko kuatiahaipyre, upi peridico capitalino oipeva ichupe hok ombaapo hagu. Hembiapo oemombaeguasuvva ha ojeguerohorva, Loca epoty ijojahava jehape heiva upe revista herva Letras ha opavave opyta ijuruji ojehai poriterigui, ko epoty guive oguah itva eite remiandpe. Upr omoir epapra Guillermo Molinas Roln. Iangirete omokyreva hembiappe, avei epapra arandu Arturo Alsina ichupe ohai: ..Omombevo, upe ogaimme.hava ichupe guar pete albergue o ra ndokariha avei ra roy jave ombojopyru tupa ha frasda oke hagu hikui..
Hembiapokue Oipyki modernismo rape, epoty Loca rire ambue epoty ohicha, ombyatyimi, Rada poty,Guarani,La sortija, Diana de gloria. Ohai avei ekime, avaeme os poritereva, ojeporva umi guarania ombopurorvaekue hiangir Maestro Jos Paraguape Flores:Panamb ver,Ne rendpe aju,Kerasy ha Paraguaype. Arandukpe Poesa paraguaya - Historia de una incgnita ohava karai arandu brasileo Walter Wey: Ortiz Guerrero omopyenda mbarete ha tembiasa arandu Paragui ret rehe ndorekva editor, nira, oreko ohasa hagu arte rehe oikve hagu, ndoikuai mbapa ojapta ome hagu epoty ha ombopvo mbaraka. Hae poeta ha el tipgrafo iepoty heiva ijeheguiete. Hae oimprimi imkina tipogrfica imbava voi ha oikuave folleto ok okme ohvo. Oguah tavaygua eme ha omopir hekovpy ha oiporiahuvere ko kuimbae hasymva rehe, amo hekove oguva ohvo mbeguekatpe, oomongeta umi hiangir ikoty esknaite guive, omohendvo hiapyka mombyrmi hupgui, ani hagu ohecha ichupe hete ha ipire roo ohechaukva mbaeichaitpa hekove pypore oemombaeguasva, picha, pe hesa ojajajiva porgui, hovyva isay henyhva esperansagui. Ipypore hekovpe oehavo ha opyta epoty mimme ha esyry omoherakuva upe kuatipe hasy ha oembyasyetereha ha ombohra Cantimplora, orekva testigo ramo idestino hasyetva orekva poeta avaeme ikatupyrva opurahiva ha ojerure asva ojejogua hagu hembiapo ova arandukpe... Hekovekue
Emiliano R. Fernndez
Emiliano R. Fernndez oi niko apauimi tenda ha ra oarahecha hague mopa rakae, aetehpe, o ojepovyvva ha heva heihague 8 jasypoapy 1894 jave compaa Yvysun, Guarambarpe, Paraguay. Itva hae Silvestre Fernndez ha Bernarda Rivarola. Tembikuaa'aty rechaukaha 1 Imit ha imitrusu jave 2 Iguata epyr 3 Tape oipykiva 4 Distinciones 5 Tembiapo 6 Referencias 7 Kuatiae'ita Imit ha imitrusu jave Ohai 2.000 epoty ri. Aetehpe ndojekuai aetpa mbaichapa hekove imitme, ojekuaa iepyrme oikovaekue pueblo hra Ysatpe, iprimaria ojapo kope quinto grado peve. Oikvo revolucin 1904, oguerahva choguykura (miembro Partido Liberal, agrupacin poltica ymaite guive ova oemopyendva 1887 jave) poder-pe, oemopyenda tavaguasu Concepcin gotyo (opytva Paragui yvate gotyo), kope omboguata iservicio militar. Iguata epyr Amo ary 20 rupi, hae ojeehicha espritu bohemio ha errante oipyki, oepyr oikundaha opa tenda Paragui rehe ojeipysva, ohavo verso hate voi heva tr opurahiva omoir ichupe imbaraka: Primavera (I y II), Trigueita ha Pyhare amagpe, oemoherakuva Okara poty kue mmei, kva pete revista verso ha purahi memva o editva hetaite ary familia Trujillo, kogite peve.Picha ohai avei moki composicin de tono pico maymva oguerohorva ohendvo hava: Che la reinatr Ahma che china ha Rojas Silva rekvo. Oiko jave Chko orair, kva Paraguiha Bolivia (1932-1935) oike soldado Regimiento de Infantera 13 Tuyutme, ohavo verso iporvva opytuu jave orir mbytpe. Ojejapi ha upicha oembohasa Paraguape gotyo. Pva combatiente ramo, upe batalla Nanawa, oguahvo yvatte ipyaguas ha oehahgui. Oiko jave conflicto internacional, iverso oguah Patria hugiuaitpe, omevo kyre ha ojerovivo victoria rehe, pva rehe ojehero Tirteo verde olivo, kva e omeva Mauricio Cardozo Ocampo. Ohasvo sesenta ary umi mbae oikohague, oehendvo purahi, hetpe omopir tet ohagui umi conciudadanokurape. Picha erudito e intelectual Carlos Villagra Marsal hei hese haha pe epapra popular por excelencial Paraguipe. Hendive upe verso ohava joparpe. (ombojopyru guaran ha castellano) oiporu kuaa ha oguah pueblo nga ruguaite peve. Tape oipykiva Pete curiosidad ohasva produccin omotenondva ko vore ohava kuangurape oembokivaekue hese hekovpe ha namboviva: hembireko, Mara Beln Lugo, Leandra Paredes, Zulmita Len, Mercedes Rojas, Catalina Vallejos, Dominga Jara, Elosa Osorio, Otilia Riquelme, Marciana de la Vega, ha ove. Iepoty paha ohava enfermera, Facunda Velzquez-pe, omano mboyve. Ombaapoimi periodismo rehe, ombaapo Semanario Guaran-me hendve Facundo Recalde. Hekovpe, omoheraku arandukaimi hrava Kaaguy jari, orekva epoty emblemtico mimi. Emilianore, ojekuaahicha, sntesis o bohemia paraguaya-pe. Ndopytiva pete hendpe ha pyhare pytepeve oguatva, ohasa tiempo Sapukipe, ambue Caballero gotyo, upi San Pedro, Puerto Casado, Puerto Pinasco, Rancho Carambola (Brasil)-pe, jepnte hae msiko ha poeta, ombokatupyry tembiapo carpintero, obrajero, scouts gua ha guardabosque. Picha hembiappe o Carlos Casado, hendive idespido, picha o recomendacin hae orekva: Arakaeve ani oemombaapo upe empresa-pe ifarrista-gui. Distinciones Ary 1950 jave Asociacin de Escritores Guaranes ombohra ichupe Gloria nacional.
16
17