SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Agrokor koncern

SEMINARSKI RAD

Zagreb, sijeanj 2013.

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Agrokor koncern

SEMINARSKIRAD

Kolegij: Mentorica: Studenti:

Planiranje logistikih procesa mr. sc. Diana Boi Tihomir Tomas, JMBAG:0135210661 Vedran Troelj, JMBAG: 0135211167 Dino Jeli, JMBAG: 0135215033

Zagreb, sijeanj 2013.

SADRAJ
SADRAJ..................................................................................................................................3 Uvod...........................................................................................................................................4 Agrokor koncern........................................................................................................................5 Poslovna struktura Agrokor koncerna........................................................................................6 Financijski izvjetaj Agrokor koncerna ....................................................................................8 Agrokor ove tvrtke................................................................................................................11 Konzum ............................................................................................................................12 Tisak.....................................................................................................................................15 Zvijezda................................................................................................................................16 Jamnica.................................................................................................................................17 Ledo......................................................................................................................................18 Solana Pag............................................................................................................................19 Ciljevi Agrokor koncerna.........................................................................................................20 Zakljuak..................................................................................................................................21 Literatura..................................................................................................................................22 22

Uvod
Agrokor koncern je jedan od vodeih poslovnih konglomerata u regiji prema ukupnom prihodu. Poslovna aktivnost Agrokora obuhvaa dvije strateke djelatnosti: proizvodnju hrane i pia maloprodaju

Predsjednik Agrokor koncerna je Ivica Todori koji je 1976. pokrenuo privatnu proizvodnju i trgovinu cvijeem. Kroz samo nekoliko godina na vrlo je uspjean nain proirio poslove po itavoj bivoj Jugoslaviji. Zahvaljujui stalnom investiranju u proizvodnju i distribuciju, Agrokor je ve sredinom osamdesetih godina postao trini lider u trgovini cvijeem. Posao se tada poinje iriti na nova podruja uvoz i izvoz itarica, uljarica, voa i povra. 1989. godine Agrokor je registriran kao dioniko drutvo iji je 100%-tni vlasnik Ivica Todori. Akviziranjem kompanija za preradu poljoprivrednih proizvoda i proizvodnju hrane, Agrokor izrasta u vodeu kompaniju u regiji. Danas je koncern Agrokor najvea privatna kompanija u Hrvatskoj i jedna od najjaih kompanija u jugoistonoj Europi s konsolidiranim prihodom od prodaje u iznosu od 26,5 milijardi kuna ostvarenim u 2010. godini i s gotovo 35.000 zaposlenika. Agrokor obuhvaa vodee proizvoae mineralne vode, sladoleda, ulja, margarina i majoneze te najvei hrvatski lanac maloprodaje. Cilj ovog seminarskog rada je poblie upoznati rad i strukturu Agrokor koncerna te njegovu suradnju s mnogim velikim tvrtkama. Rad je izloen u sljedeih 5 poglavlja: 1. Uvod 2. Agrokor koncern 3. Poslovna struktura Agrokor koncerna 4. Agrokorove tvrtke

5. Ciljevi Agrokor koncerna 6. Zakljuak

Agrokor koncern
Tvrtka Agrokor d.d. (dioniko drutvo) je koncern ija je osnovna djelatnost upravljanje drutvima, proizvodnja i trgovina poljoprivrednih proizvoda. Osnovana je 1989. godine a njezin predsjednik je Ivica Todori, on je ujedno i veinski vlasnik Agrokor koncerna s udjelom od 91,67 %. Ivica Todori je 1976. godine pokrenuo svoju privatnu proizvodnju i trgovinu cvijeem i svoj je posao u samo nekoliko godina uspio vrlo uspjeno proiriti po itavoj bivoj Jugoslaviji. Intenzivnim investiranjem u proizvodnju i distribuciju Agrokor ve sredinom osamdesetih godina postaje trini lider u trgovini cvijeem. Nakon toga se posao poinje iriti na nova podruja kao to su uvoz i izvoz itarica, uljarica, voa i povra. Akviziranjem kompanija za preradu poljoprivrednih proizvoda i proizvodnju hrane Agrokor je izrasta u vodeu kompaniju u regiji. Agrokor danas obuhvaa vodee proizvoae mineralne vode, sladoleda, ulja, margarina i majoneze te najvei hrvatski lanac maloprodaje. Agrokor koncern je najvea privatna kompanija u Hrvatskoj a ujedno je i jedna od najjaih kompanija u jugoistonoj Europi s ostvarenim prihodom od prodaje u iznosu od 29 milijardi kuna u 2011. godini. Tvrtka zapoljava 35.000 djelatnika u vie od 30 kompanija diljem regije a njezin temeljni kapital je 161.591.000,00 kuna. Unutar koncerna, kojemu su primarne djelatnosti proizvodnja i distribucija hrane i pia te maloprodaja, izmeu ostalih posluju i najvei hrvatski proizvoa mineralne vode Jamnica, sladoleda Ledo, ulja, margarina i majoneze Zvijezda, najvea hrvatska mesna industrija PIK Vrbovec, zatim Belje najvei poljoprivredno-industrijski kapacitet u Hrvatskoj, kao i vodei maloprodajni lanac Konzum. Pomou svojih kompanija, Leda, Zvijezde i Jamnice koje dominiraju na tritima sladoleda, margarina i mineralnih i izvorskih voda, Agrokor je postigao i uvrstio neupitne liderske pozicije na tritu Hrvatske u svim svojim glavnim djelatnostima.

Tijekom nekoliko proteklih godina Agrokor koncernu su se pridruile i kompanije iz regije koje su pridonijele jaanju liderske pozicije i u regiji. To su Ledo itluk, Sarajevski kiseljak i Velpro Sarajevo iz Bosne i Hercegovine, zatim Dijamant, Frikom i Idea iz Srbije i Ledo i Fonyodi iz Maarske.

Poslovna struktura Agrokor koncerna

Poslovanje Agrokor koncerna ine dvije poslovne grupe, poslovna grupa hrana i poslovna grupa maloprodaja te se bave i ostalim djelatnostima npr. energijom i telekomunikacijama.

Slika br.1 Poslovna struktura Agrokor koncerna na datum 31.12.2011 Izvor: http://www.agrokor.hr/hrHR/O-nama/Poslovna-struktura.html

Iz gornje slike je vidljivo da Agrokor koncern ima veinske udjele u skoro svim kompanijama kojima on upravlja. Agrokor u svoje dvije poslovne grupe ima veinski udio u skoro svim najjaim kompanijama u Hrvatskoj i u regiji zbog ega je i doao do pozicije najjae kompanije u Hrvatskoj ali isto tako je i jedan od najjaih kompanija u jugoistonoj Europi. Od kompanija koje spadaju u poslovnu grupu hrana moe se izdvojiti Ledo koji je najvei proizvoa sladoleda u Hrvatskoj ali i u regiji,

Jamnica koja je najvei proizvoa mineralnih i izvorskih voda na tritu te najvea hrvatska mesna industrija PIK Vrbovec. Iz poslovne grupe maloprodaja moemo izdvojiti najvei maloprodajni lanac Konzum, zatim maloprodajni lanac Idea iz Srbije i Tisak d.d. koji se bavi proizvodnjom i prodajom novina. Uprava Agrokor koncerna sastoji se od 9 lanova to su: predsjednik Ivica Todori, starija izvrna potpredsjednica za strategijske poslovne grupe i marketing Ljerka Pulji, izvrna potpredsjednica za poslovanje i poslovni razvoj Piruka Canjuga, izvrni potpredsjednik za financije i kontrolu Tomislav Lui, Izvrni potpredsjednik za izvozna trita Damir Kutrak, izvrni potpredsjednik za strategiju i trite kapitala Ivan Crnjac, izvrni potpredsjednik za poslovnu grupu Maloprodaja Ante Todori, izvrni predsjednik za poslovnu grupu Hrana Mislav Gali te izvrni potpredsjednik za ljudske resurse, pravne i ope poslove Gordan Radin.

Financijski izvjetaj Agrokor koncerna

Uprava Grupe Agrokor je duna osigurati da financijska izvjea za svaku financijsku godinu budu pripremljene u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvjeivanja (MSFI), koje objavljuje Odbor za Meunarodne raunovodstvene standarde, tako da daju istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja i rezultata poslovanja Grupe za to razdoblje. Pomou konsolidiranog rauna dobiti i gubitaka te konsolidiranog izvjea o sveobuhvatnoj dobiti i financijskom poloaju prikazat e se ukupni kapital neto dobiti, ukupna imovina te ukupni kapital i obveze za godine zavrene na dan 31.prosinca 2011. i 2010. godine u tisuama kuna.

Slika br. 2. Konsolidirani raun dobiti i gubitaka. Izvor : Konsolidirano revidirano financijsko izvjee Agrokor Grupe za 2011. godinu

Iz konsolidiranog rauna dobiti i gubitka moe se zakljuiti da je Grupa Agrokor uprihodila neto dobit od 195 149 kuna u 2011. godini u odnosu na 160 093 kuna u 2010. godini. Operativna dobit za 2011. godinu je bila 1 805 257 kuna a za 2010. godinu je iznosila 1 634 768 kuna, u operativnu dobit spadaju prihodi od prodaje, trokovi materijala, trokovi usluga te ostali prihodi i ostali trokovi.

Slika br. 3. Konsolidirnano izvjee o sveobuhvatnoj dobiti. Izvor : Konsolidirano revidirano financijsko izvjee Agrokor Grupe za 2011. godinu

Konsolidirano izvjee o sveobuhvatnoj dobiti prikazuje ukupnu sveobuhvatnu neto dobit za godinu 2011. i 2010. Iz tablice se vidi da je ukupna sveobuhvatna dobit za 2011. godinu bila puno vea nego u 2010. godini, u 2011. je iznosila 688 535 kuna a u 2010. je iznosila 118 767 kuna. Ostala sveobuhvatna neto dobit za 2010. godinu je puno manja u odnosu na 2011. godinu zbog toga to u 2010. godini nije bilo dobiti od revalorizacije zemljita. Radi toga je Agrokor u 2011. godini imao puno veu ukupnu sveobuhvatnu neto dobit u odnosu na 2010. godinu.

Slika br. 4. Konsolidirano izvjee o financijskom poloaju. Izvor : Konsolidirano revidirano financijsko izvjee Agrokor Grupe za 2011. godinu

Agrokorova ukupna imovina je u 2011. godini iznosila 29 164 204 kuna, a u 2010. godini 26 522 603 kuna to je vidljivo iz konsolidiranog izvjea o financijskom poloaju. Ukupna imovina se sastoji od ukupne dugotrajne imovine i ukupne kratkotrajne imovine koje su vrijedile vie od milijun kuna u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu. Iz ovog izvjetaja moemo vidjeti i da su zalihe bile manje u 2010. godini nego u 2011. godini. U 2010. godini su iznosile 4 148 720 kuna a u 2011. godini 4 869 906, to je za 721 186 kuna manje. Iz ovih izvjetaja moemo zakljuiti da je Grupa Agrokor poslovala u 2011. godini bolje nego u 2010. godini. Poveala im se neto dobit i sveobuhvatna neto

dobit za godinu dana kao i vrijednost ukupne imovine. Iz toga se moe zakljuiti da je Grupa Agrokor rastua kompanija koja iz godine u godinu ima sve vee prihode i koja e u budunosti novim ulaganjima sigurno poveati svoju dobit.

Agrokor ove tvrtke

Slika br. 5. Agrokorov Logotip

Agrokor koncern ostvaruje velike uspjehe u Hrvatskoj i regiji, a sve vie i na globalnom tritu, sve je to rezultat snanih investicija, sposobnosti brze prilagodbe stalnim promjenama u trinom okruenju. Agrokor koncern u svom vlasnitvu posjeduje mnoge tvrtke koje se bave razliitim spektrom djelatnosti, neke od tih tvrtki emo u daljnjem tekstu poblie prikazati i njihove uloge u koncernu Agrokor-a. Agrokor u svom vlasnitvu ima tvrtke : Konzum, Tisak, Idea, Velpro, Zvijezda, Dijamant, Jamnica, Kiseljak, PIK Vrbovec , Belje, Ledo, Frikom, Agrolaguna, Pik Vinkovci, Agrofructus, Solana Pag, Agrokor Trgovina, mStart. Brendovi su jedan od glavnih segmenata Agrokorove politike. Agrokor posveuje veliku panju na svoje brendove i kvalitetu svojih proizvoda, s ciljem zadovoljenja potreba i elja kupaca.

Konzum

Slika br. 6. Logotip Konzuma

Konzum d.d. je trgovaki lanac u Hrvatskoj sa 700 prodavaonica u kojima svaki dan kupuje vie od 650.000 kupaca. Konzum i Idea s 2,67 milijardi eura prihoda od prodaje, su najvea maloprodajna grupa u ovom dijelu regiji Adria, prema Deloittevoj regionalnoj analizi sektora maloprodaje na podruju Srbije, Bosne Hercegovine i Hrvatske. Konzum je rairio po cijeloj Hrvatskoj, te danas posluje kroz oko 700 prodavaonica, koje su podijeljene u tri osnovna formata: Konzum (najmanji format prodavaonica), Konzum Maxi (srednji format prodavaonica veliine supermarketa) i Super Konzum (najvei Konzumov format veliine hipermarketa). Trenutno Konzum distribuira svoju robu na dva naina: kroz centralnu distribuciju i kroz ambulantnu (direktnu) dostavu od strane dobavljaa. Ambulantna distribucija predstavlja do stavu robe od strane dobavljaa direktno u pojedine prodavaonice Konzuma. Ovaj oblik distribucije se dosta intenzivno koristio, no u skladu s promjenama na tritu, ali i uz elju za to tonijom i sigurnijom opskrbom svojih prodavaonica, Konzum se u posljednje dvije godine sve vie okree centralnoj distribuciji. Kao to je prikazano na slici ... centralna distribucija se odvija na nain da dobavljai svoj robu dovoze u dva glavna (i najvea) logistiko distributivna centra (LDC) koji se nalaze u Zagrebu i

Dugopolju kraj Splita, a u kojima se vri skladitenje i komisioniranje robe za daljnji put. Put robe se moe nastavljati ili transportom izravno prema prodavaonicama (obino je to sluaj kada se roba isporuuje u Super Konzum tip prodavaonica, s obzirom da ove prodavaonice imaju najvei obrtaj pa se potrebnom robom moe napuniti kamion, odnosno optimizirati troak transporta), ili prema manjim skladitima Konzuma koji su strateki rasporeeni po Republici Hrvatskoj. LDC Zagreb pokriva skladita u Osijeku, Rijeci i Poreu, a LDC Suhopolje skladita u Zadru, Koruli i Dubrovniku. Iz tih skladita koja se jo nazivaju i cross-docking skladita (XDOCK), roba se dalje transportira prema manjim formatima Konzumovih prodavaonica.1 Iako je svaka karika u ovom lancu od izuzetne i jednake vanosti za uinkovitu opskrbu prodavaonica, najvee dodavanje vrijednosti se odvija upravo u dva glavna LDC-a preko kojih prolazi sva roba u sustavu centralne distribucije. Ovi suvremeni logistiki centri sastoje se od nekoliko povezanih skladita, koja se razlikuju prvenstveno prema vrsti robe koja se u njima skladiti i komisionira (ili se pak na njoj obavljaju neki drugi skladini procesi) te su izg ledom,opremom, ureenjem i organizacijom prilagoeni upravo toj vrsti ili grupi robe. Osim uvanja robe (tzv. depozitni dio skladita) u nekim od njih se odvijaju i cro ss-docking aktivnosti. Sobzirom da je u XDOCK skladitima Konzumovih LDC-a glavni cilj svu robu koja taj dan ue komisionirati za zero stock prodavaonice, te utovariti u kamione i proslijediti prema prodavaonicama ili 271 regionalnim XDOCK skladitima, ova skladita se jo nazivaju i skladita,s obzirom da su na kraju dana zalihe u njima nula, odnosno nema ih. Roba u XDOCK skladita dolazi homogeno sloena od strane dobavljaa na paletama, a za daljnji transport se komisionira na palete, rol-kontejnere ili na tzv. RPC ambalau.2 2011. godine Otvara se logistiko distributivni centar u Dugopolju na povrini od 85.000 m, koji je najvei i najmoderniji ovakav centar u regiji. Vrijednost te investicije iznosi 550 milijuna kuna.
1

Izvor: http://www.efos.unios.hr/repec/osi/bulimm/PDF/BusinessLogisticsinModernManagement11/blimm1122.pdf 2 Izvor: http://www.efos.unios.hr/repec/osi/bulimm/PDF/BusinessLogisticsinModernManagement11/blimm1122.

Konzum ima misiju pruiti svim kupcima najbolju vrijednost za novac kroz zadovoljstvo kupaca te po izboru kvalitetnih roba s naglaskom na svjee, zdravo i domae. Konzum je uspjeno lansirao svoj program proizvoda marke K plus i Standard uz pristupane cijene i kvalitetu a zbog miljenja kupaca dobitnik je i priznanja Best Buy.

Tisak

Slika br. 7. Logotip Tiska

Tisak d.d. najvei je maloprodajni lanac kioska te jedan od vodeih hrvatskih distributera tiskovina, duhanskih proizvoda, prepaid bonova i start paketa telekom operatora i inih proizvoda. Vozila Tiska u jednom danu u prosjeku prijeu put od najistonije toke do najjunije toke u Hrvatskoj ak 34 puta. Tisak d.d. spada meu TOP 20 hrvatskih tvrtki po volumenu prodaje s neto vie od 1300 prodajnih mjesta. Tisak d.d godinje prosjeno preveze 23.668.777 kilograma robe. Tisak je jedina distribucijska kua koja svaki proizvod moe u roku od 24 sata, svih 365 dana u godini, dostaviti na bilo koje mjesto u Hrvatskoj.Najvei dio dnevnih novina prodaje se putem maloprodajne mree Tiska. Tisak svaki dan dostavlja tiskovine na vie od 6800 prodajnih mjesta na podruju cijele Hrvatske, a usluge transporta obavlja i za druge tvrtke. Tisak je izgradio distributivni centar i upravnu zgradu koji se prostiru na povrini od 13.555 metara kvadratnih, od ega skladini prostor 5500 kvadrata. U novom objektu su objedinjeni su procesi tirairanja, zaprimanja, komisioniranja i otpreme tiskovina, prikupljanja i obrade remitende te ostali logistiki procesi nuni za osiguranje kvalitete distribucije. Tisak je i jedini veletrgovac u Hrvatskoj koji osigurava dnevnu dostavu svih vrsta tiskovina, cigareta i duhanskih proizvoda, prepaid-bonova za mobilnu telefoniju, upravnih biljega te ostale komercijalne robe na podruju cijele Hrvatske svim vrstama kupaca bez obzira na veliinu. Tisak ima cilj poveavati zadovoljstvo

kupaca kvalitetom usluge i profesionalnou.. Dokaz tomu su mnogobrojne usluge koje Tisak nudi kupcima i suradnicima; TISAKmedia webshop, TISAK foto, TISAK bizz, TISAK copy, TISAK & coffee, TISAK Print &GO Newspapers i TISAK paket.

Zvijezda

Slika br. 8. Logotip Zvijezde

Zvijezda d.d. je najvei proizvoa jestivih ulja i jedini proizvoa margarina, biljnih masti i majoneza u Hrvatskoj. Zvijezda uspjeno posluje u vrhu prehrambenog trita ve 90 godina, kroz te godine postala je poznata po svojim robnim markama i kvaliteti poput: Zvijezda, Margo i Omegol. Takoer distribuira i sireve tvrtke Belje, maslinova ulja i sireve Agrolagune i sireve tvrtke Livno, te proizvode tvrtke Dijamant i Zott.

Jamnica

Slika br. 9. Logotip Jamnice

Jamnica d.d. je najvei hrvatski proizvoa mineralnih i izvorskih voda i bezalkoholnih pia s tradicijom duljom od 180 godina. Od 1993. godine unutar koncerna Agrokor, ulagalo se u modernizaciju, razvoj i nove tehnologije. Jamnica je izrasla u jednu od najmodernijih europskih punionica mineralnih i izvorskih voda i bezalkoholnih pia s ukupnom godinjom proizvodnjom od 400 milijuna litara,to je ini najveim proizvoaem takve vrste na jugoistoku Europe. 2009. godine zavrena je izgradnja novog skladita ulja i repromaterijala u skladu s naelom "FIFO" i uvoenjem WMS-a, sustava za upravljanje skladitem. U sastavu Jamnice su punionice prirodne mineralne vode Jamnice u Pisarovini punionica prirodne mineralne vode i bezalkoholnih pia Sarajevski kiseljak u Bosni i Hercegovini, punionica mineralne vode Fonydi u Maarskoj, punionica izvorske vode Jane i bezalkoholnih pia u Svetoj Jani, punionica prirodnih vonih sokova Juicy te vlastite kompanije u Sloveniji, Srbiji i SAD-u. Prirodna mineralna voda Jamnica najstariji je autentini hrvatski proizvod uope. Juicy je vodei na hrvatskom tritu vonih sokova, a prirodna izvorska voda Jana preuzela je vodeu poziciju na tritu izvorskih voda. Jana se sve vie dokazuje i na zahtjevnim europskim i svjetskim tritima, Jamniini proizvodi izvoze na dvadesetak inozemnih trita.

Ledo

Slika br. 10. Logotip Leda

Ledo d.d. jo od 1958. godine, kada je proizveo prvi industrijski sladoled Snjeguljicu, u Hrvatskoj . Ledo se bavi i proizvodnjom zamrznutih deserata, tijesta, voa i povra, ribe, a u novije vrijeme i brzo zamrznutih gotovih jela. Unato jakoj i otroj konkurenciji Ledo ipak dominira na domaem tritu sladoleda. Tvrtka Ledo svake godine na trite plasira desetak novih proizvoda, jer mora biti konkurenta, a svi se vode politikom da je brend najvaniji. Kao i ostale kompanije Agrokor koncerna, Ledo i nadalje planira poveavati i jaati svoju prisutnost na tritima regije, ali i tritima zemalja Europske unije. Osim u Hrvatskoj Ledo je vodei i na tritu Bosne i Hercegovine, gdje je poetkom 2000. godine kupio tvornicu za proizvodnju sladoleda u itluku i osnovao poduzee Ledo itluk d.o.o. Ledo u Hrvatskoj i regiji ima oko 50.000 prodajnih mjesta, posjeduje 38 skladita ukupnog kapaciteta 58.000 paleta od ega je 18 distributivnih centara i 14 cross-docking centra. Njihova distributivna flota prelazi 40.000 km dnevno i u jednom danu posjete 20.000 prodajnih mjesta te na njih dostave 220.000 kutija. Flota se sastoji od 123.387 rashladnih krinja i 460 vozila s rashladnom opremom. U Hrvatskoj i u regiji posjeduju 5 proizvodnih kapaciteta koji se jo nalaze u Maarskoj, Srbiji i u Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj Ledo ima dva distributivno - logistika skladita, Zagreb i Dugopolje, iz kojih servisira est cross docking skladita i 20 tisua dostavnih mjesta (trgovine, HoReCa, vlastita prodajna mjesta).3

Izvor: http://www.ledo.hr/hr/o-nama/distribucija

Solana Pag

Slika br. 11. Logotip Solane Pag

Solana Pag d.d. najvei je proizvoa morske soli u Hrvatskoj, a njezina proizvodnja se temelji na tisuljetnoj tradiciji .Solana Pag ulaskom u koncern Agrokor poela je iriti svoj asortiman, pa danas uz sitnu i krupnu morsku, industrijsku sol, te soli za kupanje, proizvodi i sol za perilice posua i zaine za pripremu mesa i ribe. Paka sol svojom istoom spada u najkvalitetnije soli u Europi a i svijetu. Solana Pag koristi sve prirodne pogodnosti podruja u kojem se nalazi; ist okoli, pogodan vjetar i veliki broj sunanih dana. Najvei dio proizvodnje Solana Pag plasira na hrvatsko trite, ali su njezini proizvodi prisutni i na tritima susjednih zemalja.

Ciljevi Agrokor koncerna

Bez obzira to je postigao i uvrstio neupitne vodee pozicije na tritu Hrvatske u svim svojim glavnim dijelatnostima, Agrokor i dalje tei prema ostvarivanju svojih ciljeva. Neki od vanijih ciljeva su : Razvoj onih dijelatnosti u kojima moe zadrati ili preuzeti vodeu ulogu irenje portfelja robnih marki Rast trinih udjela robnih marki Stalno poveanje izvoza Jaanje ukupne pozicije u regiji

Osim navedenih ciljeva, Agrokor kao svoj glavni strateki cilj postavlja ostvarivanje kljune i dugorone stabilne pozicije u regiji.

Zakljuak
Agrokorova poslovna aktivnost obuhvaa dvije strateke djelatnosti: proizvodnju hrane i pia, te maloprodaju. Ivica Todori glavni je strateg na elu procesa restrukturiranja i razvoja Agrokor koncerna, uvijek pratei svjetske kriterije efikasnosti i kompetitivnosti. Agrokor koncern ostvaruje velike uspjehe u Hrvatskoj i regiji, a sve vie i na globalnom tritu, sve je to rezultat snanih investicija, sposobnosti brze prilagodbe stalnim promjenama u trinom okruenju. Na takve uspjehe nam ukazuje i konsolidirano izvjee o sveobuhvatnoj dobiti koje pokazuje rast neto dobita iz godine u godinu. Agrokor koncern e i dalje ulagati u svoje brendove da odri razinu kvalitete i usluge. Uz promicanje svojih brendova ulagat e i u promicanje novih brendova koji bi se mogli izboriti za svoj kultni status poput Jamnice mineralne vode ili Ledo sladoleda koji su postali poznati u itavoj regiji. Ako agrokor bude i dalje uspjeno teio prema svojim zacrtanim ciljevima kao to je poveanje izvoza, budunost Agrokora biti e sve uspjenija. Postigavi i uvrstivi neupitne liderske pozicije na tritu Hrvatske u svim svojim glavnim djelatnostima, Agrokor i dalje tei prema postizanju svog glavnog stratekog cilja ostvarivanja kljune i dugorono stabilne pozicije u regiji.

Literatura
1) http://www.agrokor.hr 2) http://www.fina.hr 3) http://www.google.hr/url? sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CCkQFjAA&url=http%3A %2F%2Fwww.ledo.hr%2Fdatastore%2Ffile %2F106%2FMenadzment_prezentacija_Investicijska_prilikakonsolidacija_proizvodnje_sladoleda_i_smrnute_hrane_u_Adria_regiji.pdf&ei= jTcEUaW2NoGN4ATT1oCoCg&usg=AFQjCNHRe9pyVqLEguj4myQhWBcFF1 Wraw&bvm=bv.41524429,d.bGE&cad=rja 4) http://www.google.hr/url? sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&ved=0CCwQFjAA&url=ht tp%3A%2F%2Fwww.efos.unios.hr%2Frepec%2Fosi%2Fbulimm%2FPDF %2FBusinessLogisticsinModernManagement11%2Fblimm1122.pdf&ei=_TYE UYqIHcfO4QSxuYGoBQ&usg=AFQjCNHZ9vKQca1uOJaa84PobHzWaed2fA &bvm=bv.41524429,d.bGE 5) http://www.agrokor.hr/Resources/Media/Financijsko_Izvjesce_Agrokor_Grupa _2011.pdf 6) http://www.tisak.hr/hr-HR/Naslovna.html 7) www.solana-pag.hr/ 8) www.jamnica.hr/ 9) www.konzum.hr/ 10) www.ledo.hr/