Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
METAORIJENTACIJE KURIKULUMA
-
Transmisijska orijentacija kurikuluma direktno (verbalno) pouavanje djeteta sadraji su unaprijed propisani sadraj bira odgajatelj prema kronolokoj dobi djeteta dijete je pasivni sudionik Transakcijska orijentacija kurikuluma bavi se promiljanjem ishoda obrazovanja i procesom obrazovanja naglaene su strategije koje potiu rjeavanje problema potrebno je organizirati okruenje u kojem e svako dijete uiti putem vlastite aktivnosti
- Transformacijsko odreenje kurikuluma - odnosi se na osobno i socijalno transformiranje djeteta, to se smatra osnovnim - naputanje tradicionalnog pouavanja djece
ciljem uenja
TRADICIONALNO transmisijsko usmjerenje strogo strukturirana organizacija procesa odgajatelj unaprijed planira odreene teme za svu djecu u skupini sadraji se biraju prema nekim opim kriterijima
SUVREMENO transakcijsko usmjerenje fleksibilna organizacija procesa cilj je uvaavanje razliitosti interesa i sposobnosti djece odgajatelj bira sadraje na temelju promatranja djece kurikulum nije sadraj, nego pristup sadraju
INTEGRIRANI KURIKULUM
- sadraji uenja proizlaze iz razliitih podruja povezanih zajednikom temom koja
djecu zanima
- KARAKTERISTIKE INTEGRIRANOG KURIKULUMA - organizira se oko teme koja djecu zanima i pomae im bolje razumjeti svijet u kojem
ive - osigurava djeci mogunost da istrauju i produbljuju svoje razumijevanje odreenih podruja (disciplina) - potie i olakava osobni angaman u istraivanju i rjeavanju problema te samoregulaciju i neovisnost djeteta
RAD NA PROJEKTU
jedan od oblika integriranja kurikuluma sklop aktivnosti na kojima jedno ili vie djece dublje prouavaju neku temu ili problem rad na projektu nije vremenski ogranien (ovisi o interesu djece) odgajatelj potie djecu da stupaju u interakciju s ljudima i objektima na nain koji za njih ima smisla - naglaena je aktivna participacija djece - cilj je pomoi djetetu da produbljuje razumijevanje vlastitog iskustva i okruenja u kojem ivi
-
upoznavanje i istraivanje svoje okoline tijek rada na projektu nije mogue unaprijed planirati rad na projektu nije mogue unaprijed strukturirati duljina trajanja projekta nije unaprijed odreena ne zna se unaprijed kojim e se smjerom projekt razvijati osnovni kriterij odabira smjera razvoja projekta je INTERES DJECE
Rad na projektu omoguuje SURADNIKO UENJE (djeca ue putem aktivnosti, diskursa, suradnje i dogovora)
II
TO RADI DIJETE?
-
Stjee iskustvo u neposrednom okruenju Zadovoljava svoje interese Istrauje materijale Promatra svijet oko sebe i interpretira ga Sakuplja informacije o svojoj okolini Otkriva neloginosti Konstruira vlastito razumijevanje Kreira osobna znaenja Usporeuje svoje miljenje s miljenjima drugih Nadograuje prethodno znanje Postavlja nove hipoteze Reprezentira svoje miljenje na razliite naine
TO RADI ODGAJATELJ?
-
Organizira okruenje za aktivno stjecanje iskustva Prepoznaje i podrava interese djeteta Pribavlja materijale, podrava i potie istraivanje Pokazuje interes za ono to i kako dijete opaa Osigurava prilike za aktivno istraivanje okoline Podrava konstruktivnu pogreku Produbljuje miljenje djeteta Usmjerava panju djeteta na dublje istraivanje problema Potie raspravu izmeu djece Omoguuje koritenje novo znanja u stvarnom ivotu
UENJE
Uenje djeteta je AKTIVNI PROCES Uenje djeteta ne treba gledati kao primanje, nego ga valja gledati kao stjecanje, koje se sastoji od stalnog aktivnog interpretiranja novih iskustava i njihovog ugraivanja u djetetovo ve postojee znanje ODGAJATELJ JE STVARATELJ UVJETA ZA UENJE DJETETA, A NE PLANER I REALIZATOR UENJA!
III