Você está na página 1de 40

Prof. dr. sc.

Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu


1
ANALIZA VARIJANCE
ANOVA

Analysis of variance
Analysis of means using variance


Materijal za kolegij Statistiko uenje
(prof. dr. sc. Bojana Dalbelo Bai)
Poslijediplomski studij FER, 19. 04. 2005.
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
2
ANALIZA VARIJANCE
ANOVA je tehnika upotrebe razlika
izmeu prosjeka uzoraka u zakljuivanju o
postojanju (ili ne) razlika izmeu prosjeka
populacija
Jedinstveni postupak kojim je mogue
ralaniti i procijeniti varijabilnosti
uvjetovane razliitim imbenicima
izvorima
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
3
Pretpostavke za
ANOVA-u
Opaaji (observations) su
normalno distribuirani unutar
svake populacije
Varijance populacija su jednake
homogene (homogeneity of
variance or homoscedasticity)
Opaaji su neovisni
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
4
ANALIZA VARIJANCE
Svrha:
Usporedba veeg broja prosjenih
vrijednosti odjednom
Nulta hipoteza H
0
:
prosjeci svih populacija su jednaki



Alternativna hipoteza H
1
:
nisu svi prosjeci populacija jednaki
n
n
x x x x H
H
= = = =
= = = =
... :
... :
3 2 1 0
3 2 1 0

Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
5
ANALIZA VARIJANCE
UKUPNA VARIJABILNOST
izmeu grupa
unutar grupa (error)
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
6
Kalkulacija:
Definirati Sume kvadrata (Sum of
Squares - SS)
SS
total

SS
grupa

SS
error

Izraunati stupnjeve slobode (degrees
of freedom - df)
Izraunati srednje kvadrate tj.
varijance (mean squares MS) i F
vrijednost
Kont.
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
7
Kalkulacija SS:
( )
grupa total error
j
grupa
total
SS SS SS
X X n SS
X X SS
=
E =
E =
2
..
2
..
) (
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
8
izmeu grupa < unutar grupa
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
9
izmeu grupa > unutar grupa
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
10
izmeu grupa > unutar grupa
signifikantno!
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
11
grupa A grupa B Ukupno
19 23
14 19
15 19
17 21
20 18
x

85,0 100,0 185,0
17,0 20,0 18,5
n 5 5 10
B A
B A
x x H
H
=
=
:
:
0
0

Zadatak: Jednosmjerna analiza varijance > ANOVA 1

Nulta hipoteza:
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
12
( ) ( ) ( )
( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) 0 , 42 20 18 ... 20 23 17 20 ... 17 19
5 , 22 5 , 18 20 5 5 , 18 17 5
5 , 64 5 , 18 18 ... 5 , 18 14 5 , 18 19
2 2 2 2
.
2 2
.
2 2 2
= + + + + + =
= + =
= + + + =
grupa unutar
grupa izmedu
ukupno
SS
SS
SS
grupa A grupa B Ukupno
19 23
14 19
15 19
17 21
20 18
x

85,0 100,0 185,0
17,0 20,0 18,5
n 5 5 10

=
2
) ( x x SS
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
13
( )
0 , 42 5 , 22 5 , 64
5 , 22
10
185
5
100
5
85
5 , 64
10
185
18 ... 14 19
. .
2 2 2
.
2
2 2 2
= = =
=
|
|
.
|

\
|
+ =
= + + + =
grupa izmedu ukupno grupa unutar
grupa izmedu
ukupno
SS SS SS
SS
SS
( )


=
n
x
x SS
2
2
grupa A grupa B Ukupno
19 23
14 19
15 19
17 21
20 18
x

85,0 100,0 185,0
17,0 20,0 18,5
n 5 5 10
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
14
Izvori
varijabilnosti df SS s
2
F exp F
tab
0.05 F
tab
0.01
Ukupno 9 64.5

Izmeu grupa 1 22.5 22.50 4.29
ns
5.32 11.26
Unutar grupa 8 42.0 5.25
Tablica analize varijance:
= 22.50 : 5.25
oitati iz prvog
stupca i osmog
reda F tablica
= SS : df
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
15
Zakljuak iza F testa u
ANOVA-i 1:
F
exp
< F
tab
H
0
se prihvaa
grupe A i B pripadaju istoj populaciji
prosjeci grupa A i B se ne razlikuju
signifikantno
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
16
grupe A i B grafiki
B
B B B B
A A A A A

14 15 16 17 18 19 20 21 22 23

A
-
B
= D
exp

ns
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
17
Jedan dio ukupne varijabilnosti pripada razlikama
izmeu grupa (tretiranje, gnojidba...),
a ostatak varijabilnosti pripada razlikama unutar grupa
(error)
0
20
40
60
80
100
120
Sorta 1 Sorta 2 Sorta 3 Sorta 4
prinos
X
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
18
PITANJA ... PREDAAAH...
The Biologist, the Statistician, the
Mathematician, and the Computer Scientist

A biologist, a statistician, a mathematician, and a
computer scientist are on a photo-safari in Africa.
They drive out into the savannah in their jeep, stop,
and scour the horizon with their binoculars.
The biologist: "Look! There's a herd of zebras! And
there, in the middle: a white zebra! It's fantastic!
There are white zebras! We'll be famous!"
The statistician: "It's not significant. We only know
there's one white zebra."
The mathematician: "Actually, we know there exists a
zebra which is white on one side."
The computer scientist: "Oh no! A special case!"
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
19
Podjela pokusa:
prema strukturi tretiranja (lanova pokusa)
jednofaktorijalni
viefaktorijalni (2 ili 3)

prema strukturi dizajna (osnovni planovi)
potpuno sluajni raspored
sluajni blokni raspored
latinski kvadrat
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
20
EKSPERIMENTIRANJE - Problemi i ciljevi
koje je mogue rijeiti pokusnom tehnikom
hoe li uvoenje nekog novog agrotehnikog
zahvata dati bolji uinak od do tada koritenog
je li nova sorta ili hibrid prinosniji (bolji po kvaliteti i
sl.) od dosadanjih
u kojem roku sijati ili saditi da se postigne optimalni
rezultat
koji pesticid (ili u kojoj dozi) primijeniti u suzbijanju
razliitih tetoinja
koje koliine gnojiva treba primijeniti i kojih
formulacija
koji je optimalni sklop (br. biljaka po jedinici
povrine) za pojedine kulture
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
21
Razlog za eksperimentiranje
= varijabilnost eksperimentalnog materijala
lanovi pokusa = Tretiranja
su planirane promjene iji se efekti (varijable)
prate i mjere u pokusu
(sorte, hibridi, gnojidbe, sklopovi, gnojiva,
insekticidi, rokovi sjetve/sadnje, obrade tla)

Varijabla = Svojstvo koje se prati ili mjeri u
pokusu
(prinos i komponente prinosa, sadraji eera, suhe
tvari, K, Na, Mg, , amilaza, sedimentacija,
klijavost, broj korjenovih kvrica, broj tetnika,
napad bolesti, )
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
22
Eksperiment = kreacija uvjeta u
kojima istraiva prati promjene
Randomizacija = sluajnost u rasporedu
osigurava objektivnost i jednaku ansu svakom
lanu da bude izabran

Repeticija = dio pokusnog medija (povrina) u
kojem su zastupljeni svi lanovi pokusa
(randomizirani) samo jedanput na jednakoj veliini
osnovne parcele
svrha = kontrola heterogenosti pokusnog medija
(mikrodepresije, plodnost, topografija, prethodna
kultura) i smanjenje pogreke pokusa
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
23
Primjer:
VIP projekt (MPVG & World bank)
1999-2001.
Optimalna gnojidba uvjet
ekoloki i ekonomski opravdane
poljoprivredne proizvodnje na
obiteljskim gospodarstvima

glavni istraiva:
prof. dr. sc. Mirjana Herak usti
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
24
VIP projekt
lanovi pokusa:
negnojeno (kontrola)
5 kg /m2 stajski gnoj
50 g/m2 NPK (5:20:30)
100 g/m2 NPK (5:20:30)
150 g/m2 NPK (5:20:30)

Elementi pokusa:
vrsta: radi
plan pokusa: latinski kvadrat 5x5
lokacije: Lika
umberak
trajanje: 3 godine
varijable ili svojstva: prinos, sadraj minerala (P, K,
Ca, Mg, Fe), nitrata kadmija, olova (u tlu i biljci)
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
25
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
26
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
27
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
28
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
29
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
30
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
31
POTPUNO SLUAJNI RASPORED
Completely Randomized Design
(CRD) * randomizacija
Izvori
varijabilnosti
n-1 SS MS = SS/n-1 F
exp

Ukupno rt-1 SS
Tretiranja t-1 SS
T
SS
T
/ t-1 MS
T
/ MS
E

Pogreka
(Error, Ostatak)
t (r-1) SS
E
=
SS - SS
T

SS
E
/ t(r-1)
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
32
SLUAJNI BLOKNI RASPORED
Randomized Complete Block Design
(RCBD) *randomizacija
*repeticija (blok=repeticija)
Izvori varijabilnosti n-1 SS MS = SS/n-1
(varijance s
2
)
F
exp

Ukupno rt-1 SS
Repeticije r-1 SS
R
SS
R
/ r-1 MS
R
/ MS
E

Tretiranja t-1 SS
T
SS
T
/ t-1 MS
T
/ MS
E

Pogreka
(Error, Ostatak)
(r-1) (t-1) SS
E
=
SS-SS
R
-SS
T

SS
E
/(r-1)(t-1)
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
33
LATINSKI KVADRAT
Latin Square *randomizacija
(LSQ) *repeticija vodoravna
*repeticija okomita
Izvori
varijabilnosti
n-1 SS MS = SS/n-1
(varijance s
2
)
F
exp

Ukupno rt-1 SS
Vod.
Repeticije
r
v
-1 SS
Rv
SS
Rv
/ r
v
-1 MS
Rv
/ MS
E

Okom.
Repeticije
r
o
-1 SS
Ro
SS
Ro
/ r
v
-1 MS
Ro
/ MS
E

Tretiranja t-1 SS
T
SS
T
/ t-1 MS
T
/ MS
E

Pogreka
(Error,
Ostatak)
(r-2) (t-1) SS
E
=
SS-SS
Rv
-SS
Ro
-SS
T

SS
E
/(r-2) (t-1)
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
34
PRIMJER raunski !! (SAS ispis)
ANOVA na podacima o sadraju K
2
O () u biljci iz pokusa sa 4
gnojidbe (A, B, C i D) na radiu:
data plan;
input tret$ o_rep v_rep var;
cards;
A 1 1 47
A 3 2 52
A 2 3 62
A 4 4 51
B 2 1 50
B 1 2 54
B 4 3 67
B 3 4 57
C 3 1 57
C 4 2 53
C 1 3 69
C 2 4 57
D 4 1 54
D 2 2 65
D 3 3 74
D 1 4 59
;
/* analiza CRD */
proc anova;
class tret o_rep v_rep;
model var = tret;
means tret /lsd alpha =0.05;
run;
/* analiza RCBD */
proc anova;
class tret o_rep v_rep;
model var = tret v_rep;
means tret /lsd alpha =0.05;
run;
/* analiza LSQ */
proc anova;
class tret o_rep v_rep;
model var = tret v_rep o_rep;
means tret /lsd alpha =0.05;
run;
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
35
The ANOVA Procedure

Class Level Information

Class Levels Values

tret 4 A B C D
o_rep 4 1 2 3 4
v_rep 4 1 2 3 4

Number of observations 16
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
36
The SAS System 10:56 Tuesday, March 22, 2005 3

The ANOVA Procedure CRD

Dependent Variable: var
Sum of
Source DF Squares Mean Square F Value Pr > F
Model 3 208.0000000 69.3333333 1.29 0.3232
Error 12 646.0000000 53.8333333
Corrected Total 15 854.0000000

R-Square Coeff Var Root MSE var Mean
0.243560 12.65021 7.337120 58.00000

Source DF Anova SS Mean Square F Value Pr > F
tret 3 208.0000000 69.3333333 1.29 0.3232

Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
37
The SAS System 10:56 Tuesday, March 22, 2005 6

The ANOVA Procedure RCBD

Dependent Variable: var
Sum of
Source DF Squares Mean Square F Value Pr > F
Model 6 784.0000000 130.6666667 16.80 0.0002
Error 9 70.0000000 7.7777778
Corrected Total 15 854.0000000

R-Square Coeff Var Root MSE var Mean
0.918033 4.808391 2.788867 58.00000

Source DF Anova SS Mean Square F Value Pr > F
tret 3 208.0000000 69.3333333 8.91 0.0046
v_rep 3 576.0000000 192.0000000 24.69 0.0001

Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
38
The SAS System 10:56 Tuesday, March 22, 2005 9

The ANOVA Procedure LSQ

Dependent Variable: var
Sum of
Source DF Squares Mean Square F Value Pr > F
Model 9 815.5000000 90.6111111 14.12 0.0022
Error 6 38.5000000 6.4166667
Corrected Total 15 854.0000000

R-Square Coeff Var Root MSE var Mean
0.954918 4.367438 2.533114 58.00000

Source DF Anova SS Mean Square F Value Pr > F
tret 3 208.0000000 69.3333333 10.81 0.0078
v_rep 3 576.0000000 192.0000000 29.92 0.0005
o_rep 3 31.5000000 10.5000000 1.64 0.2779

Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
39
Drinking and Eating
Statisticaly Significant
The Japanese eat very little fat and suffer fewer heart attacks than
the British or the Americans.
On the other hand, the French eat a lot of fat and also suffer fewer
heart attacks than the British or the Americans.
The Japanese drink very little red wine and suffer fewer heart
attacks than the British or the Americans.
The Italians drink excessive amounts of red wine and also suffer
fewer heart attacks than the British or the Americans.

Conclusion: Eat and drink whatever you like. It's speaking English
that kills you.
The end
Prof. dr. sc. Marija Pecina, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
40
THE END !

Você também pode gostar