11. NAPRAVE 1.

Openito
1.1 Definicija i namjena Naprave su pomagala koja obino slue za prihvat, stezanje, odreivanje meusobnog poloaja te voenje alata i obratka za vrijeme obrade. Primjeri: naprava za buenje (sl.1), naprava za glodanje (sl.2), naprava za zavarivanje, ablona za kopiranje, model za ljevanje Razliiti nazivi u praksi: pomoni pribor, stezni pribor, ureaji, naprave, ablone, modeli, standardni pomoni pribor za alatne strojeve ( stezna glava, stezna ploa, kripac, iljak, okretni stol, trn ) Za alatniare naprava znai specijalno pomagalo koje treba izraditi jer se ne moe nabaviti na tritu.

1.2 Zadaci i znaaj naprava: brzo i sigurno stezanje obratka visoka tonost mjera i oblika (zamjenjivost dijelova) otpadaju poslovi obiljeavanja i ocrtavanja mogue posluivanje vie strojeva posluitelji osloboeni tekog fizikog rada smanjenje moguih nezgoda pri radu bolje iskoritenje strojeva mogui rad osoba s niom strunom spremom proizvodnja se moe automatizirati smanjenje neispravnih proizvoda (karta)

1.3 Podjela naprava

Kriteriji podjele
Postupak obrade Podruje namjene Broj stegnutih obradaka Redoslijed obrade

Primjer
Naprava za glodanje (sl.2) Naprava za zavarivanje Jednonamjenska naprava Vienamjenska naprava Naprava za jedan obradak Naprava za vie obradaka Naprava za pojedinanu obradu Naprava za naizmjeninu obradu

Karakteristika
Za obradu odvajanjem Za obradu spajanjem Naprava za odreeni proizvod Naprava za razliite proizvode Naprava stee samo jedan obradak Naprava stee dva ili vie obradaka Naprava za slijednu obradu po radnom procesu Istovremeno vie obrada po radnom procesu (naizmjenino) - taktna naprava. 1

1.4 Podjela naprava prema sloenosti: jednostavne: manja tonost, nepokretne, stezanje vijcima ili ekscentrom srednje sloene: pomiu ili zakreu obradak, steu vie obradaka odjednom... vrlo sloene: diobene i okretne, pneumatski ili hidrauliki pogon

1.5 Sastavni elementi naprave (sl.1): Obzirom na svoju funkciju, skoro sve naprave se sastoje od sljedeih konstrukcijskih cjelina, odnosno elemanata : elementi za odreivanje poloaja obratka (pozicioniranje, oslanjanje) elementi za stezanje elementi za posluivanje i tijelo, kuite ili nosa naprave

1.6 Procesi pri posluivanju: postavljanje obratka, zatvaranje naprave i stezanje obratka obrada otputanje i otvaranje naprave vaenje obratka i ienje naprave

1.7 Osnovna pravila pri projektiranju: postavljanje obratka treba biti jednoznano, sigurno i to bre bez dodatnog podeavanja stezanje treba biti jednostavno i brzo bez deformacije obratka odvoenje i ienje strugotine treba biti to jednostavnije, naprava treba biti kruta, proizvod vidljiv i pristupaan za obradu elementi posluivanja moraju biti tako postavljeni da nema opasnosti od nezgoda pri radu koristiti to vie standardnih i tipiziranih elemenata i dije lova
2

2. Elementi za odreivanje poloaja obratka (oslanjanje, pozicioniranje)

2.1 Oslanjanje (sl.1) Slobodno tijelo u prostoru moe se pomicati uzdu sve tri osi koordinatnog sustava i okretati oko njih (x,y,z). Dakle, slobodno tijelo u prostoru ima 6 mogunosti ili sloboda gibanja. Naprava treba osigurati toan i jednoznaan poloaj obratka te sprijeiti njegovo pomicanje uslijed djelovanja sila stezanja i sila rezanja. Dijelovi naprave koji osiguravaju toan poloaj obratka nazivaju se elementi za oslanjanje ili pozicioniranje. Oslanjanje treba biti potpuno. Nepotpuno ili prekomjerno oslanjanje prouzroiti e odstupanje mjera i oblika na obratku. Za toan i siguran poloaj obratka potrebna su 3 elementa za oslanjanje (plohe) i 3 sile stezanja 2.2 Elementi za oslanjanje na obratku - baze (sl.2) Za odreivanje tonog poloaja obratka u napravi potrebno je odabrati i elemente za oslanjanje na samom obratku baze. Ovisno o zahtjevima obrade mogu se odabrati jedna, dvije ili tri baze. Baze na obratku mogu biti ravna, kruna ili neka druga ploha te linija ili toka. Ovisno o stanju obraenosti, baze mogu biti obraene i neobraene. Na slici su odabrane tri ravne plohe: jedna glavna i dvije pomone. Odabrane plohe biti e osnove (baze) za sva mjerenja tijekom obrade. 2.3 Elementi naprave za oslanjanje Za oslanjanje obratka u napravi najee se koriste ploe, graninici, svornjaci, zatici, prizme, prstenovi i prihvatni limovi. Svi elementi se rade od kaljenog alatnog elika ili elika za cementiranje. Ploa (sl.3) se koristi za manje obratke s ravnom plohom. Nije za vee i neravne plohe zbog nestabilnosti poloaja. Nepovoljan utjecaj zaostalih estica odvojenog materijala moe se smanjiti izradom kanala na ploi. Podlone letve (sl.3) se koriste za vee obratke i neravne plohe.

Oslonci ili epovi (sl.1) se koriste za tokasto oslanjanje obradaka s neobraenim i neravnim plohama. Ugrauju se samo tri oslonca da se izbjegne prekomjerno oslanjanje, odnosno njihanje obratka. Ako je potrebno vie oslonaca tada se ugrauju prilagodljivi oslonci s pominom kuglom. Poloaj oslonaca treba omoguiti sigurno postavljanje obratka te sprijeiti savijanje i njihanje prilikom stezanja. Graninici (sl.2) odreuju boni poloaj obratka. Letve su veliki boni graninici.Potrebno je izraditi razliita osloboenja na letvama i donjoj plohi da se izbjegnu smetnje pri oslanjanju uslijed utjecaja strugotine, srha ili druge neistoe. Zatici (sl.2) se koriste kod manjih sila rezanja i neravnih ploha na obratku. Spajanje graninika je obino pomou vijaka i zatika (rastavljivi spoj), to olakava izradu, podeavanje i dotjerivanje naprave.

Svornjaci (sl.3) se koriste za odreivanje poloaja obradaka s provrtom. Mogu biti vrsti i pomini te s vijencem kao podlogom za oslanjanje obratka i bez njega. Prijelaz sa svornjaka na vijenac treba biti s utorom osloboenje zbog srha ili strugotine.

Prizme (sl.4) slue za oslanjanje valjkastih obradaka. One osiguravaju okomitost (npr. kod buenja) u odnosu na os obratka. Kut prizme obino je 900. Lako se ugrauju u napravu. Prihvatni limovi (sl.5) se koriste kod plosnatih obradaka. Limovi se pozicioniraju zaticima, a privruju vijcima na tijelo naprave.

Zatici (sl.1) su jednostavni i jeftini za izradu. Koriste se za pozicioniranje plosnatih obradaka s ravnim bonim plohama. Prsten (sl.2) slui za prihvat i oslanjanje velikih obradaka preko obraenog vanjskog promjera. Ima velika osloboenja za lake odstranjivanje strugotine i neistoa. Kut na prstenu je takoer s osloboenjem (utor) radi sigurnog oslanjanja.

3. Elementi za stezanje obratka

Elementi za stezanje spreavaju pomicanje obratka za vrijeme obrade uslijed djelovanja sila rezanja. Oni fiksiraju prethodno odreen poloaj obratka u napravi. 3.1 Sila stezanja Poloaj sile stezanja ne smije prouzroiti deformaciju ili njihanje obratka. Smjer djelovanja sile treba biti, po mogunosti, u smjeru obrade i nasuprot vrstog oslonca. Obradak se ne smije odmicati od oslonca za vrijeme obrade. Sila stezanja treba biti to blie sili rezanja da se izbjegnu deformacija i vibriranje obratka. Broj sila stezanja ovisi o veliini i smjeru sile rezanja, krutosti obratka i broju oslonaca ploha . Prema izvoru energije ili nainu proizvodnje, sile stezanja mogu biti (tab.1):

Izbor naina proizvodnje sile ovisi o veliini sile stezanja, stupnju automatizacije proizvodnje, broju steznih mjesta i smjeru obrade.
5

3.2 Elementi za stezanje Preko elemenata za stezanje pretvara se izvorna sila (npr: runa) u veu steznu silu na obratku i zadrava (pamti) tijekom obrade. Elementi moraju biti vrsti da se ne deformiraju i ne popuste (otkoe) uslijed djelovanja sile rezanja.Obino se povrinski otvrdnjavaju da se sprijei troenje uslijed estog stezanja i otputanja. Najvaniji elementi stezanja su: vijci, klinovi, ekscentri, bajunete, koljenaste poluge, opruge, magneti te pneumatski i hidrauliki elementi. Vijak (sl.1) Vijak i matica se lako izrauju te dobro i sigurno steu obradak. Vijci promjera do 16 mm su obino s metrikim navojem, a vei s trapeznim ili kosim. Stezanje treba biti preko tlane podloke, a ne izravno na povrinu obratka. Gornja ploa naprave je s navojnim provrtom koji slui kao matica za stezanje. Klin (sl.2) Ravni stezni klinovi koriste se samo na manjim napravama za direktno stezanje obratka. Pri tome klin ima nagib 1:10, obavezno se kali i brusi. Pravo podruje primjene klinova je za istovremeno stezanje vie obradaka ili za promjenu pravca djelovanja sile stezanja.

Ekscentar - prema obliku stezne plohe moe biti kruni i spiralni. Kruni ekscentar (sl.3) je jednostavan za izradu. Stezna krunica je ekscentrina u odnosu na sredite osnovne krunice oko kojeg se okree ekscentar za vrijeme stezanja. Ekscentar je odreen promjerom stezne krunice D i veliinom ekscentriciteta e. Ekscentricitet je udaljenost izmeu sredita osnovne i stezne krunice. Okretanjem ekscentra za 1800 ostvari se maksimalni stezni pomak 2e. Ravnomjerna sila stezanja postie se u podruju 600 i 1200 (od 2 do 4 na dijagramu). Samokonost ekscentra je osigurana omjerom: D : e = 20 : 1. Djelomino poravnavanje stezne krunice znatno poveava ukupni hod ekscentra i olakava ulaganje obratka.
6

Spiralni ekscentar (sl.1) se koristi za stezanje obradaka s veim odstupanjem mjera, odnosno za ire podruje stezanja. Kut uspona spirale do 60 osigurava samokonost u svakom poloaju i uvijek jednaku silu stezanja. Za konstrukciju spirale uspona 5,50 podjeli se polovica osnovne krunice na 6 jednakih dijelova i dobije pomona mjera a = R / 20. Za taj iznos poveava se stezni hod ekscentra na svakom od 6 dijelova osnovne krunice. Ukupni stezni hod na polovici osnovne krunice je 6a. Stezni ekscentri omoguuju vrlo brzo stezanje i otputanje obratka. U praksi se koriste razne izvedbe i mogunosti stezanja (sl.2):

Bajunetno stezanje (sl.3) Stezni svornjaci, koji slue i za odreivanje poloaja obratka, obino se bajunetno steu. Stezna krivulja za uzduni stezni pomak svornjaka izraena je na valjkastoj ahuri i uzduno produena radi izvlaenja svornjaka pri otputanju. Stezna krivulja je navojna zavojnica uspona do 60 zbog samokonosti.

Koljenaste poluge (sl.4) Stezanje obratka omogueno je relativno malim pomakom poluga. Koljenaste poluge u steznom poloaju, 20 30 iza mrtve toke, se blokiraju i postaju samokone. Stezni hod poluga treba ograniiti s tono postavljenim graninikom, to zahtjeva i tone mjere na obratku. U posebnim sluajevima ugrauje se elastini umetak.
7

Opruno stezanje (sl.1) Opruno stezanje obratka obino se primjenjuje kod manjih sila obrade. Hod opruge se odabire tako, da otputena opruga omogui slobodno ulaganje obratka, a stegnuta, da osigura potrebnu silu stezanja. Najee stezanje opruge je polugom, ekscentrom ili pneumatski. Koriste se zavojne, tanjuraste, gumene i lisnate opruge. Pneumatsko stezanje (sl.2) Obino se koristi pogonski komprimirani zrak s tlakom 6 bara. Stezna sila se dobije umnokom tlaka i povrine klipa u pneumatskom cilindru: F = p A (N), gdje je p (N/mm2) tlak zraka, A (mm2) povrina klipa i korisni stupanj djelovanja. Komprimirani zrak se koristi i za odstranjivanje strugotine te izbacivanje obratka.

Hidrauliko stezanje (sl.3) Pogonski tlak ulja za hidrauliko stezanje obratka iznosi do 300 bara. Obino se koristi zaseban hidrauliki agregat s pumpom. Omoguuje velike sile stezanja, a zahtjeva relativno mali prostor. Poto ulje pod tlakom zadrava poetni volumen, nije potrebno ugraivati samokone stezne dijelove u napravu.

3.3 Pomoni stezni elementi Na mnogim napravama stezni elmenti ne djeluju direktno na obradak, ve preko pomonih steznih elemenata. Obino slue za preraspodjelu, promjenu pravca ili veliine sile stezanja. Tlana podloka i umetak (sl.1 i 2) Smanjuju povrinski pritisak i spreavaju mogue oteenje. Za vee i neravne povrine koriste se podesivi elementi. Za velike obratke i vie mjesta stezanja primjenjuju se pokretni umetci koji su uleiteni preko svornjaka.

Stezna kuka (sl.3) Prenosi steznu silu samo na jednu stranu, a s druge strane je oslonac za prihvat protusile (reakcije). Zauizma malo prostora, a moe se i bono zakrenuti radi lakeg ulaganja obratka. Stezna poluga (sl.4,5,6) Najee se koristi u praksi. Slue za skretanje i promjenu veliine sile stezanja. Krak poluge prema osloncu ne smije biti slabiji od steznog kraka. Razliitim poloajem steznog vijka mijenja se odnos stezne sile na obratku i protusile na osloncu.

4. Elementi za posluivanje
Elementi za posluivanje prenose silu i gibanje posluitelja na dijelove naprave. Koriste se razliite drke i poluge. Najei elementi za posluivanje su stoasta i kuglasta ruica, vijak s pritegom, narovaena matica, kuglasta, zvjezdasta i krina drka te runo kolo.. Oblik i veliinu elementa za posluivanje treba odabirati tako da se sila stezanja postie bez posebnog napora posluitelja i bez pomonih sredstava.

Posebno treba paziti na sljedee: - svi elementi trebaju biti prikladni za runo stezanje i lako pokretljivi - potrebna gibanja trebaju odgovarati prirodnom gibanju posluitelja - elemente za posluivanje ne postavljati blizu rubova ploha - izbjegavati postavljanje elemenata blizu reznog alata

10

5. Naprave za buenje
Zadaa naprava za buenje je vrsto i sigurno stezanje obratka te voenje alata (svrdlo, uputalo ) da se osigura toan poloaj buenja. vrsto stezanje obratka postie se na razliite naine, ovisno o veliini i obliku obratka. Voenje alata je pomou kaljenih vodeih ahura (tuljaka) koje se upreavaju u tijelo naprave ili nosa ahura. Na napravama za mali broj proizvoda, vodei provrt se bui na tijelu naprave. Naprave za buenje dijele se na ablone, natine (nasadne) naprave, rune, nepomine (fiksne), zakretne, vievretene... Izvedbe nekih naprava:

11

Izvedbe bunih ahura Bune ahure slue za voenje alata i odreivanje tonog poloaja provrta na obratku. Poloaj osi izraenog provrta ovisi i o tonosti meusobnog poloaja bunog vretena i oslone plohe u napravi. Bune ahure promjera do 18 mm rade se od alatnog elika, a vee od elika za cementiranje. Unutarnji promjer se brusi na toleranciju F7, a vanjski na n6 ili m6. Manje ahure, kod kojih se provrt moe brusiti, bue se i grecaju s dodatkom 0,03 do 0,05 mm, a zatim kale i lepaju bakrenom ipkom na zavrnu mjeru. Unutarnji promjer Vanjski promjer Duina voenja d F7 D n6 2 5 (2,5 - 2) d (3 2,5) d 5 25 (2,0 1,5) d ( 2,5 1,5) d 5 - 50 (1,5 1,4 ) d (1,0 0,5) d Tab.1: Dimenzije bunih ahura

12

7. Naprave za glodanje
Naprave za glodanje su preteno stezne naprave obratka, a voenje alata je preko radnog vretena glodalice. Stezanje i dranje obratka mora biti vrsto i sigurno obzirom na velike sile rezanja. Po mogunosti, sila rezanja treba biti usmjerana prema vrstom graniniku. Zbog velikog odstupanja sile rezanja treba uzeti u obzir sljedea osnovna pravila: tijelo i stezni elementi trebaju biti to da se sprijei elastina deformacija (federiranje) sila stezanja treba biti dovoljno velika da se sprijei izbacivanje obratka iz naprave obradak treba podloiti da se sprijei mogue savijanje naprava treba biti vrsto i sigurno stegnuta za radni stol glodalice

Namjetanje glodala prema obratku najednostavnije je pomou prethodno glodanog uzorka (sl.1) ili pomou pripadajueg kontrolnika (sl.2).

Za duge i profilirane obratke prikladno je odabrati napravu ploastog oblika, kod koje se sile stezanja prenose preko steznih poluga i kuka (sl.3). Kod duih naprava treba predvidjeti prolaznost glodala na ulazu u zahvat s obratkom i na izlazu iz njega.

13

7. Naprave za tokarenje
Pored uobiajenih i standardiziranih steznih naprava koje se nazivaju pomoni pribor tokarilice (stezna glava, planska ploa, trn, ahura), esto su potrebne i posebne naprave za stezanje i dranje obradaka nepravilnog oblika (otkivci, odljevci). Za razliku od buenja i glodanja, kod tokarenju se pokree masivni obradak velikom brzinom vrtnje (brzina rezanja). Zbog navedenog treba paziti na sljedea pravila: - tijelo naprave treba biti to lake, ali i dovoljno kruto - naprava treba biti to bolje uravnoteena (balansirana) i s tonom krunou vrtnje (udar) - tokarski no postaviti s malim krakom i vrsto stegnuti - stezna sila mora biti dovoljna da se suprostavi centrifugalnoj sili i pri velikom broju okretaja Oblik obratka i prethodna obrada su odluujii za odreivanje poloaja u napravi. Kratki obradak u obliku diska oslanja se na elnu plohu, a dugi na obodnu (plat) (sl.1). Mjera l1 treba biti to dua, a mjera l2 to kraa da se smanji moment naginjanja. Sile stezanja moraju biti dovoljno velike da se suprostave silama rezanja, a da pri tome ne deformiraju obradak. Ovo je posebno vano za tankostijene obratke. Naprava se privruje na glavu radnog vretena, u stoasti provrt vretena ili na plansku plou. Za privrenje naprave na glavu radnog vretena potrebna je meuploa (sl.2) koja olakava podeavanje i ugradnju naprave na drugu tokarilicu s pripadajuom meuploom. Privrenje u provrt radnog vretena koristi se samo za manje, a planska ploa za velike naprave. Naprave se dijele po nainu oslanjanja i stezanja na stezne trnove, stezne glave i ekscentrine naprave. Stezni trnovi slue za stezanje obradaka kod kojih se zahtijeva tonost krunosti vrtnje unutarnje i vanjske plohe koja se ne moe postii vanjskim stezanjem. Paziti da sila stezanja ne deformira tankostijene obratke. Kod elastinih steznih trnova (sl.3) obradak se stee radijalnim irenjem prorezanog tijela (ahura, trn). Steznom maticom (sl.1.a) se pomie prorezana ahura uzduno po konusu i istovremeno iri. Steznim vijkom (sl.1.b) se uzduno pomie stezni konus koji iri prorezani trn.
14

Kod trnova sa steznim eljustima (sl.1) obradak se stee radijanim irenjem vie eljusti. Povlanim trnom eljusti se pomiu uzduno po konusu i istovremeno radijalno ire. Kod ekspanzionih steznih trnova (sl.2) obradak se stee irenjem tankostijene ahure pod pritiskom ulja ili plastine mase. Pritisak ulja se proizvodi klipom i steznim vijkom. Stezne glave (amerikaneri) Specijalne stezne glave se koriste, ako nije mogue stezanje s univerzalnom glavom. Za odljevke i otkivke s nepravilnim oblikom i grubim tolerancijama koriste se glave sa specijalnim eljustima. Prema nainu djelovanja stezne sile razlikuje se centrino ili necentrino stezanje obratka (sl.3).

Centrino stezanje je nuno, ako se zahtijeva da unutarnji obraeni oblik bude u sredini vanjskog neobraenog oblika s grubim tolerancijama (npr. kod odljevaka). Centrino stezanje se postie pomicanjem obratka u napravi na lijevo ili desno pomou vijka, klina ili poluge. Naprava s radijalnim stezanjem se koristi za obratke kutijastog oblika (sl.4). Prihvatna ili oslona ploha je paralelna s osi tokarenja. Naprava s aksijalnim stezanjem se koristi za obratke ploastog oblika (sl.5). Prihvatna ili oslona ploha je okomita na os tokarenja. Kod obradaka s izrazito nepravilnim oblikom nuno je ugraditi protuuteg za uravnoteenje mase.

15

Naprave za ekscentrino stezanje U praksi se esto javlja potreba za ekscentrinim tokarenjem pojedinih dijelova na obratku (produeci, provrti...). Sredite obratka treba pomaknuti iz osi tokarenja, a sredite obraivanog dijela na obratku dovesti u os tokarenja. Ekscentrina stezna glava (sl.1). se esto koristi za stezanje manjih obradaka. Naprave sa steznom i osnovnom ploom (sl.2) takoer omoguuju pomicanje obratka za potrebnu veliinu ekscentriciteta e. Stezna ploa s privrenim obratkom se pomie po osnovnoj ploi i stee vijcima n akon zauzimanja tonog poloaja. Fiksiranje poloaja stezne ploe na osnovnoj ploi moe se izvesti pomou ureza i zatika.

16