Ameriki graanski rat

Uzroci graanskog rata u SAD-u Podrijetlo Amerikog graanskog rata lei u sloenim politikim pitanjima, ukljuujudi shvadanja o federalizmu, ropstvu, podvojenosti, gospodarstvu te modernizaciji u prijeratnom razdoblju. Nakon rata s Meksikom dolazi do Kompromisa iz 1850.koji je trebao rijeiti problem ropstva, ali je samo odgodio probleme. Sjevernjaci (osobito pripadnici Republikanske stranke) smatrali su ropstvo velikim zlom i bili uvjereni kako vlast kontrolira grupa junjake aristokracije. Jug je to nijekao, a oni su bili zabrinuti zbog brzog gospodarskog irenja Sjevera. Sjever je ukinuo ropstvo te se razvijao u kapitalistikom duhu. Industrijalizirani Sjever odredio se kao snaga koja eli gospodarstvo zasnovano na slobodnom radu tvornikih zaposlenika. Nasuprot tome, na Jugu su vladali robovlasniki odnosi. irile su se plantae duhana, ali sve je bila manja potranja za proizvodima Sjevera te je bilo oito kako de robovlasnitvo propasti. Ali, suprot oekivanjima oni su proizvodnju usmjerili na pamuk te su ga prodavali Europi. Upravo to je dovelo do ponovnog jaanja Juga. Njihov plan je bio proiriti robovlasnitvo na to vie saveznih drava,a time dobiti prevlast u Senatu. To se nije dogodilo jer je odlueno kako de se u Uniju primati jedna robovlasnika i jedna slobodna drava. 1848. Kalifornija podnosi zahtjev za ulazak u Uniju. Kongres je odluio kako de Kalifornija udi u Uniju kao slobodna drava i donose zakon kojim je Junjacima omogudeno hvatanje i vradanje robova gospodarima. Sjever je napravio veliki ustupak Jugu samo radi ouvanja SAD-a. Dok je raspoloenje protiv ropstva na Sjeveru postajalo sve snanije, Jug ga je sve odlunije branio. 1845. Jug je silom htio na podruje Kansasa i Nebraske uvesti ropstvo. U Kansasu izbijaju krvavi obrauni izmeu protivnika i pristaa ropstva. Odnosi izmeu kapitalistikih-sjevernih i robovlasnikih-junih drava nastavili su se pogoravati. U takvim prilikama na predsjednikim izborima 1860.god. pobjedu odnosi Abraham Lincoln, predstavnik republikanaca i protivnik ropstva. Nakon ovog dogaaja raspad Unije bio je neizbjean.

Abolicinisti su militantni protivnici ropstva. Njihov cilj bio je zatiti robove te im osigurati slobodu. Robovi su bjeali na Sjever jer su tamo bili slobodni. Neki abolicionisti su pokuavali sprijeiti primjenu Zakona o odbjeglim robovima iz 1850. U Bostonu - koji je slovio kao mjesto odakle nisu vratili niti jednog odbjeglog roba - Theodore Parker i drugi uvaeni graani pomogli su okupljanja kojima bi se sprijeila primjena Zakona. Razni oblici javnog protivljenja primjeni Zakona, irili su se gradovima Sjevera, ali nisu doveli do krize s Jugom sve do pokuaja izmjene Missouriskog Kompromisa iz 1820. u vezi irenja ropstva na nov teritorij. ia Tomina koliba (Uncle Tom's Cabin) roman je amerike autorice Harriet Beecher-Stowe. Roman je bio prvi bestseller SAD-a prodan u vie od milijun primjeraka. Roman ia Tomina koliba prvo je objavljivan u nastavcima u abolicionistikom asopisu, a tek kasnije, 1852., izdan je u Bostonu kao knjiga. Harriet Beecher-Stowe svojim je romanom potaknula sunarodnjake na razmiljanje o crnakom ropstvu. Likovi romana temeljeni su na onima iz stvarnoga ivota. Glavni lik romana - crnaki rob, Uncle Tom nikad nije okusio slobodu, umro je kao rob na plantai svoga vlasnika Simona Legreeja.

Vane osobe Abraham Lincoln Jo dok je kao splavar na Mississippiju gledao lancima vezane crnce za trite robljem, zarekao se da de ustati protiv ropstva. Kao lan Kongresa istupa protiv uvoenja ropstva na novim podrujima Sjedinjenih Drava. Godine 1854. u glasovitu govoru napada "Dogovor Kansas - Nebraska Bill" kojim se omogudavalo ropstvo u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Iste godine sudjeluje u osnivanju nove Republikanske stranke i kao njezin kandidat, 6. studenog 1860. izabran je za predsjednika SAD-a. Robert Edward Lee, ameriki general na strani Konfederacije u vrijeme Amerikog graanskog rata. Predaja Roberta Edwarda Leeja kod mjesta Appomattox, 9. travnja 1865. godine, oznaava se kao kraj graanskog rata. Premda je bio na strani poraenih, Lee se opdenito smatra najvedim vojskovoom Amerikog graanskog rata. Jefferson Davis ,ameriki politiar i vojskovoa. Davis je najbolje zapamden kao prvi i jedini predsjednik Konfederativnih Drava Amerike 1861. 1865., ili Konfederacije, u vrijeme Amerikog graanskog rata.

Tijek graanskog rata Odvajanje junih drava zapoinje nakon predsjednikih izbora 1860. Prva se odvojila Juna Karolina, a do 1. veljae 1861. odvojilo se jo 6 drava. 4. veljae 1861. 7 odvojenih drava osnovale su Konfederativne Drave Amerike i donijele Ustav. Glavnim gradom je proglaen Montgomery, Alabama. Kasnije je glavni grad postao Richmond, Virginia. 4. oujka 1861. Abraham Lincoln je stupio na dunost kao predsjednik i u prvom obradanju narodu osporio pravo junim dravama na odvajanje. Od 34 savezne drave Konfederaciji se pridruilo 11: Juna Karolina, Georgia, Alabama, Florida, Mississippi, Louisiana, Teksas, Sjeverna Karolina, Arkansas, Virginia i Tennessee. Dvadeset tri drave su ostale vjerne Uniji. Kentucky se proglasio neutralnim u sukobu. Od zapadnog dijela Virginije, koji je bio za Uniju, stvorena je Zapadna Virginia koja je 1863. prikljuena Uniji. Predsjednik Unije je bio Abraham Lincoln, a predsjednik Konfederacije Jefferson Davis. Unija je dobila rat iz vie razloga. Imala je oko 22 milijuna stanovnika, a Konfederacija 9 milijuna, od toga oko 3,5 milijuna robova. Sjever je bio i industrijski puno razvijeniji. Ameriki jug su uglavnom inile plantae s robovima. Rat 1861. 12. travnja 1861. Junjaci su poeli bombardiranje utvrde Fort Sumter u luci Charleston, Juna Karolina. 14. travnja 1861. Fort Sumter je zauzet i rat je zapoeo. Prve vede borbe bile su u Virginiji. Zapadni dio Virginije se nakon nekoliko manjih sukoba uspio odvojiti od Konfederacije. Unionisti su htjeli u naletu osvojiti Richmond i time prisiliti Konfederalce na predaju. U prvom velikom sudaru Konfederalci su odbili napad 30 000 Unionista na Richmond u prvoj bitci kod Bull Runna, 21. srpnja 1861. ali nisu imali dovoljno snaga za napad na Washington jer su snage Unije kod rijeke Potomac postavile obrambenu liniju. Veliki gubitci na obje strane uvjerili su sve da rat nede brzo zavriti. Rat 1862. Prve vede operacije poinju u veljai na zapadnom bojitu u dravama Kentucky i Tennessee. Borbe se vode uz pomod rijenih flota du rijeke Mississippi. Vrhovni zapovjednik snaga Unije na Zapadu bio je general Halekc, a pod njim je bio i bududi vrhovni zapovjednik general Ulysses Grant koji se istaknuo svojim osebujnim stilom planiranja napada bez obzira na snage i planove neprijatelja. S druge strane glavni zapovjednik snaga Konfederacije bio je Albert Sydney Johnston. Kljuna bitka u ovoj kampanji se dogodila kod mjesta Shiloh 6. i 7. travnja 1862. kad su Junjaci pokuali vratiti Tennese i potjerati snage Unije na sjever. U njoj je general Johnston smrtno ranjen, a zapovjedanje je preuzeo general Beauregard. Ishod kod Shiloha bio je neodluen. Nadmodna rijena flota unije zauzela je veliki dio Mississippija, 6.lipnja pao je Memphis, a pomorska flota koja je preko Meksikog zaljeva ula u Mississippi 29. lipnja zauzima New Orleans najvedi grad Konfederacije. U meuvremenu, na glavnoj bojinici, onoj na istoku, glavni zapovjednik unionistike (sjeverne) armije George McClellan spremao se izvriti odluujudu invaziju na Jug koja je za cilj imala zauzimanje glavnog grada Konfederacije Richmonda i okonanje rata. Brodovljem je armija Potomaca prevezena do istonih obala Virginije te se iskrcala i krenula prema Richmondu. U Konfederaciji se proirila panika uzrokovana ranijim porazima na Zapadnom bojitu. Predsjednik Davis zapovjednitvo na dvojskom daje generalu Robertu Edwardu Leeju. Presudna bitka bila je kod Marven Hilla u kojoj je izgubila armija Potomaca uz velike gubitke. Zatim, Lee krede na Popea i kod Mannassasa 30.kolovoza unitava njegovu armiju. Velika Britanija i Francuska se odluuju priznati Konfederaciju kao samostalnu dravu, ali nakon jo jedne njihove pobjede. Vanost priznanja od strane tadanjih velesila Francuske i Velike Britanije

znaila bi automatski i okonanje rata jer se Sjedinjene Drave ne bi usudile nastaviti rat protiv zemlje koju su dvije najjae svjetske sile priznale. U meuvremenu, Lee, kojem se otvorila perspektiva invazije na Sjever, se ne odluuje napasti dobro utvreni Washington ved namjerava na otvorenom poraziti armiju Potomaca i tako okonati rat. McClellan je svoje postrojbe iskrcao i krenuo u odluujudu bitku. Ona se dogodila na podruju drave Maryland, 22.rujna, gdje je brojano nadmodnija McClellanova armija (80 tisuda naspram Leeovih 55 tisuda vojnika) porazila Junjake i natjerala ih na povlaenje preko rijeke Potomac natrag u Virginiju. Rezultatima ove kampanje Lincoln nije slomio Konfederaciju, nego je riskirao i vlastiti poraz u kasno ljeto. Zbog toga je s mjesta glavnog zapovjednika armije Potomac smjenio McClellan i postavio generala Burnsidea koji je priznao kako nije dovoljno sposoban za takvu funkciju. Sjever se uoi zime odluio na novu invaziju i to kopnenim putem. Sukob je bio 13. prosinca 1862. kod grada Fredericksburga na sjeveru Virginije. Lee je osmislio kvalitetan plan. Kad je Burnside zapovjedio napad njegove jedinice nale su se pod snanim udarom neprijateljske vatre i pretrpjele ogromne gubitke. Nakon te katastrofe Burnside se povukao preko Potomaca i godina zavrava jo jednim neuspjehom za Sjever. Lincoln postavlja za generala Joea Hookera. *** Sjever je blokirao junjake luke te je onemoguden izvoz pamuka i doprema oruja iz Europe. U posljednjoj etapi graanskog rata Jug je doivljavao poraz za porazom. U unionistike ruke redom su padali vani gradovi, da bi poetkom travnja 1865. bio osvojen i Richmond, glavni grad Konfederacije. U bitci kod Appomattoxa, 6 dana kasnije, Jug je ponovo poraen, a junjaki general Robert Lee se predao. Sporazum o predaji potpisan je u blizini bojnog polja 9.travnja 1865. Time je zavren etverogodinji, krvavi ameriki graanski rat koji je odnio mnogo ljudskih i materijalnih rtava. Ropstvo, jedan od uzroka, rata je ukinuto. Crnako stanovnitvo je dobilo graanska prava, a u potrazi za poslom kredu njihove migracije prema Sjeveru. Usprkos razaranjima, ratna organizacija Sjevera utjecala je na daljnji razvitak Amerike. U ratu su po prvi puta koritena nova tehnika sredstva (topovi, eljeznica, telegraf). Ipak, bududi su prosperitet Amerikanci skupo platili. Na bojitima je ostalo vie od 600 000 mrtvih, to je vedi broj poginulih nego su Sjedinjene Drave imale u dva svjetska rata u 20.st.

Popis bitaka Amerikog graanskog rata 1861. Prva bitka kod Bull Runna (Mannanas), 21. srpnja 1862. Bitka kod prolaza Glorieta 26.-28. travnja Bitka kod Shiloha, 6.-7. travnja Sedmodnevna bitka , 25. lipnja-1. srpnja prva bitka kod Cold Harbora (Gaines Mill), 27. lipnja Bitka kod Antietama (Sharpsburg), 17. kolovoza Druga bitka kod Bull Runna, 29.-30. kolovoza Bitka kod Chickamauga, 19.-20. rujna Bitka kod Perryvillea, 8. listopada Bitka kod Fredericksburga, 13. prosinca Bitka kod Murfreesboroa, 31. prosinca-2. sijenja 1863. 1863. Bitka kod Chancellorsvillea, 1.-5. svibnja Bitka kod Big Black Rivera, 17. svibnja Bitka kod Gettysburga, 1.-3. srpnja Bitka kod Vicksburga, 18. svibnja-4. srpnja Bitka kod Chickamauga Creeka, 19.-20. rujna Bitka kod Chattanooge, 23.-25. studenog 1864. Bitka kod Wildernessa, 5.-7. svibnja Bitka kod Spotsylvania Court Housea, 8.-19. svibnja druga bitka kod Cold Harbora, 3.-12. lipnja Bitka kod Atlante, 22. srpnja Bitka kod Nashvillea, 15.-16. prosinca 1865. Vickburg kampanja, 1862. - 1863. Peninsular kampanja, 4. travnja-1. srpnja 1862. Atlanta kampanja, svibanj-rujan 1864. Shermanov mar do mora, studeni-prosinac 1864. Petersburg kampanja, 1864. - 1865. Bitka kod Appomattoxa, travanj 1865.

Ku-Klux-Klan Ku-klux-klan moemo jezgrovito opisati kao tajnu teroristiku organizaciju bijelih rasista. Organizacija Ku-Klux-Klan nastala je u ljeto 1865. godine u gradidu Pulaski, u amerikoj saveznoj dravi Tennessee, nakon to su june drave doivjele poraz u Amerikom graanskom ratu. Ubrzo se Klan pojavio i u Louisiani, Georgiji, Alabami i Sjevernoj Karolini. Naziv organizacije dolazi od grke rijei kuklos, to znai krug ili udruga, i kotske rijei klan, to znai savez. Od rijei kuklos nastala je izvedenica ku-klux. Da bi sve bilo jo tajanstvenije, cijeli naziv organizacije sveden je na samo tri slova K.K.K. Klan je u poetku bio sredstvo otpora Sjeveru i idejama o izjednaavanju crnakog stanovnitva s dotada dominantnom bijelom rasom. Ubrzo je neprijateljstvo Klana proireno i na katolike, idove i Indijance, a rasizam i vjerska netrpeljivost postali su osnovom i motivom njegova postojanja i djelovanja. lanovi Klana odijevali bi se u bijelu sablasnu odjedu s kapuljaama i maskama te tako prerueni jahali na konjima i ulijevali strah osloboenim neobrazovanim i praznovjernim robovima, tvrdedi da su to duhovi poginulih vojnika junjake konfederalne vojske. Jedan od prepoznatljivih simbola bili su zapaljeni krievi, koje su klanovci palili iz nekoliko razloga. Cijeli je juni dio dananjeg SAD-a nazvan Nevidljivim carstvom. Nevidljivo carstvo dijelilo se na kraljevstva, koja su teritorijalno predstavljala podruja saveznih drava.