Univezitet u Zenici Pedagoki fakultet Predmet: Metodika igre

Seminarski rad POKRETNE IGRE

Zenica, April 2011.

UVOD

irom svijeta, na svakom mjestu, i u svakoj kulturi, djeca se igraju. Najvei broj teoretiara koji su se bavili razvojem djece slau se u tome da je igra od sutinskog znaaja za uenje. Da bi se ostvarila jedna od najvanijih vrsta uenja, djeija igra mora obuhvatiti sljedee etiri osobine: mora biti interaktivna, spontana ili slobodna, izuzetno interesantna djetetu i neograniena. Znaaj igre lei u fizikom, spoznajnom i socionalno-emocionalnom razvoju djeteta. U igri se izraava radoznalost, osjetljivost, fizika aktivnost i potreba za saradnjom. Sve djeije igre u literature se dijele na: funkcionalne, simbolike i igre s pravilima. U ovom seminarskom radu govorit u o pokretnoj igri koja spada u kategoriju igara s pravilima. Govorit u o sutini pokretne igre, vrstama, varijantama pokretnih igara, specifinosti pokretnih igara zavisno od uzrasta, pripremi pokretne igre i ulozi odgajatelja u pokretnoj igri.

Page2

IGRE S PRAVILIMA POKRETNE IGRE

Igre s pravilima1dijete zatjee u ve gotovom obliku i ovladava njima kao elementom kulture, ali sudjeluju i u stvaranju novih. Za igre s pravilima Piaget kae da se rijetko javljaju u dobi od 4-7 godina, i da uglavnom pripadaju razdoblju od 7-11 godina, a zadravaju se tokom cijelog ivota. Igre s pravilima su igre sa senzornomotorikim kombinacijama (trke, igre s loptom) ili intelektualnim kombinacijama (karte, ah) u kojima se pojedinci natjeu i koje su regulirane ili kodeksom koji je preuzet od starijih generacija ili privremenim sporazumom. Ove igre s pravilima imaju dvije velike funkcije koje su vitalne za funkcioniranje svake culture, a to su: socijalna integracija (pribliavanje lanova grupe, podvrgavanje pravilima i socijalnim normama) i socijalna diferencijacija (poveanje rastojanja meu lanovima grupe, segregacija podgrupa, individualizacija). Kao to sam spomenula u uvodu, pokretne igre spadaju u grupu igara s pravilima, ove igre su po svom sadraju i nainu igranja najblie djetetu, one pokreu sve njegove potencijale, tjelesne i psihike, potiu razvoj u svim podruima. Pokretnim igrama2 se zadovoljava potreba za kretanjem koja je jedna od osnovnih potreba svakog organizma, a posebno organizma u razvoju, od ijeg zadovoljstva u velikoj mjeri zavisi kako e dijete rasti i razvijati se. Ove igre se javljaju u vidu senzomotornih aktivnosti sopstvenim tijelom, igra rekvizitima i materijalom, kao i igra uz koritenje sprava i rekvizita. Prednost im je to su djeca vrlo motivisana da se ukljue u njih, da ponavljaju i usavravaju pokrete, a pogodne su za povezivanje sa drugim vrstama igara i igrolikim aktivnostima znaajnim za razvoj i uenje. Bavljenje pokretnim igrama je od velikog znaaja za pravilan fiziki razvoj i uvanje zdravlja predkolskog djeteta. Njima se potie rad svih miinih grupa, ubrzava krvotok, disanje i razmjena materija, zahvaljujui emu se aktiviraju uzajamno povezane funkcije svih organa i sistema, uz poveanje funkcionalne sposobnosti ukupne psihomotorike djeteta. Unapreuje se koordinacija njegovih pokreta, orjentacija u prostoru i sve tjelesne sposobnosti kao to su: snaga, brzina, okretnost, spretnost itd. U pokretnim igrama 3 se dijete oslobaa napetosti i tetnih posljedica savremenog naina ivljenja, a stvara se i osnova za njegovo sve ravnopravnije uestvovanje u mnogim aktivnostima koje ga oekuju u buduem ivotu i koli. Pridravanjem pravila pokretnih igara razvija se sposobnost vladanja svojim impulsima i disciplinovanost uopte, koja podrazumjeva i sposobnost usaglaavanja svoga kretanja sa drugima, saradnju na postizanju zajednikih ciljeva, uzajamnu pomo i ferplej. Znaajno je to se pravila ne potuju zbog autoriteta odraslog, ve ih se djeca pridravaju i brinu o njihovom primjenjivanju sasvim dobrovoljno, svjesna da bi odstupanje od njih pokvarilo igru.

1 2

Ksenija Buni Napan, urica Ivkovi, Josip Jankovi, Ankica Penava Pejinovi Igrom do sebe

Page2

Mirjana Duran Dijete i igra, str.16 Emil Kamenov Djeija igra, str. 71

VRSTE POKRETNIH IGARA

Pokretne igre se ubrajau u igre s gotovim pravilima i zasnivaju se na vrenju odreenih kretnji i radnji sopstvenim tijelom, a katkad i uz pomo raznih rekvizita i sprava npr. lopta, obru, ljuljaka, tobogan i dr, ime dobijaju motivaciju igre. 1. Pokretne primarne igre-4 u prvom planu je radnja ije vrenje zahtjeva snagu, spretnost ili brzinu, kojoj daje smisao igrovni zadatak. To su, na primjer, razne igre sa gaanjem, dodavanjem, preskakivanje, tranje za nekim da bi se dotakao ili hvatanje nekoga. 2. Pokretne igrolike vjebe- u njima se vre odreene vrste radnji i kretanja koje organizuje i usmjerava odrasli, na primjer, voenje lopte, penjanje uz konopac, vijugava vonja biciklom izmeu prepreka i sl. Njih izvodi vie djece pojedinano ili paralelno i zadovoljavaju potrebu djeteta da otkriva i dokazuje, sebi i drugima, svoje tjelesne kvalitete i mogunosti. 3. Tematske pokretne igre- u ovim igrama pored gotovih pravila javlja se jo i predvieni tok i uloge, ime se pribliavaju igrama uloga ili igrama mate, sa tom razlikom to kod ovih drugih pravila nisu unaprijed data ve se dogovaraju meu uesnicima. U njima kretanje i radnje igraa zavise od karateristika uloge koju igraju i njihovog iskustva i vjetine. Pravila odreuju ta se moe i smije uiniti,a ta ne i reguliu tok igre i ponaanje igraa npr. u igici pas i maka. 4. Takmiarske pokretne igre- igre u kojima nema predvienog toka i uloga, a kao motiv za igranje njima se pojavljuje takmienje u brzini, okretnost, izdrljivost. One se mogu igrati pojedinano i grupno, samo to u pojedinanoj varijanti dijete nastoji da nadmai samo sebe, a u grupnoj, njegov rezultat se unosi u rezultat grupe. Jedan vid ovih igara su igre-tafete. 5. Sportske igre- predstavljaju djeci prilagoenu vrstu sportova kojima se bave odrasli: badminton, stoni tenis, koarka, odbojka, fudbal. Njih se igraju najstariji predkolci prema pojednostavljenim pravilima koja vae za odrasle, i one ih pripremaju za bavljenje sportom na kasnijim uzrastima. Osim navedene podjele postoje i druge podjele pokretnih igara. Jedna od njih ima za kriterujum nain kretanja npr. igre u kojima se zadatak rjeava hodanjem, tranjem, poskakivanjem, provlaenjem, puzanjem i sl. Drugi kriterijum je stepen fizikog optereenja djece, prema kojem se ove igre djele na: 1. Pokretne igre velikog opterenja- najvie optereenja stvaraju one pokretne igre u kojima istovremeno uestvuju sva djeca iz odgojne grupe i u kojima su osnovni pokreti tranje i skakanje, 2. Pokretne igre srednjeg optereenja- smatraju se one igre u kojima obino aktivno uestvuju sva djeca, ali su mirnija (hodanje, dodavanje predmeta, bacanje uvis i hvatanje lopte), Page2

Emil Kamenov Djeija igra, str. 72-73

3. Pokretne igre malog optereenja- smatraju se one igre u kojima su tempo i intezitet kretanja sporiji. U njima obino aktivnije uestvuje samo nekoliko djece, dok ih ostali posmatraju, navijaju. Pokretne igre je mogue sistematizovati: prema nainu organizovanja, postavljenom cilju, prostoru u kojem se odvijaju, prema spravama i rekvizitima kojima se slue, godinjem dobu i vremenskim prilikama i sl.

VARIJANTE POKRETNIH IGARA

Pokretne igre su vrlo raznovrsne i imaju razne varijante, to omoguava precizno i dosljedno uvaavanje naela uzrasne i individualne primjerenosti, odnosno, njihovo prilagoavanje iskustu, potrebama i eljama djece. Djeca rado ponavljaju poznate pokretne igre, meutim, ako se u njih ne unose nikakve izmjene, djeija motivacija opada, a samim tim i intenzitet kretanja, kao i vaspitno-obrazovani uinak igre. Igre mogu da se postepeno usloavaju, a da se sa jednostavnijih na sloenije varijante prelazi zavisno od sposobnosti djece npr. kod tranja, skakanja mogue je poveati odstojanje, bacanje lopte jednom rukom, a hvatanje drugom. Prilikom ponavljanja pokretnih igara unose se novine u pogledu uloga, sadraja, pravila, kao i mjenjanjem uslova za igru i usloavanjem uloge onoga ko rukovodi igrom.5

POKRETNE IGRE U SISTEMU AKTIVNOSTI I REIMU DANA6

Pokretne igre se koriste u okviru jutarnjeg tjelesnog vjebanja, kao samostalna forma rada u fizikom odgajanju djece, kao sastavni dio usmjerenih tjelesnih aktivnosti, u okviru etnje ili izleta i sl. One se izvode planski ali i spontano, kada se oformi manja grupa djece koja izraze elju da se igraju. U okviru usmjerenih tjelesnih aktivnosti obino se organizuju pokretne igre koje djeca ve poznaju, ili ija se pravila lako usvajaju zbog jednostavnosti. Pokretne igre se mogu koristiti u svim strukturalnim djelovima usmjerenih aktivnosti, kao uvod u njih, u centralnom dijelu i na kraju, imajui u svakome od njih posebnu funkciju. Na primjer, pokretna igra na kraju usmjerene aktivnosti treba da doprinese smirivanju djece, njihovom oputanju i postepenom prelaenju na neku drugu vrstu aktivnosti. Sa djecom se obino organizuju po dvije pokretne igre dnevno za cijelu odgojnu grupu. Njih ne treba izostaviti iz dnevnog plana ni u takvim sluajevima kada su u toku dana predviene usmjerene tjelesne, plesne ili muzike aktivnosti, samo ih treba organizovati neposredno poslje njih, a igre treba da budu mirnijeg karaktera. Prilikom izbora i organizacije pokretnih igara treba uzimati u obzir kakva im je aktivnost predhodila i kakva e sljediti, odnosno, njihovo specifino mjesto u reimu dana. Page2

5 6

Emil Kamenov Djeija igra, str. 75 Emil Kamenov Djeija igra, str. 76, 77, 78

Kada se stekne uvid u tjelesne mogunosti djece mogue je izabrati 10-15 igara za itavu kolsku godinu. Ako u planu odgajatelj predvidi previe igara, to moe da otea njihovo usvajanje i ne dozvoli vei broj ponavljanja. Zato je bolje predviditi manje igara a zatim razraivati njihove varijante u pogledu nivoa sloenosti i uslova u kojima e se igrati. Novu igru sa mlaom djecom potrebno je ponoviti 3-4 puta zaredom, a sa starijom 2-3 puta dok se poznate ponavljaju u razmacima od 7-10 dana ili manje ako djeca poele. U svakom sluaju igre je potrebno ponavljati vie puta u toku godine jer se tako bolje usvajaju njihovi sadraji i pravila, a i djeca se igraju igara koje su dobro upoznala, naroito ako se u njih postepeno unesu i izvjesne izmjene.

SPECIFINOST POKRETNIH IGARA ZAVISNO OD UZRASTA

Da bi valjano odabrao i organizovao pokretnu igru, odgajatelj treba da upozna kretanja kojim su ovladala djeca, budui da pojedine od njih moemo primjeniti tek kada su u dovoljnoj mjeri usvojene i usavrene. Ovo je potrebno kako zbog vee samostalnosti koju imaju djeca u igri tako i zbog nemogunosti da dijele panju vodei rauna istovremeno o pravilnosti vrenja pokreta i pridravanju pokreta igre. Ukoliko bi ih odgajatelj ee ponavljao u toku igre, naruila bi se njena spontanost i ona izgubila privlanost.7 Mlaa predkolska djeca koju uvijek karakterie skromno iskustvo, kratkotrajna panja i slabija koordinacija pokreta, biraju se jednostavnije pokretne igre. Na poetku treba da ukljuuju njima dobro poznate pokrete, kojima su djeca ovladala na nivou svojih mogunosti. Njihov sadraj treba da bude ueg obima i jednostavan, a teme da se zasnivaju na djeijim saznanjima o ivom svijetu koji ih okruuje, transportnim srestvima koja ih privlae (vozi) ili priicama, a sadraji su hodanje, tranje, skokovi sa male visine. Mlaoj djeci se sviaju igre u kojima ih neko trai ili juri, u kojima postoji niz radnji koje svi vre npr, lete kao ptiice, skakuu kao zeii. Ulogu glavnog u igri obavlja vaspita ili neko od starije ili iskusnije djece. Kod neto starije predkolske djece pravila pokretnih igara postaju brojnija, sadraj bogatiji, a sve raznovrsniji pokreti koje obavljaju, zahtjevaju vie vjetine, snage i koordinacije. Njihova saznanja o okolnoj stvarnosti su bogatija, bolje se orjentiu u prostoru, bolje pamte, samostalniji su i uspjenije usklauju svoje pokrete i ponaanje, zbog ega im se mogu davati igre sa izdvojenim djeijim ulogama. Javlja se i interesovanje za pokretne igre sa brim tranjem, bjeanjem i hvatanjem, koje zahtjevaju fiziki napor i spretnost, kao i bolju orjentaciju u prostoru. Djeca ovog uzrasta pokuavaju da samostalno organizuju igre u emu ih treba podrati. Igre starije predkolske djece sadre sloenije pokrete koje zahtjevaju vladanje sobom, brzinu i okretnost. Kod djece se u veoj mjeri pojavljuje grupna solidarnost i odgovornost. Najee se takmie grupe od po nekoliko djece, a porede se grupni
7

Emil Kamenov Djeija igra, str. 79-80

Page2

rezultati. Pored brzine i snage kojima se vre neke radnje, uvodi se i vrednovanje njihovog kvaliteta ko e neto uraditi tanije, ljepe, skladnije. Kod ove djece postaju mogue sve vrste i varijante pokretnih igara, raunajui tu i elemente sportskih igara. Tematse pokretne igre postaju znatno sloenije, njihov sie je bogatiji, sadravajui vie uloga i pravila. Glavne uloge postaju sve tee i odgovornije, azadaci koje treba da obave igrai komplikovaniji, sa vie preprekai uslova koje treba zadovoljiti.

ULOGA ODGAJATELJA U POKRETNOJ IGRI

Uestvovanje i pomo odgajatelja je veoma vaan factor u organizaciji pokretnih igara. Njihova uloga mjenja se zavisno od brojnosti djece u grupi, njihovog uzrasta, iskustva i osposobljenosti da preuzmu glavne uloge, da vode rauna o pravilima igre i sl. Kada je u pitanju pokretna igra mlae djece, s obzirom na njihovo neiskustvo, odgajatelj uestvuje u igri i neposredno je usmjerava. Osim u glavnoj odgajatelj moe da uestvuje i u ostalim ulogama. U poetku odgajatelj ima glavnu ulogu u djeijoj pokretnoj igri, ali je, kada se za to prui prilika, postepeno preputa djeci, prelazei sa neposredne na posrednu kontrolu i usmjeravanje, to je zapravo put od igrolike aktivnosti ka pravoj igri. Kada objanjava novu igru neto starijoj djeci, odgajatelj na ve opisane naine odreuje glavnu ulogu i rasporeuje ostale igrae na njihova mjesta. Ova djeca su samostalnija u izboru i organizaciji igara, ali im je jo uvijek potrebno iskustvo i pomo odgajatelja, naroito kad se igraju u veoj grupi. Odgajatelj prati tok igre kod starije predkolske djece, pomaui im u sporovima koje ne mogu bez njega da razrijee i u izgraivanju kriterijuma za vrednovanje ponaanja i rezultata. Meutim, ovim se ne iskljuuje njegovo povremeno neposredno uee u igri, ako to zahtjeva situacija. Na primjer, ako je predvieno da budu parovi igraa , a jedno dijete ostane bez para, moe ga zamjeniti odgajatelj. Kada se govori o ulozi odgajatelja u igri, naroito je vano podvui individualni pristup djeci koja se igraju. On jednu djecu podstie da istraju, drugu podsjea na pravila, treima oteava zadatak u igri uvoenjem novih uslova, srazmjerno njihovim mogunostima. Posebno je vano da hrabri, bodri i podrava djecu koja nemaju dovoljno povjerenja u sebe, kao id a omogui manje spretnoj djeci da uestvuju u igri sa ostalima i ostvare uspjeh kojim tee.

IZBOR POKRETNE IGRE

Pokretne igre treba birati u skladu sa uzrasnim i individualnim mogunostima , eljama i potrebama djece, njihovim iskustvom i stepenom razvoja, vaspitno- obrazovnim ciljevima, materijalnim, sezonskim i drugim uslovima za njihovo organizovanje. Posebnu panju treba posvetiti individualnoj primjerenosti pokretnih igara s obzirom na to da se djeca ak istog uzrasta razlikuju po sposobnostima, temperament, razvoju motorike, brzini reagovanja, energetskom potencijalu, percepciji, pamenju i sl. Ne treba se

Page2

opredjeljivati za igre ije pokrete i radnje djeca nisu dobro savladala, jer u toku igre, u kojoj su koncentrisana na sadraj i pravila, ona ne mogu voditi rauna o njihovom kvalitetu. Igre treba birati prema odreenoj progresiji, od jednostavnih ka sloenijima, jedan od osnovnih zadataka odgajatelja u organizaciji svih tjelesnih aktivnosti je da regulie fiziko naprezanje tako da se ono postepeno poveava u skaldu sa djeijim mogunostima. Metodske upute pri izvoenju pokretne igre: 1. Priprema odgajatelja, 2. Okupljanje djece, 3. Priprema djece, 4. Objanjavanje igre, 5. Tok igre i 6. Zavretak igre.

PRIMJER: Priprema za pokretnu igru ''arobnjak''

1 .Odgojno-obrazovni zadatak : uticaj razvijati prijateljstva i ustrajnost. Motivirati djecu i tako uticati matovitosti. 2. Pomagala : zastavice, arobni tapi 3.Sakupljanje djece : Pokazujem arobni tapi i pozivam djecu ''Doite djeco, da vam priam lijepu priu o arobnjaku, sjedite u arobni krug!'' na razvoj njihove panje, pamenja,

na razvoj tranja, spretnosti i brzine, miljenja,

www. Scribd.com

Page2

Slika 1: Okupljanje djece

4. Priprema : pria
U davna vremena ivio je u veliko umi arobnjak. umu dvoje djece. rekao : ree Vie ovjek, volio je ivjeti sam. Jednoga dana zalutalo u arobnjak je bio zao

Doli su do arobnjakove pilje i uli.

Kad je opazio djecu, digao je svoj arobni tapi i pretvorit u vas u kamene kipove. Digne svoj arobni tapi i kamene ivio, kipove. ali je je dugo

''Zato to ste uli u moju spilju, dotakne njim djecu s mjesta.

Samo ljudska ruka pretvorit e vas opet u ljude.'' : ''iri-buri-ba'', se nisu mogli pomaknuti

i ona se pretvore u arobnjak

napokon jednoga dana umro.

Prolo je mnogo vremena kada su lovci sa psima pa su se

otili u lov u tu umu. Kad su bili blizu spilje spustila se jaka kia, dotakne ih rukom. Djece kuama, se su ispriala Kip odmah oivi. sve o arobnjaku, djeca

sklonili u spilju. Jedan lovac opazi kipove i ree : '' Pogledajte lijepih kipova!'' Lovac dotakne i drugo dijete, i ono oivi. pa su se onda veselo vratili svojim vratila.

njihovi roditelji bili su ve vrlo stari i jako su se obradovali kad su im

Page2

''Hoete

li

da

se

igramo arobnjaka

kipova?''

Djeca kau : ''Hoemo!!!''

Slika 2 : Tok igre 5.Objanjenje igre : '' Ado e biti arobnjak, uzmi ovaj tapi! zastavicama ograditi prostor. To je uma u kojoj ivi arobnjak. Sad u djece

Dvoje

neka ue u umu, arobnjak e ih pretvoriti u kipove. arobnjak je rekao da e kad ih ljudska ruka dotakne postat opet ivi. Eto, vi koji jo niste u umi, doite i spasite svoje prijatelje. Kad ih dotaknete rukom, opet e oivjeti. Pazite da vas arobnjak ne dohvati. Sada ponimo!'' 6.Tok igre : Potiem djecu da oive kipove. Upozoravam djecu koja tre izvan ume, diraju kipove ili arobnjaka, njih iskljuujem iz igre. 7.Zavretak : arobnjaku nije uspjelo svu djecu pretvoriti u kipove. Spasili su svoje prijatelje. Poznatom brojalicom, odreujemo novog arobnjaka. Igra se ponovi nekoliko puta. Na zavretku igre povedem razgovor o toku igre. Koji je arobnjak bio najbolji? Koji je pretvorio svu djecu u kipove, taj je pobjednik. U razgovoru se otkrivaju jo neke nepravilnosti.

Page2

ZAKLJUAK:
Zato je dobro igrati se? Upravo zbog toga to se: uspostavljaju emocionalne veze, velika otkria, tjelesna aktivnost, uenje govora, socijalizacija, smisao za humor, razvoj kreativnosti, razvoj intelektualnih vjetina, razvoj samopouzdanja. Igra je dominirajua aktivnost u djetinjstvu, ona je proces ali ne i product, ona je uvaavanje samo po sebi- djeca se ne igraju zato jer vjeruju da e neto nauiti, ona se igraju iz zabave, to igru ini vrlo vrijednim alatom uenja. Pokretne igre su po svom sadraju i nainu igranja najblie ovjeku, a djetetu pogotovo. Vjerovatno su najstarije po svom postanku i doivljavaju se toliko obinim da ih vie i ne primjeujemo. Uprkos takvom odnosu ovjeka prema pokretnim igrama, nepobitna je injenica da one pokreu cijelog ovjeka, sve njegove potencijale, tjelesne i psihike. Kad se govori o tjelesnim potencijalima treba imati na umu sve dijelove tijela, od skeleta, miia i motorike koordinacije do snalaenja u prostoru. U pogledu psihikih komponenti ovih igara, uz perceptivnu valja istaknuti kognitivnu i emocionalnu, kao i elemente komunikacije s drugom djecom i odravanje odgovarajuih odnosa, elemenata pridravanja unaprijed zadanih pravila i samokontrolu u tjelesnom, psihikom i socialnom podruju.

Page2

LITERATURA:
1. Emil Kamenov Djeija igra 2. Mirjana Duran Dijete i igra 3. Ksenija Buni Napan, urica Ivkovi, Josip Jankovi, Ankica Penava Pejinovi Igrom do sebe 4. www. Scribd.com

Page2

SADRAJ:

UVOD..................................................................................................................................2 IGRE S PRAVILIMA POKRETNE IGRE.......................................................................3 VRSTE POKRETNIH IGARA............................................................................................4 VARIJANTE POKRETNIH IGARA..................................................................................5 SPECIFINOST POKRETNIH IGARA ZAVISNO OD UZRASTA................................6 ULOGA ODGAJATELJA U POKRETNOJ IGRI..............................................................7 .............................................................................................................................................7 IZBOR POKRETNE IGRE.................................................................................................7 ZAKLJUAK:...................................................................................................................11

Page2