ANALITIKI HIJERARHIJSKI PROCES: MOGUNOSTI PRIMJENE U POSTUPKU JAVNIH NABAVA

1. UVOD U bilo kojem podruju, odluivanje je uvijek izbor izmeu moguih alternativa i to odluivanje temeljeno na cilju koji se eli postii. Donoenje odluka je kompleksan proces koji ovisi o mnogo imbenika, jer osim alternativa izmeu kojih se mora donijeti odluka postoje i razni kriteriji po kojima se svaka alternativa mora ocjeniti. Ovaj proces podrazumijeva izbor neke od alternativa kojima se rjeava dani problem. Podaci i informacije o elementima problema odluivanja odgovarajuim postupcima saimaju se u jedan broj za svaku alternativu, te se na temelju tih vrijednosti odreuje rang lista alternativa. U problemu odluivanja postoje ciljevi koji se ele postii odlukom, kriteriji kojima se mjeri postizanje tih ciljeva, teine tih kriterija koje odraavaju njihovu vanost i alternativna rjeenja problema. Odluke povezane sa situacijama iz svakodnevnog ili poslovnog okruenja poput izbora strategije tvrtke, tehnikog rjeenja, mjesta, visine i dinamike ulaganja ovise o velikom broju meusobno povezanih i esto potpuno konfliktnih kriterija. Problem se javlja kako ispravno procijeniti vanost tih faktora, kako izvesti sustav prioriteta koji moe dovesti do dobre odluke o izboru najbolje alternative. Jedna od najpoznatijih tehnika znanstvene analize scenarija i donoenja odluka konzistentnim vrednovanjem hijerarhija jest Analitiki hijerarhijski proces (Analytic Hierarchy Process AHP). Kao najznaajniju prednost AHP-a mogue je istaknuti to to prevladava ogranienja ljudske percepcije u sluajevima gdje se javlja vie kriterija i vei broj alternativa, te nain koji je slian ljudskom razmiljanju (usporeivanje u parovima) omoguava usporedbu alternativa. Jedan od razloga zbog kojih se AHP metoda jako mnogo koristi za rjeavanje problema u raznim podrujima ljudskog djelovanja u posljednja dva desetljea je jednostavan i efikasan softver Expert Choise koji olakava i ubrzava donoenje odluke. Upotreba AHP u dananje vrijeme vidljiva je kod donoenja odluka u gospodarstvu kod stratekog planiranja, svih vrsta odluka vezanih uz vodstvo, odluka u poljoprivredi (odabir sorte, tla i naina uzgoja), odluka o lociranju nekog postrojenja (elektroenergentski sektor), odluka u informatici, a proces je mogue koristiti i za donoenje vlastitih individualnih odluka npr. o kupnji stana, automobila i sl.

Kao primjer koritenja AHP-a u ovom radu bit e analizirano donoenje odluke u postuku provoenja javnih nabava usluga. U primjeru e biti obraen postupak izbora izvoaa radova za izradu Prostornog plana. Analitiki hijerarhijski proces pokazao se kao prikladna tehnika u sluaju javnih nabava jer omoguuje odabir alternative koja je najbolja i koja najvie zadovoljava potrebe korisnika na nain da sagledava meusobne odnose svih alternativa po svim kriterijima.

2. ANALITIKI HIJERARHIJSKI PROCES KAO ALAT ZA DONOENJE ODLUKA Analitiki hijerarhijski proces (Analytic Hierarchy Process - AHP) predstavlja jednu od najpoznatijih tehnika znanstvene analize scenarija i donoenja odluka konzistentnim vrednovanjem hijerarhija ije elemente ine ciljevi, kriteriji, podkriteriji i alternative. Reference proizvoaa i pregled interneta pokazuju da se AHP intenzivno koristi za odluivanje u oblastima menadmenta, upravljanja, alokacije i distribucije. Analitiki hijerarhijski proces nije magina formula ili model koji pronalazi pravi odgovor. Bolje reeno, to je proces koji pomae donositelju odluke pronai bolji odgovor.1

2.1. Teorijska koncepcija AHP-a Analitiki hijerarhijski proces kao strukturiranu tehnika koja slui za donoenje kompleksnih odluka razvio je 1980. Thomas Saaty-a, a pokazala se iznimno korisnom za analizu kompleksnih problema s vie moguih rjeenja, te za organizaciju informacija koritenih prilikom odluivanja.2 Primjenom u potupku u donoenju odluka ova tehnika pomae pojedincu da opie opi postupak odluivanja kroz dekompoziciju kompleksnog problema na hijerarhijsku strukturu s vie razina ciljeva, kriterija, podkriterija i alternativa.3 Analitiki hijerarhijski proces je vrlo blizak ljudskom nainu razmiljanja jer klasificira elemente po odreenoj hijerarhiji, a zatim usporeuje alternative prema odreenim kriterijima, te nakon dobivanja poretka sintetizira rezultate iz pojedinanih zakljuaka i
1 2

Forman, H. E. i Selly, M.A., (2001), Decision by Objectives: How to convince others that you are right, str. 14 http://en.wikipedia.org/wiki/Analytic_Hierarchy_Process, pristupljeno [30.4.2012] 3 Saaty, T. L., (2002), Decision Making with the Analytic Hierarscy Process, str. 215

odreuje ope prioritete. Kada je rije o stukturi ovog modela, ona se moe promatrati kao osnovna ili kao sloena struktura ovisno o prirodi problema koji se treba rijeiti. Osnovna struktura AHP-a sastoji se od sljedeih elemenata:
CILJ postavljen u samom problemu, kada se odredi problem postavljen je i cilj, KRITERIJI element ili imbenik u okviru kojeg se promatraju alternative za

odluivanje i
ALTERNATIVE mogunosti razliitog izbora odluke za postizanje postavljenog

cilja.4 Modeliranje problema i kreiranje strukture modela je najkreativniji dio procesa donoenja odluka, a prema Saaty-u je za uspjeno modeliranje potrebno slijediti sljedee korake:
1. Identificirati cilj to se eli postii, koji je glavni problem koji se treba rjeiti.

2. Identificirati podciljeve glavnog cilja ako je potrebno odrediti i vremensku granicu za rjeavanje problema. 3. Odrediti kriterije koji se moraju zadovoljiti kako bi se ostvarili podciljevi glavnog cilja. 4. Identificirati podkriterije za svaki kriterij oni se mogu odrediti pomou rangova vrijednosti, razliitim parametrima ili opisno npr. visoko, srednje, nisko. 5. Identificirati sudionike u procesu. 6. Identificirati ciljeve sudionika.
7. Identificirati politike (stavove) sudionika.

8. Identificirati mogunosti ili rjeenja.

9. Za da/ne odluke uzeti najpreferiranije rjeenje i usporediti koristi i trokove za to

rjeenje u sluaju donoenja odnosno ne donoenja odluke.

Pavlovi, I., (2005), Kvantitativni modeli i metode u poslovnom odluivanju, Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru, Sveuilite u Dubrovniku, str. 393

10. Uraditi korist/troak analizu koristei granine vrijednosti uzeti u obzir i rizik

alternativa uz promatranje troka takoer.5

Osnovnu hijerarhijsku stukturu modela AHP mogue je prikazati i slikom 1. iz koje je mogue donijeti nekoliko zakljuaka. Cilj je uvijek na vrhu i ne moe se usporeivati ni s jednim drugim elementom. U prvoj razini je n kriterija koji se u parovima svaki sa svakim usporeuju u odnosu na prvi nadreeni element na vioj razini, ovdje je to cilj na nultoj razini. Potrebno je n*(n-1)/2 usporedbi. Slika 1. Osnovni AHP model s ciljem, kriterijima i alternativama CILJ

KRITERIJ 1

KRITERIJ 2 . . . .. . . .

KRITERIJ k

ALTERNATIVA 1

ALTERNATIVA 2
Izvor: Saaty, Vargas (2001)

ALTERNATIVA n

Sloene strukture AHP modela se sastoje od jo nekih elemenata (scenarija, podkriterija, nizova intenziteta, grupa alternativa, initelja i sl.) koji oteavaju grafiki prikaz istih pa e se u ovom radu ograniiti na prikaz osnovne strukture AHP modela.

2.2. Raunanje teina usporeivanjem po parovima Usporeivanje alternativa i kriterija po parovima jedna od glavnih pretpostavki na kojima je razvijena metoda AHP-a. Znaajana prednost AHP-a u odnosu na druge metode za donoenje odluka jest to to ova metoda omoguava usporedbu i po kvantitativnim i po kvalitativnim
5

Saaty, T. L., (1980), How to make a decision - Analytic Hierarchy Process, McGraw Hill International, str.78, dostupno na www.books.google.com

imbenicima istovremeno, tj. ona dopunjava i ujedinjava ove imbenike tako da oni nisu meusobno suprotstavljeni i mogu se usporeivati na jednak nain kao i kvantitativni (ili kvalitativni) faktori meusobno. Usporeivanje u parovima predstavlja usporeivanje u parovima na svim razinama hijerarhije odnosno sastoji se od usporeivanja svake alternative prema svakoj, u parovima po svakom kriteriju. U okviru jednog kriterija promatra se prva alternativa i pojedinano se odreuje njenu prednost prema svakoj ostaloj alternativi u okviru kriterija, te se dobiveni brojevi oznae sa a1j, j = 1,2,..n. Zatim se promatra druga alternativa i odrede njene prednosti prema treoj i ostalim alternativama do n, te dobiveni brojevi oznae sa a2j , zakljuak je da je znaenje elementa a2j i a1j, isto. Nastavlja se s usporeivanjem do zadnje alternative. Primjerice, ukoliko se drugoj alternativi ne daje prednost prema treoj, nego se odredi suprotno, problem se rjeava tako da se odredi prednost tree alternative prema drugoj i reciprona vrijednost tog broja e biti prednost druge alternative prema treoj. Prilikom usporeivanja uzima se da je svaka alternativa u prednosti jednaka prema samoj sebi i dobivaju se brojevi aii koji su jednaki jedinici za svako i. Na osnovu ovih smjernica popunjava se tablica usporeivanja i dobiju se elementi matrice aij koja se oznaava s A i ona je matrica usporeivanja parova alternativa za jedan kriterij.6 Osim usporeivanja alternativa po kriterijima, potrebno je usporedititi i kriterije meusobno u parovima kako bi se dobila jasna slika o poretku i vanosti samih kriterija jednog prema drugom.

2.3. Saatyeva skala U procjeni vrijednosti omjera teina kriterija i vanosti alternativa slui nam Saaty-eva skala koja nam pomae procijeniti omjere vanosti dvaju kriterija kada se njihove vrijednosti izraavaju kvantitativno, kvalitativno i u razliitim mjernim jedinicama. Saaty-eva skala je omjerna skala koja ima pet stupnjeva intenziteta i etiri meustupnja, a svakom od njih odgovara vrijednosni sud o tome koliko puta je jedan kriterij vaniji od drugog.7

6
7

Pavlovi, I., cit. dj. str. 394 do 397 Saaty, T. L., (2002), cit. dj. str. 220

Ova skala koristi se i kod usporeivanja dviju alternativa, ali u tom sluaju se vrijednosti sa skale interpretiraju kao prosudbe koliko puta vea prednost (prioritet) se daje jednoj alternativi u odnosu na drugu. Iz tablice 1. se vidi da je vrijednost 9 maksimalna vrijednost koja se moe dati omjeru vanosti kriterija. Moe se postaviti pitanje, imamo li mi u svom sustavu vrijednosti pravi osjeaj za tu i ostale vrijednosti sa Saatyeve skale? Tablica 1. Saatyeva skala omjera vanosti Intenzitet vanosti 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Definicija Jednaka prednost Slaba Umjerena prednost Umjereno plus Snana prednost Objanjenje Dvije aktivnosti ostvarenju cilja. jednako doprinose

Iskustvo i procjena umjereno preferiraju jednu aktivnost u odnosu na drugu. Iskustvo i procjena snano preferiraju jednu aktivnost u odnosu na drugu.

Reciprone vrijednosti gore navedenog

Omjeri

Snaan plus Vrlo snana ili izriita Aktivnost je snano preferirana u odnosu prednost na drugu, njena prednost je dokazana u praksi. Vrlo, vrlo snana Ekstremna prednost Dokazi za prednost jedne alternativne nad drugom su na najviem moguem nivou potvrivanja. Ako aktivnost i ima broj Racionalna pretpostavka. razliit od nule dodijeljen u usporedni s aktivnosti j, onda aktivnost j usporeena s i ima dodijeljenu recipronu vrijednost tog broja. Omjeri koji proizlaze iz Ako bi se konzistentnost morala odrati skale. koritei n numerikih vrijednosti iz raspona matrice.
Izvor: Saaty, (2002)

2.4. Odreivanje koeficijenata prioriteta

Odreivanje koeficijenata prioriteta se temelji na teoriji ortonormiranih ili ortogonalnih matrica (matrica kojima su inverzna i transponirana matrica jednake). Polazi se od matrice A koja je dobivena usporeivanjem parova alternativa ili kriterija. Ova matrica nije strogo konzistentna, ali je vrlo blizu konzistentnosti. Nekonzistentnost se sastoji u tome ako je odreena prednost prve alternative prema drugoj i prve prema treoj, istovremeno nije odreena i prednost prve prema treoj. Ova nekonzistentnost je dobra jer neograniava kreativnost istraivaa, ali se ipak treba pratiti kroz mjerenje koeficijenta konzistentnosti. Odreivanje koeficijenata prioriteta se moe opisati kroz sljedee korake: 1. korak Prvi stupac matrice A se normira tako da se zbroje svi elementi prvog stupca i dobivenim brojem podijeli svaki element tog stupca, odnosno vri se transformacija matrice A u matricu A' na sljedei nain; a'k1 =
a11 ak1 + a 21 + ... + an1

Na ovaj nain normiraju se svi stupci matrice A i dobije se matrica A' s elementima a'ij, zbroj elementa prvog stupca matrice A' jednak je 1. 2. korak Transformira se matrica A' u vektor v s elementima v1, v2,....,vn, koji su pojedinano jednaki zbroju elemenata odgovarajueg retka matrice A' podijeljene s brojem n. vk =
a ' k 1 + a ' k 2 + ... + a ' kn n

Vektor v predstavlja prioritet alternative jedan do n u okviru jednog kriterija. Prioritet se iskazuje u koeficijentu u rasponu od nula do jedan, a vei koeficijent znai vei prioritet.8 3. korak Po istom postupku koji je opisan za izraun prioriteta alternativa se moe dobiti prioritete za svaki kriterij. Dakle, potrebno je zbrojiti sve elemente u stupcu matrice kriterija, tj.normirati stupce matrice, a zatim zbrojiti retke i podijeliti s brojem kriterija. Na taj nain se dobije se matrica normiranih stupaca, odnosno vektor prioriteta kriterija koji se moe oznaiti sa k.

Pavlovi, I., cit. dj. str. 403

Koristei se izraunatim vektorima prioriteta za pojedine alternative i kriterije formira se vektor koji sadri koeficijente ukupnih prioriteta alternativa, a oznaava se s p. p= k1v1 +k2v2+ k3v3+.....+kmvm Elementi vektora p su koeficijenti ukupnih prioriteta alternativa, pri emu je p1 koeficijent ukupnog prioriteta prve alternative, p2 koeficijent ukupnog prioriteta druge alternative, sve do pn koeficijent ukupnog prioriteta n-te alternative. Najbolja alternativa je ona s najveim koeficijentom.

2.5. Konzistentnost AHP spada u popularne metode i zato sto ima sposobnost identificirati i analizirati nekonzistentnosti donositelja odluka u procesu rasuivanja i vrednovanja elemenata hijerarhije. ovjek je, naime, rijetko konzistentan pri procjenjivanju vrijednosti ili odnosa kvalitativnih elemenata u hijerarhiji. AHP na odreen nain ublaava ovaj problem tako to odmjerava stupanj nekonzistentnosti i o tome obavjetava donositelja odluka. Do nekonzistentnosti dolazi zbog pogrenog poimanja hijerarhije, nedostatka informacija, pogrenog razmiljanja ili pogreke u pisanju. Nekonzistentnost je prihvatljiva do odreene mjere, jer je u stvarnom ivotu teko postii savrenu konzistentnost. Zbog ovoga je potrebno konzistentnost mjeriti i drati nekonzistentnost u okviru prihvatljivih granica. Koeficijent konzistentnosti (CI) pokazuje dosljednost pri odreivanju prednosti, a formula za izraunavanje koeficijenta konzistentnosti glasi; CI =

max n , n 1

max

predstavlja karakteristinu vrijednost

Kada je koeficijent jednak nuli postie se stroga konzistentnost, a potpuna nekonzistentnost kada bi koeficijent bio jednak 1. Razlomak konzistencije (CR) se dobije dijeljenjem koeficijenta CI sa sluajnim indeksom RI, koji je empirijska vrijednost izraunata od mnogo generiranih matrica usporeivanja parova veliine n; 9

Saaty, T. L., (2002) , cit. dj. str. 219

CR=

CI RI

Razlomak konzistencije pokazuje razinu dosljednosti u procjenjivanju prednosti u parovima alternativa ili kriterija, te ukoliko je isti manji od 0.10 ukazuje na dovoljnu konzistentnost ili dosljednost, a ukoliko je vei od granine vrijednost 0.10 tada postoji znaajna nekonzistentnost i rezultati nisu upotrebljivi. 10

3. PRIMJER PRIMJENE ANALITIKOG HIJERARHIJSKOG PROCESA U POSTUPKU JAVNIH NABAVA 3.1. Izbor ponuaa za izradu Prostornog plana Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja donijelo je Odluku o pristupanju izradi Prostornog plana. Prema navedenoj Odluci formira se Povjerenstvo za provedbu postupka javne nabave, ukupno sedam lanova, i to: 2 diplomirana inenjera graevine, 2 diplomirana inenjera arhitekture, 1 diplomirani inenjer geodezije, 1 diplomirani pravnik i 1 diplomirani ekonomist. Izmeu ostalih zadataka, Povjerenstvu je zadueno pripremiti tendersku dokumentaciju u kojoj e, pored ostalog, biti razraeni kriteriji za sudjelovanje i kriteriji za vrednovanje ponuda, na temelju kojih e naruitelju (Ministarstvu graditeljstva) predloiti najpovoljniju ponudu za predmet javne nabave. Sukladno Zakonu o javnim nabavama11, u Odluci je definirano da se provede ogranieni postupak s pretkvalifikacijom, koji se primjenjuje u sluaju opsenih ili sloenih nabava, kada se u prvom krugu trae ponuai koji ispunjavaju profesionalne i tehnike zahtjeve za predmetnu javnu nabavu, a u drugom krugu se kvalificirani ponuai pozivaju da dostave svoje ponude s elementima na temelju kojih e se izvriti vrednovanje ponuda. Dogovoreno je da e se za vrednovanje ponuda koristiti sljedei kriterij:
10 11

Pavlovi, I., cit. dj. str. 406 Slubeni glasnik BiH, broj 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09 i 60/10

R. br. 1. 2.

Kriterij Cijena Uvjeti plaanja

Skala mjerenja numerika Ordinalna:

3. 4. 5. 6.

Referentna lista Rok izvoenja Profesionalna osposobljenost Tehnika osposobljenost

numerika numerika numerika numerika

L loi 100% po zakljuivanju ugovora A dovoljni: 50% po zakljuivanju ugovora, 50% po zavretku posla D dobri 20% po zakljuenu ugovora, 30 % po zavretku prve faze, 50 % po zavretku posla, VD vrlodobri 50% po zavretku prve faze, 50% po zavretku posla, O 100% po zavretku posla Vrijednost obavljenih istih ili slinih poslova u posljednje tri godine Broj mjeseci Broj strunih kadrova Vrijednost opreme

Kvalificirani ponuai pozvani su da dostave svoje ponude za uslugu izrade Prostornog plana. Ponuai su dostavili ponude koje su imale sljedee karakteristike: KARAKTERISTIKE PONUDE (ATRIBUTI)
PONUA CIJENA UVJETI REFERENTNA ROK PROF. TEHN. PLAANJA LISTA IZVEDBE OSPOSOB. OSPOSOB

(A1) (A2) (A3)

360.000 380.000 490.000

VD D A

2.500.000 3.500.000 7.500.000

20 20 16

14 10 26

550.000 490.000 890.000

Nakon alternativa predstavljenih po kriterijima potrebno je izvriti usporeivanje parova po kriterijima i to po sljedeim parovima:
1. Relativne prednosti tri ponuaa u odnosu na cijenu, 2. Relativne prednosti tri ponuaa u odnosu na uvjete plaanja 3. Relativne prednosti tri ponuaa u odnosu na referentu listu,

4. Relativne prednosti tri ponuaa u odnosu na rok izvedbe, 5. Relativne prednosti tri ponuaa u odnosu na profesionalnu osposobljenost, 6. Relativne prednosti tri ponuaa u odnosu na tehniku osposobljenost i 7. Relativne prednosti est kriterija u odnosu na njihov znaaj za izbor za

najboljeg ponuaa za izradu prostornog plana. Na temelju svih prikupljenih podataka i informacija, povjerenstvo je odredilo relativne prednosti za svih est kriterija i za sve alternative u tim kriterijima, to je prikazano u sljedeim tablicama: KRITERIJ CIJENA Ponua A1 Ponua A1 Ponua A2 Ponua A3 Ponua A2 2 Ponua A3 8 7

KRITERIJ UVJETI PLAANJA Ponua A1 Ponua A1 Ponua A2 Ponua A3 Ponua A2 4 Ponua A3 6 2

KRITERIJ REFERENTNA LISTA Ponua A1 Ponua A1 Ponua A2 Ponua A3 3 9 Ponua A2 4 Ponua A3

KRITERIJ ROK IZVEDBE Ponua A1 Ponua A1 Ponua A2 Ponua A3 1 4 Ponua A2 4 Ponua A3

KRITERIJ PROFESIONALNA OSPOSOBLJENOST Ponua A1 Ponua A1 Ponua A2 2 Ponua A3

Ponua A2 Ponua A3

KRITERIJ TEHNIKA OSPOSOBLJENOST Ponua A1 Ponua A1 Ponua A2 Ponua A3 3 Ponua A2 2 4 Ponua A3

Na temelju ovih tablica formiraju se odgovarajue matrice usporeivanja parova. Imamo est ovakvih matrica i oznait emo ih brojevima od 1 do 6.

1 1 A1 = 2 1 8 1 1 A5 = 2 3

2 1 1 7 2 1 5

1 8 1 7 A2 = 4 1 1 6 1 1 3 1 1 A = 6 2 5 3 1

4 1 1 2 2 1 4

1 6 2 A3 = 3 9 1 1 3 1 4 1

1 3 1 4

1 1 9 1 A = 1 4 4 4 1

1 1 4

1 4 1 4 1

Za svaku matricu izvrit emo normiranje stupaca na nain da u svakoj matrici zbrojimo elemente jednog stupca i zatim svaki element tog stupca podijelimo sa zbrojem. U nastavku su dane matrice s normiranim stupcima.

8 13 8 A'1 = 13 1 13 1 6 1 A' 4 = 6 2 3

7 11 7 22 1 22 1 6 1 6 2 3

1 12 17 2 3 7 A' 2 = 17 16 2 1 16 17 1 2 9 6 1 1 A'5 = 9 6 2 2 3 3 1 4 1 8 5 8

8 11 2 11 1 11

2 1 13 3 3 2 A'3 = 13 9 9 1 9 13 7 9 1 7 4 7

1 16 3 16 3 4 4 19 3 19 12 19

4 49 9 49 36 49

5 2 9 23 1 3 A'6 = 9 23 2 15 23 3

Za svaku od ovih matrica izraunavamo vektor prioriteta na nain da svaki redak matrice zbrojima i podijelimo s brojem alternativa (3). Na primjeru matrice A'1 iz prvog retka se izraunava prvi element vektora prioriteta na sljedei nain:

8 7 1 + + 13 11 2 =0,584 3
Na ovaj nain se izraunaju vektori prioriteta za svih est kriterija

0,584 v1 = 0,354 0,062 0,239 v = 0,137 0,623

6

0,700 v 2 = 0,194 0,107

0,074 0,167 0,230 v 3 = 0,201 v 4 = 0,167 v 5 = 0,122 0,726 0,667 0,648

Potom slijedi procjena kriterija po parovima, svaki u odnosu na ostale. Procjena je prikazana u sljedeoj tablici:
CIJENA UVJETI REFERENTNA ROK PLAANJA LISTA IZVEDBE PROF. OSPOSOB. TEHN. OSPOSOB

CIJENA UVJETI PLAANJA REFEREN. LISTA ROK IZVEDBE PROFES. OSPOSOB.

2 2

2 2 3 5 5 4 2

TEHNIKA OSPOSOB.

Na temelju prethodne tablice formira se matrica usporeivanja po parovima za kriterije nakon ega se dobije sljedea matrica:

1 1 2 1 A =2 1 2 3 2

2 1 1 2 2 5 3

2 2 1 1 2 5 2

2 1 2 2 1 4 3

1 3 1 5 1 5 1 4 1 1 2

1 2 1 3 1 2 1 3 2 1

Kao to smo i prethodno uinili,

izvrit emo normiranje stupaca matrice na nain da

zbrojimo elemente jednog stupca i zatim svaki element tog stupca podijelimo sa zbrojem.

3 5 1 1 5 1 1 5 A'= 1 1 5 1 2 5 4 5 1

4 2 7 2 2 7 1 2 7 4 2 7 1 0 2 7 2 9

4 2 5 4 2 5 2 2 5 1 2 5 2 5 4 2 5

4 2 5 1 2 5 4 2 5 2 2 5 8 2 5 6 2 5

1 1 8 2 5 6 2 5 6 2 1 1 0 3 1 7 7 1 5

3 2 8 1 1 4 3 2 8 1 1 4 3 7 3 1 4

Zatim, zbrajajui retke i dijelei sa est (jer toliko imamo kriterija) formiramo vektor prioriteta k.

0 4 ,1 1 0 8 ,0 3 ,0 8 0 8 k = 0 8 ,0 5 ,3 6 0 8 0 ,2 7 1

Konstrukcija ope prednosti

Iz vektora prioriteta v1 do v6 formiramo matricu B. Radi preglednosti, prije toga dana je tablica koja zorno predoava odnose: KRITERIJ
ALTERNATIVA CIJENA UVJETI PLAANJA REFERENTNA LISTA ROK IZVEDBE PROF. OSPOSOB. TEHN. OSPOSOB

PONUA A1 PONUA A2 PONUA A3

0,584 0,354 0,062

0,700 0,194 0,107

0,074 0,201 0,726

0,167 0,167 0,667

0,230 0,122 0,648

0,239 0,137 0,623

Matrica B e izgledati ovako:

0 8 0 7 6 3 3 ,5 4 0,7 0 0,0 4 0,1 7 0,2 0 0,2 9 B = ,3 4 0,1 4 0,2 1 0,1 7 0,1 2 0,1 7 0 5 9 0 6 2 3 ,0 2 0,1 7 0,7 6 0,6 7 0,6 8 0,6 3 0 0 2 6 4 2 6

Vektor ope prednosti izraunat emo iz matrice B, odnosno vektora vi i vektora k, prema formuli 1 v1 v12 v1m 1 2 m p1 v 2 v 2 v 2 p 2 2 m v 1 1 2 m n + k2 v n + + km v n p= = k1v +k2v +....+kmv = k1 pn U ovom primjeru imamo:

0,584 v = 0,354 0,062

1

0,700 v = 0,194 0,107

2

0,074 0,167 0,230 4 5 v = 0,201 v = 0,167 v = 0,122 0,726 0,667 0,648

3

0,239 v = 0,137 0,623

6

0,584 0,700 0,074 p = 0,141 0,354 + 0,083 0,194 + 0,088 0,201 + 0,062 0,107 0,726 0,167 0,230 0,239 + 0,085 0,167 + 0,386 0,122 + 0,217 0,137 0,667 0,648 0,623

0,301 p = 0,172 0,529

Iz ukupne prednosti vidljivo je da je najbolja alternativa odnosno ponuda ponuaa A3 jer ima najvei koeficijent 0,529, druga je alternativa A1 ponua koji je osvojio 0,301, a na kraju ponua A2 koji je ostvario koeficijent 0,172. Iako je ponua A3 ponudio najveu cijenu, razlog u kojem vidimo zbog ega je ba ova ponuda osvojila najvei koeficijent prednosti vidimo u tome to ovaj ovaj ponua ima najbolju tehniku i profesionalnu osposobljenost, emu su lanovi povjerenstva dali veliku vanost s obzirom na predmet nabave. Izraunavanje kolinika konzistencije Mjerenje konzistentnosti vri se kako bi se utvrdilo, jesu kriteriji pravilno ocjenjeni po alternativama i meusobno. Za ovo mjerenje potrebne su matrice A1, A2, A3, A4 , A5, A6 i A, te vektori v1, v2, v3, v4 ,v5, v6 i k. Matrice je potrebno transformirati na nain da se prvi stupac svake matrice pomnoi s prvim elementom pripadajueg vektora, drugi stupac s drugim elementom, treci stupac s treim. Nakon toga se dobiju sljedee matrice

0,584 A' '1 = 0,292 0,073

0,708 0,354 0,051

0,496 0,700 0,434 A' ' 2 = 0,175 0,117 0,062

0,776 0,194 0,097

0,642 0,214 0,107

0,074 A' '3 = 0,222 0,666 0,230 A' '5 = 0,115 0,690

0,067 0,201 0,804 0,244 0,122 0,610

0,081 0,167 0,182 A' ' 4 = 0,167 0,668 0,726 0,216 0,239 0,130 A' '6 = 0,120 0,717 0,648

0,167 0,167 0,668 0,274 0,137 0,548

0,167 0,167 0,667 0,208 0,156 0,623

0,141 0,071 0,071 A' ' = 0,071 0,423 0,282

0,166 0,083 0,042 0,166 0,415 0,249

0,176 0,176 0,088 0,044 0,440 0,176

0,170 0,043 0,170 0,085 0,340 0,255

0,129 0,077 0,077 0,097 0,386 0,193

0,109 0,072 0,109 0,072 0,434 0,217

Za svaku dobivenu matricu zbrojimo retke i dobivene vrijednosti podijelimo sa odgovarajuom prednou za tu alternativu u tom kriteriju. Za dobivene vrijednosti izraunamo aritmetiku sredinu i dobijemo vrijednost

max

. Vrijednost

max uvrtavamo

za izraunavanje koeficijenta CI. Izraun za prvi kriterij (cijena) izgleda ovako: Ponua A1: 0,584+0,708+0,496=1,788 Ponua A2: 0,292+0,354+0,434=1,080 Ponua A3: 0,073+0,051+0,062=0,186 Kada podijelimo s koeficijentima prednosti imamo: Ponua A1: 1,788/0,584=3,062 Ponua A2: 1,080/0,354=3,051 Ponua A3: 0,186/0,062=2,993 Aritemtika sredina je (3,062+3,051+2,993)/3=3,035

Koeficijent konzistentnosti CI izraunavamo po formuli

n CI = max n 1
CI=(3,035-3)/2=0,018

Razlomak konzistencije CR dobit emo kada koeficijent CI podijelimo sa sluajnim indeksom RI koji za n=3 iznosi 0,58 a za n=5 iznosi 1,1212. Razlomak konzistentnosti govori koliko smo bili dosljedni u procjenjivanju prednosti u parovima alternativa ili kriterija. Ako je ovaj kolinik manji od 0,10 bili smo dosljedni i to je gornja granica konzistencije. Ako je CR vei od 0,10 bili smo nekonzistentni i rezultati nisu realni niti upotrebljivi. CR za kriterij cijene iznosi 0,018/0,058=0,03 Kolinici konzistentnosti za ostale kriterije iznose: CR za uvjete plaanja: 0,008 CR za uvjete referentnu listu: 0,008 CR za uvjete rok izvedbe: 0,000 CR za uvjete profesionalnu osposobljenost: 0,003 CR za uvjete tehniku osposobljenost: 0,016 Razlomak konzistentnosti za kriterije je CR = 0.05 iz ega se moe zakljuiti da su kriteriji konzistentnosti zadovoljeni.

3.2. Primjena programa Expert Choice

Jedan od alata za podrku upravljanju poslovanjem je programski paket - Expert Choice za podrku odluivanju.13 Rije je o skupnom programskom paketu za podrku odluivanju, koji se zasniva na prije spomenutom Analitikom hijerarhijskom procesu. Expert Choice omoguuje korisnicima da pokau znanja i kolektivnu inteligenciju timova koji sudjeluju u postupku donoenja odluka. Program omoguuje strukturiranje hijerarhijskog modela problema odluivanja na vie naina, te usporeivanje u parovima takoer na nekoliko naina. Posebnu vrijednost programu daju razliite mogunosti provoenja analize osjetljivosti koje
12 13

Pavlovi, str. 406 http://www.experchoice.com

se temelje na vizualizaciji posljedica promjena ulaznih podataka. Program omoguava kreiranje razliitih izvjea. Proces rjeavanja problema pomou Expert Choice-a biti e objanjen na primjeru izbora izvoaa radova za izradu Prostornog plana koji je ve obraen u ovom radu. Prvi korak je unos podataka u program,14 najprije odaberemo izradu novog modela i to strukturiranog modela. Otvori se prozor ModelView koji se sastoji od tri dijela i u njemu e biti prikazan na cijeli model. U prvom prozoru unesemo cilj izbor najpovoljnije ponude za izradu Prostornog plana, a ispod cilja definiramo kriterije: cijena, uvjeti plaanja, referentna lista, rok izvedbe, profesionalna osposobljenost i tehnika osposobljenost. Potom je potrebno odrediti i alternative: ponuda A1 , A2 , A3 , a to se radi dodavanjem alternativa u prozor alternativa (gornji desni prozor).

Poslije odreivanja cilja, kriterija i alternativa potrebno je izvriti usporeivanje u parovima za alternative i kriterije. Usporeivanje je u Expert Choice-u mogue raditi na nekoliko naina: numeriki koristei Saatyevu skalu, verbalno i usporeujui u stupcima. Nakon to se uradi usporeivanje za kriterije dobiju se teine za svaki kriterij istaknute pored svakog kriterija u glavnom prozoru. Ujedno se u zadnjem redu prikae koeficijent konzistentnosti.

14

Vlah, S. Viekriterijsko odluivanje: Primjena AHP metode pomou programskog paketa EXPERT CHOICE dostupno na http://web.efzg.hr/dok/mat/pposedel/silvija-materijali.pdf

Program daje mogunost prikaza vektora prioriteta po kriterijima te ukupni koeficijent (ne)konzistentnosti.

Nakon to smo izvrili usporeivanje kriterija, usporeujemo i alternative u parovima po svakom kriteriju. To se vri odabirom kriterija u glavnom prozoru te potom usporeivanjem u parovima.

Nakon usporedbe svih alternativa po svim kriterijima dobije se konaan poredak alternativa, a najbolja je oznaena plavom bojom i ima najvei koeficijent to je ponua A3 .

Analiza osjetljivosti: to-ako analiza Expert Choice omoguuje jednostavnu analizu osjetljivosti rjeenja na promjenu vanosti kriterija ili pojednostavljeno to ako analizu. U ovom programu je mogue raditi pet razliitih prikaza osjetljivosti: dinamiki prikaz, prikaz performanci, postepeni prikaz, prikaz jedan na jedan i dvodimenzionalni 2D plot. Dinamiki prikaz je na sljedeoj slici i na njemu se dinamiki mogu mijenjati prioriteti ciljeva kako bi se vidio utjecaj na odabir alternative.

Prikaz performanci prikazuje kako je pojedina alternativa bila preferirana po svakom kriteriju kao i prema ukupnom cilju.

Postupni prikaz osjetljivosti (gradient) je klasina to-ako analiza koja nam omoguuje izravnom promjenom vanosti jednog kriterija (uz zadravanje ostalih kriterija na istoj razini) mijenjamo ishod rjeenja odnosno odabiremo ostale alternative. Prednost Expert Choica jest jednostavna zamjena kriterija koji promatramo.

Prikaz osjetljivosti jedan na jedan omoguava grafiku usporedbu parova alternativa po kriterijima, vrlo je lako zamijeniti alternative koje se promatraju.

Sljedei graf je graf 2D plot osjetljivost gdje se prikazuje na x i y osi po jedan kriterij i sve alternative kao toke u koordinatnom sustavu prema ta dva kriterija.

LITERATURA

Forman, H. E. i Selly, M.A., (2001), Decision by Objectives: How to convince others that you are right, World Scientific Publishing, Singapore, dostupno na http://books.google.ba/books? id=Oa5baCLC1GoC&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q&f=false [21.4.2012.] Matematiki temelj AHP metode, dostupno na http://www.foi.hr/CMS_library/studiji/dodiplomski/IS/kolegiji/mzvo/MatematickiTemelj_AH PMetoda.pdf [31.3.2012.] Pavlovi, I., (2005), Kvantitativni modeli i metode u poslovnom odluivanju, Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru, Sveuilite u Dubrovniku Saaty, T. L., Vargas, L.G. (2001), Models, methods, concepts and application of the analytic hierarchy process, Kluwer Academic Publisher, USA, dostupno na www.books.google.com [10.4.2012.] Saaty, T. L., (2002), Decision Making with the Analytic Hierarchy Process, Scientia Iranica, Vol. 9, No. 3. str 215 229 Vlah, S. Viekriterijsko odluivanje: Primjena AHP metode pomou programskog paketa EXPERT CHOICE dostupno na [10.5.2012.] http://web.efzg.hr/dok/mat/pposedel/silvija-materijali.pdf

Zakon o javnim nabavama BiH, Slubeni glasnik BiH, broj 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09 i 60/10 http://en.wikipedia.org/wiki/Analytic_Hierarchy_Process www.expertchoice.com