Naslov originala New man Zorba The Buddha

Copyright 1975 Osho International Foundation, www.osho.com Copyright for Montenegro 2011 Osho Lotos Knjiga, www.osho-yu.me

Sva prava zadrava Izdava

Edicija Osho Lotos Knjiga Izdava Slobodan Vukovi

Objavljeno uz dozvolu Osho International Foundation Bahnhofstr. 52 8001 Zurich, Switzerland www.osho.com

NOVI OVJEK - ZORBA BUDA

Prevod Slobodan Vukovi

Osho Lotos Knjiga 2011

SVIJET SLAVLJA itava prolost ovjeanstva je bila bolesna, nezdrava, suluda. U toku tri hiljade godina, pet hiljada ratova je bilo voeno. To je zaista krajne ludilo; to je nevjerovatno. To je glupo, neinteligentno, nehumano. Moj koncept novog ovjeka je da e on biti Grk Zorba, a da e biti i Gautam Buda: novi ovjek e biti Zorba Buda. On e biti osjeajan i duhovan; tjelesan, krajnje tjelesan, u tijelu, u ulima, uivae u tijelu i svemu to tijelo prua; a, isto tako, bie ovjek velike svijesti, ovjek koji e imati moan osjeaj svjedoenja. Novi ovjek e biti mistik, pjesnik, naunik, sve zajedno... To je moj koncept potpunog ovjeka. Samo cjelovit ovjek moe slaviti. Slavlje je miomiris cjelovitog bia. Izmeu nauke i meditacije samo umjetnost moe biti most poezija, muzika, skulptura. Kada jednom dovedemo tog novog ovjeka u egzistenciju, zemlja e po prvi put postati to to treba da bude. Ona e postati raj: ovo nae tijelo, tijelo Bude, ova naa zemlja, zemlja raja! ivite sada snano i potpuno jer naredni trenutak e biti roen iz ovog trenutka; a ako ivite potpuno i radosno, vi ete moi biti sasvim sigurni da e naredni trenutak donijeti jo vie blaenstva, vie radosti. Za one koji ele da ive, ne da razmiljaju o tome; da vole, ne da razmiljaju o tome; da bitiu, ne da filozofiraju o tome ne postoji alternativa. Ispijte sok sadanjeg trenutka, sasvim ga iscijedite jer se on nee vie vratiti. Kada jednom ode, on ode zauvijek. Kada hiljade i hiljade ljudi u svijetu slave, pjevaju, pleu u ekstazi, opijeni boanskim, tada vie nema mogunosti za bilo kakvo sveopte samoubistvo. Sa takvim slavljem, sa takvim smijehom, sa takvim ushienjem i zdravljem, sa takvom prirodnou i spontanou, kako moe biti rata? ivot vam je dat da stvarate, i da se veselite i da slavite. Kada plaete i tugujete, kada ste oajni, vi ste sami. Kada slavite, itava egzistencija uestvuje sa vama. Samo u slavlju se susreemo sa najviim, vjenim. Samo u slavlju izlazimo iz kruga raanja i umiranja. 4

IVOT ivot iziskuje veliku hrabrost. Kukavice samo tavore u ivotu, oni ne ive, jer je sav njihov ivot strahom orijentisan, a takav ivot je gori od smrti. Oni ive u nekoj vrsti paranoje, plae se svega; i ne samo od stvarnih opasnosti, ve i od nestvarnih pojavnosti, takoe. Oni se plae pakla, plae se duhova, plae se Boga. Oni su zaplaeni hiljiadu i jednom stvari koje su sami izmislili, ili ih je izmislio neko nalik njima. Straha ima toliko da je nemogue ivjeti. Samo hrabri mogu ivjeti. Prvi korak koji treba da naui je kako biti hrabar. Uprkos svim strahovima treba da se ivi. A zato je hrabrost potrebna za ivot? Zato to je ivot nesiguran. Ako bude previe svjestan sigurnosti, bezbjednosti, tada e ostati zatoen u jednom malom uglu, gotovo u zatvoru koji si sam nainio. To e biti izvjesna sigurnost, ali to nee biti ivot. To e biti bezbjednost, ali nee biti avanture u tome, ekstatinosti. ivot se sastoji od istraivanja, odlaenja u nepoznato, uspinjanja do zvijezda. Budi hrabar i rtvuj sve u interesu ivota - nita nije vrednije od toga. Nemoj da rtvuje svoj ivot zbog malih stvari: novac, sigurnost, bezbjednost - to nije toliko vrijedno. Svako treba da ivi svoj ivot to je mogue potpunije. Samo tako se raa radost, samo tako je mogue da te prekrije blaenstvo. Oni koji stvarno ele da ive, treba da preuzmu vie rizika. Treba da se kreu u nepoznato. Moraju da naue jednu od najteih lekcija: da ne postoji dom, da je ivot hodoae - bez poetka i kraja. Postoje mjesta gde se moe odmarati, ali - to su samo prenoita. Ujutro mora da nastavi dalje. ivot je neprestano kretanje, on nikad ne dospijeva do kraja - stoga je ivot vjean. Smrt ima poetak i kraj, ali ti nijesi mrtav, ti si iv. Smrt je kriva predodba. Ljudi stvaraju smrt, jer oni ude za sigurnou. udnja za sigurnou i bezbjednou omoguava smrt, koja ini pojedinca uplaena ivotom, koja ga ini neodlunim da krene u nepoznato. Jedina ivotna hrana je rizik: to vie rizikuje, to si ivotniji. A kada jednom to shvati, ne iz oaja, ne iz bespomonosti, ne iz nude, 5

ve iz meditativnog osvjeenja - kada jednom to shvati, treptae od iste ljepote koju ta mogunost nalae. ovjek moe potvrditi beskunitvo sa oajem, ali tada to gubi pravi znaaj. Tu je egzistencijalizam izgubio. On je doao sasvim blizu prave sutine stvari, oni su bili sasvim blizu: istina je bila sasvim iza ugla. Bili su blizu kao to je i Buda bio, ali su izgubili. Umjesto da postanu blaeni, oni su bili veoma, veoma tuni to ivot nema znaaja, to ivot nema cilja, nema sigurnosti. Oni su bili veoma potreseni; to je bilo unitenje. Buda je takoe dospio do istog zakljuka, ali - umjesto da bude tuan, on je skoio u nepoznato. On je preskoio sve ograde. Prihvatio je to kao to se ivot prihvata. On je to prihvatio kao pravu prirodu ivota i nije bilo frustriranosti. Shvatio je da je ljepota ivota u tome to nije siguran, jer tek tako postoji mogunost njegovog istraivanja, postoji mogunost inventivnosti; tako postoji mogunost da se priblii novom, postoji prilika za iznenaenje. Ako je sve sigurno, odreeno, zagarantovano, tada nee biti prilike za uzbuenje, ples. Bude su plesale vidjevi nevjerovatne dogaaje, vidjevi uda - oni su uivali. Isus je uvijek govorio svojim uenicima: "Veselite se i uivajte! Uvijek iznova vam kaem: uivajte!" A to je i moje itavo uenje. Ja vam ne dajem cilj, ne dajem vam, ak, ni slutnju pravca. Samo vas inim svjesnim injenica ivota: kako je to, ta je to. Stopi se sa tim. Kreni s tim bez linih predrasuda, bez vlastitih elja, bez ideje kako bi to trebalo da izgleda. Pusti da to bude onakvo kakvo je, a ti se opusti. Vae kue su nalik grobovima. Ti si previe zainteresovan za sigurnost. A takva zainteresovanost ubija, jer je ivot, sam po sebi, nesiguran. Nita se ne moe uiniti s tim, niko to ne moe uiniti sigurnim. Svaka sigurnost je lana, svaka sigurnost je izmiljena. ena te danas voli, a sjutra, ko zna? Kako moe bit siguran to e se sjutra dogoditi? Ti moe otii u optinu, kod matiara, i uiniti legalnim da e ona itavog ivota biti tvoja ena. Ona moe ostati tvoja ena zbog legalnih normi, ali je ljubav iezla. Ljubav ne poznaje norme. A kada 6

ljubav nestane, a ena je i dalje supruga, mukarac bude suprug i dalje tada je neto nalik smrti meu njima. Zbog sigurnosti, mi smo izmislili i drutvo. Zbog te sigurnosti, mi se uvijek kreemo unaprijed odreenim putevima. ivot je divalj, neobuzdan. Ljubav je neobuzdana. I bog je sasvim divalj. On nikada nee ui u tvoju batu, ona je previe ljudska. On nee ui ni u tvoje kue, one su premale. Ti ga nikada nee sresti na zacrtanom putu. On je divalj. Zapamti, ivot je divalj.

UMJETNOST IVLJENJA ovjek je roen da ostvari ivot, ali sve zavisi od njega. On moe i da promai ivot. On moe da die, moe da jede, moe i da ostari, moe da ide prema grobu - ali, to nije ivot. To je samo gradacija smrti: od kolevke pa do groba, sedamdesetogodinja gradacija smrti. I poto milioni ljudi oko tebe ive tom gradacijom smrti, laganom smru, ti, takoe, poinje da oponaa taj nain. Djeca sve ue od onih koji su oko njih, a mi smo okrueni samo smru. Zato je prvo da razumijemo ta ja podrazumijevam pod ivotom. To ne smije da bude obino bitisanje ve rast i razvoj. Postoje dvije raznolike stvari: stariti - to moe i ivotinja; rast je prednost ljudskog bia. Samo su nekolike tvrdnje prave. Rast znai ulaenje svakog trenutka dublje u principe ivota, to znai ii dalje od smrti - ne prema smrti. to dublje ulazi u ivot, to vie shvata njegovu besmrtnost - ti se udaljava od smrti. Pravi trenutak je kad shvati da smrt nije nita drugo do svlaenje odee sa sebe, ili promjena kue, doma, promjena forme - nita ne umire, nita ne moe umrijeti. Smrt je najvea iluzija koja postoji. Za rast, samo pogledaj drvee. Kako drvee raste, tako mu korijenje ide sve dublje u zemlju. To je ravnotea - to vie raste, korijenje mu dublje prodire u zemlju. Ti ne moe imati visoko drvo sa 7

malim korijenjem. Ono ne moe da prehrani tako veliko drvo. U ivotu, rasti znai prodirati dublje u sebe. Tamo su tvoji korijeni. Po meni, prvi princip ivota je meditacija. Sve drugo dolazi poslije. Djetinjstvo je najbolje vrijeme. to vie stari, pribliava se smrti, sve je tee ui u meditaciju. Meditacija je ulazak u tvoju besmrtnost, ulazak u tvoju vjenost, ulazak u tvoje blaenstvo. A dijete je najkvalifikovanija osoba za to, jer je jo neoptereeno znanjem, religijom, obrazovanjem i svim drugim besmislicama. Ono je jo bezbrino. Ali, na nesreu, njegova bezbrinost je osuivana kao neznanje. Neznanje i bezbrinost imaju slinosti, ali nijesu isto. Neukost je takoe stanje NE ZNATI, to je ujedno i osobina bezbrinosti, nevinosti. No, postoji isto tako i velika razlika to je itavo ovjeanstvo previalo sve do sada. Bezazlenost nije mogue nauiti. No, ono i ne izaziva tenju da se spozna. Dijete je krajnje zadovoljno, ispunjeno. Dijete nema ambicija, ono nema elja. Ono je sasvim zaokupljeno trenutkom - ptica na grani sasvim zaokupi njegovu panju; samo leptir, njegove divne boje - i ono je oarano; duga na nebu, i ono ne moe pojmiti da ima to znaajnije od toga, bogatije od duge. I no puna zvijezda, zvijezde iza zvijezda... Bezazlenost je bogata, to je punoa, istota. Neznanje je siromano, ono je prosjaenje - ono eli ovo, eli ono, ono eli da je sposobno da zna, da je potovano, da je dobrostojee, vrijedno, ono eli da je mono. Neznanje se kree stazom udnje. Bezazlenost je stanje bez udnji. Ali, poto su oboje bez znanja, mi i dalje ostajemo zbunjeni njihovom prirodom. Mi prihvatamo oboje sa sigurnou da su to iste stvari. Prvi korak ka umjetnosti ivljenja e biti da se stvori jasna podjela izmeu neznanja i bezazlenosti. Bezazlenost treba da bude podrana, prihvaena - jer dijete nosi sa sobom najvee blago, blago koje se stie kroz mudrost posle tekih napora. Mudraci bi rekli da su ponovo nali dijete u sebi, da su se ponovo rodili. 8

U Indiji, braman, pravi znalac, sebe naziva dwij: dvaput roen. Zato dva puta roen? to se dogodilo prvom roenju? Zato je potrebno drugo roenje? I to on treba da dobije u drugom roenju? U drugom roenju on treba da dobije ono to je mogue i u prvom, a to mu drutvo, roditelji i narod oko njega skre, odmah unite. Svako dijete je nakljukano znanjem. Njegova jednostavnost mu je bila oduzeta jer je jednostavnost bespomona u ovom i ovakvom svijetu. Njegova jednostavnost e traiti svijet koji je kao i ono jednostavan. Njegova bezazlenost e biti iskoriena na svaki mogui nain. Uplaeni od drutva, uplaeni od svijeta, mi treba da izgradimo sebe, mi pokuavamo da uinimo svako dijete domiljatim, lukavim. Uimo ga da bude u kategoriji opsjednutosti i nemoi. A kada jednom dijete pone da raste u pogrenom smjeru, ono i nastavlja da ide tim putem - njegov cijeli ivot odvija se u tom smjeru. Onda kad shvati da si promaio ivot, prvo to se mora vratiti nazad jeste bezazlenost. Odbaci svoje znanje, zaboravi na svoje spise, zaboravi religiju, svoje teologije, svoje filozofije. Ponovo se rodi, postani bezazlen - a to je u tvojim rukama. Oisti svoj um od svega to nijesi sam spoznao, od svega to je pozajmljeno, od svega to je dolo od tradicije, konvencija, od svega to ti je bilo dato od drugih: roditelja, uitelja, univerziteta. Samo se oslobodi toga. Jo jednom ponovo budi jednostavan, jo jednom budi dijete. A to je udo mogue ostvariti pomou meditacije. Meditacija je, jednostavno, malo udan metod hirurgije kojim se liava svega to nije tvoje i spaava ono to je samo tvoje autentino bie. To spali sve drugo i ostavi te golog, samog pod suncem, na vjetru. To je kao da si prvi ovjek koji je siao na zemlju - koji ne zna nita, koji upravo treba da otkrije sve, koji treba da bude tragalac, koji kree na hodoae. Drugi princip je hodoae. ivot mora biti tragalatvo - ne udnja, ve istraivanje; ne nekakva ambicija da se postane ovo ili ono, predsednik zemlje ili ministar vlade, ve istraivanje sa kojim otkriva "ko sam ja."

Veoma je udno to ljudi, koji ne znaju ko su, pokuavaju da budu neko. Oni ne znaju ko su ni sada; oni ne poznaju svoje bie, ali imaju za cilj da postanu neko. Postati neko je bolest due. Bie si ti. A kad pone da otkriva svoje bie, to je poetak ivota. Svaki trenutak je novo otkrie, svaki tren donosi novu radost. Nova misterija otvara nova vrata, nova ljubav poinje da raste u tebi - nova milost koju nijesi ranije osjetio, novo osjeanje ljepote, osjeanje boanskog. Ti postaje toliko senzitivan da ti je, ak, i najmanja vlat trave vana. Tvoja senzitivnost ti kae da ta mala vlat trave ima isti znaaj za egzistenciju kao najvea zvijezda. Bez te male vlati trave, egzistencija ne bi bila ono to jeste. A ta vlat trave je jedinstvena, nezamjenljiva, ona ima vlastitu individualnost. Ta senzitivnost e stvoriti nova prijateljstva sa drveem, pticama, ivotinjama, sa planinama, rijekama, okeanom, sa zvijezdama. ivot biva bogatiji to ljubav vie raste, to vie rastu prijateljstva. Kako postaje senzitivniji, ivot postaje prostraniji. To nije vie jezerce ve okean. To se ne okonava s tobom, tvojom suprugom i djecom - to se ne okonava uopte. itava ova egzistencija biva tvoja porodica, i dok to ne postane tvoja porodica, nee spoznati ivot u cjelini. Pojedinac nije ostrvo, svi smo mi povezani. Mi smo prostrani kontinent, povezan na milion naina. I ako naa srca nijesu ispunjena ljubavlju za sve, isto toliko je na ivot siromaniji. Meditacija e ti donijetii senzitivnost, veliki osjeaj pripadnosti svijetu. Ovo je na svijet - zvijezde su nae, mi nijesmo stranci ovdje. Mi istinski pripadamo egzistenciji. Mi smo dio nje, i srce smo njeno. Zatim, meditacija ti moe donijeti veliki mir - jer, smetlite znanja je nestalo. Miljenje, koje je dio znanja, nestalo je. Iznenaujua tiina se raa. Ova tiina je jedina muzika koja postoji. Svaka druga muzika je samo jedan napor da se ova tiina prikae. Proroci starog Istoka bili su svi saglasni u tome da se sva umjetnost - muzika, ples, poezija, slikarstvo - sve se raa iz meditacije. Oni su se trudili da na neki nain priblie ono to se ne moe shvatiti. To su bili darovi namjenjeni onima koji jo nijesu spremni da krenu na hodoae. 10

Moda pjesma moe podstai tenju da krene u traganje za izvorom, moda statua... Kad nekom sljedeom prilikom bude uao u hram Gautama Bude ili Mahavire, samo sjedni u tiini i promatraj statue, jer su one uraene u meditativnom stanju, i kada ih promatra dospijeva u tiinu. To su statue meditacije i to se ne tie Gautam Bude ili Mahavire, ali one podsjeaju na likove tih velikih ljudi: Mahavire, Bude, Neminate, Adinate... 24 tirtankare dainizma u jednom istom hramu, izgledaju nalik jedna drugoj, sasvim nalik. Zaponi meditirati i stvari e poeti da rastu u tebi - tiina, mir, blaenstvo, osjeajnost. I to god da izae iz meditacije, pokuaj da to ispolji u ivotu. Dijeli to sa nekim, jer sve to podijeli sa blinjima, bre se razvija. A kada dospije do trenutka umiranja, tada e znati da nema smrti. Tada moe rei zbogom bez potrebe za ijednom suzom i tugom - moda suza radosti, ali ne tuge. Ali ti treba da pone sa bezazlenou. Zato prvo odbaci svu kojetariju koju nosi sa sobom. A svi nose previe smea u sebi - upitajmo se zato? Samo zbog toga to su drugi rekli da su to velike ideje, principi, naela... Nijesi bio dovoljno inteligentan kada si radio sa sobom. Budi inteligentan sa sobom. ivot je veoma jednostavan: to je veseli ples. itava planeta moe biti puna veselja i plesa, ali to spreavaju ljudi koji ozbiljnou spreavaju ivot da bude uz smijeh, da se svi mogu smijati. ivot je za njih grijeh, ivot je za njih iskupljenje za neke imaginarne grijehove. Kako ti moe uivati kada je takva klima oko tebe koja ukazuje na to da sve treba da bude iskupljeno; da ti treba da pati, jer si nainio loa djela. Sve je to neka vrsta zatvora u koji si gurnut da bi patio. ivot nije zatvor, to nije iskupljenje. To je, naprotiv, nagrada, a ona je data onima koji to mogu oslunuti, koji to zasluuju. Tvoje je osnovno pravo da uiva, a grijeh e biti ako ne uiva u ivotu. Bilo bi protiv egzistencije ako ne bi sve uljepavao, ako bi sve ostavio kako si zatekao. Ne, neka poslije tebe sve ostane srenije, ljepe, miomirisno. 11

NAJVIA KREATIVNOST Sami ivot ne posjeduje smisao. ivot je tek samo jedna mogunost da stvorite smisao. Smisao ivota ne treba otkriti: njega treba stvoriti. Vi ete nai smisao samo ukoliko ga stvorite. On ne lei tu negdje iza buna, i vi samo odete malo okolo i naete ga. To nije nalik stijeni koju moete lako nai. To je poetika koju treba izumiti, to je pjesma koju treba pjevati, to je ples koji treba plesati. Smisao je ples, nije stijena. Smisao je muzika. Vi ete je pronai samo ukoliko je stvorite. Zapamtite to. Milioni ljudi ive besmislen ivot usljed te krajnje glupe ideje da smisao treba otkriti. Isto kao da je to ve prisutno. Sve to treba da uradite je da samo povuete zavjesu, i da to ugledate! Smisao je tu. To nije ba tako. Zato zapamtite, Buda je pronaao smisao jer ga je stvorio. Ja sam to pronaao jer sam to stvorio. Bog nije neka linost ve stvaralatvo. Samo oni koji to stvore mogu ga pronai. Zato je dobro to smisao ne lei tamo negdje, inae bi ga neka osoba mogla lako nai kakva bi onda bila potreba da drugi to trae? Milioni ljudi ive besmislen ivot usljed te krajnje glupe ideje da smisao treba otkriti. Isto kao da je to ve prisutno. Sve to treba da uradite je da samo povuete zavjesu, i da to ugledate! Smisao je tu. To nije ba tako. Moete li uoiti razliku izmeu religioznog smisla i naunog smisla? Albert Ajntajn je otkrio teoriju relativiteta; dakle, da li vi to treba da otkrivate ponovo i ponovo? Vi ete biti glupi ako to budete ponovo otkrivali. emu to? Jedan ovjek je to ve uradio; on vam je dao mapu. Njemu su za to bile potrebne godine, ali da biste vi to shvatili, potrebno je tek nekoliko sati. Vi moete otii do univerziteta i to nauiti. Buda je, takoe, neto otkrio. Zaratustra je, takoe, neto otkrio ali to nije bilo nalik otkriu Alberta Ajntajna. To nije tu prisutno tako da vi samo treba da slijedite Zaratustru i njegovu mapu, i da to naete 12

tako nikada neete nai. Vi treba da postanete Zaratustra. Uoite tu razliku! Da bi shvatili teoriju relativiteta, vi ne treba da postanete Albert Ajntajn, ne. Vi treba samo da posjedujete prosjenu inteligenciju, i to je sve. Ako nijeste previe zaostali, vi ete to shvatiti. Ali da biste razumjeli znaenje Zaratustre, vi treba da postanete Zaratustra manje od toga nema smisla. Vi treba da to stvorite iznova. Svaka osoba treba da rodi Boga, smisao, istinu; svaki ovjek treba da postane bremenit sa tim i da proe kroz muke i bolove poraanja. Svaki pojedinac treba da to nosi u svojoj utrobi, da to hrani svojom krvlju, i samo tako e to otkriti. Ako ne uoavate nikakav smisao ivota, vi ete morati pasivno da ekate da taj smisao doe... to nikada nee doi. To je bila ideja prolih religija: da je smisao ve tu. To nije tako! Sloboda je tu da bi se stvorila, energija je tu da bi se stvorila. Polje je tu da bi se posijalo sjeme i potom pokupila etva. Sve je tu ali smisao treba stvoriti. Zato je u stvaralatvu tolika radost, tolika avantura, tolika ekstaza. Zato prva stvar treba da bude: da religija bude kreativna. Sve do sada je religija bila veoma pasivna, skoro nemona. Stoga vi i ne oekujete od jedne religiozne osobe da bude kreativna. Vi od nje oekujete da posti, da sjedi u peini, da ustaje rano ujutro i da pjeva mantre... i takve gluposti. I vi ste tada sasvim zadovoljni! to on radi? Vi ga hvalite samo zbog toga to dugo gladuje. Moda je on mazohist, moda uiva da mui sebe. On tamo sjedi na ledenoj hladnoi, nag, i vi ga uvaavate. U emu je stvar, koja je vrijednost u tome? Sve ivotinje svijeta su gole na ledenoj hladnoi one nijesu sveci. Ili kada je vrue, on sjedi na vrelom suncu, i vi ga uvaavate. Vi kaete: Pogledajte! On je veliki asketa. Ali to on radi? Kakav je njegov doprinos svijetu? Kakva ljepota e biti data svijetu? Da li je on makar malo promijenio svijet? Da li je donio makar malo ugodnosti, miomirisa? Ne, vi ak to i ne pitate. Ja vam sada kaem da to treba pitati. Hvalite ovjeka jer je napisao pjesmu. Slavite ovjeka jer je stvorio predivnu skulpturu. Veliajte ovjeka jer tako divno svira flautu. Neka odsada ovo budu religiozne vrijednosti. Slavite ovjeka jer je on veliki ljubavnik ljubav 13

je religija. Hvalite tog ovjeka jer je preko njega svijet postao znatno ljepi. Slavite ovjeka jer je stvorio predivnu skulpturu. Veliajte ovjeka jer tako divno svira flautu. Neka odsada ovo budu religiozne vrijednosti. Zaboravite sve te gluposti kao to su gladovanje i sjeenje u peinama, muenje sebe ili leanje na ekserima. Hvalite ovjek jer je uzgajao predivne rue; svijet je mnogo ljepi zbog njega. I tada ete nai smisao. Smisao dolazi od kreativnosti. Religija treba da postane poetinija, estetska. Druga stvar: ponekada se dogodi da vi tragate za smislom zato to ste tako odluili. Vi tragate za tim usljed odreenog zakljuka vi ste ve odluili kakav e smisao tu biti ili kakav smisao mora biti - i onda to ne naete. Istraivanje treba da bude isto. to mislim kada kaem da istraivanje treba da bude isto? Ono treba da bude bez ikakvih zakljuaka. Ne treba da ima nikakvo a prirori u tome. Za kakvim smislom vi tragate? Ako ste ve zakljuili da ete tragati za odreenim smislom, vi to neete nai jer je od samog poetka vae istraivanje oprljano, vae traganje je zaprljano. Vi ste ve neto odluili. Na primjer, ako ovjek doe u moj vrt i pomisli da e ovaj vrt biti divan ako on u njemu nae dijamant... I on ne uspije da pronae dijamant, stoga e rei da nema smisla biti u ovom vrtu. Tu je tako mnogo predivnog cvijea, i predivnog cvrkuta ptica, i tako mnogo boja, i vjetar duva kroz borove, a mahovina je po stijenama. Ali on ne vidi nikakav smisao jer ima ve odreenu ideju on treba da nae dijamant, kohinor, i tek tada e biti nekog smisla. On je izgubio smisao zbog takve ideje. Neka vae traganje bude isto. Nemojte krenuti sa nekom odreenom idejom; krenite razgolieni i isti. Krenite otvoreni i prazni. I tada ete nai ne samo jedan smisao, nai ete hiljadu i jedan smisao. Tada e svaka stvar postati smisaona. Upravo sada obojeni kamen sija pod sunevim zracima.... ili kap rose stvara malu dugu oko sebe... ili mali cvijet plee na vjetru... Za kakvim smislom vi tragate? Zato nemojte zapoeti sa zakljukom, inae ete pogreno krenuti jo od 14

samog poetka. Krenite bez ikakvog zakljuka! To ja mislim kada stalno ponavljam da idete bez znanja kada elite da naete istinu. Osoba koja ima previe znanja nikada to ne pronae, njegovo znanje je prepreka.

MULTI-DIMENZIONALNOST ovjeanstvo je dolo do raskra. Mi smo ivjeli kao jednodimenzionalni ljudi, i to smo iscrpili. Mi sada trebamo znatno bogatije ljudsko bie, trodimenzionalno bie. Ja ga nazivam tri "S" prvo S je svijest, drugo S je samilost, a tree S je stvaralatvo. Svijest je bitisanje, samilost je osjeanje, a stvaralatvo je djelovanje. Moja vizija novog ljudskog bia treba da podrazumijeva svo troje. Ja sam vam dao najvee iskuenje koje je ikada dato, najtei zadatak koji treba ispuniti. Vi treba da budete meditativni kao Buda, ljubavni kao Krina, i stvaraoci kao Mikelanelo, Leonardo da Vini. Vi treba da budete sve skupa, istovremeno. Samo tada e se ispuniti vaa cjelovitost; inae e neto u vama ostati nedovreno. To to bude nedovreno e vas drati uskraenim, neispunjenim. Ako ste jednodimenzionalni, vi moete dosei veoma visoki vrh, ali ete biti samo na tom vrhu. Ja bih elio da vi postanete svi vrhovi Himalaja, ne samo jedan vrh ve vrhovi nad vrhovima. Jednodimenzionalni ovjek je propao. On nije bio sposoban da stvori divnu zemlju, on nije bio u mogunosti da stvori raj na zemlji. On je propao, sasvim propao! On je stvorio nekoliko divnih ljudi ali nije mogao da preobrazi cijelo ovjeanstvo, on nije mogao da uzdigne svijest cijelog ovjeanstva. Tek nekoliko ljudi su postali prosvijetljeni. To nije bilo dovoljno. Mi trebamo vie prosvijetljenih ljudi, i to prosvijetljenih na trodimenzionalan nain. To je moja definicija novog ovjeka. Ako ste jedno-dimenzionalni, vi moete dosei veoma visoki vrh, ali ete biti samo na tom vrhu. Ja bih elio da vi postanete svi vrhovi Himalaja, ne samo jedan vrh ve vrhovi nad vrhovima. 15

Buda nije bio pjesnik - ali novo ovjeanstvo, ljudi koji e sada postati prosvijetljeni treba da budu pjesnici. Kada kaem "pjesnik", ja ne mislim da treba da piete poeziju - vi treba da budete poetini. Va ivot treba da bude poetian, va pristup treba da bude poetian. Logika je suva, poezija je iva. Logika ne moe da plee; nemogue je da logika plee. Vidjeti logiku da plee, to je isto kao kada biste vidjeli Mahatmu Gandija da zaplee! To bi izgledalo veoma smijeno. Poezija moe da plee; poezija je ples vaeg srca. Logika ne moe da voli - ona moe da govori o ljubavi ali ne moe da voli; ljubav izgleda nelogino. Samo poezija moe da voli, samo poezija moe da skoi u paradoks ivota. Logika je hladna, veoma hladna; ona je dobra dok je matematika u pitanju, ali nije dobra kada je ovjeanstvo u pitanju. Ako ovjeanstvo postane previe logiarsko, ono e nestati; tada e postojati samo brojevi, nee biti ljudskih bia - zamjenljivih brojki. Poezija, ljubav i osjeanja vam daju dubinu, toplinu. Vi se topite, gubite hladnou. Postajete ovjeniji. Buda je natovjek, u tome nema sumnje, ali je izgubio ljudsku dimenziju. On je nesvjetovan. On posjeduje ljepotu nesvjetovnog bitisanja, ali nema ljepotu koju ima Grk Zorba. Zorba je veoma svjetovan. Ja elim da budete oboje - Zorba Buda. ovjek treba da bude meditativan, ali ne protiv osjeanja. ovjek treba da bude meditativan i prepun osjeanja, preplavljen ljubavlju. ovjek treba da bude i kreativan. Ako je vaa ljubav samo osjeanje, i ako se ne moe prevesti u djelovanje, to nee ticati ire ovjeanstvo. Vi treba da to uinite stvarnim, vi treba da ga materijalizujete. Buda posjeduje ljepotu nesvjetovnog bitisanja, ali nema ljepotu koju ima Grk Zorba. Zorba je veoma svjetovan. Ja elim da budete oboje - Zorba Buda. ovjek treba da bude meditativan, ali ne protiv osjeanja. Postoje tri vae dimenzije: bitisanje, osjeanje i djelovanje. Djelovanje sadri stvaralatvo, svakovrsno stvaralatvo - muziku, poeziju, slikarstvo, vajarstvo, arhitekturu, nauku, tehnologiju. Osjeanje sadri sve to je estetino - ljubav, ljepotu. Bitisanje sadri meditaciju, budnost, svijest. 16

KA RODJENJU NOVOG COVJEKA Roenje slobodnog i zdravog ovjeka nije mogue u uslovima gdje su u ime obrazovanja nametnute sve vrste obrobljavanja. Temeljni uzroci runoe i obogaljenosti u kojem ivi ovjeanstvo su sakriveni u stavu prema obrazovanju. Sadanje obrazovanje je odvojilo ovjeka od prirode i oduzelo mu mogunost profinjenosti i kulturnog uzdizanja. Umjesto toga dato mu je ivljenje u jednom neprirodnom ivotu. Svaka generacija nastoji da taj neprirodan odnos prenese na sljedeu generaciju. Kada se ta neprirodnost prome kroz profinjenost i kulturu, ne treba se uditi to e ak i taj nametnuti akt zadobiti obiljeje vrline. Kada se grijeh sakrije iza vrline, to onda postaje veoma opasna stvar. Usled tog stava je mogue da se ekspoloatacija krije iza usluga, da se nasilju da lik nenasilja, a da se neprirodnost pokae kao prefinjenost. Zato i nije bez razloga to nereligioznost obitava u hramovima religije. Nereligioznost nije nikada sebe prikazala otvoreno u svojoj nagosti. Zato je uvijek ispravno rei da se sa priprostim preruavanjem nita ne postie. Veoma je bitno da se stvari ispolje i pokau onakve kakve jesu. Ja ovdje elim da zagledam u obrazovanje i da ga pokaem. Nadam se da se neete osjeati loe zbog toga. Ja sam bespomoan zato je veoma bitno da se tako uradi. Sagledati pravi duh obrazovanja je nuno i razgolititi ga, skinuti mu takozvanu odedu jer se ispod prelijepih haljina nerijetko krije neto runo; nezdravi duh se krije ispod toga, inae se ne bi dogaalo da je ivot ljudskog bia tako prepun mrnje, nasilnitva i nereligioznosti. Kada naemo neko gorko i otrovno voe na drvetu ivota, da li nas to opomene da nijesmo moda posadili loe sjeme? Ako je sjeme ispravno, kako je mogue da plod bude lo? to nam ukazuje drvo puno otrovnih plodova? Ako se nae lo ovjek, zasigurno je njegovo obrazovanje bilo loe? Mogue je da ti nee misliti na isti nain kao i ja, moda se moje misli nee uklapati u tvoje, ali ja i ne elim da se ti slae sa mnom; sve to ja oekujem od tebe je da me saslua. To je sasvim dovoljno. Dovoljno je da u tiini uje istinu. Neistina je to to se trai da se vjeruje. Istina donosi rezultate samo sa time to je saslua. Kada se ispravno saslua istina, to biva potvrivanje. 17

Moje gledanje moe biti drugaije ili suprotno naelima o obrazovanju. Ja nijesam ni pedagog ni socijolog. To je, izgleda, bila srea za mene, jer to pojedinac vie zna o propisima, o naelima, to je mnogo tee da spozna ivot. Spisi i propisi su uvijek prepreke da se spozna istina. U umu koji je prepun knjikog znanja, kontemplacija se teko ostvaruje. Da li je uopte potrebna kontemplacija jednom neoptereenom, slobodnom i nezatrovanom umu? Spisi i principi stvaraju razlike. Tada je nemogue da ima jedan nepristrasan i bezazlen pogled na ivot i njegove probleme. Za one osobe kojima su spisi bitniji, ivotna rijeenja bivaju bitnija od samih problema. Takvi ljudi nastoje da sagledaju probleme u kontekstu njihovog rjeenja umjesto da sagledavaju rjeenja gledajui same probleme. To izaziva jednu idiotsku situaciju gdje se problemi ne otklanjaju ve samo nagomilavaju. itava istorija ovjeanstva je bazirana na tome. Zato se ovjek ponaa i razmilja tako kontradiktorno? To je rezultat primjenjivanja rjeenja za ivotne probleme iz knjiga i spisa. Rjeenja ne proizilaze iz problema; ona se nameu problemima. Rjeenja su neto to je spolja, a problemi su unutarnje prirode. Rjeenja pripadaju intelektu, problemi su ivotni. Unutarnji konflikt je postao samoubistven. Ova ludost koja pokree civilizaciju je sada dospjela do jednog eksplozivnog stanja. Sada je itava ljudska vrsta zapala u ok od sraha od ove eksplozivne situacije. Ali to moe postii sa strahom? Ono to je sada potrebno je da se ne plaimo ve da razumijemo i priemo problemima hrabro. Ja pri tome neu konsultovati nikakve spise i naela jer ne elim biti zaslijepljen tim rjeenjima. Ja elim da skrenem vau panju na injenice - one se mogu sagledati samo ako se pogleda direktno u probleme. Da li je mogue direktno pogledati u ivot? Zar nije mogue pogledati neposredno u ivot na nain kako je to vidio prvi ovjek? Zar na um ne moe sagledati ivot jednostavno, prirodno i slobodno? Ja nalaem da ovo postane temeljni problem u pristupu obrazovanju. Nije uopte dobro ako obrazovanje optereuje um pojedinca, ako mu komplikuje ivot i ako ga ini starim. Optereujui i zastareli um odbija osobu od znanja, ljepote i radosti ivota. Za sve to je neophodan mladalaki i svjei um. Tijelo moe ostarati ali ne i um; um je u prilici 18

da uvijek moe ostati mlad. Um moe ostati mlad sve do posljednjeg trenutka, do same smrti, i samo takav um moe spoznati misteriju ivota i smrti. Samo takav um je religiozan um. Ali sadanje obrazovanje ini um starim. Ono ne budi um ve ga samo puni i tako ga ini starim. Ako se um napuni mnotvom raznovrsnih misli, um tada postaje star, teak, umoran i optereen. Puniti se mislima znai puniti se sjeanjem. To uopte ne podstie razmiljanje i inteligenciju. Sjeanje nije inteligencija. Sjeanje je mehaniko, inteligencija je svijest. Misli ne trebaju da ti se daju ve da se bude u tebi. Tamo gdje se misli bude, um je uvijek mlad. Tamo gdje je um mlad, ivot je u stalnom izazovu. Ako negdje postoje vrata svijesti, tu svjei jutarnji lahor ulazi, tu ulaze zraci izlazeeg sunca. Kada se izvjesna osoba obrobi tuim rijeima i mislima, tada se njena vlastita mogunost uzleta ka istini unitava. to obrazovanje predstavlja? Da li ono ima za funkciju da te naui kako da misli ili kako samo da koristi izlizane i dosadne tue misli? ija je tua mo snanija od tvoje snage miljenja? Ali i dalje se veina koristi beivotnim i ispraznim tuim mislima, i dalje se samo uporno ue tue misli. Sakupljanje tuih misli samo donosi idiotizam. Sakupljanjem tuih misli, razmiljanje i inteligencija se ne raa. Da bi se rodila inteligencija i slobodno miljenje, fatalno je pogreno koristiti se mehaniki tuim mislima. Za jedno takvo roenje je potrebno dovoljno pogodnosti i prilika za slobodno razmiljanje i inteligenciju. Sumnja, umjesto slijepog vjerovanja, je neophodna da bi se dolo do pogodnosti za slobodno miljenje. Vjerovanje i slijepo povjerenje te ograniava, dok te sumnja oslobaa. Ali pod sumnjom ja ne podrazumijevam nepovjerenje. Nepovjerenje je samo negativni oblik povjerenja ili vjere. Nijesu potrebni ni povjerenje ni nepovjerenje ve samo ista sumnja. I povjerenje i nepovjerenje su oboje samo smrt sumnje. Tamo gdje ne postoji oslobaajue snage sumnje, tamo nee biti ni traganja za istinom i njenim otkrovenjem. Sama snaga sumnje postaje traganje. Sumnja je e, sumnja je udnja. Samo se u vatri sumnje raa ivotna snaga i misao. Bol pri sumnji je i bolno raanje misli. Onaj koji bjei od tog bola, liava se raanja slobodne misli. 19

Da li mi sumnjamo? Da li mi sumnjamo u temeljne pojmove i vrijednosti ivota? Ako u to ne sumnjamo, onda je nae obrazovanje negdje omanulo. Ne postoji boljeg temelja za dobro obrazovanje od ispravne sumnje. Ako ne postoji sumnje, kako je uopte mogue tragati? Ako ne postoji sumnje, ne postoji ni mogunost za nezadovoljstvom. Ako nema sumnje, kako e postii udnju za znanjem i otkriem istine? To je razlog to smo svi mi plitkog zadovljenja i to nae due nikako ne postaju rijeke na slobodnom toku ka traganju za okeanom. Ko je izmislio tu krutost? To su zasigurno izmislili nai uitelji i ovakav sistem obrazovanja. Putem takvih uitelja um ovjeka je bio vezan lancima ropstva. Ta suptilna eksploatacija je veoma stara. Razlozi za takvo izrabljivanje su mnogi - religije, svetenstvo, vlasti, uloeni interesi drutva, bogatai i politiari. Politiari nikada nijesu voljeli ljude koji su posjedovali mogunost za razmiljanjem jer su znali da je buntovnitvo tamo gdje se slobodno misli. Razmiljanje je u osnovi vrsta buntovnitva jer razmiljanje nije slijepo, ono posjeduje uvid. Razmiljanje se ne moe povoditi ni za ime; ono nije tu da bi potvrivalo to ti eli ili to radi. On ne moe stvoriti zaslijepljenog sljedbenika. Zbog toga politiari nikada nijesu oboavali razmiljanje; oni su cijenili vjerovanja. Vjera je slijepa. Ako je ovjek zaslijepljen, on se lako moe izrabljivati. Ako je ovjek slijep, lako ga je nainiti onim koji remeti vlastite interese. Njegova zaslijepljenost ga ini rtvom svih vrsta izrabljivanja, i zato se vjera ui i propovijeda. Zbog toga je i religija izumljena; to je njen osnovni posao. To je posao i politiara. Politiari se boje mogunosti za razmiljanjem kod ljudi. Ako bi se misao oslobodila tada ne bi bilo kasta ni klasa. Novana eksploatacija tada ne bi bila mogua. Isto tako se ne bi mogla tumaiti eksploatacija kao rezultat naina ivota u prolim ivotima. Zajedno sa razmiljanjem dolo bi se do revolucije na svim nivoima i u svim odnosima. Tada nee biti posla za politiare i nee biti granica meu narodima. Nijedan zid nee biti tako vrst da odvaja ovjeka od ovjeka. Zato su svi politiari, i kapitalisti i komunisti, zaplaeni od slobodnog razmiljanja. Usled zatite od tog straha je i izumljen ovaj sistem obrazovanja. Ovo takozvano obrazovanje je samo 20

dio jedne zavjere koja traje ve stotinama godina. Ranije su svetenici dominirali time, a sada su na red doli politiari. U nedostatku miljenja ni individua se ne moe razviti jer ni osnovna potreba za razvoj jedinke nije omoguena. Koji je kamen temeljac za jednu individuu? Zar to nije mogunost za nezavisnim miljenjem? Ali mogunost za takvim razmiljanjem je unitena jo prije tvog roenja. Gita je propovijedana, Kuran je propovijedan, Biblija isto tako, Kapital, Komunistiki manifest i mnotvo drugih spisa su bili imperativ tvog uenja to je ostavilo za posljedicu nemogunost slobodne misli. to ima lanije od takvog naina miljenja? Oni su propovijedali i uili samo slijepo ponavljanje i to su smatrali miljenjem. Tamo gdje je data baza za razmiljanje, izvjesna struktura, razmiljanje nije mogue. Za slobodno razmiljanje um mora biti lien svih struktura. Ako ti neko obrazovanje nametne izvesne preduslove, to uopte nije obrazovanje. Pravo obrazovanje e ti obezbijediti takvu budnost i svjesnost da tvoj um ne moe zapasti u neke uslovljene strukture. Obrazovanje e ti dati takvo razumijevanje zbog kojeg um nee postati rob izvjesnih uslovljavanja, i zbog ega e moi da se razvije jedno nezavisno miljenje. Ako ti se bude ukazalo na odreenu paljivost, to e se zasigurno postii. Sjeme za jedno nezavisno miljenje je ve prisutno u svakoj osobi. U jednom odreenom podneblju to e sjeme proklijati. Ko ne voli slobodu? Ko je taj to ne udi za nezavisnim razmiljanjem i za inteligencijom? Ali, tamo gdje je sav obrazovni sistem prilagoen da obrobljuje ovjeka umjesto da osigura njegovu slobodu, situacija je sasvim drugaija. U tom sluaju zaista je veoma rijetka prilika da se moe nai i nekoliko osoba koje su se otrgle toj kazni da budu samo maine koje e proi kroz takav sistem obrazovanja na putu do ropstva. Ne postoji veeg postignua do tog da pojedinac ostane individua i posle prolaska kroz ovakav obrazovni sistem. Univerziteti su dospjeli do vrhunca svoje efikasnosti u unitavanju prvobitnosti genija. Mnogo naglaavanja je bilo na disciplini samo zbog toga da bi se ovjeku oduzela sloboda. Zadatak inteligencije je bio kako da se izgradi disciplina. Ako postoji inteligencija, disciplinovanost se sama raa u ivotu jedne osobe. Nije 21

uopte potrebno uiti disciplinu, ona dolazi sama po sebi. Ali tamo gdje se nije odomaila inteligencija, pojedinac e ovisiti o nametnutoj disciplini, zavisie od nametnutog uenja. Takvo uenje e biti lano jer ne proistie iz nutrine pojedinca, a korijeni toga ne niu iz njegove inteligencije. Svijest individue se uvijek prikrada iznutra u namjeri da se nametne uenju. Kao reakcija na to uenje, raa se razuzdanost. Razuzdanost je uvijek reakcija na neko obrobljavanje. To je jedan neizbjeni eho ropstva. Svijest koja je prepuna slobode nikako ne moe biti razuzdana. Ako se neko eli osloboditi razuzdanosti, njegova dua mora okusiti atmosferu potpune slobode. Izgleda da mi poznajemo samo dvije alternative: obrobljenost ili razuzdanost. Mi jo nijesmo spremni za slobodu. Disciplina i uenje koje je nametnuto od drugih je takoe ropstvo. Ta vrsta uenja se rasprostranila svugdje o o nas i to sada izaziva tjeskobnost. Takvo uenje se mora odbaciti; razum koji podrava takvo bitisanje je pogrean. Umrtvljenost je skrivena u tome. Takvo uenje u sebi krije potiskivani haos, a sve ono to je ikada potiskivano jednoga dana mora eksplodirati. Takvo uenje, iako i postoji, odnosi od ovjeka njegovo blaenstvo i prirodnost, a kada se jednom i odbaci, takav ovjek ostaje ruiniran. Uenje koje je nametnuto izvana, nikada nije ilo u korist ovjeku. Obrazovanje bi se moralo osloboditi spoljanjeg nameta uenja; to treba da probudi uspavanu inteligenciju kod svakog pojedinca. Takva inteligencija postaje samodisciplina. U jednom takvom ivotu nema ni potiskivanja ni tegobe.Takva ivot je jednostavan i prirodan nalik proticanju. Kada neiji ivot napreduje kroz svjetlost inteligencije, onda nema bojazni za haos ili razuzdanost. Tamo gdje nema potiskivanja, ne postoji ni mogunosti da eksplodira unutarnji nered ili razuzdanost. Ja sam se zapitao: Moemo li ovjeka uiniti slobodnim? Ako mu damo slobodu dolazi u poziciju da se izloi strahu od razuzdanosti. Taj strah je prisutan zbog toga to smo ovjeka uvijek drali u ropstvu, a njegova dua se uvijek borila da se oslobodi. Uvijek kada je to bilo mogue, ona bi kidala okove. Ali u tim naporima, u dui bi ostajala gorina, odbojnost i negodovanje to bi prije dovelo do razuzdanosti nego do oslobaanja. Sloboda je kreativna. Razuzdanost je 22

destruktivna. Ako elimo da izbjegnemo razuzdanost onda moramo da prihvatimo slobodu. Obrazovanje definitivno moe postaviti temelje koji mogu ovjeku da omogue osloboenje. Mi uopte vie ne elimo disciplinovanog, obuenog ovjeka: mi trebamo ovjeka koji e biti utemeljen u slobodi i inteligenciji. U jednom takvom ovjeku je nada za bolju budunost. to se postie sa metodima obuavanja? Discipline su donijele ovjeku samo zaglupljivanje i beivotnost. Disciplinovani ovjek samo moe postati zgren i krut. Sve to bude vie krut, to e biti disciplinovaniji. Ti si vidio kako izgledaju disciplinovani roboti. Inteligencija ne moe uvijek rei "da"; ona mora ponekada rei i "ne". U tvome "da" e biti znaenja i vrijedosti samo ukoliko ti bude znao ponekada rei i "ne". Ali discipline te nikada ne ue da kae "ne"; oni uvijek oekuju samo da se kae "da". Ako se od jednog takvog ovjeka zatrai da puca, on e pucati. Samo usled takvog njegovog obrazovanja mogue je da se dogaaju takve gluposti i nesree kakve su ratovi, nasilje i neredi. Zar ne elimo da prekinemo taj zaarani krug? Da li e se takvo disciplinovano obrazovanje prekinuti samo posle nuklearnog rata? Ali posle takvog rata nee biti potrebe za nikakvim obrazovanjem jer nee biti nikoga da se obrazuje. Za budunost ovjeanstva nema vee opasnosti od obuenih ljudi jer oni samo znaju kako se sprovodi naredba. Takvi ljudi skloni sprovoenju naredbi su najpogodniji da pokrenu nuklearno oruje. Ovaj svijet e biti sasvim drugaiji ukoliko se bude razvijala inteligencija umjesto da se razvijaju discipline, ako se bude omoguivalo slobodno miljenje umjesto da se sprovodi poslunost. Obrazovanje nije izumljeno da bi se obuavale odreene discipline ve da bi omoguivalo razvijanje inteligencije svakog pojedinca. Bilo koja disciplina da se razvije iz inteligencije, ona sama e donijeti dobrobit i blagostanje jer se takvo uenje nee moi izrabljivati. To se nee moi izroditi u sredstvo za rat i nasilje u rukama svetenstva i politiara. Kada bi se tako obrazovali, hindusi se ne bi mogli koristiti kao sredstvo u borbi protiv muslimana. Ne bi se tada mogla nuditi smrt u zamjenu za zamiljene i lane granice izmeu 23

nacija. U ime uenja i poslunosti, kakve sve rune radnje se nijesu nudile? Na taj nain drutva su stvarala uitelje koji su sprovodili takve discipline nad novim generacijama. Uitelji su tako bili sredstvo mnogovrsnog izrabljivanja. Oni su sredstvo irenja mnogih bolesti. Moda oni i nijesu svjesni toga jer su i oni rtve istovjetnog obrazovanja. Svaka generacija prenosi, putem nasljedstva, svoju ljubomoru, neprijateljstvo i mnoge druge gluposti novoj generaciji koja dolazi . Za sve to su odgovorni uitelji. Oni ire svoje bolesti i neosjeajnosti putem svog znanja i iskustva. U tome je za njih bitnije to prenose svoje bolesti nego svoje znanje i iskustvo poto njihova neprijateljstva i slijepa vjerovanje zadovoljavaju njihov ego. Jedan hindu otac ui svoje dijete da bude hindu; to isto rade i daini, muslimani,...Oni ele da unesu i u svoju djecu otrove negativnosti ivota koje su donijele njihove sekte.Putem mnogih obrazovnih medijuma ovi otrovi su se irili. Zbog uticaja ovakvog otrovnog uenja, ovjeanstvo nije u mogunosti da postane jedinstveno, nae oi nijesu uprte ka religioznosti koja je jedinstvena i treba da bude jedna. Isto tako se razvijaju i nacionalizmi, a oni su znatno moniji. Svaka pojedina nacija je spremna da stane nasuprot druge nacije. Kao rezultat toga razvija se nasilje i ratovi se mnoe cijelim svijetom. Tamo gdje ima ega, tamo su ratovi i nasilje. Postoje jo mnoge druge bolesti i virusi koji se prenose od uitelja na bezazlenu djecu. To je jedan od najrunijih prestupa koji je poinjen protiv ovjeka. Kada bi uitelji bili vie budniji tada bi se mogli zatiti od uea u ovakvim kriminalnim radnjama. Meutim, oni koji imaju mo u drutvu ne ele nikakve promjene u drutvenim strukturama jer njihova mo, interes i izrabljivake mogunosti zavise od toga. Uitelji su ti koji mladim umovima nameu izvjesne strukture. Oni nastoje da svakoj novoj generaciji favorizuju stare tradicije. Oni ne ue djecu nikakvom buntovnitvu, a tamo gdje nema bunta ne postoji ni rasta. Koja je dunost uitelja? Njegova dunost je da ui buntovnitvu. Onog dana kada obrazovanje bude buntovno, rodie se jedno sasvim novo ovjeanstvo. A to je to buntovnitvo? To znai revolucionarni preokret vrijednosti. Obino su vrijednosti ovog 24

ivljenja pogrene; inae, zato bi bilo tako mnogo uznemirenosti, besmislenosti i konfuzije u ivotu ovjeka? Ova runoa, ovo nasilnitvo, ljubomora i nereligioznost - je li sve to bez razloga? Ne, vrijednosti ivota su pogrene i to je prirodna posljedica svega toga. Zato se ovakve vrijednosti ivota moraju izmijeniti. ovjek treba neke nove vrijednosti, a za to veliko buntovnivo su potrebne pripreme. Uitelji se moraju prenuti iz svoje uspavanosti. Izuzev uitelja ne postoji drugih Bhagiratha (jedna indijska mitoloka figura) koji e donijeti rijeke buntovnitva sa neba na zemlju. Ali uitelji su u velikoj iluziji. Drutvo ne bi trebalo da ukazuje nikakvo potovanje prema njima, ali ono to uopte ne radi. Naprotiv, uitelji su uvijek bili potovani i nagraivani. Njihov ego je bio pothranjivan idejom da su uitelji ti kojima treba ukazivati potovanje. To je nain da se oni dre u iluziji. Oni su bilo korieni da igou nove generacije na stari nain. Uitelji su izrabljivani sa velikim potovanjem. Drutvo nije nita posebno prualo uiteljima zauzvrat. Ja se pitam: Jesu li uitelji svjesni toga? Istorija ovjeanstva je prepuna gluposti. Slijepo vjerovanje i lano znanje je bila odlika svih njihovih teajeva. Ali uitelji nijesu doputali da se nove generacije slobodno razvijaju kako bi se mogli osloboditi od njihovih lanaca. Oni su bili sluge prolosti i nastavili da budu neprijatelji budunosti. Je li to pravedno da teret prolosti nosimo mi i nove generacije? Neka prolost samo bude tlo pod naim nogama, a ne teret na naim leima. Za izgradnju jedne slobodne budunosti, osloboeni um od prolosti je za to potreban. Neka se iskustvo prolosti pridoda ovjekovom znanju, ali ne da ga optereuje jer on to mora da prevazie na svom putu. Prolost je samo poetak njegovog putovanja, a ne i kraj. On mora da se kree naprijed udaljavajui se od take gdje je ostavljen od strane prolosti. Svaka nova generacija mora da pobijedi prethodnu u svakom pogledu - i ne samo u materijalnom pogledu ve i u mentalnom i religijskom aspektu. Odreeni ego prolih generacija je ranjiv usled toga, i zato taj ego ne doputa da vidi kako se nove generacije razvijaju. On ne podnosi nikakav razvoj ni progres. Tako ego i ljubomora odreenih individua inficira jednu cijelu generaciju. Svi osnivai religija su zahtijevali da ne bude nikakvih drugih eksponenata 25

njihove religije. Svaki paigambara ili mesija je govorio da je on vrhovni. Svaki od njih je nastojao da proglasi sebe kao vrhovno boanstvo. Na taj nain su zatvarali vrata bilo kakvog novog znanja ili razvoja u budunosti. Zlatno doba je za njih uvijek u prolosti. U budunosti e samo biti pad i degeneracija. Veoma je uznemirujue da se ovjek vraa u prolost. Ali stare generacije uvijek nastoje da nametnu svoje spise i principe novim generacijama. To se dogaalo stotinama godina unazad. Kao rezultat toga, ljudska dua se nije mogla razvijati onako kako treba. Ona nije mogla dospjeti do zrelosti usled toga. Ona je bila stijenjena meu stijenama prolosti, a teret je bio tako teak da se nije mogla uzdii. Cilj obrazovanja je da rastereti duu ovjeka jer se samo olakana dua moe izdii do vrha boanskoga. Optereenje umrtvljenim uslovljavanjima ne doputa sjemenu svijesti da proklija, i tako se lagano sjeme unitava trulei duboko zakopano u zemlji. Sjemenu svijesti jedne individue nije mogue da proklija prije no se rastereti prolosti. Ako se oslobodi zgrenosti prolosti, samo tada ovjek moe krenuti putem progresa. Prolost su stepenice koje se moraju proi i ostaviti za sobom. Nositi to sa sobom, uopte nije mudro. U ovom svijetu materijalne vrijednosti su u usponu jer svaka nova generacija pomjera horizonte toga. Ali spiritualne vrijednosti nijesu u usponu jer je na um vezan za prolost. Sin se ne ustee da izgradi novu kuu pored one koju mu je otac podigao, ali neki duboki strah nas spreava da nastavimo razvoj svijesti tamo gdje su stali Rama, Krina, Mahavir ili Hrist. Taj strah je neto to nam je uenjem dato; taj strah nam je nametnut. Komentari na Gitu se mogu pisati, ali razmiljanje dalje od toga nije doputeno. Jo su uporno ubjeivali da ne postoji nita mudrije od Kurana. Takav stav je ovjeka uinio uskogrudim i spiritualno siromanim. Ako bi se dogodilo da sin ode dalje od oca u smislu bogaenja, to bi se prihvatilo sa dobrodolicom. To ne bi bilo stvar nepotovanja ili uvrede oca. Zapravo, to i jeste potovanje i to e biti ponos za svakog oca. Svaka nova generacija bi se morala pripremati u tako da bi ostavila daleko iza sebe staru generaciju. elja da se nova generacija dri u pokornosti staroj i da joj se ne doputa udaljavanje, je jedna 26

bolesna tenja i ne ukazuje na zdravi razum. Zato je sasvim opravdano zapitati se: Da li je sadanji obrazovni sistem pomagao u povlaenju tih linija ogranienja? Ja zaista nijesam u mogunosti da razumijem te ludosti. Moja ljubav mi kae samo ovo - da e svi koju dou na svijet posle mene, otii dalje od mene u svakom pogledu; oni e moi izgraditi takav novi svijet o kojem mi i ne moemo pojmiti; njihove due e biti istije, a njihovi umovi bistriji. Njihove oi e se moi susresti sa takvim istinama koje mi nijesmo ni smjeli pogledati, a njihove noge e ii stazama koje smo mi mogli gaziti samo u snovima. Za to je potrebna samo ljubav i molitva. Ja neu dopustiti da potisnem svoju djecu mojim znanjem ili iskustvom. Ja elim da ih uinim slobodnim. Ljubav uvijek oslobaa. Ona ljubav koja vas obavezuje, nije ljubav ve nasilje. Obrazovanje e biti okrenuto ka budunosti a ne ka prolosti. Samo tako e biti mogu razvoj. Svaki kreativni proces e samo moi biti okrenut ka budunosti.

NOVI OVJEK: istinski duh zemlje U novom ovjeku je sadrana itava moja filozofija ivota: kako treba potpuno ivjeti, intenzivno, u cjelosti; i tako da ne inimo od ivota ispraznost ve da uinimo da svaki trenutak bude najvee uivanje - ples, pjesma i slavlje. Stari ovjek, koji je bitisao do sada, je ve na samrtnikoj postelji. On je mnogo patio i treba svu nau suut. On je bio uslovljavan da ivi u bijedi, u patnji, u samoodricanju. Njemu su obeavali: sva obeanja su se odnosila na zagrobni ivot, ali samo ako bude za ivota patio, to bude vie sebe muio, to bude vei mazohista, to bude vie unitavao vlastito dostojanstvo - to e biti vie nagraen. To je bio veoma pogodan koncept za uloene interese jer je od ovjeka koji je spreman da pati veoma lako nainiti slugu. ovjek koji 27

je spreman da se rtvuje danas za neko nepoznato sjutra je ve unaprijed izrazio svoj pristanak da bude obrobljen. Budunost tako postaje njegovo ropstvo. Hiljadama godina je ovjek samo ivio u nadi, u zamislima, snovima, utopijama, ali nikako u stvarnosti. No, nema drugog ivota do ovog sadanjeg, do ovog koji sada ivimo. Novi ovjek je bunt, revolt, revolucija protiv svih uslovljavanja koja ga mogu obrobiti, sprijeiti, iskoristiti, a sve to u ime nade za izmiljenim rajem. Svi proli pristupi ivotu bili su zauujue sloni u jednoj stvari: da je ovjek rtvena ivotinja pred nogama izmiljenog Boga. Bila su vremena kada je ovjek bio iv rtvovan, masakriran ispred kamenih statua. Mada se danas niko ne bi usudio da uini takvu stvar, psiholoki se stvar jo nije promijenila. ovjek je i dalje rtvovan bilo u ime kapitalizma ili komunizma, u ime neke arijevske rase, u ime islama, u ime hrianstva, hinduizma. Umjesto kamenih bogova danas postoje zvuni nazivi, beznaajni, ali je ovjek pristao da ivi tako iz prostog razloga jer je kao dijete roen u masi koja je unaprijed kondicionirana. Uitelji su uslovljavani, roditelji su uslovljavani, susjedi su uslovljavani i zato je malo dijete skoro bespomono - ono ne moe ni pojmiti bilo koju drugu alternativu sem da bude dio te mase. Proli ovjek je bio masa, raf na toku: stari ovjek nije imao individualnost. Oni koji su ulagali interese u ovjeka trudili su se da unite samopotovanje i dostojanstvo, radost i zahvalnost da si ljudsko bie, da si najvia kreacija u dugom putu evolucije - da si stoer slave. Takve ideje su bile opasne. Ako bi ovjek imao samopotovanja, dostojanstva ljudskog bia, vi ga ne biste mogli uniziti kao roba, ne biste mu mogli unititi duu i proizvesti od njega robota. Sve do sada ovjek je samo toboe ivio - njegov ivot je, meutim, bio samo pretpostavka. Novi ovjek je revolt protiv itave prolosti. To je deklaracija da mi elimo da stvorimo novi nain ivota, nove vrijednosti ivota. To je znak da smo dospjeli do novih ciljeva - daleke zvijezde su na naem vidiku. I mi neemo dopustiti nikome da nas rtvuje u ime nekog lijepog naziva. Mi elimo da ivimo nae ivote, ne prema nekim idealima ve prema svojim tenjama, prema svojim strastvenim 28

intuicijama. Mi elimo da ivimo od trenutka do trenutka. Nas nee niko zavaravati da ivimo za neko "sjutra" i obeanja za budunost. Novi ovjek sadri svu budunost ovjeanstva. Stari ovjek treba da umre: on je ve spremio svoj grob - on na to eka svaki trenutak, sve vie i vie. to mislite da radi Ronald Regan? On kopa grob za ovjeanstvo, i to to je mogue dublji. Ti ljudi izgleda kao da se plae i mrtvih - pa ako grob nije dovoljno dubok mogli bi se mrtvi vratiti,.. da se mogu vratiti u ivot. Nuklearno oruje i sve druge destruktivne sprave su spremne za sveopte samoubistvo. Stari ovjek je odluio da umre. Sada je na inteligenciji svijeta da se odijele od takvog ovjeka prije no to on uniti i tebe, takoe. Treba se odijeliti od starih tradicija, starih religija, starih nacija, starih ideologija. Po prvi puta sada staro i nije vie zlatno. Staro je samo utemeljenje jedne rune prolosti. Sada je velika odgovornost za nove generacije, za mlade ljude da odbace prolost. U prolosti su religije obiavale da se odreknu svijeta. No, ja vas uim da volite svijet kako bi on mogao opstati, a da se odreknete sasvim prolosti i oslobodite njenog kontinuiteta. Novi ovjek nije za unapreenje starog: on nije za kontinuitet fenomena, za poboljanje. Novi ovjek je deklaracija smrti starog i roenje potpuno osvjeenog ovjeka - neuslovljenoga; bez nacija, bez religija, bez ikakve diskriminacije izmeu mukarca i ene, crnih i bijelih, Istoka i Zapada, Sjevera i Juga. Novi ovjek je manifest ujedinjenog ovjeanstva. To je najvea revolucija u svijetu ikad viena. Ti si moda uo za udo koje je proizveo Mojsije dijelei more na dva dijela. To udo nije nita. Ja elim da podijelim ovjeanstvo: itavi okean ovjeanstva se dijeli u dva dijela - staro i novo. Novo e voljeti ovaj ivot, ovaj svijet. Novo e uiniti umjetnost ivljenja, ljubavi i umiranja. Novo nee interesovati raj ni pakao, grijeh ni vrline. Novi ovjek e eljeti samo da ostvari radosti ivota, ivotna zadovoljstva - vie cvijea, ljepote, humanosti, milosti. A mi imamo kapaciteta i mogunosti da nainimo od ove planete raj i uinimo ovaj sadanji trenutak najveu ekstazu ivota. 29

Dopustite da staro zamre. Dopustite da to bude staro voeno ljudima nalik Ronald Reganu. Neka slijepci prate slijepca. Ali ne oni koji imaju mlad duh - a kada kaem "mlad duh" u to ukljuujem i one koji su po godinama stari, koji nijesu stari po duhu, a ne uvrtavam one mlade koji su ve starci po duhu. Duhovno mlad moe biti novi ovjek. Novi ovjek nije nada. Ti si ve ispunjen time. Moj rad je samo da te uinim svjesnim da je novi ovjek ve stigao. Moj rad je da ti pomognem da ga prepozna i potuje... Novi ovjek nije neko ko treba da doe sa neke druge planete. Novi ovjek je u tebi i tvojoj svjeini, u tiini tvoga srca, u dubini tvoje meditacije, u tvom predivnom prostoru ljubavi, u tvojoj pjesmi radosti, u tvojem plesu ekstaze, u tvojoj ljubavi za ovu zemlju. Nijedna religija te ne ui da voli ovu zemlju, a ova zemlja je tvoja majka, ova drvea su tvoja braa, a ove zvijezde su tvoji prijatelji. Kada vidi da se stari ovjek sve vie kree prema svom grobu tada e biti lake za tebe da se odrekne njega i njegovog naina ivota, njegovih crkava, sinagoga, hramova, njegovih bogova i njegovih svetih spisa. Tvoja sveta spisa su tvoj cijeli ivot i niko ih ne moe ispisati samo ti to moe ispisati. Ti dolazi na svijet sa jednom otvorenom i praznom knjigom i do tebe je to e sa njom da uradi. Roenje nije i ivot: to je samo prednost koju si dobio da stvori ivot, da stvori tako divan ivot, slavan i toliko voljen koliko moe zamisliti, koliko moe usniti. San i stvarnost novog ovjeka e biti jedno jer e njegovi snovi biti utemeljeni u ovoj zemlji. Oni e donijeti cvijee i voe. Oni nee biti samo snovi, oni e nainiti svijet zemljom iz snova. Ostvari odgovornost, ovjek se nije nikada ranije suoio sa veom odgovornosti, odgovornost da se odrekne itave prolosti, da to ostrani iz svog bia. Budite ponovo Adam i Eva i dopustite da ova zemlja bude Rajski vrt; a ovoga puta emo vidjeti ko e biti taj Bog koji e imati petlje da istjera ovjeka odatle. To treba da bude na vrt i ako Bog eli da bude u tom naem vrtu, on e trebati da zakuca na naa vrata. Zemlja moe biti prekrasna, magina, udotvorna - nae ruke imaju taj dodir - samo to nijesmo probali nikada prije. ovjeku nikada 30

nije bila data ansa da iskoristi sve svoje potencijale ka rastu, da se rascvjetava, da donese ispoljenje, zadovoljenje, da prekrije svu zemlju cvijeem, da ispuni itavu zemlju mirisima. Po meni taj miris je boanski. Novi ovjek nee klanjati Bogu kao stvoritelju svijeta. Novi ovjek e stvoriti Boga u obliku mirisa, ljepote, ljubavi, istine. Sve do sada Bog je bio tvorac, a za novog ovjeka samo e ovjek biti tvorac, a Bog e biti stvoren. Mi moemo stvoriti boansko - to je u naim rukama. Zbog toga ja govorim da je novi ovjek najvea revolucija koja se ikad dogodila na ovoj zemlji. I to se nikako ne moe zaobii jer je stari ovjek ve objavio da je mrtav. Dopustimo mu da umre u miru. Oni koji imaju buntovni duh e se jednostavno odijeliti od toga i oni e biti spasioci, oni e stvoriti Noevu arku, oni e biti zaetnici novog svijeta. A poto mi znamo stari svijet i njegovu nesreu, mi moemo izbjei svu tu bijedu, svu tu ljubomoru, sav taj bijes, sve ratove, sve te ruilake tendencije... Mi moemo proi kroz potpuni preobraaj: moemo stvoriti bezazlene ljude, voljene ljude, ljude koji diu u slobodi, ljude koji pomau jedni drugima da budu slobodni. Mi moemo stvoriti izobilje za sve, da budu dostojanstveni, da budu potovani - ne u duhu nekih ideala i vrijednosti ve samo onakvi kakvi jesu. Novi ovjek je na putu da bude istinski duh ove zemlje.

POTOVANJE PREMA IVOTU Obrazovanje koje je egzistiralo do sada uopte nije istinsko obrazovanje. Ono nije sluilo ovjeanstvu; naprotiv, ono je samo sluilo neijim uloenim interesima. Zbog toga su se uitelji potovali od strane drutva. Oni su sluili vlastima. Oni su od djece stvarali samo korisne robote, poistovjeivali su ih sa efikasnim mainama. Tome je sluilo obrazovanje do sada. A s obzirom na takvo obrazovanje, 31

evolucija ovjeka je ila zaobilaznim putem, po cik-cak sistemu. No, sve do sada, nije bilo drugog naina za to jer je postojala jedna bitna stvar u prolosti: spoznaja se razvijala tako sporo da je znanje izgledalo vjekovima sasvim isto. Ali sada smo svjedoci eksplozije znanja. Stvari se mijenjaju takvom brzinom da je itav obrazovni sistem postao prevazien, zaostao. Sve se to mora odbaciti i izumiti jedan sasvim novi sistem obrazovanja. Vi morate shvatiti to ja podrazumijevam pod "eksplozijom znanja". Zamisli asovnik sa kazaljkom koja se okree ezdeset minuta. ezdeset minuta predstavljaju tri hiljade godina ljudske istorije; ili svaka minuta predstavlja pedeset godina; ili jedna sekunda, otprilike jedna godina. Na toj skali izum novinarstva je predstavljen sa devet minuta; prije tri minuta je izumljen telegraf, fotografski aparat i lokomotiva; prije dva minuta, telefon, tamparija, pokretne slike, automobil, avion i radio. Prije jedne minute je izumljena zvuna slika. Televizija se pojavila prije deset sekundi, kompjuter prije pet, a komunikacioni satelit prije jedne sekunde. Laser se ukazao tek prije djelia sekunde. To je ono to neki ljudi nazivaju "Eksplozija znanja". Promjene nijesu nova stvar; to to je novo u tome jesu samo procenti tih promjena. Sada smo svjedoci nevjerovatnih promjena tako da stari uitelji ne mogu vie biti od koristi u starom stilu; obrazovanje u starom duhu vie ne moe posluiti. Stari nain je pomagao ljudima da pamte. Obrazovanje koje je sluilo do sada nije bilo obrazovanje koje je razvijalo inteligenciju ve samo nain poboljanja pamenja, prisjeanja nekih podataka. Stare generacije su prenosile sve to znanje na nove generacije, a generacije mladih su morale to da pamte. Zato se mislilo da je inteligentan onaj koji je mogao dobro da pamti. To nije bilo uvijek nuno. Postojali su geniji ije pamenje je bilo minorno. Albert Ajntajn nije uopte imao dobro pamenje. Bilo je ljudi koji su imali izuzetno pamenje ali njihova inteligencija nije bila razvijena. Pamenje je mehanika stvar tvog uma. Inteligencija predstavlja svijest. Inteligencija je dio tvojeg duha, a pamenje pripada tvom mozgu. Pamenje pripada tvom tijelu, inteligencija pripada tebi. Inteligencija se sada treba poduavati jer su promjene tako munjevite da 32

pamenje ne koristi mnogo. Nekada si upamptio neto, a to je sada prevazieno. To se upravo dogodilo i sa obrazovanjem: on je popustilo, univerziteti su oslabili jer se i dalje dre prevazienih znanja, i dalje se ponaaju na stari nain. Oni su nauili trik; u prole tri hiljade godina su to radili i sada se ne mogu lako odvii toga. Ako sada djeci samo pruamo stare informacije koje im ne pomau da mogu ivjeti u budunosti ve unazauju njihov razvoj, to je veoma opasno. Oni sada trebaju inteligenciju da bi mogli opstati u ivotu brzih promjena. Mi sada moramo ljude uiti inteligenciji tako da moemo djecu osposobiti da ive sa novim svakodnevnim dogaanjima. Nemojte ih optereivati sa neki nebitnim stvarima koje nee imati upotrebu u budunosti. Stare generacije nas nee uiti onome to je ve naueno; oni moraju da pomognu mladima da budu vie inteligentniji kako bi mogli da se spontano odnose prema novim okolnostima koje e doi. Moda e vaa djeca ivjeti na mjesecu; oni e imati jednu sasvim novu atmosferu u kojoj e ivjeti. Moda e vaa djeca ivjeti na nebu jer je zemlja postala previe naseljena. Oni e moda ivjeti pod zemljom ili pod morem. Niko ne zna kako e tvoja djeca htjeti da ive. Moda e oni ivjeti samo na tabletama, na vitaminskim pilulama... oni e ivjeti u jednom sasvim drugaijem svijetu. Zato uopte nema smisla davati im neka enciklopedijska znanja iz prolosti. Mi ih moramo pripremiti da se suoe sa jednom sasvim drugaijom stvarnou. Mi ih moramo uputiti da se odnose sa svijeu, sa meditativnou. To obrazovanje e biti istinsko. Ono tada nee sluiti prolosti i smrti; ono e sluiti budunosti. Ono e biti u slubi ivljenja. Istinsko obrazovanje treba da ui stvarima koje nijedna druga institucija ne moe pruiti. Drava, vlada i sve institucije drutva samo spreavaju rast - zapamti to! Zato oni to rade? Zato to svaki rast podrazumijva izazov, iskuenja, a oni su nepokretni i ukorijenjeni, ve zbrinuti. A ko eli da bude nezbrinut? Oni koji su na vlasti ne ele da se nita novo dogaa jer bi to moglo poremetiti ravnoteu vlasti. Oni ne ele da se nita ne mijenja jer e novo dovesti nove ljude na vlast. Svako novo znanje podrazumijeva i nove ljude. A stare generacije ne ele da izgube svoju nadmo, svoju dominaciju. Jedan novinar je jednom upitao Ernesta Hemingveja: 33

" Da li postoji i jedan bitni preduslov koji ini velikog pisca?" Hemingvej je odgovorio: " Da, postoji. Ako neko eli biti veliki pisac, on mora imati izgraeni detektor za zatitu od kojetarija." To je upravo moja ideja istinskog obrazovanja. Djeca se trebaju tako vaspitavati, tako obuavati da uvijek mogu razotkriti besmislicu. Jedna istinski inteligentna osoba je detektor besmislica. On uvijek moe znati, upravo onog trenutka kada to kae, da li je to iole bitno ili je sasvim besmisleno. Evolucija ljudske svijesti nije nita do duga istorija borbe protiv nametanja besmislica. Devedest i devet procenata njihovih vjerovanja su samo lai. Devedeset i devet procenata njihovih stanovita su nehumani, protiv ivota su. Skoro sva njihova vjerovanja su tako primitivna, varvarska, tako neuka da je zaista nevjerovatno kako su ljudi povjerovali u sve to. Istinsko obrazovanje e ti pomoi da odbaci sve kojetarije bilo koliko da su one stare, potovane, opteprihvaene. To e te uiti stvarnosti. To te nee uiti nikakvom praznovjerju ve samo tome kako da ivi sa radou. Takvo obrazovanje e te uiti da afirmie ivot. Ono e te uiti da potuje ivot i nita drugo, uie te kako da bude duboko u ljubavi sa egzistencijom. To obrazovanje nee biti samo umne prirode ve i neto od srca. Ono e ti pomoi da se lii i uma, takoe; da dospije do stanja ne-uma. To su dimenzije koje nedostaju ovom obrazovanju. Postojee obrazovanje te samo obuava kako da dospije u tjesniji kontakt sa mentalnim konceptima, kako da se izgubi u mislima. Um je neto dobro, korisno, ali to nije tvoja cjelovitost. Tu postoji i srce koje je zaista mnogo bitnije od uma - jer ti um moe pruiti bolje uslove, moe stvoriti bolje tehnologije, napraviti bolje maine, izgraditi bolje puteve, bolje kue, ali te ne moe uiniti boljim ovjekom. To te ne moe ispuniti ljubavlju, ne moe ti pokazati kako se voli, kako se dobija vie poezije, vie ljupkosti. To ti ne moe dati radost ivljenja, slavlje. Takav ivot ti ne moe pomoi da bude pjesma i ples. Istinsko obrazovanje e ti pokazati puteve ljubavi. Ono e te nauiti i pristupu transcendentalnom, takoe. Um je za nauku; srce je za umjetnost, poeziju, muziku; a transcendentalno je za religioznost, spiritualnost. Sve dok obrazovanje ne bude u slubi svih tih stvari, to 34

nee biti stvarno obrazovanje. Takav edukacioni sistem jo nije postignut. Prvi zraci toga su ve dospjeli. Novi ovjek treba da stigne svaki dan, a mi smo ti koji mu moramo pripremiti mjesto na zemlji - sa tim novim ovjekom doi e novo ovjeanstvo i novi svijet. Ne postoji druge mogunosti do obrazovanje koje e primiti tog novog ovjeka, koje e pripremiti pogodno tlo za njega. Ako mi ne moemo pripremiti tlo za njega, mi smo osueni na ukletost. Novo obrazovanje, istinsko obrazovanje te nee uiti samo matematici, istoriji, geografiji, nauci; ono e te takoe i uiti pravom moralu: osjeajnosti da doivi ljepotu, Boga, jer Bog samo dolazi kao ljepota. U cvijetu rue ili lotosa, u izlasku sunca ili zalasku, u zvijezdama, u pjesmi ptica u ranom jutru, ili u kapima rose, u letu ptice,... Istinsko obrazovanje e te dovesti sve blie prirodi jer to se bude vie pribliio prirodi, to e biti blii i Bogu. Istinsko obrazovanje e takoe biti i istinska religija. Nauka je najnii nivo svjesnosti; umjetnost je neto via od nje; a religija je najvii nivo svijesti. Religija je philosophia perennis vjena filozofija.

SAMO-OSTVARENJE Kao prvo, valja shvatiti to se misli pod pojmom "samoostvarenje". A.H. Maslov je koristio taj pojam- "samo-ostvarenje" (selfactualization). ovjek je roen kao potencijal. On se nije odmah ostvario - samo je jedna mogunost za to. ovjek se rodio kao pogodna mogunost, ali ne i kao unaprijed ostvaren in. On moe postati neto. On moe dostii ostvarenje svojih mogunosti, ali i ne mora. Ta pogodna prilika moe biti iskoriena - priroda te na to nee siliti. Ti si u tome slobodan. Ti moe odabrati da bude ostvaren; ali i ne mora nita preduzeti na tom polju. ovjek je roen tek kao sjeme. Zato, nijedna osoba nije roena unaprijed ispunjena - roeni smo samo sa mogunou za ispunjenje. Ako je to tako, a tako jeste, onda nam samo-ostvarenje dolazi kao osnovna potreba. Dok ne ostvarimo svoju potrebu, dok se ne 35

ispunimo, dok ne postanemo ono to treba da budemo, ili to mislimo da treba da budemo, dok vaa udnja ne bude ispunjena, dok se potpuno ne ostvarite, dok vae sjeme ne postane rascvjetano stablo, vi ete stalno imati dojam da vam neto nedostaje. A svi tako osjeaju, SVI osjeaju da im neto fali. To osjeanje proistie iz toga to jo nijeste sasvim ostvareni. To ne znai da vi nijeste postigli bogatstvo ili poloaj u drutvu, da vam nedostaje ugled ili mo. ak i kada dobijete ono to ste traili bogatstvo, vlast, mo, ugled - vi ete i dalje osjeati taj stalni dojam da vam neto nedostaje, jer to osjeanje "neto mi fali" nije povezano sa neim spolja. To je u vezi sa vaim unutarnjim rastom. Dok se ne ispunite, dok ne dospijete do realizacije, do vlastitog procvata, dok ne dospijete do jednog unutarnjeg zadovoljenja u kojem ete osjeati da je to ono to ste htjeli da budete, osjeanje nedostatka e se i dalje ispoljavati. A vi nikako ne moete unititi to osjeanje. Taj osjeaj se ne moe niim ponititi. Zato samo-ostvarenje znai dospijee osobe do onoga to je trebala da bude. Ona je roena kao sjeme, a sada je to sjeme procvjetalo. Ona je dospjela do potpunog razvoja, dospjela je do unutarnjeg rasta, do kraja unutarnjeg puta. Onog trenutka kada osjetite da su svi vai potencijali stavljeni u djejstvo, vi ete tada osjetiti vrhunac ivota, vrhunac ljubavi i same egzistencije. Abraham Maslov je koristio pojam "samo-ostvarenje". On je takoe koristio i pojam: "vrhunac iskustva". Kada bi osoba dospjela do sebe, ona je dospjela do vrhunca - do vrhunca blaenstva. Posle toga nema nikakvog upinjanja za neim drugim. Ta osoba je sasvim zadovoljna sa samim sobom. Sada joj vie nita ne fali: ne postoji vie elje, zahtjeva, kolebanja. Bilo to da je ona, sasvim je zadovoljna sa time. Samo-ostvarenje postaje vrhunac iskustva, i samo takva osoba, koja je dostigla samo-ostvarenje, moe se vinuti do vrhunca iskustva. Tada je sve vrhunac iskustva za njega: bilo to da radi ili ne radi, bilo samo da bitie; samo bitisanje je blaenstvo za njega. Tada blaenstvo nije uslovljeno i povezano sa neim spolja. To je samo uzgredni rezultat vaeg unutarnjeg rasta. Buda je samo-ostvarena osoba: zato mi i slikamo Budu, Mahavira i druge njima sline - zbog toga pravimo skulpture, biste i 36

ikone sa njihovim likovima - kako sjede na potpuno rascvjetanom lotosu. To prikazanje rascvjetanog lotosa je vrhunac unutarnjeg procvata. On je cvetao unutar sebe i potpuno se rascvjetao. To unutarnje cvjetanje daje sjaj, stalno isijavanje blaenstva iz njih. I svi oni koji su doli blizu njih, koji se priblie i njihovoj sjenci, osjetie tiinu oko njih. Zabiljeena je jedna interesantna pria o Mahaviru. To je mit, ali mitovi mogu biti predivni i mogu kazati mnogo, to se inae ne bi drugaije moglo rei. Bilo je reeno, kada bi Mahavir negdje doao, svugdje oko njega, na nekoliko kilometara oko njega, bi se svi cvjetovi rascvjetali. ak iako tome nije bilo vrijeme, cvijee bi procvjetalo. To je samo jedno poetsko izraavanje, ali, zaista, iako neko jo nije samoostvaren, ako bi ikako doao u dodir sa Mahavirom, njegovo rascvjetavanje bi postalo zarazno tako da bi ta osoba osjetila kako se i sama rascvjetava. ak iako to ne bi bilo pravo vrijeme za tu osobu, iako ona ne bi za to bila spremna, ona bi primila taj njegov sjaj. Ta osoba bi osjetila odreeni eho. Kada bi Mahavir doao blizu nekoga, ta osoba bi osjetila neki eho unutar sebe, i tako bi dobila bljesak onoga to bi trebala da postane. Zato je samo-ostvarenje osnovna potreba svakog pojedinano. A kada kaem "osnovna" mislim: ako su sve tvoje potrebe ispunjene, sve sem samo-ostvarenja, sem samo-realizacije, ti e se osjeati neispunjenim. Isto tako, ako se samo-ostvarenje dogodilo a nita se nije ispunilo, ti e se i tada osjeati potpuno duboko ispunjen. Zbog toga je Buda mogao biti prosjak iako je bio plemi. Posle prosvjetljenja Buda je stigao u grad Kai. Kralj Kaija ga je doekao i upitao: "Ne vidim nita posebno na tebi. Ti si samo jedan prosjak, ali ipak sam osjetio poniznost kada si doao. Ti nema nita, ali nain na koji hoda, nain na koji me gleda, kako se smije, ini te kraljem itavog svijeta. Gdje se nalazi tajna tvoje moi? Ti izgleda kao kralj. I zaista, nijedan kralj ti nije slian - kao da ti itavi svijet pripada. Ti si zaista kralj, ali gdje je tvoja mo, gdje se nalazi izvor tvoje snage?" Na to mu je Buda odgovorio: "To je u meni. Moja mo, moja snaga, izvor moje sile, sve to osjea oko mene je u meni. Ja ne posjedujem nita izuzev sebe. Ali i to mi je sasvim dovoljno. Ja sam ispunjen; sada vie nita ne trebam i nita ne elim: postao sam 37

beeljan." I stvarno, samo-ostvarena osoba je beeljna. Zapamti: obino mi mislimo ako postanemo beeljni da emo spoznati sebe. Istina je sasvim drugaija. Ako spoznate sebe, postaete beeljni. A tantrino isticanje nije ka beeljnosti ve na tome da postanete samo-ostvareni. Tada e to pratiti unutarnje stanje duha lieno tenje za eljama. "udnja" znai da nijesi ispunjen. Tebi jo neto nedostaje, i zato ti juri za tim. Ti ide od jedne elje ka drugoj u traganju za svojim ispunjenjem. To traganje nikako ne prestaje jer je jedna elja samo zamijenjena drugom. Zapravo, jedna elja povlai za sobom deset novih elja. Ako krene da traga za stanjem duha bez elja, a pri tome slui eljama, nikada tamo nee tako stii. Ali ako pokua neto drugo metode samo-ostvarivanja, metode za realizovanje tvoje unutarnje mogunosti, ako pokua da ih ostvari - onda e biti blie svom ostvarenju a dalje od elja. elje su tu samo zbog toga to si prazan. Kada nijesi prazan, elje tada nestaju. to da se radi sa samo-ostvarenjem? Dvije stvari se prvo moraju shvatiti. Jedna: samo-ostvarenje ne znai da e postati ostvaren ako bude veliki pjesnik, veliki slikar ili veliki muziar. Naravno, jedan dio tebe e se tako ostvariti i to e ti donijeti zadovoljenje. Ako ima mogunosti da bude dobar muziar, i ako to ostvari i postane dobar muziar, jedan dio tebe e biti ispunjen - ali to ne znai potpuno ispunjenje. Ostatak tvojeg bia e ostati neispunjen. Ti e tako biti uskraen. Jedan dio tebe e se razvijati, a drugi e ti stojati kao kamen o vratu. Jedan cjeloviti ovjek je usrediten. Bilo to da on radi, on je uvijek u sreditu. Ako njegov um funkcionie, on razmilja. Razmiljanje se odvija u glavi, ali on ostaje usrediten u svom centru, u sreditu pupka. Taj centar se nikada ne gubi. On koristi svoju glavu, ali on nikada ne djeluje iz glave. On koristi svoje srce, ali se nikada ne pomjera za srcem, nikada svoj centar ne prenosi u srce. Sve to on koristi kao instrument, ali ostaje usrediten. Drugo, on je uravnoteen. Naravno, kada je neko usrediten, on je i uravnoteen. Njegov ivot je duboko u ravnotei. On nikada nije jednosmjeran, on se nikada ne povodi za jednim ekstremom. On uvijek ostaje u sredini. Buda je to nazvao srednji put. On uvijek ostaje u 38

sredini. ovjek koji nije usrediten, uvijek e se kretati ka ekstremima. Ako jede, on jede previe; ili ako gladuje, on u tome pretjeruje; pravilna ishrana je nemogua za njega. Gladovanje je lako, pretrpavanje hranom je uzbudljivo. On moe biti u svijetu, uestvovati, djelovati po njegovim normama, ili e se sasvim odrei od toga svijeta i povui negdje u osamu - ali on nikako ne moe uspostaviti odreenu ravnoteu. On ne moe nikako ostati u sredini, jer ako ti nijesi centriran, ti i ne zna to je to "sredina". Ona osoba koja je usredsreena, ona je uvijek u sredini, nikada nije ekstremna. Buda je rekao da je njegovo uzimanje hrane ispravno, umjereno: ono nije ni gladovanje ni deranje. Njegovo djelanje je ispravno: on nikada ne radi previe i nikada premalo. Bilo to da preduzima, to je uvijek u ravnotei. Prva stvar: samo-ostvarena osoba e biti usreditena; druga stvar: bie uravnoteena. Tree, ako se ove dvije stvari dogode usreditenje i uravnoteenje - mnoge stvari e to slijediti. On e tada uvijek biti oputen. Bilo koja situacija da se nametne, njegova oputenost nee biti izgubljena. Onaj koji je u svom sreditu, uvijek je oputen. ak iako bi smrt dola, on bi bio miran i oputen. On bi prihvatio smrt kao to drugi primaju bilo kog gosta. Ako bi bijeda dola, on bi i nju prihvatio. Bilo to da se dogodi, nita njega ne moe izbaciti iz njegovog centra. A ta oputenost je, takoe, rezultat usreditenosti. Za jednog takvog ovjeka, nita ne moe biti trivijalno, i nita tako veliko. Sve za njega postaje sveto, divno, prefinjeno - ba sve! Bilo to da preduzme, bilo ega da se prihvati, sve to ima najveu vrijednost, krajnju preokupiranost. Nita nije trivijalno. On nikada nee rei da je neto beznaajno, a da je neto veliko. I zaista, nita nije tako veliko, znaajno; i nita nije beznaajno, nebitno, zanemarljivo. Obian dodir ovjeka je znaajan. Jedna samo-ostvarena osoba, uravnoteena, usredsreena osoba, moe sve promijeniti. Jedan njegov dodir ini sve velikim.

39

UMJETNOST SLOBODE
Sloboda od neega je obina, svjetovna. ovjek je uvijek pokuavao da se oslobodi od nekih stvari. To nije kreativno. To je negativan aspekt slobode. Sloboda za neto je kreativnost. Vi imate odreenu viziju koju elite da materijalizujete i elite slobodu za to. Sloboda od neega je uvijek iz prolosti, a sloboda za neto je uvijek za budunost. Sloboda za neto je duhovna dimenzija jer se kreete ka neemu nepoznatom, a moda jednoga dana i ka nespoznatljivom. To e vam dati krila. Sloboda od neega, najvie, moe vam skinuti lisice sa ruku. To nije i neizostavno korisno a cijela istorija je dokaz za to. Ljudi nikada ne razmiljaju o drugoj slobodi koju ja naglaavam. Oni uvijek misle na prvu jer nemaju snage da vide drugu. Prva je vidljiva: lanci na njihovim nogama, lisice na njihovim rukama. Oni ele da se oslobode toga, ali to potom? to namjeravate da radite sa svojim rukama? Vi se potom moete i pokajati to ste traili slobodu od toga. Vi to moete vidjeti svugdje u svijetu: neke zemlje su se oslobodile od Britanaca, od panaca, od Portugalaca ali njihova situacije ja daleko loija od one kada su bili robovi. Makar su bili naviknuti na svoje ropstvo, odbacili su ambicije, prihvatili su svoj udes kao svoju sudbinu. Sloboda od ropstva jednopstavno stvara haos. itava moja porodica je bila ukljuena u borbi za osloboenje od Britanaca. Svi oni su bili u zatvoru. Njihovo kolovanje je bilo prekinuto. Niko od njih nije mogao upisati univerzitet jer prije nego su poloili ispit bili su uhvaeni neko je bio tri godine u zatvoru, neko etiri godine. Potom je bilo prekasno da se ponovo pone sa univerzitetom, a oni su bili dobronamjerni revolucionari. U zatvoru su se povezali sa svim liderima revolucije; zatim su sav svoj ivot posvetili revoluciji. Ja sam bio veoma mlad ali sam obino raspravljao sa mojim ocem, sa mojim ujakom: Ja razumijem da je ropstvo runo. To vas dehumanizuje, poniava. To vam uniava dostojanstvo bia, ljudskog bia. Treba se boriti protiv toga. Ali moje pitanje je to ete raditi kada budete slobodni? Osloboenje od neega je jasno, i ja nijesam protiv 40

toga. To to ja elim da znam i da jasno shvatim je to ete da radite sa svojom slobodom. Vi znate kako se ivi u ropstvu. Da li znate kako da ivite u slobodi? Vi znate odreene naine kako da se odrite u ropstvu; inae biste bili uniteni, ubijeni, likvidirani. Da li znate da bi u slobodi bila vaa odgovornost da odrite red? Niko ne bi smio ubijati, i niko drugi ne bi bio odgovoran za vas vi ete biti odgovorni. Da li ste pitali vae voe emu ta sloboda? Ja nijesam nikada dobio odgovor. Oni su rekli: Sada smo sasvim ukljueni u osloboenje od ropstva; mi emo kasnije brinuti o slobodi. Ja im rekoh: To nije nauan pristup. Ako ruite staru kuu, ako ste dovoljno inteligentni, vi ete makar napraviti plan za novu kuu. Zato je bolje da prvo pripremite temelje nove kue prije nego to sruite staru. Inae ete biti bez kue i patiete jer je bolje da budete i u staroj kui nego da budete bez kue. Velike voe indijske revolucije su obiavali da borave kod moje porodice i tu je bilo mjesto mog stalnog raspravljanja sa njima. Ja nikada nijesam naao nijednog vou indijske revolucije koji bi imao odgovor na pitanje to e oni uraditi sa slobodom. Sloboda je dola. Hindusi i muslimani su se ubijali, bilo je na milione rtava. Oni su bili sprijeavani od strane britanskih snaga da se ne ubijaju; te snage su se povukle, i potom su nastali stalni neredi u itavoj Indiji. Svaiji ivot je bio u opasnosti. itavi gradovi su gorjeli, itavi vozovi su gorjeli a ljudima nije doputano da izau iz vozova. Ja rekoh: To je udno. To se nije dogaalo u ropstvu, a dogaa se u slobodi a razlog je u tome to vi nijeste pripremljeni za slobodu. Zemlja je bila podijeljena na dva dijela oni nikada o tome nijesu razmiljali. U cijeloj zemlji je bio haos. Ljudi koji su doli na vlast su imali odreenu sposobnost, a ta sposobnost je bila da pale mostove, da pale zatvore, da ubijaju ljude koji su obrobili zemlju. Ta sposobnost nije imala nita sa izgradnjom nove zemlje. Ali postojali su voe revolucije; naravno, oni su doli na vlast. Oni su se borili, oni su pobijedili, i vlast je dola u njihove ruke. Ona je bila u loim rukama. Nijednom revolucionaru ne treba dati vlast jer on zna kako da sabotira, on zna kako da unitava, ali on ne zna kako da stvara. On treba 41

da bude potovan, nagraen sa zlatnom medaljom, ali mu ne treba dati mo. Vi treba da naete ljude koji mogu biti kreativni ali to bi bili ljudi koji nijesu uestvovali u revoluciji. To je veoma delikatna stvar jer su kreativni ljudi zainteresovani za njihovo stvaralatvom, njih nije briga ko upravlja. Neko mora upravljati bilo da su to Britanci ili Indijci, to njih nije briga. Oni su zainteresovani da svoju energiju preliju u svoj stvaralaki rad; zato oni nijesu u revolucionarnom rangu. Stoga im revolucionari nee dozvoliti da imaju mo. Zapravo, oni su otpadnici. To su ljudi koji nikada nijesu uestvovali u revoluciji, i vi elite da im date mo? Sve revolucije u svijetu su sve do sada propadale iz prostog razloga jer ljudi koji su stvorili revoluciji su imali jednu vrstu sposobnosti, a ljudi koji mogu izgraditi zemlju, stvoriti novu zemlju, stvoriti odgovornost kod ljudi su mnogo drugaiji. Oni ne uestvuju u razaranju, ubijanju. Oni ne mogu ni dospjeti do vlasti. Vlast ide u ruke onih koji su se borili. Zato, prirodno, svaka revolucija u sutini propada. Ovo to ja govorim se mora jasno shvatiti. Postoje dva dijela revolucije, od i za, i zato treba da bude dvije vrste revolucionara: oni koji su prvi od i oni koji rade za drugi dio kada se rad prvih zavri za. Ali to je teko sprovesti. Ko e to sprovesti? Svi su puni udnje za vlau. Kada su revolucionari pobjednici, vlast je njihova; oni je ne mogu dati nikome. I zemlja e biti u haosu. Ona e u svim dimenzijama svakodnevno padati sve nie i nie. Zbog toga vas ne uim revolucionarnou; ja vas uim buntovnitvu. Revolucija je od masa; buntovnitvo je od individue. U buntovnitvu se individua mijenja. Ona ne brine o strukturi moi. Ona jednostavno nastoji da mijenja svoje bie, poraa novog ovjeka u sebi. U buntovnitvu mogu uestvovati obije vrste revolucionara jer mnogo toga treba unititi, i mnogo toga treba izgraditi. Stvari treba poruiti da bi se mogle izgraditi, zato postoji poziv za oboje: za one koji su zainteresovani za ruilatvo, i za one koji su zainteresovani za stvaralatvo. To nije fenomen mase. To je vaa vlastita individualnost. Ako milioni ljudi prou kroz buntovnitvo tada e vlast zemalja, tada e nacije biti u rukama tih ljudi... buntovnika. Samo u buntovnitvu 42

revolucija moe uspjeti. Poto revolucija ima rascijepljenu linost, buntovnitvo je ujedinjeno, jedno. I zapamtite ovo: u buntovnitvu ruilatvo i stvaralatvo idu zajedno ruku pod ruku, podravaju jedno drugo. Oni nijesu odvojeni procesi. Kada ih jednom odvojite kao to je u revoluciji vi ete ponoviti istu staru priu. U revoluciji bivate podijeljeni: ili od neega ili za neto. Vi ne moete imati sve zajedno jer oni trebaju drugaije sposobnosti. Ali u buntovnitvu se oba kvaliteta kombinuju zajedno. Kada vajar radi neku skulpturu, on radi obadvije stvari: on lomi kamen unitava ga kao takvog ali dok unitava taj kamen, on stvara predivni kip koji nije bio tu prije. Unitavanje i stvaranje idu zajedno, oni nijesu odvojeni. Buntovnitvo je cjelovito, dok je revolucija pola-pola, a to je opasnost u revoluciji. Ime je predivno ali je vjekovima bila povezana sa podijeljenim umom. A ja sam protiv svake vrste rascjepa jer vas to vodi izofreniji. Ako mnogo ljudi proe kroz ovo buntovnitvo koje nije protiv nikoga, ono je samo protiv vae uslovljenosti i donese novog ovjeka unutar sebe... problem nije teak. Revolucija bi se tako prevazila. Buntovnitvo je rije za budunost.

REFORMA, REVOLUCIJA I BUNTOVNITVO

ovjekova evolucija je prola kroz tri razdoblja: reformu, revoluciju i buntovnitvo. Reforma je najpovrnija: ona dotie samo povrinu, ona nikada ne ide dublje od povrine. Ona ne mijenja nita sem odjeu kod ljudi; ona mijenja samo ovjekove propise. Ona ljudima daje pravila, ponaanje neku vrstu civilizovanosti bez da ita bitno mijenja u njihovom biu. To minka ljude, to dotjeruje ljude, a ipak duboko u sebi ovjek ostaje isti. To je obmana. To je bajka. To vam daje uglednost, i od svakoga stvara licemjera. To daje dobro ponaanje, ali to je protiv unutranje sutine. Unutranja sutina se ak nije ni shvatila. Ali u drutvu to stvara uglaenost. 43

Reforma djeluje kao mazivo. To odrava postojee stanje, ona pomae da stvari ostanu iste to izgleda paradoksalno jer reformator tvrdi da mijenja drutvo; ali, zapravo, sve to on radi je da farba staro drutvo u druge boje. A staro drutvo moe mnogo lake bitisati sa novim bojama nego to je to moglo sa starim bojama. Staro se ukorijenilo. Reforma je neka vrsta renoviranja, preureenja. Kua propada, zidovi su loi, temelj se trese, a vi stavljate nove stubove. Tako moete malo due sauvati kuu od propadanja. Reforma je u slubi status quo: to slui prolosti a ne budunosti. Drugo razdoblje je revolucija; ona ide malo dublje. Reforma samo mijenja ideje, ona ak ne mijenja ni politiku. Revolucija se kree i dotie strukturu ali samo spolja, ne i iznutra. ovjek ima dvije strukture, ovjek ivi na dva nivoa. Jedan je fiziki, a drugi duhovni nivo. Revolucija ide samo do fizike strukture do ekonomije, do politike sve to pripada fizikom nivou. Ona ide dublje od reforme, ona rui mnoge stare stvari, ona stvara mnoge nove stvari, ali bie, najdublje ovjekovo bie i dalje ostaje nepromijenjeno. Ona stvara moral, ona stvara karakter. Reforma stvara ponaanje, pravila, civilizovanost: formalno ovjekovo ponaanje se promijenilo. Revolucija mijenja ovjekovu spoljanju grau zaista mijenja; ona donosi novu strukturu ali unutranji plan ostaje isti, svijest nije dotaknuta. To stvara raskol. Prvo, reforma stvara licemjerje. Drugo, revolucija stvara izofreniju, ona ini da ovjek ne moe da premosti stvarnost. ovjek poinje da ivi u dva bia, most je sruen. Zbog toga revolucionari odbacuju duu. Marks i Engels, Lenjin, Staljin i Mao oni odbacuju duu. Oni i treba da je odbace, oni je ne mogu prihvatiti; jer ako bi je prihvatili, njihova itava revolucija e izgledati povrna, tada njihova revolucija nee biti potpuna. Reformator ne odbacuje duu, zapamtite: on je prihata jer to njemu ne stvara problem on nikada ne dospijeva do te take. To mjesto nije problem. Gandi je prihvatio duu, Manu prihvata duu oni su reformatori. Oni nikada niemu ne kau ne, oni su ljudi koji govore da: oni su utivi ljudi. Sve dok ne bude sasvim nuno, oni nee odbaciti 44

nita, oni e prihvatati. Ali revolucionari odbacuju duu. Oni treba da je odbace jer bi inae njihova revolucija izgledala djelimina. Trea faza je buntovnitvo. Buntovnitvo dolazi iz najdublje sutine: ono mijenja svijest ono je radikalno; ono preobraava to je alhemija. Ona vam daje novo bie ne samo novo tijelo, ne samo novu odjeu ve i novo bie. Novi ovjek se raa. U istoriji svijesti postoje tri vrste mislilaca: reformator, revolucionar i buntovnik. Manu, Mojsije i Gandi to su reformatori, najpovrniji. Jovan Krstitelj, Marks, Frojd oni su revolucionari. Isus, Buda, Krinamurti su buntovnici. Da biste razumjeli buntovnitvo treba razumjeti srce religije. Religija je buntovnitvo. Religija je potpuna promjena. Religija je prekid sa prolou, poetak novog, odbacivanje starog u potpunosti. Nita ne treba nastavljati jer ako bi se neto nastavilo, to bi odralo staro u ivotu. Reforma samo prebojadie. Revolucija rui staru spoljanju strukturu ali unutranja struktura ostaje ista. U Sovjetskoj Rusiji ili u Kini je unutranjost ovjeka ista, tu nema razlike, ak nimalo. Isti um ista pohlepa, ambicije, egoistian um, isti um koji se moe nai u Americi ili u kapitalistikim zemljama nema promjene uma. Ali spoljnja struktura drutva se promijenila. I spoljanja struktura zakona, drave, ekonomije, politike to se izmijenilo. Kada se mo politike ukloni, kada se mo vlasti ukloni, ovjek e se ponovo vratiti svojim starim navikama. Rusko drutvo se moe odrati samo silom, ono ne moe postati demokratsko jer da biste dopustili ljudima da budu nezavisni morate ima dopustiti da ponovo unesu svoje unutarnje bie u svoje ivote. To je tako. Oni su bili sprijeavani, oni su bili zabranjivani; oni tako ne mogu ivjeti. Oni treba da ive kako im vlast nalae, ne mogu da ive u skladu sa svojim biem. Zato je komunizam u sutini diktatorstvo. Ono e ostati diktatorsko jer postoji strah ako se ovjeku da sloboda, usljed njegove svijesti pohlepa, ambicija, i sve to je bilo uvijek prisutno u njemu sve e to ponovo poeti da djeluje. Ljudi e postati bogati, siromani, moni, nemoni. Ljudi e poeti da izrabljuju jedni druge, ljudi e poeti da se bore za svoje ambicije. Oni koji su moni u Rusiji, oni i dalje rade isto. Hruov se hvali svojim automobilima jer ih ima 45

mnogo. Niko drugi ih ne moe imati, ali ih svi ele. To je samo prisila, nije stvarna revolucija. Reforma ne zahtijeva mnogo od vas. Ona kae: samo napravite lijepu svoju glavnu kapiju, neka cijela kua bude runa. Vi ivite u prljavtini ali ne doputate svom susjedu da vidi vau prljavtinu. Samo glavni ulaz treba da bude lijep jer vai susjedi nijesu zainteresovani za vae unutranje bie, za unutranjost vaeg doma. Oni prolaze spolja i samo vide glavni ulaz. Radite to hoete, ali to radite iza vrata. Zato glavna vrata postaju fasada, izgled, predstava za susjede koji treba da je vide. Vi ivite iza zatvorenih vrata, vi ne ivite ispred vaih glavnih vrata. Glavna vrata su tu tek samo kao formalnost, vi nikada ne izlazite kroz njih ona postoje samo da bi ih drugi vidjeli. Pogledajte vaa glavna vrata svi ih imaju. Ona se nazivaju lica, maske, linosti, jer su persona: ru, puder i kozmetika ona vam daju linost. Vi nijeste to. To je minka. Revolucija ide neto dublje, ali samo malo dublje. Ona mjenja vau primau sobu. Zato vi moete pozvati ljude da sjede u vau primau sobu. To se veoma esto dogaa u Indiji. U Indiji je primaa soba divna, ali nemojte ii dalje. Kuhinje kod tih ljudi su veoma prljave i rune; njihova kupatila su skoro nemogua. Ali u Indiji niko ne brine o kupatilu ili kuhinji. Jedino brinu o primaoj sobi jer je to mjesto gdje se susreu sa gostima. To je lano; to ne dotie vae stvarno bie ali to podie va ugled. To je smisao morala: to je predivna primaa soba. Ako moete sebi priutiti, vi moete imati i Pikasovo platno u vaoj primaoj sobi, takoe; zavisi koliko sebi moete priutiti. Moral ide samo toliko daleko, nakon toga on posrne i nestane. Svako ima svoju cijenu. Moralan ovjek ima cijenu. Vi pogledajte sebe. Ako hodate ulicom i ako naete deset dolara, moda ih neete uzeti... ali ako naete hiljadu dolara... tada ete oklijevati... da ih uzmem ili da ih ne uzmem? Ali ako naete deset hiljada dolara, onda tu nee biti pitanja, vi ete ih uzeti. To pokazuje koliko je dubok va moral deset, hiljadu ili deset hiljada; svako ima cijenu. Neko moe sebi priutiti toliko, preko toga, to je previe. Moral ne vrijedi toliko! Tada ete poeljeti da izaberete nemoral. 46

Moralan ovjek nije sasvim moralan; samo nekoliko njegovih slojeva su moralni, nakon toga ga nemoral eka. Zato vi moete svakog moralnog ovjek veoma lako zavesti u nemoral. Jedino pitanje je da pronaete njegovu cijenu. Reforma je djelimina revolucija. Revolucija je spoljanja revolucija. Buntovnitvo je unutranja revolucija. I samo kada se unutranje dogodi, to je uvjerljivo; u protivnom, to nije uvjerljivo. Reforma e vas uiniti licemjerom, revolucija e vas napraviti izofreninim. Samo buntovnitvo vam moe dati punou vaeg bia, spontanost, zdravlje, cjelovitost. Reforma e vas uiniti potovanim. Ako ste za potovanje, tada e vam reforma biti dovoljna. To e van dati izvjetaenu linost. Vi ete spolja izgledati divno. Iznutra ete biti kvarni i zaudaraete, ali niko nee moi da osjeti smrad iz vaeg bia; izvjetaenost e vas tititi. Iznutra ete bivati sve prljaviji i prljaviji, ali spolja ete odrati dobar izgled. Revolucija e stvoriti raskol u vama. Ona e vas uiniti svetim, ali grijenik e biti potisnut. Grijenik nee biti uveden u sveca, grijenik e biti ukinut. Revolucija od vas stvara dvije linosti; ona stvara dva svijeta u vama. Prirodno e biti potisnuto, a moral e biti iznad toga. Gornji pas-uvar, moral, e nastojati da kontrolie donjeg psa-uvara, prirodno. Naravno, prirodno je veoma mono jer je prirodno, zato e se ono svetiti; ono e se kriom uvui u va ivot sa slabije take. Ono e razbiti vau moralnost, ono e stvoriti krivicu, i vi ete biti u stalnom sukobu jer niko ne moe pobijediti. Vaa podrka, vaa intelektualna podrka je za moralnost, ali vae ukupno bie podrava prirodnost. Moral je u svjesnom, a prirodno je u podsvjesnom. Svjesno je veoma malo, a podsvjesno je devet puta jae, devet puta je vee od svjesnog. Ali vi samo poznajete svjesno, zato e moral u svjesnom pjevati svoju pjesmu; dok e u podsvjesnom, koje je devet puta jae, sve vrste nemoralnosti pustiti duboke korijene u vama. Ono e vas uini i svecem i grijenikom grijenik e biti potisnut, i on e ekati svoje vrijeme, pravo vrijeme da izbije, pravo vrijeme da se osveti. 47

Zato ljudi izgledaju tuni, ljudi izgledaju veoma rasijani; jer sva njihova energija se crpi u tim sukobima. Stalna napetost je prisutna. Svetac je veoma napet, on je u stalnoj patnji i strahu u strahu je da se odrekao vlastitog bia. A odricanje je pristno! I prije ili kasnije, to e izbaciti moralistu, egoistu, svjesnog licemjera. To e biti odbaeno to e odbaciti onog koji se pretvara. Stoga je svetac uvijek na ivici neke vrste ludila. I vi treba da znate... ako pokuate da budete sveti, treba da znate da ete uvijek biti na ivici. Mala stvar moe promijeniti vau ravnoteu, moete izgubiti svu vau razboritost. Ako ste u raskolu, neuroza se mnoi, raste. Buntovnitvo je unutranja revolucija. Buntovnitvo zapoinje iznutra, reforma zapoinje spolja. Nikada nemojte zapoinjati izvana. Ponite od vae najdublje sutine. Ponite od vaeg stvarnog bia. Reforma e vam rei to da radite. Revolucija e vam rei kakvi da budete: svetiji, boljeg karaktera, dobrog ponaanja. Revolucija e stvoriti vrstu koru oko vas, oklop koji vas titi od spolja ali i iznutra, takoe. Teki, elini oklop to je ono to se naziva karakter ili linost. Pravi ovjek nema linosti. Na primjer, Isus nema karakter u tome je bio problem, inae Jevreji ne bi bili toliko protiv njega. On je bio slobodan; nije imao karaktera, nije ima oklop. On je bio otvoren, osjeajan, nije se opirao jer nije bio moralist. On nije bio svetac, on je bio mudrac. Reforma vas ini gospodinom. Revolucija vas ini svecem. Buntovnitvo od vas stvara mudraca. On je bio mudrac. Sve to je on radio nije bilo uraeno zbog neke moralnosti ve usljed odreenog shvatanja; ne zbog datih pravila iz prolosti ve zbog spontane svjesnosti. Buntovnitvo ovisi o svijesti, revolucija o karakteru, a reforma o formalnostima. Ponite da budete vie svjesniji, i tako ete zapoeti od najdubljeg. Neka se svjetlost iri odatle, i tako e vae itavo bie biti ispunjeno svjetlou. Nema naina da se krene spolja. Jedini nain je da se krene iznutra upravo kao to sjeme klija iznutra, iznikne iznutra i postane ogromno drvo. Neka i va unutarnji posao bude takav, takoe nalik sjemenu, rast. Reforma je zakrpa, neka vrsta kreenja malo ovdje, malo tamo, ali osnovna struktura nije ni dotaknuta. Reforma moe biti za 48

revoluciju ili protiv revolucije; to zavisi od vas. Postoje dvije vrste reformatora: oni koji pripremaju teren za revoluciji, i oni koji pokuavaju da sprijee revoluciju. Reforme daju osjeaj da se stvari poboljavaju, i zato kakva je potreba stvarati revoluciju? Zato ui u tolike nevolje? Reforma daje nadu i ljudi tada zastanu. Zato to zavisi od vas. ovjek ispravnog shvatanja moe iskoristiti i reformu, takoe, ali ovjek koji je svjestan nee biti sposoban da iskoristi reformu kao proces za pripremu revolucije. Naprotiv, reforma e tada biti prepreka za revoluciju. Isti sluaj je i sa revolucijom. Revolucija moe biti vrata za buntovnitvo, ali samo sa svijeu; inae, to e postati prepreka. ovjek pomisli: Revolucija se dogodila, kakva je potreba ii dublje? Ve je previe toga. Zato reforma moe biti prepreka ili pomo, a isto tako je i sa revolucijom. Sve zavisi od vae svijesti, sve zavisio od vaeg shvatanja koliko razumijete ivot. Zato neka to postane jedno od najtemeljnijih pravila ivota i rada: da sve na kraju zavisi od shvatanja kako vi to shvatate. ak i neto to moe biti od ogromne pomoi moe postati prepreka ukoliko nedostaje razumijevanja. A ak neto to je otrovno sa razumijevanjem se moe promijeniti u neto ljekovito. Svi ljekovi se prave od otrova; on ne ubija, on pomae ljudima da ostanu zdravi. U pravim rukama, ak i otrov postaje lijek; a u pogrenim rukama, ak se i lijek moe pokazati kao otrovan. Revolucija je promjena strukture tijela, drutva, spoljanjosti, ekonomije, politike ali ovjek uopte nije pokrenut. To moe biti protiv buntovnitva ili za buntovnitvo. Od stotinu sluaja, devedeset i devet je protiv buntovnitva. Zbog toga je komunizam protiv religije; to nije sluajno. Komunizam osjea da je religija stvarni neprijatelj. Zato? Zato to religija moe prodrijeti znatno dublje od komunizma. To je ljubomora, to je problem. Ukoliko ne bi postojalo religije, komunizam bi mogao biti najvea revolucija. Tada ne bi bilo nita vie. Ali ako postoji religija, onda je komunizam samo tako-tako, bez poleta, ne moe se pohvaliti. Komunizam eli da sasvim uniti religiju, da je zbrie sa zemlje. Komunizam je veoma uplaen od religije jer vidi prostor gdje religija moe ui dublje i promijeniti ovjeka iz sutine. I samo kada se rodi novi ovjek, uistinu se raa novo drutvo. Mi smo 49

pokuali sve. Mi smo stvorili dame i gospodu, i oni nijesu pokazali mnogo. Mi smo mijenjali drutva, mi smo pokuali utopije sve one su propale. Reforma je propala, revolucija je propala. Buntovnitvo nikada nije oprobano na irem prostoru. A kada se pokualo na nekom malom prostoru, uvijek je uspjelo. Sa Budom je uspjelo hiljade ljudi su proli kroz buntovnitvo, postali su novi. Sa Isusom je uspjelo, sa Lao Ce je uspjelo, sa Krinom je uspjelo. Uspjeh je uvijek bio sa buntovnitvom, ali samo nekoliko ljudi... to nikada nije uraeno na nekom irem prostoru. To nikada nije zahvatilo duu ovjeanstva. I tu je sada potreban rad. Veem dijelu ovjeanstva treba dati viziju svjesnosti, buntovnitva, i samo tada ovjek moe postati human. ovjek je human samo po imenu; on jo uistinu nije human jer nedostaju ona svojstva koja ga ine humanim. Ona ne postoje. Samilost nije prisutna, ljubav nije prisutna, meditacija nije prisutna. Molitva, zahvalnost ne postoji, slavlje ne postoji. Reforma donosi nove ideje, revolucija donosi nove strukture da podri te nove ideje, a buntovnitvo donosi novu svijest, novog ovjeka, novo bie koje e podrati te strukture. Ponite od samog temelja. Neka buntovnito bude temelj, a potom stvarajte strukturu revolucije. A zatim, na vrhu toga, neka bude kupola reforme ne drugaije. Drugaije bi itav proces bio naopake. Osnovna stvar je da se shvati itava situacija: to je ovjek radio sve do sada? to je radio pogreno? Zato postoji tako mnogo patnje? Zato uvijek kreemo od pogrenog kraja i nikako da stignemo do prave sutine problema?

RASKID SA PROLOU Ideja boljeg ovjeka je jedna veoma stara ideja, stara koliko i sami ovjek. Svako je teio za boljim ovjekom jer to ne uslovljava radikalne promjene. Bolji ovjek znai da ti je neto dodato: ti ostaje isti, ti i dalje nastavlja po starome; tu nema nikakvog prekida, promjena. Ti tako biva bogatiji, bolji. Ta ideja boljeg ovjeka je utemeljena u njegovoj lakomosti, pohlepi; to e
50

svi podrati. I bogate i siromane zemlje e to podrati. Indija je sasvim u znaku Mahatme Gandija jer je on teio da dovede do boljeg ovjeka. Ta ideja boljeg je u sutini samo reformatorska, nije revolucionarna. Ali ideja novog ovjeka je opasna jer zahtijeva hrabrost. Njen osnovni zahtjev je da staro mora umrijeti kako bi se novo moglo roditi - to je preporod. Zbog toga sam pobornik te ideje. To ne znai da sam ja samo sa ove pozicije protivan i sklon kritici, ja bih bio ovakav bilo gdje da se nalazim; ak da sam i na Floridi, isto bi se dogodilo. Zapravo, mnogo vie mogunosti ima u bogatim i razvijenim zemljama da se govori o ovome nego u siromanim zemljama kakva je, na primjer, ova. Njeni narodi nemaju interesa i vremena za takve ideje. Za njih nije vitalni problem roenje Novog ovjeka. Njihovi ivotni porivi su kako opstati, a ti im govori o roenju Novog ovjeka! Oni nijesu sposobni ni da opstanu. Njihovi problemi su sasvim drugaije prirode. Oni su bolesni, gladni; njihova djeca su neobrazovana, nijesu zaposlena, nemaju zemlju za obradu, nemaju hrane, zaklona - a ti govori o Novom ovjeku? Oni uopte nijesu za to zainteresovani, to nije njihova preokupacija. Ali ako bih ja govorio o Novom ovjeku u Americi, ja bih bio odmah ubijen ili uhapen. Niko me tamo ne bi tolerisao jer bih tako unitavao ameriki nain ivota. A ameriki nain ivota zavisi od ambicija, a moj Novi ovjek e biti sasvim neambiciozan u tom smislu rijei. itav ameriki pristup se sastoji u tome da sve stvari moraju biti bolje, sve mora biti bolje. Tu nema indikacija gdje sve to moe odvesti, ali stvari moraju biti bolje i bolje. Oni su sasvim opinjeni idejom poboljanja stvari. Mi moramo imati vee brzine, bolje maine, uspjenije tehnologije, bolje ceste, bolje pruge - sve mora biti bolje! I naravno, u skladu sa time, mora imati boljeg ovjeka. To se uklapa u itavi ameriki stil ivota. Mislilo se da i ovjek mora biti prostraniji, iri. Upravo kao to treba bolje krave, bolje pse, bolje automobile, avione, isto tako
51

treba i boljeg ovjeka! U tome nema razlike: to je jedna ista logika. Ja govorim o Novom ovjeku. Novi ovjek nije nuno i bolji ovjek. On e biti ivotniji, veseliji, bie znatno budniji; ali ko zna da li e on biti bolji ili ne? Kada su ovdanji politiari u pitanju, on nee biti nita bolji jer nee moi biti bolji vojnik - on uopte nee biti spreman da bude vojnik. On nee biti konkurentan, a tako e sva ekonomija koja se bazira na konkurenciji doi u krizu. On nee biti zainteresovan za skupljanje smea, a sva ekonomija upravo poiva na tome. Sve vae agencije za reklamu se samo nadmeu koja e ti vie prodati svakojakog smea. Novi ovjek e imati sasvim drugaiju viziju ivota. On e ivjeti sa znatno vie ljubavi jer je za njega ljubav najvee bogatstvo. On e znati da za novac nee moi kupiti ljubav ili zadovoljstvo. On e znati da je novac samo praktina stvar; to nije cilj ivota. itav ameriki sistem poiva na ideji da se stvori neto bolje. "Uini to bolje!" To to radi nije bitno. "Ako ubija, trudi se da to uradi to je mogue bolje!" Ti moe vidjeti to se dogodilo u Hiroimi i Nagasakiju: Amerika je uinila to na najbolji mogui nain. "Stigni do Mjeseca!" Niko se i ne pita emu sve to. Ako pita zato, ti si lud; takva pitanja se ne postavljaju. Jedino pravo pitanje je: "Kako stii do Mjeseca na najbolji mogui nain, i prije svih? Treba pobijediti u tome Rusiju. Amerikanac e biti taj koji e prvi zakoraiti na Mjesec. "emu sve to? Stvar nije u tome. Ja tu ne vidim nikakav smisao. Amerikanci koji stoje na povrini Mjeseca izgledaju tako smijeno i glupo! Ali to je njihov nain razmiljanja, to je njihova filozofija: "ak iako izgleda glupo, izgledaj glupo na najbolji mogui nain. Pobijedi sve druge!" Moj Novi ovjek znai kraj starog svijeta. To ne znai samo moje nemirenje i suprotstavljanje u Indiji - ja u se protiviti i kritikovati to bilo gdje da sam. Zapravo, ja sam odabrao Indiju iz
52

odreenog razloga: ovdje su ljudi znatno letarginiji. ak i ako bi eljeli da me ubiju, njima bi za to trebalo dvadeset ili trideset godina. Do tada u ja obaviti svoju zamisao - stvoriu odreenu pometnju. Ja nijesam bez nekog razloga odabrao Indiju - tu su ljudi obamrli i pospani. Upravo prije neki dan je jedan ovjek bacio no na mene sa namjerom da me ubije. Takav no se jo samo moe nai u Indiji. Kada je to doletjelo do mene imao sam dojam da je to bio kamen. Ja jo dobro vidim, jo mi nijesu potrebne naoare: veoma sam jasno vidio. U tom trenutku sam pomislio da je to bio samo neki kamen - izgledao je tako prljavo! Kada sam potom vidio fotografiju istog, jo vie sam se iznenadio - ni povre se time ne bi moglo sjei. U tome je dra biti u Indiji. Sada to u Americi ili Njemakoj ine na veoma uspjean nain. Indija je trenutno najbolje mjesto na svijetu gdje mogu djelovati. Zato je Novi ovjek ozloglaen? On je uvijek bio na loem glasu. Isus je bio ubijen jer je govorio o Novom ovjeku, a ne o boljem ovjeku. Mahavira nije ubijen, Buda nije ubijen, takoe, jer su oni govorili na svoj nain o boljem ovjeku. Ti e uoiti razliku u tome. Isus je rekao Nikodimu: "Sve dok se ponovo ne rodi nee moi ui u Boije kraljevstvo." Ti sada vie ne moe nai nijednu slinost sa Mahavirom, Patanalijem, Mojsijem ili Muhamedom; ne, nemogue je nai paralele. Isus je uslovljavao da prvo mora umrijeti sa svojom prolou. Samo tada se moe izdii nova svijest u tebi. Kao to znate, Isus je bio raspet. Sokrat je govorio o Novom ovjeku, sjeti se toga! Tu postoje razlike. Zato je Sokrat bio ubijen? Atina je bila jedno od najkulturnijih mjesta tih dana u svijetu; zapravo, ne samo tih dana, ni danas nema mjesta koje se moe uporediti sa Atinom. Dvadeset pet vjekova je prolo ali jo nijedan grad u svijetu nije dostigao tu kulturu - ni Njujork, ni London, Pariz, Bombaj, Kalkuta, Peking ili Moskva - nijedan grad nije dostigao taj vrh razvitka i civilizacije kao to je Atina imala. Ali zato su tako kulturni ljudi postali tako
53

animalni, takvi varvari da ubiju ovjeka kakav je bio Sokrat? On je govorio o Novom ovjeku. Da je govorio o boljem ovjeku, on bi bio potovan i slavljen. Oni koji su govorili o boljem ovjeku su uvijek bili uvaavani iz prostog razloga to su govorili da je prolost bila lijepa ali i da moe biti jo bolja. Oni nijesu protiv prolosti, nijesu protivni konvencijama, nijesu bili ni protiv tradicije; oni su bili za sve to. Govorili su da tradicija treba da bude temelj na kojem se moe izgraditi jo bolji hram, bolja kua. Govoriti o Novom ovjeku je veoma opasno. Novi ovjek podrazumijeva potpuno kidanje veza sa prolou, odvajanje, iskorijenjivanje prolosti, zamiranje prolosti i ivljenje u sadanjosti. A stare navike umiru veoma teko. Mi smo se skoro navikli da sluamo prie o boljem ovjeku; to je skoro postalo dio nae krvi. Svaki svetac, svaki mahatma govori o boljem ovjeku; to je njihov posao, mi to dobro znamo. A to je sa Novim ovjekom? Tada mi bivamo zaplaeni. On donosi neto sasvim novo; on nas vodi u neku sasvim nepoznatu teritoriju, on nastoji da nas iskorijeni iz porodice. A mi smo tako ivjeli hiljadama godina, uslovljeni smo tim nainom ivota, mi smo postali dio toga. Samo nekoliko hrabrih ljudi mogu sebi priutiti izlazak iz toga. Stoga je moja poruka, izgleda, posveena samo tim odabranim. Zapamti, stare navike veoma teko zamiru - a nae religije, nae filozofije su zaista veoma stare; na sistem ivljenja je veoma star. A ja sam sasvim za neto novo. Mi mislimo da je staro zlato a ja kaem da je zlato obino smee! Ja se slaem sa Henrijem Fordom da je istorija brbljanje. Sve su to kojetarije! Mi moramo da oslobodimo ovjeka svega onoga to je bilo prije, moramo tog ovjeka da oslobodimo sasvim, potpuno, kategoriki.

54

PRVOBITNO LICE Sva vaa lica su lana; vi ne posjedujete stvarno lice. Zato se i ukazuje pitanje: koje je lano, a koje stvarno lice. Ukoliko biste posjedovali stvarno lice, vi biste to znali. Takvo pitanje se ne bi pojavilo. Sva lica su nestvarna, lana, zato ne treba initi nikakvo uporeenje. Vi ne poznajete stvarno: u tome je nevolja. Vi nijeste vidjeli to svarno, i to stvarno se nije uoilo na prirodan nain. Mnogo vie napora je potrebno da se ono pronae. U zenu kau da je stvarno lice prvobitno lice - lice koje ste imali prije roenja i lice koje ete imati nakon smrti. To znai da su sva lica u ivotu, u ovakvom ivotu, lana. Kako da otkrijete koje je stvarno lice? Treba da se vratite unazad jo prije roenja. To je jedini nain da se pronae stvarno lice, jer onog trenutka kada ste se rodili poeli ste da budete lani. Poeli ste da budete lani jer se to isplatilo. Kada se dijete rodi, ono poinje da bude politiar. Onog trenutka kada se povee sa svijetom, sa roditeljima, sa porodicom, ono ulazi u politiku. Tada mora da brine o svojim licima. Ono e se smjekati kao da je podmieno. Pokuavae da pronae nain na koji e se smjekati kako bi bilo najbolje prihvaeno, kako bi bilo vie voljeno, cijenjeno. Prije ili kasnije e otkriti to zabranjuju roditelji, porodica, i poee da to potiskuje. Tako je lano ulo u njega. Zato su sva lica koja imate lana. Nemojte pokuavati da pronaeto ono pravo meu ovima koje sada imate. Sva su lana, podjednako lana. Ona su bila iskoriavana: zato su i prilagoavana korisna, ali ne i istinita. A najvea samobmana je kada otkrijete da su lica lana, ponete da stvarate novo lice za koje mislite da je stvarno. Na primjer, osoba koja ivi obian ivot, u ovom svijetu, u nekoj poslovnoj porodici, otkriva svoje lanosti, neautentinost svog ivota, i onda se ona toga odrie. Ona postaje sanijasin i naputa svjetovno - tada moda misli da je to pravo lice. To je ponovo jedno lano lice. Ono je samo bilo prilagoeno usljed reakcije na stara lica, a putem reakcije nikada neete doi do pravog. Reakcijom na lano lice samo ete stvoriti neko drugo lano lice. ta onda treba initi? 55

Stvarno nije neto to treba da se dosegne. Lano je vae postignue. Stvarno nije neto to treba dosegnuti, to nije neto to treba kultivisati. To je neto to treba otkriti! Ono je ve prisutno! Vi ne treba da pokuavate da to dosegnete jer e svaki napor voditi ka nekom drugom lanom licu. Za lano lice je potreban napor: to treba kultivisati. Za pravo lice ne treba nita initi. Ono je ve tu. Ako jednostavno napustite vau vezanost za lana lica, lano e otpasti, a ono to je stvarno e ostati. Kada nemate nita da odbacite i kada imate samo ono to se ne moe odbaciti, doi ete do spoznaje to je stvarno. Meditacija je put odbacivanja lanih lica. Zato se tu toliko insistira da se oslobodite misli - jer bez misli ne moete stvoriti lano lice. U nemisaonom stanju svijesti, vi ete biti stvarni - jer u osnovi su misli te koje stvaraju lana lica i maske. Kada nema misli, ne moe biti ni lica. Tada ete biti bez lica ili, bolje rei, sa stvarnim licem - a oboje znae jedno isto. Zato budite svjesni vaih misaonih procesa. Nemojte se boriti sa time, nemojte to potiskivati. Jednostavno samo imajte svjesnost: misli su prisutne samo kao oblaci na nebu, a vi gledate na njih bez ikakvog predubjeenja za ili protiv. Ako ste protiv, vi ete se boriti - a ta borba e proizvesti novi misaoni proces. Ako budete za to, zaboraviete sebe i ploviete strujom misaonog procesa. Neete biti prisutni kao svjesni svjedok. Ako ste za, onda ete biti u procesu. Ako ste protiv, stvoriete neki drugi proces kao reakciju na prethodni proces. Zato nemojte biti ni protiv ni za. Dopustite mislima da se kreu, pustite ih da idu gdje god ele, budite duboko oputeni i jednostavno budite samo svjedok. Bilo ta da prolazi, svjedoite. Nemojte prosuivati; nemojte govoriti da je ovo dobro, a da je ono loe. Ako prispije misao o Boanskom, nemojte rei: "Divno!" Onog trenutka kada to kaete biete identifikovani sa time i tako ete saraivati sa misaonim procesom. Tako ete mu pomagati, davaete mu energiju, pothranjivaete ga. A ako ga budete hranili, on nikada nee otpasti. Ili, ako ima misli, seksualnih misli, nemojte rei: "To je loe, to je greno", jer kada kaete da je to greno, stvorili ste neku drugu seriju misli. Seksualnost je misao, grijeh je misao, Bog je misao. Ne budite ni za ni protiv. Jednostavno sve to promatrajte bez predrasuda, samo indiferentno posmatrajte. 56

Za to treba vremena. Veoma e biti teko, zato to je va um zaposlen. Onog trenutka kada neto ugledamo, mi odmah prosuujemo. Ne ekamo; ne postoji ni jedan tren pauze. Kada ugledate cvijet, ve govorite: "Prelijep je." U samom trenutku uoavanja, nastaje interpretacija. Vi treba da stalno budete svjesni da odbacujete tu mehaniku naviku prosuivanja. Vidite neko lice i ve ste prosudili runo, dobro, loe ili neto drugo. To prosuivanje se duboko ukorijenilo u nama tako da ne moemo nita jednostavno pogledati. Um odmah dopire. To postaje tumaenje; to nije samo obino gledanje. To postaje objanjavanje! Nemojte objanjavati. Jednostavno GLEDAJTE. Sjedite u oputenom poloaju ili lezite. Zatvorite oi i dopustite da se misli kreu. Ako kaete: "Loe!", ako osudite, tada ete to poeti da potiskujete. Tako mu neete dopustiti da se nezavisno kree. Zato je prisutno toliko potrebe za snivanjem: sve ono to ste potisnuli tokom dana, moraete da oslobodite tokom noi. To to je potisnuto nastoji da potstakne ispoljavanje: ono treba da se ispolji. Zato sve to sanjate, to ste potiskivali. Snovi su katarza. Savremeni istraivai snova kau da se moete liiti spavanja i da u tome nee biti mnogo nevolje, ali se ne moete liiti snova. Stara ideja da je spavanje veoma potrebno je ve razotkrivena kao lana. Snovi su veoma potrebni, a spavanje je potrebno jer ne moete sanjati bez spavanja. Istraivai su pronali tehniku pomou koje mogu da prosude da li sanjate ili samo spavate. Ako samo spavate, oni e remetiti spavanje tokom itave noi. Ako sanjate, oni e vam to dopustiti. Kada ne sanjate, oni e uznemirivati spavanje. Nikakvi loi rezultati nijesu proizili iz toga, ali ako bi vas uznemirivali dok sanjate i doputali vam da spavate kada ne sanjate, za tri dana biste poeli da se osjeate umorno, a poslije sedam dana bi se poeli osjeati duboko nelagodno. I tijelo i um bi se osjeali bolesno. Nakon tri nedjelje bi poeli osjeati neki oblik ludila. ta se tu dogodilo? To je zato to su snovi katarzini. Ako nastavite da to potiskujete tokom dana i ne doputate da se ispolji, to e se akumulirati u vama, a ta akumulacija potiskivanja je ludilo. U meditaciji ne potiskujete nijednu misao. Ali to je teko jer se va cio um sastoji od prosuivanja, teorija, "izama", religija, kultova. Zato onaj koji je duboko opsjednut nekom idejom, filozofijom ili 57

religijom, ne moe ui u meditaciju. To e biti teko jer e njegova opsesija postati prepreka. Zato ako ste hrianin, ili hindus ili dain, za vas e biti teko da uete u meditaciju jer e vam vaa filozofija nametati prosuivanje: "ovo" je dobro, a "ono" nije dobro; "ovo" treba potisnuti; "ovo" ne treba dopustiti. Tako su sve filozofije, sve religije, sve ideologije represivne jer nameu tumaenja. One vam ne doputaju da vidite ivot onakav kakav jeste. Oni ivotu nameu svoje tumaenje. Osoba koja eli da duboko ue u meditaciju treba da bude svjesna besmislice idelogija. Budite samo obian ovjek bez ikakve filozofije, bez ikakvog stava prema ivotu. Samo budite tragalac - neko ko istrauje, ko je u dubokom traganju za spoznajom ivota. Nemojte nametati tome nikakvu filozofiju. Tada e vam biti veoma lako da uete u meditaciju. Usljed toga, najvei meditant na svijetu, Gautam Buda, je insistirao da nikakva ideologija nije potrebna, da nikakva filozofija nije potrebna, nije potreban nikakav koncept ivota. Bilo da ima Boga ili nema, to je besmisleno, irelevantno. Bilo da postoji Moksha (Osloboenje) ili ne, to je beznaajno. Da li je tvoja dua besmrtna ili ne, beznaajno je. Buda je bio previe anti-filozofian - ne zato to je ON bio antifilozofian ve zato to to moe postati dobar temelj za meditante da skoe u nepoznato. Filozofija znai da neto znate o nepoznatom BEZ da ita znate o tome. To su samo pretpostavke, hipoteze, ideoloke tvorevine od strane ovjeka. Ovo treba zapamtiti kao temeljnu injenicu: nemojte suditi; neka um lako protie. Neka um lako tee kao to tee rijeka. Samo sjedi na obali i promatraj, a to promatranje e biti isto - bez ikakvog tumaenja. Prije ili kasnije, kako voda bude tekla, kada se potiskujue ideje budu otklonile, doi e trenutak kada ete pronai jaz. Misao e otii, a ona druga jo nee stii, tu e biti jaz - pauza. U toj pauzi se nee nita dogaati. U tom intervalu ete dobiti prvi bljesak vlastitog stvarnog lica ili prvobitnog lika. Kada ne bude misli, nee biti ni drutva. Kada ne bude misli, nee biti ni "drugih". A kada ne bude drugih, kada ne bude drutva, nee vam biti potrebno lice. Nemisaonost je bezlinost. U tom intervalu, kada je jedna misao otila, a druga jo nije stigla, u toj pauzi, 58

po prvi put ete stvarno saznati koje je vae lice - lice koje ste imali prije roenja i lice koje ete imati nakon smrti. Sva lica u ivotu su lana. A kada jednom spoznate stvarno lice, kada jednom osjetite tu unutranju prirodu koju budisti nazivaju Buddha Swabhawa - prirodu unutarnjeg Bude, kada makar jednom osjetite tu unutarnju prirodu, ak i sa jednim bljeskom, vi ete biti druga osoba jer ete tada neprestano biti svjesni to je lano, a to stvarno. Tada ete imati svoj kriterijum. Tada moete uporeivati i tada nee biti potrebe da pitate to je stvarno, a to nestvarno. To pitanje dolazi samo zato to ne znate to je stvarno, a ono to znate je nestvarno. Samo putem meditacije biete u mogunosti da nauite to je lani lik, a to stvarno, autentino lice.

BUNTOVAN DUH Buntovan duh moe biti religiozan ali ne moe imati religiju. A razlika izmeu to dvoje je ogromna, nepremostiva. Biti religiozan znai posjedovati jedno iskustvo, upravo nalik ljubavi. To je susret sa cjelovitou egzistencije. To je ogledavanje sebe u ogledalu ivota. To je jedno orgazmiko iskustvo u smislu da se stapate i pretapate sa cjelinom sa zemljom, sa drveem, sa cvijeem, sa nebom, sa zvijezdama. To je okeansko iskustvo, kapljanje kapi rose sa latice lotosa u okean. Vi moete rei da je kap postala okean ili da je okean postao kap. To je najvee iskustvo koje postoji. Ali pripadati nekoj religiji nije iskustvo, to je samo vjerski sistem u kojem ste odrasli. Sve to je samo posueno. Ali zapamtite, istina se ne moe posuditi. To je vae ili to ne postoji. Gautama Buda moe znati istinu, ali nema naina da ga pratite jer pratiti znai oponaati, slijediti znai postati sjenka, slijediti znai iznevjeriti sebe. To je zato to slijeenje nije nita drugo do pokuaj da budete neko drugi. A to nije vaa sudbina. 59

Isus nije hrianin, on je buntovan duh; on ne pripada nijednoj religiji u tome je njegov prestup. Jevreji ga nijesu mogli podnositi jer je on postao stranac svom narodu. On je poeo da govori da treba imati direktan kontakt sa univerzalnim duhom. Religija je stvar trgovine. To je neka vrsta birokratije vi treba da proete kroz ispravan prolaz. Vam ak nije ni doputeno da se direktno ispovijedite Bogu; vi treba da se ispovijedite svjeteniku a svjetenik e se moliti za vas. Svjetenik e uvijek biti prisutan kao posrednik. Religija je biznis svjetenika; to nema nita sa religioznou; To je profesija, jasna i obina, iskoriavanja neukog i bespomonog ovjeanstva. To je iskoriavanje straha od smrti, straha od nepoznatog, straha od odgovornosti prema ivotu. Svjetenici brinu o vama vi samo treba da vjerujete u njihovu crkvu, u njihovog boga, u njihove svete spise. Pripadanje nekoj religiji je pripadnitvo svakoj vrsti lai i praznovjerja. Pripadati religiji je pripadanje prolosti koja je mrtva. Buntovan duh nema prolost. Buntovan duh ima samo sadanjost i iroku otvorenost prema budunosti.

ZORBA BUDA To je konana sinteza - kada Zorba postane Buda. Ja elim ovdje da stvorim, ne samo Grka Zorbu, nego Zorba Budu. Zorba je divan, ali mu neto nedostaje. Zemlja je njegova, ali mu nebo nedostaje. On je svetovan, utemeljen, kao gigantski kedar, ali on nema krila. On ne moe letjeti nebom. On ima korijenje, ali nema krila. Jesti, piti i biti veseo, sasvim je dobro, nema nieg loeg u tome, ali to nije dovoljno. Vrlo brzo bi se umorio od toga. Ti ne moe samo jesti, piti i veseliti se. Ubrzo bi veselje prelo u alost jer se samo ponavlja. Samo vrlo mediokritetski um moe biti sretan s tim. Ako ima malo inteligencije, prije ili kasnije e sam uoiti izlinost toga. Koliko dugo moe jesti, piti i veseliti se? Prije ili 60

kasnije, pitanje e se nametnuti: ta je svrha svega toga? Nemogue je dugo odlagati to pitanje. A ukoliko si veoma inteligentan, tada je to uvijek prisutno, uporno prisutno, udara kao ekiem u tvoje srce traei odgovor: daj mi odgovor, zato? Jedna stvar se mora zapamtiti: nijesu siromani ljudi, koji su gladni, postali frustrirani ivotom - ne. Oni ne mogu postati frustrirani, oni jo nijesu ivjeli - kako onda mogu biti poraeni. Oni imaju nadu. Siromah uvijek ima nadu. Siromah uvijek udi da se neto dogodi, ima nadu da e se neto dogoditi - ako ne danas, ono, pak, sjutra - ako ne u ovom ivotu, onda u narednom. to ti misli? Ko su oni ljudi koji prikazuju raj kao Plejboj klub - ko su ti ljudi? To su gladni, siromani, koji su promaili svoj ivot oni projiciraju svoj ivot na nebu. A na nebu tee rijeka vina... ko su ti ljudi koji zamiljaju rijeku vina? Oni mora da su ovdje ivjeli isprazno. A postoji i drvo koje ispunjava elje... samo sjedne ispod njega, poeli neto, i elja ti se odmah ispuni. ak ni trenutak ne proe od tvoje elje do ispunjenja, ni sjenka ne proe izmeu elje i ispunjenja; ostvari se odmah, u trenutku. Ko su ti ljudi? Izgladnjeli, oni nijesu bili sposobni da ive vlastiti ivot. Kako takvi mogu biti frustrirani ivotom? Oni nijesu iskusili - samo se kroz iskustvo moe dospjeti do izlinosti neega. Samo Zorbe mogu spoznati izlinost svega toga. Buda je jednom bio Zorba. On je imao sve najljepe ene njegove zemlje. Njegov otac je nareivao da sve najljepe djevojke budu oko njega. On je imao najljepu palatu - i to po jednu za svako godinje doba. On je posjedovao, doslovce, sav luksuz koji se moe priutiti. On jer ivio ivot Grka Zorbe - i tako, ve u svojoj dvadeset i devetoj godini, postao je frustriran. Bio je veoma inteligentna osoba, jer da je bio mediokritet, sigurno bi ostao u tome. No, ubrzo je uvideo besmisao toga: to se samo ponavlja, to biva isto. Svakog dana jede, svakog dana vodi ljubav sa enom ... a imao je svakog dana drugu, prelijepu enu. No, koliko dugo tako? Ubrzo se osvrnuo. Iskustvo ivota je veoma gorko. To je slatko samo u imaginaciji. U stvarnom ivotu, to je veoma gorko. On je potom pobjegao iz palate, od ena, bogatstva, svega... 61

Dakle, ja nijesam protiv Grka Zorbe, jer je on u temelju Zorba Bude. Buda se izdigao iz takvog iskustva. Stoga sam ja sasvim za ovaj svijet jer znam da e drugi svijet proistei iz iskustva ovog svijeta. Zato ja ne govorim da pobjegnete od toga, ja vam ne govorim da budete monasi. Monah je onaj koji se okrenuo protv Zorbe - on je bjegunac, kukavica, on je to nainio u urbi, bez inteligencije. On nije zrela osoba. Monasi su nezreli, lakomi - lakomi za drugim svijetom, i ele ga preuranjeno, a sezona nije stigla, monah jo nije sazreo. Zato ivi u ovom svijetu, jer ovaj svijet donosi zrelost, zrijevanje, cjelovitost. Izazovi ovog svijeta pruaju ti centriranje, jedno osvjeenje. Takvo osvjeenje je stepenica. Tako se ti moe pomjeriti od Zorbe do Bude. No, dozvoli mi da ponovim: samo Zorba postaje Buda, a Buda nikada nije bio monah. Monah je onaj koji nikada nije bio Zorba, on je bio oaran rijeima Bude. Monah je imitator, on je laan, pseudo. On imitira Budu. On moe biti i hrianin, i budist, moe biti i dain - to ne mijenja mnogo stvar - ali on oponaa Budu. Kada monah napusti svijet, on se bori s time. To nije oputena radnja. itavo njegovo bie tei ka svijetu, a on se suprotstavlja tome. On postaje podijeljen. Pola njegovog bia je za svjetovno, a druga polovina se lakomi prema onom drugom svijetu. On se cijepa na djelove. Monah je u sutini izofrenian, podijeljena linost, izdjeljena na vii i nii nivo. Onaj nii ga vue, sve vie ga vue ukoliko biva potiskivan. A poto nije proivio nie, tako ne moe ni dospijeti do vieg nivoa. Ti moe dospjeti do vieg nivoa svijesti samo ako si proivio nii. Ti moe dospjeti do vieg samo kroz agoniju i ekstazu nieg. Prije no to je lotos postao to to jeste, morao je krenuti iz mulja. Mulj je njegov svijet. Monah je pobjegao od mulja, blata - on nikada nee postati lotos. To je isto kao da se lotosovo sjeme plai blata. Moda je to zbog ega koji kae: "Ja sam lotosovo sjeme. Ja ne mogu pasti u blato. No, tada e ostati samo sjeme - nikada se nee rascvjetati u lotos. Ukoliko eli cvetati kao lotos, mora najprije pasti u blato. Mora se ivjeti u toj kontradikciji. Bez te protivurjenosti ivljenja u blatu, nemogue je proi na onu drugu stranu. 62

Ja bih bio poslednji koji bi elio da vas naini monasima, zato nije udo to su monasi protiv mene. Ja elim da budete ukorijenjeni u zemlji. Sasvim se slaem sa Fridrihom Nieom kada kae: "Ja vas preklinjem, brao moja, ostanite vjerni zemlji i ne vjerujte onima koji govore o onozemaljskoj nadi". Naui svoju prvu lekciju vjere, vjerujui zemlji. To je sada tvoj dom. Ne tei za drugim svijetom. ivi ovaj ivot, ivi ga sa intenzitetom, sa strau. ivi potpuno, svim svojim biem. A iz te potpune vjere, iz tog strasnog ivljenja, iz ljubavi, veselja, ti e biti sposoban da izae iz toga. Onaj drugi svijet je sakriven u ovom svijetu. Buda je spavao u Zorbi. On je trebao da se probudi. I nita te ne moe probuditi do sami ivot. Ja sam ovdje da ti pomognem da bude gdje si - u bilo kom stanju ivota da si - ivi to stanje potpuno. Samo ivjei potpuno, ivot se moe transcendirati. Zato prvo postani Zorba, cvijet ovog svijeta, i sa tim otkrivenim svojstvima dospjee do Bude - cvijeta onog svijeta. OVO je samo manifestacija onog drugog, a ono drugo je neiskazani dio ovoga.

MOJA PORUKA Moja poruka je jednostavna. Moja poruka je novi ovjek, homo novus. Stari koncept ovjeka je bio ili/ili; materijalista ili spiritualista, moral ili nemoral, grijenik ili svetac. To je bilo bazirano na podjelama, raskolu. To je stvorilo izofreno ovjeanstvo. itava prolost ovjeanstva je bila bolesna, nezdrava, suluda. Za tri hiljade godina je bilo pet hiljada ratova. To je krajnje suludo; to je nevjerovatno. To je glupo, neinteligentno, nehumano. Kada jednom ovjeka podijelite na dvoje, vi stvorite patnju i pakao u njemu. On nikada ne moe biti zdrav i ne moe biti cjelovit, 63

ona druga strana koja je odbaena e nastojati da se osveti. Ona e nastojati da nae naine i sredstva da nadvlada dio koji ste nametnuli sebi. Vi ete postati bojno polje, graanski rat. To je bio sluaj u prolosti. U prolosti nijesmo bili sposobni da stvorimo istinsko humano bie ve humanoide. Humanoid je neko ko izgleda kao ljudsko bie ali je krajnje obogaljen, paralizovan. Njemu nije bilo doputeno da se rascvjeta u svojoj potpunosti. On je polovian, a poto je polovian, on je uvijek u patnji i napetosti; on ne moe slaviti. Samo cjelovit ovjek moe slaviti. Slavlje je miris cjelovitog bia. Samo drvo koje je potpuno ivjelo e procvjetati. ovjek jo nije procvjetao. Prolost je bila veoma mrana i sumorna. To je bila mrana no due. A poto je to bilo potiskivano, to je postalo agresivno. Ako se neto potiskuje ovjek postaje agresivan, on gubi sve njegove njene kvalitete. To je sve do sada uvijek bilo tako. Mi smo doli do take kada se staro treba odbaciti a novo pozvati. Novi ovjek nee biti ili/ili; on e biti oboje. Novi ovjek e biti prizeman i duhovan, svjetovan i onostran. Novi ovjek e prihvatiti svoju cjelovitost i ivjee bez unutranjih podjela, on nee biti u raskolu. Njegov bog se nee suprotstavljati avolu, njegova moralnost nee biti u suprotnosti sa nemoralnou; on nee poznavati suprotnosti. On e prevazii dvojnost, on nee biti izofren. Sa novim ovjekom e doi i novi svijet jer e novi ovjek shvatati stvari na sasvim drugaiji nain i ivjee sasvim drugaiji ivot koji se jo nije ivio. On e biti mistik, pjesnik, naunik, sve to zajedno. On nee birati: on e kao takav biti neizbirljiv. To je ono emu vas uim: homo novus, novi ovjek, a ne humanoid. Humanoid nije prirodan fenomen. Humanoid je stvoren od strane drutva od svjetenika, politiara, pedagoga. Humanoid je stvoren, on je proizveden. Svako dijete dolazi kao ljudsko bie: potpuno, cijelo, ivo, bez ikakvog raskola. Drutvo odmah poinje da ga gui, davi, da ga sjecka na djelove, govori mu to da radi a to da ne radi, to da bude a to da ne bude. Njegova cjelina se ubrzo gubi. On poinje osjeati krivicu za svoje itavo bie. On odbacuje vie nego to je prirodno, i u tom odbacivanju on postaje nekreativan. Tada e biti samo djelimian, a djeliminost ne moe da plee, dio ne moe da 64

pjeva, i dio je uvijek pogibeljan jer ne zna to je ivot. Humanoid ne moe imati svoju volju. Drugi odluuju za njega njegovi roditelji, uitelji, voe, svjetenici; svi oni mu oduzimaju svu njegovu volju. Oni odluuju, oni nareuju, a on samo slijedi. Humanoid je rob. Ja vas uim slobodi. Sada ovjek treba da uniti sve vrste robovanja i da izae iz svih zatvora nema vie ropstva. ovjek treba da postane individualan. On treba da postane buntovan. A uvijek kada je ovjek postao buntovan... Ponekada bi neki ljudi pobjegli od tiranije prolosti, ali tek ponekada ponegdje Isus, ponegdje Buda. Oni su izuzeci. A ak ni ti ljudi, Buda i Isus, nijesu mogli ivjeti potpuno. Oni su pokuali ali je itavo drutvo bilo protiv njih. Moj koncept novog ovjeka je taj da e on biti Grk Zorba i da e biti Gautama Buda, takoe: novi ovjek e biti Zorba Buda. On e biti osjeajan i duhovan; fiziki, krajnje fiziki u tijelu, u ulima, uivajui u tijelu i svemu to tijelo moe dati, a, isto tako, bie i velika svijest, bie veliki svjedok. On e biti Hrist i Epikur zajedno. Ideja starog ovjeka je bila odricanje; ideja novog ovjeka e biti radovanje. A takav novi ovjek dolazi svakog dana, on stie svakog dana. Ljudi jo nijesu postali svjesni njega. Zapravo, on je ve nastao. Stari umire, stari je na svojoj samrtnoj postelji. Ja ne tugujem zbog toga, i kaem, molim vas, ne tugujte za tim. Dobro je da on umire jer iz njegove smrti e se novo ukazati. Smrt starog e biti poetak novog. Novo moe doi samo kada staro bude sasvim mrtvo. Pomozite starom da umre, a pomozite i novom da se rodi! I zapamtite, staro ima svo potovanje, cijela prolost e mu biti podrka; a novo e biti jedan sasvim udan fenomen. Novo e biti toliko novo da nee biti potovano. Svaki napor e biti uinjen da se uniti novo. Novo ne moe biti potovano ali u novom je budunost itavog ovjeanstva. Novo treba uvesti. Moj posao se sastoji od toga da stvorim polje Bude, jedno energetsko polje u kojem e se moi roditi novo. Ja sam samo primalja koja pomae da novo doe u svijet koji to jo ne prihvata. Novo e trebati mnogo podrke onih koji to razumiju, od onih koji ele da se takva revolucija dogodi. A vrijeme je sazrelo, ono nikada prije nije bilo tako zrelo. Pravo je vrijeme, nikada prije nije bilo tako pravo vrijeme. 65

Novo e se ukazati, prodor je sada mogu. Staro je toliko propalo da ak i sa najveom podrkom ne moe opstati; ono je osueno na propast! Mi to moemo odlagati, moemo uvaavati staro; to e biti samo proces odlaganja. Novo treba da doe: najvie to moemo je da mu pomognemo da doe ranije; ili to moemo ometati i odlagati njegov dolazak. Dobro bi bilo da mu pomognemo. Ako doe ranije, ovjeanstvo e jo imati budunost, i to veliku budunost: budunost slobode, budunost ljubavi, budunost radosti. Ja vas uim novoj religiji. Ova religija nee biti hrianstvo, nee biti ni judaizam, nee biti ni hinduizam. Ova religija nee imati nikakav pridjev. Ova religija e biti isti religiozni kvalitet cjelovitog bia. Moji sanijasini treba da budu prvi zraci sunca koje se ukazuje na horizontu. To je ogroman zadatak, to je skoro nemogu zadatak ali poto je nemogu, to e privui one kod kojih je ostalo jo malo due. To e stvoriti veliku udnju kod svih onih ljudi koji imaju jo smjelosti skrivene u njihovim biima, koji su hrabri, vrli, jer zaista to treba da stvori vrli novi svijet. Ja govorim o Budi, ja govorim o Hristu, ja govorim o Krini, ja govorim o Zaratustri tako da sve to je bilo najbolje i sve to je bilo dobro u prolosti moe biti sauvano. Ali to su samo nekoliko izuzetaka. itavo ovjeanstvo je ivjelo u velikom ropstvu, u lancima, u raskolu, u ludilu. Ja kaem da je moja poruka jednostavna ali e biti veoma teka, naporna da bi se ostvarila. Ali to je tea, vie neostvariva, vei je izazov. A vrijeme je pravo zato jer je Istok promaio, a i Zapad je promaio. Neka vea sinteza je potrebna u kojoj se mogu Istok i Zapad sresti, gdje se mogu sresti religija i nauka. Religija je propala je je ona bila onostrana i zanemarivala je ovaj svijet. A vi ne moete zanemariti ovaj svijet; zanemariti ovaj svijet znai zanemariti i svoje korijene. Nauka je promaila jer je zapostavila drugi svijet, unutranji, a vi ne moete zapostaviti cvijee. Kada jednom zapostavite cvijee, vae najdublje bie, ivot tada gubi svaki smisao. Drvo treba korijene, tako i ovjek treba korijene, a korijeni mogu biti samo u zemlji. Drvo treba otvoreno nebo da bi moglo da raste, da doe do velikog lia i da ima 66

hiljade cvjetova. Samo tada je drvo ispunjeno, samo tada drvo moe osjetiti znaaj i smisao, a ivot postati bitan. ovjek je drvo. Religija je propala jer je govorila samo o cvijeu. Ti cvjetovi su ostali filozofini, apastraktni; oni se nikada nijesu materijalizovali. Oni se ne mogu ni materijalizovati jer nijesu podrani od zemlje. A i nauka je promaila jer je brinula samo o korijenima. Korijeni su runi i oni ne mogu procvjetati. Zapad pati usljed previe nauke; Istok pati zbog previe religije. Sada trebamo novo ovjeanstvo u kojem e religija i nauka postati dva aspekta jednog ovjeka. A most treba da bude umjetnost. Zato kaem da e novi ovjek biti mistik, pjesnik i naunik. Samo umjetnost moe biti most izmeu nauke i religije poezija, muzika, skulptura. Kada jednom uvedemo tog novog ovjeka u egzistenciju, zemlja tada po prvi put moe postati ono to treba da bude. Ona e postati raj: ovo nae tijelo Buda, ova naa zemlja - raj!

67

OSHO
Oshovo uenje se ne moe podvesti ni pod jednom kategorizacijom, pokrivajujui sve aspekte sa kojima se drutvo suoava: od individualnog traganja za smislom ivota do najbitnijih drutvenih i politikih pitanja dananjice. Njegove knjige nijesu pisane ve su prenoene sa audio i video zapisa koje je Osho davao na predavanjima pred meunarodnom publikom u periodu od 35 godina. Osho je od strane Sunday Times u Londonu opisan kao jedan od 1000 tvoraca 20-og vijeka, a od strane amerikog pisca Toma Robinsona kao najopasniji ovjek poslije Isusa Hrista O svom radu Osho je rekao da on pomae da se stvore uslovi za roenje novog ljudskog bia. On je esto karakterisao to novo ljudsko bie kao Zorba Buda - sposobno da uiva u svjetovnim zadovoljstvima nalik Grku Zorbi, a isto tako da uiva u smirenosti i oputenosti nalik Gautama Budi. Sagledavajui sve aspekte Oshovog rada ukazuje se vizija proimanja drevne mudrosti Istoka sa najviim potencijalima nauke i tehnologije Zapada. Osho je takoe poznat po svom revolucionarnom doprinosu unutarnje transformacije sa pristupom meditaciji prilagoenoj savremenom ivotu. Njegove jedinstvene Aktivne meditacije su osmiljene da prvenstveno oslobode od akumuliranog stresa u tijelu i umu tako da se lake moe iskusiti slobodno i oputeno stanje meditacije.

*
Osho je roen 11. decembra 1931. u Kuevadi, Madija Prade, Indija, kao najstariji sin trgovca tekstilom, koji je pripadao dainskoj religiji. Od njegovog najranijeg djetinjstva bio je buntovan i nezavisan duh, insistirajui na linom iskustvu istine umjesto slijepog prihvatanja znanja i vjerovanja primljenih od drugih. Osho doivljava prvi bljesak prosvjetljenja (satori) sa etrnaest godina. Tih godina eksperimentie sa 68

meditacijama. Najvie je uivao u tome da izaziva svoju izdrljivost vjebajui razne tehnike disanja, plivajui u rijeci i borei se sa rjenim brzacima. Nakon to je u svojoj dvadeset i prvoj godini doivio Prosvjetljenje, Osho zavrava studije filozofije, doktorira 1956. i provodi nekoliko godina predavajui filozofiju na Univerzitetu u abalpuru. Istovremeno je putovao Indijom i drao predavanja, izazivajui ortodoksne religiozne voe na javne polemike, ispitivao tradicionalna vjerovanja, i sretao ljude svih ivotnih pravaca. Intenzivno je itao sve to je mogao da pronae, neprekidno teei da usavri svoje znanje o vjerovanjima i psihologiji savremenog ovjeka. Krajem ezdesetih godina prolog vijeka, Osho je poeo da razvija svoju jedinstvenu Dinamiku meditaciju. Savremeni ovjek, govorio je, optereen je prevazienim tradicijama i tjeskobama koje namee savremeni nain ivota, zato mora proi kroz duboki proces proienja prije no se suoi sa otkriem oputenog stanja meditacije. 1974. Osho osniva aram u Puni koji postaje oaza za moderne tragaoce za istinom. Tadanji predsjednik Indije, Moradi Desaj, tradicionalni indus, godinama je spreavao sve napore Oshovih uenika da presele aram u jedan zabaeni dio Indije, gdje bi bili u mogunosti da eksperimentiu sa njegovim uenjem i stvore zajednicu koja bi se samofinansirala i koja bi ivjela u duhu meditacije, ljubavi, kreativnosti i smijeha. 1981. Oshovi uenici kupuju veliko imanje u pustinji centralnog Oregona. Oko njega se stvara model poljoprivredne zajednice, koja se razvija nevjerovatnom brzinom, pokazujui impresivne rezultate pretvaranjem pustinje u zelenu oazu, sposobnu da hrani 3000 ljudi. Na ljetnim festivalima prisustvovalo je i do 20 000 ljudi iz cijeloga svijeta, koji su stanovali i hranili se u Rajnepuramu. S druge strane, amerika vlada odbija Oshov zahtjev za odobrenje stalnog boravka; sam grad Rajnepuram postaje izloen napadima oregonskih vlasti i hrianske veine. 1985. Oshova sekretarica i nekoliko lanova uprave iznenada naputaju zajednicu i cio niz ilegalnih djela, koja su poinili, izlazi na 69

vidjelo. Osho poziva amerie vlasti da obave temeljnu istragu to one iskoritavaju da bi pojaale svoju borbu protiv zajednice. Osho biva uhapen. Put do mjesta gdje je trebalo da mu se sudi a koji uobiajeno traje nekoliko sati avionom, produio se na ak osam dana. Nekoliko dana se ak nije znalo ni gdje se nalazi, a kasnije je Osho priao da su ga u Oklahomu uveli pod imenom "Dejvid Vaington" i strpali u karantin zajedno sa zatvorenikom koji je bolovao od herpesa, bolesti koja je fiziki oslabljenom Osho mogla biti kobna. Sat vremena prije nego to je konano trebao biti osloboen, poslije dvadeset dana muka, otkrivena je bomba u zatvoru. Svi su bili evakuisani osim Osho. U zatvoru su ga kroz hranu trovali opasnim talijumom, koji je do kraja ostao u njegovoj krvi, ruei mu ionako krhko zdravlje. Naposlijetku, na savjet svojih pravnika, Osho je priznao krivicu za dva od trideset i etiri prekraja kojim su ga teretili i na taj nain izbjegao dalje rizike po ivot od strane amerikog pravosua. Upotrijebio je "Alfred klauzulu", po kojoj se neko moe proglasiti krivim iako to nije svojom linom krivicom. Nakon plaanja kaucije od 400.000 dolara i zabrane ulaska u Ameriku za narednih pet godina, on naputa tu zemlju privatnim avionom, te leti za Indiju. Nedjelju dana kasnije, zajednica u Oregonu se poela raspadati. Naredne 1986. godine Osho nije bio dozvoljen boravak ni u jednoj od drava u koje bi se uputio: Grka, vicarska, vedska, Engleska, Irska, Kanada, Holandija, Njemaka, Italija, Urugvaj, Jamajka, Portugal, odbijali su da ga puste u svoju zemlju ili bi mu svega nekoliko dana po ulasku u zemlju ponitavali vizu i proglaavali ga nepoeljnim. U Urugvaju saznaje zato nije bio puten u druge zemlje. Teleksi sa informacijama o navodnim krijumarenjima stvari i droge te prostituciji stizali su uvijek neposredno prije nego to bi se on obratio toj zemlji za vizu, to bi logino prouzrokovalo reakcije policije. Tako je Osho svojim radikalnim razobliavanjem svih vrsta ljudske i vlastodrake lai i licemjerstva, zasluio titulu "svjetskog dravnog neprijatelja", kakvu nemaju ni okorjeli kriminalci. Posljednje tri godine svog ovozemaljskog ivota proveo je u svom aramu u Puni. Oshovi govori uenicima i tragaocima irom svijeta objavljeni su u vie od est stotina tomova, i prevedeni na preko trideset jezika. 70

Kao to sam kae: "Moja poruka nije doktrina, niti filozofija. Moja poruka je zapravo alhemija, nauka transformacije, tako da jedino oni koji su spremni da umru takvi kakvi jesu i budu roeni ponovo u neem tako novom da ga sada ne mogu ak ni zamisliti... jedino takva nekolicina hrabrih ljudi e biti spremna da slua jer sluanje postaje riskantno." "Sluajui, vi preduzimate prvi korak ka tome da budete preporoeni. Tako, to nije filozofija od koje jednostavno moete napraviti ogrta i hvalisati se njom. To nije doktrina u kojoj moete nai utjehu za uznemiravajua pitanja. Ne, moja poruka nije neka verbalna komunikacija. Ona je mnogo riskantnija. Ona nije nita manja od umiranja i ponovnog roenja." Poto je posljednje dvije godine uglavnom drao predavanja o zenu, istovremeno se usmjeravajui na samu sr svoga uenja, spajajui i ponitavajui u sebi sve tradicije, uenici su ga nazvali Osho, po jednom zen-kalueru, to znai "novi ovjek". Osho je napustio svoje tijelo 19. januara 1990. Njegova prostrana komuna u Puni, Indija, nastavlja da bude jedan od najveih centara za spiritualni rast na svijetu, privlaei hiljade meunarodnih posjetilaca, koji dolaze da uestvuju u njenim meditacijama, terapijama, radu na tijelu i kreativnim programima.

71

OSHO INTERNACIONALNA KOMUNA Komuna je kola misterije za unutarnje istraivanje. To je najvea mogua avantura i najvei ples. Stazom kojom treba da putuje, treba da putuje sam; znajui to, mnogi su putovali sami dajui ogroman podsticaj. ... male oaze u kojima se ivi sa sasvim drugaijom vizijom, sa sasvim drugaijim ciljem; gdje se ivi sa svrhom, smislom, gdje se ivi sa metodom, gdje se ivi budno, svjesno, probueno; gdje ivot nije sluajnost, gdje ivot poinje da bude sve vie rast u odreenom smjeru. Ovo nije indijski aram; ovo je jedna internacionalna komuna gdje se susreu ljudi sa Istoka i Zapada. Ova komuna predstavlja cijelo ovjeanstvo, ne iz prolosti ve budunosti. Na napor je usmjeren ka tome da omoguimo da meditacija postane dostupna svakome; svakome ko eli da meditira; meditacija je prilagoena svakom tipu ovjeka. Ako on treba odmor, tada e odmor biti njegova meditacija. "Sjedei u tiini i ne inei nita, proljee dolazi i trava raste sama od sebe" - to e biti njegova meditacija. Mi treba da pronaemo toliko mnogo dimenzija meditacije koliko ima tipova ljudi na svijetu. A nain ne treba da bude tako striktan jer ne moete nai dvije sline osobe. Ovo je revolucija. Individua ne treba da se uklapa u naine; naini treba da se ugode individui. Zato ovdje nailazite na tako puno meditacija. Metod moe biti aktivan ili pasivan, to nije bitno, cilj je isti: kako da vas uine smirenim, da sve misli nestanu i da budete nalik ogledalu, da odraavate to to jeste.

72

OSHO INTERNACIONALNI MEDITACIONI RESORT Puna, Indija Oshov internacionalni meditacioni resort je znaajno mjesto za odmor gdje posjetioci mogu ostvariti direktno lino iskustvo novog naina ivljenja sa vie svjesnosti, oputenosti i radosti. Locirano u Puni na 150 km juno od Mumbaija (Bombaj), Indija, odmaralite nudi raznovrsne programe hiljadama ljudi iz cijelog svijeta koji dolaze svake godine. Meditacioni resort se prostire na preko 15 hektara kultivisane ume u dijelu grada zvanog Koregaon Park. Odmaralite posjeduje ogranien smjetajni kapacitet za posjetioce u novoizgraenom hotelu, ali u najblioj okolini postoji mnotvo privatnih apartmana i hotela pogodnih za kratak ili dui boravak. Programi u resortu su bazirani na Oshovoj viziji drugaijeg ljudskog bia koje je sposobno da kreativno uestvuje u svakodnevnom ivotu ali i da se oputa u tiini i meditaciji. Veina programa se odvija u savremenom i klimatizovanom prostoru i ukljuuje niz individualnih vjebi, kurseva i radionica koje pokrivaju mnotvo aspekata: od umjetikih formi do holistikih zdravstvenih tretmana, linog preobraaja i terapija, ezoterikih nauka, zen pristupa sportu i rekreaciji, raznim relaksacionim metodama i mnogim drugim ivotno znaajnim aspektima za mukarce i ene. Individualne i grupne radionice se nude tokom cijele godine kao i cjelodnevni raspored za meditacije. Unutar odmaralita postoje restorani i kafei u kojim se nude raznovrsna vegetarijanska hrana i pie, a sve spravljeno od organski uzgojenog povra sa vlastite farme. Odmaralite posjeduje svoj bezbijedni i filtrirani vodovod. Sve informacije su dostupne na sajtu: www. osho.com/resort

73

OSHO LOTOS KNJIGA www.osho-yu.me

1. KNJIGA TAJNI 2 , str. 303 2. ONOSTRANE DIMENZIJE, str. 160 3. BOANSKI SPJEV, str. 245 4. VJENO HODOAE, str. 77 5. O OSNOVNIM PRAVIMA OVJEKA, str.60 6. NOVO VIENJE OSLOBOENJA ENE, 7. IVOT, LJUBAV, SMIJEH, str. 105 8. NARANDASTA KNJIGA, str. 140 9. TRAVA RASTE SAMA OD SEBE, str. 115 10. BUNTOVNIK, str. 95 11. SMRT - NAJVEA IZMILJOTINA, str. 115 12. OD SEKSA DO NADSVIJESTI, str.160 13. MISTINA TEOLOGIJA, str. 307 14. NEMA VODE, NEMA MJESECA, str. 250 15. ZDRAVLJE, str. 40 16. DINAMINA MEDITACIJA, str. 60 17. STOTINU PRIA ZA DESET HILJADA BUDA, str. 90

74

Edicija OSHO LOTOS KNJIGA

Izdava Slobodan Vukovi

* OSHO Novi ovjek Zorba Buda * Lektor Lila Isakovi Korektor Dojna Lapadat *

tampa 3MMakarije - Podgorica tira 500 75

Novi ovjek e biti mistik, pjesnik, naunik, sve zajedno... To je moj koncept potpunog ovjeka. Samo cjelovit ovjek moe slaviti. Slavlje je miomiris cjelovitog bia. Izmeu nauke i meditacije samo umjetnost moe biti most poezija, muzika, skulptura. Kada jednom dovedemo tog novog ovjeka u egzistenciju, zemlja e po prvi put postati to to treba da bude. Ona e postati raj: ovo nae tijelo, tijelo Bude, ova naa zemlja, zemlja raja!

OSHO LOTOS KNJIGA www.osho-yu.me

76