Putovanje Ka Allahu

PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel
2


3

PUTOVANJE
KA ALLHU
imm hfidh Ibn Redeb el-Hanbel

Plav, Sandak
ramadn 1433. hidretske
jul 2012. godine


4

Izdava:
''K e l i m e t u l H a qq''
Plav, Sandak
www.kelimetul-haqq.com
www.kelimetul-haqq.org
kelimetul_haqq@hotmail.com

Autor:
imm hfidh Ebul-Ferad ibn Redeb el-Hanbel

Prevod, prelom i lektura teksta:
Eb Ahmed

Unos teksta
Eb Hafsa

Dizajn korice:
Eb Merjem

tampa:
''K e l i m e t u l H a qq''
V A N A N A P O M E N A !
Svako kopiranje i umnoavanje ove knjige
ili bilo kojeg njenog dijela
bez odobrenja izdavaa je veoma
pohvaljeno i preporuljivo


5

Rekao je Allhov Poslanik
Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem:

''Najvrijedniji dihd je rei rije istine pred nepravednim vla-
darem.''
1

''Prvak ehd je Hamza, a potom ovjek koji doe nepraved-
nom vladaru, kae mu istinu u lice, pa ga vladar ubije.''
2

''Neka nikoga od vas ne sprijei strah od ljudi da kae istinu
kada je vidi ili bude njen svjedok, jer mu rije istine nee
pribliiti as smrti, niti mu umanjiti nafaku.''
3

1
hadth biljee Eb Dwd, et-Tirmidh i Ibn Mde u svojim ''Suneni-
ma'' od Eb Se'da el-Hudrija i Eb Umme el-Bahilija.
2
hadth biljei Hkim od Dbir ibn 'Abdullha.
3
hadth biljei imm Ahmed u svome ''Musnedu'' od Eb Se'da el-Hud-
rija.


6


7

`., < _..-l ,>l
BIOGRAFIJA AUTORA
Hfidh Ebul-Fered ibn Redeb el Hanbel
On je imm hfidh ZejnudDn 'AbdurRahmn ibn
Ahmed ibn 'AbdurRahmn ibnul-Hasan ibn Muhammed
ibn Ebul-Berekt Mes'd es-Sulem el-Hanbel ed-Dimeq.
Njegova kunja je bila Ebul-Fered, a nadimak Ibn Redeb,
to je zapravo bio nadimak njegovog djeda koji je roen u
tom mjesecu (redebu).
Roen je u Bagddu 736. hidretske godine i odgojen je
u uenoj i bogobojaznoj porodici. Umro je u noi
ponedeljka etvrtog dana mjeseca ramadna 795. hidretske
godine u Damasku.
Uio je i uzimao znanje od velikih uenjaka svog
vremena.
U Damasku je uio pred Ibnul-Qajjim el-Dewzijem,
ZejnudDnom el-'Irqijem, Ibn en-Neqbom, Muhammed
ibn Ism'l el-Habbzom, Dwd ibn Ibrhm el-'Attrom,
Ibn Qt el-Debelom i Ahmed ibn 'Abdul-Hd el-
Hanbelijem.
U Mekki je sluao od el-Fehr 'Uthmn ibn Jsufa el-
Nuwejrija.
U Qudsu (Jerusalemu) je sluao od el-hfidha el-
'Al'ija.


8

U Misru je sluao od SadrudDna Ebul-Fetha el-
Mejdmija i NsirudDna ibn el-Mulka.
Mnogi studenti znanja su mu dolazili da bi pred njim
uili. Meu najpoznatijim od njegovih uenik bili su Ebul-
'Abbs Ahmed ibn Eb Bekr ibn 'Al el-Hanbel, Ebul-Fadl
Ahmed ibn Nasr ibn Ahmed, Dwd ibn Sulejmn el-
Mewsil, 'AbdurRahmn ibn Ahmed ibn Muhammed el-
Muqr, ZejnudDn 'AbdurRahmn ibn Sulejmn ibn Ebul-
Karam, Eb Dherr ez-Zerqa, el-Qdi 'Al'udDn ibn el-
Lehm el-Ba'l i Ahmed ibn SejfudDn el-Hamew.
Ibn Redeb se posvetio znanju i uloio ogromnu
veinu svog vremena istraujui, piui, izdavajui,
poduavajui i dajui fetwe.
Mnogi uenjaci su ga pohvalili zbog njegovog ogro-
mnog znanja, zuhda i strunosti u hanbelijskom medhhebu.
Ibn Qdi e-uhbe je o njemu rekao:
''On je itao i postao pronicljiv u razliitim poljima nauke.
Prihvatio se mes'el medhheba sve dok ih nije usavrio. Posvetio
se uenju znanja tekstova, mahan i znaenja hadtha''.
4

Ibn Hader je o njemu rekao:
''On je bio nadasve pronicljiv u nauci hadtha, u pogledu imena
prenosilaca, njihovih biografija, njihovih puteva predaja i svijesti
o njihovom znaenju''.
5

4
Ibn Qdi e-uhbe, ''Trh'', 3. tom, 195. str.
5
Ibn Hader, ''Inb'ul-Gamr'', 1. tom, 460. str.


9

Ibn Muflih je o njemu rekao:
''On je ejh, veliki 'lim, hfidh, zhid, ejh hanbelijskog
medhheba; izdao je mnoge korisne radove.''
6

Napisao je mnoge korisne radove; neki od njih su
istaknuti, poput ''El-Qaw'id el-Kubr fil-Fur' '', o kojem je
reeno: ''To je jedno od ud ovoga doba''.
7

Za njegov komentar na et-Tirmidhijev ''Sunen'' je
reeno da je najdetaljniji i najbolji ikada napisan; do te
mjere da se el-'Irq o kome je Ibn Hader rekao: ''On je
bio udo svoga doba'' potpomagao njime kada je sakupljao
svoj komentar na istu knjigu.
tavie, on ima mnoga vrijedna djela koja obja-
njavaju razliite pojedinane hadthe, kakvi su: ''erh Hadth
M Dhi'bni Di'an Ursil f Ganam'', ''Ihtijr el-Ewl erh
Hadth Ihtism el-Mele' el-E'al'', ''Nr el-Iqtibs f erh
Wasijje en-Nebijj li Ibn 'Abbs'' i ''Keful-Kurbe f Wasfi Hli
Ehlil-Gurbe''.
Iz oblasti tefsra napisao je djela: ''Tefsr sre el-Ihls'',
''Tefsr sre el-Ftiha'', ''Tefsr sre en-Nasr'' i ''El-Istign'
bil-Qur'n''.
Iz oblasti hadtha je napisao sljedea djela: ''erh 'ilet-
Tirmidh'', ''Fethul-Br erh Sahh el-Buhr'' i ''Dmi' el-
'Ulmi wel-Hikem''.

6
''El-Maqsed el-Arad'', 2. tom, 81. str.
7
Ibn 'AbdulHd, ''Dail 'al Tabeqt Ibn Redeb'', 38. str.


10

Na polju fiqha je napisao sljedea djela: ''El-Istihrd f
Ahkm el-Hard'' i ''El-Qaw'id el-Fiqhijje''.
Na polju biografija napisao je monumentalni ''Dajl 'al
Tabeqtil-Hanbile''.
Takoer je napisao i djela: ''Lat'if el-Me'rif'' i ''Et-
Tahwf minen-Nr''.


11

Uvod
Sa imenom Allha, Milostivog, Samilosnog
El-Buhr biljei od Eb Hurejre, radijallhu anhu, da
je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
''Nikog od vas nee spasiti njegova djela.'' Upitali su: ''Zar
ni tebe, Allhov Poslanie?'' On ree: ''Ni mene, ako me
Allh ne obaspe milou! Radite ispravno, iskreno i um-
jereno! I putujte ka Allhu ujutru, poslije podne (na kra-
ju dana) i u jednom dijelu noi! Drite se umjerenog puta
i stii ete (do eljenog cilja)!''
8

On je takoer zabiljeio ovaj hadth na drugom mjestu
sa rijeima: ''Ova vjera je lahka. U ovoj vjeri se niko nee
sa njom hrvati (preopteretiti), a da ga ona nee savladati.
Budite umjereni i radite ispravno! Obveseljavajte i trai-
te pomo od Allha jutrom, popodne (na kraju dana) i
neto krajem noi!''
9

On takoer biljei od ''ie, radijallhu 'anh, da je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Radite
ispravno, iskreno i umjereno i radujte se, jer nikoga u
dennet nee uvesti njegova djela.'' ''Zar ni tebe, Allhov
Poslanie?'' ''Ni mene, jedino ako me Allh obaspe
oprostom i milou.''
10

On takoer od nje biljei da je Allhov Poslanik, salla-
llhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Radite ispravno, iskreno i

8
hadth biljei el-Buhr (broj 6463).
9
10


12

umjereno. Znajte da nikoga nee njegovo djelo uvesti u
dennet i (znajte) da su Allhu najdraa djela ona koja
su najtrajnija, makar bila i neznatna (makar ih bilo ma-
lo).''
11

Ovi asni hadthi
12
odreuju veliki i vaan princip iz
kojeg se granaju mnoga pitanja vezana za putovanje ka
Allhu, putujui du Njegovog puta.

11
12
Muslim (broj 2816 i 7113) biljei hadith od Eb Hurejre da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Nema nijedne osobe ije
de je djelo uvesti u dennet.'' Bio je upitan: ''Allhov Poslanie, pa zar
ni tebe?'' On je odgovorio: ''ak ni mene, ako me Allh ne obuhvati
svojom milodu.''
On takoer biljei (broj 2816 i 7121) od Dbira da je uo Allhovog
Vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi we sellem, da kae: ''Djela nijednog od
vas ga nede uvesti u dennet ili ga spasiti od vatre; ak ni mene,
izuzev da to bude kroz Allhovu milost.''
Hadith je takoer od Eb Se'da zabiljeio Ahmed (broj 11486), a od
Eb Mus'a, Usme ibn erka, erk ibn Triqa i Esed ibn Kurza ga je
zabiljeio Tabern u ''El-Kebru'' (broj 493, 1001, 6549, 7218 i 7221).


13

PRVO POGLAVLJE
VELIKI PRINCIP
to se tie ovog principa, to je princip da ovjekova
djela nisu dovoljna da ga spasu od dehennemske vatre ili da
mu obezbijede ulazak u dennet; ve, nasuprot ovome, ovo
se moe desiti samo putem Allhove milosti i Njegovim op-
rostom. Qur'n podrava ovo znaenje na mnogim mjesti-
ma, kakve su Njegove rijei:
_.]! `>!> `>> _. >.,: : _ _l,,. l.. l.
.s :!:,. .l>: ..> _> _. !.> `.. !,. _.
..s < < .:..s _`.`> ,.l
''Onima koji su hidru uinili i koji su iz domova svojih
prognani, koji budu na putu Mome uznemiravani i koji
budu ubijali i ubijani obrisau njihova loa djela i
uveu ih u dennetske bae kroz koje e rijeke tei,
kao nagrada od Allha. A kod Allha je nagrada naj-
ljepa.''
13

13
sra lu 'Imrn, 195. jet.


14

>:,`, , .>, .. . ..> > !, ',-. ',1.
''Gospodar njihov im alje radosne vijesti o Njegovoj
milosti i zadovoljstvu i dennetima u kojima e oni
vjeno uivati.''
14

`... <!, .]. ..> _ _,,. < `>l.!, >.. _>l:
,> _>l | ,.. .-. -, _>l _>,.: `>l>.`, ..> _>
_. !.> `..
''U Allha i Poslanika Njegova vjerujte i imecima svojim
i ivotima svojim na Allhovom putu se borite to vam
je, da znate, bolje. On e vam grijehe vae oprostiti i u
dennetske bae vas, kroz koje e rijeke tei, uvesti, i u
divne dvorove u edenskim vrtovima; to e biti uspjeh
veliki.''
15

...spominjui pobjedu i ulazak u dennet zajedno sa
oprostom i milou, time potvrujui da ovo ne moe biti
postignuto (drukije), izuzev ovime.
Neki od selef je rekao: ''hiret se sastoji ili od Allho-
vog oprosta ili od vatre; a ovaj svijet je ili izvor Allhove zati-
te ili izvor unitenja.''

14
sra et-Tewbe, 22. jet.
15
sra es-Saff, 11. i 12. jet.


15

Na svojoj samrtnikoj postelji se Muhammed ibn Wsi'
oprostio sa svojim prijateljima, rekavi: ''Es-Selamu 'alejkum,
ili u vatru ili u Allhov oprost''.
16

to se tie Allhovih rijei:
,l. .>' _.l !>... !., `.. _l.-.
''To je dennet koji ste naslijedili zbog onoga to ste
radili.''
17

l ,. !:,.> !., `.l`. _ ,!`, ,l!>'
"Jedite i pijte, radosni, zbog onoga to ste u danima
minulim radili!"
18

...uenjaci su se podijelili u pogledu znaenja ovoga,
dijelei se na dva miljenja:
1. Ulazak u dennet se postie Njegovom milou, ali se
odreivanje (raspodjela) stepena i stanja (poloaja) u den-
netu ini u skladu sa djelima koja su ljudi uinili.
19
Ibn
'Ujejne je rekao: ''Oni su smatrali da se spas od vatre deava
putem Allhovog oprosta, ulazak u dennet se deava Njego-
vom dobrotom (milou), a odreivanje stepena (poloaja) se
deava u skladu sa ovjeijim djelima.''

16
predaju biljei Eb Nu'ajm (''El-Hilje'', 2. tom, 348. str., br. 199).
17
sra ez-Zuhruf, 72. jet.
18
sra el Haqqah, 24. jet.
19
Ibn Hader (''Fethul-Br'', 11. tom, 295. str.) navodi ovo mijenje od
Ibn Bettla.


16

2. Da je (harf) ''b'' koji je spomenut u Njegovim
rijeima: ''bi m kuntum ta'lemn (zbog onoga to ste
radili)'', ''bi m esleftum f ejjmil-hlije (zbog onoga
to ste radili u proteklim danima)'' je ''b'' koriten da
ukae uzronost (sebeb). Otuda je znaenje to da je Allh
odredio da djela budu sredstvo ulaska u dennet. ''Ba'' koji je
negiran u njegovim, sallallhu 'alejhi we sellem, rijeima:
''Sama djela nee uzrokovati da ovjek ue u dennet'' je
''ba'' koji ukazuje na poreenje, muqbela (obeteenje) i
mu'wida (zamjenjivanje slinog slinim).
20

Znaenje hadtha bi onda bilo da niko ne zasluuje
ulazak u dennet vrednou (vrlinom) djel koja je uinio.
Putem ovog objanjenja pobija se pogreno razumijevanje da
je dennet nagrada za djela, tj. shvatanje da osoba, vrijedno-
u smih svojih djela, ima pravo da joj Allh odobri ulazak
u dennet, kao to onaj koji plaa cijenu za robu ima pravo
da mu je prodavac preda. Ovo objanjenje razjanjava da se
istinski ulazak (u dennet) deava Allhovom dobrotom i
milou, a da su djela (samo) uzrok za ulazak u dennet.
Stoga istinski ulazak u dennet zavisi od Allhove dob-
rote, Njegovog oprosta i milosti: On je onaj koji blagosilja
osobu sredstvom i rezultatom tog sredstva. Otuda ulazak
nije direktna posljedica (ishod) djel, smih po sebi. Zabilje-
eno je u ''Sahhu'' da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem, rekao: ''Uzvieni Allh je rekao dennetu: ''Ti si

20
Isto, navodedi ovo miljenje od Kirmnija. Ovo znai poput poslovne
transakcije u kojoj jedan ovjek kupuje robu i daje, zauzvrat, njenu
ekvivalentnu cijenu.


17

Moja milost i Ja u se tobom smilovati kome Ja elim
od Svojih robova''.''
Robovi nemaju prava kod Njega
koje on mora ispuniti, nikada!
Naprotiv, u Njegovom prisustvu svaki trud je bijedan.
Ako su oni kanjeni onda je to Njegovom pravdom,
a ako su oni u blaenstvu onda je to Njegova dobrota.
On je njean i silan.


18

1.1 ELHAMDULILLAH JE NAKNADA ZA SVAKU USLUGU
A ako se kae: Ali, Habb ibn e-ehd prenosi da je el-
Hasan rekao: '' ''Elhamdulillh'' je naknada svake usluge (dob-
rote), a ''L ilhe illAllh'' je naknada za dennet.''
...znaenje ove izjave je takoer preneeno od
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, preko Ene-
sa, Eb Dherra i drugih. I pored toga to senedi svih ovih
hadth sadre slabost,
21
znaenje je podrano Allhovim
rijeima:
| < _.: _. _,...l `.. >. _!, `l .>l
_l..1`, _ _,,. < l.1 , _l.1`, .s ,ls !1 > _
.`.l _,> ,1l _. _ .:.-, _. < :,.`.!
`>-,,, _.] ,.-,!, ., .l: > `l `,L-l
''Allh je od vjernika kupio ivote njihove i imetke nji-
hove u zamjenu za dennet koji e im dati: oni e se na
Allhovom putu boriti, pa ubijati i ginuti. To je Allho-
vo obeanje koje im je On uistinu dao u Tewrtu, Ind-
lu i Qur'nu, a ko dosljednije ispunjava svoje obeanje
od Allha? Zato se radujte trgovini koju ste sa Allhom
sklopili, a to je velika pobjeda.''
22

21
El-Gazl ih je naveo u ''Ihj' 'Ulmid-Dn'' (1. tom, 299. str.), a 'Irq
je rekao: ''Zabiljeili su ih Ibn Ad' i Mustagfir, ali nijedan od njih nije
autentian.''
22
sra et-Tewbe, 111. jet.


19

Ovdje je dennet spomenut kao naknada za ivot i
imetak.
Odgovor na ovo je da se je Allh, Slavljen i Uzvien je
On, putem Svoje blagodati, milosti, dobrote i velikodunosti
obratio Svojim robovima na nain koji e ih podstai da Mu
se pokore, koristei jezik i koncepte koji se mogu lahko
razumjeti i koji se mogu prepriati. On je Sebe stavio u pozi-
ciju kupca i dunika, a njih je stavio u ulogu prodavaca i
onih koji daju zajam. Ovo ih onda podstie da odgovore
Njegovom pozivu i da ure pokornosti Njemu. U stvarnosti,
meutim, sve pripada Njemu i dato je Njegovom dobrotom i
milou: ivot i imetak pripadaju Njemu i ovo je razlog zato
nam je On naredio da u nastupu nevolje kaemo:
!.| < !.| ,l| `->
''Inn lillhi we inn ilejhi rdi'n'' ("Mi smo Allhovi i
mi se Njemu vraamo)!"
23

Uprkos tome, On nareuje onima koji troe svoje ivo-
te i svoje imetke na Njegovom putu, uporeujui ih sa pro-
davcima i davaocima zajma. Stoga je ovjek uporeen sa
nekim ko ima imetak koji on moe da proda ili da ga d kao
zajam nekom drugom koji to ne posjeduje.
Na isti nain, sva djela se deavaju kao posljedica Nje-
gove dobrote i milosti, pa ipak On nareuje onima koji ih
obavljaju, pripisuje djela njima i odreuje da djela budu iz-
raz (njihove) zahvalnosti i uzvraanja na Njegove blagodati.

23
sra el-Beqare, 156. jet.


20

1.2 OBJANJENJE ZNAENJA BLAGODATI
Ibn Mde biljei od Enesa, radijallhu 'anhu, da je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Nema
blagodati koju Allh podari Svome robu za koju on
kae: ''Elhamdulillh'', a da ono to je dao nije bilo bolje
nego ono to je uzeo.''
24
Ovo su takoer spomenuli 'Umer
ibn 'Abdul'Azz,
25
el-Hasan
26
i drugi od selef.
27

Znaenje ovoga je prouzrokovalo problem velikom
broju uenjaka, prolosti i sadanjosti, ali ako se ono shvati u
svjetlu nae prethodne diskusije, njegovo znaenje je oigle-
dno. Blagodat spomenuta u hadthu (date ovjeku) je dunj-
luka blagodat, a izjava hvaljenja Allha je jedna od vjerskih
blagodati. Vjerske blagodati su bolje nego dunjluke
blagodati. Otuda, poto je blagodat hvaljenja Allha pripisa-
na robu, jer ju je on izgovorio, Allh smatra da on (rob) daje
veu blagodat zauzvrat (kao odgovor na prvobitnu blago-
dat).
28
Ovo je razlog zato je u predaji spomenuto: ''Elham-

24
hadth biljei Ibn Made (broj 3805) od Enesa. Bdajr je rekao: ''Nje-
gov sened je hasen'', kao to je rekao i es-Sujt ''Ed-Dur el-Mendhr''
(1. tom, 34. str.), a el-Albn (''Sahh et-Tergb'', broj 1573) ga je ocije-
nio hasenom. ''Ono to je dao'' je bio izraz zahvale, a ''ono to je uzeo''
je usluga (dobrota, blagodat). Pogledaj Sind, ''Hi'a 'al Ibn Mde'' 4.
tom, 251. str.
25
predaju biljei el-Bejheq (''u'ab el-mn'', broj 10038).
26
predaju biljee el-Bejheq (''u'ab el-mn'', broj 4406) i Ibn Eb Dunj
(''E-ukr'', broj 111).
27
Kao to je Bekr ibn 'Abdullh (''u'ab el-mn'', broj 4408).
28
Dok je, u stvarnosti, Allh Onaj Koji je dao oboje.


21

dulillah, sa hvalom koja odgovara i zadovoljava Njegove
blagodati, suzbija Njegovu kaznu i djeluje kao odgovor
na Njegovo dodavanje.''
29

Shvaeno u ovom svjetlu, izjava hvale je naknada za
dennet.

29
Ibn Hader (''Talhs el-Habr'', 4. tom, 171. str.) je rekao: ''Preneeno
je da je Dibrl poduio dema ovim rijeima: ''Elhamdulillh sa hvalom
koja odgovara na Njegovu blagodat zadrava (suzbija) Njegovu srdbu i
djeluje kao odgovor na njegov dodatak'' a onda mu je rekao: ''Poduio
sam te obimnim rijeima hvale.''
Ibn Salh je u svojoj diskusiji na ''El-Wast'' rekao: ''Slab, munqati' (pre-
kinutog lanca).''
En-Newew (''Er-Rewda'') je rekao: ''Naao sam ga u Ibn es-Salh ''El-
ml...'' i on je mu'dal.''


22

1.3 I DENNET I DJELA SU OD ALLHOVE DOBROTE
Stoga, da bismo ispravno shvatili, i dennet i djela su
robovima vjernicima podareni od Allhove dobrote i milosti.
Ovo je zato e stanovnici denneta, pri ulasku u njega, rei:
..>' < _.] !...> ..l !. !. _...l l !...> < .1l
,,l> `_.' !., _>'!,
''Hvala Allhu koji nas je na ovo uputio. Mi ne bismo bi-
li upueni da nas Allh nije uputio. Zaista su poslanici
naeg Gospodara doli sa Istinom.''
30

Nakon to su priznali da im je putem Allhove
blagodati dt dennet i da su im putem Njegove blagodati
dta sredstva koja vode njemu, tj. Njegova uputa, i nakon to
su se zahvalili Njemu za ovo, oni su nagraeni pozivom:
`>l. .>l !>... !., `.. l.-.
''Ovo je dennet koji ste naslijedili zbog onoga to ste
radili.''
31

Njihova djela su pripisana njima i njima je pokazana
zahvalnost za njih.
To je u ovom sveobuhvatnom znaenju da su neki od
selef rekli: ''Kada rob poini grijeh i kae: ''Moj Gospodaru, Ti

30
sra el-E'rf, 43. jet.
31


23

si mi ovo odredio'', njegov Gospodar e rei: ''Ti si onaj koji
je pogrijeio i nepokoran Mi bio'', a ako rob kae: ''Ja sam
pogrijeio, poinio grijeh i uradio zlo'', Allh e odgovoriti
rijeima: ''Ja sam ti ovo odredio i Ja sam ti oprostio''.''


24

1.4. NESREA I SREA SE DEAVAJU PUTEM NJEGOVE
PRAVDE I MILOSTI
Istinsko znaenje njegovih, sallallhu 'alejhi we sellem,
rijei: ''Vaa djela sma nee spasiti nijednoga od vas'',
''Sma djela nee prouzrokovati da ovjek ue u den-
net'' mogu biti dalje shvaena kada se uvidjelo da se nagrada
za dobra djela i njihovo umnoavanje deavaju jedino
dobrom voljom i dobrotom Allha, Slavljenog i Uzvienog.
On nagrauje dobro djelo deset do sedam stotina puta, do
koliko god On hoe.
32
Kada bi On uzvraao na dobro djelo
njemu slinim, na isti nain kako On ini za loe djelo,
dobra djela nikada ne bi imala snagu da ponite (nadjaaju)
loa djela i ovjek bi tada sigurno bio uniten.
Ibn Mes'd, radijallhu 'anhu, je, opisujui dobra djela,
rekao: ''Ako je ovjek welijj (tienik) Allhov, a ostane koliko
atom teine dobra (nakon meusobne naknade), Allh e ovo
malo umnogostruiti, tako da on ue u dennet putem toga.
33

Ako je ovjek onaj za koga je nesrea propisana, melek kae:
''Gospodaru moj, njegova dobra djela su nestala, a jo mnogo
je ljudi ostalo traei (meusobnu naknadu)'', pa e On
odgovoriti: ''Uzmite njihova loa djela i dodajte ih na

32
hadth biljei Muslim, broj 131 i 338.
33
Ovo znaenje je takoer zabiljeio Hkim (broj 7641 i 7642) od Ibn
'Abbsa, da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''...a
onda ako dobro djelo ostane, Allh de mu proiriti velikoduno (mje-
sto) za njega u dennetu.'' Hkim je rekao da je ovaj hadth sahh, a
en-Newew se sloio.


25

njegova loa djela, a onda mu pripremite mjesto kazne
u vatri!'' ''
34

Otuda postaje jasno da Allh umnogostruava dobra
djela onih kojima On eli sreu, sve dok oni nisu u stanju da
podmire sve dugove (onoma koji trae meusobnu nakna-
du), a ako nakon svega ovoga ostane makar koliko atom
teine vrijedno dobra, Allh e to umnogostruiti sve dok on
ne ue u dennet zbog toga. Sve ovo je Njegovom dobrotom
i velikodunou!
Meutim, kome god je Allh propisao nesreu, njegova
djela nee biti umnogostruena da ljudi imaju odakle da
podmire raune. Umjesto toga, svako dobro djelo ove pos-
ljednje spomenute osobe e biti umnogostrueno samo de-
set puta, raspodijeljeno meu njegovim potraivaima (oni-
ma kojima je tetu nanio) koji e ih sve uzeti, ali i zahtijevati
dalju naplatu za preostale nepravde, pa e zato njihova loa
djela biti nagomilana na njegova, prouzrokujui time da on
ue u vatru. Ovo je Njegovom pravdom.
35

34
predaju biljei Eb Nu'ajm (4. tom, 224 str., broj 5328), kao i Ibn el-
Mubrek (''Ez-Zuhd'', broj 1416).
35
Muslim (broj 2581 i 6579) biljei od Eb Hurejre da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, upitao: ''Da li znate ko je bank-
rot?'' Oni su rekli: ''Bankrot je meu nama onaj koji nema niti dirhema
niti imetka.'' On je rekao: ''Bankrot moga ummeta de biti onaj koji
doe na dan proivljenja sa namzom i postom i zektom, ali je
vrijeao ovu osobu, potvorio onu osobu, bespravnp troio imetak one
osobe, prolio krv one osobe, tukao onu osobu... Tako de njegova dob-
ra djela biti stavljena sa loim djelima onih ljudi (putem podmiriva-
nja, naknade), pa ako njegova dobra djela ne budu dovoljna da se


26

U ovom svjetlu je Jahj ibn Mu'dh rekao: ''Kada On
prui Svoju dobrotu (milost), toj osobi ne preostaje nijedno
loe djelo! Kada se ispolji Njegova pravda, toj osobi ne ostaje
nijedno dobro djelo!''
36

Takoer je utemeljeno kod el-Buhrija i Muslima da je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''ija
god djela budu razmatrana (vagana) bie uniten'',
37
u
drugoj predaji: ''bie kanjen'',
38
a u treoj predaji ''bie po-
raen.''
39

raun podmiri, njihovi grijesi de biti dodati na njegove i on de biti
baen u vatru.''
Muslim (broj 2581 i 6580) biljei od Eb Hurejre da je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Sva prava de biti vradena njihovim
vlasnicima na Sudnjem danu. ak de i bezroga ovca koju je ubo ovan
dobiti pravdu (namiriti se).''
36
predaju biljei Eb Nu'ajm (10. tom, 69. str., broj 14593).
37
hadth biljee el-Buhr (broj 6537) i Muslim (broj 2876, 7227 i 7228)
od ''ie. U citatu el-Buhrija stoji da je ''ia onda pitala: ''Zar Uzvieni
Allh nije rekao: ''Onaj kome bude knjiga njegova dta u njegovu
desnu ruku lahko e raun svoj poloiti'' ''? (sra el-Iniqq, 7. i 8.
jet). On je odgovorio: ''To je izlaganje djel. Sa kim god se bude
detaljno raspravljalo dok bude polagao raun na Sudnjem danu bide
kanjen.''
38
hadth biljee el-Buhr (broj 6536) i Muslim (broj 2876 i 7225) od
''ie. Ovaj gornji citat je takoer zabiljeio et-Tirmidh (broj 3338) od
Enesa.
39
hadth biljei Hkim (broj 8728), a edh-Dheheb je rekao da sened
sadri slabog prenosioca. Kod Ibn Eb ejbe (13. tom, 360. str.) stoje


27

Eb Nu'ajm biljei od 'Alija da je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Allh je objavio jednom
od poslanik Ben Isr'la: ''Reci onima koji Mi se poko-
ravaju od tvoga naroda da se oni ne bi trebali isuvie
oslanjati na svoja djela, jer Ja na Sudnjem danu neu
razmatrati djela roba koga elim kazniti, a da ga ne
kaznim. Reci onima koji su Mi nepokorni od tvoga na-
roda da oni ne bi trebali da oajavaju (gube nadu u Moju
milost), jer Ja lahko (rado) opratam ak i najvee grije-
he.'' ''
40

'Abdul'Azz ibn Eb Rewwd je rekao: ''Allh se obratio
Dwdu, 'alejhis-selm, rijeima: ''O Dwd, obraduj gri-
jenike i uplai one koji daju milostinju''. Iznenaen,
Dwd je upitao: ''Gospodaru moj, zato da obradujem grije-
nike, a uplaim one koji daju milostinju?'' On je odgovorio:
''Obraduj grijenike da nema grijeha koji nalazim
previe tekim da ga oprostim
41
i upozori one koji daju
milostinju da nema roba koji iskusi Moju pravdu i sud,
a da nije uniten''.
42

rijei: ''Nede mu biti oproteno'', a Ibn el-Mubrek (''Ez-Zuhd'', broj
1324) takoer biljei ove rijei kao izjavu ''ie.
40
hadth biljei Tabern (''El-Ewsat'', broj 4844). Njegov sened sadri
slabog prenosioca, prema Hajthemiju (1. tom, 307. strana). Autor
(''Dami' el-'Ulm'', 1. tom, 177. str.) je rekao da je sened da'f.
41
ak i irk, ako se ovjek pokaje od njega.
42


28

Ibn 'Ujejne je rekao: ''Ispitivanje ovdje znai podvrgnuti
se (iskusiti) iskuenje temeljnog (detaljnog) ispitivanja, tako
da nita nije ostavljeno (zaboravljeno).''
43

Ibn Jezd je rekao: ''Teak obraun je obraun u kome
nema opratanja (prelaenja preko),
44
a lahki obraun je
obraun u kome su ovjeji grijesi oproteni, a dobra djela
prihvaena.''
45

Sve ove predaje pokazuju da osoba ne moe nikako us-
pjeti bez oprosta, milosti i prelaenja preko njegovih pogre-
aka. One takoer pokazuju da kada Allh robu propie (od-
redi) istu pravdu on e zasigurno biti uniten.

43
Ibn Eb ejbe (broj 35644) biljei da je Eb el-Dewz' u pogledu
jeta: ''I strahovali od tekog obrauna'' (sra er-Ra'd, 21. jet) rekao:
''To znai prodi kroz (iskusiti) ispitivanje o svojim djelima.''
44
Ar. 'afw: prelaenje preko grijeha.
45
predaju biljei et-Taber (broj 34361 i 36738). Imm Ahmed (broj
24215 i 25515) biljei od ''ie da je ona pitala Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, ta je ''lahki obraun'' (sra el-Iniqq, 8.
jet), na ta je on odgovorio: ''Osobi su predstavljeni grijesi samo da bi
se prelo preko njih. Jer uistinu onaj ko bude polagao raun bide uni-
ten.'' Sahhom su ga ocijenili Ibn Hibbn (broj 7372), Ibn Huzejme (broj
849) i Hkim (broj 936), sa im se edh-Dheheb sloio.


29

1.5. NA ALLHOVU BLAGODAT SE NIKADA NE MOE
UZVRATITI
Ovo je dalje razjanjeno Njegovim rijeima:
. _l:`..l .., _s ,-.l
''Toga dana ete biti pitani za uivanja!''
46

Ovaj jet pokazuje da e robovi biti pitani o zado-
voljstvima (uicima) koja su uivali na ovom svijetu: da li su
pokazali zahvalnost za njih ili ne? Svako od koga se trai da
ispolji (pokae) zahvalnost za svaku blagodat kakvo je dobro
zdravlje, ispravna ula, dobra opskrba i, tavie, bie iscrpno
ispitivan, bi trebao znati da sva njegova djela, uzeta zajedno,
ne mogu uzvratiti ak na neke od ovih blagodati. Otuda bi ta
osoba zasluila kaznu.
Khar'it, ''Kitabu-ukr'', biljei od 'Abdullha ibn
'Amra da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, re-
kao: ''Rob e biti pozvan na Sudnji dan i stae pred
Allha, Slavljenog i Uzvienog. On e rei Svojim mele-
kima: ''Pogledajte u djela Moga roba i u blagodati koje
Sam mu podario.'' Oni e pogledati i rei: ''Ona (djela)
ne dostiu vrijednost nijedne od Tvojih blagodati koje si
mu dao.'' Onda e On rei: ''Pogledajte u njegova loa

46
sra et-Tekthur, 8. jet. Imm et-Tirmidh (broj 3358) biljei od Eb
Hurejre da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Prva
stvar o kojoj de rob biti pitan na Sudnjem danu od uitaka (zadovolj-
stava) de biti: ''Zar ti nismo dali zdravo tijelo? Zar ti nismo dali hladnu
vodu da pije?'' Hadth su sahihom ocijenili Ibn Hibbn (broj 7364) i
Hkim (broj 7203), sa im se edh-Dheheb sloio.


30

djela i dobra djela.'' Oni e pogledati i nai ih iste, nata
e On rei: ''Robe moj, prihvatio sam tvoja dobra djela i
oprostio tvoja loa djela Mojom dobrotom koju sam ti
podario.''
47

Et-Tabern biljei od Ibn 'Umera, radijallhu 'anhum,
da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
''ovjek e biti doveden na Sudnji dan sa takvim djelima
koja bi opteretila planinu kada bi se na nju stavila! A
onda e samo jedna od Allhovih blagodati biti predo-
ena i skoro da e ugasiti (nadmaiti) sva ona djela, kada
ih Allh ne bi umnogostruio Svojom milou.''
48

Ibn Eb Dunj biljei od Enesa da je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Na Sudnjem danu
blagodati e biti predoene kao i dobra djela i loa djela.
Allh e rei samo jednoj od svojih blagodati: ''Uzmi
svoje pravo od njegovih dobrih djela'' i ona e uzeti sva
njegova dobra djela.''
49

On takoer biljei da je Wehb ibn Munebbih rekao:
''Rob je oboavao Allha pedeset godina. Allh ga je nadahnuo
rijeima: ''Oprostio sam ti''. Rob je odgovorio: ''Gospodaru,

47
hadth biljei Khar'it, broj 57. Autor (''Dmi' '', 2. tom, 79. str.) je
rekao da je sened problematian.
48
hadth biljei Tabern (''El-Ewsat'', broj 1604) od Ibn 'Umera. Autor
(''Dami' '', 2. tom, 77. str.) ukazuje da sened ima slabost, kao i Hajthe-
m (10. tom, 420. str.).
49
hadth biljei Ibn Eb Dunj, broj 24. Njegov sened sadri prenosioca
koji je metrk, a autor (''Dmi' '', 2. tom, 78. str.) je rekao da je sened
da'f. Meutim, moe biti reeno da je znaenje ispravno.


31

ta ima oprostiti? Ja nisam poinio grijeha?!'' Na to je Allh
naredio da vena na njegovom vratu pone lupati (pulsirati)
bolno, tako da on nije mogao da klanja niti da spava. Nakon
nekog vremena on je izlijeen i doao mu je melek, kome se on
poalio na venu. Melek mu je rekao: ''Tvoj Gospodar, Slavljeni
i Uzvieni kae: ''Tvoj 'ibdet za posljednjih pedeset godi-
na jednak je umirivanju te vene''.''
50

Hkim biljei od Dbira da je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, rekao da je Dibrl rekao: ''Rob je
oboavao Allha na vrhu planine usred okeana pet stotina
godina. Onda je zatraio od svog Gospodara da ga usmrti u
poloaju sedde. Mi smo prolazili pored njega svaki put kada
bismo se sputali i uzdizali i nali bismo zapisano (u pred-
odreenom znanju) da e on biti proivljen na Sudnjem danu i
da e stati pred Allha, Slavljenog i Uzvienog. Gospodar e
rei: ''Uvedite Mog roba u dennet Mojom milou.'' Rob
e rei: ''Gospodaru moj, ne, ve zbog mojih djela!'' Ovo e se
desiti tri puta, a onda e Allh rei Svojim melekima: ''Izmje-
rite Moje blagodati nasuprot njegovih djela.'' Oni e nai
da bereket smoga vida nadmauje sva djela koja je on inio u
toku svojih pet stotina godina 'ibdeta (oboavanja), a da
ostale tjelesne blagodati preostaju. On e rei: ''Uvedite Mo-
ga roba u vatru!'' On e biti vuen prema vatri i uzviknuti:
''Uvedi me u dennet Tvojom milou!'' Na to e biti uveden u

50
predaju biljee Eb Nu'ajm (4. tom, 70. str., broj 4784) i Ibn Eb Dunj
(broj 148).


32

dennet.'' Sve dok Dibrl nije rekao: ''Muhammede, stvari se
samo deavaju milou Allhovom.''
51

Ko god shvati sve ono to je prethodilo, razumijee da
njegova djela, ak i ako su velika, sma po sebi, nisu
dovoljna da zaslue njegov uspjeh i ulazak u dennet, niti
spas od vatre,
52
i, kao takav, on se vie nee isuvie oslanjati
na svoja djela ili biti oduevljen njima, ak i ako su ona
velika i divna. Ako je ovo sluaj velikih i mnogih djela, ta
onda treba ovjek misliti o beznaajnim djelima mnogih?
Ovakav ovjek bi trebao da porazmisli o svojoj manjkavosti
u 'ibdetu i okrenuti se aljenju i pokajanju.

51
hadth biljei Hkim (broj 7637), koji je rekao da je on sahh, ali je
edh-Dheheb kritikovao ovo miljenje, rekavi da jedan od njenih pre-
nosilaca nije pouzdan. Autor (''Dmi' '', 2. tom, 79. str.) ukazuje da
hadth nije autentian.
52
Ahmed (broj 17650) biljei od Muhammeda ibn Eb 'Amra da je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Kada bi rob ostao
u stanju (poloaju) sedde od dana kada je roen do dana kada umre
kao starac, u poniznoj pokornosti Allhu, Slavljenom i Uzvienom, on
bi na Sudnjem danu to smatrao beznaajnim i elio bi da se vrati na
dunjaluk da bi mogao da poveda nagradu.'' El-Albn ga je ocijenio
sahhom (''Sahh et-Tergb'', broj 3597).


33

1.6. JEDNA OD NAJVEIH BLAGODATI JE ZAHVALNOST
to se tie onoga ija su djela velika i mnogobrojna, on
mora sebe zaposliti ispoljavanjem zahvalnosti za njih, jer je
spremnost da se pokae zahvalnost jedna od najveih blago-
dati koju je Allh podario Svojim robovima. Njemu je obave-
za da na blagodati uzvrati zahvalnou i da shvati svoju
manjkavost u ispoljavanju dune zahvalnosti.
Kada je upitan o nagradi za odreeno djelo, Wehb ibn
el-Ward je rekao: ''Ne pitajte o nagradi za njega, ve pitajte o
zahvalnosti koju duguje onaj koji je na njega (na to djelo)
upuen.''
53

Eb Sulejmn bi govorio: ''Kako razuman ovjek moe
biti zaslijepljen (zadivljen) svojim djelima? Djela su samo ne-
ka od Allhovih blagodati, pa je njemu stoga obaveza da zah-
valjuje i da pokae poniznost. Samo su qaderije ti koji su
zadivljeni svojim djelima!''
54
Tj. oni koji ne vjeruju da su djela
roba stvorena od strane Allha, Slavljenog i Uzvienog.
Kako su divne rijei Eb Bekra en-Naharija na dan
kada je Dwd et-T' umro. Nakon njegovog ukopa, Ibn es-
Semmk
55
je ustao i pohvalio njegova dobra djela i zaplakao,
prouzrokujui da svi prisutni takoe zajecaju, kao i da
posvjedoe istinitost onoga to je on rekao... Eb Bekr en-

53
predaju biljei Eb Nu'ajm (8. tom, 155. str).
54
55
Eb Nu'ajm (8. tom, 223 str., broj 11949) biljei da je on imao obiaj
redi: ''Zaprepadujude je da oko moe da uiva u snu (spavanju), kada
melek smrti stoji pored neijeg jastuka!''


34

Nahar je rekao: ''O Allhu, oprosti mu i smiluj mu se, a ne
prepusti ga njegovim djelima!''
56

Eb Dwd biljei od Zejda ibn Thbita, radijallhu
'anhu, da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
rekao: ''Kad bi Allh kanjavao stanovnike nebesa i sta-
novnike Zemlje, On bi to uinio a da im ni na koji nain
ne uini nepravdu. Kada bi im se On smilovao, Njegova
milost bi im bila bolja nego njihova djela.''
57

Hkim biljei od Dbira, radijallhu 'anhu, da je
ovjek doao do Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, i rekao: ''Grijesi, grijesi!'', ponavljajui ovo dva ili tri
puta. Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je rekao:
''Reci: ''O Allhu, Tvoj oprost je vei nego moji grijesi i ja
se vie nadam u njega nego to se nadam u svoja djela.''
On je ovo rekao i Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, mu je rekao: ''Ponovi to.'' On je to rekao i nareeno
mu je da to opet ponovi, to je i uinio. A onda je Allhov

56
57
hadth biljee Eb Dwd (broj 4699) i Ibn Made (broj 77). Sahhom
su ga ocijenili Ibn Hibbn (broj 727) i el-Albn (''Sahh el-Dmi' '', broj
5244).
Allh Uzvieni je rekao: ''Da Allh kanjava ljude prema onome to
zaslue, nita ivo na povrini Zemljinoj ne bi ostavio; ali, On ih
ostavlja do roka odredenog, i kad im rok doe pa Allh dobro zna
robove Svoje.'' (sra Ftir, 45. jet).
Ibn Hibbn (broj 659) biljei od Eb Hurejre da je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Kada bi Allh uzeo mene i 'Is'a na
obraun za nae grijehe, On bi nas mogao kazniti a da nam ni najma-
nje ne uini nepravdu!'' Sahhom su ga proglasili Ibn Hibbn i el-Albn
(''Sahh et-Tergb'', broj 2475).


35

Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ustani, opro-
teno ti je.''
58

Moji grijesi, kada samo na njih i pomislim, su mnogobrojni.
ali vei je, ipak, moga Gospodara oprost.
U mojim dobrim djelima ne lei moja nada,
Ve se u milost Allhovu ja pouzdam!

58
hadth biljei Hkim, broj 1994. Da'fom ga je ocijenio el-Albn
(''Da'f el-Dmi' '', broj 4101).


36

1.7. PRIZNAVANJE ALLHOVE DOBROTE I MILOSTI
Sada kada je ovaj asni princip utemeljen, poznato je
da djela, sma po sebi, nuno za sobom ne povlae spas od
vatre i ulazak u dennet, a da ne govorimo o tome da ne
povlae za sobom uspinjanje do najviih stepen denneta:
stepen onih koji su bliski, priblieni (el-muqarrebn) i gle-
danje u Lice Gospodara svjetova, a poznato je da se ovo mo-
e desiti samo putem milosti Allhove, Njegove dobrote i
oprosta. Ovo onda zahtijeva da vjernik napusti visoko
miljenje o svojim djelima i da gleda iskljuivo na Allhovu
dobrotu i Njegove blagodati.
Jedan od 'rif (gnostika, onih koji su spoznali) je
upitan: ''Koje djelo je najbolje?'' On je odgovorio: ''Uvianje
dobrote Allha, Slavljenog i Uzvienog'', a onda je citirao:
Ako bi mnogo djela moglo pomoi na bilo kakav nain,
ono bi izjednailo ogranienog sa otroumnim.
Kada je sve ovo shvaeno, robu vjerniku, robu koji eli
spas od vatre i ulazak u dennet, koji eli da bude blizu
svoga Gospodara i da gleda u Njegovo Lice, je obaveza da
nastoji ka svemu ovome, preuzimajui sredstva (puteve) ko-
ja vode Allhovoj milosti, pomilovanju, oprostu, zadovolj-
stvu i ljubavi. Ovo je nain na koji e on zadobiti Njegovu
dareljivost. Ta sredstva su razliita djela koja je Allh
propisao: samo ona djela koja je On propisao na jeziku
Svoga Vjerovjesnika, samo ona djela za koja nam je Njegov
Vjerovjesnik rekao da e nas pribliiti Allhu, ona djela koja
On voli i koja vode Njegovom zadovoljstvu i oprostu.


37

Allh, Uzvieni i Slavljeni, kae:
| .- < ', _. _,..`>.l
''Zaista je Allhova milost blizu dobroinitelja.''
59

'_..> -. _ ,`_: !',.!. _.l 1`.,
''A milost Moja obuhvata sve. Ali u je odrediti za one
koji se Allha boje.''
60

Zato je robu obaveza da to traga za onim obrisima
taqwa (taqwaluka)
61
i dobrote koju je Allh propisao u Svo-

59
60
61
Talq ibn Habb je, kada je upitan o taqwaluku, rekao: ''Da obavlja
pokornost Allhu na svjetlu od Allha nadajudi se Allhovoj nagradi i da
naputa nepokornost Allhu sa svjetlom od Allha, bojedi se Allhove
kazne.'' Zabiljeio ga je Ibn el-Mubrek (''Ez-Zuhd'', broj 473) sa sahh
senedom.
Ibnul-Qajjim (''Er-Risle et-Tebkijje'', 27. str.) je rekao: ''Ovo je najbolje
to je reeno u pogledu definicije taqwa (bogobojaznosti), jer zaista
svako djelo mora imati svoj poetni uzrok i svoj cilj. Djelo nikada ne
moe biti smatrano pokornodu i uzrokom pribliavanja ovjeka Allhu,
sve dok njegova poetna taka i uzrok ne budu neizopaena (neiskriv-
ljena) vjera, a ne navika, ne niske strasti, ne elja za hvalom i poloa-
jem, niti druge sline stvari. Njegov cilj mora biti nagrada koja lei kod
Allha i Njegovo zadovoljstvo, a ovo je definicija ihtisba. Ovo je razlog
zato mi esto nalazimo zajedniki spomen ova dva temelja, kao to je
u njegovim, sallallhu alejhi we sellem, rijeima: ''Ko god posti mjesec
ramadana sa mnom i ihtisbom''. Njegove rijei: ''sa svjetlom od


38

joj Knjizi ili na jeziku Svoga Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, i, inei tako, pribliiti se Allhu, Slavljenom i Uz-
vienom, putem injenja njih. Nema drugog puta koji moe
roba vjernika odvesti do cilja.

Allha'' ukazuju na prvi temelj koji je mn. Njegove rijei ''nadajudi se
Allhovoj nagradi'' ukazuju na drugi temelj koji je ihtisb.''


39

DRUGO POGLAVLJE
ALLHU NAJDRAA DJELA
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je ukazao
na Allhu najdraa djela u hadthima ''ie i Eb Hurejre,
navedenim na poetku ove risle. Ta djela su od dvije vrste:
1) Ona djela koja se ine trajno i ustrajno (strpljivo),
ak i ako ih je malo. Ovo je bio opis djel Allhovog Poslani-
ka, sallallhu 'alejhi we sellem, i djel njegove porodice i en
nakon njih. On je zabranio prestanak injenja djela, rekavi
'Abdullhu ibn 'Amru ibn el-'su, radijallhu anhum: ''Ne
budi kao taj i taj, koji je nou klanjao, a kasnije to
napustio.''
62

On, sallallhu 'alejhi we sellem, je rekao: ''Dova jednog
od vas e biti usliavana sve dok on ne pouruje i ne
bude nestrpljiv, rekavi: ''Ja sam dovio i dovio, ali mi nije
udovoljeno'', pa oajava i napusti upuivanje dove.''
63

El-Hasan je rekao: ''Kada ejtn pogleda u vas i vidi vas
ustrajne u vaoj pokornosti Allhu, Slavljenom i Uzvienom,
on e uiniti sve to moe da vas od toga odvrati. Ako vas i
dalje vidi ustrajnim, on e odustati i otii. Meutim, ako vidi
da se kolebate izmeu ovog i onog, on e imati nadu u vas.''

62
hadth biljee el-Buhr (broj 1152) i Muslim (broj 1159 i 2733).
63
od Eb Hurejre.


40

2) Ona djela koja se ine sa postojanou (ustrajnou),
ravnoteom i lahkoom, nasuprot onim djelima koja zahtije-
vaju tekou i napornu borbu. Allh Uzvieni kae:
.,`, < `, `.`,l .,`, `, .`-l
''Allh vam eli lahkou, a ne eli vam tekou.''
64

!. .,`, < _->,l ,l. _. _>
''Allh ne eli da vam uini potekou.''
65

> >.,.> !. _-> _>,l. _ _.l _. _>
''On vas je odabrao i nije vam uinio u vjeri nikakve po-
tekoe.''
66

Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, bi govo-
rio: ''Olakavajte, a ne oteavajte.''
67

On, sallallhu 'alejhi we sellem, je rekao: ''Poslati ste
da olakavate, a ne da oteavate.''
68

64
sra el-Beqare, 185. jet.
65
sra el-Mide, 6. jet.
66
sra el-Hadd, 78. jet.
67
od Eb Mus'a, te el-Buhr (broj 69 i 6125) i Muslim (broj 1734 i 4528)
od Enesa.
68
hadth biljee el-Buhr (broj 220) i Eb Dwd (broj 380).


41

Ahmed biljei od Ibn 'Abbsa, radijallhu 'anhum, da
je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, bio upitan:
''Koja je Allhu najdraa vjera?'' On je odgovorio: ''Lahka i
prirodna vjera.''
69

Ahmed biljei od Mihden ibn el-Adr' da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, uao u mesdid i vidio
ovjeka kako stoji u namzu. Pitao je: ''Da li mislite da je
on iskren?'' Reeno je: ''Allhov Poslanie, to je taj i taj. On
je najbolji od stanovnika Medne i najuestaliji od njih u
namzu!'' On je rekao: ''Ne dajte da vas uje, da ga ne

69
hadth biljee Ahmed (broj 2107) i el-Buhr (1. tom, 93. str.), kao
ta'lq predaju. Ar: ''El-hanifijje es-samha''. ejh Sind je rekao: ''El-hani-
fijje je opis milleta Ibrhmovog, a ono to se ovime misli je vjera islma
sa kojom je na Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, poslat, jer ona
slii vjeri Ibrahimovoj u njenim osnovama i mnogim od sporednih pita-
nja (ogranaka). Hanf u jeziku Arap je onaj koji slijedi vjeru Ibrhma.
Es-semha znai ono to je lahko osobi, a ne muno (tegobno) poput
monatva.''
Ahmed (broj 24855) takoer biljei od ''ie da je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Poslat sam sa lahkom vjerom.''


42

biste upropastili''
70
rekao je to dva ili tri puta ''vi ste
ummet od koga se trai lahkoa).''
71

U drugoj predaji postoje rijei: ''Najbolji dio vae vje-
re je najlaki od nje.''
72

U drugoj predaji stoje rijei: ''Neete postii ovu stvar
putem pretjerivanja i pokuavajui da je nadvladate.''
73

Ovaj hadth je takoer zabiljeio Humejd ibn
Zendewejh, a u njegovoj verziji postoji dodatak: ''...inite
ovakva djela dok ste u stanju da to nosite, jer Allh ne

70
El-Buhr (broj 2663 i 6060) biljei od Eb Mus'a da je Allhov
Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, uo da jedna osoba pretjerano
hvali drugu osobu, na ta je rekao: ''Presjekli ste lea tog ovjeka
(slomili ste lea ovjeku)!''
Ahmed (broj 5684) biljei od Ibn 'Umera, radijallhu anhum, da je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ako vidite ljude
odane hvaljenju, bacite prainu na njihova lica.'' Sahhom su ga ocije-
nili Ibn Hibbn (5770) i Hajthem (8. tom, 117 str.).
71
hadth biljei Ahmed (broj 20347). Vjerodostojnim ga je ocijenio Haj-
them (3. tom, 308.-310. strana, 4. tom, 15. str.).
''Ummet od koga se trai lahkoda'' znai da nemate potrebe odlaziti u
ekstremizam (pretjerivanje) u 'ibdetu, niti bi osoba trebala biti hvalje-
na za injenje toga, naprotiv uravnoteeni (srednji) put je bolji.
72
hadth biljei Ahmed (broj 18976). Znaenje je da bi ovjek trebao
biti uravnoteen u djelima 'ibdeta, bez odlaska u pretjerivanje.
73
hadth biljei Ahmed (broj 18971). Imm el-Buhr (broj 39) biljei od
Eb Hurejre da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
''Ova vjera je lahka. U ovoj vjeri se niko nede prenapregnuti (sa njom
se hrvati), a da ga ona nede savladati. Zato budite vrsti, ustrajni i
uravnoteeni!''


43

prestaje (da vas nagrauje) dok se ne umorite i ne odusta-
nete, a na vama je putovanje (ka Allhu) na poetku da-
na, na kraju dana, a i udio u posljednjem dijelu noi.''
74

Ahmed biljei od Burejde, radijallhu 'anhu, koji je re-
kao: ''Izaao sam da vidim Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, pa sam mu se pridruio. Vidjeli smo ovjeka
ispred nas kako klanja mnogo namza i on je upitao: ''Da li
misli da se on prikazuje?'' Rekao sam: ''Allh i Njegov
Poslanik najbolje znaju.'' On je izvukao svoju aku iz moje i
spojio svoje ake, sputajui ih i podiui ih, govorei: ''Drite
se srednjeg puta, jer ko god otea ovu vjeru, nai e da
e ga ona ophrvati (nadvladati)''.''
75

Ovaj hadth je takoer zabiljeen kao mursel predaja i
u njemu se spominje da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem, rekao: ''Ovaj ovjek je krenuo putem tekoe, a
ne putem lahkoe''. On je onda gurnuo ovjeka u njegova
prsa i napustio, a taj ovjek vie nije vien u mesdidu.
76

74
Prvi dio ovog hadtha takoe je zabiljeio i el-Buhr (broj 43 i 1151).
75
hadth biljei Ahmed (broj 19786 i 22963). Ibn Huzejme (broj 1179)
ga je ocijenio sahhom, kao i Hkim (broj 1176 a edh-Dheheb se sloio.
Poslednju reenicu je takoer zabiljeio Ahmed (23053) od Burejde el-
Eslemija.
76
Ahmed (broj 13052) biljei od Enesa ibn Mlika da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ova vjera je modna, zato
putujte njome blagodu''.
On takoer biljei (broj 1851) od Ibn 'Abbsa da je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''uvajte se pretjerivanja u vjeri, jer
su oni koji su bili prije vas uniteni zbog njega.''


44

Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je prigo-
vorio onima koji su eljeli da trajno ive ivotom pustinjaka,
da budu kastrirani (utrojeni), da klanjaju itave noi, da
poste svaki dan i da svake noi ue itav Qur'n, kao to su
'Abdullh ibn 'Amr ibn el-'s, 'Uthmn ibn Mez'n, el-Miq-
dd i drugi. On je, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''...ali ja
postim i mrsim, ja klanjam nou a i spavam, i ja enim ene.
Ko god se okrene od moga sunneta nije od mene.''
77

On je na kraju savjetovao 'Abdullha ibn 'Amra da
kompletira uenje Qur'n svakih sedam dana, a u jednoj
predaji se spominje da ga je na kraju savjetovao da komple-
tira uenje svaka tri dana. On je, sallallhu 'alejhi we sellem,
rekao: ''Onaj koji ga proui za manje od tri dana taj ga
nije shvatio''.
U vezi posta on ga je, sallallhu 'alejhi we sellem, kona-
no savjetovao Dwdovim postom, rekavi: ''Nema posta
boljeg od toga''.
U pogledu klanjanja nou, on mu je, sallallhu 'alejhi
we sellem, savjetovao namaz Dwda.''
78

77
hadth biljei Eb Dwd (broj 1369) od ''ie.
78
hadth biljee El-Buhr (3418) i Muslim (1159, 2729, 2730 i 2739).
Dwdov post je postiti jedan dan a ne postiti sljededi. Dwdov nodni
namz se sastojao od spavanja polovine nodi, klanjanja sljedede tredine
i spavanja sljedede estine.


45

TREE POGLAVLJE
ZNAENJE ''SEDDID WE QRIB''
Njegove rijei u hadthu Eb Hurejre i ''ie: ''Budite
vrsti, istrajni i uravnoteeni (umjereni)'':
79

Seddid znai postupati sa vrstoom i hrabrou. To
znai uzeti uravnoteen put u oboavanju, ne biti manjkav
(oskudan), naputajui ono to je nareeno, ali i ne preuzi-
mati vie nego to ovjek moe podnijeti. Nadr ibn umejl je
rekao: ''El-Sedd znai uzeti put uravnoteenosti (umjereno-
sti) u vjeri''.
Slino ovome, qrib znai istu stvar: uzimanje puta
izmeu oskudnosti (manjkavosti, nedotjeranosti) i pretjera-
nosti. Kao ovakve, to su dvije rijei koje nose ista ili slina
znaenja. Ovo je znaenje njegovih, sallallhu 'alejhi we
sellem, rijei u drugoj predaji: ''Drite se srednjeg puta''.
Njegove, sallallhu 'alejhi we sellem, rijei: ''...zbog e-
ga vam donosim radosne vijesti'' znae da ko god se
pokorava Allhu sa vrstoom i umjerenou, za njega su
radosne vijesti da e on stii do cilja i pretei onoga ko ulae
veliki napor (trud) u injenju djela. Put umjerenosti i vrsti-
ne je bolji nego svi drugi putevi; jer je umjerenost (uravnote-
enost) u slijeenju sunneta bolja nego injenje munih
(tegobnih) napora u drugom mimo toga, ''najbolja uputa je
uputa Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem''.
80

79
Seddid we krib.
80
hadth biljei Muslim (broj 867 i 2005).


46

Ko god ide ovim putem, nai e ga da je blii Allhu
nego bilo koji put. Vrlina nije postignuta injenjem velikog
truda u spoljanjim djelima, ve se postie djelima iskrenim
za Allha i ispravnim na nain da su uinjena u skladu sa
sunnetom, i putem spoznaje srca i njegovim djelima.
Ko god ima vie znanja o Allhu, Njegovoj vjeri i
Njegovim propisima i ima vie straha, nade i ljubavi njegov
je sluaj bolji nego sluaj onoga koji nije dostigao ovaj
stepen, ak i ako ovaj poslednji ini vie spoljanjih djela.
Ovo je izvedeno iz hadtha ''ie: ''Budite vrsti, ustrajni i
umjereni, zbog ega vam donosim radosne vijesti, jer
zaista djela sama nee prouzrokovati da ovjek ue u
dennet. Najdraa djela Allhu su ona koja su uinjena
trajno i ustrajno, ak i ako ih je malo.''
Stoga nam je on naredio da uzmemo srednji put u
djelima i da na to dodamo znanje Allhu najdraih djela, i
on nas je obavijestio da sama djela nee prouzrokovati da
ovjek ue u dennet.
Ovo je razlog zbog kojih su neki od selef govorili:
''Eb Bekr vas nije nadmaio vrlinom mnogo posta i namza,
ve, naprotiv, zbog neega to se ukorijenilo u njegovom
srcu.''
81

Neki od njih su rekli: ''Ono to je bilo u srcu Eb Bekra,
radijallhu 'anhu, bila je ljubav prema Allhu i iskrenost
prema Njegovim robovima.''
Neki od 'rif (onih koji su spoznali) su rekli: ''Niko ko
je dostigao visoke stepene nije to uinio putem velikog truda u

81
''En-Newdir'' kao rijei Bekra ibn 'Abdullha el-Muzenija.


47

postu i namzu, ve, naprotiv, putem velikodunosti due,
zdravlja srca i iskrenosti prema ummetu'',
82
a neki su dodali:
''i zabranjivanjem svojim duama (onoga to je Allh zabra-
nio)''. Jedan od njih je rekao: ''Razlika u njihovim stepenima
lei u njihovim ciljevima i namjeri, a ne u velikom trudu u
postu i namzu.''
Dug ivot Benu Isr'la i njihov veliki napor u 'ibdetu
je spomenut Eb Sulejmnu, na ta je on rekao: ''Allh od vas
eli samo iskreni nijjet za ono to lei kod Njega''
83
ili rijei u
tome smislu.
Ibn Mes'd je svojim prijateljima rekao: ''Vi postite i
klanjate vie nego ashbi Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, ali su oni bili bolji od vas.'' Oni su pitali:
''Kako to?'' On je odgovorio: ''Oni su se vie uzdravali
(klonili) od ovoga svijeta nego vi i bili su eljniji hireta.''
84

Otuda je on ukazao da superiornost (nadmo) ashb lei u
vezivanju njihovih srca za hiret, njihovoj elji za njim, nji-
hovom okretanju od ovoga svijeta i njihovom smatranju
njega (dunjluka) malim, iako je bio lahko dostupan njima.
Njihova srca su bila prazna dunjluka i ispunjena hiretom.
Ovo je ono to su oni naslijedili od svog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem. On, sallallhu 'alejhi we sellem, je bio onaj
ije je srce bilo najvie lieno dunjluka i najprivrenije za
Allha i za kuu hireta, uprkos njegovom spoljanjem ko-

82
predaju biljei Eb Nu'ajm (8. tom, 103. str.) od Fudajla ibn 'Ijjda.
83
predaju biljei Eb Nu'ajm (9. tom, 263. str.).
84


48

municiranju sa stvorenjima, ispunjavanju obaveza poslan-
stva i primjenjivanju politike vjere i dunjluka.
Ovo je bilo stanje half koji su doli nakon njega i
onih koji su ih slijedili u dobru, kao to su el-Hasan i 'Umer
ibn 'Abdul'Azz. Bilo je, u njihovo vrijeme, onih koji su posti-
li vie od njih i klanjali vie nego oni, ali ija srca nisu dosti-
gla stepene njihovih, u pogledu naputanja dunjluka i okre-
tanja hiretu, nastanjujui se tamo.


49

3.1. UZVIENI PRINCIP
Najbolji od ljudi su oni koji idu putem Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i odabranik od njego-
vih ashb, tako da su umjereni u tjelesnim djelima 'ibdeta
i nastoje da isprave stvari i stanja srca. Ovo je zato to je put
ka hiretu skraen (olakan) putovanjem src, a ne putova-
njem tijela.
ovjek je doao jednom od 'rif i rekao: ''Ja sam puto-
vao dugo i naporno da bih doao do tebe''. On mu je odgovo-
rio: ''Nije stvar u tegobnim putovanjima. Naprotiv, jednim
korakom udalji svoje niske strasti od sebe, a onda e nai
ispunjenje svoga cilja.''
Eb Zejd je rekao: ''Vidio sam Gospodara moi u snu i
upitao sam Ga: ''Gospodaru moj, kako ovjek prelazi put ka
Tebi?'' On mi je odgovorio: ''Napusti svoju duu i doi sa
dobrodolicom!'' ''
85

Ni jednom ummetu nije dato ono to je dato ovom
ummetu, a to je zbog njegovog slijeenja njegovog Poslani-
ka, sallallhu 'alejhi we sellem. On je bio najbolji od stvorenj
i njegova uputa je najbolja od svih uput, preko njega je
Allh uinio vjeru lahkom i putem njega je On rasteretio
ovaj ummet mnogih optereenja i tekoa. Ko god se njemu
pokorava pokorio se Allhu i slijedi njegovu uputu i On e
ga, zauzvrat, voljeti.

85
predaju biljei Ibnul-Dewz (''Sifatus-Safwah'', 4. tom, 111 str., broj
179).


50

3.2. LAHKOA OVE VJERE
Neki primjeri lahkoe koja je rezultirala od njegovih,
sallallhu 'alejhi we sellem, bereket je da je onaj koji klanja
jaciju-namz u dem'atu kao da je klanjao pola noi, a onaj
koji klanja i sabah-namz u dem'atu to je kao da je kla-
njao itavu no.
86
Otuda se njemu biljei klanjanje nonog
namza dok on lei spavajui u svom krevetu, a jo vie ako
ode na spavanje u stanju istoe i ostane u dhikru (spomi-
njanju) Allha dok se njegove oi ne zatvore.
Ko god posti tri dana svakog mjeseca kao da je postio
itav mjesec.
87
Otuda se on kod Allha smatra postaem
(kao da posti) za ostale dane mjeseca ak i ako jede (mrsi), a
''Onaj ko jede i zahvaljuje dobija nagradu onoga koji
strpljivo posti''.
88

86
hadth biljei Muslim (broj 656 i 1491) od 'Uthmna. Ibnul-Qajjim
(''El-Menr el-Munf'' 40. str.) je rekao: ''Stoga, onaj koji klanja ove
namze u dem'atu ima nagradu onoga koji je klanjao itavu nod. Ako
osoba klanja ova dva namza u dem'atu i klanja nodu, on prima
oboje nagrade aktuelnog klanjanja nodu i ekvivalentne (toliko
vrijedne) nagrade ponovo. Ako ova osoba klanja ova dva namza
sma, ali klanja nodni namz, dobide nagradu onoga koji je klanjao u
dem'atu a spavao nodu.''
87
hadth biljee el-Buhr (broj 3418) i Muslim (broj 1159 i 2729).
88
hadth biljee Et-Tirmidh (broj 486) i Ibn Mde (broj 1765) od Sin-
na ibn Sannah. Et-Tirmidh je rekao da je ovaj hadth hasen-garb, a
Bsajr je rekao da je sened sahh. Sahhom su ga proglasili i Ibn Hibbn
(broj 315) i Hkim (broj 7194), a edh-Dheheb se sloio.


51

Ko god ima namjeru hodanja da klanja nou, ali je
savladan snom imae nagradu nonog klanjanja, a to nje-
govo spavanje (san) e biti sadaqa od Allha.
89

Eb Derd' je rekao: ''Divno li je zaista spavanje razum-
nih (promuurnih) i njihovo mrenje! Pogledaj kako oni nad-
mauju nono bdijenje i post ogranienih!''
90

Ovo je razlog zato se u vjerodostojnom hadthu spo-
minje: ''Mogue je da onaj koji nou klanja ne dobija ni-
ta od toga, izuzev umora (klonulosti) i (mogue je) da oso-
ba koja posti ne dobije nita od toga, izuzev gladi i e-
i.'' Zabiljeili su ga et-Tabern i Ahmed.
91

Neko je rekao: ''Mnogo li je onih koji trae oprost, ali je
njihova sudbina srdba, a mnogo li je onih koji ute (ne trae
oprost), ali je njihova sudbina milost. Prvi trai oprost, ali
njegovo srce ostaje srce nepokornog grijenika, a drugi uti,
ali je njegovo srce obuzeto spominjanjem Allha.''
Drugi je rekao: ''Stvar nije u klanjanju nou, ve, napro-
tiv, ovo se tie onoga koji spava na svom krevetu, ali se budi
nadmaujui izvidnicu (one koji su krenuli prije njega).''

89
hadth biljee Eb Dwd (broj 1314) i Ibn Mde (broj 1344) od Eb
Derd'a. El-'Irq (broj 1225) je rekao da je sened sahh.
90
91
hadth biljee Ahmed (broj 8856) od Eb Hurejre i Tabern (broj
13413) od Ibn 'Umera. Sahhom su ga ocijenili Ibn Huzejme (broj 1997)
i Hkim (broj 1571), a edh-Dheheb se sloio. Hajthem (3. tom, 202.
str.) je rekao da su njegovi prenosioci povjerljivi i precizni.


52

U vezi ovoga je reeno:
ta Meni treba tvoje putovanje saplitanja (kolebanja)
Koraaj sa lahkoom i ispred e biti (prednjaie)!


53

ETVRTO POGLAVLJE
ZNAENJE ''POETKA DANA'',
''KRAJA DANA'' I ''UDJELA U
POSLJEDNJEM DIJELU NOI''
Njegove, sallallhu 'alejhi we sellem, rijei: ''Putujte (ka
Allhu) na poetku dana, na kraju dana i u udjelu zad-
njeg dijela noi'' imaju znaenje njegovih, sallallhu 'alejhi
we sellem, rijei u drugim predajama: ''Traite pomo u
ovome putujui (ka Allhu) na poetku dana, na kraju
dana i u udjelu zadnjeg dijela noi.''
Znaenje ovoga je da su ova tri perioda vremena puto-
vanja ka Allhu putem obavljanja djela pokornosti. Oni su
kraj noi, poetak dana i kraj dana. Allh Uzvieni je ova
vremena spomenuo u Svojim rijeima:
: `. ,, :>, ,. __ _. _,l .>`.! .l `>,. ,l
,L
''Spominji ime svog Gospodara ujutro i uvee, oboavaj
Ga i ini Mu seddu i dugo Ga nou hvali?
92

_,. ..> ,, _, _lL _.:l _, !,`s _. _!., _,l
_,. .L !.l ,l-l _..

92
sra el-Insn / Dehr, 25. i 26. jet.


54

''I slavi svoga Gospodara prije izlaska Sunca i prije nje-
govog zalaska, u nekim asovima noi, i na krajevima
dana, da bi bio zadovoljan.''
93

_,. ..> ,, _, _lL _.:l _, ,`-l __ _. _,l
`>,. .,: :>.l
''Slavi svoga Gospodara i veliaj Ga prije Sunevog izlas-
ka i prije zalaska, i veliaj Ga nou i poslije obavljanja
namza.''
94

Allh Uzvieni spominje spominjanje Njega na dva
kraja dana na mnogim mjestima u Njegovoj Knjizi, kao to
je:
!!., _.] `.., ':: < : ,: _ :>,. :>, ,.
''O vi koji vjerujete, esto Allha spominjite sa mnogo
sjeanja i slavite Ga ujutru i uveer.''
95

-.`. .,..] _,. ..> ,, _:-l!, .,
''I trai oprost za svoje grijehe i Gospodara svoga kra-
jem i poetkom dana veliaj i hvali!''
96

93
sra T-H, 130. jet.
94
sra Qf, 39. i 40. jet.
95
sra el-Ahzb, 41. i 42. jet.
96
sra Gfir / Mu'min, 55. jet.


55

:`L. _.] `s., `, :.-l!, _:-l .,`, >
''I ne tjeraj od sebe one koji ujutro i naveer Gospodara
svoga dozivaju, elei Njegovo Lice.''
97

On je rekao u pogledu dhikra (sjeanja i spomena)
Zekerij'a, 'alejhis-selm:
_-! ,l| >,. :>, !,:s
''I objavljeno mu je: "Slavi svoga Gospodara ujutro i
naveer!'' ''
98

_,. _:-l!, .,
''I slavi Gospodara svoga i hvali Ga krajem dana i izju-
tra!''
99

Od ova tri vremena postoje dva koja su na poetku i na
kraju dana.
U ova dva vremena (perioda) ovjek nalazi i obavezna i
dobrovoljna djela za injenje. Ova djela su namzi sabaha i
ikindije i ta dva su najbolji namzi od pet dnevnih namz.
Ovo su namzi obavljeni ''u dva hladna vremena (perio-
da)'' i ko god odrava (uva) ova dva namza e ui u

97
sra el-En'm, 52. jet.
98
sra Merjem, 11. jet.
99


56

dennet.
100
Reeno je o oba ova namza da su oni ''srednji
namaz''.
101

to se tie dobrovoljnih (nfila) djela, onda je to
spominjati Allha nakon sabah-namza dok Sunce izae i
nakon ikindije dok sunce zae, a postoji mnogo tekstova u
vezi sa vrlinom ovoga.
Poput ovoga, postoje mnogi tekstovi u vezi toga da se
dhikr treba initi ujutru i uveer, i u vezi odabranosti onoga
koji se sjea (spominje) Allha pri buenju i pri odlasku na
spavanje.
Ibn 'Umer, radijallhu 'anhum, prenosi da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Sine demov,
sjeaj Me se (spominji Me) as na poetku dana i as na kraju,
a Ja u ti oprostiti tvoje grijehe koje si poinio izmeu njih,
izuzev velikih grijeha za koje se mora pokajati.''
102

Selefi su posveivali veu panju kraju dana negoli
njegovom poetku.

100
hadth biljee El-Buhr (broj 574) i Muslim (broj 635 i 1438) od Eb
Mus'a.
101
Spomenuto je u njegovom govoru: ''uvajte namze i srednji
namz.'' (sra el-Beqare, 238. jet).
El-Buhr (broj 6396) i Muslim (broj 627, 1420 i 1426) biljee hadth u
kom se navodi da je srednji namz namz ikindije.
Autor, Allh mu se smilovao, takoer nastavlja da spominje druge
razloge koji pojaavaju ovo miljenje.
102
Eb Nu'ajm (8. tom, 213. str.) biljei hadth sa ovim znaenjem od
Eb Hurejre i on je da'f.


57

Ibnul-Mubrek je rekao: ''Do nas je dolo da e onome
koji spominje Allha na kraju dana biti zabiljee-no kao da je
inio dhikr (spominjao Ga) itav dan.''
Ebul-Deld je rekao: ''Do nas je dolo da se Allh
Uzvieni sputa na najnie nebo u vrijeme predveerja svako-
ga dana i gleda na djela sinova demovih.''
Jedan od selef je vidio Eb Da'fera el-Qri'a u snu i
rekao mu: ''Reci Eb Hzimu...'' (tj. el-A'redu, zhidu (aske-
ti) i visokootroumnoj (pronicljivoj) osobi) ''...da Allh i Nje-
govi meleki gledaju na vaa sijela (skupove) uveer.''
103

Izgleda jasno da je Eb Hzim imao obiaj priati prie lju-
dima na kraju dana.
Hadth spominje: ''Dhikr nakon sabaha je drai ne-
go oslobaanje etiri roba, a dhikr nakon ikindije je bo-
lji nego oslobaanje osam robova.''
104

Kraj dana dume (petka) je bolji nego njegov poetak
zbog toga to je u njemu as kada se dova prima.
105

Kraj dana 'Arefta je bolji nego poetak, jer je kraj dana
vrijeme za stajanje.

103
predaju biljei Ibnul-Dewz (2. tom, 167. str., broj 185).
104
Ahmed (broj 22185 i 22244) biljei hadith od Eb Umme sa istim
znaenjem, a Hajthem (10. tom, 104. str.) je rekao da su njegovi senedi
hasen.
105
od Eb Hurejre.


58

Kraj noi je bolji nego poetak noi, kao to je
spomenuto od strane selef i oni su navodili na hadth o
nuzlu (silasku) kao dokaz.
106

Sve ove injenice ojaavaju miljenje da je ikindija
''srednji namaz''.
Trei period je duldeh: putovanje u zadnjem dijelu
noi. Znaenje ovdje je obavljanje djela na kraju noi koje je
vrijeme za traenje oprosta. Allh Uzvieni kae:
_-.`..l !>`.!,
''I oni koji trae oprost u ranim asovima jutra.''
107

!>!, ,= `-.`.
''A u praskazorje su oprost od grijeha molili.''
108

Period na koji se misli u ovim jetima je posljednji dio
vremena nuzla (silaska) u kojem Allh ispunjava potrebe
onima koji trae i daje oprost pokajniku. Sredina noi je
rezervisana za zaljubljenike koji ele da provode vrijeme u

106
El-Buhr (broj 1145) i Muslim (broj 765, 1772 i 1778) biljee od Eb
Hurejre da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
''Svake nodi kada zadnja tredina ostane, na Gospodar, Slavljeni i
Uzvieni, silazi na najnie nebo i kae: ''Ima li ikoga ko Me priziva,
zove pa da mu odgovorim? Ima li ikoga ko trai od Mene pa da mu
dam? Ima li ikoga ko trai Moj oprost pa da mu oprostim?'' ''
107
108
sura edh-Dhrijt, 18. jet.


59

intimnosti sa svojim Voljenim, a kraj noi je rezervisan za
grijenike, za traenje oprosta za njihove grijehe. Ko god nije
u stanju da se pridrui trudu zaljubljenika u dubini noi, tre-
bao bi se barem pridruiti pokajnicima na kraju noi.
Neke predaju spominju da 'Ar zadrhti za vrijeme zad-
njeg dijela noi. Tws je rekao: ''Ne mogu da zamislim da
neko moe spavati za vrijeme zadnje treine noi!''
109

U hadthu koji je zabiljeio et-Tirmidh se spominje:
''Ko god se boji e putovati nou, a ko god putuje nou
stii e do svog odredita.''
110

Putovanje u zadnjem dijelu noi krati putovanje dunj-
luka i hireta, kao to je spomenuto u hadthu koji je zabilje-
io Muslim: ''Kada putujete, putujte na kraju noi, jer je
zemlja kompaktna (zbijena) nou.''
111

Jedan od dobrih prethodnika je rekao:
Tegoba strpljivog putovanja nou ipak donosi
jutro u kome si vrst u pokornosti.
Ne budi nesvjesnog srca i ne prestaj sa tenjom,
jer se odlunost raspe pred oajem i ogorenjem.

109
predaju biljee Ibnul-Dewzi (2. tom, 285. str.) i Eb Nu'ajm (4. tom,
6. str.).
110
hadth biljei et-Tirmidh (broj 2450) od Eb Hurejre i rekao je da je
on hasen-garib. Hkim (broj 7851) je rekao da je sahh, a edh-Dheheb
se sloio. El-Albn (broj 3377) ga je takoer ocijenio sahhom.
111
Hadith ne biljei Muslim, ved Eb Dwd (broj 2571) od Enesa.
Hkim (broj 1630) je rekao da je sahh, a edh-Dheheb se sloio. Tako-
er ga je sahhom ocijenio i el-Albn (broj 3122).


60

Znam a dani su to i praktino pokazali
da strpljivost ima zaista hvale vrijedne posljedice.
Reci: Ko god se naporno trudi za eljenu stvar,
sa strpljivou koja je uz njega sigurno e uspjeti.
Zabiljeeno je da je el-Atar uao kod 'Alije ibn Eb
Tliba, radijallhu 'anhu, nakon odmaranja dijela noi i na-
ao ga kako stoji u namzu. Rekao je: ''O voo vjernika, post
danju, klanjanje nou a teak rad izmeu toga dvoga!'' Kada
je zavrio svoj namz, on je rekao: ''Put ka hiretu je dug i
treba da bude prekraen (skraen) putovanjem nou'' a to je
duldeh!
ena Habbova Eb Muhammeda el-Frisija bi ga
budila u vrijeme noi i govorila: ''Probudi se, o Habb, jer je
put dug, a naa poputnina je beznaajna. Karavan dobrih (bo-
gobojaznih) je proao ispred nas i mi smo ostali pozadi!''
O ti koji nou spava, koliko e dugo leati?
Probudi se, jer se Obeani as pribliava.
U jednom dijelu noi svoga Gospodara oboavaj,
jer san ne donosi ni odmor ni smirenost.
Ko god u dubokom snu noi provodi
on niti se trudi, niti e stii na odredite.


61

PETO POGLAVLJE
ZNAENJE UMJERENOSTI
Njegove, sallallhu 'alejhi we sellem, rijei: ''Umjere-
nost, umjerenost! Kroz ovo ete postii svoj cilj!'' sadre
podsticanje na umjerenost u 'ibdetu, tako da ovjek
izbjegava pretjerivanje i oskudnost (manjkavost). Iz ovog
razloga je on, sallallhu 'alejhi we sellem, to ponovio dva
puta.
El-Bezzr biljei hadth od Huzejfe, radijallhu 'anhu,
da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
''Zaista je divna umjerenost u siromatvu. Zaista je div-
na umjerenost u obilju (bogatstvu). Zaista je divna um-
jerenost u 'ibdetu.''
112

Mutarref ibn 'Abdullh ibn ihhr je imao sina koji se
veoma trudio (muio) u 'ibdetu, pa mu je rekao: ''Najbolja
od stvari je srednja stvar, dobro djelo lei izmeu dva loa dje-
la, a najgore putovanje je ono u kome se ovjek mui (napre-
e) do tog stepena da ubije svoju jahalicu i bude ostavljen na
cjedilu.''
113

Eb 'Ubejde je rekao: ''On misli na to da je pretjerivanje
u 'ibadetu zlo, manjkavost je zlo, a umjerenost je hvale vrijed-
na.''

112
hadth biljei el-Bezzr (broj 2946) od Hudhejfe. El-Albn ga je ocije-
nio kao da'f didden (''Da'f el-Dmi' '', broj 4948).
113
predaju biljee el-Bejheq (broj 3888) i Eb Nu'ajm (2. tom, 209. str.)


62

Ovo znaenje je podrano hadthom koji se prenosi od
'Abdullaha ibn 'Amra, radijallhu 'anhum, da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ova vjera je
mona, pa zato hodajte u njoj sa umjerenou
114
i ne
dozvolite da vam 'ibdet Allhu postane tegoban (bre-
me), jer onaj koji se saplie i nije u stanju da nastavi, on
niti je skratio put niti je ouvao svoju jahalicu u ivotu.
115
Radite djela ovjeka koji vjeruje da e umrijeti kao
star ovjek, a uvajte se straha ovjeka koji vjeruje da e
umrijeti sutra.'' Zabiljeili su ga Ibn Zendewejh i drugi.
116

U njegovom, sallallhu 'alejhi we sellem, ponovljenom
spominjanju naredbe umjerenosti lei ukazivanje da bi ov-
jek trebao ustrajavati u ovoj umjerenosti. Ovo je zato to je
tegobno (naporno) putovanje u kome se ovjek mnogo trudi
(napree) sklono da se odjednom zavri bez kompletiranja
(stizanja na cilj), a umjerenim putovanje e se, meutim,
najprije stii do cilja. Ovo je razlog zato je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, spomenuo da je krajnji rezultat
umjerenosti postizanje cilja: ''A ko god putuje nou stii
e do svog odredita.''
Na ovome svijetu, vjernik putuje ka svome Gospodaru
sve dok Ga ne sretne:

114
Ovu reenicu je takoer zabiljeio Ahmed (broj 13052) od Enes ibn
Mlika. Proglasio ga je sahhom Sujt (broj 2508), a hasenom el-Albn
(''Sahh el-Dmi' '', broj 2246).
115
Ovaj dio je zabiljeio i el-Bezzr, a Sujt (broj 2509) ga je proglasio
da'fom, kao i Hajthem (1. tom, 62. str.).
116
hadth biljei el-Bejheq (''Sunenul-Kubr'', broj 4520 i 4521),
''u'ab...'', broj 3886. El-'Irq (broj 1232) je rekao da je sened da'f.


63

!,!., _... ,.| _:l _|| ,, l>. ,1.l.
''Zaista ti ovjee, koji se mnogo trudi ka svom Gospo-
daru i ti e Ga sresti''
117

.,s ,`, _.> ,,.!, _,1,l
''I oboavaj svoga Gospodara sve dok ti jeqn (smrt) ne
doe.''
118

El-Hasan je rekao: ''O ljudi! Upornost! Upornost! Zasi-
gurno je Allh odredio da vrijeme prestanka djela bude upravo
prije smrti'', a onda je prouio gorespomenuti jet.
On je takoer rekao: ''Vae due su vae jahalice, pa
teite vaim jahalicama. Na taj nain e vas one odnijeti do
vaeg Gospodara, Slavljenog i Uzvienog.''
Znaenje nastojanja (tenje) ovjeka njegovim jahalica-
ma je biti blag prema njima, odravati ih u kondiciji (u for-
mi) i zdrave i ne preopteretiti ih. Stoga, ako ovjek osjea da
njegova dua dolazi do zastoja (hromosti) na svom putova-
nju, on joj tei ulivanjem u nju elje za zavretkom putova-
nja ili ulivanjem u nju straha od nezavretka putovanja, kao
to situacija moe zahtijevati.
Jedan od selef je rekao: ''Nada je vodi, strah je voza
(onaj koji upravlja), a dua je izmeu ovoga dvoga poput
snane ivotinje.'' Pa kada se vodi umori, a onaj koji uprav-

117
sra el-Iniqq, 6. jet.
118
sra el-Hidr, 99. jet.


64

lja nije u stanju da djeluje, dua e zastati i ona e tada biti u
potrebi za blagim ophoenjem i ''pjesmom'' da je podstakne
da ponovo otpone svoje putovanje.
Na ovaj nain je vodi deva koji vodi svoje krdo
pjevanjem rekao:
Vodi ju je obradovao radosnim vijestima, rekavi joj:
''Sutra e vidjeti banane i izvore''.
Strah je poput bia i kada osoba pretjerano biuje
ivotinju, ona itekako moe umrijeti. Ovako, ovjek je tako-
er mora udarati i sa ''pjesmama'' nade koja e je podstai
(motivisati) da revnosno oivi svoj trud, sve dok ne stigne na
odredite.
Eb Jezid je rekao: ''Uporno sam usmjeravao svoju duu
ka Allhu, ne dajui joj odmora, dok je ona plakala cijelim
putem, a onda sam je podsticao sve dok se nije nasmijala.''
119

Reeno je:
Kada se ona poalila na tekou putovanja,
on joj je obeao olakanje (pri)stizanja,
pa je ona oivjela svoj trud.

119
Ibn Mulaqqin, ''Tabeqt el-Ewlij' '', 278. str., broj 117.


65

5.1. PRELAENJE PUTA KA ALLHU, SLAVLJENOM I
UZVIENOM
Hulejd el-'Asar je rekao: ''Svaki zarobljenik strasno eli
da sretne svoga voljenoga, zato volite svoga Gospodara i
putujte ka Njemu lijepim putovanjem: niti munim (napor-
nim) niti aljkavim (nemarnim). Ovo putovanje e odvesti
vjernika ka njegovom Gospodaru, a ko god ne zna put ka
svome Gospodaru on ga nee prei i nema razlike izmeu
takve osobe i ivotinje.''
120

Dhun-Nn je rekao: ''Ponieni su oni koji ne znaju put
ka svome Gospodaru, niti se trude da ga saznaju.''
121

Putovanje ka Allhu jeste prelaziti Njegov pravi put sa
kojim je On poslao Svoga Vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi we
sellem, i za koji je On objavio Svoju Knjigu. To je onaj put
koji je On naredio svim stvorenjima da ga preu.
Ibn Mes'd je rekao: ''Pravi put: Muhammed, sallallhu
'alejhi we sellem, nas je ostavio na jednoj njegovoj strani, a
druga njegova strana je u dennetu. Sa njegove desne i lijeve
strane su putevi koji se granaju, na kojima stoje ljudi koji
dozivaju one koji prolaze pored njih. Ko god poe ovim
putevima zavrie u vatri, a onaj koji ostane na putu
zavrie u dennetu'', a onda je prouio:

120
121
predaju biljei Eb Nu'ajm (9. tom 372. str.).


66

..> _L. !.,1.`.`. :`-,.! `-,`.. _,.l _. >, _s
.,,. >l: >.. ., l-l 1`..
''Zaista, ovo je Moj pravi put pa ga slijedite i ne slijedite
druge puteve da vas ne odvedu od puta Njegovog. Ovo
vam On nareduje da biste bili bogobojazni.''
122

Ovo su zabiljeili Ibn Derr i ostali.
123

Stoga je put koji vodi ka Allhu jedan, pravi put, a svi
drugi putevi su putevi ejtna; ko god ide njima je odsjeen
od Allha i zavrie u prebivalitu Njegovog nezadovoljstva,
srdbe i kazne.
124

122
123
predaju biljei et-Taber (broj 14175).
124
Ibnul-Qajjim je rekao: ''Mi demo opisati pravi put na saet nain, jer
su ga ljudi objasnili na razliite naine, a svi se oni vrte oko jedne os-
novne injenice. Pravi put je put Allhov koji je On postavio da vodi
ovjeanstvo ka Njemu; nema drugog puta ka Njemu mimo ovog puta
koji je On odredio na jezicima Svojih Vjerovjesnika. On (pravi put) je
izdvojiti Njega (initi Njega jednim) jedinog za 'ibadet i izdvojiti (initi
jednim) Njegove Vjerovjesnike jedino za pokornost i slijeenje. Stoga
niko ne bi trebao poiniti irk u 'ibdetu Njemu, kao to niko ne bi smio
poiniti irk u slijeenju Njegovog Vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi we
sellem; ovjek bi trebao da oisti svoj tewhd i da oisti svoje slijeenje
Vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi we sellem, i ovo je puno znaenje eh-
deta da ''Niko nema pravo da bude oboavan izuzev Allha i da je
Muhammed Allhov Poslanik''. Sva razliita objanjenja data o pravom
putu padaju pod ova dva principa. Morate voljeti Njega svim svojim
srcem, morate se truditi da Ga zadovoljite do krajnjeg stepena vae


67

5.2. DJELA SU (CIJENE SE) PO SVOM ZAVRETKU
Mogue je da ovjek putuje pravim putem na poetku
svog ivota, a onda zastrani sa njega i putuje po jednom od
puteva ejtna, pa je otuda odsjeen od Allha i uniten.
''Zaista jedan od vas radi djela stanovnika denneta dok
ne bude samo arin izmeu njega i denneta, a onda
uini djelo od djela stanovnika vatre i ue u nju.''
125

Nasuprot ovome, mogue je da ovjek putuje jednim
od puteva ejtna u poetku svoga ivota, a onda srea poe
njegovim putem, on krene pravim putem i time stigne do
Allha. Najvanije je da osoba vrsto prelazi pravi put, od
poetka puta do kraja:

sposobnosti; ne bi trebalo da bude ni jedan djelid vaeg srca a da nije
preplavljen ljubavlju prema Njemu i ne bi trebali imati druge elje
izuzev da Ga zadovoljite (da Mu se umilite). Prva taka je realizovana
ostvarivanjem ''L ilhe illallh'' a druga taka je realizovana ostva-
rivanjem ''Muhammedun Reslullh je Allhov Poslanik''. Ovo je uputa i
vjera istine, ovo je znanje istine i rad po njoj, ovo je poznavanje onoga
sa im je On poslao Svoje vjerovjesnike i ivljenje po tome. Sve definicije
se vrte oko ovog sutinskog koncepta. Sehl ibn Abdullh je rekao:
''Drite se predaja i sunneta, jer se ja bojim da de dodi vrijeme kada de
se spomenuti Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, i vanost
slijeenja njega u svemu, a ljudi de poricati osobu koja ovo kae,
prouzrokovade da drugi bjee od njega, udaljavade se od njega, ponia-
vade ga i osramodivati ga.'' ('AbdurRahmn lu-ejh, ''Fethul-Medd,
erh Kitb et-Tewhd'', 24. str.)
125
hadth biljee el-Buhr (broj 3332 i 6594) i Muslim (broj 2643 i
6723) od Ibn Mes'da.


68

,l: `_. < ,.`, _. ',!:
''To je Allhova blagodat koju On daje onome kome
hoe.''
126

< `s., _|| : .l.l _. _. ',!: _|| 1. ,1.`..
''Allh poziva u kuu mira i ukazuje na pravi put onome
kome On hoe.''
127

Mnogo je ljudi koji okrenu svoja lea nakon to su pro-
putovali dio puta i odustali. Srca su izmeu dva prsta od
prstiju er-Rahmna (Milostivog):
128

,:`, < _.] `.., _1l!, ,!:l
''A Allh uvruje one koji vjeruju postojanom rijeju.''
129

Moj voljeni! Onih koji se sapliu na putu kroz pustinju
je mnogo, ali onih koji stignu do kraja je malo.

126
sra el-Dumu'a, 4. jet.
127
sra Jnus, 25. jet.
128
hadth biljee Muslim (broj 2654 i 6750) i et-Tirmidh (broj 2140).
129
sra Ibrhm, 27. jet.


69

5.3. VRIJEDNOST (VRLINA) PRIBLIAVANJA ALLHU
U qudsi-hadthu se spominje: ''Ko god Mi se priblii
koliko pedalj, Ja mu se pribliim koliko lakat. Ko god
Mi se priblii koliko lakat, Ja mu se pribliim koliko
hvat. Ko god Mi doe pjeice, Ja mu idem urei.''
130

U predaji kod Ahmeda stoji dodatak: ''A Allh je uzvi-
eniji i vei; Allh je uzvieniji i vei.''
131

U drugom hadthu u ''Musnedu'' imma Ahmeda stoji
da Allh Uzvieni kae: ''O sine demov, stani preda
Mnom, a Ja u hodati ka tebi; hodaj ka Meni, a Ja u tr-
ati ka tebi.''
132

Ko god se okrene ka nama,
Mi emo ga primiti dobrovoljno iz udaljenosti.
Ko god eli ono to Mi hoemo,
Mi elimo ono to on hoe.
Ko god trai od Nas,
Mi emo mu dati vie i vie iznova.
Ko god radi traei Nau pomo,
Mi emo gvoe uiniti mehkim.

130
hadth biljee el-Buhr (broj 7405) i Muslim (broj 2687, 6833, 2743 i
6952) od Eb Hurejre.
131
hadth biljei Ahmed (broj 21374) od Eb Dherra, a Hajthem (10.
tom, 197. str.) je rekao da je sened hasen.
132
hadth biljei Ahmed (broj 15925). Hajthem (10. tom, 197. str.) je
rekao da su prenosioci ovog lanca povjerljivi i precizni. Mundhir
(''Tergb'', broj 4771) je rekao da je sened sahh, a to je rekao i el-Albn
(broj 3153).


70

ovjee! Kada bi otiao pred vrata namjesnika (vlada-
ra), on te ne bi primio ili ti ne bi dao nikakvu panju; moda
bi te ak sprijeio od pribliavanja njemu. Ali, Kralj kraljeva
govori: ''Ko god doe Meni hodajui, Ja idem njemu
trei'', a ipak se ti okree od Njega i tri za drugim! Ti si
obmanjen na najgori nain i izgubljen si na najtei nain!
Tako mi Allha, nikada nisam doao da te posjetim,
a da nisam naao Zemlju pogodnom sebi.
I nikad nisam odluio da napustim Tvoja vrata,
a da se nisam spoticao na svoju sopstvenu odjeu!
O ti koji ezne da Ga sretne, put ti je razjanjen, pa
emu odugovlaenje i zastajkivanje?
_ < ,: L! ,...l _ `s., -,l l _. >,.:
"Zar u Allha da sumnjate, Stvoritelja nebesa i Zemlje?
On vas poziva vam oprosti vae grijehe.''
133

!..1., ,,> _.: <
''O narode na, odgovorite Allhovom pozivau.''
134

O duo, teko tebi!
Uputa ti je dola,
odgovori joj!
Eto pozivaa Allhovog
koji te doziva.

133
sra Ibrhm, 10. jet.
134
sra el-Ahqf, 31. jet.


71

Mnogo puta si pozivana ka uputi,
ali ipak se ti okree.
Pa odgovori pozivau upute
kada te poziva!


72

5.4. NAINI STIZANJA DO ALLHA
Pristizanje Allhu je od dvije vrste: jedna koja se dea-
va na ovome svijetu, a druga koja se deava na hiretu. Zna-
enje stizanja na ovom svijetu je da srce postigne spoznaju
Njega i kada ono to uini, ono Ga zavoli, nae utjehu u
Njemu, uvidi Njegovu blizinu njemu i nae Ga da spremno
odgovara njegovim dovama. Jedna predaja spominje: ''O
sine demov, trai Me i nai e Me. Kada Me nae
nai e sve, a ako Me ne nae izgubie sve.''
Trai Nas i nai e Nas
u srcima dovoljno velikim da nas prime,
strpljivim i zadovoljnim
sa svim onim to njima (srcima) od Nas dolazi.
Dhun-Nn bi iao nou i uestalo gledao u nebo i izgo-
varao sljedee stihove poezije do jutra:
Traite sebi ono
to sam ja naao.
Naao sam mjesto odmora
gdje se On nikada ne koleba u Svojoj ljubavi.
Ako se ja udaljim, on me Sebi privue,
a ako priem, On me jo bliim uini.
Prispijee na hiretu znai ulazak u dennet: prebivali-
te Allhove dobrote (milosti). Meutim, dennet je od mno-
go stepen, a blizina njegovih stanovnika Allhu e zavisiti
od stepena spoznaje ostvarene u njihovim srcima na ovome
svijetu, njihove blizine i njihovog svjedoenja:


73

,.. l> ..l. _ .>.! ..,.l !. .> ..,.l _
.> .::. !. .> .::. _ 1,..l 1,..l
,.l` ,1.l
''Vas e od tri vrste biti: oni koji su s desne strane a ko
su oni koji su desno?! I oni koji su s lijeve strane ko su
oni koji su lijevo?! I oni prvi uvijek prvi! To su oni koji
su Allhu bliski.''
135

Dok bi bio u svojoj kui, ibl bi bio uzrujan i uio bi
sljedee stihove:
ovjek ne moe izdrati ako si Ti daleko,
kada je na Tvoju blizinu navikao.
On ne moe izdrati zastorom odvojen,
dok je u ljubav utopljen.
Pa ak i ako Te oko ne vidi,
zasigurno Te srce posmatra.

135
sra el-Wqi'a, 7.-11. jet.


74

ESTO POGLAVLJE
ISLM, MN, IHSN
Na ovom svijetu pravi put obuhvata tri nivoa: islm,
mn i ihsn.
Ko god ostane na stepenu islma dok ne umre bie
spaen od vjenosti u vatri i mora ui u dennet, pa makar
prije toga bio kanjen u vatri. Ko god ostane na nivou mna
dok ne umre bie potpuno sprijeen od ulaska u vatru, jer
svjetlost mna gasi plamen vatre do te mjere da ona kae:
''O vjernie, idi svojim putem! Tvoje svjetlo je ugasilo moj
plamen!''
136

Ahmed ima hadth od Dbira da je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Nema dobroinitelja
niti grijenika, a da nee ui u nju. Ona e biti izvor
hladnoe i mira za vjernika kao to je bila za Ibrhma,
do te mjere da e vatra sama podii hajku i zaplakati od
svoje hladnoe!''
137

136
predaju biljei Tabern (''El-Kebr'', broj 668). Hajthem (10. tom,
360. str.) spominje da sened ove predaje sadri slabog prenosioca, a
proglasili su ga da'fom es-Sujt (broj 3354) i el-Albn (''Da'f el-D-
mi' '', broj 2474).
137
hadth biljei Ahmed (broj 14520). El-Bejheq (broj 370) je rekao da
je sened ove predaje hasen. Hkim (broj 8744) je rekao da je njen se-
ned sahh, a edh-Dheheb se sloio. Hajthem (7. tom, 55. str.) je rekao
da su Ahmedovi prenosioci povjerljivi i precizni. Meutim, el-Albn
(''Da'f et-Tergb'', 2110) i Arn't (''Tahqq Musned'') ukazuju da je
sened da'f zbog prisustva nepoznatog prenosioca.


75

Ovo je nasljedstvo zaljubljenika, naslije-eno od
Ibrhma, 'alejhis-selm.
Ko god ostane na nivou ihsna dok ne umre on e
stii do Allha:
_.l `..> _.`.>' ::!,
''Dobroiniteljima pripada dobro (nagrada) i dodatak.''
138

U vjerodostojnom hadthu se spominje: ''Kada
stanovnici denneta uu u dennet poziva e objaviti:
''O stanovnici denneta, Allh vam je dao obeanje koje
eli da vam ispuni. Oni e rei: ''ta je to? Zar On nije
uinio naa lica bijelim? Zar On nije uinio nae vage
tekim? Zar nam On nije podario ulazak u dennet i
spasio nas od vatre?'' Pa e On ukloniti veo i oni e
gledati u Njega i, tako mi Allha, On im nee dati nita
drae njima nego ovo i nee biti niega to daje vie
zadovoljstva njihovim oima od ovoga! To je ez-zijde
(dodatak).'' A onda je on prouio gornji jet.
139

Svi stanovnici denneta e imati udio u ovom vienju
(gledanju), ali e se oni razlikovati po svojoj blizini kada Ga
vide i po broju puta koliko e Ga vidjeti. Svi stanovnici
denneta e Ga vidjeti na danu ustajanja, a to je na dan

138
sra Jnus, 26. jet.
139
hadth biljee Muslim (broj 181 i 449) i Ibn Made (broj 187).


76

dume,
140
a predvodnici meu njima e gledati u Allhovo
Lice dva puta dnevno: jednom ujutru a jednom uveer.
Obini stanovnici denneta e imati svoju opskrbu ko-
ja e im biti davana dva puta dnevno ujutru i uvee, dok e
Ga odabranici gledati ujutru i uvee. Niti mogu palate uiniti
da 'rifi zaborave svog voljenog, niti mogu tekue rijeke uga-
siti njihovu e. Jedan od njih je govorio: ''Kada sam gladan,
spominjanje Njega je moja hrana; a kada sam edan, svjedo-
enje Njega je moja elja i udovoljenje.''
141

Jedan od dobrih ljudi je bio vien u snu i bio upitan o
stanju dva uenjaka, na ta je on odgovorio: ''U ovo vrijeme
sam ih ostavio pred Allhom, Slavljenim i Uzvienim, jedui,
pijui, uivajui u blaenstvu.'' Upitan je: ''A ta je s tobom?''

140
predaju biljei Tabern (''El-Ewsat'', broj 2084) od Enesa. Hajthem
(2. tom, 164. str.) je rekao da sened ove predaje sadri povjerljive i
precizne prenosioce.
141
Ibn Ebil-'Izz (''erh 'Aqde et-Tahwijje'', 213. str.) je rekao: ''Ummet
je saglasan da Allha niko nede vidjeti na ovome svijetu. Oni se nisu
razili u pitanju ovoga, izuzev u pogledu naeg Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, specifino.''
En-Newew (''erh Muslim'' 2. tom, 105. str.) je rekao: ''to se tie
vienja Uzvienog Allha na ovome svijetu, onda smo mi ved prethodno
spomenuli da je ovo mogudnost, meutim vedina selefa i generacija i
od mutekelima su miljenja da se to nede desiti na ovome svijetu.''
Kilbd (''Et-Te'arruf...'', 43. str.) je rekao: ''Svi oni su se sloili da On
nede biti vien na ovome svijetu niti oima niti srcima, izuzev sa
aspekta uvjerenja. Ovo je zato to je ovo vienje od najvedih bereketa i,
kao takvo, ono prilii da se desi na najboljem mjestu. Pa sada ako bi
njima bilo dato ovo vienje, najvedeg bereketa, na ovome svijetu
onda ne bi bilo razlike izmeu njega (ovog svijeta) i denneta.''


77

On je odgovorio: ''On zna moje pomanjkanje elje za hranom,
pa mi, umjesto toga, On dozvoljava da gledam u Njega.''
Ahmed biljei hadth od Ibn 'Umera da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''ovjek sa najni-
im mjestom u dennetu e gledati svoj posjed dvije hiljade
godina, gledajui najudaljeniji kraj njega kao to vidi najblii
njegov kraj, i gledae u svoje ene i sluge. Oni najvieg stepe-
na e gledati u Lice Allha, Slavljenog i Uzvienog, dva puta
dnevno.''
142

Ovaj hadth je takoer zabiljeio et-Tirmidh sa rijei-
ma: ''ovjek najnieg stepena u dennetu e biti onaj koji e
gledati u svoje bate, ene, blagodati, sluge i divane onoliko
koliko traje putovanje od hiljadu godina. Najbolji od njih kod
Allha e gledati u Njegovo Lice ujutru i uveer.''
143
Onda je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, prouio:
:`>` .., :.!. __ _|| !, :L!.
''Toga Dana e neka lica blistava biti, u Gospodara svo-
ga e gledati.''
144

142
hadth biljei Ahmed (broj 5317). Hajthem (10. tom, 401. str.) je
rekao da u senedu ove predaje postoji prenosilac oko koga postoji sag-
lasnost da je da'f, a el-Albn (''Da'f el-Dmi' '', broj 1381) ga je ocije-
nio da'fom.
143
hadth biljei et-Tirmidh (3553 i 3330) i rekao je da je on garib. El-
Albn ga je proglasio da'fom (''Da'f el-Dmi' '', broj 1382).
144
sra el-Qijme, 22. i 23. jet.


78

Ovo je razlog zato je Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, u vjerodostojnom hadthu koji se prenosi
od Derra ibn 'Abdullha el-Bedelija, rekao: ''Vi ete gle-
dati u svog Gospodara na Sudnjem danu kao to vidite
Mjesec u noi kada je on pun; neete imati nikakve te-
koe u gledanju Njega.'' Onda je rekao: ''Pa ako ste u
stanju da vas nita ne odvrati od namza prije izlaska
Sunca i prije njegovog zalaska, onda tako uinite'', a
onda je prouio:
_,. ..> ,, _, _lL _.:l _, ,`-l
''I slavi Gospodara svoga, hvalei Ga prije izlaska sunca
i prije njegovog zalaska.''
145

146

145
sra Qf, 39. jet.
146
hadth biljee el-Buhr (broj 573) i Muslim (broj 633 i 1434). ''Nede
vam biti natedeno u gledanju Njega'' hadth ima dva naina itanja,
od kojih jedan znai da ''Nedete biti naguvani (zbijeni) toliko blizu, da
bi imali tekodu gledanja u Njega'', a drugo znaenje je ''Nede vam biti
uinjena teta ni na koji nain kada Ga vidite, tako da Ga neki mogu
vidjeti a drugi ne''. (Ibn el-Ethr, ''En-Nihje'', 3. tom, 92. i 93. str.).


79

6.1. PERIODI JUTRA I VEERI
U dennetu su ova dva perioda rezervisana za gledanje
u Allha to se tie odabranika, a na ovome svijetu je on,
sallallhu 'alejhi we sellem, podsticao na klanjanje namza u
ova dva vremena. Stoga, ko god na ovome svijetu klanja ova
dva namza na najbolji nain, sa pokornou, prisustvom
srca i obavljanjem svih njegovih osobenosti nadati se je da
e on biti od onih koji e gledati u Allha u ova dva perioda
u dennetu. Ovo je jo i vie ako se ovjek vrsto pridrava
dhikrova (spominjanja) i drugih vrsta 'ibdeta dok Sunce
izae ili zae. Ako rob na ovo doda i putovanje u zadnjem
dijelu noi, onda je on putovao u sva tri vremena: na kraju
dana, ujutru i uvee; i, ako je on iskren, zasigurno e ovo biti
propraeno postizanjem najveeg cilja:
_ .-1. _.. ..s ,,l. _..1.
''U skupini iskrenih, u prisustvu Vladara Svemonoga''
147

Ko god se odluno pridrava istinoljubivosti na svom
putovanju, bie odveden do qademe sidqin:
:, _.] `.., `l . _.. ..s ,
''I obraduj vjernike da oni imaju qademe sidqin (divnu
nagradu) kod Gospodara njihovog!"
148

147
sra el-Qamer, 55. jet.
148
sra Jnus, 2. jet.


80

Zaljubljenik se uvijek raspituje o svojoj voljenom,
ispitujui o novostima u vezi nje, otkrivajui sitne detalje
informacija i slijedei njene stope, u cilju da pree put koji
vodi ka njoj.
O ti koji traga za njom! Ima li ikoga koji moe odgovoriti?
Jer, nakon naeg vremena provedenog zajedno, ja ne znam ni za
kakvu drugu sreu!
Kad bih samo znao gdje je njena porodica razapela ator,
ka kojoj od Allhovih zemalja su oni odlutali,
ja bih urio za njom kao to to ini vjetar,
traei u njoj sreu, ak i da je ona iza zvijezda!
Zaista je ogromna elja onoga iji cilj je Allh i uistinu
je plemenita dua iji voljeni je On.
Allh kae:
:`L. _.] `s., `, :.-l!, _:-l .,`, >
''I ne tjeraj od sebe one koji se ujutro i naveer Gospo-
daru svome mole, eleci Njegovo Lice.''
149

ta zaljubljeniku preostaje izuzev traganje za svojom ljubavi?
u svakoj zemlji zaljubljenik tumara kao bunovan.

149


81

6.2. ONI KOJI SE DRE DUNJLUKA I ONI KOJI SE DRE
HIRETA
Vrijednost svakog ovjeka se prosuuje onime to on
trai. Niko ne moe da odredi vrijednost (cijenu) onoga koji
trai Allha, jer je to nemjerljivo. Onaj koji tei za dunjlu-
kom je previe nizak (bezvrijedan) da bi bio procijenjen.
E-ibl je rekao: ''Ko god se vrsto dri za ovaj svijet
bie spaljen njegovim plamenom sve dok ne postane pepeo
rasut (razneen) vjetrom. Ko god se dri hireta bie spaljen
njegovom svjetlou, tako da postane isto zlato od najboljeg
kvaliteta i postane okoriten time. Ko god se dri Allha bie
spaljen svjetlou tewhda i postae dragulj koji je neprocje-
njive vrijednosti.''
E-ibl je upitan hoe li zaljubljenik ikada stei pravo
zadovoljstvo od svoga Voljenoga prije nego to Ga vidi? On
je odgovorio sljedeim stihovima:
Allha mi! Kada bi me Ti krunisao
krunom Kisre, kralja orijenta,
i pred mene stavio riznice stvorenj,
blaga sadanjih i onih drevnih,
a da mi bude reeno: ''...ali se neemo sresti (biti zajedno) neko
vrijeme'',
na sastanak, Gospodaru moj, bih ja radije odabrao!
Onaj ija je ambicija velika e jedino biti zadovoljan
traenjem Allha, Slavljenog i Uzvienog.
Svako moje putovanje tamo-amo,
ujutru i uveer,
samo uz spominjanje Tebe
je moj dah ivota,


82

osvjeavajui povjetarac i umirujua tiina.
Ti si moja ambicija i moja sudbina,
moj cilj i moj uspjeh.
O, izvoru pomoi i utoita,
Odri me na uputi.


83

SEDMO POGLAVLJE
NEOEKIVANI SUSRET
Allh Uzvieni kae:
., ,> _. < !. l .>, ,..>
''I od Allha e im se pokazati ono emu se nisu nadali.''
150

Ovaj jet je teko padao bogobojaznim 'rifima, jer u
njemu stoji da e neki robovi, kada sretnu Allha, biti suo-
eni sa stvarima koje nikada nisu oekivali. Na primjer, ov-
jek moe biti nesvjestan onoga to su njegove ruke uradile,
nimalo ne obraajui na to panju, a onda kada njegova
koprena bude podignuta, on e vidjeti ove uasne stvari i
suoie se sa stvarima za koje nikada nije mario. Ovo je raz-
log zato je 'Umer, radijallhu 'anhu, rekao: ''Kada bih imao
vlast nad itavom zemljom, ja bih se rado time otkupio, da me
to spasi od uasa razotkrivanja.''
151

150
sra ez-Zumer, 47. jet.
151
predaju biljei Eb Ja'l (broj 2731), a Hajthem (9. tom, 77. str.) je
rekao da su njeni prenosioci prenosioci sahha, kao to je rekao i Eb
Nu'ajm (1. tom, 52. str.).


84

U hadthu stoji: ''Ne prieljkujte smrt, jer je tegoba
razotkrivanja velika. Od sree za ovjeka je da mu Allh
da dug ivot i da ga opskrbi pokajanjem.''
152

Jedan od mudraca meu selefima je rekao: ''Koliko e
samo sluajeva aljenja ovjek suoiti i ugledati na Sudnjem
danu, a koje mu ak nisu pale na pamet.''
U ovom smislu Allh Uzvieni kae:
.1l . _ s _. ..> !.:> ,.s ,!Ls `., ,l .,.>
''Ti si bio nemaran spram ovoga, pa smo ti makli kopre-
nu tvoju; danas ti je otar vid.''
153

152
hadth biljei Ahmed, broj 14564 od Dbira. Hajthem (10. tom,
204. str.) je rekao da je sened hasen, kao to je rekao i Mundhir (broj
5098).
153
sra Qf, 22. jet.


85

7.1. VRSTE DJELA KOJA E BITI KAO RASUTA PRAINA
Prvo: Ovo obuhvata neto generalnije nego prethodno
spomenuto, a to je da ovjek ima djela od kojih se nada dob-
ru, ali ona zavre kao prosuta praina i budu pretvorena u
loa djela. Allh Uzvieni kae:
_.] ` l..- _,. -,1, ,.> `!:.Ll ,!. _.> :|
.:,!> `l :.> !:,: .> < .:..s . .,!.> < _,.
,!.>'
''A djela nevjernika su kao fatamorgana u pustinji u ko-
joj edan vidi vodu, ali kad do tog mjesta doe, nita ne
nae, a umjesto toga nae Allha koji e mu potpuno
isplatiti raun, jer Allh je brz u svoenju rauna.''
154

!... _|| !. l.s _. _.s ..l-> ,!,> ...
''I mi emo prii onome to su oni inili i to u prah i pe-
peo pretvoriti.''
155

Fudajl je u vezi jeta: ''A vidjee od svoga Gospodara
ono emu se nikada nisu nadali ni oekivali'' rekao: ''Oni
su radili djela, mislei da su to dobra djela, ali su u stvarnosti
ona bila zla.''

154
sra en-Nr, 39. jet.
155
sra el-Furqn, 23. jet.


86

Drugo: Slino gornjem, rob poini loe djelo na koje ne
obraa panju, mislei da je ono beznaajno, a da taj grijeh
bude uzrok njegove propasti, kao to Allh kae:
..,.> !.,> > ..s < ,Ls
''A smatrali ste ga beznaajnim (malim), a ono je kod
Allhu veliko.''
156

Jedan od ashb je rekao: ''Vi inite djela koja su u
vaim oima beznaajnija od dlake, dok smo ih mi u vrijeme
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, smatrali
unitavajuim grijesima.''
157

Tree: Gore od prethodnog sluaja: ovjek kome se zlo
njegovog postupka ini zadovoljavajuim (lijepim). Allh
Uzvieni kae:
_ _> ,-`:,.. _.>!, ..- _ _.] _. ,-. _ :,>' !,..l
> ,.> . `..> !-..
''Reci: ''Hoete li da vas obavijestim o onom ija e djela
najvie propasti? Oni iji trud u ivotu na dunjluku
bude uzaludan i koji misle da je dobro ono to rade.''
158

Ibn 'Ujejne je rekao: ''Kada je smrt dola Muhammedu
ibn el-Munkediru, on se prestraio, pa su ljudi pozvali Eb

156
sra en-Nr, 15. jet.
157
hadth biljei el-Buhr (broj 6492) od Enesa.
158
sra el-Kehf, 103. i 104. jet.


87

Hzima i on je doao. Ibn el-Munkedir mu je rekao: ''Allh
kae: ''I njima e se pojaviti od njihovog Gospodara ono
to nisu oekivali'', a ja se bojim da e mi stvari postati
jasne i da u naii na ono to nikada nisam oekivao'', nata
su obojica briznuli u pla.''
Zabiljeio ga je Ibn Eb Htim, a Ibn Eb ed-Dunj u
svojoj predaji dodaje: ''Na ta je njegova porodica rekla: ''Mi
smo te pozvali da bi ga ti ohrabrio (utjeio), ali ti si samo
poveao njegov strah!'' On im je tada prenio ono to je on
rekao''.
159

Fudajl ibn Ijjd je rekao: ''Obavijeten sam da je
Sulejmnu et-Tejmiju reeno: ''O ti! Ko je poput tebe?'' On je
rekao: ''Tiina, ne govori to! Ja ne znam ta e se pojaviti pre-
da mnom od Allha. uo sam Allhove rijei: ''I pojavie im
se od njihovog Gospodara ono emu se nikada nisu
nadali i to nisu nikada pomiljali''.''
160

etvrto: Sufjan eth-Thewr je, uvi ovaj jet, rekao:
''Teko razmetljivcima (hvalisavcima).''
161

Ovo postoji u hadthu o trojici koja e prva biti baena
u vatru: uenjak, onaj koji je davao sadaqu i mudhid.
162

Peto: Onaj koji je radio dobra djela, ali je takoe inio
nepravdu drugima i misli da e ga njegova djela spasiti, pa se

159
predaju biljei Ibnul-Dewz (2. tom, 167. str., broj 185).
160
predaju biljei edh-Dheheb (''Tedhkiretul-Huffdh'', 1. tom, 151.
str.).
161
predaju biljei el-Qurtub (15. tom, 265. str.).
162
hadth biljei Muslim (broj 1905 i 4923) od Eb Hurejre.


88

suoi s onim to on nije oekivao. Sva njegova djela su
podijeljena meu onima kojima je uinio nepravdu, a onda
neto nepravde i dalje ostane da bude namireno, pa su tako
njihova loa djela nagomilana na njegova i, kao rezultat ovo-
ga, on bude baen u vatru.
163

esto: Njegova djela bi mogla biti razmatrana (vagana),
na to e on biti pitan za njih da pokae kako je on bio
zahvalan za dte berekete. Najmanji bereket bi bio vagan
nasuprot njegovih djela i prevagnuo ih, a da preostali bere-
keti uopte nisu ni mjereni! Ovo je razlog zato je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ko god bude
polagao raun bie kanjen'' ili ''bie uniten''.
Sedmo: On bi mogao imati loa djela koja unitavaju
neto od njegovih djela ili djela njegovih udova, izuzev tew-
hda, a to e imati za posljedicu da e on ui u vatru. Ibn
Mde biljei hadth od Thewbna da je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Postoje ljudi od moga
ummeta koji e doi sa djelima poput planina, a Allh e
ih pretvoriti u rasutu prainu.'' Ovaj hadth se nastavlja do
spomena: ''Oni su ljudi koji su vae koe (govore va jezik),
164
oni provode dio noi u namzu kao to vi inite, ali su
to ljudi koji, kada su sami, kre Allhove zabrane.''
165

Ja'qb ibn ejbe i Ibn Eb ed-Dunj biljee od Slima,
osloboenog roba Eb Hudhejfe da je Allhov Poslanik,

163
pogledaj hadth u fusnoti broj 35.
164
Ova reenica nije naena u hadthu Ibn Mde.
165
hadth biljei Ibn Mde (broj 4245). Bsajr je rekao: ''Njegov sened
je sahh'', a sahhom ga je ocijenio i el-Albn (broj 2346).


89

sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Grupa ljudi e biti
dovedena na Sudnji dan sa djelima poput brda Tihme,
a Allh e njihova djela pretvoriti u prainu; oni e biti
baeni na svoja lica u vatru.'' Slim je rekao: ''Bojim se da
sam ja jedan od njih!'' On je, sallallhu 'alejhi we sellem,
rekao: ''Oni poste, klanjaju i odreuju neto od noi za
'ibdet. Ali u tajnosti, kada se ukae prilika da uine
neto zabranjeno, oni to uzmu i zbog toga e Allh poni-
titi njihova djela.''
ovjeku bi mogla biti ponitena djela zbog rij'a (pri-
kazivanja), arogancije ili slinog, a da i ne bude svjestan
toga!


90

7.2. TUGA NA DUNJLUKU I NESREA NA HIRETU
Dajgam, predani 'bid (pobonjak) je rekao: ''Ako hi-
ret vjerniku ne donese sreu, onda su se dvije stvari ujedinile
za njega: tuga na ovome svijetu i nesrea na hiretu.'' Upitan
je: ''Kako moe osoba koja se uporno bori na ovome svijetu da
ne naie na sreu na hiretu?'' On je odgovorio: ''A ta je sa
prihvatanjem? ta je sa bezbjednou? Koliko je mnogo onih
ljudi koji misle da rade dobra djela, ali ipak na Sudnjem danu
budu sakupljeni i baeni na svoja lica?''
166

Ovo je razlog zato su 'mir ibn 'Abd Qajs i drugi bili
estoko prestraeni jetom: ''Allh prihvata samo od onih
koji su bogobojazni.''
Ibn 'Awn je rekao: ''Ne osjeajte se bezbjednim zbog
velikog broja djela, jer vi ne znate da li su ona uopte prihva-
ena ili ne. Ne osjeajte se bezvrijednim zbog vaih grijeha, jer
ne znate jesu li oni oproteni ili ne. Ovo je zato to su sva vaa
djela nevidljiva za vas, a vi nemate pojma ta e Allh uraditi
sa njima.''
En-Neha' je na svojoj samrti sve vrijeme jecao, govore-
i: ''Ja iekujem izaslanika moga Gospodara i nemam pojma
hoe li mi dati radosne vijesti o dennetu ili vijesti o dehe-
nnemu.''
167

Drugi se takoe osjetio uznemiren prilikom svoje smrti
i bio je upitan: ''Zato si tako zabrinut?'' On je odgovorio:

166
167


91

''Ovo je vrijeme u kojem ja nemam pojma gdje u biti odve-
den.''
Jedan od ashb je bio ophrvan uznemirenou za
vrijeme svoje smrti i bio je upitan o svome stanju, na ta je
odgovorio: ''Allh je uzeo Svoja stvorenja u dvije pregrti:
pregrt za dennet, a pregrt za dehennem, a ja nemam poj-
ma kojoj pregrti ja pripadam!''
168

168
predaju biljei Ahmed (broj 17594), a Hajthem (7. tom, 187. str.) je
rekao: ''Njegovi prenosioci su prenosioci sahha''. Tabern (''El-Kebir'',
20. tom, 365. str.) ga biljei od Mu'adha ibn Debela, a Hajthem je
ukazao na dvije slabosti u senedu.


92

7.3. OPREZ! OPREZ!
Ko god razmisli o ovome kako to prilii, nai e sebe u
stanju zabrinutosti, jer e se demov sin (potomak) suoiti
sa velikim grozotama za vrijeme ovog ivota kakvi su smrt,
qabur (grob), berzah
169
i ustajanje (proivljenje), sirt i vage,
i najvee od svega: stajanje pred Allhom, Slavljenim i Uzvi-
enim, i vatra (dehennem). On e se bojati gubljenja svoje
vjere u zadnjem minutu i toga da bude osuen vjenou u
vatri. Istinski vjernik se nikada nee osjeati bezbjednim od
svih ovih stvari:
_.!, . < | `1l ..>l
''A niko nije siguran od Allhove spletke, osim naroda
propalog.''
170

Sve ove stvari bi trebale odvratiti demovog sina od
odmaranja i oputanja. ovjek je vien u snu kako govori:
Kako oko moe spavati u miru i spokojstvu,
a u kojem od dva prebivalita e on boraviti
nema garanta!
Jedan od predanih 'bid je na svojoj samrtnoj postelji
bio upitan o svome stanju, na ta je rekao:

169
El-berzah se odnosi na barijeru smjetenu izmeu osobe koja je
umrla i ovosvjetskog ivota. Ovo je izraz koji se odnosi na prve etape
ivota hireta. Veoma dobar spomen el-berzaha i pitanja vezanih za
njega se moe biti nadi u djelu Muhammed el-Diblija, ''ivot u
berzahu''.
170


93

Niko ko ue u qabur ne zna ta lei iekujui,
izuzev Allha, Onoga Koji do grobova vodi.
Na ovu temu je jedan od njih rekao:
Allha mi, kada bi ovjek znao za ta je stvoren,
niti bi bio nemaran, niti bi se odmorio.
Stvoren je za takvu stvar koju, kada bi je srca vidjela,
niti bi se zabavila niti zaspala.
Smrt, onda ka grobu, a onda proivljenje,
Grozote, uasi i strahote teke!
Za Dan Sakupljanja bi se ljudi trebali truditi,
klanjajui i postei u dubokom strahu!
Ali smo mi, kad nam se zabrani ili naredi,
poput stanovnika peine: budni, ali ipak uspavani!
Zahvala pripada Allhu Gospodaru svjetova. Neka su
salawt i selm na naeg sejjida (predvodnika, uglednika)
Muhammeda, njegovu porodicu i njegove ashbe.


94

DOSADANJA IZDANJA
''KELIMETUL-HAQQ'':

Dokazi za obaveznost pokrivanja lica (Eb Ahmed)

Dokazi da je isbl harm (Eb Ahmed)

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti
('AbdulQdir bin 'Abdul'Azz)

Bolest ird'a (grupa autora)

ta ini ''L ilhe illAllh'', a ta ga ponitava?
(Hamid 'Al Khn)

Kome se to priviaju tekfrovci u Sandaku i Bosni?
(''Proglas o tekfru'' i odgovori na njega) (Kelimetul-Haqq)

Zalutale sekte sfij i i'j (Kelimetul-Haqq)

Isukana sablja na psovaa Allha, vjere i Poslanika
(Eb Muhammed el-Maqdis)

ubhe vezane za propis demokratije u islmu
(grupa autora)

'Aqda potpomognute skupine ('AbdulMedd el-Mun')

Tewhd el-hkimijje (grupa autora)

Allhova pomo je, zaista, blizu
(Sulejmn bin Nsir el-'Ulwn)
Demokratija je vjera (Eb Muhammed el-Maqdis)


95

Obaveze koje je duan spoznati svaki muslmn i
muslmnka (ejhul-islm Muhammed bin 'AbdulWehhb

Ovo je ono to vam je va Gospodar obeao
(Reagovanje na incident u Novom Pazaru ispred Arap-
damije) (Kelimetul-Haqq)

Poduavanje najvanijim pitanjima (Ahmed el-Hlid)

Moe li se opravdavati neznanjem u djelima velikog irka i
jasnog kufra? (Eb Muhammed)

Milletu Ibrhm (Eb Muhammed el-Maqdis)

'Aqda ehlis-sunneta wel-dem'ata (Metn/tekst sedam velikih
djela 'aqde muslmna na jednom mjestu, u jednoj knjizi:
''Wasitijjska 'aqda'', ''Tahwijeva aqda'', ''Kitbut-tewhd'',
''Tri naela'', ''Otklanjanje sumnji'', ''Djela koja izvode iz vjere''
i ''est naela'')

er'atski hidb (Kelimetul-Haqq)

Istina o Turcima Osmanlijama (Eb Ahmed)

Muslmn ili murik (Eb Hamza el-Afgn)

Dokazi za propis prijateljevanja sa muricima (ejh Sulejmn
bin 'Abdullh bin Muhammed bin 'AbdulWehhb)

Biografija imma Ahmeda, rahimehullh

Uzviena znamenitost u vrlinama Ibn Tejmijje
(imm el-Bezzr)


96

Osnove sunneta (Uslus-Sunne) (imm Ahmed ibn Hanbel)

Islm savreno potpuna vjera
(Muhammed el-Emn e-enqt)

Iblsova obmana (Ibnul-Dewz)

Nije musliman onaj ko ne tekfri zakonodavca (propisivaa
zakona) mimo Gospodara svjetova
(Eb Hamza el-Afgn)

Mesele vezane za kufr u tgta (Eb Muhammed)

La na vjeru er-Rahmna u Korkutovom prijevodu
Qur'na (Eb Ahmed)

Poinilac irka nikada ne moe biti musliman (Eb Hamza)

Vjerovanje imma el-Buhrija (imm el-Llik)

Dovoljnost u vjerovanju (Ibn Qudme el-Maqdis)

Ovo je naa vjera (ejh Abdullh ibn Muhammed ibn
AbdulWehhb)

Poniznost u namzu (hfidh Ibn Redeb el-Hanbel)

Vjerovanje etvorice imm (Muhammed ibn Abdur-Rahmn
el-Humejjis)

Kufrovi Organizacije Ujedinjenih Nacija i njenih zemalja
lanica (Eb Ahmed)

Putovanje ka Allhu (hfidh Ibn Redeb el-Hanbel)

Putovanje Ka Allahu

Enviado por

Dados do documento

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Putovanje Ka Allahu

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

Você também pode gostar