Radio Predajnici

RADIO PREDAJNICI
Uvod
Predajnici su ureaji koji proizvode visoko frekfentne oscilacije kojima se vri prenos radio-programa beinim putem brzinom svjetlosti (300000 km/s). Prema nainu prenoenja zvunog signala modulacije se dijela na sljedee grupe: 1. Predajnici za nemodulisanu telegrafiju, 2. Predajnici za modulisanu telegraafiju, 3. Predajnici sa amplitudnom modulaciom, 4. Predajnici sa frekfentnom modulaciom, 5. SSB predajnici. Pored navedenih, danas se proizvode i drugi oblici predajnika za razliite potrebe radija, televizije, navigacije, prikupljanja i davanja raznih podataka , ali za sve je zajedniko da moraju imati oscilator izvor visokofrekfentnih oscilacija. Nekoliko vakvih oscilacilatora prikazuju eme na slici 1.

Predajnici sa kristalom regulisanom frekfencijom

Predajnici sa promjenjivom

Kako jedan tranzistor kao oscilator nije u stanju da proizvede znatnu snagu, uobiajeno je da se iza oscilatora doda jo jedan ili vie stepena pojaanja I modulator koji e govornu frekfenciju utisnuti u nosei talas. Na slici 3. su prikazana dva takva pojaavaa.

Slika 3. Izlazni pojaavai za VF Modulatori su pojaavai koji niskofrekfentnu zvunu struju, poslije pojaanja prilagoenom spregom prenose predajniku utiui na taj nain na oblik visokofrekfentnog signala (amplitudno anodna, frekfentna modulacija).

Copyright t[r]aX technologies --- http://www.trax.multicom.ba

Radio Predajnici

Blok sema radio-predajnika

Svaki radio-predajnik se sastoji od predajnika i predajne antene. U predajniku se vre sljedae osnovne radnje: Stvaranje elektricnih oscilacija visoke frekfencije. Pojaavanje visoko frekfentnih oscilacija do potrebne snage Upravljanje jednim od parametara (amplitudom , frekfencijom ili fazom) zavisno od vrste informacije koja se predaje.

Oscilacije visokih frekfencja se stvaraju u oscilatornom kolu. On se u predajniku zove pobuiva ili osnovni oscilator, jer odreuje frekfenciju predajnika. Mjenjanjem jednog od parametara visokofrekfentnih oscilacija u zavisnosti od prenoenih signala naziva se modulaciom. Modulacija se ostvaruje u modulatoru. Predajnik moe biti sa amplitudnom (AM), frekfentnom (FM) ili faznom modulacijom (PM). Poseban sluaj amplitudne modulacije je inpulsna modulacija (IM). Blok ema radio-predajnika sa amplitudnom modulacijom prikatana je na slici 4. U osnovnom oscilatoru se stvaraju oscilacije visoke frekfencije sa konstantnim parametrima. U pojaavau snage se oscilacije pojaavaju a njihova amplituda se mijenja pod uticajem predajnih modulacionih signala koji se dovode iz modulatora.

Slika 4. blokema difuznog predajnika sa AM modulacijom

Copyright t[r]aX technologies --- http://www.trax.multicom.ba

Radio Predajnici

Na slici 5 je prikazana blok-ema radio-predajnika sa frekventnom modulacijom. U ovom predajniku modulator sa svojim modulipuim signalima djeluje na oscilatorno kolo osnovnog oscilatora i mijenja njegovu osnovnu frekfenciju u skladu sa signalima koji se prenose. Na taj nain se mijenja frekfencija osnovnog oscilatora. Ona se menja u relativno malim granicama u odnosu na svoju srednju vrijednost, koja se naziva noseom frekfencijom osnovnog oscilatora. U pojaavau snage se vri pojaavanje frekfentno-modulisanih signala, poslije ega se ovi signali preko antene zrae u prostor.

Slika 6. Blok-ema difuznog predajnika sa FM modulacijom

Copyright t[r]aX technologies --- http://www.trax.multicom.ba

Radio Predajnici

Opis ureaja
VFO Visoko Frekventni Oscilator

Slika 7. ema visoko frekfentnog oscilatora

Svi visoko frekventni oscilatori (VFO) moraju ispunjavati slijedea dva uslova 1. Oscilator mora proizvoditi isti sinusni signal 2. Signal mora biti vrlo stabilan (da nam stanice nebi etale po skali) Kod VFO-a nemogu se koristiti astabili ili RC oscilatori. Samo se koristi paralelno LC kolo . Na slici 7 prikazana je ema oscilatora . Tranzistor Tr1 radi kao oscilator u Klapovom spoju. Sam tranzistor moe biti bilo koji savremeni silicijev tranzistor od BC107 do BC109, poto taj tranzistor mora raditi na niskoj frekvenciji u opsegu od 1750 do 1800 kHz. Povratna veza kojom se pobuuju oscilacije ostvarena je kapacitivnim razdjeljnikom C3/C4 od po 1nf. I kolektor je blokiran kondenzatorom od 100nf. Na taj nain su svi unutranji kapaciteti samog tranzistora neznatni u odnosu na ove velike kapacitete. Zato eventualne male greke u tranzistoru (npr. usljed promjene temperature ili zbog male promjene napona meu elektrodama i sl.) nemogu uticati na frekvenciju oscilatora. Opseg frekvencija odreen je zavojnicom L i kondenzatorima C1,C2,C12 i C13. Od ovih je C2 promjenjiv. Maksimalni kapacitet mu je 11pf, to (sa paralelnim kapacitetima) osigurava prijem telegrafskog dijela u 80-metarskom opsegu od 3500 do 3600 kHz. Pri tome sam oscilator radi na frekvenciji od 1750 do 1800kHz. Izbor kondenzatora za oscilator je prilino kritian. Kodenzatori moraju biti vrlo dobrog kvaliteta. Mogu se upotrijebiri domai stirofleks kondenzatori (Iskra). Vrlosu stabilni, gubici u njima su mali, a imaju i malen negativni temperaturni koeficijent kapaciteta. Sve ovo doprinosi stabilnosti odabrane frekvencije.

Copyright t[r]aX technologies --- http://www.trax.multicom.ba

Radio Predajnici

Tranzistor Tr2 je u stupnju za odjeljivanje oscilatora od ostalih stupnjeva u prijemniku. Tr3 zajedno sa Zenerovom diodom ZD (9.1 V) osigurava stabilan napon napajanja od priblino 9 V. Mnogi savremeni primopredajnici imaju mogunost male promjene prijemne frekvencije (RIT-Reciever Independent Tuning) bez uticaja na rad predajnika. esto se za ovo koriste releji, ali u ovom sluaju su izbjegnuti. Dodatni sklop za R.I.T. ima tranzistore Tr4,Tr5,Tr6. te varikap diodu. Kao diodu kojoj kapacitet zavisi od prednapona upotrijebili smo tranzistor Tr7, tanije samo njegovu unutranju diodu izmeu baze i kolektora. Stavili smo PNP tranzistor BC161. Mogao bi posluiti i BC141 koji je tipa NPN, ali tada bi trebali zamjeniti spojeve sa bazom i sa kolektorom. Kako se vidi na emi emiterski prikljuak tranzistora ostaje nespojen. Umjesto tranzistora moe se staviti prava varikap dioda pazei na polaritet. Kod pravilnog polariteta ne smije kroz diodu tei struja. Kada je spojen napon napajanja tranzistor Tr5 ode u zasienje, jer mu preko otpornika R14 i kroz tranzistor tee bazna struja.Ostali tranzistori ostaju u zakoenju , struja kroz njih nemoe tei. Tranzistorom Tr5 spaja se jedan kraj potenciometra P1 na masu. U tom stanju, dok je tranzistor u zasienju pad napona izmeu emitera i kolektora je zanemarivo mali Izmeu 0.2 i 0.4 V, to odgovara tkz.naponu zasienja). Otpornik R11 sa jedne strane i otpornik R13 sa dijelom potenciometra P1 sa druge strane ine razdjeljnik napona od kojeg zavisi elektrini potencijal u taki B. Taj se potencijal preko R17 prenosi na varikap (Tr7) i odreuje njegov prednapon. Kapacitet varikapa se mijenja, ako se mijenja prednapon, to se postie okretanjem potenciometra. U seriji sa varikapom spojen je kondenzator C12. Preko njega je varikap dioda spojena na oscilatorno kolo pa se okretanjem potenciometra moe mijenjati frekvencija oscilatora u nekom uem opsegu (kod prijema). Ako se (kod predaje) na prikljunicu +TX stavi pun pogonski napon, tranzistori Tr4 i Tr6 e otii u zasienje. Pri tome tranzistor Tr6 spaja bazu tranzistora na masu i struja kroz P1 i R13 nemoe vie tei. Potenciometar P1 je izvan funkcije. Umjesto kroz njega struja tee kroz R12. Potencial u taki B sada ovisi o razdjeljinku R11/R12 . On je stalan to znai da je i napon navarikapu stalan. Na taj nain je osigurano da je i kapacitet varikapa stala za vrjeme predaje. Ffrekvencija oscilatora za to vrijeme nezavisi od poloaja potenciometra P1. Kapacitet seriskog kondenzatora C12 mora biti malen, svakako manji od kapaciteta varikap diode. To je potrebno zato da visoko vrekventni napon ostane ispod vrijednosti pred napona, kako nebi dolo do ispravljanja visokovrekventnih struja. Ploica od kairanog pertinaksa prikazana je na slici (2.2). Na ploicu montiraju se svi dijelovi osim promjenjivog kondenzatora C2 i potenciometra P1 koji se montiraju na prednju stranu ureaja. Udaljenost C2 od VFO-a nesmije biti velika a veze meu njima moraju biti kratke i krute. Na slici 8. Je dat izgled ploice VFO

Copyright t[r]aX technologies --- http://www.trax.multicom.ba

Radio Predajnici

Slika 9 . raspored elemenata na ploici VFO sa tampanim vezama

Problem prikljuenja VFO i njegovo reenje

Za prikljuak na VFO kojim bi bio omoguen rad bez kvarcnog kristala potrebno je najprije izvriti neke preinake na ulazu ispred tranzistora T1. Ove preinake su vidljive na slici 10 i slici 11. Kristal je uklonjen kondenzator C1 i C2 izvaeni a dodan je kondenzator C24. Razumije se da na prikljucnice oznaene kao VFO moramo dovesti pobudni VF napon kojem je frekfencija u 80 metarskom opsegu . takvu frekfenciju moemo postii upotrebom nekog udvostruivaa jer na VFO radi na dvostruko nioj frekfenciji od prijemne. Kao umnoiva koristi se jednostavni umnoiva ija je ema data na slici 12.

Slika 10 izmjene u ulaznom dijelu eme predajnika ako se za njegov rad ne upotrebljava kvarcni oscilator ve VFO

Slika 11 izmjene na ploici TX koje odgovaraju izmjenama u emi

Copyright t[r]aX technologies --- http://www.trax.multicom.ba

Radio Predajnici

Frekfencija iz VFO (koja je npr. 1.775 kHz) vodi se najprije na potencijometar P koji slui za doziranje signala. Potencijometrom odmjereni signal odlazi preko C% na bazu tranzistora T6 koji radi kao umnoiva frekfencije u klasi C. da postignemo duplu frekfenciju potrebno je titrajni krug L4/C26 provjeriti dip-netrom. Ovaj titrajni krug je priguen otpornikom R18 da ne bi signal u jednom dijelu opsega bio pretjerano jaci nego u preostalom dijelu. Vrijednost R18 ne smije biti manja od neophodno nune da se ne upropasti selektivnost titrajnog kruga. Signal udvostruene frekfencije uzima se sa titrajnog kruga udvostuivaa koji sada ve slui kao prvi pobudni stupanj predajnika, ovakav udvostruiva koji sada ve slui kao prvi pobudni stupanj moe se sagraditi na posebnoj ploici kao n aslici 12. Oznaka +TX oznaava da je udvostruiva spojen samo onda kada je predajnik u pogonu. Za vrijeme prijema on mora biti iskljuen.

Slika 12 ema umnoivaa i izgled ostatka bakarne folije umnoivaa

Predajnik za 80 metarski opseg

Slika 13. ema predajnika za 80 metarski opseg sa kvarc kristalom Na slici 13 je tranzistor u stupnju kojim se kvarcov kristal Q pobuuje na oscilovanje. Povratna veza za pobuivanje titranja ostvarena je kapacitivnim razdjelnikom C1/C2 . Preko C5 ovaj je oscilator spojen sa sljedeim stupnjem sa tranzistorom T2. Oba tranzistora u ovim ulaznim stupnjevima ostaju bez pogonskog napona sve dok je telegrafski taster otvoren. Pritiskom na telegrafski taster puta se struja koja napaja oba tranzistora. Kristalni oscilator proradi i oscilacije se izravnim spojem sa kolektora

Copyright t[r]aX technologies --- http://www.trax.multicom.ba

Radio Predajnici

tranzistora T2 prenose dalje na bazu tranzistora T3. Ovaj tranzistor je u spoju emiterskog sljedila i slui za odvajanje oscilatorskog dijela od stupnjeva koji slijede iza tranzistora T3. Ovaj kao i prva dva tranzistora moe biti bilo koji N P N tranzistor male snage, kao BC 107. T4, u predzadnjem stupnju, ima u svom kolektorskom strujnom krugu prigunicu VFPr1. Druga prigunica VFPr2 blokirana je sa jedne strane kondenzatorima C6, C11 i C12 a slui samo za visokofrekfencijsko rasprezanje, spreavajui visoko frekfencijskim strujama vraanje iz stupnja na izlazi T5 u predstupanj T4. Na oba stupnja stavili smo male feritne prigunice. Nihova jezgrica je masivna i ima est uzdunih meusobno izolovanih kanalia. Kroz njih je provuena ica tako da su tu ukupno tri zavoja. Slika 14

Slika 14 izgled malih feritnih jezgrica koje su ugraene u 80 metarski predajnik. Dimenzije ferita su 6 mm promjer i 10 mm duina a motaju se icom od 0,5 mm

Slika 15 tabela za motanje zavojnica 80 metarskog predajnika a motane su sa icom 0.4 mm sa lak izolacijom

i u izlaznom stupnju, s tranzistorom T5 kao kolektorska radna impedansa koriste dvije vf prigunise VFPr3 i VFPr4 spojene u seriju pa je vrijednost impedanse vea. To je nainjeno preteno zato da u posljednja dva stepena ne bi dolo do neeljene rezonancije u njihovim kolektorskim stupnjevima i moda pobuivanja na nekoj neeljenoj . Izbor tranzistora za posljednji stupanj T4 nije osobito kritian. To neka je jedan od naih poznatih N-P-N tranzistora u malo veem metalnom kuitu TO-5 ili TO-39 sa promjerom od 8 mm, kao to je BC 141, BC 119 ili 2N 2219 ili njima slian. Nihova radna frekfencija je 40 MHz ili vie barem je deset puta via od nae radne frekfencije. Opterecenje nije preveliko, tranzistor je umjereno topao i nije mu potrebno hladilo. Kao izlazni tranzistor T5 ne bi bilo dobro uzeti BC119 inae dobar tranzistor podnosi izmeu kolektora i imitera napon i do 30 V. U koliko bi smo na predajnik prikljuili antenski kabal u kojem je zbog neprilagoenja prevelik odnos stijnih talasa takozvani SWR odnos, mogao bi vrni napon na kolektoru izlaznog tranzistora opasno porasti. Ili da zaboravimo prikljuiti antenu mogao bi biti u trenu upropaten. Zato je bolje upotrebiti tranzistor koji uz maksimalnu kolektorsku struju od 800 do 1.000 mA podnosi i vee kolektorske napone. Iako emo ostati kod pogonskog napona od 12 V do najvie 13.8 valja upotrebiti tranzistore koji na kolektoru podnosi napon od barem 50 do 60 V. takvim zahtjevima zadovoljavaju tranzistori to BSY55, BSY56, 2N1613 i 2N1711 te nai tranzistori BFY46 dnosno BFJ46. Za sve tranzistore navedeno je termiko optereenje od 1W. kolektorska struja posljednjeg tranzistora bila je
Copyright t[r]aX technologies --- http://www.trax.multicom.ba
8

Radio Predajnici

priblino 350 mA to znai da je izlazna snaga priblino 5W. razumije se da na tranzistor moramo postaviti ne premalo hladilo. Hladilo koje je postavljeno je nainjeno od aluminijuma i ima rebra za odvoenje toplote. Hladilo se toliko ugrije da ako ga prstom dotaknemo ono nije da je samo toplo nego je prilino vrue. U normalnom pogonu zagrijavanje nije tako veliko jer tranzistor nije trajno optereen. Moramo jo ugraditi izlazni filtar od C16 do C22 sa dvije zavojnice . zadaa tog filtra je da adri frekfencije preteno harmonine. Smjela bi proi samo radna frekfencija koja je u 80 metarskom opsegu. Ulazna impedanca filtera treba da bude negdje oko 30 a izlazna impedansa zavisi od vrste kabla kojim napajamo antenu. Ukoliko se napaja sa 50 koaxialnim kablom onda ona treba da iznosi oko 50. Filter koji je ve izraunat za ovakve uvjete rada, omemo sa gotovim podacima nai u radio priruniku . tamo je nacrtan peterolani filtar koji ima tri kondenzatora i dvije zavojnice L1 i L2, ulazni kapacitet od 1.330 pF je kod nas realiziran sa C16 + C17 srednji kapacitet sa C19 + C20 a izlazni kapacitet sa C21 i C22 prema istom izvoru podataka induktiviteti moraju biti L1 = 1,55 H L2 = 1,99 H. diode D1 i D2 su mnogo jeftinija zamjena za relej koji bi prekapao antenu kod prelaza prijema na predaju.

Copyright t[r]aX technologies --- http://www.trax.multicom.ba