Sveti Mihael, Gabriel i Rafael

tri Arhanela - blagdan 29. rujna

Iz tajne Boje svetosti proizlazi tovanje triju arkanela, koje danas slavimo, kao i svetih anela uvara, koje slavimo 2. listopada. Aneli kao duhovna bia, unato njihovoj slubi u povijesti spasenja, ve po svojoj biti izmiu svakom povijesnom razmatranju. Zato i ne moemo opisivati njihov ivot kao to inimo sa ivotom svetaca. Unato tome, na temelju Boje objave moemo ipak o njima neto rei, isto tako moemo opisivati njihovo tovanje. inimo to rado, to s cijelom Crkvom danas slavimo njihov blagdan, a i to mnogi vjernici nose njihova imena slavei danas svoj imendan.

Ime Mihael , u hebrejskom Mi ka el, to znai: Tko je kao Bog? spominje se u Svetom pismu pet puta.
Knez kraljevstva perzijskoga protivio mi se dvadeset i jedan dan, ali Mihael, jedan od prvih Knezova, doe mi u pomo (Dn 10,13). Iz toga teksta slijedi da je Mihael jedan od vrhovnih poglavica, a koji pritjee u pomo proroku Danielu. U istoj gla vi itamo: Nema nikoga tko bi se sa mnom protiv njih borio (kneza Perzije i kneza Grke) osim Mihaela, Kneza vaega, moje potpore i moga okrilja (Dn 10,21). U ono e vrijeme ustati Mihael, veliki knez koji titi sinove tvog naroda (Dn 12,1). Iz tog teksta proizlazi da Mihael kao vrhovna glava nebeske vojske brani pobone idove, koje progoni kralj Antioh IV. Epifan (175 164). Najznaajniji je pak svetopisamski tekst o sv. Mihaelu iz Otkrivenja. Uto se zametnu rat u nebu koji je Mihael sa svojim anelima morao vodit i protiv Zmaja. Zmaj i njegovi aneli prihvatie borbu, ali je ne mogoe izdrati. I mjesta za njih vie nije bilo u nebu. Bijae izbaen veliki Zmaj, stara Zmija, koja se zove avao sotona, zavodnik cijeloga svijeta bijae zbaen na zemlju i bijahu zbaeni s njime njegovi aneli (Dn 12,7 9). I napokon peto mjesto, na kojem se izriito spominje Mihael, jest poslanica sv. Jude Tadeja. Ondje itamo: Naprotiv, Mihael arkaneo, kad se u borbi za Mojsijevo tijelo prepirao s avlom, nije se usudio izrei pr otiv njega uvredljivu osudu, nego je rekao: Neka bi ti Gospodin zapovjedio da uuti! (9. redak). Imajui u vidu te svetopisamske tekstove, ikonografija prikazuje sv. Mihaela kao ratnika u oklopu i s maem u ruci. Crkva pak od najstarijih vremena gaji prema svetom Mihaelu naroito tovanje i duboku pobonost. Ona ga u borbi to se vodi protiv sila zla, a i vodit e se do konca vremena, promatra kao svoga monog zatitnika, koji joj je svojom zatitom trajno prisutan. Velikog arkanela jednako ivo tuje istona i zapadna Crkva. Razni stalei tuju sv. Mihovila kao svoga zatitnika, u Italiji je zatitnik javne sigurnosti, a Pio XII. proglasio ga je zatitnikom radiologa. Njemaka ga takoer od davnine slavi kao svoga zatitnika. Njegova se slika nalazila na bojnim zastavama ve god. 955. u glasovitoj bitki protiv Madara na Lekom polju kod Augsburga, kad je njemaki car Oton I. Veliki pobijedio Madare. I kod nas je u Hrvatskoj veoma razvijen kult sv. Mihovila. Podignute su mu u ast mnoge upne i podrun e crkve, a i neka mjesta nose njegovo ime. Tako imamo Miholjac, Miholec, Mihovljan itd. Bogosluje veoma zorno istie trostruku djelatnost Sv. Mihaela u slubi Crkve. On je borac, molitelj i pratilac. Kao borac ne ka nam pomae u borbi koju svatko od nas m ora stalno protiv zla u sebi i oko sebe voditi! Kao molitelj nek nas zagovara i nae molitve poput miomirisnog kada prinosi Gospodinu, a kao pratilac neka nas prati na naim ivotnim putovima!

Sveto pismo poimence na nekoliko mjesta spominje i

Sv. Gabriela ,

arkanela. Tako se u Danielovoj knjizi

ukazuje u ljudskom obliku te proroku tumai vienje o ovnu (usp. Dn 8,16 26). Jo je znaajnija u istoj knjizi u glavi 9. objava o sedamdeset sedmica. Tu je Gabriel vjesnik utjelovljenja Rijei. Isti e arka neo Zahariji navijestiti roenje Ivana Krstitelja, Spasiteljeva pretee, a Mariji roenje samoga Spasitelja. To nam je opisao sv. Luka. Neki crkveni nauitelji misle da je i on aj aneo to se u boinoj noi javio pastirima bio Gabriel, isto tako onaj to je Isusa u Getsemaniju tjeio. I tovanje je sv. Gabriela staro, a naroito je vezano uz blagdan Blagovijesti. Njemu je, kao i sv. Mihaelu, puka pobonost pridavala ulogu uvara crkvenih vrata; ta dva arkanela prijee demonu ulaz u crkvu. Kao svoga zat itnika tovali su Sv. Gabriela glasonoe, teklii i pismonoe. Papa Pio XII. apostolskim breveom od 1. travnja 1951. proglasio ga je nebeskim zatitnikom telekomunikacija: telegrafa, telefona, radija i televizije: Najljepa poruka, to ju je Gabriel donio s neba, sadrana je u molitvi Zdravomarije, koja je uz Oena postala najrasprostranjenija molitva. Poboni krani tri puta dnevno na glas zvona s Gabrielom pozdravljaju Gospu i mole za njezin zagovor: Moli za nas grjenike, sada i na asu smrti nae!. Neko se po naim crkvama nakon puke mise orila pjesma Aneo je Gospodnji navijestio Mariji i puki vapaj: Kad zadnja ura bije, doi Majko Ti po nas! Boji ju je narod oduevljeno pjevao dajui oduka s blagovjesnikom Gabrielom svojoj pobonosti.

Ime Rafael znai

Bog lijei, a ime je treega arkanela, koga danas slavimo. Njega, kao i dvojicu drugih

arkanela, opirno spominju apokrifne knjige, a od kanonskih knjiga Rafael je veoma prisutan u Tobijinoj knjizi. Njega sam Gospodin alje da bi ozdra vio Tobiju i Saru, za vodia i pratioca mladom Tobiji. On ga na putu brani, uvodi u Sarinu kuu, koju oslobaa od zla, Saru kao enu mladoga Tobije skupa s njim dovodi u kuu staroga Tobije. Mladi Tobija, pun zahvalnosti prema svome pratiocu, pria ocu koj a mu je sve dobroinstva iskazao. I tada se Rafael, koji se prikazao u ovjejoj slici Azarije, sina Velikog Ananije, ovako oituje: Blagoslivljajte Boga, hvalite ga i veliajte pred svim ivima zbog onoga to je za vas uinio. Lijepo je hvaliti Boga i uznositi ime njegovo, bogobojazno razglaavati djela njegova. Lijepo je uvati tajnu kraljevu, ali je slavno otkrivati djela Boja. i nite dobro, i nee vas zlo snai.

Dobra je molitva s postom, s milostinjom i pravednou. Bolje je malo s pravednou neg o mnogo s nepravdom. Bolje je dijeliti milostinju nego sabirati u hrpe zlato. Milostinja oslobaa od smrti, ona isti od svakoga grijeha. Koji dijele milostinju i ine pravednost, napunit e se ivota, a koji grijee, bit e dumani ivotu svome. Neu vam sakriti nita: kazah ve da je lijepo uvati tajnu kraljevu, ali je slavno otkrivanje Bojih djela. I kad ste molili ti i tvoja snaha Sara, ja sam nosio vae molitve Svetome; kad si ti pokapao mrtve, i ja sam bio uza te; kad se nisi skanjivao da ustane i prekine svoj ruak da bi pokopao onog mrtvaca, nije mi bilo skriveno da vri dobro djelo; i bio sam s tobom. Sada, Bog me poslao da izlijeim tebe i tvoju snahu Saru. Ja sam Rafael, jedan od sedmorice svetih anela koji na nebesima donose molitve svetih i stupaju pred Slavom Svetoga!... Ne plaite se! Mir s vama! Blagoslivljajte Boga u vijeke! Ta ja ne dooh jer se meni svidjelo, nego po zapovijedi Boga naega : zato ga blagoslivljajte u vijeke. Sve sam dane doputao da me vide vae oi, ali nisam ni jeo n i pio: vi ste motrili samo privid. Sada hvalite Boga, a ja se vraam onome koji me i poslao. Zapiite u knjizi sve to se zbilo (Tob 12,6 20). Nije udo da su krani, itajui Tobijinu knjigu, tu tako lijepu povijest jedne obitelji, teko kuane, ali koj oj Gospodin pritjee u pomo aljui im svoga Anela, poeli tovati Svetoga Rafaela i utjecati mu se. Naroito su mu se preporuivali hodoasnici i putnici, a pomalo i pealbari te iseljenici. Kao duhovnome lijeniku poee mu se utjecati i bolesnici u d uevnim i tjelesnim bolestima. A kao svoga posebnog zatitnika aste ga lijenici i ljekarnici. A zaziva se i protiv kunh epidemija. U jednoj svojoj homiliji o evaneljima sv. Grgur Veliki lijepo kae: Rafael znai Boji lijek. On je, dotaknuvi kao po s lubi Tobijine oi, uklonio tmine njegove sljepoe. Dolikovalo je da bude nazvan Bojim lijekom, kad je bio poslan da lijei.

IZVOR: http://www.sveci.net/index.php/component/content/article/2-uncategorised/559-sveti-mihael-gabriel-i-rafael