Alija Izetbegovi

JA IZDATI NE ZNAM
Izdanje: NIPP Ljiljan Za izdava a: Mensur Brdar Biblioteka: Kraj milenija Pripremili: Fahrudin apo i Zehrudin Isakovi Redakcija: Fahrudin apo, Fahira Fejzi , Hadem Hajdarevi , Zehrudin Isakovi , Demaludin Lati , Nedad Lati , Mustafa Spahi Recenzenti: Demaludin Lati i Mustafa Spahi Lektor: Lejla Meanovi Korektor: Almedina Alispahi Naslovna strana: Ismar Mujezinovi Fotografija na naslovnoj strani: Alexis Duclos / Gama design 8c computer layout: IPC, Sarajevo Sarajevo, juli/srpanj 1996.
NAPOMENA: u pripremi publikacije koriteni su govori, lanci i intervjui objavljeni u doma im i inozemnim medijima.

Publikacija Ja izdati ne znam je lektorirana prema bosanskom jezi kom standardu. Izuzetak su pitanja u intervjuima, gdje je potovan jezik osobe koja je intenju napravila. Tisak: Delo-Tisk asopisov in revij d. d., Ljubljana Direktor: Alojz Zibelnik, oec. Tira prvog izdanja: 10 000 CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo UDK 323.12:355.45(497.6)(042.5)(081) IZETBEGOVI , ALIJA Ja izdati ne znam / Alija Izetbegovi , [priredili Fahrudin apo i Zehrudin Isakovi 1. - /1. izd./. Sarajevo : Ljiljan, 1996. - 116 str. : ilustr. ; 30 cm. - (Biblioteka Kraj milenija)

Alija Izetbegovi
PROM1JENIT SE NE MOGU

JA IZDATI NE ZNAM

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

SADRAJ:
Portret melanholi nog vojskovo e Predanosti, tvoje irne je islam Slabi muslimani slaba Bosna i Hercegovina slaba Jugoslavija Mi smo a ne cvije e Potpuno sam samouvjeren Gra anska republika gra anski rat! Bosna ne e ostati u krnjojlugoslaviji Bonjaci su prekrupan zalogaj Ramazan je, i ja postim Za politi are ljudi su samo brojevi Vjerske slobode u gra anskoj dravi Druga strana slobode Odbio bih ponoviti svoj ivot Borba duha i materijle Sloboda se ne prodaje Pravedan rat nepraveclan mir? Eksperiment politi ke vivisekcije Crni plodovi Tu manove ucjene Pobijedit emo jer smo druk iji od njih Li ite na narod iz kojeg poli ete injenice druk ije govore Rat bez pobjednika Bosna e biti bolja gora, ali e biti druk ija Loe i loije Federacija se "ne pomi e", Bonjaci za to nisu krivi Tmasti oblaci ne slute na dobro to je moje, to je moje, a' to je tvoje, to je i moje Dodatni elementi za teoriju zavjere Cinizam Zapada Nisam nezamjenjiv Oni to prave historiju ne vole da je piu Mir u 12 ta aka Gorki okus nlira Osnovni principi Zeneve Bosna izme u istoka i zapada Do cjelovite suverene Bosne, pregovorima ili ratomi U svijetu kakav je danas postigli smo maksimum Bre e se izgraditi mostovi preko Rijeka nego mostovi u duama 1993. je bila naa najtea godina Ono u Podgorelici kod Fojnice bila je naa krupna greka 6 8 10 13 18 20 24 30 33 36 39 41 46 49 54 56 57 59 62 68 73 74 75 80 82 83 85 88 89 90 94 99 100 101 102 104 106 110 112 113

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

DRAVNIK KOJI LI I NA NAROD IZ KOJEG POTI E

ovo su nje i Alije Izetbegovi a izgovorene u junu 1991. godine. Samo desetak dana kasnije tenkovi tzv. JNA zaparat e slovena ke ceste, ime e zapo eti krvavi pohod za stvaranje "velike Srbije", a dva mjeseca ranije u Karadordevu Slobodan Miloevi i Franjo Tudman pruili su jedan drugome ruku sloioi se samo u jednom: podijeliti Bosnu i Hercegovinu. Nagnuti "nad kartom 13osne i Hercegovine" srpski i hrvatski predsjednik razmiljali su samo o tome kako uspostaviti novu granicu izmedu zamiljenih etniai istih drava. Izetbegovi je tada uzalud upozoravao: "Nije mogu,e ponavljanje sporazuma Cvetkovi - Maek. Poznato je da je odgovar na pitanje kako su njeili problem Muslimana u Bosni i Herc,egovini dok su povla ili granice glasio da su na trenutak pretpostavili da Muslimani ne postoje. A Muslimani postoje, danas pogotovo, i historijski lumtekst je druk iji, pa takvi konc,epti ne bi mogli imati perspektivu. Danas se golom silom nita ne moe uraditi." U glavama projektanata drukijeg geapolitikog poretka u ovom dijelu Evrope bili su, ve tada, drugi planovi. Na putu stvaranja "novog balkanskog poretka", kako su ga zamiljali Miloevi evi i Tudmanovi crta i karata - "golom silom" - stajala je Bosna i Hercegovina. Kako "nesnoljivosti nisu trajno ugradene u psihu ljudi koji ive u Bosni" (Malcolm), valjalo je vjeta ki producirati "argumente za genocid". Temeljnu povelju mrnje osmislili su (veliko)srpski akademici, a posvetili najvei duhovni autariteti u srpskoj Pravoslavnoj crkvi. Pisci, histori an, politi ari, intelektualci op e prakse i novinari mobilizirani su u odrede lai i falsificiranja pooljesti kako bi se u srpskom norodu stvorio vjetaai utisak o stoljetnoj ugroe nosti "od Turaka", ime bi se opravdao poziv na istrebljenje naroda Bonjaka. "Izetbegovi ev ekumenski pristup vladanju u Bosni natjerao je srpske nacionaliste da potrae druge argumente kako bi apravdali svoju agresiju. Posegnuli su za starom krilaticom o ugroe nosti od muslimanskog razmnoavanja, kojom su se obi no sluili kad su oljanjavali zato na Kosovu, u tom srpskomJeruzalemu, Albanci ivore devedeset posto od ukupnog stanovnitva", pie bivi ameri ki ambasador u Beogradu Warren Zimmermann. U istu ravan spada i optuba Izetbegovi a za fundamantalizam. Argument tu,iteljima bila je Islamska de,klaracija. Noel Malcolm, britanski povjesni ar kcji je napisao knjigu Bosnia - a short history, suprotstavio se takvim optu,bama tordei da ta knjiga teko moe ugroziti bilo koga, izuzev njezina autora, kcji je zbog te "pomalo sanjarske rasprave o stanju islama u svijetu" osamdeset i tree godine osu en na etrnaest godina zalvara. "Imao sam vie puta priliku pratiti Izetbegovi eve politi ke i drutvene sklonosti. Ponaa se otmjeno, gotovo smjerno. Ne pije, ali nudi goste vinam - neto to ne bi u inio ak ni zapadni trezvenjo,k, a kamoli mula ili ajatolar, pie Warren Zimmermann. Alija Izetbegovi je politi ar koji li i na svoj narod, sa svim njegovim arlinama i mahanama, povijesnim traumama, usponima i padovima. Ne uklapa se u suvremenu shemu jugo-balkanskog politi ara stvaranog u komunistiaim laboratonjama, a kasnije, stupanjem na scenu demokracije, preobraenog u ovinisti kog satrapa. Po mnogima, uspio je u sebi pominti zov vjernika i povijesnu zada u laickog dravnika. Od suvremenih dravnika na njega, moda, ponajvie li i eki predsjednik Vaclav Havel. Intemjui, govori i dravni ka korespond,encija sakupljeni u ovc j publikaciji predstavljaju svojevrsnu poiiti ku hroniku posljednjih sedam godina bosanskoh,ercegova ke povijesti. Iz njih se ita drama jednog naroda osudenog na teku borbu za apstanak ali i diskurs diavnika ija bi se politika filozofija mogla saeti u re enicu: "Velikim Bogom se kunemo da robovi biti ne emo! Prireiva i

"Zamislite se nad hartom Bosne i Hercegovine i recite moe biti dobrog i trajnog ijeenja za sve ukoliko jednaka prava ne vae za sve njene stanovnike"

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

PORTRET MELANHOLICNOG VOJSKOVODE

Muslimanski nacionalizam? SDA, njegova stranka sivarno je muslimanska stranka. Ipak, ne vjerujem da moete uop e citirati barem jedan vaan tekst te Stranke u kojem se zalau za istu muslimansku dravu. I kada su o toj ideji progovorili predstavnici naroda, januara 1994., na primjer Kupusovi i Muratovit, u Parlamentu BiH odbijena je sa veinom glasova. Predsjednik se slagao sa tom veinom. Integrizam? Fundamentalizam o kojem, po miljenjima nekih, sanja i eli da njegove vnjednosti prevladaju na Balkanu? Taj ekstremist u svojoj vladi ima katolike i pravostavce. Nikada ne propusti da se pokloni vrlo staroj i uglednoj idovskci zajednici u Sarajevu. Tip' je evropskog muslimana, lai kog muslimana. To je ovjek koji mi je rekao kada sam mu donio svoju Opasnu c ` istou da i on misli da je muslimanski ekstremizam, posebno u Aliru, jedna od pnjetnji u narednom stolje u. I na pamet mi pada, dok ovo piem da sam cijele dane i portekada cijele no i preivio pored njega, a da ga nitko nije vidio da je razvukao serdadu i po eo se moliti... ta je sa razvikanom muslimanskom deklaracijam? Naravno da sam je proitao. I, ne bih rekao da se slaem sa tekstom, koji, usprkos svemu, hvali drutva koja se temelje na moralu i pravu Kurana. Ali ako uvaimo injenice da je taj tekst plod raladosti, da danas na njegaak i autor gleda tako i nikada ga ne spominje, bit e dovoljno da se u njega stvarno uronimo, pa da otknjemo - s obzirom na multikulturnu tradiciju drave - zna aj pravoslavne i katoli ke zajednice, te prirodu samog bosanskog islama, kcji bi zajedno ne samo zaustavili, nego i zabranili aplikaciju kuranskog zakonika da suprotno od prijedloga za utemeljenje vjerske drave - u Bosni zahtijeva upravo suprotno. Istina je stvarno mnogo jednostavnija. Alya ketkovi nije nikakav ekstremist, nego konzervativac. U dravi kakva je Francuska on bi bio tradicionalni desniar, prije umjerenog usmjerenja, naslonjen na obiteljske vrijednosti i prolost. Da kaem i to da je jedini od predsjednika bive Jugoslavije koji nije bio komunist i moda jedini koji je u to novo razcloblje uao imun od modernih oblika nacionalizma, kakav je, recimo, nacional-komunizam MilaevUevog Tudmanotiogtipa. Sta e se sa njim desiti nakon rcaa? Kakvi postanu takvi ljudi u miru? I kako e voditi malu Bosnu - jer e Bosna skoro sigurno biti mala (i to ne po njegov volji, nego voljoin velikih koji su ga prisilili da paputa)? Ne znam. Znam ipalt da se poInjest u svojim intenzivnim i dramati nim trenucima uvijek utjelovi u jednom oteku. Poput De u Pansu, Dukella ehoslova koj, nepoznatog mladog Kineza usred pekinkog prolje a. Tako se desilo da se etiri godine trajajua bosanska drama, taj beskonani i grozni rat, zapravo utjelovi u jednom a*ku. I taj ovjek je Izetbegvvi . Sje am ga se u Sarajevu kada smo se proi put sreli. Na Predsjednitvo su padale granate. Fasada je bita probuena mecima. Pometnja vojnika koji su neprestarto ulazili i izlazili iz njegove kancelanje. I taj o*k, jednostavan, un,ekoliko alostan, u smedem prugastom odijelu u kome sam ga kasnije toliko puta vidio, taj ovjek koji je govorio tihim, a odlu nim, vrlo mehkim glasom, skoro ap u i: Recite predsjedniku Afitterrandu... ovdje smo u novorn varavskom getu... To je bila slavna, potresna poruka koju sam prenio Mitterrandu i radi koga se on usred lisabonskog sastanka na vrhu odluio za nenajavljeno putovanje u Sarajevo. Prisjeam ga se nekoliko mjeseci kasnije u Parisu. Na torn nenajavljenom putovanju koje sam, ne potuju i obi aje i protokole, organizirao za njega. Niste pozvani? Pa ta! Franciois Mitterrrand takoder nije bio pozvan kada je doao u Sarajevo. Uzvratite mu posjet, to je sve. Primit e Vas kako ste Vi primili njega... Mitterrand ga je stvarno primio. On je apet u svom hotelu primio nae najuglednije politi are, koji su svi, ba svi, tom prilikom izrazili podrku vojnoj intervenciji. Jo uvijek nije vidio da su mu lagali. Nije znao da su ga ti Tartuffl doli pogledati kao neku zvjer u cirkusu: Predsjednik u nevolji... novi Allende... Allende je u Parisu... pogledajmo ga... Nije to mogu nost ni po kakvit cijenu ne smijemo prapustiti? Allende je u Parisu... pogledajmo ga... iskaristimo priliku... sudjelujmo u

ALIJA JA IZDATI NE ZNAM

le,gendi, osigurajmo sebi nae Verbatirn... Ne, nita nije znao o torne. Bio je ak dosta zadovoljan da su mu pridali toliku pozornost, ne njegovoj li nosti, nego njegovoj dravi. Ipak, neto se u njemu opiralo nitavilu. Neto u njemu je shvatilo podrugujud nivo tog malog parikog zvjerinjaka, koga sam ak i ja gdekoin tretirao kao suho zlato. Izetbegovi eva bistroumnost. Izetbegovi eva tuga, jer je nesumnjivo ve znao da je Haik Sela,ssie kraj ovog stolje a. Sjeam ga se ponovo u Sarajevu, usred najgore zimske ofanzive, utrzjek alosnog, uvijek mra nog, kada je vjerovatno ve shvatio da Zapad nee posredovati, iako bi se moglo dogoditi da I3osna sa uva svoju suverenost i svoje granice. Njegovog blijedog i prepredenog osmjeha kada mu je Rouchner predlagao zamjenu zatvorenika: To je dobro za gospodina Kouchnera. Da li ste uvjereni da je dobro i za Sarajevo? Onda opet u Parisu, juna 1993., na turni koja ga je poslije Parisa, Londona, Bonna i Vatikana vodila u Madrid. Oznaio sam je - tada nisam znao koliko ta no - za turneju zadnje nade. Mnogo ta se promijendo. I ton. Isti politi ari su ga primali - ali sada manje da bi ga sasluali, ohralrrili, pomagali mu, nego cla bi propovijedali i zapravo ga kudili. Morali biste u initi to... Morali biste prihvatiti ono... Pazite da se, u sluaju da ne prihvatite, medunarodna zajednica ne okrene protiv vas... Cctk i IV.argaret Thatcher, njegova przjateljica, sa njim je postupcda kao sa pomo nikom... Trpio sam radi tih scena. On nije rekao nita. Zapaao je. Sluao. I kada je Thatcherova zavrila i sjela kao stara cura bez kostiju, nastavio je istim mehkim glasom koga nije povisivao, svoju ustrajnu i beznadnu odbranu... Sje am ga (e s jedne no i u Genevi. Upravo je zavreno jo jed o poniavaju e pogadanie sa lordom Owenorn. Bi je iscrpljen. elioje napraviti nekoliko koraka. U etnji mi je priznao da je umoran, alostan i zgroen od toga rata, u kome je bio vojskovoda i koji je istovremeno mrzio. Bilo je vrijeme karnevala. Obalu rijeke su na naem putu izmedu hotela President i Richmond preplavile mase ljudi. Najrazliitijih. Gomile razdragane djece koja su trala, plakala, igrala se. Kada su zapazili tog udnog, sa snanim ljudima okruenog starog ovjeka, koji je malo epao i zaustavljao se u razmiljanju ili razgovoru, po eli su plesati oko njega. Najhrabriji su mu po ,eli prijetiti gumenim pukama ili plasti nim sabljama. To je uznemirilo njegove straare. Umido ih je pokretom ruke. Rekao je da ga scena zabavlja. Nastavili smo etnju - djeca su nas jo uvijek pratila, on je nastavio govoriti o svojoj mrnji prema ratu koji ubija. Postoje ljudi koje mo opije. Njega mo ini tunim. Da to znai da je loe vodio rat? Nedovoljno nazivonz Vladanje i zbirku literarnih esa pod nazainteresirano? Ne. Upravo obratno. Jer tom sanja- slovom Novi razgovon. Goethea sa Echermannom. I Cailloisov komentar: Blumu nije uspjelo, jer vladalici, tom melanholiku je, ttprkos svemu, skoro samom uspio podvig - pokrenuo je u napad na srpske nje nije nimalo promijenik ovoga profinjenoga ovjeka kakav je bio. Ostao je literarni kriti ar, drafaiste i njihove neostrojive poloaje vojsku koju je vljanin republike literature, slobodnih nazora i dosam okupio. Stvarno je bio tu bitku. Ipak sunznjam cla se nije nikada odtrojio od uvjerenja da nije stvo- stojanstvenih manira. Nikada nije potegao oruje ren za to: naravno da je trebalo dobro odigrati uto- kada bi uo rzje kultura.... Kao i Blum, i on je do gu koju mu je odredila sudbina i kod koje do odrecle- kraja ostao pravnik. Nasuprot mu je stajao psine mjere nije imao mogu nost izbora. Medutim, mi- hijatar. Trebalo se boriti sa barabom bez predrasuda. slio je da je sudbina pogrijeila, to se esto desi. Ostao je ovjek nepisane rije i i pravde. Istrajao je u Ovaj rat mu se desio onako kako se dogodi nesre a... potivanju vrijednosti sporazuma, dokumenata, Jedne ve eri u Parisu, januara 1993., na njegovom obeanja. Vjerovao je da je Mitterrandova rije obaprvom posjetu, molio me da se proetam sa njima po vezivala Francusku, da iza rzje i Billa aintona stoji Amerika. Vjerovao je u rije drava. Jo uvijek im vjeruje. Nesumnjivo je zato pristao na ovu dtonsku lakrdiju. Jo jedna scenct koje se prisje am, jeZnam da se poznjest u dnostavna, ali tako deita. Profide 1993. Bosanski otpor pokazuje znakove iscrpljenosti. Kao i stanovnisvojim tenzivnim i dramati nim tvo, takoder. U gradu je proirena pokvarenost, kou je- ja je jedna od czjena rata. Mafije trijumfiraju, viatrenucima uvijek daju mjestom. Jo ju 'er su se hvalili napaclom na dnom ozjeku. Poput De Ga- policijsku stanicu, prije toga je dolo do prave ufi ne ullea u Parisu, Dubeka u e- bitke izmeclu sukobljenih grupa Cacine i ddine. euhapen. hoslova koj, nepoznatog mladog lo je Stvar je o igledno dovoljno ozbiljna da ga okruKineza usred pekinkog prolje- uju gradonaelnik, ministar unutarnjih poslava, general, savjetnik Somun, sadanji ambasador a. Tako se desilo da se etiri neki tada jo ministar vau Ankari, Haris godine trajajua bosanska dra- njskih poslova. Pitanft je, naravno, la uraditi sa takvim pojema, taj beskonaczz ' i i grozni rat, dincima. Ve ina je za strogost. Neki su mifienja da zapravo utjelovi u jednom je jedino deenje stctviti ih pred zid. Izetbegovi slua. Raznzilja. Usne mu se vie puta saviju, to je ovjeku. I taj ozjelz kod njega uvijek znak velikog kolebanja. kona no je Izetbegovi . donese odluku da je elo, uprkos svenzu, bio medu pwim braniocima grada i da ga ne moe kazniti na taj nain. Taj ovjek je dijete Sarajeva. On sam je Dedo, djed Sarajeva. Alija Izetbegovi nije, naravno, svetac. Ipak Elizq'skim poljima. Kada smo doli do Slavoluka ponjegove slike su mi se utisnule u sje anje. Sjeam se bjede, posvetio se popisu Napoleonovih poeda. onda je nenadano, kao da mu se javila loa savije- - jo jedne slike, Proa stvar koju je uradio nakon st, progovorio o De Gaulku, o ijoj kgendi i liku smo proog susreta sa Mitterrandom je posjeta spomeniku upravo razgovarali: De Gaul je bio vojnik, stvo- prognanicim za Notre Dame. Sje am se njegovog sviren za tu ulogu. Ja... Tako je! Tako te e pouijest! Ne jetlo-sivog, vrlo mehkog pogleda koji je toga jutra dozvoljava utnjek izbor! I kada nam naredi - najva- odmarao na kamenu mrtvih. Sje am ga se malo prinije je da smo to vie posluni njenoj naredbi... je toga na ploniku u Elizejskoj pala i kada je sve aOdkad ga poznam, vie puta su ga poredili sa no prolazio pored jedinice republikanske garcle. ViAllendeom. Upravo sa tim sam na po etku privukao dim njegov teki, malo epavi korak. Vidim njegovu Mitterranda. Ipak se pitam da prije ne podsjea vojnicku beretku, toliko malo ratobornu, sa onim bina Biuma. Onoga Bluma o kome je Rogw Gaillois jelim ljiljanima koji su simbol Bosne. Otada ima ta napisao u nekom malo poznatom, ali potovanja beretka u mojoj mati svoje neotudivo mjesto pored vrijednom tekstu, da je njegov probkm bio, a ujedno neprobojnog prsluka Salvadora Alkndea i Gandhii lina drama, u tome da ga vladanje uope nije pro- jevog sarija od bzjelog platna. Da, to ima pred oimijenilo. To je godina 1938. Odlaze i ministarski ma. I znam, taj ovjek nije bilo ko. predsjednik objavi opis dravnih intervencija pod BennardHenry Leoy

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAIVI

PREDANOSTI, TVOJE INIEy ISLAM

i ndividualna pravda ne moe se nikada potpuno zadovolliti u uvjetima egzistencije. Mi moemo slijediti sve- islamske propise, koji nam, u krajnjem rezultatu, treba da osiguraju sre u na oba svijeta; mi, tavie, moemo slijedid i sve druge norme medicinske, drutvene i moralne, patla, ipak, uslijed stravi ne isprepletenosti sudbina, svjesnog htijenja i nekontroliranog sluaja, duevno i jelesno stradamo. ta moe ueiti majku koja je izgubila jedinca sina? Kakvu utjehu moemo na i mjeku, koji je u nekom nepredvidljivom incidentu ostao bogali? Osjedo imo se u na ljudski poloaj. Mi smo uvijek u situacijama... Ja mogu djelovati da se situacija izmijeni. Ali ima situacija koje su u svojoj su.tini nepromjenjliive ak Itada njihova pojava dobiva drugi vid i kada se njihova pobjedonosna mo skrije v-alovima: moram umrijeti, moram patiti, moram se boriti, podre en sam slu aju, neizbjeno se saph em u krivicu. Te osnovne situacFje naeg postojanja nazivamo grani nim situacijama (Karl Jaspers, Uvod u filozofiju). Cmjek treba u stvarnom svijetu popraviti sve to se moe popraviti: Poslije toga djeca e i dalje umirati nepravedno, ak i u savrenom drutvu. U svome najve em naporu, ovjek moe samom sebi staviti u zadatak da aritmeti ki smanjuje bol svijeta. Ali nepravda i patnje e ostati i, ma koliko bile ograni ene, one ne e prestati biti sablazart (Albert Camus, L-Homme revolte). Prednost ili pobuna - to su dva opre na odgovora na istu dilemu. U predanosti se nalazi poneto od svake ljudske mudrosti, osim jedne: plitkog optimizma. Onaje pri a o ljudskoj sudbini i stoga neizbjeno odie pesimizmom, jer svaka sudbina je tragi na i dramati na, ako se ide do njezina dna (Gasset). Predanost sudbini potresan je odgovor na veliku ovje ansku temu o stradanju koje se ne moe izbje i, Ona je spoznaja ivota kakav jest i sjesna o luka da sve treba izdrati i pretrpjeti. U ovoj ta ki islam se bitno razlikuje od plitkog optimizma evropske filozofije i njene naivne pri e o Najboljem od svih mogu ih svjetova. Predanost je blaga svjetlost s one strane pesimizma Ali, dola kao rezultat osje anja nemo i i nesigurnosti, predanost sama posta.je jedna nova mo , jedna nova sigurnost. Vjera u Boga i Njegovu promisao daje nam takav osje aj sigurnosti koji se ni im drugim ne bi dao zamijeniti niti nadoknaditi. Sve juna ke rase \jerovale su u sudbinu - tvrdi Emerson. Jer, predanost ne zna i pasivnost, kao to to mnogi u potpunoj zabludi misle. Ne radi se o tome da se prepustimo sudbini, jer na odnos prema sudbini ima samo moralni zna aj. Predanost je mjekov unutarnji stav prema cjelini svijeta i prema rezultatima svoga vlastitog djelovanja Predanost volji Boijoj zna i nezavisnost i prema volji ljudskoj. Pokoravanje Bogu isklju uje pokoravanje ovjeku. To je novi odnos izme u mjeka i Boga, pa stoga i novi odnos izme u mjeka i mjeka. Zbog toga, prihvatiti sudbinu zna i osje ati se, u najve oj mjeri, slobodnim. Ali to je sloboda koja se sti e izvravanjem svoje sudbine, slaganjem sa tom sudbinom. Ono to nae angairanje i nau borbu ljudskom i razumnom, ono to joj daje pe at odmjerenosti i smirenosti, to je mjerenje da kona ni ishod svega nije u naim rukama. Nae je da nastojimo i djelujemo, rezultat je u Boijim rukama. Predanost - to je jedini ljudski, dostojanstveni izlaz iz nerjeivosti i besmisla ivota, izlaz bez pobune, o aja, nihilizma, samoubistva. To je herojsko osje anje, ne heroja, tigo obi nog ovjeka u neizbjenim ivotnim nevoljama, tragi ko osje anje ehida koji je izvrio svoju duanost i koji prihvata svoju sudbinu. Islam nije dobio ime prema svojim zakonima, prema svojim naredbama i zabranama, prema naporu tijela i due koji zahtijeva, nego prema ne emu to obuhvata i nadmauje sve to, prema jednom momentu spoznaje, prema snazi due da se mjeri sa vremenom, prema spremnosti da se podnese sve to uop e moe ponuditi jedno postojanje: prema istini predanosti. Predanosti, tvoje ime je islam!

kao napor za urectenje svijeta pomo u odgoja i zakona je u,i, predanost je plan rjeenja.
Islam

ALIJA JA IZDATI NE ZNAM

I MUS "I S A BOSNA I CEGOVINA S A JUGOSLAVIJA

Od 18. jula do 20. avgusta 1983. godine u Sarajevu je inscenirano sudenje dvadesetorici muslimanskih intelektualaca, koje e ostati zapisano u istoriji kao arhetip egzemplarnog proganjanja zbog rei i misli. Pravnika Aliju Izetbegovi a, prvooptuenog na tom procesu, koji je bio osuden na 14 godina zatvora, najpre smo upitali da su mu danas - nakon est godina - jasni razlozi scenarista procesa i ko je dao inicijativu za to?
p rije svega, moram Vama re i da nerado govorim o su enju. Ne spadam u ljude koji su okrenuti prolosti, a i uspomene su neprijatne. Ali zbog javnosti ne mogu odbijati odgovor na takva i sli na pitanja. Ko su inicijatori sudenja? Vi i sami znate da potpuno siguran odgovor nije mogu e dati. Ipak, prili no pouzdane indicije ukazuju na tadanji sam vrh republike: Branka Mikuli a i Hamdiju Pozderca. Obojica su se, jo u fazi istrage - suprotno i moralu i zakonu - vrlo aktivno uklju ili u proces. Mikuli je u Mostaru 22. marta 1983. godine u nekom govoru najavio "energi an obra un sa nosiocima muslimanskog nacionalizma", a ve sutradan po ela su masovna hapenja i privodenja, da bi nas se zatim, opet u fazi istrage (mjesec dana prije podizanja optunice i dva mjeseca prije po etka su enja), tako er u javnom istupanju, optuilo za itav niz zlo ina, od neprijateljskog udruivanja, kontrarevolucije, napada na bratstvo i jedinstvo, suradnju sa neprijateljskom emigracijom, pa sve do pijunae. Tako se ponaa ef drave (predsjednik Predsjednitva SR BiH), a njegov partijski kolega, Hamdija Pozderac (tadanji predsjednik partijskog Predsjednitva) , preuzima na sebe da dokae kako su razli iti isto jerski tekstovi u stvari neprijateljski napisi. Tako, naprimjer, Islamska deklaracija, koja nema ama ba nikakve veze sa ruenjem zemlje. Ovom ocjenom, s obzirom na svoju funkciju, Pozderac prakti ki daje nalog istranim i optunim organima i potpuno vezuje ruke sudu u utvr ivanju stvarnog karaktera ovog teksta, koji je, ina e, bio glavna ta ka optube. Uostalom, mislim da je u svemu ovome sud, naalost, igrao najsporedniju ulogu. U nekoj drugoj prilici ova dvojica e grlato govoriti o demokraciji, zakonitosti, ustavnosti, nezavisnom sudstvu, to su sve na tako flagrantan na in sami krili. to se ti e razloga za organiziranje procesa, mogu re i da su bili svi drugi samo ne oni koji su u javnosti iznoeni. Niti smo mi bili neprijateljska zasluuju. Priznajem im nekakve idejne motive, a ovi su mnogo prizemniji. U pitanju je ista borba za vlast i li nu promociju, rekao je, "a do komunizma njima je stalo kao do lanjskoga snijega".

U pripremi i u samom procesu bilo je mnogo nezakonitosd - odioupotrebe vlasti d.o nasilja nad svedocima, optuenima njihovom rodbinom. Da nam moete ukratko navesti ntee " povrede zakona?
- Zbog ograni enog prostora, ja u ih samo nabrojati, bez mnogo komentara: Liavanje slobode, pretresi stana, sasluanja optuenih i svjedoka obavljaju se bez prisustva advokata. Odbrane (pravne pomo i advokata) uop e nema u fazi istrage. Optueni upoznaju svoje branitelje tek kada im je uru ena optuhica. Na optuene i svjedoke, posebno ove posljednje, vri se pritisak da potpiu izjave koje nisu direktan snimak sasluanja (pitanja i odgovora), nego ih je sastavio isljednik na osnovu razgovora. Mnogi s)7jedoci dre se danima u nedefiniranom statusu sedoka-zatvorenika i u panici potpisuju zapisnike kojih e se na sudu odre i (od 60 svjedoka, samo njih 15 ostaje na sudu pri svome iskazu iz istrage). U nekim slu ajevima primijenjena je direktna sila, prijetnja i ucjena, o emu su ti svjedoci govorili na sudu. Iako je najve i broj svjedoka pred sudom povukao svoje izjave date u istrazi, sud je u svim slu ajevima kao mjerodavno uzeo samo njihove izjave date u istrazi. I jo mnogo toga. Grubo je povrije en princip javnosti sudenja. Odabiranjem publike koja e biti proputana u sudnici (sud je za ulaz u salu podijelio ulaznice na ime) stvoren je ekran izme u sudnice i

grupa, niti smo radili protiv Jugoslavije. Dugo sam mislio da je to bio obra un militantnih komunista sa vjernicima koji nisu krili svoje vjersko opredjeljenje, koji su bili toliko "drski" pa su ga i javno manifestirali. Kada sam, nakon izlaska iz zatvora, to svoje miljenje iznio jednom poznatom novinaru, rekao mi je da sam naivan i da o inspiratorima procesa imam vie miljenje nego to ga

10

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

javnosti, pa je ovoj - uz svesrdana doprinos tampe - bilo mogu e servirati sliku o procesu po volji scenarista. Pomo u ovog nezakonitog "izuma" - ulaznica (!) - javnost je liena neposrednog uvida u to ta se stvarno doga a u sudnici, za ta se optueni stvarno optuuju, ta iznose u svoju odbranu, ta izjavljuju svjedoci, itd. Najtea i za optuene najsudbonosnija nezakonitost procesa bilo je svakako ve spomenuto otvoreno mijeanje dva najmo nija cnjelta u Republici u istragu i samo sudenje. Op enito se moe re i da je nezakonitost sudenja u politi kim stvarima uvijek u obrnutoj srazmjeri sa stvarnom krivicom optuenih. U procesu Andriji Artukovi u, na primjer, ni istraga ni sud nisu posezali za sli nim sredstvima i nezakonitostima. Nije im trebalo. osudenik na doivotnu robiju. Me utim, nisam pao u o ajanje, 'alt sam ponekad bio i vedar. Nisam nikakav heroj, radilo se o jednoj mjeri dosljednosti. itav ivot govorite neto, mislite da vjerujete u to, a onda za vas do e trenutak istine. U islamu ima jedan princip, u stvari, jedno u enje (mnogi ga smatraju najvanijim), prema kojemu sve to vam se doga a treba da prihvatite kao Boiju volju. Iskreno govore i, nisam ranije mnogo o tome razmiljao, ali kada sam se suo io sa izgledom da ostatak ivota provedem u zatvoru i umrem me u rob4aima, podsjetio sam sebe na osnovni red: na neto malo dosljednosti. I, kao to vidite, ostao sam duevno zdrav, ljekari kau da sam uglavnom i fizi ki. To mogu zahvaliti toj \jeri jo jednoj injenici: odanosti i moraInoj podrki moje djece. su'tini stoji svojatanje Bosne. Pritom i jedni i drugi polau pravo na itavu Bosnu i Hercegovinu, sa zadnjom milju da je podijele me u sobom, kao to su to u inili 1939. godine Tvrdim da bi prva Jugoslavija, i da nije dolo do rata, propala zbog one sramne i neodrive podjele. Istina je da i me u Muslimanima ima onih koji se izja'njavaju kao Srbi, odnosno Hrvati, ali to je potpuno zanemarljiv broj, uglavnom intelektualaca. Nacionalnost nije miljenje, nego osje anje, a za osje anje nisu mjerodavni "kolci", nego obi an narod. Pro ite kroz sela i manje gradove i pitajte Muslimane ta su po nacionalnosti. Odgovorit e vam listom da su Muslimani Bonjaci. Neld e re i da su Bosanci ili Hercegovci, ali niko od njih ne e odgovoriti da je Srbin Hrvat Moda ne znaju, pa ih treba nau iti ta su? Ali nacionalnost se ne u i, a "nau ena nacionaInost je nametnuta nacionalnost, ba kao kod onog malog broja intelektualaca koji su svoje "srpstvo", odnosno "hrvatstvo" nau ili, a ne ponijeli iz svog doma od oca i majke. to se ti e "mladosti" moje nacije ("nacija u procesu nastajanja"), to tvrde oni koji rnisle da se nacionalnost uspostavlja dekretom. Po njihovom mjiljenju, Muslimani postoje otkako se kao takvi pojavljuju u Ustavu 1974. godine, odnosno neto ran4e u ustavnim amandmanima. Treba objanjavati da je to bilo samo zakasnjelo (vrlo zakasnjelo) formalno priznanje jedne injenice koja je odavno postojala u realnosti. Skoro trideset godina Muslimani su sa onim uporniM "neopredijeljen" izraavali svoje veliko NE apetitima i sa isto ne i sa zapadne strane, i tom uporno u obi an narod (ne intelektualci) izvojevao je pravo na nacionalno priznanje. Nismo, dalde, mlad narod, naprotiv, mislim da smo dosta star narod. Nai korijeni, preko naih bogomilskih predaka, duboko su i od davnina ovdje u Bosni.

Kao prvooptuie " rd, sud Vas je osudio na 14 godina zatvora, od ega ste - i nakon svih skra ivanja - skoro est godina. Da ste za vreme izdsavanja kame bili psihicid Da ste, imaju1 u vidu narueno zdravlje IVae godine, nekada razmiMjali o tome da ne ete izai iz zatvora?
- Ne bih mogao re i da sam kao pojedinac bio izloen zlostalanju, mada je robija sama po sebi fizi ko i psihi ko mu enje. Ovdje treba spomenuti jednu injenicu, naime, da politi ki zatvorenici kod nas izdravaju kaznu zajedno sa ostalim osu enicima. Javnosti je ovo uglavnom nepoznato, jer su komunisti u staroj Jugoslaviji, kao politi ki zatvorenici, bili odvojeni i imali povoljniji reim. Me utim, kada su doli na vlast, oni su tu privilegiju svojim polifi ldm protivnicima ukinuli. tavie, poloaj politi kih zatvorenika kod nas je nepovoljniji nego ostalih zatvorenika. Naime, manje-vie, sva osu ena lica, osim politi kih, imaju pravo na slobodne posjete van zatvora, odsustva i godinje odmore kod porodice. Za tih est godina ja nisam iza:s'ao iz zatvorskih zidina, a za to vrijeme moje "kolege" osudene za krade, privredni kriminal, drumska razbojnitva i sli no, su po vie puta ku i na odsustvo odmor. Valjda stoga to je po uvjerenju vlasti nas trebalo u to. Ina e, ja sam imao "sre u" pa sam kaznu izdravao sa ubicama. Ovo sa "sre om" e Vam zazyu ati udno, ali je tako. Naime, za razliku od ostalih krivaca, ubice su uglavnom korektni ljudi i ja sa njima nisam imao problema. to se ti e drugog dijela Vaeg pitanja, neke nade sam imao do odluke Vrhovnog suda BiH. Isprva nisam vjerovao da za jedan tekst - ma ta u njemu pisalo - treba umrijeti u zatvoru. Ali kada je nakou godinu dana Vrhovni sud prakti no potvrdio kaznu (tada sam osu en na 12 godina), shvatio sam da je vrag odnio alu i da to oni misle ozbiljno. ta sam mogao? Dobro sam udahnuo i krenuo tom dugom stazom kojoj se n4e vidio kraj. Moram priznati da sam se osje ao kao

"Skoro est godina nikada nisam napustio zatvorsku eliju, medutim, moje 'kolege' koji su osudeni za krade, pronevjeru i slino, u tom periodu vie puta su dobijali odmor - dopust. Imao sam 'sreu' da kaznu izdravam zajedno sa ubicama. Oni su uglavnom korektni ljudi i sa njima nisam imao problema."
Jo jedno kratko pitanje o sudenju, pa emo preina druge teme. U zavdnoj re i, pred izricanje presude, pored ostalog, izjavili ste da volite Jugoslaviju, da ne volite vlast. Je se u meduvremenu u tim ose anjima to promenilo?
- Osje anja su ostala ista, samo su se malo poja ala: jo vie volim Jugoslaviju, jo manje volim vlast.

Da biste Spomenuli ste pogreinu nam reldi ta pod tim podrazumjevate?

- Umjesto da se odmah poslije oslobodenja prizna injenica posebnosti muslimanskog naroda, rjeenje se razvla i i odla;e skoro trideset godina. eka se da se opredijelimo kao Srbi Hrvati. Narod to odbija. Ostaje neopredijeljen. Ne znam da ima sli nog primjera u svijetu: dvomilionski narod bez imena. Kona no, nema se kud pred ovom upornom svenarodnom utrijom, dobivamo ime, ali ni ono, po miljenju mnogih, nije sasvirn adekvatno. Kroz svu historiju bili smo Bonjaci, sada to ne moemo biti. Ali osim imena nemamo pravo nita traiti. pet naroda imaju svoje nacionalne drave, mi imamo zajedniku. U BiH drukije i ne moe biti jer je izmijeanost zaista vrlo velika. Ali, treba zato da nam se doga a da ostanemo bez predstavnika u najviem tijelu zemlje? Sada se u PrecLsjednitvu

Pripadate bosanskohercegovaclom narodu islamske kultume tradicije. Na koji na in shvata' te posebnost i samastalnost Muslimana-Bass ka?
- Najlu-ae re eno: mislim da smo mi jedna od est autohtonih jugoslavenskih naroda, koji su, bi trebalo biti, jednaki i ravnopravni.

Postcje osporavanja etni ke posebnosti Mudimana u tom smislu da su oni Srbi, odnosno opet, govore o "mladostr, tj. neHrvad. zrelosd mudimanske nacije i di no.
- Neko je rekao da se osporavati moe samo ono to postoji. Navodim ovo kao zanimljivu misao, a sam bih htio re i da iza tih osporavanja u

11

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

SFRJ nalaze, pored ostalih, tri Srbina i nijedan Musliman. Jedan narod, tre i po veli ini u zemlji, nije uop e predstavljen. Kau da je predstavljena republika, to nije objanjenje. Narod je izvor suverenosti, republika je samo izraz toga. Ako je ovo ravnopravnost, ja ne znam ta ta rije zna i. Zatim, institucije? Odgovaraju - ni Srbi ni Hrvati u Bosni ih nemaju. To je ta no, ali se zaboravha (da je u pitanju samo zaborav?) da ih Srbi i Hrvati imaju u svojim mati nim republikama. (Uzgred, nacionalne institudje imaju narodnosti - Albanci i Ma ari). Muslimani su, dalde, ostali bez nacionalnih institucija, a bez njih n4e mogu e odrzati identitet, niti razvijati narodnu svijest i kulturu. Ako postavite ovaltav, sasvim razuman zahjtev, proglaavaju vas nacionalistom. Da je to bila pogrena (i nepravi na) politika prema Muslimanima, to je danas o ito, Manje je o igledno da je to bila i za Jugoslaviju tetna politika. Naime, "irna neka taina veza" izmedu Muslimana kao naroda, BiH i Jugoslavije. Ja tu povezanost vidim ovako: slabi Mushmani - slaba BiH - slaba Jugoslavija. Naime, danas se u svijetlu najnovijih doga aja jasno vicli da bi eventualna nestabilnost u BiH mogla izravno ugroziti opstanak zemlje kao cjeline. Snaan i osvijeten muslimanski narod bio bi jedna od sigurnih stubova BiH kao drave, a preko ove i stabilnosti Jugoslavije. ne radi o kretanjima motiviranim nacionalnim razlozima, nego ekonomskim i politi kim, ako ih tako mogu nazvati. Niko ne progoni Srbe i Hrvate iz Bosne i Hercegovine. To je apsurd. Ljudi se kre u iz pravca manje u pravcu vie razvijene sredine i iz pravca rnanje u pravcu ve e slobocle. Posao i sloboda privla e ljude. Vidite ove najnovije migracije u Njema koj. Sa obje strane granice su Nijemci. Nacionalni razlozi nisu motiv, pa primarno ni ekonomski. Glavni magnet je ve a li na sloboda. Istina je da je iz BiH u toku jednog perioda odao ve i broj intelektualaca. Srbi su, prirodno, ih u Beograd, Hrvati u Zagreb, ali to nije bio bijeg Srba Hrvata od Muslimana, nego bijeg slobodnih ljudi od tada jo neograni ene i nekontrolirane vlasd jednoga broja bosanskohercegova kih mo nika, istih onih od kojih su pobjegli Mea Selimovi , Esad Cimi , Nerkez Smailagi i drugi. I ja svojevremeno pobjegao od Mikuli a da sam imao gdje.

Poslednji popisi stanovnitva u Bosni Hercegovini poordili su snahla migra.dona kretanja Hrvata pe.ma Hrvatskoj i Srba prema ime ol:jakjavate ovu pojavu?
- Posljednji popis stanovnitva star je preko osam godina koliko se sje am, on ne potvrcluje neka izrazita kretanja Hrvata prema Hrvatskoj i Srba prema Srbiji. Mislim da o tome govore neke ankete, ali one su za ovakve zaldju ke nedovoljno pouzdane. Naredni slubeni popis je 1991. godine i ja ne o ekujeni da e on potvrditi takve pretpostavke. Uvjeren sam, meduthn, da e podaci popisa pokazati jednu stvar koja bi mogla pruiti objanjenja migracionih kretanja u Bosni i Hercegovini. To migracija Muslimana prema Hrvatskoj i;posebno, Sloveniji. Ho u kazati da se

18. 11. 1989.

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

MI SMO A NE CVIJECE
Nae iskustvo suivota mnogo je pojam od tolerancije. Tolerirati vi moete i neto sh-ano, a u Bosni nijedan od ova tri nacionalna elementa nije strano tijelo
edavno je u Sarajevu osnovana Stranka demokratske akcije, koja uglavnom okuplia muslimansko stanovnitvo Bosne i Hercegovine i trebala bi postati glavnom snagom politi kog okuplianja i politi kih tenji toga viemilljunskog naroda. Za predsjednika Glavnog odbora stranke izabran je dugogodinji borac za prava Muslimana, pravnik i publicist Alija Izetbegovi . Zbog politi kog djelovanja u uNetima famozne jugoslavenske partijske drave, Izetbegovi je proveo po zatvorima vie od osam godina. Jo kao mladi , davne 1946., bio je su en kao Mladi Musliman na tri godine. Prije nekoliko godina, zbog poznate Islamske deldaracije, zajedno s grupom istomilienika, u procesu protiv islamskog fundamentalizma<, osu en je na 14 godina (u zatvoru proveo pet). Slovi kao izvanredni poznavalac teorije islama, o emu je napisao nekoliko lmjiga, od kojih je najzna ajnija Islam izme u Istoka i Zapada, gdje raspravlia o problemu religije u najirem smislu rije i te o aspketima bipolarnosti islama. Najnoviji politi ld angaman u stranci pribavio mu je, uglavnom u beogradskom tisku, novi epitet - muslimanski Tu man (i potvrdio karakteristiku muslimanskog fimdamentaliste). Njegovu stranku na predstoje im izborima u studenom smatraju najve im favoritom - smatra se da e osvojiti najvie mjesta u bosanskohercegova koj skuptini. rodima, ve je pripadala partijskoj biroltraciji i bila njeno vlasnitvo Htjeli su stvoriti anacionalnu Bosnu, bez identiteta. U tome su djelomi no i uspjeli, jer mi danas prije moemo odrediti to to Bosna nije, nego to ona jest. Bosna je time izgubila, jer stvaranjem jedne anacionalne sredine dobivate sredinu s onu stranu kulture. u republici, nema ih dovoljno za ono to bi se moglo nazvati prerastom kvaliteta u kvalitem. Ta Atriti na masa bila bi negdje oko 70 posto. A Muslimani u BiH ine tek neto vie od polovine stanovnitva.

Postoji jedan, prepoznadjiv identitet sne i Hercegovine je on jo uvijek trostruk?

Ponovno je aktualna tema bortnjatva, tema nacionalnog ialaljavanja Mtpdimmta pod novim nacionalnim imenom - Bolarjaci.
- Koliko ja poznajem teoriju zagovornika te ideje, Bonjaci su ono to danas zovemo Muslimani. U pitanju je isti nacionalni entitet, samo su nazivi razli iti. Neki smatraju da je to adekvatniji naziv jer dublie zasijeca u historiju ovog naroda i odre uje ga historijski, a i po zvuku naziv je nacionalni (a ne vjerski). To nlie, kako ga neki Itrivo tuma e, integralno, tj. trokonfesionalno bonjatvo. Ono sadri jasnu muslimansku komponentu.

Musliman doslozmo zna i ovjek koji je predan Bogu. Muslinianski narod, kako ga ja vidim, jest vjerni ki narod. Bez obzira na osobna uvjerenja, ne moete ignorirati jednu takvu injenicu.
- Jo uvijek trostruk. Bilo bi poelino stvoriti jedan prepoznatliiv bosanski identitet, ali to je stvar budu nosti. Put tome vodi preko oslobadanja nacionalnih kultura, a njegov zametalt moemo, moda, na i u zbilja razvijenom osje aju zajedni kog ivota. Nae iskustvo suivota mnogo je iri pojam od tolerancije. Tolerirati vi moete i neto strano, a u Bosni nijedan od ova tri nacionalna elementa nije strano tijelo. Mi ovdje nemamo put ka nacionalnoj dravi, jedini izlaz je u slobodnoj gra anskoj zajednici. To je budu nost.

Da bi to bilo to nije odredenje nego ovo dandnje Mislimani?

Mislim da je Bonjak adekvatniji naziv iz razloga koje sam naveo, ali ne treba ga agresivno nametati.
-

Da bi se tt naziv odnotdo na Muslimane iz Sandaka i Crne Gore?

- Kako ima Hrvata izvan Urvatske, tako ima i Bonjaka izvan Bosne. Naziv bi, po mome milienju, pokrivao i znatan dio Muslimana izvan Bosne i Hercegovine. Jer Muslimana slavenskog porijekla ima i u Makedoniji, na Kosovu, u Sandaku, Crnoj Gori. Ina e, priznajem da bih razgovor o ovoj temi najradije odgodio za godinu-dvije. Naime, mislim da bi na ovome predstoje em popisu trebalo da se svi izjanjavamo kao Muslimani. Ne bi bilo dobro stvarati svega godinu dana pred popis ovom raspravom zabunu me u ljudima. Imamo dovoljno dilema, ne treba nam jo jedna. Nakon popisa i kada u emo u demokratsku fazu dijaloga, situacija e za ovaj razgovor biti povoljnija.

IJA JE BOSNA
Za Bosnu se govorilo da je i muslimanska, i srpska, i hrvatska, no u OVO doba viestranAa esto se uje da nije ni muslimanska, ni upska, ni brratska nego komunisti ka.
- Nikada Bosna rilje pripadala ovim trima na-

Namjeravaju MusBm.ani formirad Bosnu kao svoju nacionaku dra ' vu, budui da ostala dva naroda imaju svoje mati ne drave?
- Kod neldh, moda, takve elie i postoje, ali nisu realne. Iako su Muslimani najbrojniji narod

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

Neld bobjatvo shva. aju kao nekakav bosansld integralizam, kao put ka straranju jecine nove nacije.
- Mislim da je za tako to historijska mogu nost zauvijek prola. Formiranje nacionalne svijesti kod Hrvata i Srba u Bosni zavden je proces. Hrvati i Srbi nisu spremni bili Bonjaci. A to se ti e Muslimana, naziv Bonjaci zatvorio bi, na neki na in, krug i otklonio rasprave o tome jesmo mi Srbi Hrvati. Ustvrdila bi se naa pripadnost, jer naziv Muslimani kao da pitanje ostavlia otvorenim. Mi smo po vjeri muslimani, a to smo nacionalno? Tim odredenjem kona no bi se stavila ta ka na ovu dilernu, ako ta dilema uop e postoji. vamo neki svoj nacionalni interes. Spaho se morao odre ivati od slu aja do slu aja. To je sudbina malih naroda. Spaho je znao ta ho e i u svim tim okolnostima uspijevao se oddati. Naravno, ne mogu re i da je Spaho uvijek vukao najbolie poteze, ali jest injenica da je radio u korist ovog naroda. Iz dananje perspektive, ini se da je napravio najvie to je u postoje im prilikarna mogao, On ima zagarantirano mjesto u historiji ovog naroda. rske ovim krajevima, Muslimani se nisu osje ali Turcima. To su povijesne injenice. Medutim, na drugoj strani, tvrdilo se da smo Turci. Do pokolja u ahovi ima nije clolo zato to su se muslimani ondje osje ali Turcima se ponaali kao Turci, dogodilo se to zato to su ih ovi koji su im to napravili smatrali Turcima. Pokoli su, ina e, izvrile neke crnogorske ete pod komandom demobiliziranih oficira, ustvari, ostaci stare kraljevske crnogorske vojske. Bili su to ljudi koji su se odgajali na tradiciji nacionalnih epova, o borbi krsta i polumjeseca, o borbi Crnogoraca i Turaka. Neposredni povod bila je pogibija jednog Crnogorca, a krivica je stavliena na Muslimane i po ela je osveta, Kasnije je utvr eno da za njegovu smrt Muslimani ne snose odgovornost. Rulia koja je 1crenula napravila je stravi an pokolj nad nedunim ljudima.

POKOLJ U SAHOVI IMA

U staroj Jugoslaviji zbio se jedan, do danas ne sasvim povijesno obraden doga.daj - pokolj muslimana u Sanda ' ku, u selu ahovid. Moete moda, neto vi'e re i o tom dogadaju?
- To je bio jedan uasan doga aj iz kojeg bi, moda, neki izvla ili zaldju ke da se zajedni ki

MEHMEO SPAHO I JMO

Za vau Stranku demokrauke akcije kau da je nastavak starojugoslavenske SpahinejMO.
- Direktnih veza nema. JMO je prestala funkcionirati pred rat, Spahinim odlaskom. Smrt Mehmeda Spahe 1939. omogu ila je sporazum Cvetkovi - Ma ek. Dok je Spaho bio iv, takav sporazurn bio je nemogu . Taj sporazum Muslimani spominju s najve im prezirom. To je za nas bio sraman akt podjele Bosne i negacije muslimanskog bi a u Bosni. Moe se re i da SDA, po ciljevima koje zastupa, predstavlia izvjestan nastavak JMO-a. Cilj SDA jest, prije svega, sa uvati Bosnu i Hercegovinu i sprije iti jo jedan dogovor nagodbu na ra un Bosne. Budu i da je JMO uvala muslimanski identitet u Bosni i Hercegovini i izvan nje, mi se, u tom smislu, osje amo nastavlia ima te tradiclie. Radi se u oba slu aja o historliskom zadatku o uvanja naega nacionalnog identiteta i o nastojanju da se stvori jedna suverena snaga, nezavisno od Srba i Hrvata. Ina e, JMO kao organizaclia, davno se ugasila, a i okolnosti su se sasvim promlienile, ali je ostalo jedno pozitivno sje anje na nju u narodu. Spaho je velika nacionalna figura. Mnogi ne znaju da je za JMO na tadanjim izborima glasalo vie od 90 posto Muslimana. Nijedna nacionalna stranka nije se mogla pohvaliti takvom podrkom naroda.

ak ni za vladavine Turske ovim krajevima, Muslimani se nisu osjeali Turcima. To su poznjesne injenice. Medutim, na drugoj strani, tvrdilo se da smo mi Turci. Do pokoja u Sict s' hoviinza nije dolo zato to su se Muslimani ondje osje ali Turcima se ponaali kao Turci, dogodilo se to zato to su ih koji su im to napravili, smatrctTurcima.
uop e ne moe ivjeti. itao sam opis dogaaja koji je dao Milovan ilas (u Besudnoj zemlji) i ne bih preporu io da ga itaju liudi slabih nerava. Doga aj se zbio 1924., dakle, est godina nakon osnivanja stare Jugoslavije. Slu aj je stravi an, ne samo zbog ogromnog broja rtava, iji 13roj nikada nije ta no utvren, i zbog popalienih sela nego, posebno, stoga to na kraju niko nije odgovarao. injenica to se to zbilo punih est godina nakon Prvog svjetskog rata najbolie ilustrira teak poloaj muslimana u novostvorenoj dravi. Poznato je da je nakon tog doga aja velik broj liudi iselio Tursku.

Neki sma.traju daje do pokolja doao zato to je dio tih sandiaadh muslimana kraavao hrratsku nadonahm svijest
- Ne bih rekao da je to razlog i takvo tuma enje nisam nikad uo. Mislim da se radilo o gledanju na muslimane kao na strano tijelo koje, jednostavno, treba o istiti. Kao to znate, Gorski jenacje pri ao o istreblienju poturica, a ovo u ahovi ima bio je nastavak toga, te pri e, uivo. Naravno, Muslimani nisu poturice, za to ima bezbroj dokaza i potvrda historliskih injenica. Oni su oduvijek bili tu... No, nije dovoljno da se vi tako osje ate, ako vas drugi, bez obzira na to to ste vi tvrdili, shvata i prihvata druk ije.

Spomeneuli ste Gorski vijenac i odgajnu tradiciju epike u Srba i Cazogoraca. No, postojala je i jaka muslimanska bosanska epika. Spomenimo samo Muju Hmjicu... Je ta tradidja pala u zaborav?
- Razlog je jasan, bio je to sastavni dio potiskivanja Muslimana. Radilo se o sistematskom negiranju kulturno-nacionalnog bi a Muslimana u obje Jugoslavije. Neke pjesme proglaavane su nepodobnim, u mnogim pjesmama retuirale su se izbacivale pojedine rije i, npr. Bog i beg. itave generacije Muslimana odrasle su u potpunorn nepoznavanju vlastite prolosti, identiteta, kulture, historije. je bio jasan: ako ne zna kamo treba da odakle dolazi, ne e znati ide... Bilika bez korijena lahko se upa. Sada se situacija mijenja, ali trebat e dosta vremena da stvari do u na svoje mjesto.

Za razliku od Radia, vode Hrvata, koji je uglavnom bio u opozidji, relimu pa i sistemu, Spaho, voda Muslimana, bio je u mnogim viadama. Rakvi su njegovi pogledi raziozi?
- Prije svega, u jugoslavenskim relacliama to nije bila velika snaga. Uobi ajilo se re i da su Muslimani bili jezi ak na vagi ondanjih politi kih sila. Mi nismo mogli igrati neku dominantriu ulogu, niti bimo utjecati na sutinske odnose tadanje jugoslavenske drave. Hrvati i Srbi su odredivali karakter Jugoslavije, pa e je i ubudu e u velikoj mjeri odre ivati. Morali smo se prilago avati i u itavoj toj situaciji balansirati da tako o u-

Nije jedna od strategija te politike o kojoj govorite bila i teza o Muslimanima kao mla.doj nadji?
- Mi imamo stolietnu tradiciju, ali imamo udnu sudbinu. Za vrijeme rata, kad je trebalo krvariti, bili smo priznati kao narod. U AVN0J-skim i ZAVNOBiH-skim dolcumentima Muslimani se sporninju, ali ve 1946.-1947. nestajemo iz slubenih dokumenata. I negdje sve do poeetka seda-

Taj podatak o iseljavanju muslimana u Tutaku nei uzimaju kao dokaz njihove nepripadnosd ovom podneblju, pak, b.o nesigumost u oitovanju naciortabog idendteta.
- Dilema pripadnosti ovom tlu nije nikada postojala kod Muslimana. ak ni za vladavine Tu-

14

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

mdesetih godina nigdje se ne spominjemo, a ako nema naroda - nema ni njegove kulture. dima. Islam je toliko proirnao bi e muslimana da nikakva ateisti ka misao kod muslimana ne moe imati uspjeha. Ne znam zato bi jugoslavenstvo imalo neku ateisti ku komponentu, ali, dok je ima, njegove anse kod muslimanskog naroda vrlo su male. U tom slu aju, ono bi moglo privu i manji broj intelektualca koji nernaju mnogo veze s narodom. Pri torne treba naglasiti da na SDA nije vjerska, ali ni ateisti ka stranka. su se - kao i muslimani - one starozavjetne: Ne prikazuj lilta svojega. Moda je ta vanjska sli nost vie presudila nego neke sutinske podudarnosti. Sama injenica neprikazivanja likova odigrala je o ito presudnu ulogu, mada bi danas neko te razloge mogao na.zvati formalnima. Znate, muslimani se danas u nekoj adventisti koj crkvi osje aju sasvim prijatno zbog same injenice odsustva slilta i ldpova. Mislim da je grlo dananjim Muslimana bogomilskog porijekla, mada, naravno, ima i drugih - jedan dio doselio se Bosnu iz Slavonije i Srbije, kada su se odancle povukli Turci.

SAMOSTALNOST U ODNOSU NA HRVATE I SRBE

Mnogi pisci Muslimani podheheni su izmedu luvatske i srpske knjievnasti. Je to, moda, bilo njihovo stvamo nadonalno opredjeljenje?
- Mislim da je sve to bilo nametnuto. Ustvari, sve je bio rezultat represivne klime u kojoj se zahevi jedne diktature vie ne pojavljuju kao direktni diktat, nego, to i jest najpogubnije, kao vlastiti izbor. Jer i sloboda i ropstvo, prije svega, unutranja su stvar, to je stvar stanja svijesti. Kod Muslimana je to bilo najizraenije. Srbi i Hrvatd imasu svoje nacionaolne kulture, bez obzira na to to su i one bile dobro kontrolirane. Kad su Muslimani dobili pravo na ime, vlastodrci su smatrali da su time rijeili problem. Svaka tenja za jo ne im osim tog imena ozna avala se kao nacionalizam i ljudi su ili u zatvor. Kad ve spominjete slu aj knjfevnosti, spomenuo bih i primjer jednoga ozbilinog udbenika knjievnosti naih naroda gdje nemate spomenutog ni jednoga jedinog muslimanskog knjievnika, ak ni kao srpskog ili hrvatskog pisca. Muslimana knjievnika, jednostavno, tamo nema!

Da bi se moglo rei da je SDA nekakav muslimanski pandan demokranskim stranksma?

- Takva paralela ne bi se mogla povu i. Bila je ideja da se stvori jedna taltva stranka, ali je ta ideja otklonjena. Mi smo stranka muslimanskog

Kada ve spominjem taj prelazak na islam, ne moemo re i cia to u naoj slubenoj historiografiji nije ,esto prikarivano kao neto nasilno, pa i ruko i nedostojno.
- Postoji kod nas udna navika da pjesme i legende prihvatamo kao povijest. Uzmimo legendu o Matiji Gupcu. Istina je sasvim druk ija, ali je legenda liepa za nacionalnu samosvijest, pa se radije prihvata i pamti. injenica je da je npski narod, koji je ivio pod Turcima etiri stotine godina, opstao, da su opstali njegovi spomenici, crkva, jezik, pismo. Sve je to Turska, za ta etiri vijeka, mogla unititi da je bilo onako kako govore da je bilo. Turska je vladala Srbijom i Bugarskom kad je bila u naponu snage i kad je ugroavala i Be . U tom trenutku, mogla je potpuno unititi te narode. S druge strane, vi uop e ne nalazite muslimanske spomenike u Beogradu, u kojem je nekad bilo ezdeset damija. Danas ima samo jedna, i to u jadnom stanju, a Ravanica, Sopo ani, Studenica itd. postoje. Osobno ne Njerujem da su Turci naturali islam, jer da su za tolike gocline bi ga i nametnuli. Da je to mogu e, svjedo i primjer panlie. Ba u vrijeme kad Turska osvajala Balkan, rekonlwista je osvajala Spaniju u kojoj su Arapi stvorili neprocjenjiva djela kulture i civilizacije. Arapa danas ondje nema, pa ako su panci mogli potpuno unititi Arape, koji su u paniji imali svoju kulturu, biblioteke i slavne gradevine kao to je Alhambra, onda su i Turci mogli na Balkanu nametnuti islam. Ali, na spomenutim mitovima, pjesmama, bajkama, stvorena je antimuslimanska svijest koja se i danas o ituje.

U kakvoj je vez preu ivanje nacionalnog i jugoslavenstvo? Mnogi smatraju da je Bosna i He' dri do jurcegovina republika u kojoj se najvie goslavenstva...
- Ta injenica - preu ivanje nacionalnog mogla je uecati na takvo to. Ali sve to pomalo spada u oblast psihologije.

Kakav je Vd odnos prema projugoslavenskim strankama u Bosni, posebno prema inicijativi koja se vezuje uz Dom pisaca i F,mira Kusturicu?
- Muslimani, prije nego to budu Jugoslaveni, trebaju shvatiti da su Muslimani. Tek onda mogu biti, ako ho e, i Jugoslaveni. Stepenica ove identifiltacije ne moe se, po mome milienju, presko iti bez tete.

Formiranje nacianalne sznjesti kod Hrvata i Srba u Bosni zavren je proces. Hroati i Srbi nisu spremni biti Bonjaci. A to se ti e Muslimana, naziv Bonjaci zatvorio bi, na neki nain, krug i otklonio rasprave o tome jesmo mi Srbi Hrvati. Ustvrdila bi se naa pripadnost, jer luzziv Muslimani kao da pitanje ostavlja otvorenim. Mi smo po zjeri muslimani, a to smo nacionalno? Tim odredenjem kona no bi se sktvila tadta na ozru dilemu, ako ta dilema uop e postoji.
naroda ovdje, a ako sve to skupa imajedan Njerni ki prizvult, onda je to zato to smo mi stranka jednog Njerni kog naroda. Religija u stranci nije program, nego stvar kulture i slobode.

Smatra se da u toj jugoslavenskoj inicijativi izlaz vide Mushmani ateisti, a da se SDA, kao i Forum akademika Hipovi a, obraaju Mu.slimanima vjernicima.
- To je mogu e. Vi znate da je sintagma musliman-ateist neka vrsta contradictio in adjecto. Musliman, doslovno, znai ovjek koji je predan Bogu. Muslimanski narod, kako ga ja vidim, a ne znam kako ga vidi Kusturica, jest Njemi ki narod. Bez obzira na osobna uvjerenja, ne moete ignorirati jednu taltvu injenicu. Mislim da ateisti ka koncepcija muslimanskog naroda ne moe pro i. Pogledajte jednu stvar: marksizam nigdje nije uspio uhvatiti korijen me u muslimanskim naro-

Ima u tradiciji Muslimana neto od bogumilske tradidje? Postoje teorije da su ba bogunalazed u islamu dodime tocice sa svojim vjerovanjima, u najveem broju prihvatafi islam.
- Osobno vjerujem da je neka tradicija preuzeta. Nisam histori ar da o tome mogu mjerodavno govoriti, ali poneto znam. Mislim da je lna dananjih bh Muslimana nastala prelaskombogomila na islam. Oni su bili progonjena sekta i u islamu su preopoznali neto to im je bilo vrlo blisko i slino. Uzmimo samo injenicu da su bogomili bili protiv svakog prikazivanja likova, dra-

Ta svijest i antimuslimansko raspoloenje sigumo su prouzro ili i krvave sukobe na nacionalano.vjerskom osnovu za vrijeme Drugog svjetskog rata. ini se da je za Muslimane posebno bolno pitanje Fo e, odnosno, etnilcog pokolja u tom kraju.
0 tome se malo zna. Alto Muslimani nisu mogli govoriti o svojim aktualnim pravima, onda su jo manje mogli govoriti o svojim rtvama. Nismo, kalto kae profesor Muhamed Filipovi , imali pravo na rtve. Fo a je neto to se ne moe zaobi i. Ondje je, po najskromnijim podacima, pobijeno vie od 2000 Takve procjene
-

ALIJA: JA IZOATI NE ZNAM

daje olakovi . Taj doga aj nije obilieen nikakvim obiljejem, ni spomenikom. No, taj zlo in se pamti i zbog toga e to stratite jednog dana biti obiljeeno. nekakva teza o islamskom fundamentalizmu... Nas to zabrinjava i pitamo se nije to, moda, nekakva psiholoka priprema za obra un.

Kakavje bio Va odnos spram izjave HDia u predizbomoj bmpanji koja se ticala Bome i Hercegovine i Muslimana? - Mi smo u nekoliko mahova izrazili neslaganje s nekim izjavama koje su dolazile iz redova HDZ-a. Bilo je neujedna enih i nekonzistentnih izjava. Izgleda da se to u HDZ-u shvatilo i dolo je do pojanjavanja i objanjavanja dh stavova, to smo mi dobro primili. Za nas je bitno priznanje samobitnosti Bosne i Hercegovine i samobitnosti Muslimana.

Je sukob na liniji pravoslavije - islam i doveo do opredjeljivanja muslimana, barem jednog dijela, za NDH?
0 opredjeljivanju naroda ne moe se govoriti. Muslimani su ak izdali nekoliko dokumenata kojima se ogra uju od tadanje vlasti NDH i osuduju progone srpskog i vjerskog stanovnitva. To su one poznate rezolucije iz 1941. godine, koje je Knjievna revija tek nedavno objavila i koje su iroj javnosti uglavnom nepoznate. O ito, komunistima nlie odgovaralo da se to zna, jer - Boe moj - historija i sve dobro po inje od njih. Za injenicu to su neki Muslimani prihvatili NDH, objanjenje treba traiti u tadanjoj politi koj situaciji - zemlia se raspala, narod dezorijentiran i neorganiziran, svugdje haos i nedoumica. Ustake su se vlasti dodvoravale Muslimanima pri ama o hrvatskom cvije u, na to su neki svjesniji liudi odgovarali: Mi smo ljudi, a ne cvije e.

SRPSKE PODVALE
Srpski ministrar vanjskih poslova, Prlja, i potpredsjednik Izvrnog ve a Srbije, Radmilovi , idu u Izrael i tamonji narod uvjeravaju i uzimaju ga za saveznike, u borbi protiv nekakve islamske zavjere protiv Jugoslavije i Evrope. To je, po meni, nevjerovatno politi ko sliepilo. Mi to doivljavamo kao traenje saveznika 2000 kilometara daleko protiv vlastitih sugra ana. Nita sli no ne primje ujemo u Zagrebu. Planovi SNO Vuka Drakovi a izazivaju zebnju kod Muslimana. Nerado govorim o tome, ali konstatiram da u pisanju beogradske tampe ima i previe antimuslimanstva, dok u Zagrebu takvih napisa nema. Ne

Zamjemju Vam to da spominjete Bosnu, bez onoga i Hercegovina, iz ega, onda, izvlae zakljuace o Vaem ochicanju od Hercegovine.
- To su besmislice! Kad kaem Bosna, svakako mislim i na Hercegovinu. Boe sa uvaj da se odri emo da nekome nudimo Hercegovinu! Bosna je historijski pojam koji je oduvijek podrazumijevao i Hercegovinu. U naim dokumentima, svugdje govorimo o Bosni i Hercegovini, dok u govoru esto upotrebljavamo kra i oblik - Bosna.

Za Muslimane je u Drugom wdetskom mtu ' n fenovezan i jedan dosa.d nedovoljno istrae men, autonomnih muslimanskih milidja koje ae nisu borile ni na ijoj strani.
- To je fenomen vezan za Bosnu, iznikao iz elje da se ostane po strani sukoba. Bilo je najmanje deset takvih vojnih formaclia. Jedna velika formaclia bila je u Tuzli - ona e se kasnlie, pod vodstvom Muhameda Hadiefendi a, priklju iti partizanima - pa Miljkovi a u Krajini, pa na podruju Bjelanice - Treskavice pod vodstvom nekog Gr i a. Sve one lavirale su izme u partizana i tadanjih slubenih vlasti, a za partizane su bile i izvor oruja. Neke jasne ideoloke odrednice nisu imale, a glavni cili bio im je da zatite Muslimane od etni kog noa odlaska u neku od vojski. To je bio izraz unutranje svijesti, koja nlie do kraja ideoloki definirana, da su Muslimani ipak neto drugo od svega to im se nudi i name e.

Za injenicu to su neki Muslimani privhatili NDH, objanjenje treba traiti u tadanjoj politiekoj situactji - zemlja se raspala, narod dezorijentiran i neorganiziran, svugdje haos i nedoumica. Ustctke su se vlasti i dodvoravale Muslimanima priama o hrvatskom cvije u, na to su neki svjesniji ljudi odgovarali: Mi smo ljudi, a ne cvije e.
bih iz toga, za sada, izvla io neke dalekosene zakliu ke. Bosna je vrlo sloena zemlia i htjeli bismo, radi mira, da ta kampanja prestane. Za nas u Bosni ipak je vano ponaanje naih bosanskih Srba i u tom pogledu nemamo primjedbi.

Ima nekih razlika izmedu Hercegovine i Bosne?

- To je jedna zemlia Razlika nije ve a od one izme u Slavonlie i Dalmacije.

PITANJE JEZIKA
to mo,ete rea o jeziku kojim govore Muslimani? To pitanje jezika posebno je zanimljivo u Hrvatskoj, gdje je dosta ua proliveno oko tog pitanja.
- Zasad je to srpsko-hrvatski (ili hrvatskosrpski) jezik. Ne moemo sve rijeiti odjednom. Ali epoha demokracije, koja, nadam se, dolazi, stavit e i to pitanje na dnevni red. Ono e se raspravljati bez strasti, u jednom tolerantnom i argumentiranom dijalogu. Sve treba razmotriti, uklju uju i i onu opciju da (li) postoji samo jedan jezik. Uostalom, moda i postoji samo jedna jezik, koji mi svi samo razli ito nazivamo. Iran, kao NarnRka Republika, nalazi se u sre-

Danas iz Srbije povremeno stiu optube da Bosnom vla.da muslimansko-Invatska koalicija. Postoje povijesne anjenice na temelju kojih bi ' se moglo tuditi da su Mudimmi s Hrvatima lake zajedniad jezik negoli sa Srbima?
- Pametni i svjesni ljudi u Bosni ele zadrati nezavisnu pozicliu i prema Hrvatskoj i prema Srbiji. Muslimansko nacionalno osvje ivanje jednak je odgovor na velikodravne pretenzlie s obje strane. Mi nismo ni Srbi ni Hrvati, to mora biti jasno. No, postoje neke injenice i one se ne mogu preu ivati. Nedavno sam, u intervjuu za NIN, rekao da ve due od dvije godine postoji kampanja beogradskih listova protiv islama i Muslimana. Sukobe na Kosovu uporno pokuavaju predstaviti kao sukob Srba s islamom, protura se

dit " u panje zbog svoga karaktem, pozivanja na bratstvo svih muslimana svajeta... Rako ovdanji
Moglimani primaju te dogadaje te pozive? - Iranci su iiti, a ostali muslimani suniti. Razlika izme u njih manja je nego u razli idm kr anskim crkvama. Koliko ja znam, iranska revoluclia bila je ovdje op enito primliena sa simpatijama, jer je predstavliala spektakularni dogadaj u muslimanskom svijetu. Bila je to i jedna od rijetkih revoluclia realiziranih u mirno vrijeme. Goloruld narod ukinuo je jednu do zuba naoruanu despotsku vlast. Kasnije je dolo do razlika u gledanju na tu revoluciju. Neki su zamjerali iranskoj vlasti na strogim i prijekim metodama koje je primjenjivala, ali ne znam koliko su te zamjerke na mjestu. Valia uzeti u obzir da je Iran

Vala stranka, SDA., u Beogmdu predstalena je kao muslimanski HDZ, a osobno, ste epitet bosanskog Tudmana.
- Prikazivanje nae osniva ke skuptine primjer je spomenute kampanje. U svim beogradskim listovima na televiziji prikazi su negativni. Neprestano se ponavliala izjava jednog gosta, ona Brozovi eva, o branjenju Hrvatske na Drini, a preu uju se sutinske i kapitalne izjave o nacionalnom pitanju iz strana kog programa.

Da Vas je Brozovi zbog te svoje izjave doveo u neugodnu situa.dju? - Pa, osim to je to bilo zloupotrijeblieno, nlie.

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

svega dvije godine nakon revolucije uvu en u jedan dugi i iscrpliuju i rat. Prakti no je jedno vrijeme vodio rat protiv ostatka svijeta, jer Traku su pomagali i Amerikanci, i Rusi, i Francuzi, a i druge zapadne i arapske zemlie. Ta injenica ispri ava Iran za mnoge u injene stvari. f'ostoje i izvjesna pretjerivanja u tvrdnjama kako je Iran postupao kako postupa. Iranska revolucija sigurno nije bila krvavija od francuske ruske. A to se ti e poziva na jedinstvo, ne znam zato bi to bili opasni loi pozivi. Evropa se ujedinjuje, postojao je Bolivarov pokret u Junoj Americi, pa pokret za jedinstvo Afrike. Pakistanski poltret jednako je dobar lo kao panafri ki panevropski. A priori ga ne bih odbacio. -Iranski reim ima dosta totalitarisdaal osobina.

- To je jedan revolucionarni i postrevolucionarni reim kao takav, vjerojatno ima dosta elemenata diktature. Neposredno poslije revoluclie, stvari su u unutranjem razvoju bile krenule u pozitivnom pravcu. A onda je taj rat izmijenio situaciju, to se i moglo o ekivati, a moda je i jedan od cilieva nametnutog rata bio da onemogu i normalan demokratski proces. Muslimansld svijet nalazi se u fazi izlaska iz dekadencije, koja je vladala vjekovima. I trai svoj put, a to izaziva nerazumlievanje i sumnje. A svako ima pravo ivjed onako kako njemu odgovara. Evropa i Amerika nisu, u tom pogledu, uzor.

1ne svijesti kod mustimana uSosni i Hercegovini

- Iskreno govore i, ne poznajem te njihove teze. Nismo imali susret niti razgovor s njima. Mi smatramo da Jugoslaviju trebaju urediti njeni suvereni narodi i njihove republike. to se d e drugog dijela pitanja, egzaktna ispitivanja o tome ne postoje. Moja je procjena da nema mnogo muslimana koji se izjanjavaju kao Hrvati. Za to je, moda, najbolji pokazateli ono vrijeme kada se mi nismo mogli izraavati kao Muslimani. I tada, najve i broj nas izjanjavao se kao neopredijeljen. MogIi smo se opredijeliti kao Hrvati ili Srbi, ali to nismo u inili. Neka i jedni i drugi (izvan BiH) analiziraju ove injenice i izvuku odgovaraju e zaldju ke iz njih.

Kalav je Va odnos Feema Hrvatskom islamskom centru Kerima Reisa njegovim tezama, ka.o op enito prema braavanju luvatske nadona-

7. 7. 1990.

17

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

POTPUNO SAM SAMO

Jako je teko sastaviti HDZ i SDS, otprilike kao drati sastavljenim ulje i sir rate svaki as mu kati

e, pa mo-

lija Izetbegovi , lider Stranke demokratske akcije, medijski je vrlo prisutan na bosanskohercegova koj politi koj sceni. Ovaj 65-godinji Sarajlija iz Bosanskog Samca dva puta je u svom ivotu eke dolazio u sukob s vla u. Prvi put kao golobradi mladi osu en je na 1946. godine na tri godine zatvora. Po kuloarima i danas kola pri a da je ta osuda bila utemeljena na saznanju (ili saznanjw) da je Alija Izetbegovi u toku rata sakupljao dobrovlice za SS-divizije (?!?). A drugi, 1983., kada po inje poznati proces islamskim fundamentalistima u Sarajevu. Temelj ove optube nalazio se u Islamskoj deldaraciji, napisanoj 1970. godine. Odrobijao je zbog toga Alija Izetbegovi pet godina i osam mjeseci. Svoj ulazak u politiku (kona no i formalno) zapo eo je krajem 1989. godine, kada je inicirao formiranje Jugoslavenske muslimanske stranke (sadanje SDA), iji je prvi predsjednik. Alija Izetbegovi slovi za prvog opozicionara u Bosni, a mnogi bi ga njegovi oboavaoci najradije vidjeli na elu same Bosne i Hercegovine.

jansu, moda, tvr i u nekim pitanjima od mene, a to poti e, vjerojatno, od njegovog evropeizma< i ve e slobode koju je gore imao. Ja sam ivio u Bosni i ini mi se da neto bolje poznajem situaciju ovdje, sam vie prilago en ovim naim prilikama. Me utim, nema nekih bitnijih razilaenja. Adil je vrlo razloan ovjek, i ako imate argumente, on je spreman da ih uvai i da se korigira. Izvjesne razlike su se bile pojavile izme u nas u dvije stvari. Prva se ti e bonjatva-muslimanstva, a druga konfederacije-federacije. Stav stranke u prvoj stvari je jasan: bonjatvo je stvar li nog opredjeljenja, a Stranka ga niti propagira, niti zabranjuje. U tom pogledu ne treba nam ni pozitivna ni negativna agitacija.

cionalnoj federaciji, odnosno, federaciji sa dosta konfederativnih elemenata.

Primjetan je maajan angaman profesora dr. Muhameda Fdipovi a u Vabn promotivnim aktivnostima, a u njima neza.obfiarno i vrlo znaajno mjesto zauzim.a i prof. dr. Fua.d Muhi . On je Va savjetnik iz oblasti ustavnog pmva. Istodobno, on je pokreta Republikanske stranke. Kakva je, da1de, pozicija dr. a kakva dr. Muhia u Strand i postoji mogubost da se s Republikanskom strankom ude u koaliciju?
to se profesora Filipovi a ti e, bilo je od po etka jasno da su nai stavovi bliski. Jer, zapaale su se izvjesne male rezerve od strane Filipovi a prema politi koj inicijativi, ali i to da ovjek, kao to je on, ne moe dugo ostati izvan nje. On je ovjek koji se skoro doslovno borio za ono za ta se Stranka danas zalae. Mislim, prije svega, na demokraciju i problem Muslimana u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji. injenica da je on jedan lijevo orijentirani intelektualac - jeste ono to ga je malo odvajalo od nas. U pogledu profesora Muhi a, situacija je neto druk ija. Istina, on je sklon naoj stranci, ali on ne e, vjerovatno, postati lan Stranke. Nai stavovi nisu tako blizu kao to je to slu aj kod profesora Filipovi a. to se mogu nosti koalicije sa Muhi evom strankom ti e, on tu stranku jo nije ni osnovao, ona je tek najavfiena. Mi emo vidjeti ta je to. Pada u o i za nae prilike naglaena hrvatska nota u njoj, ali mi stojimo vie na poziciji jednake bliskosti i jednake udaljenosti prema srpskim i hrvatskim maticama.
-

Rako se Vi

ijavate?

Smatraju Vas favoritima na izborimal sami kaete da nije problem u osvajanju vlasti, problem je to s njom. Otkuda ta samouvjerenost?
- Da ste sa mnom ili ovih mjesec i neto vie dana Bosnom, i Vi biste bili samouvjereni. Naime, bez pretjerivanja, u pitanju je nezaustavfiiv talas. Imamo osje aj ne da kola guramo, ve da su nam se ona otrgla i jure nizbrdo, a mi tr imo za njima.

- Ja se izjanjavam kao Musliman. Vjerujem da emo jednog dana to pitanje i sami aktualizirati, ali sada elim umiriti loptw. Ne radi se, dakle, o strategiji, nego o taktici. U pogledu federacije (konfederacije), ja sam u nekoj prilici izjavio da je mome ukusu blia ideja konfederacije, ali da ona nije realna. Nije za li ne ukuse i simpatije. Ja pokuavam biti realist koliko god je to mogu e, a kao takav ne mogu ovdje u Bosni zastupati bezrezervnu konfederaciju. Jer to izaziva osje aj fieskobe kod jednog, za nas, vrlo vanog naroda, naroda koji ini konstitutivni elemenat ove republike i dodatno optere uje ionako teku situaciju.

No, dok se do vlasti ne dode, imate posla i u "samoj Strand. Rije je o evidntnom mirnoilaie nju izmedu Vas i Adila Zulfficarpai a. Nije li Zulfikmpai neumjeren, moda i malo ekstreman?
- Da Vam odmah odgovorim na ovo posljednje pitanje. Mislim da Adil Zulfikarpai nije ni neumjeren ni ekstreman. On je malo, moda, otar u svojim izjavama. Ali ekstremnost i otrina su dvije razli ite stvari. Adil Zulfikarpai je za ni-

FILIPOVI BLIZAK SOA-u, MUNI NIJE

Tvrde stavove Slovenije i Hrvatske o konfederaciji i isto tako tvrde stavove Srbije o federaciji ja uzimam kao uspostavljanje maksimalisti kih zahfieva da bi se u budu oj federaciji osiguralo to vie konfederativnih elemenata, odnosno, u budu oj konfederaciji federativnih. Ali ja sjerujem da je, na koncu, konca rjeenje u jednoj ra-

Sarajevska podrui " Stranke Jugoslavena nedavno je najavila da e uputiti apel BiH na zb4anju redova. Lijeva koaficija je, ini se, na pomolu. Lstovremeno, vrlo se esto spominje i kalkulira u javnosti s mogu nou da se vod.e e nacionalne stranke u BiH ujedine. Takvo to o ekuje dr. Davor Perinovi, predsjednik HDZ 71 BiH, 1 on je to nekoliko puta kao mr.

18

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

Vladimir Srebrov iz Srpske demokratske stranke BiH, koji je ovu mogu nast otvoreno najavio u intenjuu Politici. Koliko je mogua tak-va bh. nacionalna koalicija i koliko je to prihvadjivo rjeenje za Basnu i Hercegovinu? govo izlaganje na skupu Bosna i banjatvo, gdje je Brozovi ustvrdio da basanskohercegovaad Hrvad i Muslimani govore istim jezikoml
- Imamo, na alost, prijetriji o napadu sa Drine, a Brozovi tvrdi da e nas braniti na Drini. Ne elimo ni jedno ni drugo. Me utim, povla imo razliku izme u toga da nas neko brani, odnosno, napada. Lake je podnositi da vas neko brani, iako - hvala im - ne treba da nas brane. Nadarn se da se moemo odbraniti i sami. A to se ti e Brozovi eve izjave o jeziku, ona se, u izvjesnom smidaje to slu, moe prihvatiti. Meni se uvijek ipak jedan jezik koji ima razli ite nazive. Prema tome, moe Brozovi taj jezik zvati hrvatskim, ja bih ga mogao nazvati bosanskim ako ho ete, muslimanskim, Srbin srpskim, Crnogorac crno-

geopolidata cjelina koja je na zajednitvo s litvatskom upu ena povijesnom suAbinom?

Taj stav moe se razli ito tuma iti. Mogu vam re i ta u njemu ne vidim. Ne viclim u njemu, ako na to cilja vae pitanje, svojatanje Bosne i Hercegovine. Vidim viziju o zajedni kom ivotu. Mislim da su pogrena tuma enja da ovaj stav zna i neko svojatanje Bosne. Takvo to ja u tome ne vidim.
-

PIJEMONTSKA ULOGA SDA

- Ja mislim da je to jedino pravo rjeenje, a da e ono biti mogu e, to je druga stvar. Jedino pravo rjeenje za Bosnu i Hercegovinu bila bi jedna muslimansko-sprsko-hrvatska koalicija i ona bi se mogla sastojati, najvjerovatnije, u tome da se sloimo oko nekih temeljnih stvari: to je demokracija i suverena Bosna i Hercegovina. Alco bismo se oko te dvije stvari sloili, mislim da druge razlike ne bi bile smetnja. Ne postoji, po mome milienju, racionalan razlog da do takve koalcije ne do e, ali postoje smetnje psiholoke i emocionalne naravi. Veoma je teko sastaviti HDZ i SDS, otprilike, kao drati sastavljenim ulje i sire, pa morate svalci as mulcati. Ali ako bi se takva koalicija sastavila, bilo bi to vrlo dobro rjeenje i veliki dan za Bosnu i Hercegovinu. To bi zna ilo da je BiH pobijedila, opstala.

VUKOVA PREKRAJANJA
Vuk Draslcovi ponajvie prekraja Basnu i Hercegovinu. Vi ste se nekoliko puta da ete je braniti svim sredstvima. Kako BiH obraniti od Draslovia? - U ovom momentu, niti je Drakovi sila koja bi mogla ugroziti Bosnu niti smo mi sila koja bi je mogla odbraniti kada bi joj neka ozbiljna sila zaprijetila. To je sadanje stanje stvari. Ne znam ho e Vuk Drakovi postati sila kroz nekoliko mjeseci koja moe ugroziti Bosnu, ali emo mi sasvim sigurno postati sila koja e je mo i odbraniti.

Kako gledate na Markovi a kao eventualnog konkurenta? Usput, kako ocjenjujete njegov program?
- Dobrodoao Ante Markovi na bosansku viestrana ku scenu! No, ne vjerujem da moe ovdje biti opasan konkurent nacionalnim strankama, ni SDA-u, ni drugima. Ali mislim da bi njegova pozicija bila ja a nego ondanjeg Socijalisti kog saveza. Kao partner, takva jedna stranka bi dobrodola. Sa njom bi se moglo sara ivati, s obzirom na to da ona ne bi bila izrazito nacionalno obojena i da ima jedan evropski pristup problemima. A to se ti e Markovi evog programa, u naoj Programskoj deldaraciji smo ga ve ocijenili kao pozitivan. Za nas je on samo prva etapa u rekonstrukciji narodne privrede. Reldi smo, ako se sje ate, da je on potreban, ali nedovoljan.

Ima li, dalde, Stranka demokratske akcije neku pijemontsku ulogu u BiH? - Mislim da ima. Naline,
injenica je - a mi iz toga ne mislimo izvla iti neke zaldjuke - da mi Muslimani nemamo nekakve druge domovine osim Bosne i Hercegovine. Svi drugi narodi imaju jo jednu domovinu, bilo daje smatraju prvom drugom domovinom, a mi nemamo, i u tome je na poloaj druk iji u odnosu na poloaj Hrvata i Srba. Za sve nas je pri tome i jedini. Za njih to nije. I to je razlika.

Oito je vrlo tijesna suradnja s Hrvatskom demokratskom zajednicom. Nju, ini se, ne moe pomutiti ni ratniad ime ocian, koji je jo davnih dana podbo batjak na Romaniji, a ovih dana ve iscrtao obrambene linije na Drini.
- Za sada nemamo saradnje sa HDZ. Mi za odanove rije i ne odgovaramo, odgovaramo za svoje. Mi elimo zadrati nezavisnu poziciju i zadravamo je i dalje. To nikako ne zna i da saradnje ne e i ne treba biti, bit e je i treba da je bude, ali je do sada nema.

gorskim, ali je to, najvjerojatnije, jedan jezik sa vie imena. Ja nisam stru njak za jezike, ali ne bih od jezika pravio veliko politi ko pitanje. Ipak, mi se i na tim razli itim jezicima sasvim dobro razumijemo, ako se ho emo razumjeti. ste se osvmuli na intervju dr. Franje

Tudmana u Spiegelu?
- Da, nakon to mi se inilo da su ra ikene neke nejasno e u stavovima HDZ-a o BiH i muslimanskoj naciji, uslijedio je taj intervju u Spiegelu. Dr Tudman govorio je o tome kako e Muslimanima biti data mogu nost da se opredijele. Ta izjava mi se nije ba svidjela pa sam odgovorio prili no suho da se Muslimani ra aju opredijelieni.

Interesira me na kraju Va stav prema Ntjazu Durakovi u. Reformirani komunisti su vam glavni takmac?
- Ne mislim da su nam ozbiljan talunac, a o pojedinim li nostima ne volim davati sudove. Samo mogu re i da je dr. Duralcovi u jednom trenutku ispustio ansu da bude bosanski lider, koju je imao... Ta mogu nost se ne vra a...

I sa izjavama Dahlora Brozovia je problema. Najprije o odbrani na Drini, a zatim nje-

Kako tumaite tre i stav izbomog proglasa HDZ-a, u kome se BiH spominje kao nedjeljiva

5. 8. 1990.

19

ALIJA: JA IZDATI NE ZNANI

GRADANSKA REPUBLIKA ILI GRADANSKI RAT!

Li no ne mislim da su nacionalna organizirana posljednja nje politi ke teorije i kse; nctklonjeniji sam nekoj vrsti gradanske demokracije
ste 11 hrabar ovek, gospodine Izetbegoviu? - U li nom smislu, jesam! Potrebna je ogromna koli ina hrabrosd da se ovek danas upusti u politiku, zar ne? - Ovo jesu opasna i teka vremena za bate, recimo, na:s'u rijeku Bosnu. Na vrelu je ista a na njenom kraju, u amcu, jako prljava. Mi smo na po e tu politike i ne mora svak zavriti kao drugi najstariji zanat na svijetu. Ovaj je, na alost, bio neizbjean.

Koliko dugo poznajete gospodina Adila ZuIfikarpaia?

- Upoznali smo se u vicarskoj ima neto vie od godinu dana.

Sada ste jedan od nadonalnih lidera; treba ovek da osea strah pred sve ve im brojem ljudi koji tvrde kako kroz njih progovara Nacija, Rasa, Istorija, Jezik, Pismo i Vera? - Mislim da taj strah ne bi bio neosnovan, ali
moramo pro i kroz fazu straha. Li no ne mislim da su nacionalna organiziranja posljednja rije politi ke teorije i pakse; naldonjeniji sam nekoj vrsd gra anske demokracije. Ali, faza o kojoj govorimo, posljedica je ne samo historije ve i represije nad nacionalnim i vjerskim, pa se ona ne moe zaobi i. Narodu se kona no mora pruiti prilika da doku i svoj identitet kroz naciju vjeru. Govorim Vam iz iskustva; ako najavite diskusiju o demokraciji, skupit ete stotinjak racionaInih, recite da ete govoriti o problemima nacije, do i e desetine hiljada. To je injenica o kojoj prvaci danas vode ra una.

vljenje politikom pa je, za mene, hrabrost kad se ovjek u nju upusti a zadri razum.

Za:s'to ste ga posetili?

- Gledao sam u njemu ovjeka koji se bori za islam, za Bosnu. Takve sam informacije o njemu imao. Pored toga, htio sam mu i zahvaliti, jer je za vrijeme naeg zatvora objavio knjigu Sarajevski proces, koja je u svijetu proirila nau istinu o su enju. Objavio je zatim knjige pjesnika Demaludina Lati a i Melike Salihbegovi , a pomogao je i tampanje moje knjige. Na lu-aju, finansijski je doprinio da se koliko-toliko otkrije istina o Agrokomercu, koja jo do kraja nije otkrivena, pa sam u njemu gledao interesantnog ovjeka, jednog od onih koji su u emigraciji ostali borci za stvar koja je pravi na.

Kad smo ve kod razwna, je li usud Bosne 1 Hercegovine da njome tako dugo dadaju veziri, nasilnici i neupitani pred ljudima i sudbinom?
- Pa do sada, uglavnom, nismo imali mnogo sre e s vezirima.

Moe se ipak dogodid da ponovite kla.siimi put komunistiadh paa: posle devetogodinjeg zatvora, osvajanje dasti Imate li u sebi gor ine ili elje da u zatvor poaljete one koji su Vas tamo sWi?
- Nemand Ponekad se pitam je li mi to nedostatak? Nema u meni jala, niti elje da vra am ono ime su me zaduili.

MUJEZIN NA AJFELU
Aleksandar Zinovjev, sovjetski disident, tvrdi kako e za koju deceniju savrha Ajfelovog tornja, uiti mujezin. On kae kako e to bid poraz evropocentrinog hrihnstva i sukob koji e, nakon umiranja klasnog i smrti boljevizma, obeleiti vek pred nama. ta kalete na Zinatjeva? - to se samog islama ti e, obradovao bih se
mujezinu sa Ajfelove kule. Me utim, nisam ubije en u ta nost ove teorije i pored priznanja da je islam jedina religija koja doivljava ekspanziju. Napisali ste i Islam innedu lytoka i Zapada. Zatoje, po vama, obod islamskog sveta, od Kamira, preko Azerbejd'fana, Bugarske, Kasova,

Utivo moram napomenuti da je Branko 26 kuli na ovom mestu odahnuo, ali se tako pomidjivo uvek govori pre dolaska na viast
- A ja vama moram re i kako do vlasti naa partija valja prvo da pobijedi na izborima i da ja prelomim odluku ho u li prihvatiti kandidaturu za neko mjesto na vrhu. Nedavno sam izjavio kako se ne u kandidirati misle i da je doao red na mla e ljude. Pored toga, imam u sebi odbdjnost prema funkcijama, pa mi je nezamislivo da se danas-sutra na em u rezidenciji, opkoljenoj uvarima i mercedesima, nakon etiri decenije odvratnosti koja se kod mene stvarala prema takvim simbolima mo i.

Ljudi koji pripadaju islamu, pripadaju mu u cijelosti, jer je islam takva misao da nijedno polje ivota ne ostavlja netaknutim; ne moete biti musliman a da niste definirani u svakom pitanju.
Jeste bili prijatelji?
- Radije bih na odnos nazvao lojalnim drugarstvom, jer smo previe da bismo mogli biti prijatelji. Moda je i na meni krivica.

Mnogi su se na to navikli, zato bih Vas unapred pitao: jeste li Vi ovek od kojeg bih, sa punim poverenjem, mogao da kaipim polovni automobil, ne razzaffijaju i jeste li me obmanuli?
- Jesam!

Sandaka pa do Zapadne Evrope, u vremenima kolapsa boljevizrna, potraio Kuran? Jesu svi ti nendri deo jedinstvenog talasa? - Mislim da bi se to moglo posmatrati kao jedinstveni talas, pored ostalog, i zato to islam, kao misao i filozofija, jest u znaku preporoda. Ljudi koji pripadaju islamu, pripadaju mu u jer je islam takva misao da nijedno polje ivota ne ostavlja netaknutim; ne moete biti musliman a da niste defmirani u svaltom pitanju. Narodi su po obodu islamskog svijeta bili pod domi-

Medusobni rasIdd, koji ima politiace okvire, obino ostavlja i neku vrstu ose aja linog gubitka, a kod Vas?
- Kod mene dominira osje aj ogromne tete koja je uinjena. Putovao sam Bosnom i vidio kako je na raskid uasno odjeknuo. Ina e, svald mi rastanak, makar i promjena stana, teko pada.

Koliko je religioznost, oni koji Vas poznaju, kau da je duboka i iskrena, spojiva sa politikom kao drugim najstarijim zanatom na svetu?
- Ne mora svaka politika tako izgledati, Vidi-

20

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

nacijom stranih i kada vode oslobodila ku borbu, oni to redovno ine pod zastavom islama.

Vredi to i za Bosnu i Hercegovinu?

- Ne, naa pardja zauzima se za stvaranje gradanske republike. Nita nas ne moe boFje povezati od gra anske republike, jer ne MOCM0 od Bosne praviti nacionalnu cliavu. Neka Srbija i Hrvatska idu na stvaranje takvih drava, mi uvjeta za to nemamo Imamo samo mogu nost ostvariti ideal gra anske republike gradanski rat!

tskom pmvu?
Mislim da Lati takvu izjavu nije dao. Rekao je to malo druk ije, spomenuvi islamsku pravdu. Vaa verzija predstavlja tvr u varijantu izjave. Pravda je iri pojam.
-

Naivno pitanje: Zato?

- Zato to je za muslimane, ne u re i, politi ld sistem, ali, u svakom slu aju, uputstvo u kojemu pravcu valja rjeavati politi ke probleme. Kona no, islam je uvijek pozivao na borbu, na slobodu za sve koji ga slijede. Poznat je stav u Kuranu, gdje se nabrajaju svojstva muslimana, da je musliman onaj koji, kad mu se kakav zulum dogodi, prui otpor. Tu je razlika od kr anstva i njegova propovijedanja neprotivljenja z1u.

Sraj Srba i Hrvata, u Bosni, dakle, nije moga islamski sistem?

-

Islamski poredak nije mogu !

Koliko #udi u Vaoj strand deli ovakav stav?

- Ve ina! Na skupovima paIjivo pratim situaciju me u ljudima i nisam primijetio da ekstremne islamske izjave doivljavaju burno odobravanje. Kad bi neki, na skupu stodna hiljada Muslimana, rekao da treba uvesti neku vrstu erijata u Bosni, vidjeli bi da to ne nailazi na eho kod ljudi.

Da Vam, onda, i ja citiram suru iz Kurana: Postki e ta onaj koji se o isti. O istimo se pitanjem da biste stvaranje dru:s'tva, u ovom veku, usred Evrope, baziranog na religiji, u ko-

Vaa upornost da odbranite g. Lati a je ah bih ipak ostao pri svom tuma enju znaenja njegove opomene. Da biste, ina 'e, zbog gra.dana koji nisu muslimani koji jesu, a ne dele takvo ubedenje, javno raclanili ta zna e ljudi koji na vaim skupovima nose arapsku ode u, kliu Sadamu Huseinu, nose brojne arapske zastave?
- UNjemvam Vas da bih to u inio da sam uo skandiranje Sadamu. U Kladui je bilo 300 hiljada ljudi, masa u kojoj ima razli itih usmjerenja. Naravno, postoji i agresivna struja, ali to nije militantria islamska grupacija. ini mi se da je skandirala grupa iz Sandaka...

nkretnom sluaju re je o smatrali drutvenim napretkom? Ne govorim, dakle, samo o

BOSIL

- Da! Smatram! Svakako, pod uvjetom da je to drutvo zaista muslimansko. Istina, islam nije icleologija, ve mierenje i zato sistem u kojem bi ljudi prihvatili islam kao uvjerenje, kao \jeru, tom drutvu bi uspostavljanje islamskih normi i standarda ivota, za mene predstavljali napredak.

TA MISLI LATI
Ali pesnik Demaludin Lati , koji je nastradao u onom procesu, nedavno je javno pripretio kako bi izvesna osoba iz ovdan ' novina mogla uskoro biti sudena, zbog svog pisanja, po erija-

Ipak je, dakle, bilo Sadama Huseina?

- Tako sam obavijeten od svojih ljudi. Ali, ne isldju ujem ni mogu nost ubacivanja provokatora koji bi nas tako uvukli u novine.

Da ste bili na tom skupu u Kladd?

Svejedno. Nekorektno je od izvjeta a da

21

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

skup koji sav' odie tolerancijom svodi na izclvojeincident. Meni je Sadam Husein odvratan i pojam ne eg satanskoga. Ali, medu stotinama hiljada ljudi ima i nekih kojima je on borac protiv ameri kog imperijalizma. Tu je zatim bio jedan jedini ovjek sa arapskom nonjom. Kao to ljudi i na skupove hrvatskih i srpskih stranaka dolaze sa narodnim odijelima, tako je i ovaj valjda htio cla se obu e na neobi an, druk iji, tradicionalniji na in kako bi se pokazao da je ovaj dan za njega sve an.

bnosti kau, planovima o prikupljanju oruja?

- Bez osnove je sve to.

stava ni Srbi ni Hrvad, doivliavaju kao udaliavanje.

Zato je Zulfikarpai, donedavno drugi ovek SDA, optuio Salema abi .a, takoder, potpredsednika Stranke, za pijunau u korist neke savezne obavetajne sluzix.?
- Iskreno govore i, ne mogu dokuiti prave razloge. ini mi se da su li ne prirode.

Nasuparot ovom udaljavanjua, imate ambiciju da postanete panmuslimanska stranka unutar atave Jugoslavije. Da ujedninite, politiad, sve domae muslimane?
- Samo u onoj mjeri u kojoj srpske stranke osje aju potrebu za okupljanjem svog naroda.

Galabija ipak nije stara bokjaata. non ' ja, ali manimo dizajn. Kalco vidite vlastitu situaciju: vodite laiacu, gradansku politiacu partiju, stojite na elu verskog pokreta?
- Ni jedno, ni drugo!

pakk, ldasina bosanska tre a varijanta?

- Ovo je muslimanska partija, koja veoma li i na svoj narod iz kojeg regrutira pristalice. To je vjerni ld narod. Na njegovoj ljestvici vrijednosti, vjera predstavlja sam vrh. Nemogu e je da to ne ostavi odraz i na op e raspoloenje koje vlada na skupovima SDA. Vjera je za mnoge ljude sinonim za moral, etiku; za druge, na in da se razlikujemo od ostalih, da ih malo guramo od sebe. U prvom slu aju govorim o pozitivnoj strani, u drugom, o negativnom predznaku. Ovdje se to deava na plemenit na in. Narod izraava svoja jerska osje anja pa i time to e se javno pomoliti na skupu ispod brojnih zelenih zastava, Pravo da Vam kaem, meni to li i na bezazleno izraavanje ljubavi prema ne emu, ti ljudi mi li e na veliku djecu.

Ne bih rekaoh-ne, ve inozemne prirode. Naime, abi je ugledni zagrebacid modni kreator, kf Odbora za izgradnju zagrebah sva finansijska sreclstva za taj objekat ifia su prelco njega i vedna kontakata sa Saudijskom Arabijom, Egiptom, F,miratima, Libijom i Suvajtom, poivala je na njegovom zbiru pamanstava i veza. 7mlimbivo da je u sukobu sa njim, ali po unutznjim problemima, dolazi Zulfikarpara , ajeje polje rada takoder inozemstvo, a napada Sabi , koji je uticajna li nost u izvesnim zagrebaadm krugovima.

jesu svi domai mushmani jedan narod, recimo, mogu se Alband podvesd pod uslovni termin Boinjad?
- Ne, naravno! Kad govorim o Muslimanima, mislim prije svega, na slavenske muslimane. Ali, kod nas, osim civilizacijskbg zalaganja za demokraciju na Kosovu, postoji i dodatni osje aj vjerske solidarnosti, psiholold osje aj da se radi o narodu koji je, uglavom, muslimanski. Me utim, u naoj Deklaraciji nismo proli od te injenice, ve smo se prema Kosovu odredili rekavi da se radi o sukobu dva naroda i o problemu demokracije, a ne, kako Miloevi voli re i, problemu separatizma.

OP A TU A U BOSANSKOM DVORITU
Pribojavam se jedino op e tue u kolskom dvoritu svih bezazlenih de ala ispod raznih zastava? - to se nas ti e, najvie aplauza na skupovima uvijek su dobijale dvije stvari: kad se govorilo o tome kako je muslimanski narod svoj, da nismo ni Hrvati ni Srbi, i drugo, da emo ovdje iNjeti zajedno sa Srbima i Hrvatima i oni ravnopravo s nama.

Najvie aplauza na skupovima uznjek su dobijale dznje stvari: kad se govorilo o tome kako je muslimanski narod da nismo ni Hrvati ni Srbi, i drugo, da emo ovdje izjeti zajedno sa Srbima i Hrvatima i oni ravnopravno s nctma
- Ne bih rekao da abi kod nove hrvatske vlasti uiva neki status, iz prostog razloga to injesni krugovi HDZ-a smatraju Muslimane Hrvatima muskmanske vjere pa abi u, koji je deldarirani Musliman, zamjeraju takvo nacionalno opredjeljenje.

Uz slaganje kako se na Kosovu, prije svega, radi o problemu demosatije i njenog izostanka za sve koji tamo ive, da biste podriali ishod kosovskog problema koji se ove sedmice, prvi put od rata na.ovamo, uobli ava u mogu nost, preko iava nekih albanskih prvaka, da Kosovo ude u uniju sa Albanijom?
- To e biti jedino pitanje na koje Vam ne u odgovoriti.

MUSLIMANI BRANITI BOSNU

Dobro, Koliko je Vaa religioznost podudama sa pri om o oruju to ste ga spomenuli u posljednjem govoru?
- Muslimanima oruje nije strana stvar, pa ve mjesec dana prevakujem u sebi tu rije . Cinilo mi se da nekoj gopodi u Zagrebu Beogradu treba staviti do znanja da do podjele Bosne ne e ba lahko do i, te da e Muslimani braniti orujem Bosnu, ako bude trebalo. Tada sam, na tom velikom skupu, dodao kako e je braniti i sa drugim narodima

Deli Vae mifijenje g. Omer Behmen i koliko se o njemu moe govoriti kao o vodi paramilitarne strukture ekstremista unutar SDA?
- Ne moe nikako! injenica je da nekim ljudima smeta njegov, moda, malo kriti niji stav prema bivim lanovima komunisti ke partije koji dolaze kod nas u rukovodstva stranke. Ali Behmen je puno vie prepatio od mene, ukupno 17 godina proveo je u zatvoru, pa ima ugra eno nepovjerenje prema takvim liudima.

Mok se, onda, govorid o novom fenomenu, izvesnom zahladenju odnosa izmedu Muslimana i Hrvata i je li dr. Tudman, izbacivanjem Muslitmna iz sarajevskog odbora HEDZ4 zajedno s Perinovi em, doveo u pitanje ono to se obi 't im odnosima? naziva srda 'n
- Ne bih rekao da ja mislim, ve mislim da je Miloevi ovdje stvorio strah kocl Muslimana.

Zbilja mislite da bi Srbi pucali, zajedno sa muslimanim.a, na doijake iz Srbije Hrvati na one koji hrvatsld badak nose na Drinu?
- Rekao sam da mislim da e otpor takvim ambicijama dati svi razumni ljudi u srpskom i hrvatskom narodu kojima nije do avanturizma i da e Bosna opstati uslijed straha od gra anskog rata.

Pitao sam direkmo za Tudmanajer ocene o Ifdoeviu postoje odrauije?

Ako je i dolo do izvjesnog, prlie svega, psiholokog udaljavanja Muslimana i Hrvata onda je to rezultat situacije u kojoj Hrvati rad nae stranke, na izgradnji nezavisne pozicije Muslimana i
-

Strah, me utim, nije dovoljan razlog za sreu opstanak neke drave?

- Naravno da nije, ali razumne Fjude trenutno samo strah od op e pogibije moe motivirati da se odupru komadanjima Bosne i Hercegovi-

Ipak ga smatraju islamiziranim Kertesom, ovekom koji se bavi diferenciranjem nepodobnih, kadrovskih lista, ispitivanjem verske podo-

22

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

ne. Ljudi inoraju biti svjesni, mada neki bjee od takve pomiSli, da podjela Bosne zna i gradanski rat. - Niko to ne zna ta no re i. Neke procjene idu i do polovine stanovnika republike. bitno je da naa narod nije sklon ekstremizmu.

Za koga e, po Valem miljenju, glasati preostaii mildimani?

- Najvie e uzeti reformisti Ante Markovi a. zatim, komunisti i veoma malo HDZ.

Alto do njega ne do e, a mislim da jo ne e, mogu e je da se za koji mjesec nadete za istim stolom sa Tudmanom, Kuanom, Miloevi em i ostalim liderima, na nekoj vrsti unutranje Jalte. Kakav ete stav zauzeti?
- Prije svega, kao politi ki najmla i, ne najmladi po godinama, vie bih sluao, manje govorio posljednji bih uzeo rije . Procijenio bih tada kakav je odnos snaga u Jugoslaviji i kakvu je opciju realno zastupati. Apsolutno bih zastupao odranje Bosne i Hercegovine i njen suverenitet, to je i osnovni cilj nae stranke. Nikakvim drugim ciljevima ne dajemo prednost. Ali, kada je rije o Jugoslaviji, kada su me pitali, davao sam clvosmislenu formu odgovora, jer niko iv danas ne zna to bi to zna ilo federacija konfederacija?

Koliko je budi iz Vae grupe, sudeno 1983. zbog islamskog fundamentalizma, sada u vrhu SDA?
- Trojica od jedanaest lanova centralnoga, Izvrnog odbora.

Novoj stranci Zuffikarpari a ne dajete ve e izglede?

Stranka je tano toliko vjernika koliko je na narod obojen vjerski

- Dobit e manje ocl pet posto. Nama preostaje borba da dogorumo do preko 40 procenata, to bismo primili kao odli an rezultat. Ali, svaki procenat preko tre ine osvaja se tekom mukom.

Sada ste javna li nost, podlona i javnom procenjivanju. Kalco se Vaa religioraost i politiata uverenja slau sa poluglasnim optulbama za bigandju?
- Znam ta zna i bigamija, ali Vas molim da za ljude koji to ne znaju, postavite pitanje na narodnom jeziku.

Bigamija Vam je, gaspodine Izetbegovicu, kada ovek ima dve ene.
- Imam samo jednu enu, zove sa Halida i majka je troje na,e odrasle djece.

NE VJERUJEMO U DEMOKRATSKU JUGOSLAVIJU

Na takve dileme uvijek ka'em: ni fecleracija ni konfederacija, ve Jugaslavija kao irold okvir demokratddh sistema.
- Skoro da bih se sa Vama mogao sloiti. Smatram, tako er, da centalni jugoslavenski problem nije federacija konfederacija, ve injenica da ne Njerujemo u Jugoslaviju kao demokratsku zemlju, kakva je, recimo, danas Njema ka, pa svi sa toliko otrine i isklju ivosti postavljamo problem federacija ono drugo.

Moram Vas pitati odalde analiti arima ubedenje da unutar vae stranke postoji ideolola komisija za ispitivanje moralno-politiace podobnosti, za brojanje obavljenih dnevnih i pridravanje propisa Kurana?

erijatsko i gradansko brano pravo interesovalo je Vae kriti are, mene pak, interesuje sledite lidersku modu i jeste okrueni naorulanom telesnom gardom?
- Imam pratioce mimo svoje volje, ali samo kad idem na masovne skupove. To je grupa dobrovoljaca, me u njima moj sin, ro ak i neki prijatelji, koji su doli i stavili se na raspolaganje. Ina e, hodam potpuno slobodno, moete me sresti na pijaci, u gradu i nimalo se ne bojim nikakvog atentata.

hfislite da biste u pregovorima ravnopravno razgovard sa Tudmanom kfiloevi em?

- Bilo bi nemogu e ravnopravno razgovarati ako do susreta do e polovinom slijede e godine, poto Bosna stane na svoje noge. Do tada bismo uradili sve da Bosna kona no postane drava, jer do sada to nije bila. Kakva je to drava o kojoj se iz dana u dan pri a koji njeni dijelovi trebaju pripasti na sve etiri strane. Gospoda ne mogu ra unati da e je podijeliti u kabinetima, morat e do i ovdje i dijeliti je na licu mjesta.

Svaki atentat na nacionalnog lidera, bilo kojeg, bio bi kontraproduktivan, ali u slu aju konfederacije, Bosna bi morala imati neku vrstu sopstvene armije, da bi njene jedinice bile zajedni ke sastavljene od sva tri naroda?
- Morale bi biti zajedni ke.

Ako dodete na viast, ho ete mo i da izmenite tradiconalni stereotip o Bosni, chavi iji je naistabilniji kvalitet stabilna kolebljivost?
- Ima u toj tvrdnji istine! Ali, kako je re eno, niko nikada nije vladao Bosnom, samo je mislio da njome vlada! Drim da ivimo u vremenu u kojem se svijet potresao do samog dna. Zato se i Bosna ne bi promijenila? Pa ja imam osje aj da historija i ovdje te e.

ZULFIKARPAI NEMA ANSE

to bi, Vas
-

Jeste opdmista u pogledu opstanka jugoslavije?

- Lino vjerujem u postojanje rekonstruirane Jugoslavije. Moda sam utopist, jo uvijek vjerujem da e zemlja opstati, ali kao bitno rekonstruirana. - Stranka je ta no toliko vjerni ka koliko je na narod obojen vjerski. To je Srbiji neto druk ije, ali muslimanski narod je vjerni ki i to ne moe a da ne ostavi traga na Stranci, Smatram da u tom pravcu slijedimo narod u svemu to u njemu valja, pa, moda, i u onome to ponekad nije dobro, ali

dobri rezuhati izbora?

Ako izbori budu korektrii, bez podvala u bira kim spiskovirna, bez dvostrukog glasanja i prelaenja Drine i Une, sa zajedni kim brojanjem glasova, moja je prognoza da bismo bili zadovoljni sa 35 procenata bira kog tijela. to se glasova Muslimana ti e, zadovoljili bismo se sa 80 njihovih procenata. Odgovom tih 35 procenata u delu Musli-

Imate utisak da sve bri dogadaji mese Vas da ih Vi mesite?

- Obostrano, mada mi se ini istinitije re i kako doga aji mijese mene, ali i ja tu neto inim. Recimo, moj li ni izbor bio je da ne idem na funkcije, mada osje am da me doga aji guraju u tom pravcu.

mana u na.donalnom sastavu Bosne i Hercegovine?

28. 9. 1990.

23

ALIJA: JA IZDATI NE

BOSNA NE E OSTATI "JOJIUGOSLAVIJI

Mislim da prava politika nije nespojiva sa moralnim na elima
ada ste o razlozhna raskola u SDA do sada vie puta govorili, neminovno je ipak razgovor zapo eti pitanjem: da je SDA kao jedan op enacionalni muslimansld pokret dovoljno jaka da se moe prisustva ljudi kao to su dr. Muhamed Fdipovi i Adil Zulfikaipakc ?
- Svaki o \jek je u jednom takvom pokretu potreban, ali nekih ljudi morate se liid. Mada ja nerado vie govorim o ovom raskolu, ipak, poto se ovo pitanje, na neki na in, odnosi na budu nost Stranke, mogu re i da je SDA ovo uspjeno prevazila. Moram kazati jednu injenicu koju nisam ni ja donedavno znao, a to je da unutar Stranke postoji velik broj mladih, dodue jo neafirmiranih intelektualaca i da stasava jedna mlada generacija. Tako, Stranka ima, barem, 1.000 mladih intelektualaca koji mogu zamileniti one ljude koji su otili. Kona no, i u Tenju, gdje je bilo 238 delegata, bilo je 159 mladih ljekara, ekonomista, advokata. Bosna nije nekolovana zemlja i nije zavisna od dva ovjeka. Opet da kaem, ja rastanke ne volim, ali neki rastanici su neminovni. - Vi ste o tom pitanju malo neobavijeteni. Sa rjeenjem tog pitanja odugovla ilo se iz jednostavnog razloga - nije postojala statutarna mogu nost za tako neto prije skuptine. Skuptina je bila zakazana za 22., odnosno, 23. (septembar) i sa tim je bio upoznat i dr. Muhamed Filipovi . On je traio da se, s obzirom na njegov veliki ugled, te stvari tzv. formalne prilike presko e, na ta mnogi ljudi, koji nemaju tako visoko miljenje o Filipovi u, nisu bili spremni. Poto nije postojala op a saglasnost, nije bilo mogu e pravid nestatutarni potez da bi se on primio u Izvrni odbor SDA. U prilog tome ide i injenica da smo mi to jedanput iznosili pred Izvrni odbor, ali je taj prijedlog imao dosta jaku opoziciju.
Poto ste isticali da Vi lino niste zaiteresirani funkciju pred*dnika Pre4ednitva Bosne i Hercegovine, normaino je bilo da to mjesto zauzme Adil Zuffikarpak, jer tre .eg konkurenta ni-

Priznao sam pravo svom narodu, kojemu i sam pripadam, da nakon 40 godina op e presije, pritiska i nemogu nosti da kae to i kako se osje a
Niste pomalo netaktini neuldjuivanjem dr. Muhameda Fdipovia u lzwmi odbor SDA, jer mislim da bi se njegovih usluga nera.do bilo koia Pardia?

je bilo. Ipak, postoji dovoljan razlog zbog kojeg biste se Vi odreldi kandidature za efa bosanskohercegovaace cliave?

IZNOENJE PRLJAVOG VEA

- Prije svega, sada nisu izbori za efa drave, ve lana Predsjednitva. Smatram da bi efa drave trebalo izabrati konsenzusom, odnosno, da bude izabran onaj ko dobije najvie glasova od tih koji e initi Predsjednitvo. Prema sastavu stanovnitva, bilo bi normalno da to bude Musliman, mada i ne mora. Dodue i po nekom turnusu redoslijeda vrijeme je da bude Musliman. U pogledu Adila Zulfikarpai a, u Stranci nije postojala jednodunost, kako se to Vama ini. Isprva je izazvao irjesno potovanje kod lanova i kod naroda, ali je njegov rejting snano opadao kako je vrijeme prolazilo. Zbog svog ponaanja, pomalo arogantnog i prepotentnog, u nekim ajevima, on nije uivao isti ugled kao u po etku. Ja li no, to sam vie radio, s njim, imao sam sve nii nfe miljenje o njemu ltao intelektualcu, politi aru i kao ovjeku. To je neto to je bilo presudno u mojoj li noj opoziciji za njegovo kandidiranje, jer sam se sam pitao da bih smio, kada bih mogao, takvom ovjeku povjeriti dravu. Odgovor je bio negativan. to se moje li ne kandidature ti e, istakao bih da se i dalje ne namjeravam kandidirati te se nadam da emo pronai neku osobu koja e ebeti i mo i to dobro obavljati.

to je stvar li ne kulture. Meni je bilo veoma ao to se nismo mogli razi i kao ljudi koji razli ito razmibaju o politici, bez li nog vrijedanja. Moram priznati da sam bio okiran neodmjerenoku izjava i spremnoku da se zadaju li ni udarci. Nisam bio spreman uzvratiti i mislim da nisam nita izgubio u o ima javnosti, poto ljudi, ipak, znaju da ocijene ta je la a ta istina. U tom kontekstu napada na mene je i Filipovi eva izjava objavbena u Asu u kojoj spominje i automobil volvo, kojeg je meni, navodno, kupio abi , da bi tom izjavom kompromitirao moju principijelnu podrku tom

Bosna nije samo muslimanska i svi oni koji tako misle i medu Muslimanima - podrivaju Bosnu. U Velikoj Kladui istakao sczm da mi ne emo Islamsku Republiku Bosnu i Hercegovinu, ve gradansku republiku Bosnu i Hercegovinu
ovjeku, mada i on dobro zna da su ta kola vlasnitvo Emina vraki a. Naravno, tu su i Adilove pri e o mojim zetovima koji vladaju Strankom, mada se oni u njoj i ne pojavrjuju. Tu je samo moj sin koji mi slui kao li ni sekretar, ali on nije ni u kakvim organima. SDA, naroato meclu nennollimanitm, slovi

- Priznao sam pravo svom narodu, kojemu i sam pripadam, da nakon 40 godina op e presije, prifiska i nemogu nosti se kae to i kako se osje a, da odu:s'ka svojim vjerskim osje anjima na javnim skupovima, ali, naravno, na kulturan nain. Sve to svodi se na to da neko kae bismillah da ponese zastavu, ali bez ikakvoga primitivizma. Mi, prema tome, nismo na.li razloga da to suzbijemo, ali nismo ni ohrabrivali, jer ipak,zastupamo na elo o odvojenosti vjere i drave. U tom duhu je napravljena i Deklaracrja, koja nije sigurno naruena time to e neko na po etku svoga govora rei bismillah. Osim toga, polovina govornika se narodu obra ala sa dame i gospodo bra o, pa im to niko nije zamjerio, kao ni Filipovi u koji je na taj na in po injao svoje govore. Jedino bivi elnici Stranke govore o nekim militantnim grupama, Nierskom karakteru skupova i tome sli no pa u tom smislu pribliavaju se Drakovi u koji iznosi sli ne optube. Ina e, svi ostali priznaju nam da se na:s'i skupovi odvijaju dostojanstveno.

IVZ NA STRANI SDA

Zbog ega je IVZ u ovom sukobu na Valoj strani?
- Nrje samo IVZ na na:s'oj strani ve i veliki broj intelektualaca koji su okupljeni oko Preporoda i koji su ocijenili da su istupanja bivih elnika i lanova SDA neprimjeren na in da se rijee stvari. ak ni formalno, Filipovi i Zulfikarpai nisu bili u pravu, jer su trebali ispotovati legalne mogunosti da se stvar ra isti ako su imali prigovora. Na elnih prigovora i nisu imali, prigovori su se ticali njihovih li nosti.

U imoenju prIjavog vea i medusobnom optuiranju, daleko ispred Vas su elnid Muslimanske bonjaace organizadje. Da je to izbjeg-avanje verbahh sukoba rezultat Vae strategije nejednakog tretmana u medijima?
- Moda e zyu ati neskromno, ali, za mene,

kao .jernicica stranka. Da Vam smeta takvo miMjenje o vaoj strand i da je, moda, taj imid' njesno izazvan?

Na putu izmedu Vilegrada i Rogatice, pored natpisa SDA, nakon raskola u stranci, dopisano je

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

Idamska Republika Bosna i Hercegovina. ta mislite o tome?
- Ja sam vie puta rekao ta mislim o tome, od Osniva ke skuptine, preko niza skupova, pa i na posljednjem u Velikoj Kladui. Ali re i u jo jedanput da Bosna nije samo muslimanska i da svi oni koji tako misle i me u Muslimanima - podrivaju Bosnu. U Velikoj Kladui istakao sam da mi ne emo Islamsku Republiku Bosnu i Hercegovinu, ve gradansku republiku Bosnu i Hercegovinu, Ja ne znam kako se jasnije moe izraziti taj stav, a to se ti e te parole, ko kae da to nije mogao i protivnik napisati da bi kompromitirao Stranku. Siguran sam da to nije napisao prijatelj ove stranke. sak da se u nekom centru izmislila ta teza o ugroenosti za kojom se poseza od Dev elije do Ljubljane. Ja li no ne vidim tu ugroenost, ne vidim je konkrento u Bosni i ako se osvjedo im da je neto o emu se pri a pie u Bosni, konkrento, la, tada po injem sumnjati u itavu propagandu. Bila je pri a u jednim beogradskim novinama da Srbi u Sarajevu ne smiju poslije 8 sati etati gradom, to je apsurdno. Kroz takve iskaze i natpise po injem promatrati i druge doga aje u drugim dijelovima zemlje te po injem sumnjati da je sve to jedna taktika lai koja tei da srpski narod posvada sa svima. Zaista ne znam u interesu koje ra unice, pa mi se ponekad ini da se radi o potpuno iracionalnim razlozima. Zar bi se, ina e, dogodilo da srpski narod ima loe odnose sa albanskim, muslimanskim, makedonskim, hrvatskim narodom, pa i sa cijelom Evropom. - To su dva pitanja - prvo pitanje odnosi se na oruanu odbranu Bosne. Moram Vam re i da me veoma iritiraju izjave i ponaanje izvjesnog broja ljudi izvan Bosne i Hercegovine. U Zagrebu, a naro ito u Beogradu, koji misle da e mo i dijeliti Bosnu, svojatati Bosnu. Htio sam im poru iti da, ako ho e uzeti Bosnu, to ne e mo i uiniti u kabinetima, ve e morati do i po nju, a ovdje emo ih do ekati, barem sa motikama ako nema drugog na ina. Ovdje je rije o samoodbrani prava na vlastitu domovinu, jer muslimanski narod nema drugu domovinu osim ove. Naravno, to je preteka izjava koja je sa ve om zabrinuto u primljena izvan Bosne nego ovdje gdje se velika ve ina naroda slae da Bosnu niko ne moe dijeliti u kabinetima Beograda i Zagreba. Sigurno da ja mislim da su politi ka sredstva i politi ke snage ono to e odbraniti Bosnu. Ako se uspije konstituirati u jednu snanu i slonu partiju, sama injenica da ona tu postoji, odbranit e Bosnu. Ako se SDA uspije konstituirati u jednu snanu i slonu partiju, sama injenica da ona tu postoji, mnoge e obeshrabriti da napadaju i svojataju Bosnu. to se ti e drugog pitanja, mogu re i da ta moja izjava vrijedi u slu aju secesije Slovenije i Hrvatske. Ja sam tada rekao da Bosna ne e ostati u krnjoj Jugoslaviji koja ne bi bila nita drugo do velika Srbija. Poto nama to ne odgovara, rekli smo, Jugoslavija - da, velika Srbija - ne. Tom prilikom, u Velikoj Kladui rekao sam da Bosna i Hercegovina moe ostati i u federalnoj i u konfederalnoj Jugoslaviji. Mi Bosnu i Hercegovinu vidimo u Jugoslaviji i elimo da ona opstane, jer bi time sigurnost Bosne i Hercegovine bila ve a no u nekakvim novim konstrukcijama, ali mislimo da ima mjesta Bosni i Hercegovini i u konfederalnom odnosu. Za nas bi, moda, ipak najbolje rjeenje bila neka racionalna federacija sa minimumom ovla.tenja centralnih organa.

Vi ste bili meu prvima koji su jugoslavenskoj javnosti predo ili problem Sau"k2, Koji su bili Vak motivi za otvaranje tog pitanja?
- Nedavno sam prisustvovao skupu u Sandaku na kojem su izneseni vrlo alosni podaci o poloaju Muslimana u tom podru ju. 0 tome su tada govorili dr. Ugljanin i drugi govornici. Vi znate da iseljavanje stanovnitva u Sandaku traje, sa manjim ve im intenzitetom, ve stotinjaka godina. Mi u Sarajevu imamo itave ulice koje su sanda ke, a ljudi ne bjee uzalud iz tog kraja. Jo prije tri-etiri godine u NIN-u itao sam da je bruto proizvod nacionalni dohodak u Tutinu, Sjenici, Novom Pazaru, tri- etiri puta manji od projeka Srbije. Dakle, Sandak je bio veliko zaputeno podru je u neku ruku, pastor e Srbije. I pored toga, Sandak se predstavlja kao podru je u kojem se Srbi iseljavaju pod pritiskom. Mi imamo podatak da Sandakom nisu vladali Muslimani, dodu:s'e, vjerovatno nisu ni Srbi, ve Partija, ali su na glavnim mjestima, ipak, preovladavala srpska imena. U Sandaku ivi narod koji se smatra sastavnim dijelom muslimanskog naroda i kao to Srbi u Srbiji nisu ravnoduni prema problemima Srba u Kninu i tako ni mi ne moemo biti ravnoduni prema problemima Muslimana u Sandaku. Ja sam svoj govor tada po eo izjavom da smo doli odati po ast slobodarskome srpskom narodu, ali i da uputimo prezir onima koji pozivaju na rat protiv nas. Li no mislim da je kulturna autonomija minimum koji treba traiti a to bi, u stvari, trebalo da se podrazumijeva ako bi se pravilno tuma io zakon, obaveze koje je preuzela Jugoslavija, pa ak i srpski Ustav takav-kakav je. Tada mi ne bismo morali postavljati te zahtjeve, ali o ito je da se ono to je napisano, ne potuje.

Postoji neki scenado rasplet politicice dtuacije u zemlji zbog kojeg bi bosanskohercegovaaca SDA zaboravila SanffiRk? - Mislim da ne postoji. Kako ocjenjujete dosadakaju saradnju sa SDA u Sanffialni?
SDA Sandaka postoji svega mjesec-dva i registrirana je kao nezavisna stranka, prema zakonu Srbije. to se ti e njihovog rada i politike koju vode, moda bismo mi to malo elasti nije radili. ini mi se da su neke njihove izjave pretvrde ponekad, ali mi to tuma imo njihovim djelovanjem na licu mjesta, iz ega proizlazi da oni bolje poznaju situaciju, ali isto tako su i vie pogo eni problemima nego mi ovdje.

Starije stanovnitvo Sandala sadainje pona:sanje viasd, pretrese po ku ama u potrad 71 oruAem, poredi sa perio om Rankovievog djelovanja. Koliko je ta pria, koja je, inae, potekla iz Sarajeva, o navodnom naondavanju Sandlaka - ta na?
-0 oruju nema nikakvoga govora, mada je, naalost, istina da su u toku pretresi ku a. Vlasti dobro znaju ta mi radimo i davno bi nas zabranili kada bi i jednog trenutka vjerovali u te optube. Ali, alosno je da su sve te optube proizale iz izjava bivih elnika SDA. Njih sada javno pozivam da kau ko, gdje i kada je traio oruje, jer bismo mi sa takvim ljudima ra istili, poto smatramo da se stvari ne rjeavaju orujem. Sanda ke mane nikada ne bismo upu ivali tim putem jer, realno gledaju i, oni ne bi imali nikakve anse da na taj na in ostvare svoja prava do kojih mogu doi jedino politiim sredstvima.

Bilo je dosta komentara u javnosti u vezi sa pristupanjem irikreta Abdi a SDA. Kako Vi gledate na njegovo aanstvo?
- Ja sam Fikreta Abdi a zvao tek 12 dana nakon raskola u Stranci, namjerno ne ranije, da to on ne bi doivio kao neku vrstu pritiska vanja vjernosti ovoj stranci. On je tom prilikom jasno rekao da je pristupio Stranci jer je njegov, krajiki narod, koji on slijedi, uz ovu stranku. Tada smo se dogovorili da grupa ekonomista razmotri probleme Agrokomerca i inkoporira ih u na ekonomski program. 0 njegovoj poziciji u Stranci nema nikakve sumnje. On li no ne reflektira ni na kakvu funkciju u budu oj vlasti i eli ostati generalni direktor Agrokomerca, mada bismo ga mi rado vidjeli kao lana Predsjednitva Bosne i Hercegovine.

U Srbiji se, uglavnom, angailranje SDA na problemima Muslimana u Sandaku tuma i kao pokua ' j destabilizacije te republike. Eako Vi gledate na to? - U posljednje vrijeme, svaki pokuaj nekog
drugog naroda, zvao se, on: albanski, muslimanski hrvatski, da ostvari neka prava, u Srbiji se tuma i kao podrivanje srpske drave. Sti e se uti-

Vae istupanje u Velikoj Kladuk na najveem poslijeratnom skupu MusBmana u Jugoslaviji, izazvalo je razliate komentare. Tom prilikom rekli ste da ete Bosnu i Hercegovinu braniti i orujem, ako bude trebalo, kao i to da e istupanjem Slovenije Hrvatske iz jugoalavije i Bosna Hercegovina postati suverena drirava. Moete jo malo pojasniti te stavove?

Ovo pitanje je, na neld na in, digresija u odnosu na dosadan ' ji razgovor, ali ipak u Vas pitati: da Vi uvijek govorite ono to mislite i koli-

26

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

ko je politika za Vas, kao vjernika, spojiva sa nemoralnim naelima vjere?
- Ja mislim da prava politika inje nespojiva sa moralnirn na elima, govorim o politici, a ne o politikanstvu, to je neto sasvim drugo. Ko lae, nevaljao je ovjek, ali preunen istinu doputeno je u izjesnom smislu, to je stav sjere. Prema tome, ono to kaem, trebalo bi biti istina, s tim to mogu mnoge stvad ne kazati. Mada se ja odnedavno bavim polinkom direktno, neposredno, nisam primijetio da je ona nespojiva sa moralnim na elima. rmalno je da nam nai ro aci koji su isto tako muslimanski orijentirani, nude svoje usluge. 0 tom nepotizmu e se moi govoriti samo onog trenutka kada dobijemo vlast i kada budemo polagali ispit, tada e se vidjeti ho emo svoje ro ake dovoditi na vlast ljude koji su to zaslu'ili svojom sposobno u i odanoku ovoj stvari. Za sada je ovo jo uvijek davanje, a ne uzimanje. to se ti e mojih prijatelja, ja se stvarno teko odri em prijateljstva, naro ito onih koja se stvaraju u tekim situacijama. Savreni ljudi ne postoje, ali nisam ipak naao neke krupne greke kod svojih prijatelja u Stranci. Ne kaem da oni najsavrernje vode poslove daju najtakti nije izjave, ali ako bih pravio neku skalu vrijednosti, ipak bih potenje i odanost jednoj stvari stavio u vrh. Stoga i njihovu neku greku ne mogu tako teko ocijeniti s obzirom da imam u vidu da dolazi od ljudi koji su stradavali i jo uvijek stradaju za ovu stvar, To su idealisti i kao svi idealisti - pomalo naivni. ve samo putem dijaloga, Kao prijatelji Srba, onoliko koliko moemo biti prijatelji u ovakvoj situaciji na Kosovu, mi im sai,jetujemo da stvari pokuaju rijeiti na jedan jedini mogu i na in - a to je kroz dijalog. Ne moe se dvomilionski narod prisiliti na neto, to pokazuje i praksa, i stoga je bolje mimo rjeavati probleme. Zahnevi Albanaca se iz dana u dan radikaliziraju, s tim to tamo jo uvijek ima ljudi koji prihvataju jugoslavensku opciju, ali nisam siguran da e ih biti i naredne godine. Dok jo ima razumnih treba i i na priznavanje legitimnih prava Albanaca na Kosovu. Rekoh, legitimnih prava, jer nisu legitimna prava koja trae cijepanje Jugoslavije i prisajedinjenje Mi nismo za ruenje Jugoslavije i u tome stojimo na strani Jugoslavije, ali smo za to da svaki narod ostvari svoja prava.

Mnogi su primijetili da u VaEm govorima nema ni tnmke revanizma. N#e to pomalo udno, s obzirom na Vd tretman u ovom drutvu u proEosti ratvorsko iskustvo, i mogu nost da, dobrim dijelom, uestvujete u viasti Bome i Hemegovine?
- Ja vas zaista mjeravam da to rnje glumfjena stvar, ali u meni nema ni trunke elje da se bilo kome osvetim. Nemam nikakvoga osje aja jala i ponekad mi se ini da je to sve neld drugi osjek doivio, a ne ja.

Da pod legitimnim pravima Albanaca. podrazumijesate i pravo na republiku? - Mislim da albanski narod ima pravo na smaoodredenje i to je sve to bih u ovom momentu mogao re i o tome.

S jedne strane, o Vama pastoji migjenje lta.o o osjeku koji se tesIto odri e svojih prijatelja, sa kojiraa ste, izmedu ostalog, tamnovali, a s druge strane, od amova Stranke dolaze optube za nepodzam?
Sto se ti e nepotizma, nema ga, barem za mene. Vi znate sastav izvrnih tijela u kojima nema nijednog mog ro aka, dok polovinu ljudi ine oni ljudi koje nisam ni poznavao dok nismo oformili Stranku. Ovo je dobrovoljna organizacija u kojoj je vrlo malo pla enih ljudi i mi ne moemo braniti ljudima da dobrovoljno rade. Na kraju krajeva, ovo je pomalo i muslimanska stvar i no-

Na Skuptini u Tekju diplomatsld ste zaobiEi usvajanje prijeclloga dekkracije o Kosovu. Kakav je Va stav o tom pitanju? - Mi u pogledu Kosova moemo re i ta mislimo, mada ne moemo sve re i poto ne elimo da jo vie problematiziramo odnose svojim izjavama i samim Albancima ne oteavamo situaciju. Mi smatramo da se, prvo, na Kosovu ne radi o sukobu drave i nekih terorista, ve srpskog i albanskog naroda. Zatim, mislim da je na Kosovu na djelu dravna represija prema Albancima, izraena kroz prisustvo vojske, policije, kroz suspenziju niza institucija koje je albanski narod posjedovao, tako da je on iz dana u dan sve vie lien gra anskih i ljudskih prava. Problem Kosova ne moe se rijeid silom,

Na dan kada vodimo ovaj intervju (3. oktobar) Jugoslavija je dovedena na ivicu gradan.skog rata zbivanjima u Hrvatskoj, u onim djelcrvima gdje Evi upski narod. Kako Vi dolivhavate i komentirate ove doga4e?
- Mogu samo dvije stvari kazad. Ponaanje srpskog stanovnitva prema legalnoj hrvatskoj vlasti nije u redu, jer niko nema pravo upadati u milicijske stanice i uzimati oruje i to nijedna drava ne bi tolerirala. S druge strane, kada se to ve dogodilo, mi bismo rado vidjeli veliko strpljenje hrvatskih vlasti koje bi trebale mirnim putem i politi kim sredstvima rijein taj problem.

3.10. 1990

a, vi ste dobro vidjeli, uz nau muslimansku zastavu, mi smo podigli i srpsku i hrvatsku. Odlu uju i se za ovu, za nae prilike malo neuobi ajenu gestu, mi nismo imali mnogo dilema. Razmiljali smo: moramo ivjeti zajedno, pa kada moramo, dajte da ivimo kao ljudi. Dajte da avolu slomimo nogu i da to ak zla, koji se vrd sve bre, prijete i da uniti mir, a sa njim i one nade i vrijednosti koje taj mir zna i, zaustavimo. To je naa poruka, danas sa ovoga veli anstvenog skupa. Bez te poruke, koja proisti e iz naeg najdubljeg uvjerenja i iskrenosti, ove zastave bile bi samo komadi krpe. A one nisu komad krpe, nego uzvieni simboli, Protivimo se upotrebi sile bilo gdje, osim kada je ona neophodna radi zatite sigurnosti ivota ljudi, imovine i radi suzbijanja nasilja armije koja nema pravo mijeati se u demokratski proces koji je u toku, ali ima pravo suzbijati svaki pokuaj da se silom i pritiscima mijenjaju unutranje granice i Jugoslavija prekraja prema ne ijim parcijainim interesima i megalomanskim zamislima. Obrnuto, stranke i partije imaju pravo svim doputenim politi kim sredstvima u estvovati u demokratskom procesu i uticati na javno miljenje, ali nemaju pravo orujem i nasifiem podravati ostvarivanje svojih ideja i zamisli. Mi kao stranka ograni it emo se iskiju ivo na politi ka sredstva za ostvarivanje naih ciljeva. Oruje i sila tu nemaju mjesta. Zato se energi no protivimo stvaranju bilo kakvih oruanih formacija, razli itih dinarskih i sli nih odreda, koji bi bili pod kontrolom i komandom stranaka i njihovih vo a. Zar nam tragi ni primjer Libana nije dovoljna pouka i zar spadamo u onu vrstu lu aka koji e se u iti na vlastitom iskustvu, umjesto da se u e na tu em. Cinimo i init emo sve da se naa djeca ne stide svoga imena, svoje odje e, svojih historijskih, epskih i kultumih li nosti kojih odavno nema u naim bukvarima, u naim itankama, niti u univerzitetskim udbenicima. elimo vidjeti nae stru njake i nak umjetnike u akademijama nauka, u nacionalnim institutima, u diplomatskoj slubi, u vanjsIdm jugoslavenskim kulturnim centrima, svuda gdje im je bilo mjesto prema postoje oj nacionalnoj strukturi i svuda gdje ih suprotno toj strukturi nije bilo. Muslimanski narod krvavo je platio svoju naivnost, svoju lahkovjernost, svoju neobavijetenost i neangairanost. Muslimanski narod nije proizveo ni ustae ni etnike, ali ih je, u najve oj mjeri, osjetio na svojoj koi. Naalost, jugoslavenska javnost pravi se da sve to ne zna. Mi emo upotrebljavati teke rije i, ne emo izricati optube, ni suditi, ali ponavljam - ovaj put jo jednom: pogrijeit e onaj ko nau irokogrudnost shvata kao nau slabost.

vA SLAI3OST IROKOGRUDOST NIJE NA,S

STADION KOEVO - SARAJEVO, 16. 10. 1990.

27

199'

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

BONIACI SU P UPAN OGAI

to se mene ti e, ne znam ko je to ovdje toliko krupan da bi mogao progutati dvomilionski muslimanski narod, koji je toliko odlu an da ne dopusti da bude progutan. Malo smo prekrupni da bismo bilo progutani
v aa je ocjena, iznesena u razgovorima delegacije BiH s vodsMma drugih republika, kalto Jugoslavija ne moe opstad bez Slovenije i Htvatske i kako nilto u BiH nije oviaten bez njih daziti u neku drugu Jugaslaviju, te kako je neto drukija situadja ako bi iz sadanje jugoslavenske zajednice istupila samo Slovenija1
- Izlazak Slovenije svakako bi bio nepoeljan. No, ako bi njezinim odlaskom dolo do novog odnosa snaga, tada valja re i da Jugoslavija bez Hrvatske vie uop e ni bi bila u opciji. Bio bi to potpuno nov raspored snaga, sudbonosna prekretnica. Konzultacije s narodom u tom bi slu aju bile neophodne, a za takvu vrstu odmjeravanja sti nema... osim onih koje, po meni, nisu realne. narodne volje svijet dosad nije nita bolje izmislio Jer, one uglavnom polaze od mogu nosti cijepaod referenduma. U njemu bi i graclani BiH bili - nja Bosne i Hercegovine. Ali, mislim da su nepozvani odgovoriti na nekoliko sudbinskih pita- ostvarive. Premda, postoje snage, ne samo ovdje, nja. Prije svega - gdje bi Bosanci i Hercegovci nego i vani, koje misle da je to mogu e. No, to hdeli ivjeti. Meni se ini da za takvu situaciju po- se mene ti e, ne znam ko je to ovdje toliko krustoje tri varijante. Po jednoj, valjalo vidjeti da pan da bi mogao progutati dvomilionski muslibi se BiH u tom slu aju prilju ila otcijeplje- manski narod, koji je toliko odlu an da ne dopunim repubhltama. Po drugoj, da bi se, moda, sti da bude progutan. Malo smo preltrupni da bistvarala etvero lana federacija konfederacija, smo bilo progutani. to bi, uvjetno re eno, bio isto an dp rjeenja Ipak, valja priznati da je podloga za svaku od bosanskohercegova kog pitanja. Kona no, tre e, spomenutih varijanti utvrden i priznat suverenimakar teoretski, treba uzeti u obzir da bi BiH itet na temelju kojeg se donosi neka odluka - kavjela i sama, s tim to bi u budu nosti ula u fede- ko s time stoje stvari u Bosni Hercegovini? ralne konfederalne odnose. Drugih mogu no- Utvren i priznat - to su dvije razli ite stva-

30

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

ri. Tako je u postoje em Ustavu definirana kao suverena republika, a od Kluba poslanika SDA potekla je Deklaraclia o suverenosti i nedjeliivosti nae Republike. Ta je deklaracija bila predmetom rasprave na posliednjem zasjedanju Skuptine SR BiH. I neslaganje s njom pokazuje stavove pojedinih grupa u dananjem BiH drutvu. Mi uvijek polazimo od toga da je BiH, u svim pregovorima te vrste, suverena republika. Neki ne uvi aju vanost toga. voriti. Kad je dolo do toga da se ta naredba provede, rekli smo da je neophodno tuma enje. Pismeno smo se obratili Predsjednitvu SFRJ, ostaju i na naim pozicijama. I Hrvati su se za to izjasnili. I Mesi . Za njega je, vjerovatno, naredba bila dvosmislena i on se plaio njene nepreciznosti. U na elu, nije bio protiv, ali je vjerovatno slutio da neprecizna formulacija omogu uje da Armlia tuma i naredbu na svoj na in. Tad smo mi istupili, trae i da se zaustavi svaka akcija vojske dok Predsjednitvo ocigovorno i jasno ne protuma i smisao naredbe i na koga se odnosi. Mi smo u vezi s naredbom ili i korak dalie i apelirali da, bez obzira na to da postoje stanoviti nedozvolieni i nezakoniti postupci, sve treba podvesti pod redovnu zakonsku proceduru, pred sudove koji moraju biti samostalni, ali da u obzir ne dolazi nikakva vojna akcija. Bili smo u tom pogledu jasni i pridonijeli smo, uz druge, da se izbjegne sudar oruja, legalnog, ilegalnog, bilo kakvog. Poslije susreta s Kirom Gligorovim u Sarajevu rekao sam da u tom trenutku nije ni bilo vano koja je strana u pravu, a koja nlie. Najve a bi krivica, siguran sam, bila u injena da je dolo do sudara i rtava. Zametnuti sukob i dovesti se u situacliu u kojoj bi JNA bila izravrio konfrontirana s nekim oruanim grupama u Jugoslaviji, u Hrvatskoj... bila bi to nesre a koja bi zna ila ne samo kraj Jugoslavije ve i neto mnogo gore - gra anski rat. A mi moramo biti svjesni da, ako nema nikakva drugog izlaza iz tada je u igri i kraj Jugoslavije, tada treba razmiliati da svako ivi sam, za sebe. Ali bez rata. Ne moramo se tu i da bismo se rastali. Uostalom, rekli smo prije da se tu i moemo. Ako se ve moramo razi i, onda uradimo kao civilizirani ljudi, a to, naravno, isklju uje oruani sukob. Ne treba nam oruani sukob da bismo se razili. me urepubli ke razgovore. znam kako. e se stvari odvijati dalje. Poslije svega imamo jmn ' o vie razloga za pesimizam. Nepovjerenje izme u naroda je poraslo, u ovom slu aju, izme u srpskog i hrvatskog naroda. S druge strane, podigao se nivo nepoi.jerenja izmedu JNA i hrvatske vlasti, pa su i pregovori veoma oteani, mada ionako nisu imali velika izgleda. alosno je to je to dolo u ovom trenutku. Moda se istine, u onoj mjeri u kojoj su to i bile, mogle ostavid za neki drugi trenutalt. Ne bi svijet propao. Moda nekim ljudima, a ko zna ko iza svega stoji, ti odgovori i ne odgovaraju.

SUVERENOST NIJE NA TANJIRU

- Uostalom, svi smo mi u Jugoslaviji doli do pozicija suverenosti. Svaka republika. Bez te injenice ne bi se ni moglo govoriti o razli itim pogledima pojedinih rapublika na vlastito mjesto u izvan Jugoslavije, kao to je slovena ko otcjepljenje, hrvatska i makedonska konfederacija itd. Sveinu je preduvjet bio da se postigne suverenost republika. I to je injenica koja se vie ne moe pore i. Ne moe se vie natrag. Niko vie nije staMu vratiti u podre enost. injenice su to koje moraju prihvatiti i oni koji se s njima teko mire. Suverenost se osigurava, ne donosi se na tanjiru.

I na bosanskohercegova.clom du ima nekih trusnih podru ja, primjerice na Ozzenu, i u istonoj Hercegovini, gdje ima raznih pokreta i zahtjeva?
- Rije je o neobi nim pokuajima neozbilinih ljudi za koje ne bih rekao da imaju zna ajniju podrku u Bosni i Hercegovini. To su ekstremisti, Njih ima svugdje. Oni ne e dobiti veliku podrku, iako tu i tamo postoji sumnja da ih neko podrava. Drim da emo smirenim tonom, idu i mirnim tokom, takVe ekstremiste preduhitriti. Znate, niz brijeg se moe pre icom i serpentinama. Prvo je bre, drugo sporije. No, drugo je i sigurnije. U Bosni se uriti ne smije. To je ono to se esto zove orlientalna mudrost, ponekad i s peorativnim prizyukom. Ali, ta mudrost ovdje nije mahana, ve vrlina. U ovom se slu aju pokazuje kao produktivna stvar. Nije moje da dajem sudove, ali mi se ini da je i hrvatsko rukovodstvo u nekim stvarima malo urilo i samo sebi stvorilo neke nepotrebe teko e. Moglo se, po mome shva anju, i i malo sportje. Nisu se tako hitno trebale rjeavati disproporclie kadrova, simbolika, zastave, grbovi, spomenici, nazivi ulica... Kod Ustava se moglo i i odmah na to da se Srbi spomenu. Nikom ne bi pala kruna s glave zbog toga. to se Bosne i Hercegovine d e, ne sporim da u BiH postoje ekstremne grupe, ali mi njih svojom mimo om, ustvari, demoraliziramo. Da urimo, i sami bismo zahuktavali taj to alt i stvarali velike problerne.

Iad je dje o suverenitetu, BiH je ula u seriju razgovora s ostalim republiaim, odnosno, diavno-republiaim vodstvima, iako ona sama nije izglasala ni novi ustav, niti je deklaradjama plebiscitima formalno u vrstila taj suverenitet kao polazite za razgovore? - U te je razgovore BiH ula, ak u njima po ela imati pozitivnu ulogu katalizatora, a da jo uvijek postoji upitnost njezina suvereniteta naspram ostalih strana u Jugoslaviji. Ali, uloga katalizatora je i bila mogu a zato to svi, bez obzira kalto politi ki, u sadanjim okolnostima, gledali na suverenitet BiH, znaju da ogroman broj liudi u ovoj republici stoji iza njezina suvereniteta. Sve sumnje i rezerve koje se stvaraju zanemarliive su i ne mogu promlieniti tok doga anja i poloaj Bosne i Hercegovine. A razni disonantni tonovi, tamo gdje ih ima, u vezi su s pozicliom BiH u budu oj federaciji, ipak se ne pojavljuju otvoreno i formalno, jer uza sve malo ko ima hrabrost to otvoreno re i. Suverenost, prije svega, podrava muslimanski narod i spreman je na ivot smrt boriti se za tu svoju jedinu dravu koju ima. Osim toga, ne treba zanemariti da i broj i Srba i Hrvata dobro zna da bi syalta druga opcija vodila u neizyjesnost.

Svjedod smo razli itih interpretacija tog, uvjetno reeno, postignutog primirja. Hrvatska je nakon svega i danas na optueniaoj klupi, iz tvrdnje da je kovala zavjeru, na tzv. razbijanje Jugoslavije i inzisdrala na sukobu. Na tom se primjeru, ini se, ponavljaju neki ve videni obrasd.
- Bitno je da nlie dolo do sukoba. Li no mislim da vie nikad ne emO dohjeti onu no u kojoj smo o ekivali da jutro moe osvanuti s vijeStima da je dolo dO odre enog otijenjenja. Kao posllie svalcog velikog potresa - uvijek ga prate manji, popratni. e sada optuivanja ko je ko je pobjednik, ko je poraan... Afi, ipak e sve to biti dio smirivanja da. Glavni udar je izbjegnut. Nesre a je to je on uslijedio u najnezgodnije yrijeme. Jer, mene najvie zanima zato je do svega dolo upravo u vrijeme kad su bili Itrenuli medurepubli ki razgovori. ini mi se ak da je taj udar minirao bojim se, moda definitivno u inio bespredmetnim i one dosad obayliene

Zna,I to da mislite kako su neki potezi u Zagrebu izazivali reakcije obmute od prieljkivanih?
- Ja imam dojam da su u godini dana mnogo tota uraditi. Promjene su mogle i i neto sporije, razyu enije, da ih jamost moe lake primiti, da se ima vremena objasniti ih. Tako, ako imate potrebu promijeniti jedan neodgovaraju i kvalifiltacliski sastav, vi to moete uraditi hitnim dekretima, smjenjivanjem, a to ona druga strana doivi kao potiskivanje. No, to se moe raditi i mnogo sporije. Tako e i druga strana shvatiti cla je ona bila malo predimenzionirana, da su potrebne korekcije i da pritom imate razumne litide na svojoj strani. Jer, ovalto i razumne i nerazu-

ZAUSTAVITI AKCIJU VOJSKE

U povodu naredbe Pre4eclnitva SFRj o razoruavanju paravojnih formacija, ste bili id u ocjeni da ste protiv postojanja ilegaJ.nih grupa na Bosovu u Bninu? - Mi u BiH ne moemo druk lie misliti i go-

31

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

mne pogurate u istom pravcu. To je ono to mi u BiH nazivamo isto nja kom mudro u, koje je ovdje jo neto malo ostalo. ona u velikoj mjeri zadovoljava i jedne i druge interese. Naravno, ostaje ustavno-pravni problem kako su to suverene republike, a istodobno je suverena i zajedni ka drava. Ali, to mogu rijeiti pravnici. grebu i u Beogradu, koji dre da je problem samo u tome kako BiH podijeliti i dogovoriti kako bi ta linija ila. Uop e ne shva aju da je to apsurd i nemogu e. Govorim o onima koji misle da je samo problem nagodbe kako bi bila povu ena demarkaciona linija i kako bi se postigla pogodba oko plijena. Moglo se tako razmiljati 1939. godine. Ali, od tada je prolo pola stolje a. Nije ovo vie ista ona Bosna. Niti je to ista ona Jugoslavija. Pa ni Evropa. Bosna se ne moe dijeliti. Ona je svoja i na svome.

Hoja je, dakle, polid ka sr te tre e opaje o kojoj se govori u posljednje doba kao o bosanskohercegovackoj formuli2

- Neki bi zlonamjerni ljudi to mogli nazvati hibridom. Ali, Boe moj, i hibridi ive. istih kategorija ionako nema, osim u knjigama. Zato mi predlaemo jedan hibridni model koji bi u sebi imao dosta konfederalnih elemenata. Reakcije na njega zasad ovise uglavnom o tome odalde se gleda, o tome da li ste vrsti zagovornik jednog modela ili drugog, da li ste pesimist ili optimist. Ali, elimo biti u prilici da svoj model dravnog ustrojstva iznesemo na jednom sastanku u Sarajevu, a ne u Zagrebu i Beogradu. Premda se cjelina nae ideje do kraja tek razra uje, mogu e je govoriti o sri. Radni joj je naslov Jugoslavija. To moe ostati u kona nom tekstu, ali bi to bila jedna potpuno nova Jugoslavija. Taj je naslov stoga da bismo nau koncepciju, u dobroj mjeri, odvojili od svega to pojam Jugoslavija vu e za sobom, s obzirom na jedan ogroman povijesni talog i neke konotacije. Jer, Jugoslavija je jedno vrijeme bila unitaristi ka, potom federativna i zatim - zemlja u rasulu. Nikad, izgleda, nije bila slobodna demokratska drava slobodnih naroda.

Medutim, iz ovog modela, o kojem govorite, proizlazi neka vrsta paralelnog suvereniteta pojedinahlh drava-republika i njihove zajedni lte dtave?
- Rjeenje je da republike prenesu dio suvereniteta na tu budu u zajednicu nekakvim svojim ustavnim aktom, i to postaje obaveza...

...Pa zar to nije neki spoj izmedu Ustave $ 1974 godine i koncepta kotizacije? - Ja vjerujem da ono to je dobrovoljno i ugw
vorno ura eno, i to nije iznu eno, ne krnji suverenitet. Stvorila bi se jedna zajednica u kojoj bi, precizno, u svim oblastima, bilo defmirano to bi suverene republike prenijele na zajedni ku. Mislim, naravno, na neki parlament koji bi bio zasnovan na paritetnom i nikako ve inskom sistemu... dakle, nikako savezno vije e koje bi ve inski odlu ivalo. Mislim, zatim, na neko predsjednitvo, tako er na paritetnom sistemu. Zatim, na disperziju institucija po republikama..

TROKUT STRANAKA
Imate li dojam da trokut stranaka u BiH na neki na in postaje vlasnik drave i ometa njezino funkdoniranje, odnosno da i to moe utjecati na poloaj Bosne i Hercegovine?
- Taj dojam nije bez osnove. Ali, to je posljedica izborne i pobjedni ke euforije. im se mi posvetimo stvarnim problemima, sve e do i na svoje mjesto. Mi dravu de facto tek sada stvaramo. Dosad smo se mogli izgovarati da itnamo staru vlast. Sada je na nama puna odgovornost. Istina, dogovori o stvaranju nove vlade obavljali su se u strana kim kabinetima. Ali, i ne znam gdje bi drugdje.

Kakav predvidate poloaj annije u takvom modelu?

U odnosu na sadanje stanje, funkcije JNA bile bi ograni ene. Eto, sada Armija ima pravo braniti ustavni poredak zemlje. to to zna i? Pravo na interveniranje u demokratskom procesu zemlje. Ona to, po naem miljenju, ne moe. Armija e imat obavezu odbrane od vanjskog neprijatelja. to se nas u BiH ti e, mi bismo dodali - i od unutranjeg. Ali, to e biti stvar nekih daljih dogovora. Mi bismo joj dali tu funkciju pod uvjetom da je to nova armija, depolitizirana, stvatno i pravno. Ona je to sada samo pravno i nije stvarno. Treba biti i racionalizirana, svedena u okvire ekonomskih mogu nosti zemlje i potreba. I, kona no, komandni bi vrh bio izbalansiran u nacionahiom smislu.
-

Kakvi u danas odnosi BBi epram Hivateke?

- Optuivani smo za neku vrstu koalicije s Hrvatskom, uz tvrdnje da gajimo posebnu naklonost prema njoj. Ja sam objanjavao kako se radi o simpatiji bosanskohercegova ke javnosti za jedan tip demokracije, koji je uspostavljen i razvija se_ u Hrvatskoj danas. On, moda, nije savren, ali se pokuava unaprijediti. Taj nam je tip demokracije blii i imamo vie potovanja za njega nego za onaj drugi. Prema tome, nije rije o politi koj koaliciji. Sto se, pak, toga ti e, mi smo u BiH drava triju naroda, pa moramo voditi ra una o tome da, metafori no re eno, te nae simpatije-antipatije, ljubavi i rezerve svima podjednako podijelimo, ina e emo imati probleme.

TRE A OPCIJA
Mi, stoga, radije upotrebljavamo drugi termin. Taj se sasvim ne svi a isto nom dijelu zemlje, a u izvjesnoj mjeri, ini nam se, ni zapadnom. Isto nom se ne svi a to nije Jugoslavija, a zapadnom to ipak uklju uje jedan element zajedni ke dravnosti. Po shva anju zapadnjaka, to ne bi trebala biti drava, nego savez drava. Ali, po nama, problem je u tome to savez drava nema me unarodnopravni subjektivitet. Eto, to je ve element kojim niko nije sasvim zadovoljan. Najbimije je od ega polazimo, da su sve republike suverene. To je, da se odmah razumijemo, konfederalni pristup. A dosadanji federalni je polazio od toga da je nosilac suverenitita federacija, a republike ga irhajti toliko koliko im federacija daje. Me utim, mi danas imamo injeni no stanje konfederacije, jer imamo suverene republike. Sada je, dakle, rije o tome da se ujedinimo u jednu zajednicu kojoj bi dali iz vjesne dravne kvalitete. Zbog stotinu razloga: na primjer, ta bi Jugoslavija mogla postati pravni sljednik sadanje koja nestaje, nasljednik onih oko dvije tisu e ugovora i konvencija, pa i dugova koje neko mora ponijeti. Medunarodna javnost od nas trai da pred sobom ima jednu dravu, a ne est, koje ne znaju koja za to odgovara. Ni okorjeli federalisti, a ni okorjeli konfederalisti ne bi do kraja i u potpunosti bili iadovoljni takvom koncepcijom, ali
-

Kako gledate na provedivost tog modelaa u vrijeme kad se, preko pitanja oko Bogi a Bogi evua, Deklaracije SDS u parlamentu, iseljavanja u Hercegovini... sporadi no testira sama sposobnost konstituiranja BiH u suverenu republiku? - to se toga ti e, mogu a su jo radikalnija
tuma enja. Na primjer, neko e tvrditi da je sve to dio scenarija za destabilizaciju Bosne i Hercegovine. Takva bi tuma enja mogla na i pristae; ak bi neko mogao sastaviti mozaik koji bi vrlo 10gi no djelovao. Ali, ako se radi o ne ijoj ugroenosti u BiH, treba re i da smo pozvali muslimanski narod da titi druge, njihova imanja i ast kao svoje vlastite, posebice Srba i Hrvata. Ja sam okiran, koliko su ljudi, uldju uju i i mnoge vode e politi are, neobavijeteni i ak dezinformirani o stanju u Bosni i Hercegovini. Ima ih i u Za-

- Ako je rije o demokraciji, to ne stoji. Me utim, ako je posrijedi odnos prema Jugoslaviji, mi ovdje ne moemo i i na isti konfederalni prestup, jer bismo bili suo eni s destabilizacijom, moda i s pobunama Bosna i Hercegovina je u posebnoj situaciji. A to se jugoslavenskih razgovora o novom dogovoru ti e, bojim se da bi se pregovara i mogli po eti ponavljati. Mislim da se ne u prevariti. Ne o ekujem da e neko napraviti nekakav prodor. Moda je u tome ansa za nas, Bosance i Hercegovice.

U hrvatskoj i alovenskoj javnosd nerijetko se danas vjeruje kako je BiH previe popustljiva prema onom isto nom tipu politiacog ponaanja i pogleda na uredenje Jugoslavije.

3. 2.1991.

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

JE, I JA POS TIM

Nai pregovori, koji traju ve tri mjeseca, neodoljivo mi sli e na onaj narodni sport natezanja konopa
kasnim popodnevnim satima razgovaramo u Predsjednitvu Bosne i Hercegovine. I pored vrlo nabijene dnevne satnice i napornog dana, djeluje svjee i odmoreno.

Zna i li to da dio jugoslavenakih pregovaraa, prakticid, ne uvaava stavove medunarodne zajednice o na inu ajeavanja jugoslavenske krize?

Gospodine Izetbegovi u, poznato je da ste vjernik, a vrijeme je Ramazana i posta. Odakle Vam snage da po ao dan bez hrane i vode izchiavate velike napore?

- Da, sada je Ramazan i ja postim. I mnogo puta prije sam se uvjerio da se za Ramazana bitno ne smanjuju radne sposobnosti. Istina, to je individualno, a neki ljudi u Ramazanu nalaze, tavie, nove inspiracije i motive za koristan rad.

- Moglo bi se i tako re i. Ali, ne bih mogao tvrditi da ljudi koji pregovaraju, u nekom dijelu svoga mozga to nisu memorirali. Ipak, to se ti e konkretnog ponaanja, ima se utisak ravnodunog odnosa prema tim apelima. Istina, ti apeli izvana ni za mene nisu najvanija stvar u naim pregovorima. Doma e prilike su najvanije i vie

FEDERALNO, KONFEDERALNO, FEDERALNO...

Upravo ste se vratili iz Beograda sa razgovora u Predsjednitvu SFRJ i pregovora izmedu elnika naih republika. Kakvi su Vai dojmovi nakon dvodnevne sesije?
- Nai pregovori, koji traju ve tri mjeseca, neodoljivo mi li e na onaj narodni sport natezanja konopa. To ne zna i da se stvari ne e rijeiti, ali je sadanji utisak da se snage izjedna ene i da spomenuto ue gotovo miruje. Ipak, prije ili kasnije, neko e morati popustiti. I to, vjerujem, prije svega, pod pritiskom unutranjih prilika koje, ini mi se, neki u esnici pregovoro ne shvataju dovoljno ozbiljno. Odre eni u inak e vjerovatno imati i mnogobrojni apeli me unarodne zajednice i relevantnih spoljnopoliti kih faktora. Mada, moram re i, ti inozemni apeli, za sada,nailaze uglavnom na gluhe ui. Ustvari, imaju puno manji efekat nego to bih mogao i pretpostaviti prije nego sam po eo raditi ovaj posao.

Duhovno opredjeljenje stvar je izbora i kao takvo, na ljestvici zyrijednosti svakako stoji viso ije od nacionalnog
,

upozoravaju e. Zato i o ekujem da e se pregovara i trgnuti ponajprije ponukani unutranjim teko ama i nadolaze im talasom socijalnih nemira, iji se tutanj izdaleka ve uje. No, trenutno se ponaatrio kao da toga nema i kao da je sve u tom pogledu u najboljem redu. Ponekad se pitam da li je potrebno slijede i put uop e i i na sastanak ili bi bilo dovoljno obaviti telefonski razgovor da bismo ustanovili kako je svako ostao na svojoj poziciji. Sve u svemu, bit e potrebno i nama i narodu jo mnogo strpljenja.

U Beogradu ste iznijeli nekoliko prijedloga o nadlenosti budu ih saveznih vlasti. Oni su imafi prizvuk federalne opcije, a s druge se strane zalaete za konfederalni koncept?

grean izraz. Nije rije o nekakvim saveznim organima, nego o kompetencijama budu e jugoslavenske integracije, koja . ne e biti savezna drava, svakako ne onakva za kakvu se zalau Miloevi i Bulatovi . Ne e to, dakle, biti savezni, nego zajedni ki organi budu e jugo-integracije. Ako uop e do e do nekog rjeenja, budu a zajednica ne a biti ni ista konfederacija, niti ista federacija. Ona e morati sadravati elemente i jedne i druge i to je ta naa dvojna formula. Iz konfederaInog koncepta treba preuzeti princip suverenih republika, a iz federalnog princip dravnosti budu e integracije. Drugim rije ima, suverene republike gradit e jednu zajednicu koja e imati karakter drave, ali sa minimalnim konpetencijama u oblasti obrane i vanjskih poslova, dok bi te kompetencije izajednitvo u oblasti ekonomije bili mnogo iri. Da smo racionalan svijet - to, naalost, nismo - mi bismo po eli od privrednih pitanja i ekonomije, kako su to u inili Evropljani. Znamo da je stvaranje dananje Evropske zajednice po elo od Moneove Zajednice uglja i elika. To je bio nukleus koji se kasnije razvijao i irio u koncentri nim krugovima.prvo na privrednom planu, da bi se kasnije nad tim, kao nadgradnja, stvorila politi ka struktura. Mi, me utim, ho emo graditi najprije tu politi ku strukturu i odmah kao najvanija postavljamo politi ka pitanja. Tako je to na Balkanu. No, da bi se uop e stiglo do kakvog-takvog dogovora, pregovara i bi morali makar na trenutak pokuati da se zamisle u koi ono- ` ga drugoga i da sagledaju argumente iz njegova ugla. Ja sam pokuao upravo to: da za momenat budem Hrvat i Srbin i da to objektivnije sagledam njihove situacije.

- Naizgled ja i zastupam jedan protivrje an koncept. Ipak, u svome ste pitanju upotrijebili po-

Imate li povjerenja u pregovaralm iakrenost Mtlosevi a i Tudmana, nakon Baradordeva?

33

 \ r 1 atratjN 11xtlfa! RIr! l \ a /a1^^atr/ ^ tar 'aa a r qtff^ t trar x ! t ^ saIarttst/ ^ \\\ Ia !\t \ # 1 !i O / \ t^t tIi t/i, t a ^ ^ ^^ /1144 fN\t 0 \fN 411 11 +1 . 4 11I 1111 ^ ^ 1 al ii 1 / ^11 . ^ 1^a ^rtlR R R ! ^tfax,a1 1 i ^,aa11 1 aa\xitltla iFt l+aail/1 \la a^^a; a thlka\*llpatlhtlrz asii^/^ra1 r^t ^ \ / a 1 ^ s x\t g^ tr^rr c s i^^ ^ ^^\^\f 1 ^t^{ i, a i i " .os N t a 1 aR^^ \a 7atra , .i t , iii t/l i rfml / j ` ^ t ^ti n a;. .:.`

R ap i a R aat a+ ,y

1t1e+a x a

le9 sf ta^!* 4p a 1 t 9

itpa+

f afl 49\i{t

att/!fa l i

6)t11aa

itt 1r rt r

H t f 4 1; 9[4 a tt4t, ^

"

ItY

fl

*w^

$f s

^a ^ raiiiila o i i ^ ^ ' ^an Is a at u ii ^iiwi \^^ a ^^ ^ ' ^ ara ts\r^i s ^+^ r t Nf , f i ^i^i ii ^4iws /^ ^i / M ^yw ' t :om x Ai B M / ra ^ s t! s t sa 1 ! ^:: r io ' ++.f. l f , ^/^ ' .. a^ arrrW rl t rtr E^a a af.^ s a' so s mtp saas ..aeas cets.tx w o ^+ aalat* Qv*`at9MlY ,a ,y at^a 4 'aFf! R1/ aa ^ i11 Y^
llt

110f y .::+axe

ARaM q +apr^; Itsrt:aanati^^ s a 1 +! .,^^ I.rxrararaltttrraw r +:tttrarr+es.xa.a14 s iRRtusr^a^+txir M RerseaarlKrle a rr Ralrxit.+*y =

aR:it itw

- U politici ta vrsta povjerenja ne postoji. Rije je o nizu prostih injenica koje realni politi ari ne mogu zanemariti. Spomenut u onu najjednostavniju: ni Srbija ni Hrvatska nisu dovoljno velike da bi mogle progutati tri miliona ljudi. Niko, valjda, de bi htio, kao smrtne neprijatelje u nekakvoj nemetnutoj dravnoj tvorevini, ima, tri miliona Muslimana.

PTiPajanje savezu srpsHh drava?

IVfislite da Bosna i Hercegovna ne moe postati rcvom stpskog i hrvatskog integralizma?

- Ne, apsolutno. Takva opcija postoji samo u glavama nekih ekstremista u koje, i pored nekog svoga radikalizma, ne spadaju ni Miloevi ni Tudman, ovaj posljednji svakako ne. Istina je da su obojica u svojim stavovima prili ano tvrdokorni i beskompromisni. Moda im je ovo posljednje, u mojim o ima, najve a mahana. Ni jedan ni drugi u ovima jugoslavenskim pregovorima ne da ne ele kompromis, nego su nesposobni do njega do i. Nije to stvar znanja ili obrazovanja, naprosto radi se o takvoj duhovnoj konstituciji. To ih, moda, ini uspjenim vo ama, ali neuspjenim pregovara ima, Iako, da ponovim, vjerujem da bi uslijed brojnih razloga, unutranjeg i vanjskog karaktera, kompromis bio i jeste jedino logi no rjeenje u situaciji kakva jest. Za ljude druk ijeg mentalnog sklopa to bi bilo potpuno razumljivo i sve bi se dalo relativno brzo dogovoriti.

- Naalost, takve se izjave uju. Ali, one ne predstavljaju ozbiljnu i realnu politiku. To je samo verbalna, radikalnija strana jedne druge politike iji su ciljevi mnogo skromniji. Te izjave spadaju u maksimalisti ke zahtjeve u periodu koji se moe nazvati vremenom politi kog pogadanja. Ovo je vrijeme velikih poga anja, u kojim se plasiraju teze i utopije samo radi toga da bi se pritisnula druga strana i na kraju postiglo neto mnogo manje i skromnije. Ne mislim da neko danas moe voditi ozbiljnu politiku koja se sastoji u razbijanju Bosne i Hercegovine, jer bi time sigurno na svoju tetu zapo eo dugotrajni gradanski rat. A to narod ne e.

i ekstremista. Ovi posljednji su u manjini i ne mogu realno nita u initi.

Pripadnia srpske nacionalnosti strahuju da se od Bosne i Hercegovine eli stvoriti islamska republika?
- Da, i tako se pokuava isprepadati i izmanipulirati srpski narod za ideju velike Srbije, Ja tvrdim da niko ovdje nema namjeru stvarati islamsku Bosnu. Na cilj je, i elim u tome dobiti saglasnost srpskog i hrvatskog naroda, da od BiH postepeno stvaramo gra ansku dr`zavu.

Uz Crnu Goru, Bosna i Hercegovina je jedina republika koja nema novousvojeni strateki dokument o svojoj suverenosti. to je s Deklaradjom o suverenosti koju je inidiala SDA?
Po postoje em Ustavu, BiH je suverena republika. Medutim, taj Ustav vrvi od socijalisti kih stereotipija, na koje se, kao i na druge pravne regule u socijalizmu, nije ozbiljno gledalo, niti su one nekoga, a najmanje vlast, istinski obavezivale. Otuda potreba za jednim jasnim dokumentom kojim bi se nedvosmisleno potvrdila ta suverenost. Deklaracijom se ne uspostavlja suverenitet BiH, suverena BiH postoji, Deklaracija to samo proklamira.

Nije li to odve optimisticki usituaciji kada se projekt velike Srbije i njene ambiaje prema Bosni i Hercegovini, da se ne govori o drugima, naveliko ekoponiraju a, primjerice, Radovan Karadi , lidersld, isti e spremnost bosanskih Srba za

- Ne mogu re i da takva opasnost apsolutno ne postoji, jer jedan broj ekstremista sigurno djeluje. Ali, kao to sam rekao, mislim da takva politika nema realnog izgleda. Siguran sam da srpsko sta novnitvo u BiH, od kojeg bi to ovisilo, nije spromno, i ne e u i, u razbijanje drave koja je i njihova drava. Oni koji su pokuali srpski narod vu i za nos, dobili su lekciju u Beogradu Pokazalo se da su slobodarski potencijali u onom narodu i ivi i sna ni. Vjerujem da bi sli nu lekciju dobili i oni koji bi u ime nekih mitova pokuali srpski narod uvu i u avanturu gra anskog rata. Ovdje u Bosni ne moe se igrati na kartu ugroenosti srpskog naroda, jer je to o ita la. U takvoj situaciji dolazi do razdvajanja razumnih ljudi, u koje spada velika ve ina naroda,

Ipak, te su verbalne uvertire prethodile pokuajima teritorijalnog razbijanja Hrvatske. Ho e li se sve ponoviti i u Bosni i Hercegovinil

Na konferen iji za tampu u Spfitu najavili ste da e Deklaiacija biti uavojena na idu em za4edan.N Parlamenta?
- Ta interpretacija nije sasvim ta na. Nisam rekao da e to biti na narednom zasjedanju, jer Deklaracija je u uobi ajenoj proceduri. Tom prilikom sam samo kazao da e Deklaracija biti donesena sa ili bez SDS-a. Nisam to vezao ni za kakav

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

konkretan rok.

U muaiimanakim lavgovima radiamije krilo zahtijeva da se Deklaraaja usvoji odmah, dok ne bude kasmo, a sa druge strane suo avate se s ultimativnim ponaanjem SDSa, koja prijeti sips.kim otcjep4enjem od Bil LL Nalazite se izme u ekia i nakovnja?
- Ako se SDS odlu i na takav politi ki potez, ona bi ga mogla povu i ne ekaju i usvajanje Deklaracije. Takav korak, u koji ne vjerujem, bio bi neustavan akt prema vae em, i republi kom i saveznom ustavu. Ako bi u SDS bili u stanju pogaziti ta dva ustava, na kojima su poloili zakletvu, ne e ih zaustaviti ni Deklaracija. Ina e, kao to je poznato, Deklaiacija je upu ena Savjetu za nacionalnu ravnopravnost, koji jo nije konstituiran i sve ide propisanom procedurom. Znate, u Bosni su opasne olahko obe ane brzine.

moramo govoriti srpski ili hrvatski? Blie nam je bilo da govorimo bosanskim jezikom. Mislim da to pitanje jo nije dovoljno izu eno, ali sigurno je da nazivjezika, o kojem je rije , ne sadri neku zadnju misao i namjeru koja mu se pripisuje.

- Nisam stru njak zajezik i nerado govorim o tim pitanjima. Rekao bih samo da imam utisak da mi svi na ovim prostorima govorimo, prakti no, istim jezikom, a da ga samo razli ito nazivamo. Ako ga Srbi mogu nazivati srpskim, Hrvati hrvatskim, mogu i Muslimani bosanskim ili, ako ho e, Cmogorci crnogorskim.

Sao i drugdje u zemlji, i u Bosni i Hercegovini postoji neka vrsta Politzacije popisa stanovnitva. vaa je stranka tim povodom hampa)a plakat kojim sugerna Muslimanima da sool matem.Pjezil nazivaju bosansidm. Ne krije fi se u toj terminotakoj odndnica drIawtPOrni karakter jezika?

- Po eo bih s kraja. Ocjena o tih est miliona je prili no realna, ali samo ako je rije o muslimanima u vjerskom smislu. Ina e, jeste istina da sam najprije bio musliman vjernik i moram kazati da je u mome li nom razvoju muslimansko nacionahno osje anje dolo mnogo kasnije. Vjersko osje anje je u meni starije i primarnije, a prema mome ubje enju, duhovno opredjeljenje je uvijek i vrjednije. U konkurenciji ta dva osje aja za mene je nacionalno opredjeljenje nie, jer je, da tako kaem, biolokog karaktera. Bez ikakvog svog udjela neko je Nijemac, Srbin ili Hrvat, itd. i to ne bi trebalo da bude ni prednost ni hendikep. Duhovno opredjeljenje stvar je izbora i, kao takvo, na ljestvici vrijednosti svakako stoji vie.

Pojedini mustimansla inbelektualci Vam spo itavaju da je kod Vas asobno prioritemo vjersko, a ne nacionalno asje anje. U tmi se prilikama spomin.ju i izjave Poje mih clanova SDAda e po novom popisu biti aest mBiona muslimana uJugodadji?

U dasadanpm pregovorima o budu nasli Jugoslavijeb'ili ste tolerantan i saPiv PreBovara Medutim, to e se dogoditi ako, recimo, Skupiina Srbaje uskoro prihvati da joj se priklju i tzv. SAO Krajina? Moe fi potom i Bosna pnlivatiti afi uu ponudu Sandr"aka?

interese na ra un onih vjerskih? To nije mogu e, jer bi to odmah dolo u koliziju s interesima drugih naroda koji ive u Bosni i Hercegovini. Mislim da se iz mojih izjava i politi kog ponaanja nikada nije moglo zaklju iti tako neto. Kao uvjerenom demokrati, meni je strana bilo kakva deskriminacija me u ljudima, narodima ili konfesijama.

Pnigoqaza Vam se da 1>uste zbog vjeis}alh uvjerenja mogli zaboravibi muslimansii nacionalni interes?

A ha je sa d cavotwmom d'maenzigom boea nskog jezaa?

- Mislim da su motivi bili sasvim druge naravi. Kao Muslimani, mi smo postavili pitanje: zato

- Ne znam zato bi to na takav na in uvjetovalo jedno drugo. Naprotiv, kod velike ve ine ljudi muslimansko vjersko uvjerenje rezultualo je musli manskim nacionalnim opredjeljenjem. Moda u svemu tome za nekoga postoji skriveno pitanje: da li bih ja mogao zaboraviti muslimanske nacionalne
^ aaw f.. fa ;,^iiii: ^I f ifif4fl*

Za kraj, Jugoslavga se o ito raspada. IN'islite fi da Bosna i Hercegovina, kao njen emofilizanac, u hekwm raspletu ma^e opshati?
- Kad je rije o BiH, ja sam optimist, a u odnosu na Jugoslaviju - mnogo manje. Pri tome, moram re i da u tom odnosu Jugoslavija vie ovisi o Bosni i Hercegovini, nego BiH od Jugoslavije.

- Ako bi bio u injen takav presedan - u to ja ne vjerujem - i kad bismo se zaista nali u Krleinoj balkanskoj kr mi s pogaenim svjetlima, onda bi tako neto sa Sandakom bilo apsolutno mogu e i logi no. Znate, igrati korektnu igru sa nekorektnim partnerima bilo bi odve glupo i nedopustivo. Medutim, i dalje inzistiramo na nepromjenjivosti republi kih granica. Miloevi evoj tezi o kvalitetu granica mi suprotstavljamo tezu kvaliteta odnosa Bitan je kvalitet ivota s obje strane tih granica, odnosno, dometi nacionalnih, vjerskih i li nih sloboda i normalan ekonomski ivot. Kad bi se to ostvarilo, granice bi izgubile zna aj koji im mi sada pridajemo.

9. 4.1991.

\9\ . R

=# i\ ^ ' ':A '1 itl s ^'^l^^

ts
\ \a . \\` \[. / tl\\ : \\!9 s `^"1\`\ : >[

a iRtfR^ y^ ^* la:: t^^s're^ 'Ht

lfyfi/t*ttdilHtt . af f*f ^

iii r^' f fj s au effif ft I^IIf/ f

,

__ ii f
'

; ff f.Y

a fl fI , I : f

, i 7yq. ` : rtn.. r , t flrr r ri Itt _ ll Le3,

r "
. rt ( Y

i;
r

/ s /.ti

. ftqt, r ,l

i 1 1f

^. r* . `
1 s
sr^ r .

r^1

It,'1'
Ji

\rt^w^^ .414,'

t 1 1111199, 9 i: ^\\ .914.a * w 1199

r ^ i:i

\ -

f^ ^t ,

119

#^^^
f ^-

tf! `
.

rn.n.. .;' r

rfrir

:M

, - Yad , ..

. 9
., .1f

rt

7w \ rlif/ rttt ^\ g ar ater -tt

. tti ,. /
:R 1R

f\ [
- t +fa !r
f s ff it i

' /

i *f

r liqfifii . .-^ s}^ a >;O+a,e ^ f.fati

cr

<s.t.iY- 7rII.,

1 aEaat
wai

* f1
' y f

+t4 XY=,11q
\\ ^rit

l^ ^s_
-

[ ^ ^^AAS t\rt ^t^ Ri! fii*e # ^ ! R\ _\ ^U ri R r #i\R r t tlt,ggii^ 4i lR+r.u^st:1 /i s /rrMrtR.r !t4
1 s f^
f

ift.a f.r! r/F !I*tlfi?- . r1%ii f{fIf>,fA1^li^js^ . M i A ti'f. tif!/ IfiRl4 siM , + . ^ t rf.rut[/faaflr,vf..y P ! tlgf s ft s tY , t.tlfyf 4 +e s \ /iqlpd s i li i ^^/!f s ltftY s liflfy-<. A..
f tt,rN^rtsscaw,_ *
.!^/\/t til/f (k.f s i' ^ ^ a /.r d4tltfr idf. s
v fnrae #

fit

fR6 ,

^a<
A

9lt .

ff at

:+

= I4Yfrs. .r.. aa _

rsa:a^e^ a \taaaleaqrRl i^+te ^a ^ "lA s

-

^ss

+tr^s

t1 \ fi *R. . .srw.<_

,,;..;w.," '
*_

^ie

I ' - _...
if ti,M1

_-.

ALIJA: JA IZDATI NE ZNANI

ZAPOIITI ARE LJLJDI SU SAMO BROJEVI

Na rasplet u vidu sukoba sam, nararmo, kao i svaki realan ovjek, ra unao
ospodine Izetbegovi u, za ovaj razgovor nismo unaprijed pripremili pitanja, jer su u ovoj zemlji obrti tako esti da svako pitanje danas moe izgledati druk ije nego to je bilo ju er ili to e biti sutra. Sticajem okolnosti ovaj razgovor vodimo 4. jula, na Dan borca, na pedesetogodi^njicu ustanka. Ovih dana u Jugoslaviji pale su nove z"rtve, neki novi bord za neku novu Jugoslaviju. Kako Vi, iz ove perspektive, posmatrate borbu za novu jugoslaviju?

- Pada mi na um onaj poznati problem strasti i razuma u pokretanju historijskih zbivanja. Najvaniji doga aji u Jugoslaviji o ito to potvr uju, samo su kontrasti u tom pogledu, moda, malo vie izraeni: suvie malo razuma, suvie mnogo strasti. Valjda je to u prirodi historijskih doga aja. Da bi se pokrenula masa ljudi u neto gdje su ulozi ljudski ivoti, druk ije, izgleda, ne moe biti. Neko e pri tome, moda, kao suprotan pri-

mjer navesti dananju Evropu i da zaista u tom pogledu predstavlja slu aj bez presedana. AIi, nama se nije posre ilo da to bude tako i na Balkanu su na sceni upravo strasti. Pitanje je, dakle, ta e se iz tih doga aja izroditi. Uprkos svemu, drim da ne emo krenuti natrag. Ovako ili onako, i i emo jednom demokratskijem svijetu. Moda ne jednom pravom linijom, ve nekakvom cik-cak putanjom, ali i i emo ka jednom takvom svijetu. A u Sloveniji, gdje se sada vode borbe, o igledno su dva sukoba prava: pravo naroda na samoopredjeljenje, s jedne strane, i pravo jedne drave da brani svoj integritet, s druge strane. Sukob dva prava, naalost, rjeava se silom.

- Da, na rasplet u vidu sukoba sam, naravno, kao i svaki realan ovjek, ra unao. Znao sam da je to jedna od varijanti. Ali, ne u Sloveniji. Iskreno sam za u en da se to dogodilo ba tamo.

Da fi ste Vi o ekivali ovakav rasplet U prethodnim izjavama ste ga, na neki na in, naslu ivali.

iti na racionalan na in, odnosno, da ono to se mora dogoditi, da e se dogoditi dogovorno. Uvijek smo, naime, ra unali da situaciju kod nas komplicira nacionalna izmijeanost. Ta komponenta problema u Hrvatskoj je izraena u izvjesnoj mjeri, u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri, a u Sloveniji je nikako nema. Otuda i o ekivanja da u Sloveniji nasilje ne mora biti pa, prema tome, i ne e biti. Mi smo uvijek govorili o opasnosti od gra anskog rata. U Sloveniji nije u pitanju gra a nski rat. To je, na neki na in, klasi an rat, recimo, izme u Slovenije i JNA, ali to nije gra anski rat. Gra anski rat bi, moda, mogli imati ili ve imamo, djelimi no u Hrvatskoj, ali bi ga u njego-

Jeste li na takav rasplet, recimo, ra unali onog trenutka kada ste poslije razgovora sa Kirom Gligorovim u Sarajevu pred novinarnima kazafi da Jugoslavija moe postojati bez Slovenije? Ne bez Hrvatske, ali bez Slovenije - da. - Mislio sam da e se problem Slovenije rije-

36

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

vu najgorem izdanju mogli vidjeti - ne daj Boe ovdje u Bosni i Hercegovini. Zato sam uvijek vjerovao da ve ih sukoba u Sloveniji ne e biti, posebno ne u vezi sa razdruivanjem. Takav se utisak stekao posebno poslije razgovora slovena ke i srpske delegacije, mislim na onaj prije tri mjeseca. Medutim, tu postoji jedna tre a sila - jugoslavenska opcija - u vidu JNA - koja se u to umijeala. Ho u kazati da bi se, moda, Srbi i Slovenci sporazumjeli, ali se Jugoslaveni nisu sloili sa ovakvim razvojem stvari. moda zauvijek, imati dva razli ita tuma enja ovoga to se ovih dana dogodilo u Sloveniji. vo upotrijebljeni u tom smjeru.

Recimo, da je g. Mesi 15. maja izabran za predsjednika Predsjednitva, da li bi dolo do ovakvog razvoja situacije u Jugoslaviji, odnosno, do rata?

Razgovarajua sa majkama i o evima dje aka koji su u JNA zarobljeni, sugerirali ste, koliko znamo, da se svi dje aci vrate. lz drugih republika, isto tako, stiu zahgevi da se vojnid prlradnid JNA koji su zarobljeni vrate u svoje republike i tamo doslue vojni rok. U dogovoru o novoj Jugoslaviji, poatojala je opdja o republi kim armijama. Da li ovo to se sad ini, vodi upravo ka stva ranju republickih armija?
- Prije nego to odgovorim na Vae pitanje, iznio bih jedno svoje razmiljanje u vezi sa pokretom majki koje je na sceni u Jugoslaviji. Kao to vidite, protesti o kojima je rije - nisu izoliran slu aj. Oni nisu ni nacionalni ni politi ki podijeljeni. Majke irom zemlje protestuju protiv rata i

MO NO-NEMO NA AMERIKA

U predve erje ove posljednje eskalacije u Jugoslaviji, dolazio je Backer. Sta je Backer Vas pitao i ta ste Vi njemu rekli? Sako ste jeli taj susret?

Javnost je zbunjena ovim pokretom jedinica iz Beograda. Pravog objanjenja nema. Da li Vi, kao ef republike, imate neke podrobnije informaaj e?

- Teko je re i posigurno, ali je vrlo mogu e da ne bi dolo do ovakvog razvoja situacije. Nije rije o odsustvu najviega dravnog organa, on je postojao, ali on nije normalno funkcionirao. Bolje re eno, blokada tog organa u inila je da su povu eni neki potezi koji, vidjeli ste, ranije nisu bili mogu i. Armija je imala pokri e da sama djeluje po vlastitoj inicijativi i odlu ila je kao to je odlu ila.

Zapravo, razli ito se gleda na internndju Jugoslavenske narodne armije. Neki je nazivaju okupatorskom vojskom, drugi da ona radi u okvirima ovlatenja. Sako Vi gledate na intervenciju Armije?
- To je problem sutine i forme, odnosno, onoga ta i kako ini, moglo bi se re i da ona vri svoj ustavni zadatak u okviru ustavne nadlenosti. S druge strane, sa stanovita forme, njenaistupanje o igledno nije bilo ustavno. Jer ovakvu aktivnost i ovih razmjera Armija je mogla preduzeti sarno uz odobrenje Vrhovne komande. Takvog odobrenja o igledno nije bilo. Rekao sam vam na po etku da se radilo o sukobu dva prava. Ne o sukobu prava i neprava, nego o sukobu dva prava i, naravno, zbog toga dolazi do razli itih reakcija u svjetskoj javnosti i do razli itih opredjeljenja kod nas. Ako je rije o samoopredjeljenju naroda, onda je akcija Slovenaca bila legitimna. Isto tako, legitimna je akcija Armfje ako je rije o odbrani integreteta Jugoslavije. U sukobu su se nala ta dva principa. Otuda emo jo zadugo,

- Informacija, naalost, nemam, ako mislite na ove najnovije vojne pokrete koji su se dogodili prethodne no i. Pretpostavljam da se ipak radi samo o piholbkom pritisku, da bi se udcalo na slovena ko rukovodstvo da ne napravi nikakav nepromiljeni korak. I da se, moda, popravi utisak, odnosno, podigne moral kod komandnog kadra JNA, koji je, o igledno, bio snano poljuljan.

A u Sloveniji, gdje se sada vode borbe, o igledno su dva sukoba prava: pravo naroda na sapoopredjeljenje, s jedne strane, i pravo jedne drave da brani svoj integritet, s druge strane. Sukob dva prava, na alost, rjeava se silom
trae da im se sinovi vrate. Tu sam bezrezervno na strani majki. Zato? Zato to je to reakcija.na nerazumno ponaanje odgovornih ljudi u Jugoslaviji. Stoga bih iskoristio priliku pozvati majke neka vre pritisak: Moda e njihova osje anja unijeti neto vie svjetla i.ljudskosti u nau mra nu svakodnevicu. Neka nas upozoravaju da ljudi ginu jer, ponekad, politi ari to zaborave. Za one iji je sin poginuo; borba i za Sloveniju i za Jugoslaviju je zavrena. Za njih je to sudnji dan. Moda nam majke mogu pomo i da iz jednoga drugog ugla vidimo stvari, jer za politi are ljudi su obi no brojevi, pa se itava stvar zavrava na tome da se utvrdi da je, eto, na svu sre u, poginulo svega pet, a nije pedeset ljudi. Kona no, potreban nam je jedan enski, maj inski princip u posmatranju stvari. Drugi dio Vaeg pitanja odnosio se na to da li je ovo stvaranje reprbli ke vojske. Majke, naravno, na to misle, a efekti njihovih zahtjeva objektivno vode u tom pravcu. Majkama je najmanje stalo do toga da li e biti to republi ke armije. Ali, kada se to prevede na politi ki jezik i u kontekstu naih politi kih zbivanja, onda je prili no jasno da bi njihovi protesti mogli biti upra-

U zadnjih nekoliko dana, prema pisanju svjetske tampe, iskrsla je pukotina u Evropskoj zajednici Na jednoj strani je stav romanskih, a na drugoj germanskih zemalja, kako se to u tampi interpretira, jer Nema ka. i Austrija sada uvjetuju priznavanje suvereniteta Hcvatske i Slovenije. Bako Vi tuma ite taj dogadaj?

- Da prvo po nem o tome kako sam ga doivio. Kad smo zavrili razgovor, ja sam ga upitao da li je neto postignuto kod prethodnih sagovornika, poto sam ja bio posljednji u tom nizu. On je rekao da mu se ini da nije nita ili vrlo malo. Ja sam odgovorio da je to jedna vrlo runa vijest, ali, u izvjesnom smislu, za mene li no, u nekom smislu utjena, jer - zalau i se za sli ne stvari - ja nisam u toku pet mjeseci nita postigao. Mislio sam da je stvar do mene. AIi, ako tako jedan snaan ovjek, iza kojega stoji bogata i mo na Amerika, ne moe uraditi ba nita, onda o ito nije stvar do mene, nego do njih ili do objektivnih okolnosti. To sam mu i rekao. Ostalo to sam ja s njim razgovarao manje-vie je poznato, osim ovog detalja koji navodim jer i nije bio politi ke prirode, nego se ti e dvojice ljudi - jednoga mo nog dravnika i jednog predstavnika male dravice sa Balkana. Obojica njih suo eni sa naom nevoljom ili zagonetkom, bili su, dakle, podjednako nemo ni.

- Doga aji su, o ito, povezani, pitanje je samo ta je ovdje uzrok, a ta posljedica. Neko je spreman tvrditi da postoje neki scenariji, planovi itd. Naravno, planovi i scenariji uvijek postoje, postoje rezervne varijante i jo mnogo tota drugog. Ponekad se jedna varijanta od druge ne vidi. Jedna je u prvom planu, a iz nekih razloga biva potisnuta u pozadinu, a do izraaja dolazi druga. Na sceni je, svakako, sukob razli itih interesa. Dakle, ta je ovdje uzrok, a ta je posljedica? Naravno da Nijemcirria moe odgovarati izvjesno olabavljenje Jugoslavije radi eventualnog ostvarenja sna o izlasku na Jadransko more preko Austrije i Slovenije, itd. Rije o tome da li je, kao to to neki ho e tuma iti, Njema ka u tom pravcu inicirala slovena ke doga aje ili ih ho e samo iskoristiti kada su se oni ve dogodili. Ja li no sklon sam ovome drugom tuma enju. Naravno, ako takvi planovi uop e postoje. Dodao bih jo neto. Evropa je razvijeno intelektualno, kuJturno i politi ko sredite, sa razvijenim javnim miljenjem. Upotreba sile u vlastitoj zemlji tamo se teko prihvata. Za mnoge u Evropi sukob u Sloveniji je neo ekivana stvar. Moda je Armija to mogla izvesti na jedan drugi na in, na alju i tenkove. Znate, one eli ne grdosije ostavljaju teak utisak. Tada

37

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

bi reakcija bila puno manja. Javno miljenje u svijetu postoji. Mi Jugoslaveni u to mnogo ne vjerujemo, jer nemamo razvijeno javno miljenje. Situacija Bosne i Hercegovine je objektivno teka i bila bi teka da se ovdje nalaze ljudi kapaciteta De Gaullea ili Bismarka. Beskrajno je teko u dananjim prilikama voditi Bosnu. iti s tim. Njihovaje koncepcija jedinstvena Hrvatska. A kad je BiH u pitanju, postoji samo jedan diplomatsko-politi ki odgovor na to pitanje - mi emo u tom slu aju pozvati gra ane Bosne i Hercegovine da odrede kojim e putem i i. Naa prva opcija je jugoslavenska zajednica. Rezervna je: Bosna i Hercegovina jednako udaljena od njih. To je ona teorija ekvidistance koja je jedino primjerena realnom stanju u naoj Republici. Sve drugo vodi u sukob i neizvjesnost.

Jutros je u tampi objavljena jedna kratka vijest da ste se 1. jula sreli sa Generom na ve eri.
- Da. To je objavljeno sa zakanjenjem. Ju er su me ovdje neki kritizirali kako u posljednje vrijeme nisam dovoljno prisutan na politi koj sceni. Potvrdilo se ono to kau: to ne pie u novinama, nije se ni dogodilo. Ali ja sam bio na toj ve eri od pola deset do oko dvanaest sati, u ponedjeljak 1. jula.

Bo bi, dalde, trebao sad voditi dijalog o Jugoslaviji?

- Postoje prijedlozi da to vode nekakve skuptinske ekipe, skuptinske komisije, Ja mislim da e njihov rezultat biti jo manji. Ali, naravno, sve treba isprobati. Ono to ne mogu esterica, jo manje mogu ve a tijela. Problem se time, da upotrijebim jedan mrzak glagol, uslonjava. Svi znamo da bi deset ljudi iz srpske Skuptine govorili ono to govori Miloevi , odnosno, Miloevi govori ono to oni misle, ili obrnuto, kako vam se vie svi a. U e e ve eg broja ljudi samo smanjuje efikasnost, usporava rad. Sjetite se nekih runih scena iz nae BiH Skuptine. Problem je to su u sukobu potpuno razli ite koncepcije, a naro-

HISTORIJA SE NE PONAVLJA
U romanu Hoda strah glavni junak govori: Bosna je bila sitan krvav kusur izmedu Be a. i Stambola. Jer su Bosana ratovali za tudi ra un. Da li je mogu e da se historija ponovi pa da Bosna bude taj neki krvavi kusur u srpsko-hrvatskim odnosima hoji su ipak klju razrjeenja jugoslavenskog pitanja.
- Svakako ne. Mislim da se suvie eksploatira to ponavljanje historije. Historija se ne ponavlja. Nikada, Bosna nije bila ono to je danas. Ni svijet nije isti, ni historijski kontekst. Danas postoje snage u Bosni koje mogu garantirati njen opstanak. Ona moe doivjeti vrlo teke dane, ali se vie nikad ne moe_dogoditi, ono od prije 50 godina. Bez pristanka Muslimana, Bosnom se vladati ne moe. Moe, ako ete stalno drati puku na gotovs. A moete li to? Znate kako su govorili stari Grci: sa ma em sve moete, osim jedne stvari ne moete sjediti na njemu. Bosna i Hercegovina je klju mira u Jugoslaviji, a preko toga klju mira u Evropi i svijetu. Znat emo iskoristiti tu injenicu. A evo, vidite, na u enje mnogih Bosna je, hvala Bogu, mirna. Va li ni alj je mirna Bosna. Da li je i politiTo je ona poznata dflema izme u mira i slobode: Moete razmiljati i ovako: cijela Bosna, makar i porobljena, vratit e jednog dana slobodu. Razbijena Bosna ne e nikada vie dobiti ni slobodu ni mir. Ako dozvolimo da se ona razbije, tu par ad nikad vie ne bismo sakupili u jedno. To je jedan na in razmiljanja, uostalom, dosta logi an. Pitanje je samo koliko je logika dobar savjetnik kada se radi o sudbini naroda, to se mene ti e, ja bih ovoj logici dodao i jedan moralni zahtjev, a to je odanost slobodi, bez obzira na cijenu, jer sloboda cijene nema. Lahko je, naime pobje i od slobode, predati se. Isto tako, nije teko uvaliti narod u sukob i nesre u. Za oboje ne treba mnogo pameti. Mudrostje sa uvati i mir i slobodu, ili, realnije, dovoljno mira uz dovoljno slobode. Tako glasi protivrje ni zadatak koji valja rijeiti i u odgovoru na to sudbonosno pitanje sabijana je sva mudrost trenutka kroz koji prolazimo. 7. 7.1991.

GENCHER JE, IPAK, NIJEMAC

Ima li neto to jugoslavenskoj javnosd iz tog razgovora nije poznato, a to bi sad bila vana poliflcka anjenica?
- Dakle, moj je utisak da Gencher zaista rrije prekinuo sa naglaavanjem potrebe za jedinstvom Jugoslavije. Pitao me je da li je, ipak, ovo gore u Sloveniji legitimno, jer se zasniva na principu samoopredjeljenja naroda koji je utvr en me unarodnim konvencijama i dokumentima UN, KEBS-a, itd. Akcenat mu je bio na ovome, iz ega sam ja mogao zaklju iti da on ne inzistira mnogo na cjelovitosti Jugoslavije, za razliku od nekih drugih iz Evropske zajednice. Mogla se ta nijansa osjetiti. Moda sam ja malo i bio pripremljen na to, jer sam imao izvesne predodbe o njema kom ponaanju, iako Gencher nije bio ovdje u svojstvu ministra inozemnih poslova Njema ke, nego u svojstvu predsjedavaju eg KEBS-a. Ali, naravno, ljudi smo. On je i dalje ostao Nijemac. Ja sam mu rekao da e Jugoslavija ili opstati'kao'esto lana zajednica, ili e se raspasti. Sredine tu nema, i to vie razmiljam, to je sve vie moje vrsto ubje enje. Nije komentirao ovu moju izjavu.

Danas postoje snage u Bosni koje mogu garantirati njen opstanak. Ona moe doivjeti vrlo teke dane, ali se vie nikad ne moe dogoditi ono od prije 50 godina. Bez pristanka Muslimana, Bosnom se vladati ne moe. Znate kako su govorili stari Grci: sa ma em sve moete, osim jedne stvari - ne moete sjediti na njemu.
ito to postoje neke rezervne varijante koje se intimno prieljkuju. Govori se o jednoj varijanti koja je tu javno na stolu, a ispod stola se kriju druge karte, itd. Mi govorimo o Jugoslaviji, a dvije republike sa zapada imaju jasne elje da se osamostale. U Srbiji to ne kau, ali svakom ovjeku koji imalo politi ki misli, jasna je ideja: ako one odu, imat emo jednu malu Jugoslaviju i u njoj nam nita ne fali. Samo nama Bosancima to ne odgovara. Otuda nae stalno nastojanje da se na neki na in ta pukotina zalijepi i da se do e do nekog rjeenja.

ki prioritet mitna Boena?

Zapravo, ako postoji volja za dijalog o budu nosti Jugoslavije, a vjerovatno bi trebala, postojati, i s obzirom kako su neki analiti ari rekli - ka tastrofalan u inak esterice do sada - ta mislite, gdje i ko treba dalje voditi dijalog o budu nosti Jugoslavije?
- Nairne, mislim da vam je pretpostavka pogrena. Vi govorite o volji, a po svoj prilici, upravo ne postoji volja - nije postojala volja. Ja sam, naime, sa tom istom iluzijom po eo u januaru da razgovaram i jedva sam je se oslobodio. Poslije izvjesnog vremena sam shvatio da je upravo to problem. Ne postoji volja da do e do dogovora o nekakvoj jugoslavenskoj zajednici. Naime, Slovenci i Hrvati uvijek imali su vrlo jasnu rezervnu varijantu - potpuna samostalnost. Miloevi i drugi su imali rezervnu varijantu u jednoj maloj Jugoslaviji ili velikoj Srbiji, kako ho ete. Jedino nama, Bosancima, u obje varijante bilo je vrlo teko. Ho u kazati da su to objektivne teko e Bosne.

U igri je mnogo opaja. Definitivna je, maltene, stvar da e se Slovenija otajepiti. Postavlja se pitanje ostatka. Spominje se varijanta da bi, u tom slu aju, recimo, ktajine dobile status autonomije. Soliko je to realno?
-Ako je rije o nekim autonomijama u Hrvatskoj, koliko znam hrvatska razmiljanja, oni na to i ne pomiljaju. I mislim da se uop e ne e slo-

38

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

KE SLOBODE UG A BANSKOJ D
Umjesto islamske republike, traimo potpune vjerske slobode za sve, jednako za muslimane, kr ane i druge
edavno ste izjavili: Ako pukne Bosna, puknut e i Evropa? Sad je posrijedi Vaa sugestija predsjedniku Republike Turske Ozalu da se i BiH ukljua u Sonferendju islamskih zemalja, dr. Saradi navodi kako nemate ovlatenja svih clanova Predsjednitva BiH i sprskog naroda da 'govorite u njihovo ime.
-11i gospodin Karadi ne zna o kakvoj se organizaciji radi, ili zna, a vjeruje da javnost ne zna. Nije rije ni o kakvoj vjerskoj organizaciji ve o zna ajnoj regionalnoj organizaciji, koja okuplja muslimanske zemlje. To je vladina organizcija i ona je u tom pogledu potpuno jednaka onima kakve su Organizacija afri kog jedinstva ili Evropska zajednica. Naravno, nije tako bogata i utjecajna kao potonja. No, jeste iste vrste. Onaje istodobno, to gospodinu Karadi u vjerovatno nije poznato, kao cjelina i lanica UN. Sve njezine lanice prijateljski su naklonjene JuU pitanju je itav uzro no-posljedi ni lanac. Naime, pokuaj podjele BiH bi, sasvim sigurno, vodio u gradanski rat u koji bi, vrlo vjerovatno, bili uvaz eni Jugoslaveni i Balkan, a mogu e i Evropa. Spomenuo sam, dakle, samo prvu i posljednju kariku u lancu.

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

goslaviji. Nadalje, naa namjera nije u lanjenje, nego obra anje toj organizaciji. Ho emo upoznati ne samo zapadnu javnost s problemima u Jugoslaviji. I isto ni dio svijeta jednako treba znati to se kod nas radi. Ta univerzalna obavijetenost mora pridonijeti da se o uva mir u ovom dijelu svijeta. To je motiv naega eventualnog obra anja Konferenciji islamskih zemalja. Na Vau adresu upu uju se optube da eli te formirati islamsku dravu. - Optube je lahko iznositi. Niko, me utim, ne nudi nikakve dokaze za njih. Postoje suprotni. Mi smo vrlo jasno, u svim naim dokumentima, izjavili da elimo gra ansku republiku Bosnu i Hercegovinu. Tako se i ponaamo Prvi smo svezali one tri zastave. Naalost, jednu od njih su odvezali, ali ne s nae, ve s njihove strane. I u najnovijem dokumentu to smo ga nedavno donijeli na velikom skupu muslimanskih intelektualaca u Sarajevu, vrlo su jasno izraena naa opredjeljenja za gra ansku republiku. Vidite, oni nas guraju da stvaramo muslimansku republiku. Zar posljednje ideje o podjeli BiH ne uklju uju mogu nost da se od njezina ostatka stvori takva republika? Da nam je to cilj, mi bismo tu ponudu i prihvatili kao gotovu stvar. Mi to odbijamo i dalje inzistiramo na gra anskoj republici i znamo zato to inimo Umjesto islamske republike, traimo potpune vjerske slobode za sve, jednako za muslimane, kr ane i druge. Ihite li da je prekasno internacionalizrati muslimanskobonjacki problem? - Sada je pravo vrijeme. Prije bi to bila neka vrsta dramatizacije problema, jer se jo vjerovalo da Jugoslavija svoje probleme moe sama rjeavati. Ali sutra bi moglo biti kasno. Mislim da je sada pravi trenutak, jer kao to znate, sada se po elo otvoreno govoriti o podjeli Bosne i Hercegovine. ukalo se i prije, bilo je pri a, ali i demantija. to se ti e angairanja pameti i dobre volje izvana - u emu mi o igledno oskudijevamo - podsje am Vas da sam jo u januaru iznio tu ideju na jednom od onih predsjedni kih sastanaka. Prijedlog je bio do ekan na no. Govori se da je srpeki narod u BiH naoxuau, hrvatski djelomi no, amuslimanaki preputen-verbalnom ratu. - To je jedan ugao gledanja. U obra unu u BiH u nepovoljnozn polaaju su naoruani i nenaoruani. Svi e jednako platiti cijenu ludosti. Ipak, ako do e do sukoba, siguran sam da e najloije pro i oni koji ga i zapo nu, a to su upravo naoruani. Oni mogu dobiti bitku, ali ne mogu rat. Na kraju krajeva, demokracija ne moe izgubiti. To je zakon mjesta i vremena u kome se sve to zbiva. Srbi u BiH protive se suverentitetu i njihove republike?l - Protive se, zapravo, neki ljudi u SDS. Za ogroman broj gra ana suverenost je garancija mira u BiH, ali mir je trenutaeno roba na najve oj cijeni na ovim prostorima. Drim da se najve i dio srpskog naroda ne protivi integritetu i cjelovitosti Bosne i Hercegovine, Zato to ipak nekim ljudima smeta, prili no je jasno. Ovakva BiH s njezinim granicama u izravnom je i prirodnom sukobu s nekim planovima. Naime, ili e postojati velika Srbija, ili Bosna i Hercegovina. Obje ne mogu istodobno. Da bi Srbija bila velika, Bosna mora biti mala - ta ra unica veoma je jednostavna i logi na. I veoma opasna, jer za sobom povla i gubitak vitalnih prava velikog broja ljudi ovdje. Sada je BiH drava Muslimana, Srba i Hrvata. Ukoliko bi se stvarali planovi ovelikoj Srbiji, Srbi ne bi sutinski dobili nita, a Muslimani bi izgubili sve. Srbi bi, - To je za mene nova informacija. Znao sam za koncentraciju vojske na zapadnim granicama BiH. Jedno je sigurno, niko iz BiH ne ugroava zapadne granice Srbije. S tog stajalita, koncentracija vojske o kojoj govorite, ako je informacija ta na, potpuno je nepotrebna. Kako komentirate naredbu centrale. SDS BiH o stavljanju efektiva miliaje i teriborijabne obrane pod kapu JNA? - Blago je re i da je ona neuobi ajena. Ako je autenti na, ona govori o nedopustivoj sprezi stranke i Armije. Armija tu spregu demantira. Mi, naravno, te injenice provjeravamo i unosimo u nau memoriju ra une i prora une. Posljednjih dana bilo je odbijanja poslunosti u nekim rezervnim sastavima JNA., najveam dijelom, pripadnika muslimanskog naroda, te pokretanja krivi ne odgovomosti protiv njih. - To su loe vijesti i iz njih treba izvu i neke pouke. Nikako nije dobro za samu Armiju da bude vie voljena od jednog i manje od drugogo naroda. Ako je to slu aj, onda se Armija treba upitati zato je tako. U svakom odnosu Armija - narod, narod je u pravu. Tako je svugdje u civiliziranom svijetu. Armija se treba ravnati prema narodu, a ne obratno. Ina e, u e e nekih jugoslavenskih naroda pa i muslimanskog, u komandnom sastavu JNA je nedopustivo nisko. Na primjer, sva tri komandanta korpusa i komandant teritorijalne odbrane u BiH su visoki oficiri srpske narodnosti. Traili smo da Armija o tome povede ra una. Jer, narod to vidi iz toga izvla i zaklju ke prema svojim arinima, na to ima pravo. Mnogo je umemirenosd oko navoda izjave dr. Frauje Tudmana o diobi BiH izmedu Hrvatske i Srbije? - Da, irna ta izjava, ali i njen demanti. U svakom slu aju, ona djeluje otrjenjuju e i navodi na razmiljanja o razgovoru sa Srbima. Jer, ako e se neko dogovarati o Bosni, onda emo to biti mi, Imamo za to vie manevarskog prostora od drugih. Sa stanovita hrvatskog interesa, to je bila politi ki tetna izjava. Kako kamentirate brijunske (ne)sporazume? - Kad ve nita drugo nije moglo i Brionska je deklaracija predstavljala izvjestan rezultat. Ali, izgleda, vrlo ograni en. To kod nas ide vrlo teko, Moe se lahko dogoditi da sve ostane mrtvo slovo na papiru. Ovdje postoji neka navika jo od komunisti kog doba, da se ne morate ba mnogo drati onoga to ste napisali i potpisali. Ako nita drugo, moete ga na svoj na in tuma iti. Sjetite se naih ustava i nekih me unarodno potpisanih konvencija o ljudskim pravima. Pie,'ali samo naivni misle da je to i obaveza. 21. 7.1991.

Sada je pravo vrijeme za internacionaliziranje bonjakogproblema, jer, kao to znate, sada se po elo otvoreno govoriti o podjeli Bosne i Hercegovine U svakom odnosu Armija narod, narod je u pravu
opet, imali dravu kao to je i dan-danas imaju. Muslimani bi, me utim, izgubili dravu i postali nacionalna manjina. Stoga drim da je u pitanju nerazumna i nepravi na ideja koja se ne e mo i realizirati. Zato je ona pra ena itavim nizom mistifikacija i maskiranih poteza, a njena realizacija ide nekakvim zaobilaznim putevima, stvaranjem nekih nedefiniranih regija, krajina ili izmiljanjem ugroenosti srpskog naroda. A srpski narod u BiH nije ugroen, niti to moe biti u dravi koja je i njegova. Jer pripadnik srpskog naroda je predsjednik Skuptine BiH, otprilike, tre ina skuptinskog sastava je iz redova Srba, vie nego tre ina ministara je srpske narodnosti, u 35 do 40 posto op ina predsjednici su Srbi, itd. Zato bi neko ruio vlastitu dravu?

NEDOPUSTIVA SPREGA SOS-a I ARMIJE

Naglaena je prisutnost vojske na ajeveroisto nim granicama BiH, s njezine druge strane?

40

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

DRUGA STRANA SLOBODE

Mnogo ranije, u jednom lanku napisao sam da prihvatam slobodu sa svim njenim strahotama. Kao da sam slutio ovu njenu stranu stranu
d poslovi no mirne Bosne u poaljednjih nekoliko decenija, odnedavno imamo zemlju individualnih i kolektivnih strahova, prije svega, od toga ho e li takva Bosna uspjed izbjea nacionalnovjeisko krvoproli e. Kako to objanjavate?

cionalnih stranaka, kako se to danas pokuava prikazati. Za svega nekoliko mjeseci nije bilo mogu e stvoriti ovakvo stanje podijeljenosti, da ono ve nije postojalo. Ono je, najvjerovatnije, bilo zapreteno, nalazilo se pod nekim komunisti kim

Mnogo ranije, u jednom lanku napisao sam da prihvatam slobodu sa svim njenim strahotama. Kao da sam slutio ovu njenu stranu stranu. Ne povla im tu izjavu, i sad bih to isto rekao. U izboru izme u kasarne u kojoj vlada prisilni mir i red i slobodne zajednice sa rizikom sukoba - uvijek bih izabrao slobodnu zajednicu.

- Prije svega, Bosna je, hvala Bogu, jo uvijek mirna, i to predstvlja ugodno iznena enje, ne samo za nas ve i za javnost vani. Svi su o ekivali da e redoslijed sukoba, ako do njega do e, i i obrnutim redom, naprije u Bosni, pa u Hrvatskoj i, eventualno, u Sloveniji. Kao to vidite, dogodilo se druk ije. Strah koji spominjete, isto je jedno negativno osje anje, moe se upotrijebiti i na drugi na in, moe biti korisno. Na strahu je 40 godina po ivao mir u svijetu, uglavnom na strahu, a ne i na nekim pozitivnim osje anjima, naalost. Moda za mir u BiH moemo djelimi no zahvaliti i strahu, i ako je tako, treba ga u tom pogledu i koristiti. Bila bi to produktivna upotreba straha. Ho u da vjerujem da u o uvanju mira u Bosni u estvuju i neke pozitivne sile, recimo, neto malo razuma i mudrosti kod politi ara, i neto tradicionalnog osje anja kod obi nih ljudi da se moe ivjeti zajedno. To se u nekim naim sredinama snano osje a. U Sarajevu, na primjer, vidim - pomijean svijet, koji je veseo i koji ivi kao da se ba nita ne doga a, kao u nekoj vrsti blaenog neznanja. Me utim, stanje napetosti i u nekim dijelovima Bosne postoji. Ali, mislim da ono nije - ako ste na to aludirali - proizvod na-

poklopcem, i kad je poklopac kona no skinut, dolo je do izraaja ono to je bilo prigueno represijom - na djelu je, ispostavilo se, bio komunisti ki nesmisao za naciju i religiju. Sloboda je otkrila i onu svoju drugu stranu.

- Ono to e karakterizirati tre u Jugoslaviju - ako se ona ostvari - to je snaan uticaj Muslimana u njoj. To je jedan novi faktor, ne i jedini, koji e je razlikovati od ove Jugoslavije koja silazi sa historijske scene. Muslimani postaju politi ki narod. U pitanju je fenomen ubrzanog ili nasilnog sazrijevanja, to je pra euo krupnim problemima. Jer, to nije jedno postepeno, prirodno historijsko sazrijevanje. Muslimani moraju ubrzano pro i historijski put koji su drugi narodi prelazili 30 do 50 godina. U drugoj Jugoslaviji Crnogorci i Makedonci ve su bili prisutni, to se snano osje alo, nije bilo nikad sporno. Kod Muslimana je drugi slu aj. Oni su se pokuavali probiti u drugoj Jugoslaviji, ali u tome nisu uspjeli. A kad je rije o korijenima, tragovi ne vode ni do Hrvata ni do Srba, osim, moda, ako se ide u vrlo daleku prolost. 11fir u Bosni, sd e se utisak, mnogo vie zavi-

Za Bosnu je bitno i to to je Muslimanima negirana nadonalnost, o ekivalo se da se vrate sprskom i hrvatskom korijenu. ta e biti u tre oj Jugoslaviji, za koju se sve vrijeme zalaete? Naravno, ako je bude?

si od srpsho-mnsAmanat;ih nego od srpsko-brvatsldh odnosa, eto je paradoksalno, poto su u7a-

41

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAIVI

vadi matice bosanshih Hivata i Srba. Kako to tumaate, i na emu se zasniva o igledno strpljenje Muslimana bez koga bi, ani se, ve bilo guve u Bomi?
- Strpljivost muslimanskog naroda djelimi no poti e iz mentaliteta, ustvari, bogomilskoislamske tradicije, a dijelom i iz realne polti ke pozicije. Za razliku od nekih drugih, oni nemaju velikodravnih ambicija koje su u osnovi trenutnog sukoba u Jugoslaviji. Poto takvih ambicija Muslimani nemaju, niti ih mogu imati, i poto se sve njihove tenje nuno svode na normalan i prirodan zahtjev za o uvanje identiteta, oni ne mogu biti faktor sukoba, a mogli bi biti faktor posrednitva, medijator - i naravno, bili bi sretni ako bi u tome uspjeli. Podsjetio bih ovdje da sam u prvom intervjuu po izlasku iz zatvora (objavljen je u ljubljanskom Delu, jer ga niko drugi nije htio tampati) rekao da e biti zna ajna uloga muslimanskog naroda u stvaranju jedne nove ravnotee, jednog novog balansa u budu oj jugoslavenskoj zajednici. Taj intervju dao sam ta no prije dvije godine, i vjerujem da e vrijeme potvrditi da je ta procjena bila ta na.

fiticko rukovodstvo Muslimana u BiH (SDA, MBO) zato to ne postoji program koji bi obuhvado strateske interese Muslimana na nivou Jugoslavije, iako Postoji jedinstvu u narodu.
- Muslimanski narod, njegov najve i dio, ivi u BiH i identificira se s o uvanjem BiH, kao suverene drave - suverene koliko jesu ili budu i Hrvatska i Srbija - preko koje bi se mogao brinuti i za Muslimane izvan nje. Ne bih mogao re i da ne postoji politi ki program. Djelimi no je definiran u Programskoj deklaraciji SDA, s kojim se dobar dio muslimanskog naroda u Jugoslaviji identificirao.

lim razgovorima upozoravao sam zapadnu stranu, prvenstveno Tudmana, da svojim potezima objektivno oteava i hrvatsku i bh. poziciju. Povla enjem slovena kih i hrvatskih oficira i vojnika pomau da se JNA ubrzano pretvara u srpsku armiju. Ova okolnost potpuno remeti odnos snaga i stvara opasan debalans koji e onemogu iti bilo kakvo racionalno i demokratsko rjeenje. Osje aj mo i potiskuje osje aj za pravdu, prava i demokraciju.

la se dobija kad se toliko suverena Bosna smjesli u kontekst teritorge koju danas obuhvata
Jugdaviia? - Kau da je ponekad i ne injenje - politika. Naa je pozicija takva da nam odgovara skoro svako rjeenje koje istovremeno odgovara i Srbiji i Hrvatskoj uz, naravno, suverenu Bosnu i Hercegovinu.

U .juBoslavensiom prilikama prvi put se danas pojavljuje i ielamsld svijet kao faktor zainteresiran za o uvanje lugoslavge, to prate i bojazni, pa i dnevnapolitiare rezerve sadr"rane u sinta gmama homeinigevska Bosoa, islamsld funda mentalisti... Bez sumnje, zaslue pripada Vama i Islamskoj zajednici Jugoslavije. Sta to zna i za ra a7een.le.P;Boslavenske krize?
- Ono to stvarno postoji jest prisutna tenja muslimanskog naroda da o uva svoj identitet i dravu zajedni ku sa druga dva naroda. Sve drugo se izmilja. Uostalom, nama je nudena nekakva muslirnanska drava i mi smo to odbili.

MUSLIMANSKA STRPLJIVOST
Koje su glavne poluge unutar muslimanskog naroda pomo u kojih e odsko iti na poziciju o kojoj govorite?

- Postoji jedna elementarna injenica: nas je u BiH oko dva miliona, to je za jugoslavenske proporcije velika snaga. Ako tome dodamo okolnost da se uglavnom nalazimo u centralnom dijelu Jugoslavije, da imamo odre en pogled na na in rjeavanja krize - to snano uti e na stanje u BiH i Jugoslaviji i najvjerovatnije osuje uje izvjesne planove, odnosno, nalazi se kao prepreka i velikohrvatskim i velikosprskim ambicijama te tako djeluje kao faktor koji djelimi no smanjuje napetost Otuda i uporna nastojanja u posljednje vrijeme da se taj muslimanski faktor na neki na in neutralizira. Naa snaga nije, dakle, u nekoj visokoj politi koj svijesti i organiziranosti, jer je to narod koji tek izlazi na scenu, ali je na broj snaan adut i neto preko ega se lahko ne moe. Tu je i spomenuta politi ka filozofija u kojoj se, istina, vie zna ta se ne e nego ta se ho e, ali to veliko odbijanje sasvim je dobra i zdrava orijentacija. Kod Srba i Hrvata uvijek primje ujem dva programa: jedni su demokiatski, a drugi velikodravni, koji ve po definiciji nisu demokratski, a u nekim elementima su i faisti ki, da bi u svojim ekstremnim oblicima dobili otvoreno faisti ki i zavojeva ki vid.

Andri mi se veoma szri ao kao stilist, ali se nisam slagao sa njegarrim porukama. Odlian knjiermik, vrlo lo historiar
Bai;o su MBaevi i Thdman reagirali na Va e odbijanje islamske driavice?
- Ja ne znam njihove reakcije, ali znam da su se neki krugovi nali pomalo uhva eni na djelu, naime, uhva eni u lai. Jer, sve vrijeme su nam to spo itavali, a kada smo mi to odbili, ostali su bez teksta i bez svoje omfljene teme.

Bo vam je nudio?
Bili su to djelioci Bosne i Hercegovine, a djelioci su - zna se - Miloevi i Tudman. Is[ina nisu to bile direktne ponude, nego preutne. Mi smo tada jasno i nedvosmisleno odgovorili: ho emo gra ansku republiku BiH, jer, da se razumijemo, to je jedino realno i mogu e. Moda bismo mi pristali na takvu jednu ponudu, uostalom, ako Hrvati imaju svoju dravu, Srbi isto, zato je ne bi imali i Muslimani, ali - to ovdje nije realno. A politika je, kau, vjetina mogu ih stvari. Muslimanska drava u BiH ne ini mi se realnom, jer ne postoje kompaktne muslimanske oblasti, tako da bismo, u stvari, dobili samo jednu umanjenu Bosnu sa svim njenim problemima. Izmijeanost stanovnitva je skoro op a, za ta je Sarajevo dobar primjer.
,

NOBELOVA ZA DUHOVITOST
Me utim, procvat kartografskil aktivnasti ukazuje na destibsani ekstrem naaonatsti ih srpske i hzvalske pri emu nema januly simptoma da e se od toga dobrovoljno oduslatii. U emu vidite izlaz?
- Neko je duhovito rekao da bi onaj ko bi naao izlaz - zasluio Nobelovu nagradu. Hrvatska i srpska strana su se u svojim isklju ivostima toliko zaplele da se izlaz skoro ne vidi. Ipak, klju rata ili mira dri Miloevi . Rat se vodi na hrvatskom teritoriju, a osim jednog, pasivnog rjeenja koje se zove obustava vatre, za sada, izgleda, neto vie nije mogu no. U ovom momentu ne vidi se koji bi bio naredni korak. Takva apsurdna situacija rezultat je ekstreminih nacionalnih politika, miloevi evskih ili tu manovskih, svejedno U minu-

Sad je, medudm, tronacionalni koncept vla ati u BiH.

- Treba naglasiti da ne zagovaramo gra ansku republiku u smislu republike gra ana u kojoj bi moglo do i do majorizacije najja eg naroda, ve u tom smislu da ne emo ideoloku dravu, pa ni strogo nacionalnu dravu.

JUGOSLAVIJA JE NAPUTENA
U toluje internaaonabmdja Jupitanja + PriJe avega, na evropskom Planu, ukl,u uju ae insritxije EZ ifi HEBS, ne samo zbog nas nego i zbog aebe. Svaki jo8oslavensiat Problem je evrapsti. AmerBCa je, Prge svega preko Evrope, uk>ju ena, dakle, ne d'ur.klno, ro nije za pozdravjanje, ana e morati biti aktivnija. U tom kantelistu pitamo se: zato ne i muslimanski svijet?
- To je prijateljski svijet sa kojim je Jugoslavi-

Na izborima u Bosni (kad je o Muatimanima rije , to vai i za druge), vebld zna aj u njihoeom opredjeljivan.N odigralaje i Islamska zajednica. S dnuge strane, reis krittkuje - izmedu oetall - po-

42

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

ja bila povezana u pokretu nesvrstanosti kroz duge godine, a postoje i snane politi ke i ekonomske veze i interesi. Ako Srbija ho e da bude velika, Bosna mora biti mala, pa neki beogradski krugovi imaju jasan interes da evropskom svijetu pokazuje na Bosnu i tvrde kako se tu stvara nukleus jedne islamske republike i da to treba to prije ugasiti. Naravno, to se izmilja kao to je izmiljeno da je na Kosovu na djelu islamski fundamentalisti ki bastion i sli ne besmislice u koje niko razuman ne vjeruje.
,

haosu.,, Koliko su Muslimani u Bosni privleni islamu?

- To to pie Ajanovi je lijepo napisano, ali nije ta no i to nije prvi slu aj da su lijepa pisanja istovremeno i neta na. Andri mi se veoma svidao kao stilist, ali se nisam slagao sa njegovim porukama. Odli an knjievnik, vrlo lo histori ar. I potpune neistine znao je avolski lijepo kazati. Muslimanski narod se ne ponaa beslovesno, naprotiv, ponaa se vrlo razumno, osim ako je razumno ponaanje u trenutku kad se svi drugi nerazumno ponaaju - beslovesno. Kad u ete u jednu pivnicu u kojoj su se svi napili, trijezan ovjek osje a se neprijatno i- glupo. Mislim da je muslimanski narod relativno religiozan narod u jugo-

Srbya i Hrvatska, doveo je do lavine koja najavljuje pok+uaj Vae eliminacije, i kao Predsjednika Predsjednitva BiH, i kao muslimanskog lidera. Da fi je uz Vas stranka koju vodite i muslimanski narod? - to se ti e mog uldanjanja s politi ke scene,
znate, mogu jedino umrijeti ili da me narod ukloni. S ozbirom na moje godine - smrt nije daleko, a to se ti e drugoga - nikad se nisam osje ao ja i.

Slovenija je bezmalo otcgepljena, u Hiva tskoj se forsira razdruivanje, Srbija se pomirila s krnjom Jugoslavijom, u Makedoniji se priprema referendum-razdruivanje, Bosna je u institucionalnoj blokadi... U emu je uporite Vae javne (samo?) uvjerenosti da nijedna od jugoslavenskih republika, u stvari, ne namjerava od'a iz JuSoslaviie?
- Sugerirate mi uvjerenje koje, zapravo, nemamo. Ako je rije o namjerama, vjerujem, naprotiv, da onu raniju Jugoslaviju svi ele napustiti kao da je ve nisu napustili. Ali sam isto tako uvjeren da izvjesne, ne male, anse ima jedna jugoslavenska zajednica, zasnovana na potpuno novim na elima. Motivi bi mogli biti potpuno razli iti. Slovenija ima o igledan ekonomski interes, za Hrvatsku bi ta zajednica mogla zna iti racionalno politi ko rjeenje srpskog pitanja, a za Makedoniju izlaz iz neprijatnog osje anja potpune usamljenosti usred ne ba naro ito naklonjena okruenja. Motivi BiH su viestruki, a Srbija i Crna Gora ponudu takve zajednice, jednostavno, ne bi mogle odbiti. Ponekad mi se ini da bi Bosna i Hercegovina trebala definirati principe te budu e jugoslavenske zajednice i pozvati, prije svega, Srbiju i Hrvatsku, a zatim i sve ostale, da joj se pridrue. injenica da ne spada u >jake republike, bila bi u ovom slu aju njezina prednost.

Dakle, nema ni govora da odustanete od tog stave? - Mislim da je to jedna od konstanti i jasna je
poput matematike. Ne mogu sad zamisliti okoInosti pod kojim bismo se prildonili samo jednoj strani, jer bismo automatski doveli u pitanje na najvii interes, a to je Bosna i Hercegovina. udno je da to kreatorima sporazuma nije jasno. Oni, valjda, procjenjuju da je Miloevi pobjednik i da mu se treba prildoniti, ja, li no, ne vidim stvari tako. Mislim da je u politici Miloevi a snaan element sile, na emu se ne moe graditi jedna trajna politika. Na koncu, pobijedit e volja naroda i u tom pogledu sam fanatik: vjerujem da demokracija izgubiti ne moe.

Da fi koncept organizacije BiH, s politikama kakve stt-anke na vlasti vode, moe sa uvati unuttanji mir u Bosni?
- Nemam izbora, stranke, ta god mislili o njima, ne moemo promijeniti. One uivaju povjerenje najve eg dijela svoga naroda. Izgledi za mirnu BiH postoje u mjeri u kojoj dvije stranke koje imaju centre van BiH - budu vodile nezavisnu politiku. Radi se o nekoj obrnutoj proporciji. Izgledi za mir u BiH su utoliko ve i to je uticaj tih centara izvan BiH manji Sa druge strane, jedan od simptoma otrijenjenja je i trajanje mirovnih pokreta, ija je domovina uglavnom Bosna. Ni u Hrvatskoj ni u Srbiji ljudi nisu oduevljeni odlaskom na frontove. Jedino za ta vrijedi ivot dati - to je sloboda, a o njoj se ovdje ne radi, barem je to jasno. Uvjeren sam da ovo to se dogodilo u Hrvatskoj nije ni iji uspjeh, iako to neki prikazuju kao pobjedu. U prljavom ratu nema pobjednika. U pitanju je poraz Ijudstva i ojstva, a taj poraz apsolutno otrenjuju e djeluje i u Hrvatskoj, i u Srbiji, i u Bosni.

Sad se govori o Muslimanima, ima razlika pa i medu njima. Recimo, M'idhat Ajanovi pie - da jedino jo Muslimmi kli u 11tu, jer je on jedini balkanski diktator koji je svoju ljubav i minju ra onomjenao rasporedivao. Tvrdi da su Mnvfimani bez politt kog programa i nacionalne samosvigesd, ponaaju se beslovesno u pofittclom jugoo-

slavenskim relacijama, religiozniji je, recimo, od pravoslavnog i katoli kog. To je moj utisak, a neka socioloka istraivanja to potvr uju. A vjera je posigurno uticala na formiranje nacionalne svijesti kod muslimanskog naroda, barem u istoj mjeri u kojoj je pravoslavlje uticalo na stvaranje srpske i katoli anstvo na stvaranje hrvatske nacionalne svijesti. Prije sto-dvjesta godina ovdje nije bilo Srba i Hrvata, ve su bili pravoslavci i katolici... Muslimanski narod je kasnio zbog jednog fenomena bez presedana: masovnog iseljavanja najkvalitetnijeg elementa muslimanskog naroda. Talasi iseljavanja su bili 1878., 1908., 1918., izme u dva rata i poslije rata, i ja se ponekad pitam, kako smo nakon svega toga opstali. Jer, otilo je sve to je valjalo, to je imalo neke snage.

Sporazum ZulGkarpai Saradi M'ilosevi , na koji ste izjavili da e Bosna >xiti tamo gdje su

16. 8.1991

43

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

svoJ ZIVOT
ospodine Predsjedni e, politikom se bavite bezmalo cijeli ivot, a ba vila se i politika Vama. Jednom ste kazali da stari ljudi bolje razumiju politiku i da je to posao za njih. ta to bitno bolje stari znaju, a mladi ne u ovome zanatu?

ODB19 BIH PONOVITI

duha i ivotnog iskustva koji jo kako-tako spaavaju mir?
- Vjerujem da je tako, mada se, iskreno da vam kaem, osje am preslab da odgovorim na jedno takvo sloeno pitanje. Mislim da u i umrijeti, a da ne u mo i objasniti sebi tu tajnu koja se ge teko e vrlo brzo savladala. Mislim, naravno na ove ekonomske probleme. Mi smo individualci. Ne volimo biti vojnici i inovnici, privatna inicijativa i slobodno trite nam odgovara.

ovjek moe i na robiji biti vrlo sretan a na vlasti vrlo nesretan

- Ve ina dravnika kojima sam se divio bili su ljudi u poodmaklim godinama. Ja iz toga izvla im zaklju ak, da li pogrean, ne znam, da je to ipak vjetina koja se sti e iskustvom. Naime, ne postoji neki fakultet na kojem se ta vjetina u i. To je, vjerojatno, neki rezultat, neki zbir ivotnih pritisaka, tegoba i radosti, vie tegoba. A iskustva su, obi no i, naalost, neprijatna. Nadalje, potrebna je smirenost, koja dolazi sa godinama, a da bi se uspjeno rjeavali politi ki poslovi, da se ne bi ulijetalo u sumnjive situacije. Stariji ljudi postaju, ina e, relativisti u svemu, ponekad i cinici, ali to pomae da se realnije gledaju stvari. Samo najbolji me u njima postaju realisti, a to je ve visok domet i, moda, najvaniji kvalitet u politici.

Turci su ovdje bili 400 godina. Mislim da su samo ivjeli u iluziji da vladaju Bosnom
zove Bosna! To je pitanje za sociologe, histori are, psihologe. Mislim da je moj ivot prekratak da to spoznam, osim da konstatiram da ta tajna postoji i da sa potovanjem odutimo pred tom tajnom. Pogotovu, ako uprkos svim ovim iskuenjima Bosna sa uva mir. - Da, tada smo sa uvali sve i tada emo, najjerovatnije, sve drugo relativno brzo popraviti i posti i. Siguran sam da bi tada ova zemlja, ohrabrena ovom borbom za mir i prekaljena u toj borbi, poto bi sa due skinula taj teret, mnoge dru-

Onda smo sa uvali sve?

BOSNA JE VELIKA TAJNA

Mislite li da je to posebno vano u Bosni i posebno u ovoj situaciji?
- Svakako. Bosna je jedna vrlo komplicirana zemlja. Ako malo bolje promislim, zaklju io bih da njome nikad niko nije uspio vladati; uvijek mu se to samo inilo. Turci su ovdje bili 400 godina. Mislim da su samo ivjeli u iluziji da vladaju Bosnom. Preko Bosne se etala ona linija dodira ili trenja dvije kulture, dvije religije, dva svijeta. Ovaj narod ovdje ima posebno historijsko iskustvo i danas je pred velikim ispitom: rat ili mir! Taj ispit traje i zasad se polae s uspjehom. Takav utisak imaju i stranci. Neki dan sam se susreo sa ovim evropskim posmatra ima, koji su ovih dana bili na boi nim proslavama po crkvama. Vele da je to za njih bio izvanredan doivljaj, jer, kako kau, uprkos tome to se okolo puca, ovdje se osje a jedna smirenost i oni u tome nalaze neki tra ak nade za Bosnu i Hercegovinu.

- Ne bojim se, jer se ne osje am osobitno sretan. Vie to sve osje am kao veliki i teki teret. U trenucima velike radosti ovjek ima neki spontani strah da mu sre a ne pobjegne, da se ne raspline, negdje ili da se ne probudi iz nekog lijepa sna. Ne volim mnogo razmiljati o vlastitom ivotu, i ne bavim se time, ali poto ste mi postavili to pitanje, re i u vam: ovjek moe i na robiji biti vrlo sretan, a na vlasti vrlo nesretan. Na primjer, sje am se svoje radosti u zatvoru kad bi mi uru ili pismo moje djece. Sve je unutra, u dui, a ne vani, u prilikama. Kada bih mogao birati, ne bih izabrao svoj ivot. Ali ne moemo birati, ni vi ni ja. Ja sam, naravno, zahvalan Bogu za svoj ivot,

Za nepune dvije godine otkako ste aktivno na politickoj sceni, osnovali ste nacionalnu stranku, dobili izbore, formirali vlast, stali na njeno elo, obnovili mandat i u Stranci i u vlasti. Prisustvovali ste slomu komunizma, prisustvujete raspadu Jugoslavije i stvaranju nezavisne drave BiH. Bojite fi se, moda, ove gustine sticaja historijskih okolnosti u Vau korist3

Ihite li da je to dio fenomena bosanskog

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

ali kada bi mi bilo ponu eno da ga ponovim, odbio bih ponudu.

Da li u strana ldm razgovorima, koji se nastavljaju, postoji ta ka gdje postoji neka saglasnost oko statusa Bosne?
- Postoji samo saglasnost da se ne e primijeniti sila, da niko ne e nikome nametati rjeenje.

To je velika saglasnoat?

- Da, vana saglasnost, ako nije samo verbalna i ako svi pod tim podrazumijevamo istu stvar. Jer ja pod re enim podrazumijevam ne samo odricanje od upotrebe sile nego i uzdravanje od jednostranih akata.

Druge vrste sile?

- Jednostrani akti su, svakako, jedna vrsta prisiljavanja. Ina e, svi drugi stavovi su o igledno razli iti: oni vide BiH kao federalnu jedinicu u saveznoj jedinicu u saveznoj dravi Jugoslaviji, a mi ho emo samostalnu i integralnu BiH, koja bi bila u jednakom odnosu prema Srbiji i prema Hrvatskoj. Jednako daleko i jednako blizu. Bosni odgovara ak i federativna drava u kojoj bi bila i Srbija i Hrvatska. Dakle, svako rjeenje na koje bi stavili potpis i Hrvati i Srbi, odgovaralo bi i Bonjacima u BiH. Ta teorija ekvidistancije je za BiH neka vrsta prinudnog zakona, Ina e, rekli smo da se pregovarati moe o svemu, pod uvjetom da se potuju dvije stvari integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine.

DEMOKRACIJA PO IVA NA NEPOVJERENJU

U kontekstu Vaseg odgovora, ta znaa prija va Bosne na nage aj o priznavanju nezavisnosti?
- To je, prije svega, odgovor da mi ne emo ostati u krnjoj Jugoslaviji. Bili smo se nali u dilemi: iG nezavisna BiH ili ostanak u velikoj Srbiji. Ovo je vie na odgovor da neto ne emo, nego da neto ho emo. Jednostavno, morali smo u initi izbor; za trenutak nas niko nije pitao.

Jedna od Vaih omiljenih re enica na raznim nastupimaje -kad bi dok do referenduma gradana, do ega, moda, moe do i, da bi 80 do 90 posto gra&wa glasalo .za., pivo je bilo oko suverenosti, a sada i oko nezavisnosti. Na osnovu ega izvodite tu ra unicu, pored injenice da su svi Srbi izas^i na svoj plebiscit?

-Ja ne znam koliko je Srba izalo na plebiscit. Ja sam se nau io u toku mu nog perioda - ne samo u Jugoslaviji nego posmatraju i sli ne slu ajeve u Albaniji, Poljskoj, Rusiji itd. - da nikakvim jednostrana kim izborima ne vjerujem. Njihov rezultat je obi no 99,9 posto. Ove stvari tako se ne rade. Jednom demokratskom svijetu i shvatanju, ta praksa je potpuno strana. Demokracija po iva na nepovjerenju, kao knjigovodstvo. Prema tome, izbori ili referendumi moraju biti povjerljivl, tj. provoditi se pod kontrolom. Ne mogu isti ljudi za-

kazivati izbore i brojati glasove. emu to vodi. To je sutina, a ni formalna strana spomenutog plebiscita nije u redu. Plebiscit ili referendum zakazuje samo skuptina BiH i ne moe se odnositi na samo jednu etni ku skupinu. Naravno, ako se ho emo drati Ustava. A ho emo li? Procjene o tome da bi ve ina gra ana BiH na jednom hipoteti kom referendumu glasala za suverenu, kako sam rekao, zasnovana na procjeni ovdanjih prilika, odnosno na procjeni interesa gra ana BiH. Prije svega, vjerujem da Srbi shvataju da bi u BiH imali bolji poloaj nego u velikoj Srbiji. Ako interes u politici neto zna i, a zna i veoma mnogo, onda sam, tako er, sigu-

ran da se jedan veliki broj Srba ne bi odlu io za opciju koja vodi u neku dugotrajnu konfrontaciju. Vidite, danas nema nikakva na ina da se na zadovoljavaju i na in za sva tri naroda podijeli Bosnu i Hercegovinu. U bilo kojoj varijanti dva druga naroda, zavisno od kombinacije, ostala bi u poloaju nacionalne manjine. Tako bi se veliki broj Srba, Hrvata i Muslimana preko no i nali u poloaju nacionalne manjine. Na primjer, Srbi u Sarajevu, Zenici, Doboju, postali bi nacionalna manjima, a sada su ravnopravan narod. to e im ta sre a?

Imali ste susret s armijskim vrhom. Snja je sadiina rijea iz saop enja da Armija silom ne-

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

e nametati politicka rjeenja i da e sprijeati irenje eventualnih medunadonalnih sukoba1 Re enica zvu i optimisti ki, ali ta je njena stvarna sadiina i koja garandja ixa toga stoji? U istoj, garanciji nema. Svako sam sebi treba neto garantirati. Ipak, mislim da to odricanje od upotrebe sile nije gola fraza bez sadraja. Jednostavno, vjerujem da je Armija procijenila da se silom nita ne moe u initi. Mislim da je iz iskustva u Hrvatskoj izvukla te pouke. Svi smo mi izvukli pouke iz ove tragedije: i sprski narod, i hrvatski narod, i oba vodstva, i ekstremni elementi i oni umjereniji, svako za sebe. I Armija je izvukla zaklju ke. Jedan od tih zaklju aka je da se protiv volje naroda nita ne moe u initi. Koliko se Armiji moe vjerovati? - U politici se nikome ne vjeruje na rije , niti to od vas neko o ekuje. Dakle, treba ekati i vidjeti.

- Da, saop enje je bilo dosta turo. Nije spomenuto to da je Armija pokrenula pitanje regruta i rezervista Kazali smo da nema problema pod uvjetom da rat prestane. Dok rat traje, mi ostajemo vrsto na stanovitu da nema slanja momaka u vojsku, niti kao regruta niti kao rezervista. To sam vrlo jasno rekao. Tako er sam rekao da mi ne poznajemo odluke krnjeg Kosti eva predsjednitva. Naravno, tu je svako ostao pri svome. To nije spomenuto iako, razumije se, ta se tema nije mogla izbje i. Bilo je jo govora o namjenskoj industriji. Zaklju eno je da e se rjeenja za taj problem traiti putem zajedni kih mjeovitih komisija, ime je Armija priznala kompetencije Vlade o tom pitanju... Sve u svemu, jedna remi pozicija.

Moete li neto re i o emu se jo razgovaralo a da nije u saoptenju nazna eno ni izmedu redaka?

skoro sam siguran da je to odluka nekih lokalnih ljudi. Ali, upravo u tome lei opasnost i to bbjanjava zato se dogovoreni prekidi vatre ne potuju. Sli na autonomnost vojnih komandanata postoji na drugoj strani.

Vi ste u kongresaom referatu garantuali Armiji o uvanje ste enih praa - pla e, penzije, stanove itd. Da li je ualijedio neki armijski komentar i da li iza Vaih rije i stoji neki konkretan plan, odnosno, konkretna para ili neld program koji bi to potkrijepio. Pri a se da je EZ spremna odrijeiti kesu zbog pacafikacije Armije u BiH. Da li je to ta no2
-

Vjerujete li u dogovor sa Armijom? Da li e, na neki naan, ostati neuitalni posmatra raspleta krize u Bosni? Ili da e, na neki na in, biti paci6zirana i ostati u Bosni2

uo sam za te ideje. To su, me utim, pri e bez osnova, to nikako ne zna i da jednog dana EZ ne bi za rjeavanje problema, pred kojima bi se nali, ila sa nekom finansijskom pomo i. A kada spominjemo ste ena prava, ho emo kazati da nemamo namjeru i i u konfrontaciju s Armijom. Ne emo im dati dodatni motiv da se ovdje bore. Ako je rije o egzistencijalnim pitanjima, a jeste rije o tome, bez obzira na to to to Armija ne piihvata, potrebno je dati im jasan odgovor. U Armiji kau da se oni ne bore ovdje za sebe. Medutim, ja li no mislim da je ljudski da se bore i za sebe jer, na koncu, i oni...

Danas nema nikakva na ina da se na zadovo javaju i na in za sva tri naroda podijeli Bosna i Hercegovina
- Teko je sa sigurno u predvidjeti ponaanje Armije; jer je u njoj samoj u toku proces preispitivanja i promjena. Me u vojnicima ima radikalnih ljudi i realista, pa zatim dogmata, to je prirodno. Jer, Armija je prola sad kroz ovo, za nju, bolno iskustvo raspada Jugoslavije. To nisu svi podjednako doivjeli - neko je to privhatio sa vie ralizma, neko sa manje. Uvijek ostaju posljednji Mohikanci koji brane neto. U svakom slu aju, ovo to se dogodilo i to je doivjela Armija, posebno u posljednjin godinu dana, imalo je snanog uticaja na stavove ljudi u Armiji i na njeno ponaanje. Armija je prola kroz vrlo teku dramu. - Naravno. Za tu dramu ona nije, niti je mogla biti pripremljena. Kako je bilo donijeti odluku o povla enju iz Slovenije, nakon 40 godina u enja da se treba braniti Jugoslavija. To je dramati rio iskustvo za Armiju. Zatim, gradanski rat. Ona se spremala zemlju braniti od nekih vanjskih neprijatelja. Ispostavilo se da treba pucati u vlastiti narod... i to je u inila. U inilo se i mnogo nerazumnih postupaka. Oni to znaju. Nisu, npr. svi su bili saglasni sa bombardiranjem Dubrovnika - to sam siguran. Ja sam uvjeren da Kadijevi nije naredio bombardiranje Dubrovnika. Nisam ga pitao, ali

Za Vas kau, naravno ne svi, da ste politi ar neobi ne luadnosti i gipke pameti. Znate osjetiti odakle dolazi opasnost, znate se nageti pred tom opasnos u na onu stranu koja spaava glavu. I opet se vratiti u prvobitni poloaj. Sau jo da ste miljenik Evropske zajednice i da Vam E'vropa, koja upravlja sudbinom Jugoslavije, unaprijed saop ava svoje poteze. esto od Vas prvo ujemo to e nam se dogoditl. Recimo, Vi ste jedini i prvi od svih naih lidera kazali da je u Evropi odlu eno da se nad Jugoslavijom provede proces disolucije a ne sukcesije, dakle da niko nema pravo da pojedina no ili s nekim u tandemu naslijedi prava i suverenitet avnojske Jugoslaavije, ve svih est njenih diava imaju pravo na njenu ostavtinu.
Volio bih da je tako kako kaete, ali nisam siguran, 0 ovjeku koji radi posao koji ja sada radim - prerano je suditi, naro ito ako je rije o pohvalama i komplimentima. Treba pri ekati dok umremo, jer dok je ovjek iv, uvijek moe zabrljati i upropastiti sve to je uradio. A to se ti e drugog dijela Vaeg pitanja, sve procjene - i one ta ne i one pogrene - jesu moje. Nemam nikakve posebne izvore informacija. Niko mi nita unaprijed ne kae. Naravno, imam mnogo kontakata i razgovora i to pomae da prognoza bude ta nija. A to god su akteri, ije ponaanje procjenjuje, ve i i ozbiljniji, prognoza je sigurnija, jer u njihovom ponaanju ima vie racionalnosti, a manje proizvoljnosti i hira.
-

BOSNA E BITI NEZAVISNA

ARMIJA TRAI SVOJU ORAVU

- Naravno. Oni imaju egzistencijalne probleme; ti problemi su realnost. to se ti e BiH, ona e prema svojim vojnicima iz BiH postupiti na isti na in kao prema svim ostalim drugim radnicima koji su tu radili i odradili neki posao,

O ekujete li da e Bosaa pro i na nage aju za nezavisnost?

-

Neo ekivanu?

Ho e fi Bosna biti mirna poslije toga?

-

Mislim da ho e.

Soliko je realno provodljiv zaklju ak o razoru7anju paravojnih formaaja? Taj se zaklju ak ponavlja u nekoliko navrata.
- Da, ponavlja se od februara ove godine. Kao to znate, razoruanje paravojnih jedinica nigdje nije uspjelo. Moda bi bilo bolje da jeste. - Armija je traila da se ta re enica stavi u saop enje. Mi je, naravno, nismo mogli odbiti bez obzira to o igledno pod tim nazivom svi ne podrazumijevamo iste stvari.

Ho ete li prokomentirati engi evu izjavu u Turskoj, koji je, prema agendjskoj interpretaaji, traio pomo u alu aju izbijanja sukoba u Bosni, jer se radi o istom entiacom porijeklu Muslimana i 1uraka?
- Ne vjerujem daje takvu izjavu dao, a ako jest, izjava nije neoprezna nego neta na. Mi i Turci dijelimo istu vjeru, ali ne i isto etni ko porijeklo.

Odgovor je isti: dakle, mislim da ho e,

Ono podrazumijeva rat, na neki naan.

Citiramo prema agenajakim navodima.

- Uzmite to sa rezervom. engi mi je govorio da su mnoge njegove izjave u Turskoj ovamo stigle u preradenom stanju .

12. 1. 1992.

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

BORBA DUHA I MATERIJE

Mi smo gotovo eksperimentalno dokazali da se rat u Bosni i Hercegovini nije mogao izbje i. Uspijevali smo ga samo odgoditi za odre eno zn-ijeme. Pokazalo se da je rat pomno isplaniran za slu aj da se mi odlu imo za slobodu
redsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi ve dva tjedna boravi u Mostaru, gradu za koji se ne samo zbog te injenice moe re i da je privremeni glavni grad Republike BiH. Predsjednik Izetbegovi iz Mostara svakodnevno poduzima duga putovanja po slobodnom i oslobodenom teritoriju BiH. U nekoliko navrata putovao je do Zenice, Travnika, Tuzle, Bugojna, ak i do Grada ca, gdje je esto bio - kako se to kae na prvim borbenim linijama, unato podmaklim godinama. Sude i po kilometrai koja se mjeri tisu ama kilometara, slobodni teritoriji BiH po kojima se gaze etni ke izme i nije tako mali kao to se ini ili je bar svakim danom sve ve i. Izme u molbi i ponuda velikog broja listova, TV i radijskih postaja iz inozemstva, gospodin Izetbegovi je pristao da, kako je rekao s velikim zadovoljstvom, dade intervju Slobodnoj Dalmaciji.

je teko, ide zima. Sve u svemu, ovo je teko odmjeravanje snaga - psihi kih i fizi kih, moralnih i tehni kih. Neki vie filozofski ili pjesni ki raspoloeni, vole kazati da je ovo sukob duha i materije, i to je istina. Pobijedit e duh. Mi smo jo uvijek slabi, oni su jo uvijek jaki. Ali mi smo svaki dan sve ja i, a oni svaki dan sve slabiji. Pa ra unajte. Vi esto govorite da je BiH dobila polidazu

i globalno osu ena. Ne vjerujem da se moe spasiti topovima.

TO NIJE NA RAT
Da se vratimo na po etak rata: da li se rat uop e mogao izbjea i jeste li o ekivali ovakvu brutalnost, posebno prema civilima?
- ine i sve, doslovno ba sve, a Vi ete se sjetiti naih najrazli itijih inicijativa, spremnost na razgovor i kompromise, mi smo gotovo eksperimentalno dokazali da se rat u BiH nije mogao izbje i. Uspijevali smo ga samo odgoditi za odredeno vrijeme. Pokazalo se da je rat pomno isplaniran za slu aj da se mi odlu imo za slobodu. Pa i da smo se odlu ili za kapitulaciju, vjerujem da nas rat ne bi mimoiao. Mobilizirali bi nas i uputili na frontove da ginemo za veliku Srbiju. Ovako se bar borimo i stradamo za svoju domovinu.

bitku i da e dobiti i vojnu bithu protiv agresora. Boliko je BiH daleko od toga, a koliko su emici blizu da ve doivljeni politiad poraz zape ate i vojnim slomom?

Da Vas najprije pitam za Vae mialjenje o na ,lvamJem: kakvaje tsenuta na situacija na ratitu; moe li uop e do i u pitanje BiH kao drava, na na in da doivi totalni vojni poraz?

- Oni su - znate ko su oni - vjerovali u jednu vrstu blizkriega u BiH. Nadali su se pokoriti zemlju u roku od osam do deset dana. Ispo etka je tako i ilo, ali se naa odbrana sve vie konsolidirala, a njihov tempo u istoj mjeri usporavao. Sada vlada neka vrsta balansa, uspjeli su okupirati oko 55 posto, a ne 70 posto teritorija. Ali, na naoj, manjoj polovici, ivi vie od polovice stanovnitva BiH, a to je njezin razvijeniji dio. To su doline Bosne i Neretve. Sve ve i gradovi, osim Banje Luke, u naim su rukama. Istina, neki su u opsadi, ali etnici ne mogu u i. Na Grada ac kidiu ve sedam mjeseci kombinirano - artiljerijom, tenkovima, avijacijom i pjeadijom, i postepeno - lome zube. Teko jest, ide zima, ali i njima

Ra unao sam na rat, na genocid ne. Najkra e, zaprepaten sam, zaprepaten je i svijet, a znam da su zaprepateni i mnogi Srbi zlo inima koje ine njihovi sunarodnjaci
- Mislim da sam djelomi no odgovorio na to pitanje, uzdravaju i se od vrste prognoze. Ipak, obratio bih panju na taj odnos, neki bi to nazvali dijalekti nim odnosom izme u politi ke i vojne pobjede. Ako imate politi ku pobjedu, vi ete vjerovatno imati i vojnu. Obrnuti odnos je takoder mogu , iako manje vjerovatan, a i gotovo je nemogu e politi ki poraz spasiti ili nadoknaditi vojnom nadmo i. Sjetite se Amerikanaca u Vijetnamu: nikakvi novi vojni efekti nisu mogli spasiti stvar koja je politi ki ve od po etka bila izgubljena. Velikosrpska ideologija, zasnovana na genocidu i etni kom i enju, politi ki je poraena

eato Vam se prigovara, naro ito u HivatBkoj, na izjavi: Ovo nije na rat Tvrdi se da ste tada distancirali od Iitvara na koje je nasrnula JNA i da ste Boalake i sve ljude u BiH pozvali da okrenu glavu. Sto ste, zapraw, tada rekli i mislili?
- Da, to je tipi an primjer manipulacije izjavom istrgnutom iz konteksta. Ustvari, negdje prolog ljeta, u jeku rata u Hrvatskoj, izaao sam na Sarajevsku televiziju i pozvao bosanske momke da odbiju i i na regrutaciju i u rezervu. To nije na rat, rekao sam, i od vas niko ne moe traiti da uzimate oruje i i ubijate nevine gra ane u Hrvatskoj. Tada su mi u hrvatskoj aplaudirali, a u JNA - to se danas zna - razmatrali su plan moga uklanjanja i hapenja. Izme u 40 i 50 hiljada ljudi iz BiH nije otilo na hrvatska ratita. Sto bi bilo da su otili? Danas, kad im zatreba, navode sa-

49

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

mo jedan dio izjave i daju joj izvrnuti smisao. Neko je rekao da se metodom istrgnutih citata moe dokazati da je Biblija, zapravo, ateisti ka knjiga. vre etni ko i enje nesrpskog stanovnitva, rue gradove i unitavaju kulturna dobra itd. Hrvatska priznaje BiH, prima nae izbjeglice i u granicama mogu nosti podrava nau borbu protiv agresora. To su injenice. Zaklju ak se name e sam po sebi.

Bili ste ssjedokom tih dana: jesu li mjesedma pred rat predshavnia Slovenije, Havatgke, BiH, Makedonije i Sosova uop e razgovarali o neldm modalitetima zajednicke obrane od velikosrpskog ekspanizionizma ili se svatko brinuo da sa uva svoju glavu? U svijetu su esto, to se odnosa prema BiH ti e, izjedna avaju, i u krivnji i u namjeiama, Hivatska sa Srbijom, Hrvati sa Srbima. Soliho su te ocjene i miljenja utemeljeni, je li uop e mogu e takvo izjedna avanje?
- Nema potrebe da se lae: i u Hrvatskoj postoje ljudi koji bi rado uzeli jedan komad Bosne, ali tu po inje i prestaje svaka sli nost sa Srbijom i Srbima. Srbija i jedan dio Srba u Bosni negiraju BiH kao dravu, vode protiv nje istrebljiva ki rat, - Bilo je takvih ideja, ali do razgovora te vrste, koliko znam, nikad nije dolo.

trate li da to predstavnici Havata i Bonjaka, odnosno vode e stranke tih naroda, mogu tu vlastzajednicki konstruirati i pod'y'eliti odgovornost, bez obzita na stavove opozicije koja se tome dosad protivila?
Mislim da mogu i trebaju. Ne bi mi u toj vlasti smetali ni predstavnici Srba koji su lojalni ideji Bosne i Hercegovine. Bosnu trebaju ure ivati oni koji se za nju bore. U bonja ko-hrvatskim op inama treba formirati ratna predsjednitva. Ona nigdje ne trebaju biti ni samo muslimanska ni samo hrvatska.
-

Da li se zajedni" r1ra obrana BiH, Mrvlimana i Hivata mogla stvoriti i prije kako bi se izbjeglo da se to radi u jeku najeah bitaka, kao, na paimjer, za Bosanski Brod i Jajce?

Ako imate politi ku pobjedu, vi ete vjerovatno imati i vojnu

- Svakako da je mogla. Moram ponoviti: vojnici su to traili, politi ari pametovali i odugovla ili. Ovih dana neto radimo na tome, prvi put s vie izgleda na uspjeh.

to je u tom slu aju s u e em Srba? Da li je rjeenje prazna stolicx dok se ne stvori demolaatska alternativa teroristi kom SDS-u?

- Sada se ini da e se za prvi odgovor morati pri ekati kraj rata. Moda to bude i prije, ali to zavisi od ponaanja Srba. U svakom slu aju, dobar dio odgovoran je na njima.

Sato uop e urediti rdtnu vlast, civilnu i vojnu u BiH, primjerenu realnim potrebama? Sma-

Nakon velikosrpske agresije na BiH i masovnih zloana to su ih Srbi ifi etnici, ovisno od kuta promatranja, poanili, hakav je Va odnos,

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

emotivni i politic.^i, prema srpskom narodu?

- Ne spadam u ljude koji za sebe mogu re i da su ovo o ekivali. Ra unao sam na rat, na genocid ne. Neka mi se to ura una u naivnost, pogreku ili grijeh. Nisam sjerovao u mogu nost zlo ina ove vrste i ovog opsega. Najkra e, zaprepaten sam, zaprepaten je i svijet, a znam da su zaprepateni i mnogi Srbi zlo inima koje ine njihovi sunarodnjaci. Dok me ovaj osje aj dri, nije dobro da dajem prognoze za budu nost.

Evropa odve dugo ivi u miru i izobilju, a odanost principima je obi no u obrnutoj proporciji s komforom. Ja sam zahvalan Bogu da ovakva generacija nije ivjela u Evropi uo i Drugoga svjetskog rata. I tada se Evropa kolebala, sjetite se

drugo, ali je, po mome miljenju, odlu ilo ovo drugo.

Iako se anilo da je za Europu multikulturni i multinacionalni ivot ideal, ona nita nije u inila da pomogne BiH da se obrani od, u sutini, barbarske agresije. Da li ste razo arani starom damom?
- Da, ponudili smo tipi no evropski model ure enja Bosne i Hercegovine Imali smo politi ku podrku i danas uivamo snane simpatije svugdje u Evropi, pa i u svijetu. Ali, na tome se sve zavrava. Zato? Objanjenja bi mogla biti vie. Meni je najblie: daviti se, bodre vas s obale, ali niko nije spreman sko iti u hladnu vodu da vas spaava. Dakle, u pitanju je moralna slabost.

Miloevi bi produio rat, Pani bi produio konfuziju, a vanjska intervencija mi se ini malo vjerovatnom.
Anschlusa i Miinchena, ali se na vrijeme trgla. U protivnom bi danas nacisti vladali svijetom.

Da lije sada red na Amerid da pokua spasiti Bosna Sto ste razgovarali s novim potpredsjednikom Goreom, a da to ve nije objavljeno u javnosti?
- Jo prije 15 mjeseci, prilikom moga slubenog posjeta SAD, izrazio sam sumnju u sposobnost Evrope da se uhvati ukotac s problemima koje stvara raspad Jugoslavije i zahtijevao ve e angairanje Amerike. I senatoru Goreu, budu em potpredsjedniku SAD, to sam sada ponovio. Iako je uklju ivanje Amerike o ito op eprihva en stav, gospodin Gore nije komentirao moj zahtjev. Odgovorio je da e to i neke moje druge poruke prenijeti gospodinu Clintonu, po ijem nalogu je obavio razgovor.

ANGAIRANJE AMERIKE
Sumnjate li u snagu europskog morala nakon svega to je Europa mirno odgledala u Bosni? Da li se sve moe objanjavati sukobom interesa velikih sila?
- Sukob interesa ili morala slabosti? I jedno i

Mogu li aa Ameriku snanije utjecati najmo nije islamske zemlje? to je za BiH donijela nedavna konferendja u Dedi? Ima li, moda, neto to nije objavljeno?
- Sve iz Dede je uglavnom objavljeno i poznato. Mislim da najmo nije muslimanske ze-

51

mlje, ubrajam tu, prije svega, njih pet - Saudijsku Arabiju, Iran, Tursku, Pakistan i Egipat - mogu bitno u g ecati na ponaanje svjetske zajednice, pa i SAD. Taj pove ani u tj ecaj se ve osje a. U homogenizaciji muslimanskog svijeta koji je veoma rairen i raznorodan, tragedija Bosne odigrala je vanu ulogu.

BiH i drugim dravnim organima, da se jako ka sni s formiranjem nove vlade, izborom gospodina Iasi a i drugih predstavnika hrvatskoga naroda.

Odnosi Bonjaka s Hrvatskom i Hrvatima u BiH prosli su kroz razne faze. Nisu bili sjajni sve vrijeme rata. Sakvi su danas i mogu li sutra biti bo1?
- Stalno su bili loiji ili su bili manje dobri nego to bi objektivno mogli biti. Tu je obi an narod pametniji od politi ara i ako ima kakvih problema, oni ne po tj e u od naroda. Obi ni ljudi, koji ive uglavnom izmijeano, posebno u centralnoj Bosni, ponekad se i u avaju izjavama i postupcima svojih malih vo a. Naalost, u ratu narod teko dolazi do rije i, pa umjesto sve enika i u itelja, kaplari, a ponekad i ratni profiteri, upravljaju stvarima na terenu. Oni obi no nametljivo proturaju onu parolu kako nema demokracije dok je rat. To to nema demokracije zna i da oni trebaju da vladaju. Ja, opet, mislim da ako i nema demokracije, treba da ima barem pameti. Bflo kako, objektivni razlozi upu uju na usku sa danju i budu u suradnju BiH i Hrvatske, a objektivni inioci e se u kona nom rezultatu prevagnuti. Taj obrat se ve osje a.

- Nisam uo za te zamjerke, ali, evo, da odgovorim na njih. Predsjednik vlade je Hrvat, Hrvati imaju jo est resora, me u kojima su odbrana i financije, Hrvat je guverner narodne banke. U istoj toj vladi Bonjaci imaju samo jedan resor vie. Ponudili smo podjelu ambasadorskih mjesta skoro na paritetnoj osnovi. Istina je da se s odlukom u vezi s gospodinom Lasi em kasni, ali razlozi su objektivne prirode. Jednostavno, Predsjednitvo u Sarajevu uslijed odsustva nekih lanova nema trenutno kvoruma.

Kad se mae o ekivati stvaranje zajedni ke vrhovne komande? Da li je tome glavna prepreka Sefer Halilovi , kojega HVO optuuje kao pu istu i dio subveizivnog plana u vrhu Armije BiH? Da li je gospodin Halilovi toliko bitan da moe biti nepremostiva prepreka?
- Stvaranje zajedni kih komandi neposredno predstoji i Sefer Halilovi tu nije nikakva smetnja. Koliko znam, on sam je to HVO-u i ranije pismeno ponudio. Nikakvi osobni razlozi i obziri ne e sprije iti ono to je u vitalnom iteresu efikasne odbrane BiH od zajedni kog agresora. Za svakog patriotu na i e se mjesta u zajedni kim oruanim snagama, pa i zajedni kim komandama.

dloili dravu s dvanaest decentraliziranih regija.

KONTRAVERZNI SEFER HALILOVI

Naravno da ne moete biti protiv volje hrva tskih organa da izvre promjenu gospodina Htjui a s Mrom Lasi em Da li ste zbog boga osobno nesremi? Da Vas podsjetim da se Hljui u, ina e, zamjera da je bio Vaa produena ruka, maltene pijun u Vaim rukama. Ima li u tome barem zmce istine?

Bonjad bi eljeli BiH kao dravu s 10-13 regija, a Hrvati s tri emi ke konstitutivne jedinice. Da li hrvatski prijedlog drite uop e mogu im i kako ga pribliiti bo jac^om prijedlogu?

- Re i u to nepravni kim, obi nim jezikom: mi elimo jednu normalnu, evropsku dravu na ovom prostoru. Posljednja VanceOwenova ponuda, mislim na onaj draft iz eneve, li i nam na taj model i mi smo ga na elno prihvatili. I Boban ga je prihvatio. Iskreno, ne razumijem u emu je sada nesporazum. Koliko znam, taj draft ne predvi a podjelu Bosne na tri konstitutivne jedinice i u toj ta ki je tako jasan da ne doputa razli ita tuma enja. Mislim da je kamen spoticanja u Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni, iji se projekat pokuava nametnuti potpuno neovisno od pregovora u enevi. Rekao sam Bobanu da nema problema da se jedna jedinica BiH naziva Herceg-Bosna, ali kao administrativno-teritorijalna jednica, a ne hrvatska zajednica. Kako objasniti Bonjacima, na primjer, u Jablanici i Gornjem Vakufu da se trebaju nalaziti u hrvatskoj zajednici iako su njihove op ine izrazito muslimanske? Svi znaju da ta objanjenja mogu biti samo sila, a sila ne e i i. Zato sam rekao da nam treba razuma i pameti, ina e e Karadi iz svega izvu i korist za sebe, a na nau zajedni ku tetu.

Bosanskohercegova ki muslimani su ljudi s velike granice, s razme a svjetova: po vjeri i osje anju pripadaju Istoku, po misli i obrazovanju Zapadu
- Ne elim ni na koji na in sudjelovati, jo manje presu ivati, u hrvatskim nesuglasicama. Kad je rije o hrvatskim interesima i kadrovima, bit e onako kako Hrvati ele. Kljui nije moj ovjek, a i zato bi bio? Nisam ga ja postavio, bio je neposredno izabran. Koliko znam, on je samo svoj ovjek. Izgubio je politi ku bitku zbog jedne osobine koja je kod ovjeka vrlina, a kod politi a ra mahana. Veoma ga cijenim kao ovjeka i kao intelektualca.

- Prema amandmanu 51. Ustava Republike BiH, mandat lanova i predsjednika Predsjednitva u slu aju rata i ratnog stanja podrava se dok to stanje traje, odnosno dok se ne stvore uvjeti za njihov normalan izbor. Ina e, nakon slobodnih izbora tri pobjedni ke stranke napravile su dogovor o raspodjeli triju najvanijih dravnih funkcija. Prema ovom dogovoru, predsjednik Predsjednitva BiH e biti Bonjak, predsjednik Vlade Hrvat, a predsjednik Skuptine Srbin.

Za mnoge je 20. prosinca poshao dan D. Tada, kao to je poznato, Vama isge e mandat Da fi e do i do smjene?

U intervjuu BBCa prije tri dana rekli ste da txte i nakon 20. prosinca biti predsjednik Predsjednitva.
- Da, tako sam rekao.

Bao bo Vam je poznato, u Mostatu se priprema medtmarodna konferencija o BiH (ICOBiH), na kojoj e osnovna tema biti Bosansld Muslimani- europski narod. Moe fi taj skup pomo i da se razbije predrasuda da Bonjad to nisu i po fialtnri i po porijeklu?
- Bosanskohercegova ki muslimani su ljudi s velike granice, s razme a svjetova: po vjeri i osje anju pripadaju Istoku, po misli i obrazovanju Zapadu. Mi nismo Evropejci na na in na koji su to Nijemci ili Francuzi. Pozrdravio bih neku nau nu konferenciju koja bi se pozabavila ovim sprecifi nim karakterom bosanskih muslimana, ne nateu i na silu neke injenice.

Roga biste eeljeli: Miloevi a, Pani a ili intervenaN Prottv arpskog agresora2

Da li Bonjaci ele istamslni dtavn u srcu Europe ili barem da li je ta no da je Va cilj unitarna drava? esto ste to negirali Imate fi potrebu da touanite ponovo?
- Kau da u politici nikad nije suvino ponavljati stvari. Dakle, ne zalaem se ni za islamsku ni za unitarnu dravu. Procijenite sami: isti ljudi me optuuju da ho u islamsku i gra ansku dravu u BiH, kako im kada zatreba. A kad je rije o unitarnoj dravi, podsjetit u Vas da smo u Zenevi pre-

- Miloevi bi produio rat, Pani bi produio konfuziju, a vanjska intervencija mi se ini malo vjerovatnom.

ta biate eljeh Poniaa giadanima BBi za Bard i Novu godinu?

lz HZ Herceg Bosna slubeno se zamjera da se ne potuju dogovori o n eA u Hivata u VJadi

- Neka usprkos svoj ovoj pustoi i mraku ne gube nadu. I neka vjeruju da e sile svjetlosti i dobra koje simboliziraju ovi veliki praznici kona no pobijediti.

17.12.1992.

52

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

SLOBODA SE NE PRODAJE
Ima 7rrlo jasnih dokaza o tome da je u toku rata u Hrvatskoj Abdi slavensku armiju prehrambenim proizvodima iz Agrokomerca, o ni dokazi, ugovori o pla anju ra una itd... snabdijevao Jugo emu postoje pismevotvorni i politi ki narod, mislim daje to pokuaj da nas vrate 50 godina natrag, da se ponovo razbijemo u neka plemena pa e postojati neko tuzlansko pleme, i, naravno, sarajevsko, nakon toga. To je pokuaj da se taj narod izrazbija, nakon to su se Muslimani uspjeli kona no uzdignuti na nivo jednog naroda. Ovo je jedan vrlo opasan pokuaj, jer ako paljivije pro itate ono to Abdi trai, a bojim se da to Krajinici nisu uradili i da jednostavno nasjedaju njegovim izjavama, to nije neto to bi eventualno bilo u sastavu bosanske republike. To je neka vrsta republika u Bosni i Hercegovini. Ionako je tog cijepanja BiH, koje su izveli Beograd i Zagreb silom mnogo. Sama podjela BiH zamiljena prema enevskom paketu koji smo mi osporili na posljednjem zasjedanju skuptine i Bonja kog sabora, i tako je jedna nametnuta, iznu ena stvar - jedno loe rjeenje. Ta tendencija daljeg cijepanja oteava situaciju u BiH i ini je manje izdrljivom, nego to bi to trebalo biti. A ta Abdi u tome za sebe moe dobiti? Pa, mogao bi, recimo, biti poglavica tog plemena i, najvjerovatnije, radi na tome.

ta svojim inom Abdi moe uraditi u CeTinAkoj krajini?Bonjaci su uspjeli postati jedan dra-

gdje god to stigne, Abdi govori da centralna vlast nije nita uradila za ovu &ajinu, a da je sve, maltene, on uradio.
- To, jednostavno, nije istina. Abdi je, kao to je poznato, otiao odavde po etkom septembra prole godine. U prvih pet mjeseci rata on nije bio u Krajini, a u prvih pet mjeseci rata je Ca-

in postie jedan stepen samostalnosti, koji je, kao, neophodan. Krajina bi, i silom geopoliti kih prilika u kojima se nalazi, imala visok stepen samostalnosti. U svojim istupima u hrvatskim medijima, i

ko er, mi u inili, uspio uvesti neto hrane. Cijene su poslije toga neto pale. Me utim, ini se da je za to Abdi platio visoku cijenu. Naime, Krajina je platila visoku cijenu, jer sad je hrane neto vie, a i po svoj prilici, cijena je bila ovo to se sada ini. A to je - Krajina e se jednog dana otcijepiti od BiH, na kraju e Krajina postati jedna mala vazalska pokrajina unutar srpske oblasti. Odre i e se Abdi , kao to je to inio na ovim pregovorima, ostatka Krajine, Odre i e se borbe za Prijedor, za Kozarac, za Klju ... i dobit e jednu, nekakvu regiju pod patronatom srpske republike, Mislim da on to na ovaj na in kr mi.

Kako se ponaao gospodin Abdi na pregovorima u enevi?

- Naalost, ja sam u Zenevi bio prakti ki potpuno sam. To sam mu i rekao. Ustvari, on je bio sa mnom i utio je, u pravilu. Kad je dolo pitanje Krajine, ja sam rekao: Evo, Abdi u, da se ja malo odmorim, ti preuzmi Krajinu. On je prihvatio igru Karadi a, pa i Tu mana, i Bobana, i Miloevi a, da se razgovara o Kulen-Vakufu, i dalje na jug o Martin-Brodu.

ABDI PRIHVATA IGRU MILOEVI A

to bi Krajinici dobili ovim Abdi evim potezom?

- Ja mislim da ne bi dobili nita to sada nemaju. Oni sada imaju visok stepen samouprave, ne samo zato to je to, ina e, regija koja po postoje em Ustavu BiH ima velike i iroke kompetencije i prili nu samostalnost od centralne vlasti, nego zato to je uslijed ove saobra ajne blokade Krajine manje ili vie upu ena na sebe. Prema tome, otpada bilo kakav argument da se na taj na-

zinska krajina odbranjena. Njegovim dolaskom nije dobijena ba nijedna stopa zemlje, Mi smo gore organizirali otpor u prvih pet mjeseci, formirali korpus, formirali prvo neke manje jedinice, snabdjeli ih orujem. Krajina je bila potpuno izolirana, kao to je i danas izolirana. Mi smo improviziralijedan aerodrom, mi smo nali male avione koji su gore to prebacivali, mi smo to oruje, kona no, nali i uspjeli odbraniti to to je odbranjeno. Abdi je doao kasnije. U tom poslu je, moda, bila zanemarena ekonomska komponenta, ali smo imali velike teko e, Abdi je, dolaze i gore, zahvaljuju i i ovome to je u me uvremenu organizirao UNPROFOR, to smo, ta-

To je mjesto gdje ima dosta vikendica i gdje ima dosta vila?

-Ja u prvi mah nisam znao o emu se radi. 0 tome se pola sata raspravljalo. Njima je odgovaralo da se razgovara o Martin-Brodu, da se ne razgovara o Sanskom Mostu, Kozarcu, gdje je izvren genocid. Ja sam, na koncu, poslije pola sata, upitao: Dobro, a ta taj Martin-Brod zna i? U prvi mah sam mislio da se tu radi o nekakvom rudniku, ili o nekoj velikoj tvornici. Ispalo je da

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

tamo nema nita osim vikendica uglednih ljudi iz Biha a. Naravno, intervenirao sam i zahtijevao da se razgovor povede o pravom pitanju, da li e etnici vratiti tu Krajinu ili je ne e vratiti. Abdi ne samo da se nije zauzimao za to rjeenje nego je, kada je bilo govora o centralnoj Bosni, zahtijevao da ja prihvatim mapu koju je Mate Boban postavio, a po toj mapi bi itava centralna Bosna, uklju uju i i Travnik, Bugojno, Gornji Vakuf, otila u takozvanu Herceg-Bosnu. Karadi je vidio da ima pristanak Fikreta i rekao je kategori ki da on to nita ne da i da moemo jedino, ako ho emo, vojskom osloba ati te krajeve. Na koncu je ispalo, kako je ispalo. Ja sam uspio u centralnoj Bosni rijeiti neto od toga, naime da potisnem Herceg Bosnu , da vratim Travnik, Bugojno, Gornji Vakuf, itd., ali gore u Krajini se zbog njegove opstrukcije nita nije moglo uraditi. Imam utisak daje to sve ranije utana eno. Sad kad me pitate za tu stvar, sjetio sam se jo jedne, one dramati ne no i do 14. na 15. oktobar prole godine, kada se govorilo o suverenosti Bosne. To je bila jedna diskusija koja se vodila itavu no . Abdi je utio kao to je utio u itavom nizu drugih slu ajeva kada se radilo o Bosni i Hercegovini. Tada je neko komentirao da je te ve eri svaka nena neto rekla o suverenosti Bosne i Hercegovine, osim Fikreta Abdi a.

- Da, naravno, slube prate rad svakog ovjeka u onoj mjeri koliko je to mogu e. Ovo u Krajini je dosta daleko. Mislim, ima vrlo jasnih dokaza o tome da je u toku rata u Hrvatskoj Abdi snabdijevao Jugoslavensku armiju prehrambenim proizvodima iz Agrokomerca, o emu postoje pismeni dokazi, ugovori o pla anju ra una itd. Zatim, vidite, svi imaju problema da pre u preko etni kog teritorija od velike Kladue ka Rijeci, osim Abdi a. Naravno, i kada ide za Zagreb, nema nikakvih problema. On, jednostavno, nema problema ni sa Zagrebom ni sa Be-

spomenuti mnogo tih stvari, na kraju krajeva, i snabdijevanje agresorske armije, sa svim onom bo je njoj trebalo u borbama u Hrvatskoj i u Posavini?

er vodio TV dnevnik, kasnije mi je pri ao da je Abdi bio spremio saop enje kojim on preuzima poloaj predsjednika, jer je tadanji predsjednik Alija Izetbegovi ubijen ili zato en negdje. Me utim, dok su ovi drugi, moje kolege iz Predsjednitva, inili sve da me oslobode, odatle i intervenirali na sve strane i po svijetu, on je ekao ishod stvari na Televiziji Sarajevo sa ciljem da to objavi. Medutim, stvari su krenule drugim tokom. Kao to znate, ja sam se tu pojavio prije tog Dnevnika, 2. maja oko pet est sati poslije podne i, naravno, ta je stvar otpala. Meni su traili da se to objavi. Znate, ja sam smatrao da trebam da nastavim raditi svoj posao. Ne bi dobro bilo da se narod uzbu uje ovakvim stvarima. Ja sam, vidite, i do sada nastojao da o Abdi u to manje govorim. Mislio sam narod, na koncu konca, vidi to se radi, ali nije dobra stvar da se mi lanovi Predsjednitva uzajamno napadamo, da stvaramo sumnje. Ova, me utim, situacija, koja je, bez sumnje, in izdaje, prisiljava me da neke stvari otvoreno kaem.

mio je da se ne bi zamjeraoP

- Imamo jo jedan primjer. Svi znamo ta se deavalo u Bijeljini, i genocid i istjerivanje kompletnoga muslimanskog stanovnitva, a Abdi je tad bio u Bijeljini, zajedno sa gospo om Plavi , i ak prisustvovao i onom teatralnom ljubljenju sa zlo incem Arkanom. Ni tad se nije javio. I tada je nastala ona karakterisi na Abdi eva utnja. Kad se god radilo o tome da bi se, jednom rije ju, mogao zamjeriti Beogradu ili Zagrebu, uvijek je utio. On je tada vidio ta je ura eno u Bijeljini. Svi nai pokuaji da ga ubijedimo da kona no kae ta je bilo, jer on je bio o evidac stvari, bili su uzaludni. On je to odbijao u ime nekakva kompromisa, sloge, odnosno da se stvari ne podjaruju, a stvari su ile sve dalje i dalje. Klju za rjeenje tih njegovih utnji je, moda, ovaj slu aj, kada ide direktno na razbijanje, radi, valjda, osiguranja njegove li ne pozicije u Krajini.

ogradom. Mi svi drugi imamo. Dakako. To su indicije koje ukazuju na izvjesne udne stvari. Slube o tome imaju neke podatke koji e jednog dana, vjerovatno, biti objelodanjeni. Od naroda se nita ne moe sakriti.

Ima li kod bosanskih aluz`bi dokaza za to ta je Abdi radio, o saradnji sa okupatorom? Va ste spomenuli nekoliko stvari, a mi moemo ovdje

Bili smo u studiju televizije Bosne i Hercegovine kada ste Vi bili zato eni u Lukavia, 2. maja prosle godine. Imenada se pojavio gospodin Fikret Abdi sa gopsodinom Dokom. Sjedio je ba kada je iao Dnevnik. Da li je on tada neto znao, je li on ekao da se neto dogodi ili da on preuzme vlast u Republid?
- Da, jedan od vaih urednika, koji je tu ve-

- Abdi se u duhu onoga o emu je odgojen slui totalitaristi kim metodama i gdje god je mogao, uspostavljao je jednu vrstu policijske totalitarne vlasti. On je o igledno imao uza se Beograd i Zagreb. udna je stvar, znate, o igledno bi ta, njegova republika, ili pokrajina, bila u sastavu te srpske krajine. Ali, evo vidite, on je uvijek jako hvaljen i otvorena su mu vrata na HTV-u. Sad je udna ta sprega izme u Zagreba i Beograda. Radi se o tome da neki krugovi u Beogradu i Zagrebu vrlo lahko nalaze zajedni ki jezik kad se radi o BiH. Naa glavna nevolja je to ponekad nalaze saveznike u naim redovima, jer, u krajnjoj liniji, ta bi se i moglo o ekivati od tih ljudi. Drugo, problem je ponaanje naih ljudi. Dakle, tu je sad Abdi eva uloga, on ima saveznike i u Beogradu i Zagrebu, a onda ima neke ljude koje on pla a, prije svega ima jedan broj radnika Agrokomerca koji su egzistencijalno ovisni od njega. Ina e, gra ani Krajine koji su slobodni, koji nisu u nekakvome najamnom odnosu prema Abdi u, ne e, sasvim, sigurno nikada podrati ovakvu aktivnost protiv Bosne i Hercegovihne, direktno protiv bonja kog naroda. Ja bih im poru io da uvaju slobodu i da je ne prodaju za konzerve i za graak.

Bad sve ovo sagledamo, i ta biste poruali B&ajinicima?

1.10.1993.

55

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

PRAVEDAN RAT ILI NEPRAVEDAN MIR?

1. Nastavak rata po inje da ugroava i samu bioloku supstancu bonja kog naroda, veliki broj ubijenih, osaka enih, protjeranih. Odbijanje zna i nastavak rata, mada potpis ne zna i siguran mir. 2. Kroz arrakzru logisti ku blokadu opskrbe, Armija BiH upu ena je na defanzizru, to nosi opasnost daljeg gubitka teritorija i jo slabiju pregovaraku poziciju u budu nosti. 3. Evropa i szrijet nee v ojnu intervenciju. Ukidanje embarga na oruje, iako nije isk ju eno, nije ni mnogo vjerovatno. 4. Napadom HVO na Armiju otvoren je novi front. Prekinute su sve linije snabdijevanja, a rat i agresija Srbije u o ima srrijeta je pretvorena je u gradanski rat, sukob triju strana u Bosni i Hercegovini. 5. Broj izbjeglica se pove ava, a ne smanjuje. Njihov op i poloaj je mnogo lo. Na narod se polagahno lomi. Vrijeme u ovom pogledu ne radi za nas. 6. Stiu sve ozbi jnija upozorenja o obustazri humanitarne pomo i ako se uslijed ratnih djelovanja nastavi ugroavanje sigurnosti osoblja UNHCR-a. Definitnirmo je sigurno da bez uredne dostave hrane i lijekova iz inozemstva na narod ne bi mogao preivjeti. 7.Dolazi zima. Na narod je ve inom u gradovima, nema rezerve hrane i ogrjeva. etnici i HVO dre sela i komunikacije i imaju kakzru-takz ru pomo Srbije i Hrvatske. Njima e zima biti teka i nepra;jatna, nama neizdriva. 8. Medunarodne garancije su veoma vjerovatne, iako u ovom trenutku ne i saszrim sigurne. U svakom slu aju, one bi trebale biti uvjet naeg budu eg potpisa. 9. Stanje u Rusiji se komplicira. U slu aju da se takav razvoj nastavi, panja srrijeta bi se mogla potpuno okrenuti od Bosne.

Razlozi za prihvatanje:

1.Etni ka podjela BiH je fakti ki zavrena ratom i agresijom. Ona se ne stvara ovim potpisom, nego je ona injenica na terenu. Ovim dokumentom se, me utim, legalizira. To se rridi iz definitizmog cijepanja Bosne i Hercegorrine. 2. Oblast nastanjene ve inskim muslimanskim stttnovnitvom, u ratu etni ki o i ene, ostaju u posjedu napada a; suprotna strana ne pristaje na vra anje, ve samo na razmjenu teritorija. 3. Ponu ene teritorije, komunikacije, puteve, pruge su ispresijecane, a poljoprivrednog zemljita ima samo 20%. 4. Snaga napadaa vojno i ekonomski je ozbiljno na eta, moral njihove v ojske uglavnom slab, motivacija naih vojnika snana i naa vojna industrija moe proizvesti oruje u koli irtama kaje nisu zanemarive. 5. Takozvane realnosti su protiv nas, ali mnogi narodi su upornom borobom pobijedili. Pravda je na naoj strani. Ako pogledate razloge za iprotiv, ostao nam je izbor izme u pravednog rata i nepravednog mira.
1. 10. 1993.

Razlozi za odbijanje su slijede i:

56

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

POLITICKE VIVISEKCIJE
Govor na Generalnoj skuptini Ujedinjenih naroda
ospodine predsjedni e, Me unarodna zajednica nema niti definiranu politiku, niti jasan plan politi ke akcije, koja bi olakala prijelaz sa komunisti kih struktura, koje su bile na vlasti pedeset godina, na koncepte zasnovane na slobodi i demokraciji. Vjerujemo da nije mogu e prona i rjeenje niti za svjetske, niti za lokalne sukobe, sve dok se ne zauzme jasan stav prema op em pitanju postkomunisti kog naslije a. Negativne strane ovog problema u potpunosti su se ocrtale na primjeru moje zemlje. O ito je da smo pod pritiskom preostalih snaga komunisti ke agresije, te da se iskorjenjivanje svih ansi za demokratski razvoj doga alo pred o ima Evrope, Amerike i cijelog svijeta. Taj in proveden je isklju ivo uz upotrebu sile, kroz agresiju, masovna ubistva civila, unitava nje svih tragova civilizacije i kulture, zatiranje itavih naroda, sve do barbarskih taktika paljenja i unitavanja zemlje. Istovremeno, s ovim nevi enim nasiljem, eksperiment politi ke vivisekcije pokuavan je nad naom zemljom. Provodi ga me unarodna zajednica, koja, o ito, na primjeru Bosne i Hercegovine, testira razli ite modele jedne postkomunisti ke diave. No, taj se eksperiment, naalost, provodi in vivo kroz ispitivanje razli itih hipoteza na naem ivom narodnom i vladinom organizmu. Tako na narod, naa zemlja i naa drava - umiru. Prvi je eksperiment izvren Londonskom konferencijom. Taj je koncept, koji je iao za zaustavljanjem agresije, naputen bez ijednog pokuaja za njegovim provo enjem. A to je samo intenziviralo rat na naem tlu. Potom slijedi pokuaj iznalaenja rjeenja kroz ustavnu, pravnu i politi ku reformu, za krizakoja je postala jo dubljom. Taj projekt, poznat kao Vance-Owenov plan, niko nije ni pokuao primijeniti. Taj je plan naputen, kako bi se mogao zamijeniti novim, utemeljenun na krivoj tezi da je na tlu Bosne i Hercegovine posrijedi gra anski rat izme u tri naroda, te da je stoga teritorijalna podjela jedino rjeenje. No, taj plan nije zadovoljen niti cijene i ideju, a to je podjela zemlje po kriteriju etni ke ve ine, niti potuju i temeljnu namjeru: uspostavljanje mira. Kao posljedica toga, nekontrolirani tok doga aja e se nastaviti i uzrokovati nove patnje naroda. Gospodine predsjedni e, danas je narod Bosne i Hercegovine pred izborom: ili pravedan odbrambeni rat ili nepravedan mir. Ako se rat nastavi, pove ava se rizik daljnjeg stradanja naeg naroda, te daljnjeg unitenja nae nacije. On bi

EKSPERJMENT

57

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

mogao zna iti smrt hiljada ljudi. Nepravedni mir je neprihvatljivjer je zasnovan na odbojnom i historijski neuspjenom konceptu etni ke podjele i aparthejda. To je poja ano i injenicom da je ak i podjela nepotena, jer ide za tim da zadovolji apetite agresora za daleko ve im prostorima, na ra un rtve. No, ipak, te neprihvatljivosti, u tzv. mirovnom planu koji nam se name e, nisu tek filozofske. Kao prvo: svaki plan koji legitimizira genocid i promovira etni ku podjelu, mnogo e prije posijati sjeme agresije, te potaknuti plamen osveta. Kao drugo, svaki mir koji se ne obra a uzrocima rata e, u najboljem slu aju, ponuditi tek privremenu pomo , ali ne i stvarno rjeenje, koje je sada temeljno. Kona no, mirovni plan koji ne osigurava ivu u bosansku dravu, ne uvaava ak ni najosnovnije potrebe rtve, ne osigurava nune mjere za provo enje i stabilnost mira, u stvari i nije mirovni plan. Prolonedjeljno provizorno prihva anje mirovnih prijedloga od strane bosanskog Parlamenta ovisno je o istim minimalnim dopunama koje smo, konzistentno, smatrali nunim za odravanje trajnog mira. Te su dopune slijede e: 1.) Unutar predloene Unije, Republika Bosna i Hercegovina mora biti geografski, ekonomski, politi ki, te odbrambeno sposobna za ivot. 2.)Agresorske snage moraju predati kontro1u nad teritorijima s kojih su protjerali i pobili civilno stanovnitvo, tako da se moe osigurati povratak ljudi na njihova ognjita, Za vie od 500.000 izbjeglica, u protivnom, bit e nemogu e vratiti se u svoja sela i gradove iz kojih su protjerani ako srpske snage, koje su izvrile ubistva, silovanja i zlostavljanja, nastave kontrolirati ova

podru ja. Postoji i mogu nost da neka od ovih podru ja budu pod privremenom administracijom me unarodnih mirovnih snaga. 3.) Zaklju ni sporazum mora sadravati jasna i posebna jamstva koja se ti u primjene sporazuma od strane onih drava i me unarodnih organizacija, koja e dovesti do uspostvljanja mira. Takva jamstva moraju biti sastavnim dijelom mirovnih sporazuma i ne smiju se odgadati, U protivnom, izlaemo se riziku primjene novog sporazuma, koji e, poput mnogih ranijih, postati bezvrijedan za uspostavljanje mira i tek voditi daljem, legitimiziranju agresora. 4.) U slu aju da me unarodna zajednica ne bude uspjena u provo enju mirovnog plana, tada nam mora biti dozvoljeno pravo na samoodbranu. U skladu sa svojim autoritetom i neizbjenom odgovorno u, Savjet sigurnosti UN trebalo bi ocijeniti plan pripremljen od strane lorda Owena i gospodina Stoltenberga, kako bi odredilo njegovu konzistentnost sa Poveljom Ujedinjenih nacija i brojnim rezolucijama ranije prihva enim od Savjeta. Savjet ne moe pobje i od svoje odgovornosti i inherentne nedosljednosti, skrivaju i se iza esto ponavljane isprike: ... Mi emo prihvatiti sve ono za to se dogovore tri strane..., kada je jedna strana rtva, pod pritiskom stvarne prijetnje masovnog gladovanja i genocida. Kako su nastavljeni daljni dogovori o ovim pitanjima, bilo bi korisno kada bi se pregovara ki tim proirio predstavnicima NATO-a, koji bi najvjerovatnije sluili kao posrednici u provo enju. To bi dodalo odre en stupanj jasno e, usmjerenja i povjerenja koji je do sada nedostajao u pregovorima. A sada bih elio skrenuti panju na predstoje u humanitarnu tragediju koja se iri mojom zemljom. U ime svih stanovnika Bosne i Herce-

govine, zahvaljujem se Ujedinjenim nacijama, svim vladama prijateljskih zemalja, privatnim institucijama i hrabrim pojedincima koji su pa mogli osiguravanje humanitarne pomo i za Bosnu. Mi duboko cijenimo napore koji su do sada spalili mnoge ivote. No, s nadolaze om zimom, bit e potrebno vie pomo i, ako ne elimo da nae ranjeno i slabo ishranjeno stanovnitvo podlegne posljedicama gladovanja, bolesti i hladno e. U tom smislu, nuno je da me unarodna zajednica i njene najmo nije lanice i relevantne regionalne organizacije preduzmu: 1, korake za uspostavljanje i provo enje ve dogovorenog prekida vatre; 2.korake za prekid blokade dotoka humanita rne pomo i i ostalih potrebnih sredstava: vode, struje, plina... kao to je to ve predvi eno u nekoliko rezolucija Vije a sigurnosti Ujedinjenih nacija; 3. ponovo otvaranje aerodroma u Tuzli, kako bi se omogu io dotok humanitarne pomo i za vie miliona ljudi; 4.utemeljiti jasne zahtjeve za prekidom opsade Sarajeva, kao prvi korak prekidanja opsade i ostalih opko jenih bosanskih gradova, uklju uju i ovdje i sigurnosne zone, odre ene rezolucijom 824. i 836. Naa bosanska manjina u Srbiji, muslimani Bonjaci Sandaka, uskra ena je u svojim pravima. Mnogi su ljudi, koji su branili prava svojih sunarodnjaka, bili uhapeni ili protjerani. Dok srpski reim, navodno, brani prava enti kih Srba u Hrvatskoj, on nije, s druge strane, voljan priznati ta ista prava manjinama koje ive u Srbiji. Mi traimo potivanje onih istih prava za muslimane Bonjake Sa ndaka, koja Srbi za sebe trae u Hrvatskoj. Daljnji pregovori ne mogu zanemarivati ovu vrlo vanu politi ku i humano-pravnu pretpostavku.

7.10.1995.

58

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

Mijeanje gospodina Tudmana je prevrilo mjeru, mijeanje u nae unutranje odnose, pod izgovorom zatite interesa hrvatskog naroda. A kao to se vidi, ta politika je najtetnija upravo za hrvatski narod

CRNI PLODOVI TU OVE UCJENE

Naa akcija kod Varea imala je jednu preventivnu mjeru - da nam se ne bi ponovo dogodio Stupni Do. Kao to znate, tamo smo imali jedan podmukao napad od strane HVO, izvren je genocid, i nismo mogli dozvoliti da nam se to ponovi. Postojala je realna prijetnja da se to napravi i u selu Datansko. To je bila zajedni ka akcija Drugog i Tre eg korpu-

bivanja u Vareu podigla su dosta praeine. Moete li pojasniti ramokju situaciju?

Op a strategija Hrvatske, jedna pogena politika Hrvatske u Bosni i Hercegovini rezultirala je promocijom Bobana i njegove HercegBosne

sa i u grad se ulo sa tri strane. U Vareu je postojala jedna umjerena jedinica HVO-a koja nije pravila neke probleme do dolaska jedinica iz Kiseljaka, na elu sa zlo incem Raji em. On je smijenio mjesno rukovodstvo HVO-a i desilo se da nekoliko bojovnika napravi haos i u gradu i u okolini. Tome se moralo stati ukraj. Mi smo na to upozoravali, a i dalje provodimo sve aktivnosti da se osigura zakonito postupanje. Naa armija ne e rutiti bogomolje, niti e ubijati stanovnitvo, ali postoje takve manipulacije. Stanovnitvo ne zna

ALIJA: JA IZDATI NE ZNANI

kome da vjeruje - da vojsci, da prijetnjama HVO-a i upozorenjima da e biti izloeni represalijama itd. ke. Ono to je bitno naglasiti je to da akcija nije bila usmjerena protiv dviju brigada, kako se to esto spominje. Akcija je bila usmjerena protiv jednog dijela komandnog kadra u tim brigadama. Te brigade li e na jednu veliku jabuku koja ima jedan truhli dio koji je trebalo iskruiti. Mi smo taj dio iskruili. Sve ostalo je zdravo. I nastavlja da se bori. etnici su probali jedan test, dva testa, na-

Da je to vezano i sa podjednjim ismpanjem pre4ednika Hrvatske dr. Franje Tudmana i onome to je on predo k kao rjeenje bosanskohercegova.le kize?

- Ne znam da to ba ima uske veze, vie ima veze sa jednom op om strategijom Hrvatske, jednom pogrenom politikom Hrvatske u Bosni i Hercegovini koja je rezultirala promocijom Bobana i njegove Herceg-Bosne koju Hrvatska zduno podrava. Dalde, to je jedna politika nesaradnje sa Bosnom i Hercegovinom, jedna politika rascijepa izme u hrvatskog i bonja kog naroda koju Hrvatska ovdje vodi. To je jedna dugoro nija politika koja je porodila crne plodove u Bosni i Hercegovini.

- Glavna promjena, ona koja je izazvala riajvie komentara, jest promjena na elnika taba. To vie ntje Sefer Halilovi , to je dosadanji komandant Tre eg korpusa, Enver Hadihasanovi . Istraga je pokazala i neke stvari koje Sefera Halilovi a ine nepodobnim da nastavi vriti dunost - Da, mtjeanje gospodina Tudmana prevrina dnika Glavnog taba, a rezultati istrage e biti la su mjeru. Mijeanje u nae unutranje odnose, padom na linije Desete brigade, ali je u toj briga- objavljeni uskoro. to se ti e komandanta korpupod izgovorom za:s'tite interesa hrvatskog naroda. sa, treba re i da je promjena u Tre em korpusu A kao to se vidi, ta politika je najtetnija upravo di borbena sposobnost ostala netaluauta, mislimo da je ak i poja ana. etnid su izveli dva vrlo jaka uslijedila uslijed odlaska Envera Hadihasanovi a za hrvatsld narod, jer hrvatski narod prije tog dinapada dva-tri dana nakon ove akcije, medutim, sa komandnog mjesta. Promjene u etvrtom i Perektnog i brutalnog anjeanja nije imao nikakvih tom korpusu dole su na osnovu prijedloga samih problema u BiH. Problemi su nastali nakon toga. naili su na potpuno vrste Ifilje i s te strane nije Dolo je do radikalizadje u HVO-u, do otvorene bilo problema. Sada je istraga u toku. Javnost e komandanata Ramiz Drekovi je ve u nekoliko biti upoznata s rezultatima. Me utim, gra ani e mahova inzistirao na tome da do e do promjene saradnje sa etnicima na planu razbijanja Bosne se sjetiti, mi smo pokuali jednu sli nu akdju po- i li no je predlagao da ide sa tog mjesta, jer on je i Hercegovine, za to se gospodin Tuchnan zduprodjenio da borba protiv Abdi a pomalo trpi etkom jula, tad je dolo do blokade i mi smo no zalae ve odavno. uslijed injenice da on nije Krajinik. Posbecinje odluke Pred4ednitva Krajinici su osjedjivi ljudi u tom poRepublike su, jecinostavno re eno, gledu, i Abdi je ve pomalo po eo ubrstile posjerenja gradana u ddavu, koristiti tu injenicu da Drekovi nije u recl, u zakon. Najptije su uklonjena Kraji:Snik. Mi smo se malo kolebali dvojica lokalnih komandanata koji su oko te stvari, ali smo na njegov pono' ogrezli u bezakonju i ktiminanajvfse ostcje veonta opre na miyenja o tome da li Bosna i Herce- vni zahev to prihvatili. Ta promjena a onda je uhapieno 36 prestupnika govina, pored simpatija I4e su na njenoj sttuni, uop e ima je ve izvrena. Drekovi je predao duneto manjeg kalibra. Akcija se, danost novom oajeku, Atifu Dudakovikle, dalje nastavlja. Da 11 je sve to vezaprijatega u svijetu? no i sa popunom Predsjednis'tva RBiH - Prijatelja ima, ali nikada dva dobra sastaviti. Muslimanski svijet u, vrlo efikasnom komandantu jedne i sa izborom dr. Harisa Silajdia za je vru prijatelj, ali nedovoljno snaan. Amerika je snaan, ali ne i od brigada u Krajini, ina e rodom iz Dubice. to se ti e komandanta epredednika Vlade? vru prijatelj. Evra$ se zbog sv* moralne slabosti priklanja jaem. tvrtog korpusa Arifa Paali a, on je ka- To nema mnogo veze. Kao to ini joj se da e tako problem biti lake rijeen. Za Rusiju se ugla- ndidiran (to imenovanje nije izvreznate, odluka o borbi protiv luiminala vnom zna na kojoj je strani, ostali se manje-vie ne pitaju. no, procedura je u toku) za pomo nidonesena je znatno ranije, a u sklopu ka, drugog ovjeka u Ministarstvu te borbe vrene su i pripreme za tu odbrane Imamo namjeru da Ministarstvo odbraakciju. Dodue, odluka o konkretnom po etku, imali velike probleme. Nismo ni znali da je to todonesena nekoliko sati prije akcije, 25. oktobra liko maha uzelo i da e se komandanti brigada ne oja amo Konceptje takav da na elo dolazi ciodlu ivati da se odupru legalnim vlastirna. Poku- vil, tako je ve ini civiliziranih zemalja svijeta. kasno uve er, a akcija je uslijedila 26. oktobra raali smo itavu akciju odgoditi u nadi da e, mo- Manje-vie su to poslovi takve vrste, logistika, mono ujutro. Pripreme su, naravno, obavljene ranibilizadja i sli no, ali treba da tu bude zastupljen je, a mi smo ak jednu jedinicu morali dovesti u da, rat prestati i da onda poslije rata vodimo ta nekakva naa unutarnja ra i avanja. Medutim, snano i vojni faktor zbog niza sli nih poslova koSarajevo radi toga. Popuna Predsjednitva tekla je stvari su krenule drugim tokom, kriminal je sve vi- ji se tu pojavljuju. Predvi eno je da Paali ide na paralelno, a nova Vlada, kao to znate, formirana rastao i vie se to nije dalo trpjeti posebno beto mjesto. Paali je sam izrazio elju da ide na to je nakon to je akcija bila zavrena. Naravno, premjesto. Ima tu malo i njegova zamora. Dugo vredsjednik Vlade u estvovao je u provo enju odlu- zakonje i nasilje nad stanovnitvom.

Moe se to nazvatd nekakvim pokroviteljsidm stavom Hrvatske prema Bosni i Hercegovini? Naime, tako se mogu shvatiti posljednja razmiljanja gospodina Tudmana o nekoj budu oj Bosni i Hercegovini?

Nismo traili sankcije Hrvatskoj, jer u njc postoji jedan proces, postoje demokratske, ali postoje i radikalne snage koje su negclje na ivici faizma boljevidlog fctizma. Mi smo eljeli da ne u inimo korak bi Gjaavao te snage su negatizme

zmu u cijeloj Armiji. Naime, kriminal nije karakteristika, ali, naalost, uzeo je maha kod vojnika. Naoruani svijet ponekad ne upotrebljava na najbolji na in to oruje koje ima, tako da e akdja biti nastavljena. Na sre u, osim u nekim dijelovima estog korpusa i nekim dijelovima Tre eg korpusa tu i tamo, ova pojava kriminala rfije masovna, ali je prili no izraena u rejonu Konjica. I u Zenici imamo sli nih stvari; na sre u, ne tako intenzivno kao to je to bilo ovdje.

Ho e se akcija na iskodenjivanju ktiminala nastaviti? - Mi smo dali nalog da se sli ne akcije podu-

Umnogome je promijenjen persondni vrh Armije BiH, promijenjeni su komandanti tri kotpusa, postalen novi na dnik Glavnog taba. Bako i zato je to uradeno, budu i da se iz zvani nog saop enja moe malo saznati?

VIZU I I HILAI)NI PRIJATELJI

60

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

mena prisutna je konfrontacija sa HVO, daleko due nego to je javnosti poznato. Onaje stara najmanje godinu dana Po ela je prole godine u oktobru. Mi smo pokuavali odloifi taj sukob i uspjeli smo u tome do maja, kadaje uslijedio mu ki napad. Paali je malo umoran ovjek od sukoba koji je trajao danono no na mostarskom ratitu. Na njegovo mjesto dolazi njegov zamjenik. su se zaplele kada je bilo govora o razmjeni zarobljenika koja nije uspjela u Mostaru. Zato? Jednostavno, 700 do 800 naih mladi a nije se pojavilo ni na kakvim spiskovima, ni ivih ni mrtvih, kao da ih nema. Mi nismo mogli pre i preko te injenice. Sedam, osam stotina bilo je zarobljeno i uhva eno na spavanju one kriti ne no i, 9. maja, kada su nas mu ki napali i ljude digli iz njihovih postelja, zarobili i odveli. Upravo najve i broj da bismo otvorili puteve obustave vatre, razmjene zarobljenika i prolasku konvoja. To su one tri ta ke koje su bile od osobite vanosti za nas. Njihovom krivicom zaustavljeno je to. Sad se pregovori ponovo vode da se to prevazide, jer je, jednostavno, dolo do blokade itavog procesa koji treba dovesti do osloba anja hiljadu ljudi koji u stravi nim uvjetima ive u logorima.

Da je s ovim uvesd postavljanje novog glavnog tuioca vojnog sudstva?

- Sve je to, naravno, bio dio jednog sustavnog projekta oja avanja zakonitosti i reda u dravi. Bile su primije ene izvjesne slabosti u radu Vojnog tuilatva i Vojnog suda. Uz sve pozitivne rezultate, primije en je niz slabosti koje su traile da tu do u sigurniji ljudi.

- Razmiffjamo o tome da se u situaciji kakva jeste jo jednom preispita Platforma. Vae a Platforma Predsjednitva BiH postoji, ona je usvojena na postulatima jedinstvene, cjelovite BiH. Pod pritiskom dogadaja, politi ke i vojne situacije, i pregovora koji su trajali, do izvjesnog odstupanja Agresija na RBill je evidentna, sad moemo od te Platforme. Na svu sre u, taj dogovor nije pokazati, i sa jedne i sa druge strane. Kakve su, po tih mladih ljudi izme u 20 i 30 godina, ni- tpisan, ali pojavila se jedna platforma koja predviVama, mogubosti da medunarodnim sankcija- su se pojavili na spiskovima. Oni nam nisu mogli da druk iji ustavni koncept BiH. To je onaj konpoloiti ra un gdje su ti ljudi. U jednoj fazi razgo- cept unije. Mi se sada moramo kona no oprecfijema bude podvrgnuta i Republika Hrvatska? -Ve due vremena prou avamo sve reperku- vora smo barem da se kae gdje su ti ljudi. liti izme u to dvoje. Treba re i narodu zato se sije i impfikacije takve jedne odluke. To nije jeNisu morali istog momenta biti i oslobo eni, ia- bori, za kakvu se on to BiH bori i koji su nai radnostrana odluka. To je odluka koja moe imati ko je ta formula glasila - svi za sve. Medutim, ni to ttfi ciljevi. To je neto to e predmet daljnjih negativna djelovanja i za BiH. Mi prou avamo ta nije prolo. Naravno, to je izazvalo revolt naih razgovora u Predsjednitvu ovih dana. Nakon tobismo mi takvim jednim zahevom dobili, a ta gra ana, rodbine tih ljudi Razmjena je morala ga bismo prifi raspravi koja bi trebala bin jedna izgubili, jer postoji politi ko-moraop enarodna rasprava, VjerovaIno opravdanje za takvu jednu mjetno emo raspravu organizirati u ru. Rije je o tome da je ona u parlamentu, sa poslanicima u Saovom mementu i oporturajevu, Zenici, Biha u, Tuzli, na. To je vrlo komplicirano pitanje. Mostaru... pa emo pokuafi saU Hrvatskoj postoji jedan proces, brati razultate tih rasprava kao i postoje demokratske, ali postoje i matrate li da je bosanska strana ulinda neku ozbiljnu greslu u toku onih u politi kim strankama To radikalne snage koje su negdje na emo onda sve prenijeti u Prepregovaraelik procesal ivici faizma boljevi kog faidsjednitvo i donijeti odluke ko- Ne moe biti da u ovakvoj kompliciranoj situaciji nije Nlo greaka. je e trasirati dalji put Bosne i zma. Mi smo eljeli da ne u inimo Ogroman broj faktora je u igri. Ponekad se ini da je naa diplomaczja pokle- Hercegovine i definirati nae pokorak koji bi oja avao te snage koje knula, a to je samo privid. U pitanju je poznata mecluzavisnost politi ke i vo- liti ke i rante ciljeve, za koje se su negativne, jer su demokratske snage u Hrvatskoj vrlo snane. Ne jne situacije. Mi smo u tehni kom pogledu vojno infcriorniji pa i nai pouti- borirno. Ne mogu vam trenutno bi im trebalo oteati posao u Hrva- ki pozivi ne mogu biti jaki, jcr stara je stvar da je diplomacija samo refleks re i kako e ta platforma izgletskoj. Nismo heli pozivom na savojne mo i, minkanje vojne situacije, kako je to neko duhovito rekao. Ali, da dati, ali radit e se, vjerovanio, o nkcije pomagati tim snagama koje izboru izme u dvije mogu e se vratimo na pitanje mogu e grek O ito je sporno da li smo trebali prihva- opcije. Koliko sada mogu procisu protiv Bosne i Hercegovine. titi razgovore o trajnoj podjeli BiH i mogu nosti referenduma. Tu nisu lijepe jeniti, ve ina ljudi e se zalagati Hrvatsld narod bi to osjetio kao nastvari, ali ne mislim da se radi o greki. Kad je nad Bosnom visila opasnost za cjelovitu Bin. Ja u ovih dana pad na njega. Medutim, stvari su dole clo te ta ke kada se mi mora- dvojne podjele, prhvatili smo razgovor o trajnoj podjeli. Vojnici su rekli: Po- i i po Bosni i Hercegovini, pa u mo hrvatskom narodu izviniti, ali i to je vanjska linija odbrane pukla, povukli smo se na drugu odbrambenu li- vidjeti i oslunuti ta e re i ljudi povu i taj potez, pogotovo ako se niju odbrane. Ne radi se dakle, o greki, nego o odnosu snciga. Nema elovi- u Tuzli, Zenici, Mostaru. Vjerupotvrde vijesti da su u akciji u Varejem da u obi i i Krajinu. te Bosne bez Srba i Hrvata, a ja ih ne vidim dovoljno. Njihovo odsustvo ili u sudjelovale i jedinice Hrvatske Va odgcrvor na Karadkev prinedovoljno prisustvo stvara probleme. vojske. Ako se tako neto potvrdi, jedlog novog koridora otvarami ne emo imati drugog izbora neujem luke Bar? go inzistirati na sankcijama i protiv Hrvatske. biti zaustavljena. Oni su kasnije zarobili nae he- Ne svi a nam se, naravno, ona ucjena naAB, u svakom duaju treba inzistirad na onom likoptere u Me ugotju. To je apsolutno nedopu- ftom. Me utim, u principu mislim da ne emo dogovoru innedu Vas i gospodina Tudmana, ten postupak, jer smo mi oslobodili njihove raprotiv otvaranja jo jednog koridora. Na taj nanaroato na one prve tri taate koje su najvainijeza njenike iz Bile. Me utim, kada su nai helikopte- in bismo otIdorfili hrvatsku ucjenu nad Bosnom cijelokupne odnose izmedu dvije republike? ri doli po ranjenike u Me ugorje, oni su bili za- i Hercegovinom. Oni, jednostavno, ive u ubje e- Naravno, treba inzistirati na tome, ali tu ni- ustavljeni i jo su ti helikopteri tamo. U pitanju nju da mi bez njih ne moemo i mislim da vrlo eje dovoljna volja jedne strane. Mi ne naidazimo je, dalde, jedan odnos koji je potpuno suprotan sto zloupotrebljavaju tu situaciju. na spremnost druge strane da to provede. Stvari onoj deklaraciji koju smo potpisali Tu man i ja, 12. 11. 1993.

Arif Paali je malo umoran ozjek od sukoba koji je trajao danono no na mostarskom ratitu

Radi se na inoviranju Platforme Predsjednitva BiH? Hada e to biti ta je to, u stvari?

DIPLOMACIJA JE REFLEKS VOJNE MOCI

61

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

POBIJEDIT EMO JER SMO DRUK IJI OD NJIH

ospodine Pre4edni e, molimo vas da imesete svoje osnovne dojmove s Vaeg puta po slobodnim teritoriGjima BiH?
Osnovni utisak sa tog dosta dugoga puta jest da je slobodni teritorij daleko ve i nego to nam se to ponekad ini. Treba ga pre i na na'in kako sam ga ja sada prelazio, pa se uvjerite koliko je dug i irok taj teritorij. Dalje utiske mogao bih, recimo, podijeliti na pozitivne i negativne, odnosno, nepovoljne. Sre om, pozitivnih je vie. Susreo sam se sa vojskom i mogu vas mjeriti - to, uostalom, vide ljudi i u Sarajevu, da je to postala prava vojska. Posljednji put bio sam na slobodnim teritorijima negdje u januaru. Nakon toga, nije vie bilo mogu e do i tamo, jer se sa zapadne strane, odalde sam i doao proli put, preko Splita, vie ne moe. Sada sam ovamo doao - ho u naglasiti - ne u pratnji UNPROFOR-a, nego u pratnji naih vojnika. Kako sam izaao iz Sarajeva, to ostaje mala tajna! Svugdje je moral - i vojnika i naroda veoma visok. Pomalo sam se plaio tog optimizna koji mi ulijevaju. Ne valja biti odve eufori an i optimisti an, kad donosite odluke, ali moram priznati da me je ugodno iznanadio moral vojske i naroda. Recimo, gore na sjeveru, nedaleko od na Grada cu, na Br kom, na eli u, svugdje ista poruka: da ne poputamo, da se ne damo, da mi moemo izdrati - uprkos svemu! Vojska je uglavnom obu ena prili no dobro, i naoruana, naravno, iako je to naj e e lahko naoruanje. Dalje, Bosna nije sruena kao to se to misli. Industrija je, dobrim dijelom, o uvana. Ima mnogo slu ajeva gdje je ote enje samo 5 do 10 procenata. Posjetio sam i nae fabrike vojne industrije. Stanje pokazuje da mi moemo izdrati uprkos blokadi, uprkos embargu, toj nerazumnoj i nerazumljivoj mjeri me unarodne zajednice, nad kojom e se vjerovatno i uclavati budu e generadje. A i u avat e se jer je neosporno daje Bosna i Hercegovina bila rtva agresije, da je bila brutalno napadnuta, a ipak su doli pa nam vezali ruke i onemogu ili nau samoodbranu. Ostat e, naravno, da se objasni zato su to u inili, i ostali uporni u tome. Postoji samo jedno objanjenje: da nije bilo embarga na oruje, mi bismo Rat bi ve bio iza Bosna i Hercegovina bi izasla kao pobjednik u ovom ratu, to oni znaju, i ovi ovdje, i oni tamo; ho u kazati, ovi ovdje na Balkanu, i oni tamo u Evropi, a ta pobjeda im nije odgovarala. Zato, to je malo dua pri a i ostavio bih je za drugu priliku. Mogao bih re i da sam na ovom putovanju nastavio da za sebe otkrivam na narod. Znao sam daje na narod dobar narod. Otkako su borbe po'ele, znam da je to i hrabar narod. A ovo to sam vidio, pokazuje da je to i pametan narod. On uspijeva ni iz ega neto stvoriti i napraviti. Tako mi tu blokadu prakti ki probijamo. Rekoh, dobar narbd koji na ru:s'enje damija ne odgovara ruenjem crkava, koji na genodd ne odgovara genoddom, koji pokazuje veliku mjeru strpljenja i ljudskosti.

Na narod je hrabar - jer se bez oruja bori; pametan - uspijeva ni iz ega neto stvoriti i napraviti; i dobar - jer na ruenje damija ne odgovara ruenjem crkava
promijenjene. Grada ac, jednostavno, ne moe bit zauzet, kao to ne moe ni eli na kome sam naao sad jednu novoformiranu op inu i novoformirane vojne jedinice, vrlo dobro uvjebane, disciplinirane, obu ene i odjevene. Vi znate da je sva sila neprijateljske vojske i oklopa bila ba ena na Br ko, na proirenje ovog koridora. Imali smo tu vrlo teak napad u julu, i tu smo se morali povu i sa one slavne Omerbegova e; ali pomjeranja su bila minimalna u pore enju sa silinom napada. Dalde, to je jedan slavni front i moemo se ponositi tim narodom i naom vojskom. Kada govorim o utiscima, ima, moda, jojedna pozitivna stvar koja e se mo i i egzaktno utvrditi. Naime, nisu nas u,spjeli pobiti i raserati kako su to misliJa sam na sve strane vi ao gomile ljudi, pa i buljuke djece koja idu i u kole, itd. i to me ponukalo da se upitam: Koliko nas nakon svega ima? Jednostavno sam imao utisak da nisu uspjeli ni da nas pobiju ni da nas rastjeraju. To narod traba znati, i iz toga crpiti snagu za ovo to nas sada eka. A eka nas jo jedna teka zima i moe biti nastavak borbi, ko zna? Iako mi nastojimo to izbje i na svalti na in. Ako mognemo nae ciljeve posti i mirnim sredstvima, politi ldm putem, to emo u initi. Meclutim, lahko se moe dogoditi da to ne bude mogu e i da e trebati u initi neke nove vojne napore. Na narod je, dakle, uglavnom ostao na okupu. Potraio sam podatke u tuzlanskom i zeni kom okrugu i ustanovio da samo u ta dva okruga ivi milion ljudi. Tome treba pridodati preko etiristo hiljada iz sarajevskog okruga, pa Krajina koja broji izme u 250 i 280 hiljada ljudi naravno, itavu Hercegovinu, travni ki okrug, gdje ivi oko 100 hiljada ljudi kona'no, Gorade, Srebrenicu, epu itd. Dalde, kad se to sabere, onda proizlazi da im je trud bio uzaludan. Oni nisu uspjeli unititi na narod, niti e ga A od negativnih dojmova bolje re eno, nepovoljnih okolnosti koje su me stalno zaolcupljale iz mjesta u mjesto, rekao bih da je to glad. Problem hrane postaje prvorazredno pitanje i bojim se da ta nevolja moe biti opasnija i od 'etnika i od ustaa. Dalde, to je jedna stvar koja me pritiskivala sve vrijeme. Me utim, narod ni-

Bosna nije sruena kao to se to misli. Industrija je dobrim dijelom o uvana

To smo oduvijek znali o naem narodu. Meclutim, rat je iznova otkrio njegovu hrabrost i ne\lerovatnu snalaljivost.

NAROD NIJE POBIJEN

Posjetili ste Gradi ac. Kakvo je, zapravo, stanje na evernom frontu, koji je, svih 20 mjeseci, pod snafflim udarima oklopa i svekolike agresorske maYmerije? - Da, glavni udar bio je u,smjeren upravo gore, na Br ko, Grada ac, Teo ak. Grada ac neki vojnici smatraju vratima Bosne, stratekim vratima. Protivnik je tu udario svom snagom i bilo je nekoliko takvih bitaka koje, naravno, u jednom kratkom izlaganju ovjek ne moe opisati. Ali, ipak recimo, bila je jedna velika tenkovska bitka krajem prole godine koja je trajala 12 dana. Bilo je to izme u 12. i 25. novembra, kada smo uspjeli unititi oko 60 tenkova. Uslijedio je, zatim, itav niz novih nasrtaja, ali linije su ostale ne-

62

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

je demoraliziran! Ali, evo, dok mi razgovaramo, u enevi je o tom pitanju u toku konferencija, kojoj prisustvuje i naa delegacija. cu i koji su neki dan sruili Stari most - banda! A ima i druga, prakti nija strana pitanja. Jedan od tih ljudi bijae iz Hercegovine, pa ga ja pitam: Je li ti eli da se ljudi vrate u Stolac, da se vratimo u Stolac? On, naravno, kae da eli. Jedini na in, kaem mu, da se mi vratimo u Stolac jest da Hrvati ostanu u Vareu. Jer Bobanov prljavi plan iao je u dvije faze: prvo je trebalo o istiti taj teren, isprazniti od Bonjaka Mostar, Stolac, apljinu, Ljubuki, Livno i tako dalje, a zatim u taj prazni prostor, kao stoku natjerati narod odozgo, sa sjevera Bosne, dolje u taj bobanistan, kako taj teritorij zovu nai. Ako mi ho emo da se taj plan ne ostvari, mi moramo ubijediti nae sugra ane, Hrvate, da ostanu na svojim ognjitima. Ne trebamo pomagati Bobanu time to bi Hrvate tjerali iz Varea. Dakle, to je prakti na strana problema, ako ostavimo na trenutak po strani ovu isto moralnu, principijelnu stranu pitanja. Bosanskohene spadamo u ljude koji smatraju da historija po inje sa nama. Historija Bosne po inje prije hiljadu i kusur godina. I sve to je dobro iz prolosti treba nau iti i pamtiti. I onda sam kao mlad ovjek iao po Bosni, ba sam bio u Grada cu koncem 1944. godine, gdje mi je brat ivio. Dolazile su razne vojske. Kad dolaze etnici i ustae, narod bjei. Jer to su bile vojske koje ubijaju gradane. A kad dolaze partizani, narod ne bjei. Narod nije znao za komunizam, niti ga se to puno ticalo. Partizani nisu puno o njemu govorili, ne e ni govoriti sve do '45., '46. godine, dok nisu u vrstili vlast, nego su govorili o oslobodila kom ratu i pratio ih je glas vojske koja ne ubija neja . Partizani jesu bili i grubi, i ponekad surovi, prema protivnicima, ali je injenica da nisu ubijali ene i djecu. I zato su pobijedili. Mi to trebamo dobro upamtiti i trebamo izvu i pouku: Mi emo pobijediti ako nas bude pratio glas vojske koja ne ubija ene i djecu. Ako to ne bude slu aj, onda e se sve pretvoriti u jedan krvavi koloplet triju vojski koja jedna drugu goni, gdje su svi isti. Mi se moramo izdvojiti i biti druk iji. Tako emo pobijediti? Usprkos svemu!

PITANJE POVRATKA HRVATA

U reiji Swiako Ogate...
- Da, u reiji Sadako Ogate. Ja sam bio pozvan da odem tamo, me utim, zbog ovog putovanja i dugog izbivanja od 12 dana, nije bilo mogu e da idem na neki novi put. A imao sam i mnogo obaveza na slobodnom teritoriju. Otila je naa delegacija ne elu sa Silajdi em. Ona ima zadatak uraditi sve to je mogu e da se ova blokada probije, odnosno da se na e na in da se hrana uvozi. Na je stav da je sasvim svejedno uvozila se ona iz pravca Srbije ili iz pravca Hrvatske. Dakle, mi se slaemo i sa koridorom od Bara do Sarajeva. Naravno, to je i hrana koja bi eventualno dola iz Makedonije za koju, evo, sa zebnjom o ekujemo ho e li pro i ili ne e. Hrana je ju er krenula iz Skoplja. To je jedan komercijalni konvoj. Jednom rije ju; hrana ostaje pitanje s kojim smo mi suo eni i koje emo nastaviti rjeavati sa svom uporno u koja zasluuje jedan tako vaan problem. Neke etape ove Vae turneje po slobodnim

teritorijima trebalo bi posebno osvijetliti. Prije svega, Vare. Vi ste bili u Vareu neposredno nakon to su ga jedinice Drugog i Tre eg korpusa oslobodile. Vi ste tada dali jedan apel, koji je u doma oj i u medunarodnoj javnosti, naiao na izuzetan prijem, a to je da Htvati koji nisu iseljeni, ostanu, a oni koji su otili - da se vrate.
Da, taj poziv i sada vrijedi, mada je teko uspostaviti kontakt sa tim narodom. Vi znate da smo mi organizirali odlazak jedne delegacije odavde, koja je, naalost, bila zaustavljena na Kobilja i. U toj delegaciji bili su monsinjor Pulji i fra Petar An elovi . Izbjegli hrvatski narod naao se, na neki na in, razapet izme u bojovnika HVO, koji ga uvjeravaju da se ne treba vratiti u Vare, i nas koji ga pozivamo da se vrati svojim ku ama. Ovo iseljavanje hrvatskog ivlja je o igledno bilo sasvim dio jednog plana, to je takozvani Bobanov plan, da se dolje stvori nekakva hrvatska dravica u kojoj bi okupio sve Hrvate iz Bosne i Hercegovine. On je, naime, konstatirao da, ja sam itao taj materijal, 700 hiljada Hrvata jednostavno je razasuto od Neuma na jugu do Save na sjeveru, i kako bi ih trebalo zbiti, teritorijalizirati, stvoriti jednu kompaktnu cjelinu, itd. Nama naa arolikost u Bosni ne smeta, naprotiv, ona predstavlja bogatstvo Bosne. Pitali su me, moram biti iskren: Zato, gospodine predsjedni e, da mi vra amo Hrvate ako Boban nas tjera iz Hercegovne? Nama nisu svojstvene Bobanove metode, jer mi smo drava, oni su paravojska, banda, naj e e. Mogu slobodno kazati da su ljudi koji su izvrili etni ka i enja u Mostaru i Sto-

A od negativnih dojmova ili, bolje re eno, nepovoljnih okolnosti koje su me stalno zaokup jale iz mjesta u mjesto, rekao bih da je to glad. Problem hrane postaje prvorazredno pitanje, i bojim se da ta nevolja moe biti opasnija i od etnika i od ustaa
rcegova ka drava mora biti pravna drava. Treba znati da su bojovnici HVO-a neposredno pred bijeg iz Varea megafonima pozivali narod da ide, da imaju sahat-dva vremena da napuste teren, jer dolazi bosanska vojska koja, navodno, sve pred sobom pali i ubija. Narod je u nedoumici ta se doga a, ne moe rizikovati. U svakom slu aju, mi nikada ne emo biti oni koji progone narod. Ja bih ovdje moda napravio jednu malu digresiju. Vidite kako se na udan na in historija ponavlja. Sad ponovo imamo u Bosni neku sliku iz Drugoga svjetskog rata. Taj rat dobro pamtim. Kada je po eo rat, bilo mi je 20 godina. I tada su bili etnici i ustae. I sad ih, evo, ponovno na sceni. Samo gori etnici od onih etnika, gore ustae od onih ustaa, to sasvim sigurno mogu kazati, jer one ustae ipak nisu sruile ni most, ni damije po Mostaru, a ove to jesu. Sad se postavlja pitanje: ko je ta tre a strana? Onda su tre a strana bili partizani. I sad ima tre a strana. To je naa narodna bosanska vojska, koja nema onaj ideoloki, komunisti ki predznak, koja je demokratska. Mi

UBISTVO FRANJEVACA
Ubistvo dvojice fratara, gvardijana Mili evi a i njegovog vikara 11fibi a u Fojnia, imalo je zlokobne rezonancije. Vi ste bili u Fojnia, ta nam o tome moete kazati?
- Prije svega, ne znam u ovom momentu ko je izvrio ovo nedjelo, prerano je da o tome govorim, ali nije rano kazati da osu ujem zlo in bez obzira ko ga je uradio. Tamo je bila naa vojska. Daj Boe, da se prikae da to nisu nai uradili. Jer ima naznaka da je to u inila jedna ustaka grupa, da bi se most i diskusija o mostu u svijetu potisla u sjenku i da bi se umjesto o Mostaru po elo govoriti o ubistvu ovih sve enika. Ja sam ju er bio kod fra Petra An elovi a i kod monsinjora Pulji a i izrazio svoje sau e e povodom ovoga slu aja. Ja bih podsjetio da je prije 500 godina sultan Fatih izdao ovome fojni kom samostanu uvenu Ahdnamu To je bio jedan pametan i velik ovjek. Prije 500 godina on dolazi i susre e se tu sa franjevcima i daje im povelju koja im garantira sigurnost. Ahdnama je sa uvala franjeva ki red i samostane i crkve u Bosni i Hercegovini tokom svih burnih 500 godina. Sada dolaze neki i misle da treba ubijati sve enike. Ako su to u inili nai, ja im poru ujem da se u blizini nalazi mnogo i ustaa i etnika pa neka svoje junatvo tamo pokazuju, a ne na nenaoruanim sve enicima. To zabranjuje i Boiji i ljudski zakon. A to apsolutno nije u naem interesu. U interesu je onih koji mogu zadovoljno trljati ruke. Mi emo ispitati ovaj slu aj. Ja sam u Fojnici naredio da se povede najstroija istraga oko ovog slu aja, a izvrioci tre-

ALIJA: JA IZDATI NE ZNANI

ba da budu biti primjereno Itanjeni. Moramo odrati hladnu glavu i vidjeti to nam je initi. Mi Bosnu moemo odrati jedino kao civiliziranu zemlju. Na'avi se u ovakvim klijetima dva mraka koji pokuavaju osvojiti Bosnu, moramo biti oni koji nose lu svjedosti. Nai vojnici i svi naoruani rjudi treba da tite zakon ako ho e da iza emo na zelenu granu.

vnosti To je onaj razgovor sa zeniadm privrednicima, na kome ste govorili o svojoj viziji pohdace budunosti Bosne i Hercegovine. Vi mate koji je Va sud naiao na ljubophijivost, naklonost ali i neraspoloe " nje i komentare koji su da cijeli koncept nale borbe dovedu u pitanje?
To su bili razgovori o privrednim pitanjima, ali s obzirom na stanje, razgovori neizbjeno pre u na teren vi enja Bosne, njene budu nosti. Iznio sam jedno svoje razmiljanje jednu moju viziju koja, naravno, nije zvani na. Ona e se, moda, razmatrati na Predjednitvu, moda emo Platformu u tom pravcu neto mijenjati. Radi se vie o taktici borbe za cjelovitu Bosnu. lzri ito sam rekao da mi ne odustajemo od cjelovite Bosne i Hercegovine, ali - kako do i do nje? Rekao sam da moramo posti i ono to je na posljednjoj Skuptini re eno, sa onim uvenim ali, da prihvatimo ponudeni koncept pod uvjetom da se teritoriji nastanjene ve inskim bonja Idin narodom vrate pod kontrolu BiH vlasti.

Pockje am Vas da je ju er pre4ednik Republike Hrvatske gospodin Tudman rekao, to bi se kazalo: Urbi et ortd, da e Ihvatska vojska u BiH branid hrvatski interes. Rako Vi to komentirate?
- Da, to je jedna vrlo tuna i runa izjava. Ona najavljuje neku invaziju na Bosnu, ako je dobro razumijem. Na alost, ta invazija, moda ne u jednom masovnom vidu, ve je prisutna, jer mi znamo da se dijelovi Hrvatske vojske ve bore kod Gomjeg Vakufa. Naredio sam ju er da se ta no utvrde podaci. Nakon toga emo traiti sjedncu Sai,jeta sigurnosti, odnosno zatitu. lzgleda da je gospodin Tudman pokuao preko HVO-a osvojiti dio Bosne, pa kad mu to nije uspjelo, jer je HVO ovdje poraen, mislim na onaj pobunjeni ki dio HVO-a, onda se odlu io direktnim uplitanjem osvojiti ono to nije mogao HVO. Ali Tu man je dao jo neke izjave. On je pozvao na neku vrstu losta:s'kog rata protiv, kako je rekao, stvaranja ovdje islamske republike, kalto on to kae. Na narod dobro zna da se ovdje stvara islamska republika. Mi, naravno, ho emo da ovdje i islam i muslimani budu slobodni, ali mi nemamo namjeru stvarati ovdje nikakvu islamsku republiku. Tudman ide Miloevi evim putem, samo sa nekoliko godina zakanjenja. Slobodan Miloevi je 1990. najavio krstald rat u svome govoru na Kosovu. Poto je Miloevi najavio krstaki rat, i Tudman je to u 'inio, i sada, poto je Miloevi naredio etni ko i enje, i Tudman je naredio takvo etni ko rs' enje.

podi i. E, onda bismo snagom politi kog modela postepeno pobijedili ovaj mrak na jednoj i na drugoj strani, u kojem ivi i u kojem e ivjeti jo dugo dijelovi Bosne i Hercegovine. Mislim da integraciju, o kojoj je rije , ne bismo mogli vojnitn putem tjeavati, mislim da to nije pravi lijek, jer tu vlada jedna vrsta opijenosti, nacionalne, ovinisti ke, faisti ke, nazovite je kako ho ete. Treba da pro e vrijeme pijanstva, vrijeme mahmuduka, da se svijet otrijezni, i tek e tada biti otvoren put da se Bosna ponovo integrira. Dakle, cjelovita BiH ostaje na cilj. Ali, moram naglasid da ovdje stoji jedan princip u mojim o ima, v-aniji od svih drugih. Na pitanje kakva budu a Bosna treba biti, na kojim temeljima da se gradi, odgovorio bih: bez obzira ta e i kakva e budu a Bosna biti, ona mora biti takva da se u njoj vie nikada ne moe ponovid genocid nad bonja kim narodom. Za mene, to e biti i treba da bude najvii zakon ove zemlje, i tom zakonu e biti sve podre eno.

Ahdanama je sa uvala franjeva ki red i samostane i crkve u Bosni i Hercegovini tokom svih burnih 500 godina. Sada dolaze neki i misle da treba ubijati sve enike
Na tome emo istrajavati prvenstveno politi ldm sredstvima, ali ako to ne bude mogu e, moramo u initi sve da to postignemo vojnim putem. To je ona ta ka na kojoj bi, moda, mogli zaustaviti rat. Da bismo trebali produiti dalje sa borbom dok, recimo, ne oslobodimo Trebinje, Drvar, Banju Luku, itd. bi to trebalo raditi politi kim putem. Kako? Pa na ovom slobodnom teritoriju pod kontrolom bosanske vlasti i Armije treba stvoriti jedan prostor na kojemu vladaju zakoni, na kojem je spaena na kojem e vladati demokracija i na kojem e vladati ovaj osnovni zakon koji kae da niko na tom teritoriju ne e biti progonjen, zbog vjere, nacije nekog politi kog uvjerenja. Dalde, trebalo bi taj model uspostaviti ovdje u bosanskoj dravi. Trebalo bi ga kombinirati sa slobodnim tritem, trebalo bi vratiti narod koji je izbjegao van, trebalo bi pri i rekonstrukciji, izgradnji tog dijela Bosne i Hercegovine koja ima sve uvjete da se brzo uzdigne iz pepela. Alto jednog dana imadnemo mir, ako otvorimo puteve, ja sam siguran da emo mi, zahvaljuju i injenici da je to ipak najrazvijeniji dio Bosne i Hercegovine, uspjeti taj dio Bosne brzo

BOSNA OD RAZUMNIH LJUDI

ovo Vae vide,nje neko tuma i tako da Bosna ne mo,e da bude onakva kakva je bila prije, i mushmang12, i srpska, hnatska. Po onoj formuh, redmo, ZAVNOBiH-ovskt4?

HVO U ARMIJU BiH

Eakva je budubost odnosa bosanske vlasd sa Hivatima ovdje u Sarajevu nakon ovoga dosta kontrovermog preimenovanja HVO brigade Kralj Tvrtko u brigadu Armije BiH? - U Bosni i Hercegovini moe postojad samo
jedna vojska. Mi emo svugdje ponuditi lojalnom HVO-u da se transformira i uldju i u Armiju BiI-1. Moe nastaviti da egzistira eventualno kao hrvatska brigada, ali ne moe vie primati komande iz Gruda. U tome je itava promjena i u tom smislu je u pripremi odgovaraju i zakon.

Da za kraj ovog razgovora ostavimo ono to je bila informativna, a dijelom i poslastica. Naime, Vi ste se za vdjeme ove dvanaestodnevne tumeje sastali sa 32 ratna predsjednitva, imali ste pedesetak sastanaka. Jeclan je pobudio naro itu pxornost u doma oj i inozenmoj ja-

- O igledno je da je ettni ko ikenje u inilo svoje, bar za jedno vrijeme. Moda e se jednog dana stvari po eti vra ati na ranije stanje, moda emo po eti polahlto uspostavljati ranije stanje. Demografska slika Bosne je potpuno promijenjena, ali ta injenica nije beznadena. Zato? Treba se sjetiti da, recimo, u Wegradu, u Fo i nije bilo uop e muslimana 1944. godine. Kasnije, vidite, bili smo ak i ve insko stanovnitvo u Viegradu, a u Fo i bilo nas je polovina. Vratit e se i ovdje ali e trebad, bojim se, jedan dui period da Bosna ponovo do e sebi. Treba jedan faktor - vrijeme, dvadeset - trideset godina. U historiji pojedinca to je jedan relativno dug period, u historiji naroda nije. Dalde, najvjerovatnije predstoji jedno vrijeme odvojenog ivota. Ne vidim da integraciju moemo u 'initi neposredno, kako to neki idealisti misle. Ali i za idealiste ima mjesta u ovom planu. A to je da se onaj san o Bosni i Hercegovini integriranoj postepeno ostv-ari. Ima mjesta i za realiste, a to je da realiziramo prvi dio tog plana, osloboditi sve krajeve i na njemu uspostaviti stanje odnose koji e se snagom civilizacije, snagom razvoja, nametnuti ostalim dijelovima Bosne, reintegrirati Bosnu na na in kako je to u inila Zapadna Njema ka u odnosu na Isto nu Njema ku. Kako se Njema ka ujedinila? Pa nije Zapadna Njema ka ula vojskom tamo, nego je snagom politi kog modela pobijedila. Ljudi su shvatili da je ono tamo bolje pa je dolo do integracije Njema ke bez metka.

64

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

Moda i mi moemo tako neto sli no ostvariti, ali to zavisi od nas, ta mi ho emo i ta mi moemo. Ne moe se Bosna i Hercegovina graditi ocl etnika u ustaa. Bosna i Hercegovina moe se graditi od razumnih ljudi, ona je bila primjer razuma i razbora na ovom dijelu svijeta, bila je i sad je ostala takva i ne moe se graditi od nacionalno ostrakenog svijeta. Mora ponovo oivjeti neka svijest o tome da je uzajamna komunikacija izme u ljudi mogu a, da ljudi mogu zajedno da ive, mora se ta svijest ponovno uspostaviti, a ona je sru:s'ena. Nije trebalo mnogo da se srui, ali treba mnogo da se ponovno izgradi i uspostavi. Bila su to, otprilike, moja izlaganja u Zenici. Ona, moda, nisu odgovarala vizijama nekih idealista koji jednostavno ho e presko iti realnosti koje tu postoje. 'Vi sada nakon mosta ne moete u Hercegovini govoriti o suivotu, neposredno, moete govoriti o nekom dalekom idealu, ali pokuajte to u Mostaru, oti ite me u te ljude. Kad je rije o Mostaru, taj grad je danas ta ka najve e patnje u svijetu, ne u Bosni i Hercegovini, nego u svijetu. Stravi na je stvar u kakve su uvjete te ljude doveli. Za Mostarce je danas svako s one strane Neretve kriv. Naravno, da nije svalco kriv. I najve a greka koju bismo mogli uraditi jest da Icaemo da su svi Hrvati usta:s'e i svi Srbi etnici. Moramo uprkos svemu nastojati da razlikujemo Hrvate i Srbe od etnika i ustaa. Ali u onim patnjama kada ljudi nemaju vie ta jesti i loiti i kada su ga ani svalci dan granatama s one strane Neretve, vi tu o suivotu ne moete govoriti i bojim se da to

jo jedan dug period vremena ne ete mo i. Na ovom putovanju imao sam namjeru posjetiti Hercegovinu, vidjeti Konjic, Jablanicu, Mostar, da bih zaokruio i provjerio neka svoja gledanja u neposrednom kontaktu sa ljudima, jednom lijeju, da vidim ta je to Bosna danas, nakon ovoga

Treba da prode vrijeme pijanstva, vrtjeme mahmurluka, da se svijet otrijezni, i tek e tada biti otvoren put da se Bosna ponovno integrira. Dakle, .elovitct BiH ostaje na cilj. Bez obzira ta e i hakva e budu a Bosna biti, onct mora biti takva da se u njoj vie nikada ne moe ponozriti genocid nad bonja kim narodom
tO je prehjela i doivjela. Jer ovo to je Bosna doivjela, to neki narodi nikad nisu zapamtili. Narodi koji su stari dvije hiljade godina teko e na i jednu epizodu u svojoj historiji koja bi mogla biti u pore enju sa ovim to smo mi doivjeli

ovdje u Bosni. Ovo su iznimno teka iskustva kroz koja su nai ljudi u Bosni i Hercegovini proli. Ja sam htio vidjeti ta je ostalo od Bosne nakon svega, koja uvjerenja jo ive, ta je ostalo od naih ideala i nada. Mogu re i da ljudi i dalje iljeruju u Bosnu i Hercegovinu, i to nije fraza, ali nama je potreban predah. U medunarodnim razmjerama, u politi koj budu nosti Bosne i Hercegovine, u posljednje vrijeme iskrsle su dvije inicijative - francusko-njema ka, koju nose ministri inozemnih poslova Juppe i Kinkel, predvi a se da do mira do e postepenim ukidanjem sankcija Srbiji u ritmu u kojemu bude Bosni i Hercegovini limitiran mir. ef talijanske diplomacije Anderatta predvi a izmjenu teritorijalnih razgrani enja kao model uspostavljanja mira.

Da zavruno 013iD1 ime smo i po'eli. Vi ste, naime, kazali na po etku da se plarate tog nerealnog optimizma. Da Vas plai realni pesimiram pesimizam nae ' g realiteta, nae svagdaInjice?

- Pesimizma je, na svu sre u, veoma malo. Proetajte Bosnom pa ete se uvjeriti. Moram re i da je optimizam za u uju i s obzirom na ke u kojima ivimo. Mislim tu na zimu koja nas eka. Optimizam moe nekada biti lo savjetnik, ali ja nastojim da te svoje utiske, ako je mogu e, kombiniram sa realnim podacima. Pesimizma, dalde, nema, osim tu i tamo. Preovla uju e osje anje je ijera u budu nost, dostojna jednog mladog naroda kao to je na.

24. 11. 1993.

65

*V661[

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

raga bra o i sestre, Dragi prijatelji, Esselamu alejkum Bismitlahirrahmanirrahim I Ja sam spremio jedno usmeno i neposredno izlaganje, ne duga ko, jer nemamo puno vremena, bit e jo govornika, ujem njih desetak, koji su doli da vas pozdrave. Vrijeme je ograni eno od strane organizatora, ali ja u, moda, uzeti neto vie vremena nego to je dato, jer poodavno nisam imao prilike da vam govorim. Koliko se sje am, nisam na ovakvom skupu prisustvovao jo od naeg Kongresa prije dvije godine. Ovo je od tada prva prilika da vam se obratim i veoma sam zadovoljan da mi se ta mogu nost prua. Ja sam imao namjeru da vas malo izruim, me utim, s obzirom na do ek koji ste mi priredili, moram promijeniti cilj, ta da vam radim. Ipak u zadrati pravo izre i neke kritike. Naravno, kad kaem izruim, mislio sam na nae lanove, na nas - ne na goste. Njih nemaju pravo ruiti. Naa stranka je uradila mnogo i mi se nemamo ega stidjeti. Ali mi smo u inili i izvjesne propuste u ratu i to trebamo priznati sebi i da te propuste otklonimo. Propusti su se ticali, prije svega, nae neopreznosti, pa su se u Stranku, kao to se to esto doga a, kao to to poga a sve stranke koje do u na vlast, uvukli ljudi koji tamo ne pripadaju. Ovdje je Mehmedalija Hadi malo prije govorio o otvaranju Stranke. To je jako lijepa stvar i mi to trebamo uraditi. Zato? Zato to je ovo to se dogodilo u Bosni i Hercegovini neto to se jednom narodu doga a jedanput u hiljadu godina. Mi nismo, moda, ni svjesni ta se stvarno dogodilo. Trebat e neka, to je neko rekao, historijska distanca, jedna historijska udaljenost, pa da se zaista prosudi sva strahota tragedije, a ja bih rekao i veli ina tragike koja nam se zbila. Neki narodi proive svoj vijek, rode se, u u u historiju i iza u iz nje, a ne doive ovo to je bosanski muslimanski narod doivio. Ovo je stravi na stvar. Ni kamen na kamenu nije ostao! Pa ako je to tako, ako se ve Bosna promijenila, ako se u Bosni sve promijenilo, zato da mi mislimo da se i ljudi nisu promijenili? Zato da na ljude gledamo druk ije, odnosno, da pitamo ta je neko bio prije deset, petnaest godina. Mi trebamo pitati: ta je on danas? I poto je prolo ovih dvadeset mjeseci teke borbe, trebamo se pitati, prije svega, ta je on u toj borbi, u tih dvadeset mjeseci, dao, u inio, kako se u toj borbi ponaao? A ponaali su se ljudi na dva razli ita na ina. Znate, neki su mislili da mogu ivjeti dre i govore, guraju i se na poloaje, pozivaju i se na to da su nekad neto inili, a ne pitaju i se ta su uradili danas za Bosnu i Hercegovinu i ovaj narod; izbjegavaju i pitanje ta su uradili ovdje i sada. To

LI ITE NA NARQD IZ KOJEG POTICETE

Govor na Konstituirajuju oj sjednici Gradske konferencije Stranke Demokratske Akcije u Sarajevu
je to pitanje o otvaranju Stranke. Stranka treba zaista otvoriti svoja vrata svima onima koji se ho e sa nama zajedno boriti za Bosnu i Hercegovinu i za svoj narod. Poslije dvadeset mjeseci ovako tekih iskuenja, vi imate na raspolaganju jedan siguran kriterij jedno mjerilo, a to je: ko je ostao uz ovaj narod, ko nije. Ne moe se vie pratati greka. Mi smo mogli izabrati u one predratne odbore, pa i na onom Kongresu pred rat,ljude, i da pogrijeimo. I da se pravdamo da, eto, nismo znali kakav je ko. Mi danas nemamo takvog opravdanja. Iza nas stoji dvadeset mjeseci tekih iskuenja. U tim iskuenjima je neko poloio ispit, a neko nije. Molim vas, one koji nisu poloili ispit, udaljite iz Stranke. U init ete joj veliku uslugu. Stoga bih ja, uz ono otvaranje Stranke, stavio u upotrebu jo jedan termin: a to je i enje Stranke od ljudi koji joj ne pripadaju. E, sad, kod i enja, svaka stranka u svijetu (nije to samo na slu aj) ima stalni problem izme u potenih a manje sposobnih, i vrlo sposobnih, a o ito nepotenih ljudi, pa se esto lomi ta da uradi. Ako se opredijeli za prve, ima velike probleme, jer drava je drava; ona je jedan sloen mehanizam. Ima jedna udna stvar: vi morate polagati ispit da biste vozili neka kola; ne daju vam na cestu ako niste taj ispit poloili; moete,.me utim, postati ministar i voditi jedan resor u vladi, a da od vas nikakav ispit ne trae; nikakvu provjeru znate li vi to raditi. E, sad, u toj dilemi poten, a manje sposoban, ili vrlo sposoban, a skoro sigurno nepoten i premazan, preporu io bih vam: opredijelite se za potene ljude. Naravno da bi idealno bilo, kada bi to bilo npogu e; ali to je dosta rijetka kombinacija, skoro lutrijski slu aj, da imate vrlo potena ovjeka i vrlo sposobna ovjeka u jednoj li nosti: Obi no je tu nekakva kombinacija na tetu jednog ili drugog. Opredijelite se za poten svijet i ne ete se, sasvim sigurno, prevariti. Ljutii e, moda, grijeiti tu i tamo, i narod e to da oprosti. I na i e se put, na,

i e ga ako je on poten. Naro ito se uvajte onih koji su premazani u sedamnaest boja, kako to na narod kae. Naro ito se uvajte onih koji su sada, kada je bio doao vakat, podijelili poslovne prostorije, stanove, poslali djecu na diplomatska mjesta ili se gurali da idu tamo. Ili na neki na in, pod ovim ili onim okolnostima, nali se tamo. I onih kojima se dolar ili marka zalijepila za ruku, jer su je premetali preko ruke. Bosna je bila dugo vremena tema u svijetu i vi ste u ime takve Bosne mogli bilo ta dobiti u svijetu. Ponekad hvale mene ili Silajdi a kako uspijevamo vani. I uistinu, svijet je prema nania usluan. Vrata nam se svugdje otvaraju. Prua se pomo Bosni i tako dalje. Nije to zasluga ni moja ni Silajdi eva. To je zasluga Bosne; bolje re eno, dvije stvari vezane za ime Bosne: njena patnja i njen otpor. Ta patnja i taj otpor stvorili su potovanje za Bosnu u svijetu, pa onda, kad neko od nas i ode tamo, onda mu ukazuju to potovanje. Ne kao Aliji ili Harisu, nego toj Bosni, odakle mi poti emo. E sad, na ra un toga, pojavljuje se jedan veliki broj meetara, koji u ime Bosne i radi Bosne, neto rade i kojima se, kao to sam maloprije rekao, lijepe dolari za ruke. Obratite panju na te ljude. Obratite panju na njih, a obratite panju i na ljude unutra. Ja ponekad imam i neke vrlo teke saradnike; mislim, teke naravi. I pitaju me - kako mogu s njima. A ja kaem: Mogu, zato to su poteni ljudi. Vidite, imate ponekad ljude sa kojima je vrlo teko sara ivati. Tvrdi su, ali znate da su to poteni ljudi. Ja ih trpim oko sebe. Izgalamim se ponekad na njih, i oni na mene. Eto, ja sam predsjednik; nije me sramota to kazati. Izvikat emo se jedni na druge. Budemo dva dana ljuti, a onda ivot ide dalje. Jednostavno, ja te ljude volim kao to volim svoju enu, sa kojom sam se toliko puta posvadio - kao i svako od vas. Potenje je danas rijetka vrlina i zbog nje se mnogo ta moe otrpje, .

68

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

ti. Dakle, mislim da trebarno i i u tom pravcu. Bilo je greaka, pa nas neki opravdano i dobronamjerno kritiziraju, a drugi pokuavaju dobiti politi ke poene. Kau, eto vidite, taj i taj ovjek je u SDA. Meni je neki dan doao do ruke jedan dokument iz op ine Stari Grad, u kojem se navodi kako se tamo poslovne prostorlie daju zaslunim liudima. Ja sam pokuavao tu na i kriterije, ko je zasluan; Icalco se utyr uje da je zasluan? Ispalo je, ipak, da dva-tri ovjeka, ali, ho u vam kazati: dokument, o kojem je rije , pokazuje da neto nlie u redu. Zasluni ljudi dobivaju prostorije?! Zasluni ljudi trebaju se sada boriti za Bosnu i Hercegovinu, a ne da dobivaju poslovne prostorije. I, dalie, ponekad oNek ne zna gdje bi prije, jer na mnogim stranama se prave greke. Moramo imati u vidu da nismo (mislim na niz iz SDA) nikad ranlie bili u vlasti; pa ponekad ne znamo kako se to radi. Tehnologliu vlasti ne znamo. Bilo je greaka uslijed toga, uslijecl nepoznavanja te tehnologlie. Ali, ima i onih drugih stvari. Evo, recimo, da vam spomenern jo jedan dokument: zatraio sam Pravilnik o pla ama naih diplomatskih predstaavnika i osoblja tamo. Vidim, svijet se jako gura da ide vani, svako tvrdi da bi spasio Bosnu i Hercegovinu ako iza e. Mislio sam da se radi, jednostavno, o bliegu ispod ovih granata. Me utim, vidite, ima i neki drugi rnotiv: pla e nisu niske za ovu siromanu Bosnu. One su, po mome milienju, dosta visoke. Posllie toga sam napisao pismo MIP-u (mislim da e to biti prihva eno), u kojem sam rekao da niko ne smije, nakon to se ovaj rat zavri, imati neke dobiti iz ovog rata. A po onim pla ama, koje sam vidio tamo, Boga mi, bilo bi dosta na toj knjiici para eto, formalno - poteno zara enih. Jer je to bila pla a. Pa mjesec - po mjesec, on bi se vratio sa sto-dvjesto hiliada maraka utede nakon, recimo, tri etiri godine rada. Mislim da ne smije niko jednog jedinog dolara vika. Treba priznati neophodne i nune trokove. Nita preko toga. I tako sam napisao MIP-u, i ne sumnjam da e to MIP provesti. Bit e u tom slu aju nejednake pla e ambasadora samca i ambasadora sa troje djece, na primjer. Nije, moda, normalno da bude nejednaka, ambasadori bi trebali imati iste pla e. Ali, predloio sam da to bude trokovni princip, da se kae: tebi u Be u jo treba sedam-osam hiljada ilinga za ivot. Evo ti tih osam hiliada ilinga. Ne vie. Jer niko ni ovdje ne dobiva nita. Mi radirno ovdje, svi koji ovdje ostajemo, za ono hrane za se. be i porodicu. Ne znam, pravo da vam kaem, da neko ima cigareta dovoljno, a ministar je ovdje. Ako je poten, onda se i hrani vojni kom hranom. Ne bi se smjelo dogoditi da ima,druk iju hranu. U Predsjednitvu se i ja hranim vojni kom hranom, sa onog kazana tamo. Nemarn nikakvu plab i ne trebam imati nikakvu pla u. Iz ovoga, iz ove nevolje, niko ne bi smio ostvariti ni dolar vika. A koliko su trokovi, to, naravno, trebamo priznati i vi ete ustanoviti, danas-sutra, da je, moda, ovjek koji radi u Parizu imao pla u pedeset puta ve u nego mi ovdje, jer on, da bi pokrio svoje trokove, mora to imati. Ali ne smije zaraditi iz toga. Spominjem samo neke deformacije koje bi se mogle pojaviti i o kojima treba SDA voditi ra una. Vi ste zato politi ka snaga i treba o tome da vodite ra una. To je va zadatak. Rekoh: politi ka snaga. Mi jesmo politi ka snaga. Eto, vidite ovaj skup ovdje. Pa i neki op inski sastanak SDA ove vrste, sakupi vie nego kongres nekih stranaka. Vi to znate. Skoro je bio kongres jedne stranke koja je prili no glasna, koja se puno isti e (a o tome u kasnije re i neto, i kako, i zato). Na tom kongresu bilo je tridesetak- etrdeset liudi. U nas jedna op inska organizaclia ak jedna mjesna organizaclia sakupi stotine ljudi. Mi smo jedna velika politi ka stranka Mi smo velika stranka, me utim, mi ne znamo tehnologrju vlasti. Vi znate onu mudrost koja kae: nije se dogodilo ono to ne pie u novinama, i obrnuto: dogodilo se ono to pie u novinama. Pa se talco, na primjer, doga a, da ispada, nakon svega (poto mi to ne znamo, poto mi nismo znali medijima posvetiti vie panje, i televizlii, i radiju, i tampi, nego su to drali drugi) ispalo je to da su oni organizirali otpor, a mi nismo. Me injenice su sasvim druk ije: mi smo taj otpor organizirali Ali, realnostje jedno, a novine stvaraju drugu realnost. Novine koje se esto nalaze u rukama desetine ljudi. Jedni ljudi se bore i rade, ali novine stvaraju veli ine u Sarajevu, veli ine u Bosni. One znaju ko je ta uradio, koja stranka je ta uradila i tako dalje. Ja sam neki dan u naoj centrali zatraio da pripreme monografiju o proteldih dvadeset mjeseci rata, da to prikau realno, bez ikakva uliepavanja. Naravno, ako je to ikako mogu e, jer historije su obi no lane pri 'e. Jer historiju piu, kau, pobjednici, pa je piu kako im se svi a. Ali, ja sam apelirao na svoje kolege da tu historiju naeg u eka, naeg doprinosa, nau ulogu u odbrani i spaavanju Bosne i Hercegovine i muslimanskog naroda, prikau to objektivnije. Da poredaju sarno injenice. Ta monografija e bin izra ena za dva do tri mjeseca. Na njoj se radi. Prikuplia se obiman Materlial o tome ta smo u inili u Sarajevu, Goradu, Br kom, Oraju, Kaknju, Mostaru i tako dalje, emo tacla pozvati i ove druge stranke, neka i one kau ta su u inile. Ne ta su relde. pozive. Ne apele. Ne stalne pri e: Mi smo za cjelovitu Bosnu; rni se borimo; mi to ne damo! Nego ta su stvarno uradili da se ta Bosna o uva. Tada emo yidjeti kako stoje stvari. Malo prije spomenuti Hadi Safet, to je jedan od prvih heroja, ehid, koji je poginuo u borbi kad smo pokuali zauzeti Vogo u. Svjesno je oNek otiao u smrt. Ja znam da mu je govoreno prlie toga da ima 20 posto vjerovatnosti da ivu glavu izyu e. On je krenuo. I on, i ovdje me u nama ima ljudi, koje ne bih elio spomenun, jer ne valja spominjati zasluge ivih, mogu uvijek pogrliein pa da padnu. Ali spominjem one koji ne mogu vie napraviti greku, a to su nai poginuli ehidi, heroji! Pa Safet Zajko, pa Hujka, koji je pao u juriu na Sjeverni logor; pa Ramiz Sal in... To su sve ugledni lanovi Stranke. Sve su to heroji. Mi emo pobrojati nae heroje. Nek se vidi ta je SDA dala u toj borbi. A podsjetio bih ovdje vas, mnogi od vas su biprisutni na jednom sastanku koji je odran 10. juna 1991. godine, u Domu milicije, kada je bilo prisutno tri stotine i osamdeset ljudi iz itave bive Jugoslavije, na Proglasu koji smo tada dali. Bilo je to deset mjeseci prije po etka rata, a mnogi od vas, ovdje prisutnih, bili su na tom sastanku, U tom proglasu mi smo najavili po etak odbrane, oruane odbrane Bosne i Hercegovine. Najavili smo to u ta ki sedam toga Proglasa. Ali u prethodnim ta kama rekli smo da mi ho emo da se nade miran izlaz iz te situaclie, da inimo to i to, i tako dalie. Jer smo znali da bi rat, svaki rat u Bosni i Hercegovini, s obzirom na situaciju, bio veoma krvav. I posebno tragi an za muslimanski narod. I inili smo sve da taj rat izbjegnemo. Bili smo izloili nae poglede, na koji na in bi, moda, mogli do i do jednoga civiliziranog razvoda, jer Jugoslavija je o igledno stajala pred raspadom. Vi znate da sam ja li no podnosio itav niz prliedloga, u estvovao na onim javnim konferencliama, u pokuaju da se na e miran izlaz. Mi smo u junu mjesecu to vidjeli, ali to je bilo predve erje rata u bivoj Jugoslaviji, jer e rat po eti, mislim, 25. juna 1991. godine agresijom JNA u Sloveniji, a zatim u Hrvatskoj i tako dalie. Petnaest dana prije toga, 10. juna 1991. godine mi smo odrali taj veliki skup. U ta ki sedam Proglasa, mi konstatiramo, citiram po sje anju, da se ti nai napori da se na e miran izlaz, o igledno sukobljavaju sa politikom velikodravlia i hegemonlie i da mi to trpjeti ne emo, i da, s obzirom na to, danas formiramo Vije e nacionalne odbrane bosanskog naroda. Mnogi e se toga ovdje sjetiti. Ja sam taj Proglas neki dan ponovo pro itao, i sjetio se tih dana Odmah smo pristupili; stvorili smo to Vije e nacionalne odbrane i formirali njegovo vojno krilo PL - Patriotsku ligu. To je bilo, dalde, 10. juna.

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

I ja sam u oktobru mjesecu te godine, to sad vie nije tajna, jer je neki dan jedna ena na televiziji govorila o tom doga aju, u Hrasnici, primio prvi izvjetaj o organizaciji Patriotske lige. Ja sam prvi izetaj primio tajno, naravno, jer nas je tada KOS pratio vie nego ikada. Taj izvjetaj mi je podnio, me u ostalima, Sefer Halilovi .Mi ne emo biti od ljudi koji retuiraju historiju. Ono to je bilo, treba da bude prikazano cla je bilo, Ne trebamo sada kazati, pa dobro, Sefer je kao u maloj nemilosti, ne treba ga spomenuti. -Treba ga spomenuti. On se borio tada. Kasnije je napravio neke greke, pa je sad malo udaljen. Ali, jedan broj oficira i jedan broj naihyoliti kih racInika, me u kojima je bio i Hasan Cengi , organizirali su tu Patriotsku ligu; organizirali su nabavku oruja. Mi smo u mnogim mjestima Bosne stvorili mreu, nabavili oruje, organizirali grupe, i tako dalje. U aprilu mjesecu 1992. godine, dolazi do udarca. Do stravi nog udarca, na vie mjesta u Bosni i Hercegovini, istovremeno. U Mostaru, Sarajevu, itd. Bijeljina je bila neto ranije. Zahuktavao se taj rat u Bosni i Hercegovini. Patriotska liga nije u cijelosti izdrala taj udarac. Nije ga mogla izdrati. Onaje pruila otpor koliko je mogla. Negdje ve i, negdje manji. Uvijek je to zavisilo, naravno, od kvaliteta Od njihove hrabrosti. Negdje je Patriotska liga pruala otpor deset dana, kao to je Fo i bio slu aj, pa smo se povukli. Negdje se borila daleko vie, kao to je to bilo u Zvorniku. Ja vas podsje am na onu herojsku borbu zvorni kog Grada, gore, na kojem se borba vodila, mislim trideset i est trideset i sedam dana, na kojem su skoro svi izginuli. Svi su bili iz SDA. Od prvog do posljednjeg oNjeka. Dalde, u Sarajevu je, pored spontanog otpora niza grupa, najve i dio ipak ostvarila Patriotska liga. Ona je i podnijela onaj udarac drugog maja 1992. godine, kadaje kona no dolo clo sudara sa jugoslavenskom armijom ovdje u Sarajevu i kada je armija bila, prakti ki, iserana iz grada. Dakle, historija uspjeha i neuspjeha, pobjeda i poraza nae borbe protiv okupatora. Mogu re i, protiv tih sila koje su pokuale prvo da nas pokore, da zauzmu Bosnu - ta historija tek treba biti napisana. Na utvr ivanju injenica se radi i ja apeliram na ljude koji rade na tome da ih zaista krajnje objektivno prikau. Neka nita ne uljepavaju. Mi moemo re i: mi smo to mi vie nismo mogli. Ali, to smo uradili, to je na doprinos. Izvolite vi, gospodo, sada kazati, ta ste vi u inili. Gdje su vai 'lanovi? Gdje su vai rukovodioci? Iako,' moram priznati, mi nismo bili jedini, hvala Bogu, uspjeh te borbe djelimi tio je rezultat i u e a pripadnika drugih stranaka, pa drugih nacija, Hrvata, Srba,... Ali je lavovski dio te borbe iznio muslimanski narod i iznijela stranka SDA. I to su injenke koje e' biti, uvjeren sam, historijski potvrdene. E, sad, to nije dovoljno poznato i priznato, treba zahvaliti pomalo iskirvljenoj slici koju stvaraju mediji, odnosno razlici izme u ove dvije realnosti, istinske i tampom kreirane. To dvoje, lcao to znate, nikada se sasvim ne podudara. Ni tamo gdje je tampa mnogo razvijenija, narod esto ne zna ta je iStina, a kamoli kod nas, gdje je tampa esto monopol jedne grupe od pet, est, deset ljudi, kojima neko dadne 10 000 maraka da izdaju i da piu ta ho e. Pa sad, kad sam ve na tom pitanju, rekao bih jednu stvar:, usputno sasvim: Prije dva-tri mjeseca, doao je do mojih ruku jedan letak u kojemu sam apostrofiran ja. Ne vidi se. to ta no, na kraju, kada vi taj letak pro itate, onda ispada ovako: da nije Alije Izetbegovi a, u Bosni i Hercegovini bi teldi med i mlijeko. Autori tog teksta su jedna grupa muslimanskih intelektualaca (tako se barem predstavljaju); i pisan je negdje vani, iz pera pobjegua, onih to ih tako zovemo - onih ljudi to su pobjegli. Oni to piu u Zagrebu i Grazu. Kalco se Alija ne bori dovoljno za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, kako on ne bi smio nikome poputati, i tako dalje. I da njega nema, sve bi bilo u najboljem redu. Bio sam ponukan da pro itam taj letak, u kojem se kae kalco ja zagovaram islamsku republiku ovdje i kako je to razlog to svijet ho e unititi Bosnu. Evo, vi se sami upitajte: da se ovdje stvara islamska republika i da je to raziog nesre e ove zemlje? Zato su Srbi onda napali Vukovar? Zato su bombardirali Dubrovnik? Da se tamo stvara islainska republika? U pitanjuje osvaja ka politika, i to je itavom svijetu jasno. I, ustvari nekada mi se ini da to piu, pravo da vam kaem, izdajnici naroda. Recimo, mogao sarn i umrijeti prije pola godine, godinu dana. Ne znam da bi bila bolja situacija nakon toga. Sebi ba puno ne pripisujem, ali se bojim da ne bi bila ba bolja situacija. No, prema mome miljenju, je ukloniti mene. Na neki na in, kompromitirati mene, jer ja, navodno, ho u islamsku republiku. A svijet onda, naravno, nalazi nekoga, neku pesnicu, koja to treba da uniti. I nalazi tu pesnicu u Srbiji. Dakle, ako je to tako, onda sam ja kriv za ovaj rat ovdje. Ne bi ga, ina e, bilo. Nije Karadi kriv. Nije Miloevi kriv. Nego, naravno, Alija Izetbegovi je kriv za taj rat. Muslimani su onda krivi za taj rat. Ako su muslimani krivi za rat, onda to uop e nije agresija. Da budem sasvim jasan: ja ne u islamsku republiku, ali ja ho u da se islam odri ovdje, u ovim krajevima, pa kome pravo - kome krivo. I dalje kae da sam ja rekao: evo vam Bosna, dajte mi islam. Evo, nek mu islam ostane, a Bosna nek ide, i tako dalje, i sli ne gluposti. Ja sam poslije toga proetao malo Bosnom, iako znam, otprilike, ta narod misli o tome. Poao sam na taj put, iako se tih dana nisam osje ao ba najbolje. A bilo je i hladno. Iao sam od mjesta do mjesta. Imao sam, da kaem, jedan javni cilj, a to je da malo vidim ta se radi, ta ima'u Bosni. Da vidim kakvi su problemi. Ali, imao sam i svoj intimni cilj, da vidim ta taj narod mish o meni, To to sam vidio i uo, meni je sasvim dovoljno. Ali, vidite, kako je to otprilike, Icalco bi neki da nas ubijede u to, kao: odrecite se tih vaih tradicija, pretopite se, pa ete opstati: Nemojte vie biti to ste, pa e vam svijet dozvoliti da ostanete ivi. Me utim, mi ne emo da se pretopimo. Ne e ni oni Indijanci, oni tamo u Americi, da se pretope - ho e da ostanu Indijanci. Mi ho emo ostati ovo to smo, i mi to moemo sa ponosom kazati. Mi ovdje ilustriramo jedan evropski islam, ilustriramo jedan moderan islam; ako je rije o ilustraciji islama. Mi moemo u tom pravcu uraditi mnogo i za Istok i za Zapad. Ba mi! Moda je ba to naa misija da islam prikaemo u jednom novom i pravom svjetlu. I, hvala Bogu, to smo dosad uspjeli. Vidite, Bog nas je stavio na teka iskuenja ovdje. Klali su nas, ubijali su nae ene i djecu, ruili nae damije, a mi ne emo ubijati, ne emo ubijati ene i djecu, ne emo ruiti crkve. Mi to ne emo, jer to nije na put. Iako se dogodi ponekad neki slu aj. Ovdje ima jedan broj vojnika, i koristim se prilikom da im to kaem, a treba tu poruku prenijeti i svima nama ovdje i drugdje: mi emo pobijediti zato to emo potovati tuclu vjeru, tu u naciju i drugo polifi ko mjerenje, i to emo pokuavati biti u ovoj tekoj nevolji - demokrate, ljudi na SVOM mjestu. A ruiti tu e bogomolje, to je, uostalom, nama izri ito zabranjeno. Pa zahvaljuju i toj zabrani, vi danas, kada pro ete Srbijom (a Srbijom su vladali Turci etiri stotine godina; Turci koji nisu ba jedan blag narod) vidjet ete da su De ani, Gra anica, Sopo ani, Hilandar... ostali. Sve je to ostalo netaknuto, jer je tako pisalo u Knjizi, koju mi potujemo. Pisalo je da se to ne smije initi i ljudi su se pridravali toga. Pa i mi, kad potujemo, kad kaemo da ho emo potovati crkve i tu a injerenja, mi postupamo, ne samo po najbajim tradicijama jedne evropske demokracije, a to je ono do ega je svijet napipavaju i, polahko, kroz historiju doao, nego potujemo direktno i dosloimo, naredbu nae Svete Knjige, koja kae da se tako ne smije raditi. A to je, uostalom, i zalog nae pobjede. Mi emo pobijediti, ako Bog da, upravo zato to emo se drati nekih zakona. Zakoni su uvijek sra unati na duu stazu. Zakone su pisali ljudi koji

70

ALIJA: JA
dalie vide, pa kad ljudi piu zakone, zakonodavci su oni koji su najdalje vidjeli u toj svojoj sredini. A kad su jo ti zakoni Boiji, onda je sasvim sigurno da je to neto to nadilazi Prostor i Vrijeme. Ponekad se ini da vi upravo u tom momentu trebate napraviti neko nasilje, a zakon to zabranjuje. Ja ponekad linam probleme sa naom vojskom, kau: pa oni su nama to uradili. Zato da mi njima to ne vratimo? A ja kaem: drite se zakona i prepustite dalip stvari njihovom toku. Na kraju krajeva, mi pripadamo narodu koji vjeruje da mi treba-mo raditi i da se borimo, a da rezultat nije u naim rukama. Jer, ljucli ne upravljaju historijom. Bog upravlja historijom, i bit e onako kako Bog kae. Veliki ruski pisac Tolstoj napisao je dvije hiliade stranica svoga romana da bi dokazao upravo ovu tezu, koju sam sad rekao. Ne upravljaju liudi historijom. Bog upravlia historijom, a ne vi, ne vi nekakvi umilieni velikani: Napoleoni, Aleksandri, i tako dalie. Vama se samo ini. A ono ta mi trebamo initi, to je da se borimo i radimo na najbolji na in, to jest, po svojoj najboljoj savjesti i umije u. Naravno, time to Bog upravlia historliom ne zna i da mi sad treba da sjedimo kod ku e i ekamo da se stvari odvijaju kako ho e. Naprotiv, nare eno nam je da se borimo, dre i se nekih zakona i obaveza. Mi se trebamo boriti, a ta e na koncu ispasti, mi to ne znamo. A historija, u stvari, i jest pri a o dogadanju nepredvidliivili stvari. Niko se nlie uspio predvidjeti. Ako se malo bavite time, pa upore ujete: ta je neko predvidao da e se dogoditi, vidjet ete da se redovno prevario. Ja se ovog momenta sje am da sam, prlie nekih osam godina, kod Kundere, poznatoga, genijalnoga pisca, pro itao ovu re enicu: Moja zemlja izgubila je slobodu za daljnjih trista godina. Vidite, on je osamdesetih godina Njerovao da e komunisti vladati jo trista godina Cekom. Oni nisu vladali jo ni tri godine. To je rekao genlie i genije se prevario. Ho u kazati da je historija nepredvidiva i da ona ima neke svoje tokove. Mi smo u njoj poput riba u vodi. Riba ne vlada vodom. Mi smo uronjeni u tu historliu. Mi trebamo u initi u toj historiji najbolje to znamo i moemo, ali, kojim tokom e ona i i, to nije u naim rukarna. I dobro je to nlie u naim rukama. Ja se malo raspri am i filozofiram. Vjerujem da mi ne ete zamjeriti. Moda je ovo prilika da vam kaem: imao sam prekju er razgovor sa Tudmanom. Vi znate da je on nama ponudio nelti sporazum o konfederaciji, savezu na svim poljima, i tako dalie. Ja sam, naravno, primio taj papir, za koji je Tudman o ekivao da u ga taj dan potpisati. I udio se to ga nisam potpisao. Ja sam se opet udio to se on udio. I sa razlogom, naravno: jedna je stvar to on nudi neto radi ega ja nisam uop e doao i to predstulja jednu potpuno novu ideju. Ja sam rekao da emo mi to razmotriti sa uvaavanjem, jer je to jedan vaan dokument. I jest vaan, mogu vam re i: veoma vaan, ali zahtijeva temellito razmatranje na vie nivoa; stru no, pravno, politi ko. A, prije svega, politi ko. Za ve erom, Tu man pita Owena: ta mislite, gospodine Owen, zato Izetbegovi nlie prihvatio jedan onako razuman i enerozan prijedlog? On voli taj izraz: enerozan (velikoduan). Owen kae: Ne znam. Izetbegovi je ovdje pa moe odgovoriti. A ja sam onda citirao onu gr ku poslovicu: Timeo Danaos... ( uvaj se Danajaca i kad darove donose). Treba pogleclati taj dar malo bolie, znate. Alto bude stvarni dar, a ne danajski, mi emo ga vjerovatno prihvatiti. Prihvatit emo ga, ali to je stvar sada nekakvih duih razmatranja. Ovdje spomenuh da sam taj dan imao veoma teke razgovore. To su obi no nesmirlieni razgovori; ja to nisam znao dok nisam uao u taj nesretni ivot koji se zove politika, imao sam neke iluzlie o diplomaciji. Nema tu nikakve dipolomacije. To nisu razgovori u rukavicama, to su razgovori, vrlo esto, grubi, pa i bezobrazni; gdje se diu tonovi, gdje se ponekad vi e, gdje ima ak i uvreda. uli ste, vjerovatno, neki dan Bruxellesu, kako se onaj Class izvikao na Karadi a, i tako dalie. Dalde, ho u kazati da se ti razgovori ne vode u rukavicama, pa i onaj moj razgovor sa Tudmanom prekju er bio je dosta tvrd. On je meni kazao da mi trebamo biti sretni to nam je tako neto ponu eno. I, stvarno, da je to bilo lanjske godine ponudeno, Njerujte mi, ja bih to bez razmilianja prihvatio, jer sam stalno neto sli no precllagao. Govorio sam: Dajte da nema granica. Neka Hrvatska bude do Drine, a Bosna do mora. Mi naravno ne bismo granice izbrisali, ali da se osje amo talto.< Me utim, u me uvremenu su se dogodile mnoge stvari, pa znate, ono to kau: ovjek se opameti. Je li? I sad, u jednom trenutku, u nastavku pri e, kae meni Tu man. I kao, taj bi ugovor to sprije io, jer bi to ja alo muslimansku poziciju. E, sad, ja sam tu bio malo neskroman, i ja u vam to re i, vi se ne ete ljutiti. Jer, ja sam rekao, ponekad me malo i stid da to ponovim, rekao sam: Vi ste u pravu, sje am se toga, ali ima jedna razlika: tada nlie bilo Allie Izetbegovi a! Znate, to je ta stvar. Jer, uistinu, ta se onda dogodilo? Ja sam itao memoare, mislim da su bili Ma ekovi Cvetkovi evi, jednog od te dvojice protagonista, mislim da je Ma ek u pitanju. Osvr e se na te dogadaje, odsudne doga aje, u augustu 1939. godine. Jer, pazite, sporazum je potpisan, koliko se sje am, 26. augusta 1939. godine, izme u Srba i

NE ZNAM

Hrvata o podjeli Bosne. Pisac se osvr e na te sudbonosne dogadaje iz augusta trideset i devete, i sad, opisuje ovjek ba taj dramati an trenutak, kojije odlu io sudbinu, koji je mogao odlu iti sudbinu Muslimana u Bosni i Hercegovini. Ali, eto, nlie odlu io, jer je Bog druk lie htio, jer je dolo do rata, pa je to sve palo u vodu. Pie ovako: Pitam ja (Cvetkovi Mac'eka obrnuto, nije vano) kako da dijelimo? Tamo gdje ste vi ve ina - vama, tamo gdje smo mi ve ina - nama. Upita jedan od njih: A ta emo sa onim krajevima gdje su Muslimani ve ina? On kae: Smatrat emo da ih nema. Mnogima od vas taj detali nije poznat. On se nalazi u memoarima jednog od ove dvojice ljudi. E sad, ja Tu manu kaem, poto on mene podsje a na taj dan, jer, kao, taj dan se rnoe ponoviti, ja mu kaem: Da, jest, oncla su se pitali ho e zvati Spahu, pa su odlu ili da ga ne zovu, ali danas ne mogu odlu iti da ne zovu Aliju Izetbegovi a, jer iza njega stoji dvjesta hiljada vojnika, pa je to sad malo druk ije. To sam dodao naknadno, jer je ono sa mnom bilo malo prelierano. Ne bih ja mogao spasiti Bosnu da nije tih cbjesta hiljacla vojnika koji sada brane Bosnu i Hercegovinu, ali u ijem formiranju izvjesnu zaslugu imam i ja i ova Stranka. Vidite, neki dan Karadi na Srni izjavljuje da oni ne e da uzmu Tuzlu, a meni je prlie toga rekao da oni ne e da uzmu Sarajevo. A mi znamo da bi uzeli sve da su mogli. I pokuavali su to nekoliko puta, pa me to podsjetilo na onu pri u kako se lisica zalije e na neko gro e. Jednom, drugi put, a ono povisoko. Znate, ona ga ne moe dosfi i, i kad je vidjela da to gro e ne moe dosti i, ona je Ne mari, ionako je zeleno. I ofila. Dakle, oni sada ka:z'u: Mi ne emo Tuzli. A mi dobro znamo da su htjeli, ali nisu mogli. Nisu mogli, zahvaljuju i ovom otporu naeg naroda i nae vojske. Rekao bih vam jo neto o Stranci. Mi Stranku moramo o uvati. Trebamo je organizirati, transformirati, to da, ali je moramo o uvati. SDA je postala simbol naeg naroda, i to planetarnog zna aja. Gdje god do ete, vi ete na i SDA. Vidite, ja sam nekad bio zavidan Jevrejima. Imao sam jednog kolegu Jevreja, koji je poao na kolovanje u Pariz. Pitam ga, ima koga Francuskoj? Re e da nema, ali ima pismo za nekog Jevreja kojem e se javiti. Javlia mi kasnije, pie kako je doao i kako ga je taj vjerski lobi primio. Ja sam kasnije vidio kako taj jevrejski lobi i u Americi, u Njema koj, u Japanu, djeluje. Gdje god dode Jevrej, nema problenaa za njega. On se javi tamo jevrejskoj zajednici i oni ga prihvate i pomau. Pomislio sam: Boe, da je i nama neto sli no. Recimo, na ovjek, kad krene u onaj bijeli

71

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

svijet - gdje da se obrati? Tako je bilo do prije par godina. Sad nije tako. Ja sam neki dan izveo nekog ranjenika. Samo sam javio da do u po njega. Doli su ljudi iz Stranke u Frankfurtu. Sve je bilo rijeeno za nekoliko minuta. Oni e ga smjestiti, pobrinuti se za lije enje i tako dalje. U drugoj prilici, neka familija, koja je izbjegla iz Mostara, pie mi da su se nali negdje u Kanadi. Ne mogu na i posao, imaju problema oko nekakvih papira. Imamo u Kanadi jaku organizaciju SDA. Napiem im pismo; oni su im to sredili za par dana Vidite, i mi sad imamo taj lobi. Moete oti i u Australiju. I tamo ima jaka SDA. U Njema koj je ju er ili prekju er zavren veliki sastanak SDA u Heidelbergu.. Bio je to veliki skup dvadeset i devet organizacija SDA iz Njema ke. Prema tome, mi imamo sve razloge ovu Stranku odrati, koliko god bismo ponekad mogli biti Ijuti na nju zbog nekih njenih propusta i zbog nekih njenih nespretnosti. Trebamo je opravljati, usavravati, ali te stranke se muslimanski narod ne moe odre i. Trebamo od nje stvoriti jedan mo an oslonac za na narod ovdje, prije svega, a onda i u svijetu. A to se ti e vojske, uz sve estitke koje se mogu uputiti naim borcima, treba re i da su glavnina tih ljudi , ono to bih rekao, krv i meso vojske, manje ili vie, lanovi Stranke ili njeni simpatizeri... Oficiri to naj e e nisu, i ne moraju biti. Potrebno je re i, me utim, i neto drugo. Ja sam prije etiri-pet dana kod Konjica, imao jedno savjetovanje sa kompletnim vojnim vrhom. Bila je u novinama jedna kratka crtica o tome. Taj sastanak zavrio sam jednom preporukom oficirima. Ta poruka bila je vrlo kratka i ona je glasila: li ite na narod iz koga potje ete. Potrudite se da li ite na taj narod. Taj narod neto voli, a neto ne voli. Volite ono to on voli, ne volite ono to on ne voli, pa ete li iti na taj narod. Taj narod je hrabar. Taj narod je pametan. Ne treba vas biti sramota da li ite na taj narod, pa makar dijelili s njime, moda, i neke mahane. Jer, nije na narod savren, jer nema savrenog. Ali ne treba bjeati od toga. Li ite na taj narod. Pri tome sam mislio na jednu konkretnu stvar. Na narod je vjerni ki narod, ali nije bogomolja ki narod. Znate, ne obija on damijske pragove, mi to dobro znamo Ali, nemojte mu dirati u neke njegove svetinje. Doga a se da oficiri psuju Boga. E, pa, to ne treba da se doga a. Mi, naravno, ne emo oficira pitati: posti li , ide li u damiju. Mi traimo od njega da se poteno bori, a neka vjeruje u ta vjeruje. Ali psovati Boga - ne e. Ja to odavde poru ujem, a mislim da vi svi to poru ujete, ali naalost, to se doga a. I meni se mnogi vojnici na to ale. Jedan malo stariji vojnik veli mi: Ja sam to morao trpjeti onda u JNA, nisam mogao nita uraditi.. Svaki dan sluao sam tu psovku. Zato ja to moram sad trpjeii? E pa, sad ne e trpjeti. Mi emo osigurati da se to ne doga a. Dakle, mi emo tu poduzeti izvjesnu mjeru, znate. Ne emo kazati oficiru da on mora da se vi a na dumi, to je njegova stvar ho e li on do i na dumu ili ne e. Ali, ima stvari koje se ne mogu uraditi. U naem narodu psovka Boga je potpuno nepoznata stvar. Znate, to se ti e samog naroda, on i posti i ne posti, i klanja i ne klanja, Kako se uzme. Ali, neke stvari su za njega svete i u to se ne smije dirati. Naravno, ja ovdje ne u o vojnim pitanjima raspravljati puno, niti je za to mjesto, jer ovo je jedan politi ki sastanak, pa ja samo ovako neku politi ku poruku bih htio u initi. I sad, kona no, neto malo o toj naoj Bosni. Vidite, ta da radimo, statno nam poru uju: Borite se za cjelovitu Bosnu. Bosne cjelovite nema bez Srba i Hrvata. Ako ne e Srbi Bosnu - teko, Boga mi. Njih ima milion i trista hiljada. I ako je ne e, teko je odrati cjelovitu Bosnu. Da li i kada e Srbi htjeti cjelovitu Bosnu, ja to ne znam. to se ti e Hrvata, njih ve ina, po mome miljenju, ho e. Osim bobanovaca. Ali ovaj dio ho e Bosnu. Ho e sa nama zajedno tu Bosnu. To je za nas jedna velika nada. Prema tome, kad se ovako pitam, ko ho e Bosnu? Ho e je svi Bonjaci. Ho e je ve ina Hrvata i jedan broj Srba. Jedan mali broj Srba. To je ipak ona kriti na ve ina, to je vie od polovine ljudi, koji ho e tu Bosnu. Stoga mi imamo moralno pravo da i dalje isti emo princip cjelovite Bosne, jer ve ina naroda ho e to. Kako da do emo do toga cilja? Postoje, po mome miljenju, dva puta, dvije faze borbe za cjelovitu Bosnu. Prva je vojna faza. Ta faza je sada u toku. I postavlja se pitanje: Kada bi se mogao zaustaviti rat? Po mome miljenju, mogao bi se zaustaviti, kada se oslobode, ili vojnim ili politi kim putem, krajevi u kojim bonja ki narod ima ve inu. Tada bi moglo. Tada bi, moda, moglo. Prije toga ne bi moglo, i mislim da se trebamo boriti dok to ne bude postignuto. Bez obzira na cijenu. Ne moemo dozvoliti da Viegrad, Zvornik, Kozarac, Prijedor, da ne nabrajam sad, Br ko, i tako dalje - ostanu pod okupacijom ove srpske vojske i da Srbi od toga grade neku svoju republiku. Mi to ne moemo dozvoliti. Prema tome, ako vrate naa podru ja, onda bi moglo biti govora o tome da se rat zaustavi. Time bi po ela druga faza, faza politi ke borbe za integraciju Bosne i Hercegovine. U emu se ona sastoji? Pa, mi bismo onda u oslobo enom dijelu Bosne trebali izgraditi demokratsku zemlju. Da pokrenemo na narod, koji se danas tako hrabro bori, koji je prekaljen u ovom ratu, da uzmemo pomo koja nam se nudi sa svih strana svijeta. Da vratimo na narod, da do e svojim ku ama. Da uspostavimo sistem koji e biti uzoran i koji e snagom toga politi kog modela polahko reintegrirati Bosnu i otrijezniti ove faiste s lijeve i s desne strane, i koji e polahko rastjerati taj mrak. Jer faizmi ne mogu opstati, ni u miru ni u ratu: U Drugome svjetskom ratu bili su srueni silom, ali vidite, sruili su se i u miru Faizam se sam sruio u miru u paniji, nedugo poslije Frankove smrti i kasnije se sli an sistem raspao u Sovjetskom savezu. Ne e mo i opstati ovi faizmi, gra eni i utemeljeni na zlo inima i nasilju. Historija je pokazala da sli ni reimi ne mogu opstati. I ne e opstati. Prema tome, ima nade za cjelovitu Bosnu. Otrijeznit e se ovaj svijet. A za otrjenjenje, to pijanci znaju, treba pro i jedna-dvije no i, dvije no i, da pro e vrijeme mahmurluka, glavobolja nekakvih. Ne moe - najedanput. Ovaj, nama susjedni svijet, opijen je nacionalizmom. Mrnjom. Treba da se to ispari, a za to treba vrijeme. Ne moe se silom to posti i. ak i kada bi ova naa vojska, danas-sutra, ula u Drvar, ne moete vi te ljude osvijestiti silom. A moraju se ljudi osvijestiti i po eti gledati na druk iji na in. Ruilac mosta je ubijeden da je napravio bogougodno djelo. Isti su i oni tamo to su poruili damije Vidite, koliki je stepen zabluda koje treba ljudima izbiti iz glave. Treba ih vratiti na pravi put. To jejedan dugi proces. Pazite, mi emo, ako Bog da, ovdje, ako do e do mira, pokuati ovdje stvoriti jednu republiku koja e biti uzorna republika. Mi kaemo da emo je zasnovati na principu da niko ovdje ne e biti progonjen zbog vjere, nacije i politi kog uvjerenja. To e biti njen prvi zakon. Ja bih dodao, recimo, to se mene ti e; jo jedan zakon: ona e morati biti takva da u njoj muslimanski narod nikad ne doivi genocid. To e biti njen temeljni, po mome miljenju, najvii zakon. Moda bismo mogli tim putem (a to je jedan proces koji e trajati dvadeset trideset godina) da reintegriramo Bosnu. Da li se moemo i vojnim putem reintegrirati, da danas naa vojska krene osloba ati sve dijelove Bosne i Hercegovine, to ne znam. Mi prije toga trebamo deblokirati Sarajevo, prije toga deblokirati Maglaj i Teanj, prije toga osloboditi Viegrad i Zvornik, Prijedor i Kozarac, i tako dalje. Ima, dakle, naa Armija veoma mnogo posla prije toga uraditi. Ja tu, evo, izloih, nekakvo svoje vi enje; u emu se sastoje nai neposredni ratni ciljevi , i to je ono za ta se mi sada, otprilike, zalaemo u ovim pregovorima. Dakle, ne emo prihvatiti da pod okupacijom ostanu ve inski muslimanski krajevi. Da ih dalje gaze oni koji su tamo pobili i prognali na narod, da im dadnemo to kao nagradu. To ne emo u initi. I sad, tu nema pogodbe. Tu ne emo pitati za cijenu. To je stvar moralnog zakona, koji e biti ispotovan, bez obzira na sve.

72

ALIJA: JA IZDATI NE ZNANI

A ta emo dalje? Imamo velik broj osaka enih ljudi i veliki broj poginulih i njihovih porodica. Kada sam spomenuo osaka ene i poginule, da vas samo podsjedm: data je inicijativa za formiranje posebnog ministarstva koje e se brinuti za borce. Do sada nismo imali to ministarstvo, tako da je djelimi no i to razlog to neke stvari nisu rjeavane. Nije bilo dovoljno organizirane brige za porodice palih boraca, za borce same, i tako dalje. Toliko smo zauzeti ovim to nam se doga a da ponekad zaboravimo na unesre ene i to je neoprosdvo. Trebat e nam posebne institucije koje e se starad o tome, a i da bi se znalo ko je kriv ako je neka porodica zaboravliena. Doga a se da ovjek pogine u borbi a da mu ne odu porodicama da im kau. ena iz novina od njegovih drugova sazna da joj je mu poginuo. Nije to tako est slu aj, ali se doga a. Uslijed toga to to sve skupa nije ugra eno u jedan sistem. Ja mislim da emo, u tom pogledu, mo i uraditi neto i da e se uskoro vidjeti rezultati. Ja sam ovdje napravio sebi nekakve male bilieke da vam ne bih neto zaboravio kazati. Da, ima jedna vaha stvar koju moram iznijed. U Sarajevu imamo jednu runu pojavu - a to je stalni pokuaj djelidbe. To rade dumani, zapamtite. Oni ho e podjele iznutra. To je pokuaj da se fragmendra grad na clOle i na doma e. Na nekakve papke, koji su sa sela, i na neku gradsku raju. Pa sad u posliednje vrijeme veoma esta pojava - podjela na doma e i Sandaklije, To mogu radit,i samo dumani.. Pokuavaju u to unijeti neki lani arm, spominju i tu gradsku raju. Ali, to je jedna teka podvala. Ne znam da su ljudi svjesni ta ine na taj na in. Mi smo opkoljeni, i mi smo ovdje svi isti u Sarajevu, ba svi. Jedina razlika je izme u onih koji su ovdje u Sarajevu i koji se bore i onih gore koji nas napadaju, i koji pucaju na nas. Nikalwa podjela nije dopustiva i suzbijajte to. To je zadatak politi ke stranke. Primjetite tu pojavu, to je jedna bolest koja moe imati strane pos4edice. Od ite pa pobrojite mezarove palih Sandaklija u Sarajevu, pa e se oni, koji to razdvajaju - posramiti. Ti su ljudi dali ivote. Ti se ljudi bore sa nama zajedno. I, kona no, to je nesretniji dio naeg naroda. Vidite ta im rade tamo. Oni su ostali posllie Berlinskoga kongresa, tamo preko granice, preko Drine. Oni taino, mi ovamo. Tako se to dogodilo, i sad to ne moemo spojiti. Ali, zar se inoranio dijeliti i ovdje? Sada neki unutra pokuavaju, na neki vjeta ki na in, praviti neke podjele. Posvetite tome panju. Oni se ponekad osje aju da ih se potiskuje. Izmiliaju se neki razlozi za to. Tu e najbolje pomo i ono mjerilo: ko radi za ovu zemliu - dobar je, ko ne radi - ne valja. Ako to mjerilo upotrijebite, ne ete pogrijeiti i ne ete praviti nepravednu razliku. Istaknite to i na tome gradite jedinstvo. I na kraju, ta bih da kaem drugo nego da citiram moga omilienog pjesnika, koji je rekao: Velikim Bogom se kunemo da robovi biti ne emo! Hvala!

12. 1. 1994.

INJENICE DRUKCIJE GOVORE

otovani gospodine Predsjedni e. Odgovaram na Vae pismo od 23. decembra 1993. godine. Slaem se da je humanitarna situacija u BiH veoma teka, i to je, ini se, jedina stvar u kojoj se u ovom trenutku potpuno slaemo. Neke injenice, vezane za ovu situaciju, o ito, vidimo sasvim razli ito. Prije svega, va konvoj za Novu Bilu, stigao je na svoje odredite, dok na konvoj za Maglaj nije. Taj konvoj i sada stoji i eka u Zenici. Tu ste, dakle, pogreno informirani. Isdna je da je konvoj za Novu Bilu imao zna ajno zadravanje na putu, ali razlog Vam je sigurno poznat, sakriveni vojni materijal. Utoliko mi nije razumliiva Vaa zamjerka za, kako Vi kaete, neopravdano zadravanje konvoja. Pokazalo se, naalost, da je to zadravanje bilo potpuno opravdano, U povradui konvoj je imao problema, jer je kod Gornjeg Vakufa, gdje se mjesecima vode svakodnevne borbe, upao u unakrsnu vatru. Nama je ao zbog rtava, ali mi ovaj rat nismo zapo eli ni ina e, ni kod Gornjeg Vakufa. Armija BiH legalno brani ovaj grad od paramilitarnih jedinica HVO-a, koje ga pokuavaju zauzeti i koje su odgovorne za razaranje ovog grada i za snart stotina njegovih gra ana. Navodna poruka zamjenika komandanta III korpusa Deme Merdana je od rlie i do rije i izmiliena. Naa Armija ne ubija ene i djecu. Kakve dokaze imate, gospodine Predsjedni e, za ovakvu grubu klevetu Armije BiH? Mislim da je potpuno neprimjerno jednu potpuno neprovjerenu, a ja mislim i izfabriciranu izjavu unositi u prepisku izme u nas. Kada je rije o Armiji BiH, elina biti sasvim jasan Prisustvo Armije BiH na svakom dijelu teritorija BiH legalno je i legitimno u istoj mjeri u kojoj je prisustvo drugih vojnih formacija koje ne priznaju vrhovnu komandu Predsjednitva BiH, nezakonito ineprihvatljivo. Armija BiH ne moe biti agresor u vlastitoj zemrii. To mogu biti samo vojske upu ene iz drugih centara i bez dozvole Predsjednitva Bosne i Hercegovine. Da poliska bolnica, poklon naroda Junoafri ke Unije, namijenjena stanovnitvu isto nog Mostara, ve est mjeseci stoji i eka u Plo ama, zaustavliena od hrvatskih vlasti i polagahno se raznosi. Kome smeta bolnica, i ime se moe opravdati ovaj nehumani postupak? Da su dva naa helikoptera, koja su po dogovoru i uz asistencliu UNPROFOR-a otila po ranjenike, ve dva mjeseca od Vaih snaga blokirana i zadrana u Me ugorju, a Me ugorje je teritorli BiH. Da je Vaa policija u toku posljechije kampanje protiv gra ana BiH u Hrvatskoj bez ikakva osnova i bez objanjenja oduzela 2760 vozila, vlasnitvo naih gradana, To je broj za koji u naoj Ambasadi u Zagrebu imamo dokumentaciju, a broj oduzetih vozila moe biti samo ve i. Hercegbosanske vlasti organizirale su logore i u njima zatvorile desetine hiljada nedunih civila. Uporno ste odbacivali ovu Wrdnju kao klevetu. Prije nekoliko dana Va ministar inozemnih poslova u pismu Savjetu sigurnosti UN, pohvalio se da su hrvatske vlasti, citiram, oslobodile 5600 muslimanskih zato enika. Kako se mogu osloboditi zato enici iz logora koji ne postoje? Namjerno ovdje ne iznosim historijat ., sukoba u Hercegovini, pra en etni kim i enjem muslimanskog stanovitva u Mostaru, Stocu, Capliini, Livnu i drugim mjestima, iji je vrhunac barbarsko ruenje Starog mosta. Ne iznosim ni uznemiravaju e podatke o prisustvu zvani riih elemenata hrvatske oruane sile na teritorliu BiH, to ukazuje na otvoreno mlieanje Hrvatske u unutranje poslove BiH, jer je to predmet naeg pisma Saetu sigurnosti. Ali, uprkos svemu re enom i mnogim negativnim injenicama, elim vam jeclnako ozbiljno prenijed na iskreni interes za poboanje odnosa izme u dvije zemlie, pa i razvijanje svih oblika saradnje, ali za sve je potrebna istinita promjena Vae politike prema BiH. Uz to, to sam Vam vie puta naglasio, ne moete od nas o ekivati da o pobolianju odnosa pregovaramo sa prononsiranim delatima bonja kog naroda. Primite izraze moga potovanja.

Pzsmo predsjedmka Izetbegovi a predsjedmku Tu manu

13.1. 1994.

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

RAT BEZ POBJEDNIKA

Teritorije koje su etni ki o istili mi im ne moemo dati kao ratnu nagradu
a li o ekujete da e NATO odrad obe anje uk.oliko Stin ne popuste u opsa.di Sarajeva?
trenutku, na dan se ubije od pet do deset ljudi, sa dvadeset do trideset ranjenih. Taj nivo ubijanja e se zna ajno smanjiti, no ne e u potpunosti prestati. Snajperisti e nastaviti svoj posao za neko vrijeme. Ali, do i e do psiholoke promjene, to je velika promjena, koja e djelovati efekmo i na srpski moral - bez obzira to je moral strano pobijedi, a zasigurno ne eli da to budemo mi. - Mislirn da je suprotna strana umorna. Naravno, mi nismo u prednosd. Vjerujemo da su njihove snage ja e, ali su slabiji svakim danom. Kada e do i kraj? IVIislim da e to biti ove godine, no to je samo osje aj, ne tvrdnja. Ipak, rat ne e zavrtiti pobjedom na bilo kojoj strani.

Koliko e rat joS' trajati?

Mislim da ho e - moda prvi put mogu re i da u to Njerujem. Ukoliko NATO u ini neto drugo, u pitanje e dovesti svoj kredibilitet. Jednostavno, ne znam kako bi se Srbi mogli iz ovoga izvu i. To sam pitanje sebi postavio mnogo puta, ali ne znam na koji bi na in to mogli u initi.

Nadate se da e se sada uspjekije nastavid knevski mirovni pregovori?

Jedan od moguit naba je da se oni samo djelomi no povuku, fli polanaju salcriti svoje oruje.

- Mislim da je general Rose vrlo efikasan, pa se to ne e dogoditi. Mislim da ga Srbi ne mogu prevariti na takav na in.

Kako se osje ate na pomisao da je bio potreban ovakav masakr na Markalama kako bi se Zapad n4erao na akciju, a svakoga dana ub4a se manji broj 4udi?

- Neka vrsta pregovora - da, ali ne vjerujem da e to biti eneva. Svaki se rat u povijesti zavrio mirovnim sporazumom, pa e se tako i ovaj. Ako to ne bude eneva, trait emo da se stvar postavi pred Savjet sigumosti UN-a. Tamo bi svijet mogli podsjetid na brojne rezolucije donesene o Bosni i Hercegovini, koje se nisu potivale.

- Bio sam emocionalno okiran tim doga ajem, no nije me iznenadio. To, moda, zvu i paradoksalano, no nije tako. Ono to je bilo jasno je to da njihov cilj nije unitenje drave, ve unitenje ljudi, ubijanje ljudi. A kakav su uspjeh imali, kada su jednom granatom ubili 68 ljudi.

Mectu laivcima za ubijanje dvila na trn ' id ukiju uje Srbe jednalco kao i Muslimane. S druge strane, srpski oficir koji ima sestru u Sarevu prindjetio je kako nije mislio da e nju ubiti poto je postojala mnogo ve a ansa da e ubiti Mustimane.
- To objanjava njihovu filozofiju koja se moe usporediti s Hiderovom filozofijom protiv Jevreja. Naravno, to je tee, manje teoretski mogu e, no ipak rasisti ka i faisti ka filozofija. ime za elju za ubijanjem. To je borba u kojoj nije bitno ko e izazvati ve e tete, ve ko e dulje izdrati. Bili su u mogu nosti da nas ja e napadnu, ali mi smo mogli dulje izdrati.

- Zahevi se ne e bitnije razlikovati od onih iz septembra: povratak naih okupiranih teritorija, a to zna i teritorija u kojim je bosansko stanovnitvo ve ina (ili je bilo) u regijama gdje se provodilo etni ko i enje. Sve e se to vratid. To je vie od onoga to se nalazilo na stolu krajem prole godine, kada su preostale razlike iznosile tri do etiri posto teritorija. Nikada nismo razgovarali o preputanju naih teritorija, odnosno teritorija sa kojih su srpski etnici ljude. Ti ljudi sada ive irom svijeta i moraju se vratid. Ti teritoriji koje su etni ki o istili mi im ne moemo dati kao ratnu nagradu. Umjesto da se kazni agresija, oni e je nagraditi. To je moralno pitanje, ne samo za Bosnu ve pitanje koje sebi svako na ovome svijetu mora postaviti.

Ho e imad novih zah#eva s otairom na nain pobolinnu pozicija?

U sadanjem trenutku, koje je Vae migjenje o nastadjanju rata ukoliko se provede ukidanje Psade grada?

elite da medunarodna zajednica uldne embargo na uvoz oruja u Bosnu?

- U gradu e situacija biti ublaena, jer se ne e na.staviti intenzivno ubijanje civila. U ovom

- Ne gajim nadu da e se to dogodititi, a znate zato? Zato to maju - ukoliko dobijemo onije, mi emo ovdje biti pojedinici. Zapad ne eli da iko

kfislite da ukoliko dode do mira, vode poput Karadi a i srpskog predsjednika Slobodana kfiloevi a trebalo tredrati kao ratne zloance?
- Biblija kae - namojte suditi. Ali mislim da bi to trebalo u inid, jer su oni ratni zlo inci.

26. t 1994.

74

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAN1

raga bra o i sestre, dame i gospodo, dragi prijatelji, potovani gosti, O ekivao sam da e predsjednik prvo dati rije naim gostima. Medutim, poto sam prozvan da iz:adem, ja u govoriti, mada sam htio uti diskusije ostalih, pa da, moda, neto i komentiram. Ali, dobro, zadravam pravo da opet iza em, ako bude trebalo. Prije no to vam se obratim, elio bih kazati da ove moje slike, koje su nalliepliene na ovom zidu, nisu sa mojim pristankom stavliene i ja molim da budu uklonjene prilikom prve pauze. Nlie u pitanju neka lana skromnost Jednostavno, to nije na adet Mislim da ete se sloiti s tim. Dalde, ovih dana ili, ta nije, prekosutra, naviavaju se ethi godine od onog Saop enja za javnost, kojim je etrdeset nah ' intelektualaca objavilo da osniva polid ku stranku - prvu stranku te vrste nakon etrdeset godina jednostrana kog sistema. Bilo je to u istoj ovoj zgradi 27. marta 1990. Proffl smo veoma teke, beskrajno teke dagodine. Od tada su prole etiri duge godine. ne, zajedno sa naim narodom. Ali, eto, kao to viImao sam osje aj da historija te e veoma brzo. Do- dite, izdrali smo. Dakle, bilo je to naoj generaciga anja je bilo mnogo, i osje ali se neka gustina ji sudeno, jer ljudi ne biraju mejsto gdje e se rodoga anja, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i diti, ni vrijeme kada e se roditi. Bilo je upravo nau svijetu. U Bosni i Hercegovini, posebno. ma sudeno da ponesemo taj teret. Mi taj teret i Dogadaji koji su se ovdje zbili, bili su siloviti. dalie nosimo. Neld su, nOse i ga, pokleknuli. NeIstovremeno, nestajalo je Jugaslavije, ali dogodio ki su izcliali. Neld su asno pali. A neld ga i dalje sejo:Sjedan krupan dogadaj u svijetu: raspao se Sonose. I ja se nadam i elim da mi budemo od vjetski savez. Istina, neto mirnlie nego to se to koji e do kraja iznijeti taj teret Iza nas je, ja hodogodilo sa Jugoslavijom. Ali, to su bila dva velika u vjerovati, ve a polovina tog tekog i tmovitog potresa, ustvari, dva, da tako kaem, politi ka ze- puta. Neko daleko svjetlo vidi se na kraju tunela. mliotresa razorne snage. Epicentar tili doga aja Vlada neko op e osje anje da je tako. Da smo bila je upravo naa zemlia - Bosna i Hercegovina. odrali ovaj sastanak prije dva tri mjeseca, mislim da bi preovladavali pesirnisti niji toKada smo se mi, dalde, prije etiri godine ovdje sastali, bilo je prisumo neko osje anje da se novi u izlaganjima ljudi; i u mojem, i u vaim. Ali sprema taj vilior. Pogreno bi bilo smatrati da smo sada se nazire neki izlaz. Kao da smo uspjeli iza i ga mi izazvali. Mi jesmo u estvovali u tim dogada- na vrh te planine. Stvari su se po ele kretati postejima, ali oni bi se odvijali i bez nas. Neumitno se peno i polahko u nau korist I sad nam treba i ruio isto ni sistem. On bi, prije ili kasnije, povu- hrabrosti i pameti za dovrenje tog posla. kao Jugoslaviju. Promjene bi se ovdje dogodile. Kada se sada analizira taj pre eni put i ovo Mogle su se dogoditi bez nas, bez na:s'eg u e a u to smo nedavno potpisali, onda izvjestan broj liudoga ajima. di ima odve kriti ki pristup pa Itau: nlie ovo treMislim da mogu kazati, bez preuveli avanja, balo ovako, nije trebalo onako. Listaju dokumeda je onaj proglas etrdeseterice zna io na:Su nte koje smo nedavno potpisali. Nalaze neke foodluku da, po prvi put u posliednjih stotinu godi- rmulaclie koje nisu dobre (koje i po mome mina, na narod - muslimanski ili bonja ki (moda gjenju nisu dobre), nalaze neka rjeenja koja nije bolje da ga zovemo bonja kirn narodom) - ne su dobra (koja i po mome migjenju ni,su optimabude vie objekt zbivanja, nego da postane subje- Ina), ali ne cliene rezultat u cjelini. Ho u kazati, kt zbivanja. Da se uldju i u tu borbu, u taj vihor imamo neki adet da, to kau ' , u siru traimo rukoji je, o ito, krenuo i bivao sve ja i. pe. I ja vidim te rupe, ali nevolia je to oni vide saJa ponekad razmiqjam- da sam se rodio, reci- mo te rupe, ali ne i sir. mo, u prolom vijeku, izbjegao bih te doga aje. Ja mislim da e ovdje biti o tome dosta govoDa mi je bilo sudeno da se rodim u slijede em vi- ra. Bit e i konkremih referata koji se odnose na jeku, takoder bi ih izbjegao. Bilo nam je sudeno na:Se posliednje razgovore i dogovore, ali smada budemo savremenici tih dogadaja - svi mi tram da moemo ocijeniti da je to bila naa poliowlie - i ja se ponekad pitam da li je to bilo pro- ti ka pobjeda. Naravno, kao to kau, diplomadIdetstvo ili blagoslov. Ponekad mi se ini da je bi- ja je samo neko minkanje vojne situacije. Ta nalo i jedno i drugo. a politi ka pobjeda, ne smijemo to zaboraviti, re-

BOSNA E BM BOLJA GORA, ALI CE BM DRUK IJA

Govor na konvenciji SDA
zultat je vojnih napora. Rezultat je vojne situacije koja je to omogu ila. Kad spominjemo vojsku, zamolio bih vas, poto ovdje sjedi veliki broj vojnika, i onih u uniformi, a ima ih mnogo i u civilu, za jedan zaslueni aplauz za te nae vojnike Ja spomenuh te doga aje koji su, ustvari, jedan silovit sukob dobra i zla. mi se da je Bosna bila scena netjerovatnih kontrasta. Ovdje se sukobilo dobro i zlo, u naj ikem, i u nekakvom koncetriranom obliku. Zato je Bosna postala moralno pitanje, ak, rnoda, osnovna moralna dilema danaijega svijeta. U toku ove dvije godine, koliko traje ova borba, svijet se polahko svrstava ZA i PROTIV Bosne. Neutralnih nema. Niti ih u ovoj situadji moe biti. Svi su za Bosnu ili protiv nje. Niko nije ostao po strani. I kada posmatrate kako je to svrstavanje fflo, onda vidite kako je, sve to je bilo dobrog u svijetu, hvala Bogu, svrstalo se na nau stranu. Primijetio sam, recimo, kada je rije o vladama u jednom broju zemalia, kako su njihovi, ponekad Ijigavi politi ari, stali na onu supromu stranu. Ali sve to je bilo slobodara u tim zemljama, idealista, romanti ara, pjesnika, umjetnika, sve to bilo je i ostalo uz nas. Pored svega, sav muslimanski svijet bio je od po etka uz nas, i toje posebna pri a. Sjellte se, na primjer, onoga dana kada je bila Zimska olimijada i kadaje spomenuto Sarajevo. Tada su svi ustali u ast Sarajeva i minutom utnje odali potu mrtvima i ivima u Sarajevu. Prema nekim ra unima, clvije i po milijarde ljudi je posmatralo taj spektald. Svi su bili za Sarajevo. A Samaran, predsjednik Olimpliskog komiteta, koji je kasnlie doao (mislim da je doao jo u toku Olimpliade), rekao mi je: mnogi liudi koje je on vidio pri ali su mu da su tada, posmatraju i tu scenu, u svojim domovina, ustali radi Sarajeva. To mi

75

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

je on rekao prilikom posjete Sarajevu. Avidite; kad ve spominjem Sarajevo, sva Bosna je, kako rekoh, bila scena sukoba dobra i zla. Vidite, Sarajevo e u svijetu ostati upam eno kao simbol patnje, mada bih ja volio da ga vie pamtimo kao simbol otpora. Bacili su ovdje na nas, kau, sedam stotina hiljada granata. Dakle, bio je to neki test otpornosti ljudskog materijala. Mi smo taj test, hvala Bogu, izdrali. I pokazalo se da esto nije vano koliko je neko snaan da udari, nego koliko je neko snaan da taj udarac izdri. I u tom Sarajevu, kada bi dolazili stranci, prije nego to je rat po eo, imao sam obi aj da im.sa ponosom ukazujem na onaj slavni etverokut, koji svjedo i, koji je, da tako kaem, kameni svjedok ljudskosti i tolerancije, to je ovdje vladala stotinama godina. Rije je o onome etverokutu u kojem se, u malom razmaku, nalazi naa Begova damija, katoli ka Katedrala, Stara pravoslavna crkva i Sinagoga. I koje jedna drugoj nisu smetale, niti jedna drugu ometale. Obi no smatraju da je tolerancija rezultat najnovijeg doba. To je, kao, Francuskom revolucijom po elo. Avidite, nije po elo Francuskom revolucijom. Po elo je mnogo ranije. Neke od spomenutih bogomolja starije su od Francuske revolucije. Vidite, koristio sam se prilikom da strancima pokaem to mjesto, naravno, sa opravdanim ponosom. Ja spomenuh kontraste. Koji je to sad drugi kontrast koji se u Sarajevu vidi? To je biva Vojna bolnica, koja je granatirana, kau, 160 puta. To se doga a jednom u historiji i to ima samo u Sarajevu. Nemojte propustiti priliku da to vidite. Ovo u Sarajevu je na neki na in sukob uma i pomra enja uma. Ono je bio um, onaj etverokut o kojem sam vam govorio. A ovo je jedno pomra enje uma u najgorem obliku. Preporu io sam svojim gostima da tako er vide Vije nicu, Nacionalnu biblioteku, koja je spaljena do temelja. Jedna divna zgrada, koja je izazivala potovanje svakog ovjeka, osim ovih barbara sa brda. Kada bih mogao, ja bih savjetovao naem gradu, da ostavi te dvije gra evine, kao spomenik tog pomra enja uma. Jer, kad se to popravi, ljudi ne e vjerovati da se tako to dogodilo. Ako to ne budemo mogli, ostavit emo barem maketu. Neka se zna ta je bilo sa jednom bolnicom i sa jednom nacionalnom bibliotekom. Dakle, to su ti kontrasti o kojima govorim. Jedno oli enje kulture i ljudskosti, a drugo svjedo anstvo srama i barbarstva. Rekoh kako je naa Bosna i Hercegovina postala, na neki na in, moralni ispit ovje anstva. I kada je rije o ispitu, vi znate kako su mnogi na tom ispitu pali. Me utim, nama je velika utjeha, kako rekoh maloprije, da je uz nas bio onaj bolji dio ovje anstva. Bio sam neki dan u Americi, pa su mi predloili da odem da pogledam neku izlobu savremenih ameri kih slikara. Otiao sam i ustanovio da je ova izloba u cijelosti bila posve ena Sarajevu. Umalo nisam napravio nedopustivu greku da ne odem da je pogledam. A ti su ljudi to spremili da nam pokau, kako oni, njih preko pedeset slikara, osje aju za na grad i pokuavaju na svoj na in da nam pomognu. Bosna je, dakle, moralno pitanje. A pitanje moralnog reda uvijek je univerzlano. I ti e se svakog ovjeka i svake ene. To je zapadni svijet. A muslimanski svijet je pri a za sebe. Muslimanski svijet se ne odlikuje puno po jedinstvu. To je, uostalom, veliki svijet: od Maroka do Indonezije. arenilo rasa i naroda. I naro ito uticaja. To je inilo da je izvjesna razjedinjenost odlikovala uvijek taj svijet. Sve doskora, sve do Bosne. Bosna je ujedinila muslimane. Nikada, ak ni palestinska nesre a, nije u toj mjeri ujedinila muslimanski svijet kao to je to slu aj Bosne. I podjednako, s istim potovanjem, sa istom spremno u da pomognu, sa istim osje antova. Da, to su Gornji Vakuf, pa epa, koju, naalost, odavno ne spominjemo. Kona no, ne na prvom mjestu, Sarajevo, jer je bilo puno teih slu ajeva. Ali, eto, opirali smo se tu, i svaki objektivan analiti ar e re i, da je u osnovi toga otpora stajao onaj doga aj prije etiri godine. Ono saop enje etrdeset ljudi koji su smogli hrabrosti da pozovu muslimanski narod da se okupi, da se ujedini, da do eka spremno doga aje koji su dolazili. U tom smislu, dananji skup je i neka vrsta jubileja, odnosno proslave toga dana Pitam se esto, ta je Bosna nakon svega to se dogodilo? Sta je Bosna danas? Ja bih mogao posigurno re i ta ona nije. Ona nije ono to je bila ju er. Ona nije ono to je bila prije, valjalo to ili ne. Bosna je neto drugo. Bosna se promijenila. Dvjesto hiljada ljudi je ubijeno. estotina hIljada ljudi, prema najskorijim procjenama, proljerano je iz njihovih domova. Osamsto damija je porueno. Stotine sela i gradova su razoreni. A kao neizbjeni rezultat svega toga, promijenjena su osje anja ljudi. Bosna e biti bolja ili gora, ali e biti druk ija. Mi, naravno, ho emo i vjerujemo da e biti bolja. Mi se borimo za o uvanje Bosne u njenim sadanjim granicama. To je nae pravo i nastavit emo zato raditi. Ali kod svih ra una i analiza moramo imati u vidu da su se dogodile strane promjene. Moramo to imati u vidu kao ozbiljni ljudi. Naravno, to to sam naveo, to je ona loa strana medalje: nai poginuli, nai protjerani. Jedan dio Bosne, ne ba tako mali, nalazi se u tu ini. Medutim, Bosna, uprkos svemu to se dogodilo, nije utke pala. Znate li odakle poti e ova rije : utke - ova pri a o ne ujnom padu Bosne? Ona se odnosi na doga aje iz 1939. godine. Jer tada je Bosna uistinu - utke pala. Bilo je to onda kada su se Srbi i Hrvati dogovorili da podijele Bosnu na dva dijela. I to se dogodilo bez ikakva otpora. Ja sam pokuavao utvrditi da li je bilo nekih otpora. Nikakvih otpora nije bilo, pa ak ni ozbiljnih protesta! Bilo je tek nekih kriti kih lanaka u tampi o toj sramnoj podjeli Bosne. Ali, vidite kako su se prilike promijenile. Bosnu su ponovo pokuali oboriti. Ali, ovaj put, Bosna nije utke pala. Grmljavina naeg otpora uje se irom planete, mogu li re i: do neba se uje. I to skoro bukvalno. Jer pet miliona granata je, po najskorijim procjenama, ba eno u pokuaju da se Bosna obori na koljena. Ali Bosna pati, trpi i dri se, hvala Bogu! Preska em neke stvari da ovo svoje izlaganje malo skratim. Biva Jugoslavenska armija je etrdeset godina, nekon paranoi nom stra u; sakupljala oru j e. Troila je velike pare iz godine u godinu. Sve to je nakupila gvo a, sru ilo se na ovu nau nesretnu zemlju u protekle dvije godine.

Ovaj put, Bosna nije utke pala. Grmljavina naeg otpora uje se irom planete, mogu li re i: do neba se uje. I to skoro bukvalno. Jer pet miliona granata je, po najskorijim procjenama, ba eno u pokuaju da se Bosna obori na koljena. Ali Bosna pati, trpi i dri se, hvala Bogu!
jem solidarnosti, kada je rije o Bosni, susrest ete se u jednom Maroku, Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Iranu, Pakistanu, Maleziji ili Indoneziji. Svugdje je to osje anje za Bosnu isto i vrlo snano. I ako ova naa nesre a, ako nesre a ove vrste i ovog obima moe imati ikakvu dobru stranu, ona je u tome to je ujedinila taj svijet oko jednog pitanja; a to je pitanje Bosne. Dolo je do procesa osvje ivanja, solidarnosti i jednog oblika jedinstva. Ono to je uticalo na stvaranje takvog osje anja je prije svega na uporan otpor neprijatelju. Eto, vidite, ovdje me u nama danas sjede, nadam se da sjede, neki ljudi iz Starog Viteza. Ne znam da fi su uspjeli do i. Je fi profesor Kaimovi uspio do i? Hiljadu trista ljudi, ena i djece, opiralo se deset i po mjeseci u Starom Vitezu. Nisu se predali. Nisu pokleknuli. Nastavili su pruati otpor. A to je samo jedan od slu ajeva. Naravno, drugi takav slu aj, jednako slavan, bilo je Gorade. Zatim Maglaj. Sad evo Biha . Pa Br ko. Pa Olovo. Bojim se da ne presko im neki od ovih naih slavnih fro-

76

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

U iskuenjima koja su nas snala, bitno je da to kaem, mi smo pokuavali biti i ostati ljudi. Ali ho u naglasiti: nismo to pokuavali zbog njih. Mi smo nastojali ostati ljudi zbog nas. Ne zbog njih, njima nita ne dugujemo. Da budemo i da ostanemo ljudi, to je naa obaveza prema Bogu i prema nama samima. Ne prema njima. Kada se to, da budemo i ostanemo liudi, kada se taj, isto moralni, poziv, prevede na politi ki jezik, ta on zna i? U politi kom jeziku taj poziv zna i da emo nastojati stvoriti dravu zakona. To, dalje, prakti ki zna i, da e to biti driava u kojoj niko ne e biti progonjen zbog svoje vjere, nacije politi kog uvjerenja. To e biti njen, da kalem, glavni zakon. Jer, vidite, proli smo taj test. Ovdje, na prostorima koje kontrolira legalna vlast i Armlia RBiH, jo se uju zvona sa katedrala, i sa crkava. Jo ima i Hrvata i Srba. Tamo, sa clruge strane, nema vie nutoga osim njih. I kada smo mogli odrati jedan takav stav u ratu, u ovakvim iskuenjima i ovakvim izazovima, onda sam siguran da emo to mo i, tim prije, u miru. Ipak, mi, naravno, ne emo pri tome raditi protiv sebe. Ho u da Itaem da e Bosna i Hercegovina, a naa Stranka treba biti tome garant, biti i tako ure ena da se u njoj vie nikada ne moe ponoviti genocid nad muslimanskim narodom. To e biti njen najvii zakon. Nema, dalde, razoruanja i demilitarizaclie. Nama vojska treba i ta vojska treba biti mala, ali jaka. Nema razoruavanja naroda. Trait emo i donliet emo zakone da nagra ani imaju pravo posjedovafi oruje. Tog prava trebaju biti samo kriminalci. Samo liudi koji imaju kriminalni dosje. Dakle, ljudi koji bi to oruje mogli zloupotrijebiti. Ali na gradanin, koji je sve ovo doivio, i nakon svega to je doivio, taj gra anin ne moe biti lien prava da ima oruje. U vezi s tim, htio bih kazati da mi se ne svi aju neke akcije, ovdje, ba u Sarajevu. Mislim na Souk-Bunaru, zala je policija i vojska, i oduzimala oruje od ljudi. To je vjerovanto u injeno u najboljoj namjeri. Ali, pravit emo takve zakone koji e omogu iti potenim rjudima da imaju oka enu puku o zid. Potenim rjudima, svakako. Jedan na u eni alim ima obi aj kazati, kad je rije o pravima ovdje u Bosni i Hercegovini, da e kod tih prava trebati uzeti u obzir i mezarove. Naime, trebamo izbrojati i mazarove Vidjet emo ko je ginuo za ovu zemlju. Ko je ginuo za ovu slobodu ovdje. Jer, kada sam neld dan prolazio Bosnom, nagledao sam se tih mezarova. Mi muslimani nemamo obi aj podizati spomenike nad tim humkama. Ali malo emo promijeniti adet, pa emo neke skromne spomenike ostaviti. Ne emo dozvoliti da se te humke zaravne, a ih ubrzo nestane. Ne emo praviti, naravno, nikakve skupe spomenike, ali neke niane treba ostavifi. Neka se vide ove humke. Ovim humkama, svjeim humkama, posijana je itava Bosna i Hercegovina. Smrtnim sjemenom zemlja je posliana, kako kae pjesnik. Sarajevo je samo jedan primjer. Ali krenite preko Igmana, na sve strane - humke. Gdje god se okrenete, svjee humke. Stare godinu dana nekoliko mjeseci. Te humke trebaju bifi obiljeene i da se vide. Jer goblia su vana, kao i stanita ivih. Pa, ne unitavaju daba etnici naa groblja, gdje god stignu, Neki dan, kada sam letio avionom, vidim Vlakovo je potpuno zaravnjeno. A kada sam iao kolima prema gradu, vidio sam da je pravoslavno groblie kod nas o uvano. Hvala Bogu, neka je. Mi nismo barbari. Ali emo mi, rekoh, malo adet promijeniti. Pa emo stavliati neki nian, da se pamti, i da djeca, kada do u na neke budu e Bajrame, prou e Fatihu, i sjete se ljudi i ovih doga aja. Ovo se ne smlie zaboraviti. Kao to znate, proteklih mjeseci puno smo pregovarali, i kona no neto potpisali. Pitamo se koji s njima moemo povesti (to smo rekli i ovoj gospodi s kojima smo ovdje razgovarali), prva ta ka ovog razgovora bit e: jesu spremni vratiti teritorij? Naravno, ja se, ne bez razloga, pitam, ho e Srbi uspjeti jo jedanput prevariti svjetsku javnost? Uspjeli su je do sada nekoliko puta povu i za nos. Ho e uspjeti jo jednom? Zato smo na zahtjev do kraja pojednostavili. On je matemati ki ta an i li i po tome na jednu od Boijih zapovijedi. Znate kako su Boije zapovijedi kratke i jasne. I ova naa zapovijed, koju mi sebi dajemo, i koju inimo kao poruku svijetu, kradta je i jasna, i ne dozvoljava razli ita tuma enja. Oni su, znate na koga mislim, veliki majstori u tim stvarima. I sve se to studira u njihovim akademijama gore. 0 tome u jo nekoliko rije i malo kasnije; o tim akademicima, u ijim se glavama rodio ovaj rat. Jedan od rijetkih ratova koji se rodio u mozgovima akademika. Ti mozgovi smiliaju kojeta, i nama je, pravo da vam kaern, nekada poteko igrati tu ahovsku partiju sa njima. Oni su vojno nadmo ni, i naa vojska ima velikih problema iza i naltraj s njihovim lopovima. Ali mi koji vodimo politi ku borbu, imamo ponekad velikih teko a da tu ahovsku partiju vodimo, i da izyu emo remi, recimo. Postavio sam pitanje - ho e Srbi ponovo uspjeti prevariti svijet? Ali, pravo pitanje glasi: jesu ga uspjeli prevariti, je taj svijet htio biti prevaren? Da se svijet pravio da ne razumije dogadaje? Da se pravio da ne vidi da je u pitanju agresija? Srbi im kau: nije to agreslia, to je gradanski rat. Izgleda da je to svijetu lake: mjesto agresora i napadnutog, radije ide na tu shemu zara ene strane itd. Zato? Alto je agreslia, i ako je genocid, onda su duni pomo i. Ima ak neka konvencija koja obavezuje zemlie da odgovore na genocid. Njima je onda lake da ne vide te stvari. Dugo im je vremena trebalo da vide konc-logore, na koje smo mi davno ukazivali. Ja sam predsjedniku Mitterandu, jo u julu mjesecu 1992. godine, dao podatke o konc-logorima u Bosanskoj krajini. Dugo vremena trebalo je da to iza e na vidjelo. Iako su hiliade ljudi nestajale bez traga, jedan dio svijeta pravio se da to ne vidi. Da to ne zna. Tako im je bolje odgovaralo. Ponekad mi se ini da se radilo o pristanku da budu prevareni. Me utim, stvari idu svojim tokom. Mi emo, ako Bog da, imati uskoro otvoren aerodrom u Tuzli. Ide teko, ali e se ta stvar zavriti. I ne e Srbi do i tamo vriti kontrolu, rekli smo to jasno. Do i e nam i turske trupe u sastav UNPROFOR-a. I tu su se dugo opirali. Turci su odavde otili prije vie od 100 godina. Ali do i e trupe i siguran sam da ne e podizati nikakve prste, nego da e korektno sluiti. Jer su to dobri vojnici. Sluit e korektno kao vojnici Ujedinjenih naclia. Isto tako, ne e bifi skinute sankcije Srbiji dok ne bude mira u Bosni i dok se ne garantiraju rjudska prava irom

Na vojnik gore, koji se mu i u onom blatu, ne ini to da bi zajedni ki ivio, nego zato da bi odbranio svoj toprak zemlje koji ho e da mu otmu. On rizikuje ivot da brani svoju porodiat, svoju zemlju, svoj narod. To je istina.
- ta emo dalje? ta ho emo dalje? Naravno, moglo bi se o tome mnogo govoriti, ali ja bih rekao da mi na: zahev moerno iskazati u tri rije i: vratiti nam teritorij! To je na zahfiev. U te tri rlie i sablieno je ono bitno to mi traimo. Nema mira bez vra anja teritorija! Ne moemo mi ostaviti taj teritorij da se na njima ire, ostaviti im naa sela i gradove nad kojima su izvrili genocid. Gdje su narod pobili i Iako, neka znate, imamo teko a u tom pogledu i sa medunarodnom zajednicom. Ali, uprkos svemu, mi se tog zaheva ne moemo odre i iz vie razloga. Prije svega, zato to na narod treba imafi gdje da se vrati. Na ovjek koji danas ivi u Njema koj i Hrvatskoj, mora se mo i vrafiti u svoje selo kod Zvornika ili Viegrada. Tu nema pogodbi. To je prakti ni, svakodnevni, politi ki razlog. Ali, ima i onaj drugi, moralni razlog, zar bismo im mogli dafi tefitorij kao nagradu i kazati: Poto ste nas pobili i protjerali, izvolite to zadrati kao nagradu? Prema tome, neka nam vrate teritorij, a dalje erno mo i o svemu razgovarati. I prvi razgovor

77

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

Srbije. U posliednje vrijeme imaju obi aj polahko navikavati javnost na to. Lansiraju tu krilaticu o ulcidanju sankcija, stave to u promet, oncla se o torine pola godine govori, pa se javnost polahko navikava na tu stvar. Stoga mi isto trebamo talco papagajski ponavljati: nema skidanja sankcija dok se ne postigne pravedan mir u Bosni i Hercegovini. dok naa bra a u Sandaku ne dobiju svoja prava. A kad ve spominjemo Sandak, a rekao bih Muslimansko nacionalno vije e Sandaka mi smatramo kao jednim legitimnim predstavnikom sandakog naroda. Moraju razgovarati s njim o budu nosti ove regije. Ja u ja neke stvari spomenuti. Moda nisu jedna sa drugom u ven. Tek neka zapaa " nja, Neki dan, kad je ova fudbalska utalcmica izmedu nas i UNPROFORa, vidio sam na TV svezane zastave. Nemojte vie vezivati zastave, To nam ne treba. Od onog vezanja zastava proteldo je mnogo vode i dogodilo se mnogo tota. Mlierne je da na narod sanije.1\6 ho emo i i u jedan prijateliski i raniman dogovor sa bilo kirne, gdje nai H. Ali vezainje zastava je jedna romantika, interesi to trae koja nema osnove i kojaje nepotrebna. Kona no, ne treba nam potapanje na bilo kojinarod. Ne treba nama nikakvo potapanje. Onda, u jednim naim uglednim novinama, itam kako nai vojnici ginu za zajedni ki ivot. Umiru da bismo zajedni ki ivjeli. Zajedni ki ivot je lijepa stvar, ali ja mislim da mogu slobodno re i da je la, da nai vojnici ginu za to. Naime, ako je iko gajio neke iluzije'o zajedni kom ivotu, onda smo to bili mi. Ali ne mogu se na lai zasnivati stvari, i ne moemo mi naem narodu lagati. Na vojnik gore, koji se mu i u onom blatu, ne ini to da bi zajedni ki ivio, nego zato da bi odbranio svoj toprak zemlje koji ho e da mu olinu. On rizikuje ivot da brani svoju porodicu, svoju zemlju, svoj narod. To je istina. Pitajte ga, uostalom, ako ne vjerujete, Je on otiao gore da pogine da bi zajedni ki ivio? Na ivot mora se zasnivati na istini. Ne trebaju nana velike rije i. Znate kakva je stvar sa velikim rije ima, to vam je kao sa saharinom: sladi, ali ne hrani. I eka nas, ako Bog da, mir. Ne moda odmah sad. Ali uskoro. I spremite se. Dobro se spremite za taj mir. Na Mejgamber a.s. je rekao, kad se vrado iz jedne teke bitke, da ide iz male bitke u veliku bitku. I zaista, ovo to nas sada elca, kad se zaldju i, ne e biti nimalo lahko. Bojim se da emo esto pomisliti na one jednostavne dane kada je bio samo rat. Kau, kad je bolestan, ovjek ima samo jednu elju: da ozdravi. A kad ozdravi, onda se jave stodne elja. I bude ponekad nesretniji nego kad je bio u krevetu. Sli no je sa narodom koji ratuje, i koji je u ovakvoj situaclii kao to smo mi. Njemu se ini da kad ove granate prestanu i docle mir, onda e sve biti lahko. Onda je pred nama ravan put. Itd. Ovdje vas je ve ina mladih ljudi. Ogromni problemi nas ekaju. Sruena industrija,'Problem nezaposlenosti. Glad. Sacl nas svijet hrani, Marlievie svi jednako dobijaju. Manje-vie. Medutim, ono to dolazi su krajnje nejednakosti. Imat ete bagataa, randh,profitera, koji e onda, da upotrijebim taj, ovdje potpuno opravdan izraz, ekspoloatirati onaj obi ni svijet, koji ne e imati posla. Dakle, vi, koji ete morati voditi ovaj narod u miru, dohro se spremite za to. Nemojte u iluzijama i sliati iluzije da e biti lahko. Bit e veoma teko. Mi emo biti zemija koja e iza i iz rata sa stotinama Ililjada ozlijedenih ljudi - Od toga, jedan dobar dio bit e potpuno nesposoban za bilo kakav posao. Oni e trebati nau pomo. Imat emo masu poroclica bez doma ina. Masu siro adi. Ja sam zaboravio tu brojku, a znam da sam se neld dan uasnuo kad mi je ena iz Surnejja Fanne relda o koliko se orti siro adi ve sada brinu. A onda, naravno, pitanje pravdi i nepravdi koje su neizbjene. Dalde, neka nam je Bog na pomo i. Mi kao stranka trebamo biti i ostati u kontaktu sa narodom. Ponekad ovjek ne zna neke nepravde. Jednostavno ih ne primlieti. Sta mislite kako se osje aju oNiek ena kaji su izgubili sina? Ne iji sin e se vratiti iz rat,a, ne iji nee. Nema nikakve pravde koja to moe is,praviti, koja to moe nadoknaditi. I vodite ra unaa toj stvari. Buclite veoma obazrivi prema liudima koji su izgubili blinje. To je ueto to e traiti poseban obzir i posebnu brigu. Ja osje am da to ne moe ispraviti. oNek koji je izgubio nekog od najbliih, a ima ih koji su izgubili vie bliskih ljudi, ne moe nita to se dalie doga a smatrati pravdom, osim, ako je vrst vjernik, pa kae: tako je Bog htio. Drugog izlaza i druge uliehe nema. Osim onih bukvalnih, fizi kih ranjenika, imat emo mnogo hudi ija su srca i due ranjene. Ne gubite to iz vida. I kona no, vi znam da sana ja skoro prije dvije godine zamrznuo svoju funkcliu u Stranci. Sada sam odlu io da se vratim na elo Stranke. Takav prijedlog ju er je formulirao Izvrni odbor naravno, ja u to u initi, uz vau saglasnot. Kako rekoh, mislim da nas ekaju vrlo teki dani, i trebat e nam jedna jaka politi ka snaga. Stranka je bila malo oslabila. U posliednje vrijeme situacija se neto popravila. U posliednjih pola godine. Stranka je oslabila uslijed toga to je ono kadrova to je bilo, otilo u dravu. Otilo u vlast. Stranka je ostala sama. U politi kom ivotu ljudi nisu smislili neto pametnije nego da imaju politi ke stranke. Bez toga se ne moe rukovoditi narodom na jedan demokratski na in. Moe se, naravno, nekim diktaturama, ali mi to ne emo. Mi ho emo da to ide sa narodom. Da bude konsultiran zadnji ovjek u nekoj mjesnoj zajednici u nekom selu. Dalde, to se ti e Stranke, predvi amo njeno otvaranje na takav na in da kaemo svima: svi vi koji ste se borili za Bosnu i Hercegovinu, i koji u Stranci vidite jedno mjesto okuplianja - dobro ste doli. Vrata su vam otvorena. Kabanica se, kae narod, proba na kii. Daba je probati na lliepom vremenu. Na lijepom vremenu se sija, fina je, sve je to u redu. Ali kada pada lda, tek onda moete vidjeti da ona proputa. Mi srno proli kroz oluju i sad moete re i koji je mjek valjao, koji nlie valjao. Prije toga morali smo se veoma mnogo oslanjati na nekakve njegove izjave, na lijepe rije i. Me utim, sad ako ho emo, moemo gledati ta je uraclio. Prema prijedlogu koji se priprema, imat emo tri potpredsjednika Stranke. Jedan bi se brinuo za drugi za me unarodne odnose, tre i bi vodio Izvrni odbor. Bit e i generalni sekretar Stranke, I kona no: pre sjednik Glavnog odbora. Zatim, predvi eno je nekoliko savjeta Stranke koje treba razviti. Ve postoje: privredni savjet, pravni sa \iet, savjet za kulturu. Imamo namjeru formirati, naime, doformirati, vojni savjet, kao i savjet za me unarodne odnose. Da bi ti saNjeti imamo namjeru staviti,sekretare savjeta, kao profesionalce, koji bi tehni ki pripremili posao i prijedloge. Ja sam proli put rekao,' ako birate izme u potenih i sposobnih, dajte prednost potenima. Nisam mislio pri tome, kako je to neko shvatio, da ne moraju biti sposobni. Ali sam htio kazati, ako ste u dilemi: ako imate manje sposobnog mjeka, ali sasvim sigurno potena mieka, clajte prednost potenom. Sigurno ne ete pogrijeiti. Imao sam nenu, znate, ona je svu unu ad voljela. Jednog nije. Ali, za udo, upravo taj je bio odli an dak. Ja joj kaem jednorn prilikom: Pa, neno, to ne voli Hasana. On je najbolii ak me u nama? A ona meni odgovori: On je, Alija, odli an sebi. Nije meni. Nije mi doao tri Bajrama. Tako re e moja rahmetli nena. Lliepo je da ljudi budu odli ni. Ali je bitno da rade za sebe za narod. Ovo je jedno teko i udno vrijeme. Nema se kontrole. Mnogo je tota preputeno liudima na savjest. Na poNjerenje. Jednostavno, ne moete kontrolirati, I ba uslijed toga to kontrola ponekad nlie mogu a, potrebno je vidjeti ko je odli an za sebe, a ko je pomogao i narodu. I, na kraju, rand zlo ini. Namjerno sam ih ostavio za kraj ove pri e. Rekao sam maloprije da se ovaj rat rodio u glavama nekih srpskih alcademika, Svi su ratovi prliavi, ali spomenuti akademici su se postarali za to da ovo bude jedan od najprljavijih u historiji. I sad, jedna od dh ljudi je bio nedavno tu (ba onaj koji je isticao taj ultimatum), bio je na brdima, me u njirna, i kae: Naa je savjest ista! Njihova je savjest ista?! On to kae iznad Sarajeva, u kojem je od njihovih granata i metaka ubijeno 1.300 djece. Vidite, za mene se li no na taj dan dogodio nekakav udan sticaj okolnosti. Ba taj dan sam itao jedno sure iz

78

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

Kurana, i po inje ovim rije ima: I kad Sunce potamni, i kad zvijezde padaju... I tu u nastavku, u nekoj prijete oj gradaciji, to se penje navie, ima jedna re enica koja kae: ...I kada se da sam ba tada uldju io televizor, a tamo su upravo prikazivali scenu koja se dogodila dva dana prije masakra na Markalama. Kao to znate, 4. februara ubijeno je estero djece. I onda kamera zumira lice jedne mrtve djevoj ice. I sad, ta mrtva djevoj ica, taj kuranski ajet, i taj akademik ija je savjest ista?! Htio bih kazati i nama i njima, da se crna sjenka tog grijeha protee preko prostora i vremena, do Sudnjega dana. Ja imam pravo oprostiti im neto to su meni uradili, ako ho u. Ali ono to su uradili naim enarna i naoj djeci, to im nikad oprostiti ne emo. To je moja poruka ovim ljudima koji kau da im je savjest ista. Eto, toliko bih. Mi.slim da je za danas dosta. I hvala vam na strplienju.

nevino ubijena djevoj ica bude upitala: 'Zbog kakvog sam gnjeha umorena? ...Dogodilo se

RAANTJE POVODOM KURBAN-BAJRAMA

Sutra je Kurban-bajram, Bajram rtava. Stoga su danas nae misli okrenute naim rtva, ma: desetinama hiljada ljudi, ena i djece koji su neduni pogubljeni na ku nom pragu. Nae misli u ovom asu okrenute su i svima onima koji su se digli u odbranu naeg naroda, a naa sje anja, sa tugom i ponosom, onima koji su u ovoj tekoj i neravnopravnoj borbi pali. Zahvaljuju i veli ini njihove rtve, mi ve tre u godinu odolijevamo svoj sili brutalne agresije. Rat nam je nametnut iz osvaja kih i istrebljiva kih pobuda. Kao i uo i prethodnog Bajrama, molim Boga da slabe medu nama obdari snagom kako bi izdrali, a jake ustrajno u kako bi do ekali ono za ta se bore. Na cili je pravedan mir, nae najja e oruje je istina, a naa najve a nada je pravda. Bog ne e dozvoliti da istina izgubi ni da pravda bude poraena. Zajedno s nama, to mierenje dijele milijarde ljudi u svijetu. Bajram erif mubarek olsun!

25. 3. 1994. godine

Sarajevo, 18. 5. 1994.

ismillahir-rahmanir-rahim. U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Uzbu en sam i jo sre ujem dojmove. Ve sam bio u Saudijskoj Arabiji, a sad sam prvi put na hadu. Bio sam u Haremu i vidio Kiblu, i to je jedan nov, posve druk iji doivtjaj. Pomolimo se Allahu, koji nam je omogu io da se ovdje sretnemo. Izrazimo zahvalnost kralju Fandu. Odmah vam moram re i da mi je ao to nismo zajedno. Teko mi je palo ovo razdvajanje, no zbog sigurnosnih razloga, nije mogu e da budemo sve vrijeme zajedno. No, ja bih poao od ihrama. Ovaj ihram koji svi imamo na sebi, jest pokuaj ljudi da ostvare san o jednakosti. Svi smo odjeveni u isto, bijelo, skromno, isto. I svi smo jednaki, barem na tren. in tt kojem mnogo ljudi odjene ihram, kada postanu jednaki, to je odsanjani san ljudi. Ju er sam odjenuo ihram, a jednog u dana biti opet ovako u bijelom, poloenih ruku i ra una pred Bogom. Pred njega se ne ide s titulama i odijelima, ve s dobrom i zlom ko-

POBIJEDIT EMO NEPRIJATELJA B

je je u injeno, Neka ovaj had bude poticaj da se vratimo Vjera je jednostuna, mogu je razumjeti i djeca i nekolovani. Vidio sam, itao u Kuranu: Vjerujte i inite dobro!< Dakle, dvije stvari. U tome je islam. Vjerujte i inite dobro, Borite se! Bog vam je propisao ovu borbu. Osvjedo ili smo se da je to istina. ivotje borba. Narod koji to prihvati, ima anse da opstane. Osje am se manji od vas koji ste ranjeni, ni ja nikada nisam izostao s posla. I kad je na Sarajevo svaki dan padalo po dvije hiljade granata, nisam izostao s posla. A, eto, nisam ranjen. Borba u Bosni je borba za bosanski narocl. Mi ho emo da imamo dravu, jer narod bez drave - to je kao obitelj bez krova nad glavom. Mi smo odlu ni da stvorimo ku u. Ako Allah da, nastavit emo borbu i pobjedom ostvariti taj san, U toj dravi nitko nam drugi vie ne e diktirati propisivati zakone, Bit e to pravna drava s jednakim pravima za sve narode. Ali, jedno je sigurno istina: u naoj e se dravi potovati islam. Vidio sam

UZ POMO ALLAHA,

prije neto vremena povjerljivu prepisku izme u Hrvata i Srba, u kojoj pie: Da, onaj Alija, da, SDA. Svejedno je da je bilo Alije nije, rata bi sigurno bilo. Ovako znamo za ta ginemo, ginemo za svoj narod, za svoju dravu. U suprotnom bismo u Bosni ginuli u hrvatskim srpskim jedinicama. Ovako znamo zato se borimo. I jo neto: sje anje, uspomene, po tome se kulturan narod razlikuje od uro enika. Zato mi trebamo pamtiti. Rekao bih jo neto o hadu. Had nije turizam, to nije Dubrovnik. Rije je o tekoj obavezi koju treba obaviti. Pozivan vas na strpljenje jer je to jedini pravi put. Na hadu primijetismo da ene nisu posve prekrivene, da otvorena lica, zajedno s mukarcima, obavljaju had. I to jest i trebao bi biti poloaj ene u drutvu. Ravnopravan, Ne morate se posve drati forme,

Poruka vjernicima sa Hadkla 10. 6. 1994.

79

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

ragi sabornici, potovani gosti, Po et u ovo svoje kratko izlaganje konstatacijom da je plan Kontaktgrupe, koji nam je ponuden i o kojemu se vi danas treba da izjasnite - nepravedan. inim to da bi i vama i sebi, utedio vrijeme i trud. Jer ovih dana neki lju i se ubie trude i se da dokau ovu svima o iglednu injenicu. A o igledne injenice ne treba dokazivati. Neki to ine iz ubje enja, vjeruju i naivno da e na taj na in pomo i, a neki, upravo ve ina njih, da bi izbjegli odgovor na pravo i mnogo tee pitanje: ta nam u takvoj situaciji valja initi? Naravno, lake je, pa i popularnije, ponavljati kako je Zvornik na, kako je Fo a naa, kako je sve ovo nepravda i zavjera, nego odgovoriti na pitanje: Kako da vratimo Zvornik, Fo u i druga okupirana sela i gradove? Pred nama se, ustvari, nalazi pitanje: Ho emo li ansu za vra anje otete zemlje pove ati ako na ponu eni plan odgovorimo sa DA ili je bolje, sa stanovita toga cilja, ponudu, bez daljeg razmatranja, odbaeiti? Zato ovo to kanim re i ne e biti razmatranje o pravdi i nepravdi, nego grub razgovor ili suhoparna analiza nekih injenica o tome ta mi moemo, odnosno o torne ta mi ne moemo u initi. Treba li da, uiimaju i injenice kakve jesu, situaciju kakva jest i svijet kakav jeste, damo pozitivan ili negativan odgovor? ta e se dogodi-

LOE ILI LOIJE

Izlaganje na Drugome bonja kom saboru u Sarajevu
ti ili kako e se stanje dalje odvijati ako damo jedan, a kako ako damo drugi odgovor? Molim u esnike Sabora da svoje razmiljanje i svoja eventualna izlaganja na dananjem skupu usmjere u tom pravcu. Samo tako e pomo i i dati svoj doprinos. Svako drugo razmatranje, sa stanovita odluke koju treba donijeti, bilo bi u ovom trenutku isti gubitak vremena i energije. Svoj odgovor ja u odmah dati i pokuati obrazloiti ga. Mislim da ponudeni plan, uprkos svim njegovim manjkavostima, ne moemo odbiti. On jeste nepravedan i lo, ali sve opcije koje bi nastale iz naega negativnog odgovora, a koje mi u ovom momentu moemo sagledati i doku iti, za na narod su loije od njega. Plan ne treba odbaciti; prije svega, jer procjenjujemo da e ga druga strana odbiti. Zato bi joj naim negativnim odgovorom pomogli i pruili joj mogu nost da rat nastavi, prebacuju i krivicu za njegov nastavak na nas, sa svim konsekvencama koje iz toga proizlaze? Neko e, sasvim opravdano, primijetiti da mi ne moemo biti krivi za rat, bez obzira na vrstu naega odgovora. Rat nam je nametnut, on je odbrambeni, pravedan, i mi ni u kojoj varijanti ne moemo biti krivi za takav rat. Ta tvrdnja je ta na, ali u ovom trenutku niko ,je nije spreman sasluati i uvaiti. Nama je sada ponu en mir, i iza te ponude stale su sve relevantne sile svijeta, po evi od Amerike, preko Evrope do Rusije. Odbijanje ovog mira, iako je to nepravedan mir, za svijet zna i nae opredjeljenje za ratnu opciju. alosno je, moda, to je svijet takav kakav jest, to vie _potuje silu nego pravo, ali mi taj svijet ne moemo promijeniti. Dak1e, po svoj prilici, i naalost, rat se nastavlja. Postavlja se samo pitanje pod kojim okolnostima. To djelimi no zavisi od nas. Ako se izjasnim za mir, okolnosti se bitno mijenjaju na tetu napada a i mi imamo realne izglede taj rat uspjeno voditi i okon ati. Ako plan odbijemo, to e svijet tuma iti kao nae opredjeljenje za rat, koji od tog trenutka (opet po svijet), postaje gra anski rat. Mnoge vane okolnosti okre u se tada protiv nas, a naim postoje irn teko ama pridruuju se nove, veoma oibiljne. Nae ratne mogu nosti bitno se smanjuju, a nae anse da se jednog dana vratimo u Zvornik i Fo u postaju uistinu minirhalne. Ovom saboru prisustvuju i nai istaknuti komandanti, pa e ovdje biti korisno uti i njihove procjene. Naravno, postoji i ona druga mogu nost, da agresor tako er prihvati plan i tada se krug zatvara. Da li bi to za nas bila gubitni ka kombinacija? Da, bila bi to gubitni ka kombinacija, ako bi ona zna ila pristanak na podjelu Bosne, ali to ona ne zna i. Plan, jasno i nedvosmisleno, potvr uje suverenitet i integritet bosanske drave u njenim me unarodno priznatim granic a ma, kao i nezastarivo pravo privatne svojine i pravo pro tj eranih da se vrate na svoja ognjita. Uz ove uvjete, nepravda ponu enog rjeenja mogla bi se vremenom izbrisati. Cinici e primijetiti da su te proklamacije mrtva slova na papiru, a ja u im uzvratiti pitanjem: nude li oni neto bolje? Bosna je u ovom trenutku fakti ki podijeljena, a ovim planom jo jednom se afirmira ustavni princip o cjelovitosti Bosne i zahtijeva od agresora da to izri ito prizna. To jest forma, ali realni ljudi znaju koliko je

80

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

ta forma vana. Podsjetio bih vas da su balti ki narodi, nakon pedeset godina, doli do svoje slobode, jer nikad nisu formalno.priznali okupaciju zemlje. U me uvremenu, njihovi cinici ismijavali su se nad tim papirnatim proklamacijama balti kih'boraca za slobodu. Nakon pedeset godina, forma i papiri pobijedili su, naravno uz upornu politi ku borbu onih koji su sjerovali u svoju pravednu stvar. Treba sumnjati u nau upornost u sli noj borbi upornosti onih koji su izgubili svoja ognjita? U me uvremenu, trebat e donljeti zakone koji e, koliko je to mogu no, normalizirati ivot izbjeglica. Ne mogu ljudi u vlastitoj zembi biti izbjeglice. Kako je neko rekao, nisu Fo aci izgubili Fo u. Svi smo mi privremeno izgubili Fo u i trebamo je Fo acima nadoknaditi. lzbjeglicama treba dati privremene ku e, zemlju i radna mjesta, dok se na recipro noj osnovi svi ne vrate na vlastita ognjita. To treba biti privremeno, ali zakonom regulirano stanje. Ako do e do mira, a mi ne gajimo nikakve da e to i i brzo i lahko, to e zna iti da napada mora priznan Bosnu i Hercegovinu i povu i se sa oko dvadeset odsto okupiranih teritorija, to uldju uje dvanaest gradova: Bosansku Krupu, Sanski Most, Derventu, Bosanski Brod, Odak, Bosanski amac, Br ko, Viegrad, Doboj, Kupres, Jajce, i Donji Vakuf. Ovo takoder zna i da e se borba za oslobo enje ostalih okupiranih teritori' viti politi kim,ne vojniM, sredstvija morati nasta ma..To e cluga manevarska borba, koja e trajati godinama, pa i generacijama, ali u toj borbi realne anse na naoj strani. U ratu, prednost protivnika je o ita. Mislim na njegovo naoruanje i materijalne i ljudske resurse. Vojnu ravnoteu mi uspijevamo odriavati isklju ivo zahvaljuju i moralnoj snazi naeg naroda i na:s'e vojske. Ali rat je prvenstveno fiziaci sudar i ovdje ne treba podlijegati iluzijama, niti ih sijati okolo, Obrnuto, u miru stvari se obr u i na:Se prednosti postaju o ite u istoj mjeri u kojoj su o ite njihove prednosti u ratu, Rat je njihova, mir je naa ansa. Dalde, ho emo htjen, mo i i znati iskoristiti prednosti koje bi nam pruio mir? U historiji nema ni ega sigurnog i garantiranog i kau da je historija pri a o doga anju neo ekivanih stvari. To je stoga to se u njene tokove upli e ogroman broj, esto nepredvidIjivih, faktora. Naa ansa je u ogromnom broju, 'esto nepredvidljivih faktora. Naa ansa je u tome to i mi moemo biti, i jesmo, jedino od tih faktora. I to budemo aktivniji, na uticaj e biti ve i. Relcao bih, stoga, da e naa borba za integraciju Bosne zavisiti, u velikoj mjeri, od nas, od toga ko smo i sami, ta ho emo i ta moemo. Da mi ho emo i moemo od dijela Bosne koji kontroliramo, napraviti savremenu, demokratsku slobodnu zemlju? Da emo znati to uvaju i nau vjeru i nae tradicije? I da emo znati Bosnu razviti da bi u njoj ljudi nali lu-uha i pravde? Da e njena svjetlost biti dovoljno jaka da osvijetli i najdalje kutove zemlje i da rasera mrak ovinizma i mrnje, ili emo se i mi sami zatvoriti u tjeskobu ovinizma i mrnje? Bosna ne trpi isklju ivost. Ovakva kakva jest, vienacionalna i vievjerska, ona trai nekoga kome to arenilo ne smeta. A mi smo ti kojima to ne smeta. Nama ne smetaju ni crkve ni katedrale, mi smo nau ili sa ljudima koji druk ije misle i osje aju, i smatramo to svojom prednoku. Stoga smo mi Bonjaci, mi muslimanski narod Bosne, predodre eni da budemo predvodnici nove integracije Bosne. Ne da bi Bosna bila unitarna drava - ona to ne moe biti - nego da bi bila i ostala cljela. U toj misiji, i u tom nastojanju, sigurno ne emo biti sami. Ima, hvala Bogu, jo mnogo ljudi koji podjednako vole Bosnu. Neke od njih vidim sa nama danas u ovoj sali i ja se koristim prilikom da ih pozdravim. Evo, to je moj odgovor i moj savjet to bismo trebali initi. Iznio sam i jedan broj fakata, a mnoge injenice bit e sigurno iznesene u toku rasprave to slijedi. Za fakte kau da su glupi tvrdoglavi. U svakom slu aju, oni su ravnoduni na to ta o njima mislimo. Razmotrimo ih, stoga, bez srdbe. Hvala!

18. 7. 1994. godine

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAIVI

FEDERACIJA SE NE POMI E, BONIACI ZA TO NISU KRIVE

Nai ljudi i vozila lake prelaze austrtjsku u njema ku granicu nego punkt juno od Mostara, na ulazu u teritorij pod kontrolom HVO-a
ospodine predsjedni e, to za Vas osobno i m chavu Bosnu i Hercegovinu znaa posjet Sv. Oca Sarajevu? Predviden je i Va susret s Papom. Koliko 1: susret i uop e poet Ivana Pavla IL mogu uecati na rjeavanje krize u BiH?
-

Ovo e biti moj tre i susret s papom Ivanom Pavlom Drugim. Nosim duboko potovanje prema tom ovjeku jo od vremena kada se on kao poljski kardinal borio za slobodu Crkve u svojoj zemlji, pa time i za slobodu poljskog naroda. Za mnoge od nas on je bio primjer dosljednosti i hrabrosti. Papina posjeta Sarajevu pomo i e ovome gradu. On dolazi u vrijeme kada se nad gradom ponovno nadvijaju tamni oblaci. Papa nema iza sebe vojnu silu, ali ima golem moralni autoritet, najve i danas u svijetu. Taj posjet skrenut e ponovno panju javnosti na Bosnu i njezine nevolje, a to moe imati samo pozitivan ufiecaj na pravedno rjeenje krize nastale vanjskom i unurranjom agresijom.

su upu ene. Drugi je problem taj to kninski Srbi nisu voljni pustiti mukarce da se vrate, jer u njima vide potendjahle vojnike bosanske armije i ine sve da taj povratak sprije e ili oteaju. to se ti e hrvatskih vlasti, suradnja s njima u rjeavanju toga problema jest dobra. Hrvatske vlasti pokamju veliko razumijevanje za na stav u tome pitanju i ine koliko mogu da pomognu. Ja moram istaknuti njihovo vrlo konstruktivno ponaanje u tome pogledu.

Kakva je sudbina FIkreta Abdi a njegovih djedbenika koji prijete gerilskim mtom za odobodenje tzv. AP Zapadne Bosne?

- U inili smo i inimo sve to moemo da se taj propagandom zavecleni i unesre eni narod vrati svojim ku ama. Prije svega, proglasili smo bp u amnestiju. Od amnesfije su izuzeti samo oni koji su po hfili zlodjela prema civilima. Zato smo u vie mahova uputili apele i garandje izbjeglicama koje se sada nalaze na teritoriju Republike Hrvatske. Zamolili smo predstavnike UNPROFOR-a da se ulju e u taj posao, a takoder smo ostvarili i dobre usluge ameri kog ambasadora g. Galbraitha. Vi znate za njihova putovanja u Veliku Kladuu i kampove izbjeglica. I osobno sam se obratio izbjeglicama. Kona no, suglasili smo se posebnim estomjese nim reimom za sve one koji se vrate, ul ju uju i i garanciju da vojno sposobni ne e biti mobilizirani u Armiju BiH. Problern je to nae poruke ne stitt do onih kojima

Danas ,k posebno aktualan problem zapadne Bosne. to ste poduzel i to sve namjeravate poduzeti da vmdte izbjegle iz Velike Kladue, sada smjetene na privremeno okupiranome podmju Republika Hratska, te jeste li zadovoljni sumdnjom s Invatdcim vlastima u ijeavanju toga problema?

Osje aj vlastite veli ine i vanosti zavrava sljepilom. Valja aliti samo to je u ovu nesre u Abdi za sobom povukao i stanozrit broj nevinih ljudi. Mi inimo i dalje emo initi sve da ih iz ove neprilike izzru emo.
da je Fikret Abdi politi ki mrtav. On je u inio goleme tete stvari Bosne i Hercegovine i pravednoj borbi naeg naroda. Ima neke nesretne simbolike u ovome to se doga a. Na kraju balade Abdi se naao zajedno s onima koji su pobili Krajinike u Prijedoru i Kozarcu i sruili nae svetinje u Banjoj Luci i irom Bosne. To je logi an kraj za ljude te vrste. Osje aj vlastite veli ine i vanosti zavrava sljepilom. Valja aliti samo to je u ovu nesre u Abdi za sobom povukao i stanovit broj nevinih ljudi. Mi inimo i dalje emo inin sve da ih iz ove neprilike inu emo.

- Ozbiljnost situacije zahtijeva da budem sasvim otvoren. Federadja je dogovor izme u dviju strana: bonja ke i hrvatske. Bitnih pomaka u implementadji dogovorenog nema. Neko je kriv. Tvrdim da krivnja nije na strani Bonjaka. Usporedit u stanje na teritoriju koji kontrolira Armija i na onome koji kontrolira HVO, zapravo, navest u neke injinice, pa procijenhe sami. Na naem teritoriju slobodno djeluju Crkva, Napredak, Caritas i SVC hrvatske politi ke stranke, uklju uju i i HDZ, a slobodno se kre u ak i HVO i njihova vozila sa svojim oznakama. Dunosnici iz hrvatskog korpusa stoluju u Sarajevu i slobodno putuju Bosnom. Komandant korpusa Armije BiH raportira predsjedniku Zubaku, a HDZ se sprema da oddi glavnu izbomu skuptinu u Vareu, koji je pod kontrolom Armije BiH. Oti ite sad u Grude, iroki Brijeg, Capljinu Stolac i upitajte za SDA, Merhamet, Preporod bar za hodu i daMtju. Ne ete niha na i od toga! Moete zamisliti da npr. SDA odri svoj kongres u Stocu, koji je bio grad s izrazitom bonja kom ve inom? Nai ljudi i vozila lake prelaze austrijsku i njema ku granicu nego punkt juno od Mostara, na ulazu u teritorij pod kontrolom HVO-a. HVO je zaddao pod konfiolom sve grani ne prijelaze na putovima iz Hrvatske u Bosnu i prisvojio sav prihod od carina, to su golema sredstva. Tim novcem, koji je zajedni ki, on pla a svoje vojne i civilne strukture itd. Jedino to sigurno znam jest to da ovako dalje ne moe. Ne putujem odavno, jer ne viclim mnogo koristi od toga. Svi su nai problemi unutra. Ipak otputovat u u Hrvatsku i Ameriku, jer su te dvije zernlje supotpisnice ugovora o Federaciji. elim predsjednike Tudmana i Clintona upitafi jesu li mislili ozbiljno kada su potpisivali taj dokument. Mislim da dobiti pozitivan odgovor, a onda emo i i dalje.

Oato je da od usvajanja Ustava Federacije nema bitml pomaka na terenu. Jo nisa konsdtuirani kontonand organi niti se primjearju naznake. Dalde, koji problend ko e rafizaciju Federacije?

to o ekajete od Kontaktne sinpine - ulddanje embarga da e ruska diplomatska akdvnost u#ecati na promjenu odluke pcdjanskih fidera?
- Kratko: jedno od to dvoje, s tim to ovo drugo postaje sve manje vjerovamo.

4. 9. 1994.

82

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

TI OBLACI NE SLUTE NA DOBRO

Ono za to jo nismo nali pravi odgovor je srpska artiljerija - posebno onet velikog dometa
U skoro e se napunid tri godine od po etka agresije na Bosnu, ra unaju i od masovnog dovodenja srpsko-cmogorskih rezervista i trupa bive JNA i masaltra u aelu Ravno. Moete li ukratko odjenid sadanju fazu rata i procijenid da lisuve i izglecliza mir i za nastavak borbi?
- Rat je potrajao due nego to se moglo predvidati. Pogotovo se napada prevario u prognozi. Ra unao je na munjeviti rat od pet do est sedmica sa naim porazom kao posljednjim inom. Mi srno, naravno, od po etka znali da e ovo potrajati Znali smo da e bilo kakvom raspletu, povoljnom za nas, morati prethoditi stvaranje Armije od dvije stotine hiljada boraca, a to trai vremena. Sada smo u toj fazi. Ostvaren je izvjestan balans snaga. Nije simetri an. Mi imamo prednost u ljudskom faktoru (broj i moral), oni u tehni kom. Mi se trudimo da jaz koji nas dijeli u pogledu tehni ke opremljenosti dviju vojski barem smanjimo i unekoliko uspijevamo u tome. Ali to je jo uvijek nedovoljno. Osiguranjem savremenih antitenkovskih sredstava uspijevamo neutralizirati njihovu nadmo nost u oklopnoj sili. Ono za to jo nismo nali pravi odgovor je njihova artiljerija - posebno ona velikog dometa. to se ti e minobaca a, mislim da emo ih uskoro dosti i i mo i im parirati. to se ti e drugog dijela vaeg pitanja, moram, naalost, odgovoriti da izgledi za mir u ovom trenutku nisu veliki. Krivica je i formalno i stvarno na njihovoj strani. Na horizontu se gomilaju oblaci. Da e ih rastjerati neki Nietar, isto ni zapadni, e se oblaci pretvoriti u oluju, teko je predvidjeti. Ali oblaci se dobro vide i ne slute na dobro.

Uspostavijanje drave na aslobodenim teritorijama imalo je razli ite rezultate od jednog do drugog gmda. Sli no se dogada sa primjenom sporazuma o Federaciji. Boje su asnovne pretpostavke da se ti procesi ubrzaju?
- Procesi o kojima govorite odvijaju se pod krajnje tekim, skoro nenormalnim uvjetima. Stvarali smo dravu, prakti no, pod granatama, u okolnostima okruenja i blokada. Politi ki razvoj je svugdje bio pod uticajem vojne situacije i zavisio je od nje. Zato ima neujedna enosti u stepenu uspostavljanja i drave i Federacije. Ova posljednja u velikoj mjeri, skoro isklju ivo, zavisi od drugog partnem, hrvatske strane. Nakon uspjenih koraka, stvari su bile potpuno stale i ja sam se bio po eo pitati ho e uop e tu federaciju. Ja kaem hrvatska strana, kao da su oni jedno, a nisu. Kad je rije o Federaciji, po mojem mifienju, oni su podijeljeni, bojim se, ak duboko podijeljeni. Postoji, nanne, snaan otpor i u vojnim i u politi kim strukturama HVO. Mislim da zvani ni Zagreb podrava federalnu struju i to bi moglo biti odlu uju e. Naravno, gdje su emocije, to je drugo pitanje. Jo na samom po etku rekao sam da ova federacija nije brak iz ljubavi. To i sada mislim rnada ne volim brakove iz ra una, u ovom slu aju - to nije loa stvar. Ja mogu samo jo jednom ponoviti da su saradnja i dobri odnosi sa hrvatskim korpusom uop e i hrvatskom dravom strateld interes bonja kog naroda. To bi mogao biti i moj odgovor na vae pitanje. Dalde, osnovna pretpostavka da se procesi uspostavljanja drave na oSlobo enim teritorijama ubrzaju je iskrena i obuhvatna saradnja svih institucija bonja kog i hrvatskog naroda. Uostalom, to je uvjet i daljeg snaenja nae odbrane, pa i nae progovara ke pozicije prema srpskoj strani.

Na bonja koj strani izrazito su dominantnije snage koje su za Federaciju. Na hrvatskoj obrnuto. Ali ovdje se ne moe zanematiri uticaj svijeta, ho u re i, me unorodne javnosti, prije svega, Amerike i Njema ke. Ako se uzme u ra un i ova veli ina i njen uticaj, onda se moe re i da su snage za Federaciju ja e i da e, u krajnjoj liniji, i uz mnogo natezanja odnijeti prevagu.

Armija u posljedgja tri mjeseca imala je seriju takdazih useha ograni enog dometa. Smatrate da je Anuija doRa u fazu da moe ostvariti preokret na frontu protiv srpskog agresom e to mo i tek ukoliko bude ukinut embargo?

Ja mogu samojo jednom ponoviti da su saradnja i dobri odnosi sa hroatskim korpusom uop e i hrvatskom dravom strateki intere,s bonjadwg naroda
- Mislim da sam djelomi no ve odgovorio na ovo pitanje. Ipak, da budem potpuno odreden: za strateki preoltret na frontu neophodno je dodatno. naoruanje, prije svega, artiljerija. U pogledu neophodnosti tenkova, u armijsIdm krugovima postoje razli ita gledita. Mnogi misle da bi tenkovi bili korisni, ali ne neophodni za preokret o kojem je rije . Me utim, dodatno naoruanje, ne mom biti nuno povezano za podizanje embarga. Sa stanovita naoruanja, to bi bio svakako najjednostavniji put, ali o ito otvara niz drugih ozbiljnih problema. Ali to je druga tema.

Da su, po Valem mi4enju, dominantmije snage koje se bore za Federaciju protiv nje?
-

bar kako je ja vidnn, tuje prili no jasna.

Imat emo budu nost kakvu zasluujemo. Sakva je budu nost prema nama?
-

Vi traite prognozu od ovjeka koji sam ma-

lo vjeruje u prognoze te vrste. Kakva je budu nost pred nama? Ko zna. Najvjerovatnije onakva kakvu zasluujemo. A kakvu zasluujemo? Mislim dobru, ali vainije od toga je da zasluujemo, odnosno da smo uop e zasluili tu budu nost. Vi znate da je ona bila pod upitnikom. Historija nas je stavila na surov ispit i mi smo taj ispit poloili. Planirali su da nas unite. Sada to vie i ne pomiljaju. Jednom prilikom, bilo je to pred prolu zimu, pokuao sam staviti na papir sve faktore koji u tom treriutku uti u na neposrednu budu nost nae zemlje. Upisivao sam jedan po jedan i brzo se njih skoro trideset nalo na tom spisku. A onda sam pokuao odrediti specifi ni zna aj pravac djelovanja svakog od tih faktora. Ustanovio sam da stanje ponaanje ve ine njih nije uop e predvidljivo. Naravno, nije udno to se me u tim nepredvidivim iniocima nala, na primjer, zima - ho e biti duga, otra blaga - ali udno je da su se iste nedoumice pojavile i pred pitanjem ponaanja jednog broja uticajnih zemalja. Njihova politilta izgledala mi je promjenjiva i nepredvidIjiva, doslovno poput te predstoje e zime. Sjetite se samo jedne stvari: ko bi prije ovog rata, dok se tako pompezno stvarala tzv. nova Evropa, mogao povjerovati da e se ta Evropa tako kukavi ki pona:s'ati i progutati agresiju na zemlju koju je upravo priznala, da e zatvoriti o i pred genocidom, konc-logorima itd. A to se dogodilo i dalje se doga a i svi se osje amo zate eni. Ho u kazati da je predvi anje historijskih doga aja veoma problemati an posao. Radi se uvijek o ogromnom broju faktora, od kojih su ve ina potpuno nepredvidivi u stalnoj mjeri. Ipak, vano je da ostanemo aktivni, da budemo subjekt, a ne objekt doga anja. U tom slu aju, ponovio bih: imat emo budu nost kakvu zasluujemo, dalde, pomalo burnu, interesantnu, ali dobru. Sa Boijom pomo i, naravno.

18. 9. 1994.

84

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

STO JE MOJE, TO JE MOJE, A TO JE TVOJE, TO JE I MOJE

Kordi i uak su Tuclmanovi ljudi. Ne znam ta oni misle, ali prili no sam siguran da e postupiti onako kako Tuclman kae
o emu se sporazum postignut u Za grebu,13. rujna, razlikuje od prethodnih hrPatako-mnAlimanalrih dogovora koji su redovito bivali prekreni? Je li doista rije o sporazumu od presudnog povijesnog zna enja?

- Ovaj put su odluke konkretnije, a neke su lahko provjerljive. Na primjer, ona o stavljanju pod kontrolu mjeovite policije ceste M-17 (Metkovi -Mostar-Zenica). Vrlo brzo emo i mi i naa javnost znati da li druga strana eli i moe provesti ovu odluku. Nije dobro svaki doga aj proglaavati povijesnim, ali poslljednji sastanak u Zagrebu svakako je bio vrlo zna ajan.

Vjerujem da je provedba Vaingtonskog sporazuma od vitalnog interesa za Hrvatsku. Vj'erujem, takoder da predsjednik Tu man eli dobro Hrvatskoj. Iz tih dviju premisa slijedi zaklju ak da bi predsjednik Tu man trebao iskreno podravati Vaingtonski sporazum

Je li zagrebacld hrvatsko-bonja ki sporazum i osnova za formalni vojni savez Republike Hreatske i Republike Boane i Hercegovine, o kojem se govori jo od ljeta 1992. godine?
- Mislim da ne. Drim da Hrvatska trenutno za to nema interesa. Pitanje je u uskoj vezi sa sudbinom okupiranih podru ja u Hrvatskoj, a ini se da do daljnjega ostaje politi ka - a ne vojna opcija za rjeenje UNPA-zona. Kaem - do daljnjeg. Dakle, vidjet emo. r1e, mjinice aaatmyasiTI oslabada aio okupnanit

Mogu fise vo,nt uspjes Atmye BiH na 13aniji, da-

Podruja Hrvatake, smatrati prvim provedenim akom roogahiporoemi uog, gi budu egvojnog saveza?

- Ne. Djelovanje Armije BiH o kojem govorite, oslanja se na jednu odredbu Ugovora o suradnji izme u Hrvatske i Bosne i Hercegovine iz augusta 1992., koja govori o vojnoj suradnji na grani nim podru jirna. to bi sve trebao obuhvadd cjelovid vojni

Kako u tom kontekstu tuma ite izbor Darija Kordi a za predsjednika HDZ-a BiH? da je Gojko Su'slak pobomik Valingtnoskog sporazuma?

sporazum Hrvatske Bosne i Hercegovine?

Vjerujete da predejednik Tudman iskreno eli provesd Wasbingtonski spora,zum?

- Nisam vojni stru njak. Alco bi jednog dana zaklju enje takvog ugovora dolo na dnevni red, pozvali bismo vojne stru njake da ponude nacrt. Ipak mislim da bi taj sporazum minimalno morao jasno defenirati agresora, odnosno, neprijatelja, strateki ratni cilj, neposredne takti ke vojne cideve, sredstva koja bi jedna i druga strana trebale uloiti u postizanje tih cideva, mjere koordinacije, najvjerojatnije zdruni tab i sli no. - Odgovorit u vam kako razmidam o tome. Vjerujem da je provedba Vaingtonskog sporazuma od vitalnog interesa za Hrvatsku. Vjerujem, tako er, da predsjednik Tu man eli dobro Hrvatskoj. Iz tih dviju premisa slijedi zaldju ak cla bi predsjednik Tu man trebao iskreno podravati Vaingtonski sporazum. Kao to vidite, rije je o logici. Jesmo logi ni i moemo to uvijek biti, drugo je pitanje.

Reciprocitet ne zna i isti broj, zna i samo obostranost. Ja ne znam ta ne brojeve, bojirn se da ih niko ne zna, ali ake je ta no da je broj izbjeglih Hrvata dvostruko ve i, recimo da je tako, to zna i da se na sto hrvatskih obitelji treba vratiti 50 bonjakih, sli no
- Kordi i uak su Tu manovi ljudi. Ne znam to oni misle, ali prili no sam siguran da e postupiti onako kako Tu man kae. A kako e on postupiti, kako bi se moglo o ekivati da e postupiti, upravo sam objasnio.

- Alco bih vam odgovorio na ovo pitanje, sigurno bi slijedilo drugo o tome ko su prodvnici Vaingtonskog sporazuma. Naravno, postoje i jedni i drugi, iako stanje ne miruje, nego se iz dana u dan mijenja. Za vas, kao novinare, bio bi to vrlo produktivan odgovor, za mene, odnosno za cideve do kojih mi je stalo, kontraproduktivan. Jer, morate priznati, nije nam cilj da zabavrjamo publiku, nego da neto u inimo.

NAJTEE JE U STOCU
Je ponovna koalicija SDA i BDia bila neizbjein . a?
- Samo su te dvije stranke mogle o uvati Federacdu. I ovako teko ide. Kako bi tek bilo da smo HDZ-u, koji je vrlo sumnji av i osjedjiv na druge stranke, nametali sloenije kombinacrje? Uostalom, nde to ba stran ki ista koalicrja. U Vladi ima i nestrana kih li nosti iz oba naroda. Demokracija nije prirodno stanje, to je stvar kuIture, dalde, neto emu se narodi u e.

U kojim su dijelovima BiH najzategnutiji odnosi izmedu Boinjaka 1 Hrvata? - U Mostaru i Gornjem Vakufu. Rekao bih
ipak da je stanje najtee u Stocu; odande su svi Bonjaci proderani. Kao to vidite, ima i gorih odnosa od zategnutosti.

Koje hrvatske polid are u BiH smatrate zagovornicima Washingtonskog sporazuma?

86

ALIJA: JA IZDATI NE ZNANI

Kako ocjenjujete situaciju u Mostatu?
- Kao teko i uporno, ali beskrajno sporo, kretanje naprijed. Ako gledamo kazaljke sata, ini nam se da stoje, ali dojam vara, one se kre u, U Mostaru je u proteklih est mjeseci napravljen zna ajan korak naprijed, ali za to je trebalo punih est mjeseci. zna i da se na sto hrvatskih obitelji treba vratiti 50 bonja kih, ili sli no. Drugog na ina ne viclim. mjesto u ivotu muslimana u BiH, njen je politi ki 1.*caj u porastu, ali sasvim posredan, to jest, preko vjernika. 0 hipoteti noj fetvi Reisu-l-uleme ne bih mogao nita re i, ne znam kakav je njezin sadraj. Mogu samo re i svoj osobni sud, Institucija braka posvuda je u krizi. U nekim zemljama 50 posto brakova raspada se ve u prvim godinama. Mjeoviti brakovi imaju teret vie.

Kako uspostavid ravnopravnu na.cionalnu zastuprjenost Hrsata u diplomatskim predstavnitvima drugira dravnim slubatna?
- Vrlo jednostavno: nadlenost federalne Vlade treba proiriti i na podru ja pod kontrolom HVO-a, to sada nije slu aj. Federacija, s manjom ve om zastupljenoku Hrvata, postoji samo na podru ju koje kontrolira Armija BiH. Na podruju HVO-a ona uop e ne postoji. Neke su stvari mogu e, neke nisu, mogu a je zajedni ka vlast na zajedni kom teritoriju, nije mogu a zajednila vlast samo na bonja kom teritoriju. U protivnom, dolazimo do onoga to je narod iskazao rije ima: to je moje, to je samo moje, to je tvoje, to je i moje i tvoje, Ako malo bolje analizirate zagraba ke zaklju ke, primijetit ete da smo u nae odnose pokuali unijeti neto vie logike. Jedan je od zaklju aka, ako se sje ate, bio uspostavlia-

da su Hrvati u svim dijelovima BiH u potptmosti mvnopmvni?

- Formalno da, realno ne, mislim na podruja pod kontrolom Armije BiH. Situacija je razli ita u pojedinim rnjestima. To se ti 'e prostora pod nadzorom HVO-a, tamo su Hrvati vie ravnopravni, kako bi to rekao Orwell.

KOREKTNOST, ALI NE I SAVEZNITVO

Je to no, kao to tvrde zapadne obadetajne s.lube i zapadni diplomatsld predstavnid, da je iskrsnuo ozbiljan nesporazum innedu Vas Harisa Si4dki a? Ako jest, to je wrok tome nesporazumu? Ako kako tuma ite te informacije?

- Iseljavanje, nahlost, postoji, iako je broj koji spominjete sig-urno pretjeran. Zato odlaze? Jedno je sigurno: niko ih na to ne prisiljava, niti ih progoni. Idite tamo i provjerite. Ipak ljudi odlaze, a ovjek ne naputa svoj dom bez razloga. U Bosni se dogodilo tektonski poreme aj prvog reda, zemlja se trese i tlo e jo dugo podrhtavali, Prave sigurnosti jo dugo ne e biti. Op enito, slojevi s niim standardom kre u prerna viem i takve se migracije dogadaju stalno. Ako moete za sebe i obitelj na i sigurnije mjesto za fivot, ako imate u clepu diplomu i neto novca, a u dui nemate vika patriotizma i nostalgije, oti i ete. Ako vas to moe utjeiti, odlaze i mnogi Bonjaci, istina u mnogo manjem broju, iz razumljivih razloga.

Zato se Hrvati darje iseljavaju iz Zenice? Znate da je od potpisivanja Valdngtonskog sporazuma Zenicu napusdlo pet tisu a Hrvata?

Zagreba ld sporazum govori o povradru izbjeglica. Kako provesti povmtak? Kako Hrvatima omogu iti da se vrate u Bugojno, Bonjacima da se vrate u Stolac?

Nije nikakva tajna da ja nisam zadovoljan djelotvornoku Vlade nct unutranjem planu, ali to se ne bi moglo nazvati nesporazumom iznzedu Silajdi a i mene. Naprotiv, mislim da se nai politiki stavovi u najvanijim pitanjima podudaraju
nje op inskih organa vlasti na osnovu izbornih rezultata iz 1990. To je bio jedan od naih zahtjeva. Hrvatski zahev bila je zastupljenost o kojoj govorite. Ako ovo s op inskim vlastima ne bude ilo, bojim se da e do i do op eg zastoja.

- To nije ta no. Nije nikakva tajna da ja nisam zadovoljan djelotvorno u Vlade na unutranjem planu, ali to se ne bi moglo nazvati nesporazumom izmedu Silajdi a i mene. Naprotiv, mislim da se nai politi ke stavovi u najvanijim pitanjima podudaraju. Ali ta se moe, vi, novinari, morate imati vae vijesti, a nesporazumi ove vrste veoma su zahvalna tema,

Kako e, po Vaem milajenju, ublaavanje sankdja protiv SRF uecati na stanje u BiH?
- Ako granica bude doista zatvorena, tada ublaavanje sankcija ne e biti osobito vano, toliko je i nesigurno. Uistinu, to je pitanje u ovom trenutku od bitnog zna enja.

O elaijete da ove jeseni napokon bude uldnut embargo na uvoz oruja? Sta bi ukidanje embarga sada zna tlo za oruane snage BiH?
- Mi emo, dakako, na tome inzistirati, a u ovom trenutku, vjerovatnost je da se to ostvari polovi na.

- Narod kae: i put u daleku Meku po inje prvim korakom. Prvi koraci bit e vrlo teki i spori, ali treba ih u initi. Treba prvih sto obitelji vratiti u Vare i Stolac. I nastaviti hrabro i uporno dalje. Ne vidim drugi Bonjaci bi mogli u initi taj prvi korak. Mislim da su ga ve u inili. Kako sam obavijeten, u Vare se vratilo oko hiljadu Hrvata. Da se u Kiseljak vratilo hiliadu Bonjaka, taj bi se proces nastavio, no sasvim je stao.

Kakav je Va odnos s nadbiskupom em?

NACIONALNA RAVNOPRAVNOST JE NUNA

Zato je do Zagrebaarog sporazwna bonjaara strana toliko indsdrak na reciprocitetu, ako je dobro poznato da je u hrvatsko-muslimanskom mtu prognano barem dvostrulto vie Hivata nego Bonjaka?
- Reciprocitet ne zna i isti broj, zna i samo obostranost. Ja ne znam ta ne brojeve, bojim se da ih niko ne zna, ali ako je ta no da broj izbjeglih Hrvata dvostruko ve i, recimo da je tako, to

Kako odenjujete drianje biskupa Peri a i provincijala Perrana?

- Iskreno re eno, ne znam mnogo o stavovima i dranju gospode Peri a i Pervana, ta nije, ne znam dovoljno pozudano, pa u se suzdrati od bilo kakva komentara.

- Korektan. Osje am duboko potovanje prema torne ovjeku.

11fulite da do uspostave elovite BiH moe do i pregovorima, e Bolnja.ci Hrvad morati odobodid okupirano podru je Bosne i Hercegovine? - Naalost, vjerovatnije je ovo drugo. U najnovijim vojnim uspjesima oko Konjica, HVO je prepustio podru je koje je kontrolira.o postrojbama Armije BiH, ali nije aktivno sudjelovao u borbama. Moete prokomentirad takve postupke HVO-a?
- General Drekovi , koji ondje vodi operacije, pohvalio je korektno dranje HVO-a u toj prilici. Ali korektnost nije isto to i saveznitvo, a nama je potrebno saveznitvo. Moda e ga biti nekom drugom prilikom.

Koliko je Islamska vjerska zajednica, na elu s reisu-l-ulemom Mustafom-e Ceri em, bitan imbenik u politidwm ivotu Bosne i Hercegovine? Kako ocjenjujete mogu e polidate implikacije najavljene reisove fetve o mjeovitim brakovima?
- Islamska vjerska zajednica ima zna ajno

Koliko je blizu ostvarenje ideje o konfedemdji Republike Hrvatske i Federadje Bosne Hercegovine? to su prepreke toj konfederaciji?
- Ne o ekujem to u bliskoj budu nosti. Ovisi svakako o tempu kojim se bude uvodila u ivot Federacija BiH. I prepreke su iste vrste.

23. 9. 1994.

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

s tradanje naroda Bosne i Hercegovine ulo je u trideseti mjesec i spada u najkrvavije u ljudskoj historiji. U po etku to i nije bio rat, nego napad dobro naoruane armije na goloruld narod. Rezultati ove neravnopravne borbe su sedamdeset posto okupiranog teritorija Republike Bosne i Hercegovine, preko dvije stotine hiljada ubijenih civila, preko milion stanovnika proderanih sa svojih ogrijita, na stotine poruenih gradova i sela. To je bio rat vojske protiv civila, pra en genocidom i do tada nevi enim ruenjem kulturnih i sjerskih objekata. Svijet nije na odgovaraju i na in odgovorio na ovo barbarstvo. Na narod, suo en sa prijetnjom da bude uniten, odlu io se braniti. Ali, tada se suo io sa novim apsurdom: naao je svoje ruke vezane. Naime, prije nego to je po eo rat, OUN je donijela odluku o zabrani uvoza oruja za itavo podruje bive Jugoslavije. Sve se promijenilo. Doao je rat, pojavili su se napada i, ali - isti embargo na uvoz naoruanja ostao je na snazi, kao da se, u me uvremenu, nije nita dogodilo. Pravda se pretvorila u nepravdu, jer su napada i imali oruje. Gomilali su ga etrdeset godina, a rtva je bila i ostala nenaoruana Ostala je vezanih ruku. Reozulucija o embargu na oruje pretvorila se u svoju suprotnost. Unato svemu, Bosna i Hercegovina opredijelila se za mir. Prihvatili smo o igledno nepravi nu mirovnu ponudu da bi se okon ao rat Znaju 1 du:u Bosne, vjerovali smo, a i sada vjerujemo - da je mir spaava. To to mi nazivamo Bosnom nije samo par e zemlje na Balkanu. Za mnoge od nas Bosna nije samo domovina. Bosna je ideja. To je vjera da ljudi razli itill vjera, nacija, kulturnih tradicija mogu isjeti zajedno. Ako se dogodi da ta ideja bude zauvijek pokopana i ako taj san o toleranciji me u ljudima na ovim prostorima ode u nepovrat, bit e krivi oni koji svojim topovima ve trideset mjeseci ubijaju Bosnu, ali ne manje i mnogi mo nici u svijetu koji su mogli pomo i, a odbili su to u initi. Ve tri mjeseca u toku je novi val etni kog i enja. Hiljade civila, ija je jedina krivica to nisu Srbi, proerano je iz njihovili domova u Banjoj Luci, Bijeljini, Janji i drugim gradovima pod kontrolom Karadkeve vojske. Dugo sam odbijao, i jo uvijek odbijam povjerovati u teoriju zavjere, . u objanjenje da se sve ovo doga a Bosni i Hercegovini, jer tu ivi bonja ki narod i jer neke mra ne sile guraju Srbe na ungtenje bosanskih muslimana. Posljednji doga aji u vez sa planom Kontaktne grupe dali su pristalicama teorije zavjere dodatni argument: ponucleno je mirovno rjeenje za Bosnu i Hercegovinu iza kojeg je stalo pet velildh meclunarodnih sila, a time i velika ve iria meclunarodne zajednke. Jasno je re eno da e strana koja odbije ovaj plan biti kanjena, a ona koja ga prihvati - bi-

DODATNI ELEMENTI ZA TEORIJU ZA

Govor predsjednika Izetbegovi a na 49. zasjedanju Generalne skuptine UN-a u New York-u
ti zati ena. Dogodilo se, meclutim - obrnutol Srbi su odbili plan i za to su nagra eni suspenzijom sankcija. Mi smo prihvatili plan i bili smo kanjeni potpunom blokadom Sarajeva. Prije dva dana izaao sam iz Sarajeva, Nisam izaao avionom jer je aerodrom zatvoren. Izaao sam neldm umskim putevima koji su stalno pod vatrom i na kojima ljudi svalcodnevno ginu. Ve danima u gradu nema struje, vode i plina. Gracl je potpuno blokiran i bukvalno uddre. Nita nije poduzeto. 4. da nikakvo daljnje ublaavanje sankcija prema Srbiji i Crnoj Gori ne dopuste, sve dok ove zemlje ne priznaju Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku; 5, da bez oklijevanja donesu rezoluciju kojom se poja ava zatita i proirenje zona sigurnosti iz Rezolucije Savj.eta sigurnosti 824 i 835, a u skladu sa obavezama lz ta ke est, Plana Kontaktgrupe; 6. da donesu odluke kojima e se sprije iti davljenje Sarajeva. U okviru ovih mjera treba predvidjeti otvaranje grada du sjeverne komunikacije (put i cesta), stvaranjem demilitariziranog pojasa od dva i po kilometra sa jedne i druge strane ovih saobra ajnica U demilitariziranom pojasu mogu ostati smao trupe i policija Ujedinjenih naroda. Mogu a upotreba sile protiv davljenja Sarajeva predvi ena je ta kom etiri Odluke NATO-a od 9. februara 1994. godine. Uz gornje uvjete, i uz uvjet da UNPROFOR nastavi svoju misiju, Vlada Bosne i Hercegovine bila bi spremna prihvatiti novu, modificiranu formu za problem embarga na oruje. Naime, mi bismo na zahev za skidanje embarga ograni ili samo na donoenje formalne odluke, odnosno, njene konsekvence odloili na est mjeseci. U ovom slu aju, trupe UN mogle bi ostati u Bosni i Hercegovini, Kontakt-grupa bi ispunila svoje obe anje, a Karadi evim Srbima bila bi upu ena jasna poruka. Zelim na kraju naglasiti dva glavna opredjeljenja: 1.Nas' neopozivi cilj je demokratska Bosna i Hercegovina u njertim me unarodno priznatim granicama i sa nacionalnim vjerskim i politi kim pravima za sve njene gra ane. U takvoj Bosni Srbi mogu imati sva prava do najvieg stepena autonomije, ali ne mogu imati dravu u dravi. 2.Smatram da, kao i svaki narod, imamo neotu ivo pravo da samoodbranu. Stoga, ako se iz bilo kojih razloga ne prihvati na kompromisni prijedlog o embargu na oruje, mi emo traid od naih prijatelja da ovaj embargo odmah podignu, pa i unilateralno. Zaviavaju i izlaganje, koristim se prilikom da zahvalim svim prijateljima Bosrie koji podravaju njenu borbu za opstanak i slobodu.

Na narod, suo en sa prijetnjom da bude uniten, odlu io se braniti. Ali, tada se suo io sa novim apsurdom: naao je svoje ruke vezane.

Ja, naravno, nisam preduzeo ovaj dugi i naporni put od Bosne do Amerike samo da bih vam iznio injenice koje su ve ini vas uglavnom poznate. Mi u Bosni vjerujemo da dobro i pravda, uprkos svim teko ama, ne mogu biti poraerd, Mi ne gubimo vjeru da svijet moe biti bolji i da treba raditi i pokuavati uvijek ponovo. Sa dra uvjerenjem doao sam vam govoriti i da vam iznesem nae prijedloge, uprkos svim naim razo arenjima i frustracijama. Od ove Skuptine i Savjeta sigurnosti, mi traimo: 1.da provede sve rezolucije koje je Savjet sigurnosti OUN donio o Bosni i Hercegovini; 2.da preduzme mjere efikasne kontrole granica izme u Srbije i Crne Gore, s jedne, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, da bi sprije io na vrijeme otkrio transport trupa, oruja i vojne dpreme preko ove granice; 3.ukoliko se ovi tranporti otkriju, da odluku o suspenziji neldh sankcija protiv Srbije (Rezoldcija Savjeta sigurnosti broj 943) bez odlaganja ukine i uvede potene sankcije iz plana Kontaktgrupe od jula 1994. godine;

Septembar 1994. godine

88

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

ozvolite mi da doma inu ovog skupa, ma arskoj vladi i narodu uputim rije i zahvalnosti za gostoprimstvo koje su nam ukazali. Posljednji doga aji u naoj zemlji ispunili su me gor inom, pa u biti kratak i izravan. Ima odista neto od ironije u injenici da pred ovim visokim forumom organizacije, koja je prije dvadeset godina stvorena radi Sigurnosti i Saradnje i koja te dvije velike rije i ima u svome imenu, moram govoriti o ne emu to je sasvim suprotno tome: potpunoj nesigurnoati i nesaradnji. Jer, za ovo to se doga a u Bosni - blago je re i da je to slabost Zapada. Naalost, radi se o ne em mnogo ozbiljnijem od toga. Prije mjesec dana agresija na Bosnu dobila je novi obrt. Pobunjeni Srbi u hrvatskoj, iz takozvanih UNPt1 zona, napali su sa le a na Peti korpus, ime je otvorena takozvana biha ka kriza. Iz zati ene zone u jednoj dravi organizira se napad na zati enu zonu u drugoj. Nita se ne preduzima, zapravo, tvrdi se da se nita ne moe preduzeti. itava svjetska zajednica, o tj elovljena u UN i mo nom NATO-u ne moe spasiti jedan ugroen grad. Je li to i moe li to biti istina? A evo nekih injenica: Posljednjih est mjeseci prije napada, biha ka regija se izgladnjuje, humanitarni konvoji uop e ne idu (od 143 konvoja, samo 12 prolazi, 131 biva vra en), a neposredno pred napad, biha ku regiju naputa Francuski bataljon. Zamjenjuje ga jedinica iz Banglade , malobrojna i slabo naoruana. Uspostavlja se potpuna medijska blokada, jer u itavoj regiji nema nijednog stranog dopisnika, a UNPROFOR u svojim izvjetajima umanjuje zna aj i obim napada. Moe li koincidencija ovih injenica biti slu ajna? Jedan gospodin, visoki funkcioner, sa cini nom ravnoduno u objavljuje svijetu i narodu kojemu prijete pokolji i unitenje da su Srbi pobijedili. Kao da se radi o fudbalskoj utakmici - on svira kraj. Ali, ba zato to se radi o biti ili ne biti, kraj nije i borba se nastavlja, pa se i Biha i Kladua i Cazin i Krupa, i nakon mjesec dana ofanzive, i dalje dre i odupiru. Mogao bih gospodinu, kojeg sam upravo spomenuo, navesti pregrt primjera gdje su prognoze njegovih uvaenih kolega grdno promaile Dogadalo se upravo suprotno od onoga to su oni predvi ali i prognozirali. Pariz i London su od samog po etka istupili kao zatitnici Srbije, blokirali Savjet sigurnosti i NATO i time sprje avali sve korake u cilju zaustavljanja srpskoga napada kog rata - to ne kaem ja, tako glasi nedavna izjava Drutva za ugroene narode iz Gottingena, A ta da kaem za ponaanje Rusije? Ona ulae veto na rezoluciju Savjeta sigurnosti i glasa za dostavu nafte hrvatskim Srbima istovremeno dok ovi zabranjuju prolaz hrane i lijekova za izgladnjelo stanovnitvo biha ke regije.

CINIZAM ZAPADA
Paris i London od samog po etka istupili su kao zatitnici Srbije, blokirali Savjet sigrzrnosti i NATO, i time sprje avali sve korake u cilju zaustavljanja srpskog napadahog rata
I, naravno, neizbjeno pitanje: Karadi evi Srbi razmjestili su raketni sistem irom Bosne njih preko 150. Odakle im? ta e biti rezultat rata u Bosni koji se produava uslijed ove mjeovite nesposobnosti, oklijevanja, pa i zle volje Zapada? Rezultat e biti: UN diskreditirane, NATO naruen, Evropljani dimoralizirani osje anjem nesposobnosti da odgovore na prvi izazov poslije hladnog rata. Bit e to drugi, loiji svijet u kojemu odnosi Evrope i Amerike, Zapada i Rusije te Zapada i muslimanskog svijeta, vie nikada ne e biti kakvi su bili. vojnika, koja je iz stroja izbacila nekoliko desetina hiljada napada kih vojnika i unitila preko hiljadu njegovih tenkova i oklopnih vozila. to je na otpor ja ao, vaa spremnost da nam pomognete bivala je sve manja. Zato? Ima li odgovora? Gospodine Predsjedni e, ovo u Bosni je uistinu bio i jeste sukob izme u demokracije i najcrnjeg nacionalizma i rasizma. Nai protivnici priznaju samo jednu nasilju - njihovu naciju, samo jednu vjeru - njihovu vjeru, samo jednu politi ku stranku - njihovu politi ku stranku. Sve to nije njihovo, osu eno je na istrebljenje. ak i groblja su preorana. Pro itajte posljednji izvjetaj UN-a, gospodina Mazowieckog o tome ta se tamo radi, u tim podru jima pod konrolom napada a Upitao bih neku gospodu koja predano rade da od ovoga udovita to je sebe nazvalo republikom srpskom naprave dravu - a neki od te gospode sjede i u ovoj sali, ho e li sutra zatraiti da ta republika bude priznata i da njeni tvorci slijede i put sjede ovdje sa nama. Upitao bih tu gospodu ho e li, spremaju li se, da tu tvorevinu, zasnovanu na nasilju i genocidu, danas-sutra pozovu u porodicu civiliziranih zemalja. Ja sutra odavde idem u enevu, na sastanak ministara islamskih zemalja. Kao i vama ovdje, re i u im svu istinu o tome ta se i zato se doga alo. Re i u to vladarima i poru iti narodima muslimanskih zemalja. U oslobodila kim ratovima ima neka neuhvatljiva veli ina koja se opire analizama. Stoga se neki vojni i politi ki analiti ari na Zapadu stalno varaju u prognozama. Na narod se bori za slobodu ili, vie od toga, za opstanak. Takva borba se obi no teko vodi, ali teko i gubi. Nijedan oslobodila ki rat u posljednjih 50 godina nije bio izgubljen. Ne znam zato bi bio na. Niko i ni im ne moe prisiliti naih 150 hiljada vojnika da poloe oruje. Preporu io bih svakome da o ovoj injenici vodi ra una i zbog nas i zbog sebe. Nadam se da ni prijatelji Bosne .ne e zamjeriti na ovim rije ima, a za one druge, nakon svega, nije me briga.

U oslobodilakim ratozrima ima neka neuhvatljiva veli ina kaja se opire analizama. Takva borba se obino teko vodi, ali teko i gubi
Sloio bih se sa onima koji predvi aju da e, citiram: Ogromni stid i ponienje zbog sramnog povla enja iz Bosne obiljeiti zapadni svijet na kraju ovog stolje a. Mnogi su, o ito, potcijenili ovo to se doga a u Bosni. U po etku bila je to regionalna kriza, zatim je postala evropska, danas je, bez sumnje, svjetska kriza. Stoga odbrana ili pad Biha a imaju planetarni zna aj i to pitanje ti e se svakog od nas ovdje u dvorani. Na brutalnu agresiju, genocid nevi enih razmjera, koncentracione logore, Zapad je reagirao takozvanim humanitarnim odgovorom. Protiv teke bolesti djeluje se sredstvom za umirenje i bolest se sredstvom za umirenje i bolest se, u skladu sa o ekivanjem ili ak planom, razbuktava. A sada se taj humanitarni odgovorH pretvara u ucjenu, u posljednje vrijeme - dvostruku ucjenu za na narod. Zasluivali smo pomo , jer nismo ekali skrtenih ruku. Pruili smo neo ekivan i, za mnoge od vas, neobjanjiv otpor. Ispo etka rata, sa svega stotinjak grupa od po 20 do 150 ljudi naoruanih samo pukama, stvorili smo vojsku od 150 hiljada

Gavor u eanicima BFS,Sa u Budimpefi: s.12.1994.

89

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

NISAM NE
Niko nema pravo da kae da Bosne ne e biti i da bi borba za nju mogla postati kontraproduktivna. Tu se nema pravo na migjenje
dugoj historiji Bosne i Hercegovine, o njenoj sudbini odlu ivali su ili strani osvaja i ili velike sile. No, i u jednom i u drugom slu aju, ponajmanje narod koji u njoj ivi. Ho e li se historija ponovid, i to u drasti nijem obliku nego ilrada do sada?
- Ne bih se sasvim sloio sa vama. Mi aktivno sudjelujemo u kreiranju onoga to se zove naa sudbina. Drugo je pitanje rezultata. To nije pitanje naega ve eg ili manjeg u e a, nego odnosa snaga. U nau sudbinu umijeali su se vrlo mo ni faktori, bilo svojom inercFjom, bilo svojim djelovanjem. Zapad uglavnom inercijom, ali i inercija je sila. Ipak, ako treba procjenjivati kona ni rezultat svih ovih povuci-potegni, mislim da e rezultat biti da e na narod kona no dobiti svoju dravu. dana u Budimpeti, u ino sam posljednji pokuaj, skre u i mu panju da su Rusi doli na Jadransko more. Bila je jasna moja aluzija da se to dogodilo u vrijeme predsjednika SAD koji se zove Bill Clinton. Rekoh da to nije nita novo. Podsjetio bih vas da je isti povu eni stav imala Amerika za vrijeme neke krize izme u Jugoslavije i SSSR-a, kada je Brenjev direktno zaprijetio Titu. Na pitanje da e SAD uzeti Jugoslaviju u za:s'titu u slu aju ruskog napada, tadanji ameri ki predsjednik Jimy

Da biste prihvatili najavljenu vojnu pomo grupe islamskih zemalja (Male4ja, Iran, Pakistan, Turska) u ljudstvii, u slu aju da Savjet sigumosti Ujedinjenih nacija povu e mirovne snage iz Bome i Hercegovine i kakve bi pasijedice Vae prihvatanje ponude moglo proizvesti?
- Da, prihvatio bih. Znam za rizike koje ta odluka nosi, ali u situaciji kakva jeste kakva bi mogla nastati, suprotna odluka bila bi neodgovorna. Narod je ne bi razumio ni odobrio.

NI IJI TIT NISMO ODBILI

Gospodine prededni e, ini mi se da se i Bosna i Hercegovina Vi osobno razlikujete od svih malih i novonastalih evropskih cliava i dravnika po tome to ni Bosna, ni Vi asobno, niste pod svojevrsnom kontrolom, ni zaltitom nijedne velike svjetske drave. Ne postoji ffijetski cidavnik koji Vas moe nazvati telefonom i odrediti stav Bosne o nekom pitanju. Je Boma i Hercegovina mogla biti interemodominion, recimo, SAD, Njemacle, Irana Tinske, i koliko je vaa samostainost u odlu ivanju bila prepreka vr em povezivanju Bosne i Hercegovine sa nekom dravnom zatimicom? - Mi smo se ponaali samostalno,
ali ni iji tit nismo odbili, to ne zna i da bi sva iji tit prihvatili. Postoje samrtni zagrljaji.

Uloga Rusije, Velike Britanije i Francuske u agresiji na Bosnu i Hercegovinu je, iako nelogi na, ipak donekle jama. No, ini mi se da najve u nepoznanicu za naki politiku predstavija krajnja namjera Sjeclinjenih Ameriakili Dria ' va prema Bomi i Hercegovini Vjerujete li da e - sadanjoj ameriakoj administradji prevladati politiako-strateki provindjalizam u tezi koja se moe uti, prema kojoj Amerika, zapravo, i nema sigurnasnih interesa u Bosni?

- Nedavno sam itao studiju grupe veoma kompetentnih ameri kih autora. Prema toj studiji, Bosna spada u tre u kategoriju ameri kih prioriteta, dakle, relativno je nisko rangirana. Ova tendencija prisutria je od po etka krize u bivoj Jugoslaviji. Uvijek smo, uglavnom bez uspjeha, pokuavali ubijediti Ameriku u potrebu da se aktivno, a ne kao posmatra , uldju i u rjeavanje bosanske krize. Odgovor je, izravan ili neizravan, uvijek bio da je to primarno evropsko pitanje i evropska odgovornost. Iskreno re eno, ne razumijem ovo potcjenjivanje problema, ali ne moemo nita promijeniti. Kad sam se posljednji put sreo sa predsjednikom Clintonom, bilo je to prije nekoliko

Carter prostoduno je odgovorio: To bi bila veoma ozbiljna stvar, ali mi vojno ne bismo intervenirali. Neld su tada prokomentirali kako je Carter tada na tanjiru Rusima ponudio Jugoslaviju. Kao to vidite, stvari se nisu promijenile. Ali, moj najsnaniji osobni utisak je da Amerika, kada je rije o Bosni, nema defmiranu politiku. Zato moda, treba nastaviti da radimo da bi se ta politika definirala u za nas povoljnom smjeru.

- Amerikanci imaju poslovicu koja u slobodnom prijevodu glasi - da svald uspjeh dolazi iznutra. Mi nau odbranu moramo drati na nekoj granici, na nekom dovoljno visokom nivou, i to mi sami; moramo na tome ustrajati i tada e se na i saveznika u svijetu. Drugog puta ne vidim. Uostalom, ako je rije' o naem uticaju, mogu nost tog uticaja unutra je vrlo velika, napolju veoma ograni ena.

Da je neko takvo povezivanje na po etku agresije na Basnu moglo smanjiti njene posljeclice i mole takvo eventuaino povezivanje u budu nosti spasiti Bosnu?

90

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

Gospodine predsjedni e, Vaa harizma u bonjaclom narodu je neupitna. Vie niste samo predsjednik jedne stranke najvieg dravnog organa, ve ste postal simbol bonja kog naroda i prvi veliki politiad voda tog naroda u njegovoj historiji. lako u slijecteam pitanjem rizikovad asje anje jednog od mnogih jugoslavenskih novinala koji su pravili intendue sa predsjednikom ntom (ne klim Vam ovom para1elom nita loe, a ni laskati, ili Vas moda, uvri.jediti) ho u da Vas pitam: ta poslije Vas? Vidite u svome okruirea ' ljude koji bi Vas mogli zandjeniti u histodsjki najdelikamijem trenutku basnjaacog naroda? Znam puno razli itih ljudi, od onih koji Vas oboavaju do onih koji Vas asporavaju, koji se slau u tome da Vi predstavljate jedan od vrlo bitnih faktora odbrane, pa i opstanka banjaatog naroda?
- Moram se malo pribrati i sabrati nakon onoga to je sadrano u vaem pitanju. Prije svega, mislim da pretjerujete. Ja sam samo predsjednik izabran na slobodnim izborima i znam ta to zna i. Polaskan sam onim to mi kaete ali, ako malo bolje razmislim, imam razloga i za tugu, pa i zabrinutost, moda, i ljutriju. Dozvolite da se ne sloim sa miljenjem da sam ja toliko vaan za odbranu, pa i opstanak bonja kog naroda. Bilo bi loe da je to tako, ali hvala Bogu, nije. Hiljade ljudi se bori, lake im je sa mnom, kao to je meni lake sa njima, ali oni bi se borili i bez mene i nastavit e se boriti i raditi kada ja odem. 1.1i,jerio sam se u to u oktobru 1992., tada sam prvi put proao uzdu i poprijeko Bosnu u kojoj je bjesnio rat. Ponovio sam taj obilazak dva mjeseca kasnije, u decembru iste godine. Doao sam u jedan Grada ac, koji je ve bio odbranjen i koji e biti kona no odbranjen u bici to e se voditi u novembru 1992., kada smo napravili hrum od njihovih tenkova u ravnicama oko Grada ca. ta sam im ja i ljudi oko mene u Sarajevu pomogli u tome? Nismo mnogo. Pomogli smo im utoliko to smo prije po etka rata organizirali narod i pripremili neto oruja, naalost ne mnogo, i to smo im negdje u jesen, a prije ove odlu ne bitke u novembru, dostavili neto oruja protiv oklopa. Sve drugo odradili su oni sami, na osnovu li ne inicijative, organiziraju i i pomo iz svoje dijaspore u Evropi. U ovome su polcazali veliku mjeru samostalnosti, snalaIjivosti i mate. Sjetite se onoga oklopnog voza kako su ga borci Grada ca namamili i unitili. Nije to bila naa ideja, bilo je to i u zamisli i u izvedbi njihovo cljelo. Mogao bih vam navesti pregrt sli nih primjera. OivIjavanje nis'e namjenske industrije posebna je pri a kad je rije o lokalnoj pameti i lokalnoj inicijativi. Ovaj narod, sre om, ne zavisi od pojedinca. Blokada Sarajeva imala je i jednu dobru stranu: doprinijela je zrenju i osamostaljenju naroda. On je sazrijevao bre, prolaze i kroz ove patnje i suo en sa neposrednom oliasno u. Stoga mislim da je opasna - a nije ni ta na - tvrdnja: ako Alija ode, odbrana e se poljuljati. Ve sada, u Stranci, 'Vladi i Predsjednitvu, nalaze se sasvim formirani ljudi. Stranku ve odavno skoro samostalno vodi Bi ak i , poslove Vlade vodi Silajdi , a mnoge poslove Predsjednitva Gani . Apelirat u na sve ljude da nastave da se dogovaraju i sara uju. A narod e jednog dana kazati ko e biti prvi, im mu se za to prui prilika na slobodnim izborima. Dotle, neka se strpe i bore zajedno sa narodom. rno: nikakva izravnog pritiska nema, neizravnog moda. Kad je rije o ljudima ranijeg sistema, mi imamo potovanje za ljude koji su ostali sa narodom i nastavili poteno raditi i boriti se na mjestima na kojima su se zatekli. Sa druge strane, ti ljudi imaju potovanje za stranku koja je nastavila da se uporno i nepokolebljivo bori za Bosnu i ovaj narod. Dakle, priznanje i uvaavanje je uzajamno. Naravno da uz to ima i karijerizma, pa i direktriih pritisaka tu i tamo, posebno u provinciji, ali to nije prevla uju i trend i ne moe objasniti situaciju. Uostalom, sve stranke imaju punu slobodu djelovanja, neke i vlastite medije i svoj iskusan kadar. Ramo stanje, moda, doprinosi homogenizaciji, ali to ne potsti e SDA, Ljudi instinktivno osje aju potrebu da se pred opasnozbijaju barem da se ne rasipaju. A to se ti e onoga lakeg ivota - koliko ja znam, svima je veoma teko.

NA NAROD VOLI VJERU, ALI NI U NJOJ NE PRETJERUJE

U bonlaacom narodu, pa i u Stranci demokratske akcije, i u samoj vlasti, sve se vie produbljuje jaz izmedu dvije struje: ra.dikalnije, uvjetno bismo je mogli nazvati vjerskom, i umjerenije, opet uvjetno - gradanske. Da ta podjela polalm postaje ozbiljna opasnost i da li je za nju kriv vjersid fanatizam prvih ili kozmopolitizam i nedostatak patriotizma drugih?

- SDA je velika stranka i nije udo da ima vie struja. U njoj se ogleda na narod takav kakav je, pa moda i neka njegova protivrje ja i nedosljednost Na narod voli Njeru, ali ni u vjeri ne voli preerivanje, To je tipi an narod sa Velike granice, sa razme a sNietova. Po vjeri smo Isto njaci, po obrazovanju smo Evropoljani. Srcem pripadamo jednom svijetu, umom drugom. Mijea se tu i ona daleka bogomilska komponenta pratanja i dobrote. Svako od nas ko je iskren mora priznati da se esto upita: ko je on, kojemu svijetu pripada. to se mene ti e, ja sam sebi odgovorio da sam evropski musliman i osje am se u toj definiciji kao u komotnim cipelama. Malo sam se udaljio od vaeg pitanja, Dakle, bilo bi loe kada bi se struje u Stranci poja avale tako da se otro izdvoji Njerska od lai ke struje. Ja bih elio da Stranka nastavi li iti na na narod, a da bi to bila, ove dvije tendencije ne smiju se udaljavati. Obrnuto, treba da se pribliavaju. Tamo emo dobiti najefikasniju kombinaciju za budu nost.

Gaspodine predsjedni e, snagom svoga autoritta i mo i, u stanju ste da presudno uti ete na tok svih drutvenih kretanja - od privrede, obrazovanja, poloaja, vjerskih zajednica, do kadrovske, spoljne unutranje politike. Kako se privatno odnosite spram te injenice, kako nosite toliko breme?
- Mislim da precjenjujete i moj autoritet i moj uticaj. Jedino to znam jeste da imam mnogo posla, pa se uvijek urim, da teko stiem i da sam beskrajno zalwalan svakome ko me mnogo ne pita, ali poteno i dobro uradi svoj posao.

Plaite se mogu nosti da se silnice medunarodne politike i ne&asnih interesa u jednom trenutku poklope u taad u kojoj e Vam jasno da Bosne i Hercegovine vlie ne e biti i da bi daljnja borba mogla biti kontraproduktima?
- Neko je rekao da je u Bosni na sceni svjetski rat, ali da se to ne vidi. O igledno je mislio na tu snanu umijeanost skoro svih relevantnih sila svijeta u teku i sukob. Ako bih rangirao te sile, po uticaju na tok doga aja, na vrhu ljestvice smo ipak mi, na vojni i politi ki uticaj, jer je, za razliku od nekih drugih, direktan i jer mi, bolje od drugih, poznajemo situaciju, op enito i u detaljima. Niko nema pravo da kae da Bosne ne e biti i da bi borba za nju mogla postati kontraproduktivna. Tu se nema pravo na miljenje.

Vaate za tolerantnog ovjeka i demokratskog politi ara, uprkos moda, zahvaljujua retome to ste na svojim ple ima najbolje presimost proaoga, totalitamoga sistema. No, Stranka aji ste osnim i predstavnik, poanje se ponalati u dlaku isto kao Partija nekad. Bonjadma je puno lake ivjed, boriti se, racliti, ostvarivati svoja pmva ukoliko su aanovi Stranke demokmtske akcije, nego ako to nisu. Narodsld pitano: nato e to? - Mi u posljednje vrijeme imamo snaan priliv u Stranku ljudi koji su pripadali ranijem sistemu. Naravno, postavlja se pitanje: dolaze iz ubjedenja, karijerizma ili pritiska. Jedno je sigu-

Hoe Bosna Hercegovina postojati stodnu godina i kada e se zavrEd rat?

-

Mislim da sam upravo odgovorio na prvi dio vaeg pitanja, a kada e se zavriti rat, to ne znam i nije me stid to kazati. Naime, siguran sam da u ovom trenutku niko na svijetu to ne zna. Ima toliko promjenjivih nepredvidivih faktora. Nae je da radimo i da se borimo i da to inimo na najbolji na in, a Bog upravlja historijom. Tako ja vjerujem.

31. 12. 1994.

91

*/*6611()()

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAIVI

ismillahir-rahmanir-rahim! Bra o i sestre, dragi prijatelji, Danas se navrilo pet godina od odravanja velikog i vanog skupa na kojern je osnovana Stranka dem okratske akcije. Bio je to jedan od prvih skupova te vrste i te veli ine u posliednjih etrdeset pet godina u brvoj Jugoslaviji. Po tada vae im zakonima bilo je to kanjivo okupljanje za koje bi svako od nas mogao dobiti do cleset godina zatvora. Me utim, tadanja vlast, spletena aferama i unutranjim sukobima, nije vie bila u stanju da preduzme bilo ta. Ako se malo prelista tampa iz tih dana, vidjet e se da je nacionalisti ka euforija u Srbiji bila ve uveliko uzela mana dobivaju i ubrzanje, pribliavala se svome vrhuncu. Kosovska kriza je bila. u punom jeku, Miloevi ev Gazimestan i Uke ve su se bili odgirali, a garniture koje nisu bile dovolino velikosrpske u Crnoj Gori i Vojvodini bile su uklonjene tzv. jogurt i balvan-revolucijama. Od svoga proglaenja 1918. godine Jugoslavija je patila od srpske hegemonije, koja je bila ugra ena u sve manje mehanizme, posebno u vojsku i policiju. Dolaskom komunista na vlast 1945. godine ova hegemonija je bila ublaena, ali ne i otldonjena. Pokazalo se da se radi o konstrukcionoj greci, koja je, kako je maina starila, SVe vie dolazila do izraaja. Kona no, pojavio se Memoranclum Srpske akademije nauka i Miloevi kao realizator programa. Jugoslavija se nepovratno raspadala. U takvim historijskim okolnostima, 27. marta 1990., etrdeset muslimanskih gra ana izdaju poznato Saop enje za javnost u kojem najavljuju da e, kao odgovor na doga aje u zemlii i oluju koja se naslu ivala, osnovati politi ku stranku radi zatite interese muslimanskog naroda. Definirali su je kao stranku gra ana muslimanskog kuIturno-povijesnog kruga u bivoj Jugoslaviji. Dva mjeseca kasnije, u velikoj sali Holiday Inna u Sarajevu, okupili su se delegati iz svih krajeva tada:Snje Jugoslavije, njih ukupno oko tri stotine, usvojili Programsku deklaraciju i Statut Stranke i izabrali organe Stranke. Ovo je prilika za malu retrospektivu i osvrt na doga aje kroz koje je Stranka zajedno sa narodom prola u burnom petogodinjem razdoblju. Kao to e se vidjeti, Stranka je prvo krenula da oslobodi ljude, a zatim da oslobodi zemlju.

ONI TO PRAVE HISTORIJU NE VOLE DA JE PIU

Zanimliivo je da smo mi tada jo uvijek vjerovali da je Jugoslaviju mogu e sa uvati. Da smo bili naivni, ili smo predosje ali katastrofalni potres koji e njeno ruenje izazvati, tek u jednom od lanova Deldaracije (ta ka 6) stoji: Zalaemo se za odravanje Jugoslavije kao slobodne zajednice suverenih naroda i republika u sadanjim granicama. U sIdadu sa ovom odredbom, nai predstavnici e se kasnije, sve do po etka agresije, zalagati da se na e na ina sa se Jugoslavija rekonstruira na novim osnovama koji bi osigurali potovanje principa ravnopravnosti svakog naroda, pa i muslimanskog. Vi se sigurno sje ate tih silnih pregovora iji je tok narod pratio sa zebnjom i nadom, ali koji su se uvijek zavravali tako da smo za jedan korak bili blie katastrofi. Ne treba da se danas stidimo tih naih nastojanja, iako su se ona na kraju pokazala uzaludnim. Naprotiv, sve to smo tada govorili i inili, pokazuje da smo bili odgovorni ljudi, koji su, svjesni ozbiljnosti situacije, do posliednjeg dana tragali za politi kim i razumnim rjeenjem. Ne treba ni da alimo, jer sve to je u historiji propalo, propalo je sa razlogom - kako glasi jedna 'esto citirana re enica o smislu historije. Poruke Programske deklaracije nae Stranke zyu e i danas sasvim aktualno i predstavljaju ono to bih sa pravom mogao nazvati naim konstantama. Dozvolite mi da vas podsjetim na neke od tih poruka:

odbacujemo svaki vid majdrizacije, Vladaldna ve ine bez posredovanja zakona neizbjeno se pretvara u drainju veine, a tiranija ve ine je tiranija kao i svaka druga. (ta . 5) U vezi sa prednjim, zandjevamo kultumoprosijetnu autonomiju za muslimansko stanovnitvo Sandaka. (ta . 6 st 2). SDA e stoga oivljavati nacionalnu svijest bh. Muslimana i insisdrad na uvaavanju injenice njihove nacionalne samobitnosti sa svim pravnim politi kim konzekvencijama. Isti u i pravo bh. Muslimana da pod svojim nacionalnim imenom i kao autohtoni narod ive na ovom tlu, mi to pravo podjednako i bez ikakvih ograni enja priznajerno Srbima i Hrvatima kao i svim drughn narodima i narodnostima u Bosni i Hercegovini. U vezi prednjim, isti emo na poseban interes za o uvanje Bosne Hercegovine kao zajednike drave Muslimana, Srba Hrvata. U ovom smislu SDA e se energino odupnjed pokuajima destabilizacije BiH, njene podjele i svojatanja, bez obzira sa koje strane takve i sline pretenzije dolaze. (ta . 7). SDA smatra svojim prioritetnim zadatkom da istrauje otklanja uzroke ovoga stanja (misli
se na loe stanje u obrazovanju, moja opaska)

OSVAJANJE NARODA
Programska deklaracija, usvojena na Osniva koj skuptini prije pet godina, i danas je sasvim aktualna, iako neld njeni dijelovi sada imaju samo historijski zna aj.

da inicira i podrava sve mjere koje idu za razvijanjem prosijete i kolsko obrazovanje u sldm stepenima. Ovo se naroito odnosi na osnovno koIsko obrazovanje, koje mora biti obavezno, beDemokracijajejedna od osnovnih odredni- splatno i u najve oj mjeri obuhvatno. Pri tome, ca nae stranke. Potoje ovaj pojam podloan ra- SDA e zahnjevad bitnu refonnu kolskog sistezliitim, esto oprenim shvatanjima i tuma enji- ma reviziju kolskog programa, kalco bi se iz ma, isti emo da pod demokracijom podrazumi- njih uldonfle ideoloke dogme i predrasude najevamo vladavinu naroda koja je regulirana vla- stale u periodu politikog i duhovnog monopodavinom pravednih zakona. To su zakoni u ijem Ia. (ta . 9). Uz ukidanje vlasnitva bez vlasnika i dosljese sreditu nalazi oljek kao slobodna linost koji bez ikakvih rezervi i ograda potvrcluju prava, dno provo enje ovog na ela, smatramo da su naslobode ijednakost ljudi i gra ana bez obzira na jmanje jo dva radikalna zahvata neopilodna: Prvo, iroka denacionalizacija privrednih ijeru, naciju, rasu, jezik, spol njihov drutveni preduze a, po inju i od manjih ka ve im. U japoloaj i politi ko mjerenje. Delinirajud demokraciju ne prvenstveno vnom (odnosno chavnom) vlasnitvu treba da kao vladu ve ine, nego kao vladu zakona, mi ho- ostanu samo djelatnosti od op eg interesa (PTT, emo da istaknemo privrenost na elu potpune eljeznica, rudnici, aldo-saobra aj i one koje ravnopravnosti velikih i malih naroda i pravima po prirodi nisu tiine. Isti emo da u privatmoj jerskih nacionalnih manjina, i u tom smislu svojini ne gledamo samo fakt6r preduzetni ke

94

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

efikasnosti, nego i garanciju osobne slobode gra ana (ta . 11). Vjerujerrio u demokratski put za postizanje promjena u drutvenom, politi kom i ekonomskom bi u zemlje bez mrnje i revanizma. (ta . 18. st. 2).
Ovim rije ima zavrava se Programska deklaracija SDA, ijih poruka se nikad ne emo zastidjeti. Naprotiv, vjerujem da emo se i mi i nai potomci mo i uvijek sa ponosom pozivati na ono to je u njoj bilo zapisano. Mo i emo to, naravno, ako se budemo pridravali njenih proklamacija i provodili ih u prakti noj politici i radu Stranke. Ovo je prilika da napravimo to neophodno upore enje. Prvo, ostali smo vjerni principu slobode, demokracije i ljudskih prava; drugo, ve ina smo a ne provodimo diktaturu ve ine; tre e, ostali smo vjerni ideji Bosne, ne pitaju i za cijenu; etvrto, oivjeli smo nacionalnu svijest muslimanskog naroda i vratili mu osje aj samopouzdanja i njegovo historijsko ime; peto, nismo zaboravili nau bra u u Sandaku; esto, definirali smo na cilj u obrazovanju i kolskim programima (ovo posljednje smo dobrim dijelom i proveli), i kona no, proglasili smo na elo protiv mrnje i revanizma i pridravali se tog na ela. Nakon uspjenog zavretka Osniva ke skuptine, iju godinjicu danas obiljeavamo, uslijedio je probjedonosni pohod Stranke irom Bosne. Do parlamentarnih izbora, koji su odrani 18. novembra 1990. godine, dakle za manje od est mjeseci, odrano je 120 osniva kih skuptina SDA ito u skoro svim op inskim sjeditima u BiH, a zatim 7 u Sandaku, 13 u Hrvatskoj, 4 u Sloveniji, 4 na Kosovu i jedna u Makedoniji. U istom periodu osnovana su 24 ogranka u svijetu, i to 2 u Austriji, 10 u Njema koj, 5 u vicarskoj, jedan u Holandiji i po 2 u SAD, Austriji i Kanadi. Vrijeme mi ne dozvoljava da u inim ma i kra i osvrt na rije i i misli koje su se mogle uti na ovim skupovima, punim oduevljenja i nade. Odrane su stotine vatrenih govora, izgovorene su kletve i zakletve i data mnoga obe anja. Neka od tih obe anja su ispunjena, neka potpuno zaboravljena. U svakom slu aju, bio je to dramati an trenutak muslimanskog naroda, trenutak protesta i istine nakon stotinu godina prinudne utnje. Od skupova koje sam spomenuo, etiri se izdvajaju po svojoj vanosti, pa u ovdje re i nekoliko rije i o njima. - 27. septembra 1990. goidne odrana je Osniva ka skuptina Stranke u Novom Pazaru koja je - okupila preko 50.0001judi. Na ovom skupu prvi put je istaknut zahtjev za autonomijom Sandaka. - 25. augusta 1990. u Fo i se okupilo preko 100 hiljada lanova i simpatizera Stranke. Skup e ostati upam en, pored ostalog, po tome to je na njemu klanjana zajedni ka denaza ehidima i nevinim rtvama etni kog terora u Fo i u Drugom svjetskom ratu. Dvadeset dana kasnije, Osniva ka skuptina u Velikoj Kladui okupila je 200 hiljada ljudi i bila je najve i politi ki skup ikada odran u Bosni. Dominirale su dvije nae poruke: Prva - Muslimani ne e prihvatiti krnju Jugoslaviju, i druga - Muslimani e, ako zatreba, orujem braniti Bosnu. - etvrti vaan skup je bio u vezi sa rascjepom u Stranci. Naime, 18 septembra 1990. godine Adil Zulfikarpai i Muhamed Filipovi , sa jo nekoliko istomiljenika, objavili su razlaz sa rukovodstvom Stranke. Bio je to klasi ni pokuaj pu a i nezakonitog preuzimanja vlasti u Stranci, koja je ve tada bila najja a politi ka snaga u Bosni. Mi smo munjevito reagirali i ra istili situaciju. Za svega etiri dana organizovali smo vanrednu konvenciju stranke u Tenju, na kojoj smo donijeli odluku o isklju enju Adila Zulfikarpai a i jo tri disidenta iz rukovodstva Stranke, popunili rukovodstvo i normalno nastavili rad. Zulfikarpai je nakon toga objavio osnivanje nove stranke - Muslimanske bonja ke organizacije (MB0). Na izborima, koji e se odrati nepuna

95

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

dva mjeseca nakon toga, MBO je pretrpjela katastrofalan poraz.

IZBORI I OANI VARLJIVOG MIRA

Na parlamentarnini izborima odranim 18. novembra 1990. godine, SDA je osvojila 86 od 240 poslani kih mjesta u Skuptini RBiH i tri od sedam mjesta u Predsjednivu BiH. U 44 od 104 op ine u BiH, SDA je osvojila natpolovi nu ve inu glasova, a u jo 20 neto manje od polovine glasova. lzbori su bili naa velika pobjeda i smo je slavili Nisam siguran da smo u tom trenutku bili sasvim svjesni kako ogroman teret odgovornosti smo preuzeli na svoja ple a. Jer, iako nismo bili jedina politi ka stranka muslimanskog naroda, opredjeljenje naeg naroda za SDA bilo je tako ubjedIjivo i nesumnjivo, da je sva odgovornost za sudbinu naroda i sve dobro i zlo to e ga sna i prakti no prela na nas. Neposredno prije izbora u Sarajevu je promoviran Muslimanski glas, glasilo SDA, koje e kasnije postati nezavisni list - dananji Ljiljan. Decembra 22. 1990. u Skuptini BiH osnovan je Klub poslanika SDA, tijelo koje e imati veoma vanu ulogu u formiranju politi kih stavova, ali i u odravanju veze izme u lzvrnog odbora Stranke i Skuptine kao najvieg organa vlasti. Januara 28. 1991. SDA objavljuje Deklaraciju o dravnoj suverenosti i nedjefiivosti Republike. Proglas je upu en lanovima SDA, muslimanskom narodu i gra anima Bosne i Hercegovine. Evo klju nog stava te Deklaracije, lja poruka veoma rje ito govori koliko je Stranka bila svjesna cilja svoje borbe, ali i svih rizika i opasnosti koji taj izbor prate:

jednikog ivljenja. Svoje dijeljenje morala plavnoj suverenosti i nedjeljivosti Republike BilL kojaje objavljena u sredstvima informisanja. SDA titi hiljadama ivota. njeni lanovi isto ne Hercegovine upozoravaju Stoga pozivamo sve Muslimane, sve Srbe i da muslimanski narod ne e dozvoliti nikome i ni sve Hrvate, sve gra ane Bosne i Hercegovine, da pod kojim uslovima cijepanje i podjelu brane svoju domovinu. UpozoravamO predstavnike srpskog naroda da Opredjeljujemo se za Bosnu i Hercegovinu rjeenje problema ne trae van granica BiH, jer kao gra ansku republiku u kojoj e biti potovatime siju nepoljerenje i mrnju me u narodi- ni sloboda prava oljeka i gra anina i nacionama. Ina prava naroda manjina u kojoj e vladati Sve ovo doga a se etrnaest mjeseci prije ekonomska i politi ka demokracija. Toje trajno opredjeljenje muslimanskog naroda. izbijanja rata.
Od 1. do 15. aprila 1991. aprila 1991. proveden je redovni popis stanovnitva. SDAje promovirala bosanski jezik kao jezik bosanskih Muslimana, odnosno Bonjaka. Devetnaestog aprila 1991. u Banjoj Luci odran je veliki skup gra ana pod nazivom Ljudi dobre volie. Na skupu, kojern je prisustvovalo oko 100 hifiada gra ana, govorio je predsjednik SDA. Dvadeset osmog aprila 1991. u Sarajevu je odrano republi ko savjetovanje SDA, gdje su se okupili predsjednici op ina i op inskih odbora SDA iz osamdeset op ina. U meclUvremenu, stanje u bivoj Jugoslaviji nastavilo je da se pogorava. Srpski nacionalisti ld pokret, predvo en Miloevi em, nastavio je da stvari bezobzia-no gura u pravcu konflikta. Suo ena sa ovom situacliom, SDA je u Sarajevu organizirala skup skoro svih relevantrdh li nosti muslimanskog naroda u bivoj Jugoslaviji. Bilo je to 10. juna 1991., 15 dana prije izbijanja rata u Sloveniji. Bili su prisutni muslimansld zastupnici u Skuptini RBiH, lanovi Glavnog i lzvrnog odbora SDA, predstavnici KDM Preporod, Merhameta, potpisnici Rezolucije 84 i poznad javni i kulturni radnici, ukupno njih 386. Skup odlu uje da se obrazuje Savjet za nacionalnu odbranu muslimanskog naroda. Formiranjem ovog Savjeta od sedam lanova otpo eo je organiziran rad na pripremi oruanog otpora protiv agreslie koja se neumitno pribliavala. Neto prije toga po elo je, takoder na inicijativu SDA i uz u e e njenih istaknutih lanova, organiziranje Patriotske lige, preko koje e se uskoro irom Bosne uspostaviti mrea ordanih jedinica za pruanje otpora. Paditska liga je u periodu pred rat postala mjesto okuplianja ljudi i oruja. Ona je ve u septembru 1991. osnovala i vlastitu sanitetsku slubu u koju je okupila ve i broj padiotskih opredijefienih fiekara i zdravstvenih radnika. Na spomenutom skupu u Sarajevu Liga je dobila i svoju polid ku platformu. Tu platformu dobro ilustrira jedan odlomak iz Proglasa objavfienog sa ovoga zna ajnog sastanka: Tako je, pored ostalog, pisalo u ovom zna ajnom dokumentu. Drama Jugoslavije i drama u Bosni i Hercegovini se nastavliala. SDS po inje da razara Bosnu stvaranjem tzv. SAO (srpske samostalne oblasti). Dvadeset petoga juna po inje rat izmedu Slovenije JNA, a neto Icasnlie izme u Hrvatske i JNA. Na inicijativu SDA, Predsjednitvo RBiH donosi odluku kojom zabranjuje odlazak regruta iz Bosne u JNA dok Armija ne obustavi rat protiv Hrvatske. JNA to oglaava protuzakonitim aktom i prijeti hapenjem legahio izabranih organa vlasti RBiH. Predsjednitvo RBiH ustrajava na svojoj odluci i regruti ne idu u rat koji se u Hrvatskoj sve vie rasplamsavao. U julu 1991. SDA odbija Zulfikarpai evu inicijativu poznatu pod imenom Istorijski dogovor izme u Srba i Muslimana, kojim je Bosna trebala, pod izvjesnim uslovima, ostati u krnjoj Jugoslaviji. U saop enju ovim povodom SDA je reafirmirala svojd tzv. doktrinu ekvidistance, d. pristajanje samo na Jugoslaviju u kojoj bi istovremeno bila i Hrvatska i Srbija. Ovo je zna 'ilo odbijanje koncepta krnje Jugoslavije koju je SDA identificirala kao veliku Srbiju. Na sastanku odianom 14. i 15. septembra 1991. godine u Stuttgartu osnovana je Zajednica ogranaka SDA Evrope uz u eke 120 delegata iz est evropskili zemalja. Izabrano je rukovodstvo Zajednice. Dvadeset devetoga novembra 1991. u Sarajevu je otvoren prvi kongres SDA, po nekima najreprezentativniji skup bosanskih Muslimana u ovom stolje u. Kongresu je plisustvovalo 1200 delegata i gostiju iz BiH, drugih republika tadanje Jugoslavije, kao i delegata i gostiju iz mnogih zemalja Evrope, Amerike i daleke Australije. U toku trodnevnog rada usvojen je Statut SDA i tri rezolucije o op im ciljevima muslimanske nacionalne politike i izabrani organi Stranke. Devetriaestoga decembra 1991. odrana je I. sjednica Glavnog odbora SDA na kojoj su konstituirani organi Stranke izabrani na upravo zavrenom kongresu. Imenovana su i tri savjeta Stranke: Politi ki, Pravni i Ekonomski. Dvadeset cirugoga januara 1992. godine u Lisabonu je odrana Konferencija predstavnika

Smatramo da su samo vlade izabrane na viestranakim i slobodnim izborima legalne legitimne. Niko se ne moe pozivati na zakone ije je vrenje protiv volje naroda,jerje volja naroda zakon od svih drugih. Nastojte da razborim djelovanjem u svojoj sredini doprinesete o uvanju mira, sloge i jedinstva muslimanskog naroda bez obzira na stranaku pripadnost. nite sve da sa uvamo slobodu i suverenitet BiH bez intervencije vojske neeljnih saveznika sa strane. Slobodna i suverena BiH prvije cilj naih nastojanja, a opstanak muslimanskog naroda je direktno zavisan od opstanka suvereniteta Bosne Hercegovine.
Deldaracija je dobila op u podrku. Navodim kordentar lzvinog odbora SDA isto ne Hercegovine koji je uslijedio etiri dana kasnije (2. februara 1991.). Komentar je karakteristi an jer ilustrira mifienja i osje anja muslimanskog naroda tih dana. U njemu se kae:

Muslimanski narod Hercegovine u cijelosti podrava stavove iznesene u Deklaraciji o dra-

Bosna i Hercegovinaje domovina Muslimana, Srba i Hrvata i svih gra ana koji u njoj ive. Ona nije djeljiva jer nacionalno je izmijeana. Svoju necljeljivost ona je zajam ila stolje ima za-

96

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

vladaju ih politi kih stranaka: SDA, HDZ i SDS o rjeavanju politi ke krize u BiH. HDZ i SDS su traile konfederalno ure enje za BiH. SDA je to odliacila. S oj stav SDA je obrazloila injeniconl da je` u nacionalno izmijeanoj Bosni nacionalne grantce mogu e povu i samo uz cijenu genocida. Bilo je jasno da smo bili stigli na samu raskrsnicu. Rasplet se vie nije mogao odlagati. Jedan put je'vodio u krnju Jugoslaviju (veliku Srbiju), drugi u rat. Stranka je odlu ila da se za ovu dramati nu odluku obrati narodu. Dvadeset devetoga februara i 1. marta odran je Referendum o nezavisnosti BiH. Inicijator i politi ki organizator Referenduma bila je SDA. 64% glasa a izjasnilo se na nezavisnu dravu RBiH. Projekat velike Srbije ovim je kona no odba en, ali se opasnost rata izravno nadvila nad zemljom. Varljivi mir potrajat e jo manje od mjesec dana. Tre eg i 4. oktobra 1992. na Bledu je odran sastanak Izvrnog odbora SDA, prvi sastanak lanova ovog organa izvan Sarajeva. Sastanak je sa prekidima trajao 14 sati i na njemu su donesene vane odluke o nastavku oruane borbe i posebno o Jogisti kim problemima Armije BiH. Od politi kih stavova karakteristi an je slijede i: trai da budu primjer i da se na u u prvim redovima oruane borbe. Dvadeset sedmoga jula 1993. utvr en je prijedlog platforme za predstoje e razgovore o rjeenju politi ke krize u Bosni, koji e se odrati u enevi. Potvr en je princip o uvanja cjelovitosti Bosne kao nezaobilazan uvjet svakog rjeenja. Dva dana kasnije, 29. jula 1993., SDA je izdala Saop enje u kojem se izraava protest zbog pokuaja iznu ivanja politi kih rjeenja vojnom silom. Bilo je to u vrijeme igmanske krize. Uporno u nae delegacije izdjejstvovano je povla enje napada kih jedinica iz rejona Igmana. Cetrnaestoga septembra 1993. Izvrni odbor je razmatrao situaciju nastalu istupanjem Fikreta Abdi a. Njegovo proglaenje tzv. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna proglaeno je veleizdajom i najavljena bespotedna borba za o uvanje jedinstva muslimanskog naroda i cjelovitost Bosne. Dvadeset prvoga oktobra 1993. Izvrni odbor SDA odlu uje da se za mandatara nove Vlade RBiH kandiduje dr. Haris Silajdi , potpredsjednik Stranke. Dvadeset tre ega oktobra 1993. Izvrni odbor SDA oglasio se saop enjem o pojavama samovolje i kriminala u nekim jedinicama Armije BiH na podru ju Sarajeva. U saop enju se trai od Predsjednitva i Glavnog taba Armije BiH da rozmotre ovu situaciju i preduzmu energi ne mjere za potovanje reda i zakona u svim jedinicama i komandama Armije. Tri dana kasnije uslijedila je akcija vojske i policije protiv dijelova nekih jedinica u Sarajevu koje su bile po ele da se paravojno ponaaju. Otpor je brzo i efikasno skren. Sli na akcija, manjih razmjera, provedena je irom BiH, ime je u itavoj vojsci osigurano strogo potivanje linije rukovo enja i komandovanja (RIK-a). Na osnovu iste inicijative provedena je i akcija protiv kriminala i ratnog profiterstva. Postignuti su izvjesni rezultati, ali nedovoljni. Akcija je pokazala da su korijeni ovih zala duboki, da je kriminal vrlo otporna vrsta korova i da borba protiv njega mora biti sistematska i kontinuirana. Stranka to mora smatrati svojim stalnim zadatkom, po inju i uvijek od svojih vlastitih redova, Drugoga februara 1994. godine saop enjem za javnost naa i svjetska javnost upoznate sa hapenjima elnika SDA Sandaka od strane srpske i crnogorske policije i skrenuta panja javnosti na teror u ovoj pokrajini. esnaestoga i 17. februara 1994. u Sarajevu odrana 4. sjednica Glavnog odbora SDA. Podrani su Vaingtonski sporazumi o Federaciji RBiH i izvrene zna ajne personalne promjene u rukovode im organima Stranke. esnaest lanova Glavnog odbora razrijeeno je lanstva u ovom organu, neki zbog neaktivnosti, a jedan broj

Dogovaranje o osnovama budu eg ustrojstva RBiH sastavnije dio borbe za nezavisnu, suverenu i cjelovitu BiH koja e se zasnivati na demokraciji i visokom stepenu regionalne i lokalne samouprave. Saradnja muslimanskog i hrvatskog naroda na osnovama ravnopravnosti i uzajamnog potovanja strateko je opredjeljenje SDA Demokratska i cjelovita BiH i funkcioniranje njenih institucija ostaje najvii interes muslimanskog naroda.

AGRESIJA I ORUANI OTPOR

estoga aprila 1992. godine me unarodna zajednica priznaje nezavisnost Bosne i Hercegovine, a dan ranije, 5. aprila, poto se za ovu odluku saznalo, po inje agresija JNA, ustvari Srbije i Crne Gore na Bosnu i Hercegovinu. Ovim je po eo najstraniji i najkrvaviji rat u historiji Bosne, pa i u historiji Balkana. Slabo naoruane jedinice Patriotske lige, Zelenih beretki i spontano nastalih malih oruanih grupa pruaju herojski otpor na mo nim napada ima, koji brzo ovladavaju velikim prostorima zemlje. Naro ito je ilav na otpor u ve im mjestima: Sarajevu, Tuzli, Zenici. U jednoj vrsti kontraudara, oruane jedinice legalne vlasti osloba aju ova mjesta i u njima se vlast konsolidira. Zna ajan doprinos u ovoj neravnopravnoj borbi daju naoruane formacije i pojedini lanovi SDA. Stranka biljei i svoje prve ehide, pa i ehide oslobodila kog rata. Pod jo nerazjanjenim okolnostima ginu poslanici SDA Senad Hodi iz Tenja i Suad Alibegovi iz Buima. Njih dvojica su prvi u dugoj koloni poginulih i ubijenih lanova SDA u ovome ratu. Tre ega maja 1992. na sjednici Izvrnog odbora SDA pokrenuta je akcija pomo i porodicama ehida. Ova pomo e isprva biti sporadi na, a zatim e dobijati sve redovniji i organizirakarakter. Na sjednici od 17. oktobra 1992., donesene su odluke o proirenju ove pomo i na ve i broj korisnika, da bi 9. augusta 1994. stranka prila formiranju posebnog fonda za brigu o ehidskim porodicama i -invalidima oslobodila kog rata u Bosni. Taj fond je do sada isplatio u gotovu iznos od po 300 DM svakoj ehidskoj porodici i svakom tekom invalidu u BiH,to je najve a akcija ove vrste preduzeta u zemlji od po etka rata.

nij

Od 11. do 13. novembra 1992. godine u Zenici je odrana 2. sjednica Glavnog odbora SDA. Sjednica je odrana u proirenom sastavu i njoj su prisustvovali i lanovi poslani kog kluba SDA u Skuptini RBiH te predsjednici op inskih i regionalnih organizacija SDA izvan podru ja Sarajeva. Na sjednici je analizirana vojna i politi ka situacija u BiH, njezinom susjedstvu i svijetu, kao i njihov uticaj na poloaj naeg naroda i mogu i razvoj u neposrednoj budu nosti. Razmatrana su pitanja borbe za suverenitet i nezavisnost BiH i u okviru toga interesi muslimanskog naroda. Raspravljalo se o organiziranju Armije RBiH i o radu Stranke u ratnim uvjetima. Glavni odbor je usvojio zaklju ak kojim se zahtijeva dosljedna primjena Amandmana 51 na Ustav RBiH u pogledu nastavljanja mandata lanova i predsjednika Predsjednitva RBiH u ratnim uvjetima. Kao to je poznato, ovim Amandmanom je predvi eno da se navedeni mandati produuju dok ramo stanje traje. Povodom vijesti o nasilnom pokrtavanju Muslimana u Bosanskoj krajini, Glavni odbor je uputio protest Organizaciji Ujedinjenih nacija, Evropskoj zajednici i drugim medunarodnim institucijama, skre u i na ovaj na in panju svjetske javnosti na nasilje koje se ini. 8 i 9. maja 1993. odreana je 3. sjednica Glavnog odbora SDA. Sjednica je odrana u Tuzli i tako er je bila proirena poslanicima SDA u Skuptini BiH i predsjednicima op inskih i regionalnih odbora SDA. Glavni odbor je podrao stavove dravne delegacije na pregovorima o unutranjem ure enju RBiH koji su rezultirali donoenjem Vance-Owenova plana. Sjednica je razmatrala zadatke Stranke ako o e do provo enja ovog plana. Dvadeset tre ega maja 1993. Izvrni odbor uputio je poziv svim gra anima, koji to jo nisu u inili, da se aktivno, svako prema svojim mogu nostima, uklju e u borbu za opstanak naroda i drave Bosne i Hercegovine. Od lanova SDA se

97

ALIJA: JA IZDATI NE ZNANI

zbog djelovanja protivno Programu Stranke. Tajnim glasanjem izabrana su 33 nova lana Glavnog odbora. Izabrana su tri potpredsjednika Stranke. Utvrclene su izmjene nekih odredaba Statuta i usvojena Odluka o organiziranju i djelovanju SDA u inozemstvu. 27 i 28. maja 1994. u Sarajevu odrana 5. sjednica Glavnog odbora SDA. Podrani su Be ki dogovori delegacija bonja kog i hrvatskog naroda o provoclenju Ustava Federacije BiH. Za mjesto potpredsjednika i prembera u budu oj Federaciji kandidirani su dr. Ejup Gani i dr. Haris Silajdi . Data je podrka razgovorima o miru posredstvom Kontakt-grupe u Zenevi i Francuskoj. Ocijenjeno je da razgovore treba nastaviti uz me unarodno posredovanje i uz zatitu temeljnih interesa bonja kog naroda, a to se prije svega odnosi na o uvanje RBiH kao demoluatske i cjelovite drave u me unarodno priznatim granicama. U vezi sa Ustavom Federacije, slijedilo je formiranje kantonalrtih odbora SDA, prvo Tuzlansko-podrinjskog kantona (11. juna 1994.), Srednjebosanskog (8. augusta 1994.), Zeni ko-dobojskog (10. augusta 1994.) i Neretvanskog (30. oktobra 1994.). Federacija, me utim, nailazi na teko e, jer neld uticajni iz tzv. Herceg-Bosne, u elji da o uvaju svoje pozicije i vre otvorenu opstrukciju. SDA inicira niz sastanaka sa rukovodstvom HDZ, pokuavaju i da strpljivim i upornim radom otkloni smetnje. U vezi sa ovim, po ev od augusta 1994., odran je niz sastanaka sa elnicima HDZ. Nau delegaciju u ovim razgovorima predvodi potpredsjednik Stranke ing. Edhem Bi ak i . Prvi takav sastanak odran je u Hrasnici 24. augusta 1994., a zatim 15. septembra u Kreevu, 17. septembra u Sarajevu, pa 27. oktobra u Rosuljama kod Tenja, 4. novembra u Zenici itd. Kontakti su se nastavili. Naa upornost po inje da daje rezultate. Osamnaestoga januara 1995. odrana je 6. sjednica Glavnog odbora SDA na kojem su donesena tri dokumenta: - Prvi se odnosio na stavove SDA u slu aju nastavka mirovnih pregovora o politi kom rjeavanju krize u BiH. Drugi, pod nazivom Promemorija, ticao se teko a u uspostavi Federacije, dok je tre i definirao najvanije zadatke dizavnih organa u nastupaju oj godini Sa sva ova tri dokumenta bile su prakti ki pokrivene tri najvanije grupe problema sa kojima se trenutno suo ava zemlja. Kada je rije o mirovnim pregovorima, potvrclen je stav da Plan Kontakt-grupe predstavlja donju granicu naih poputanja i da novih koncesija sa nae strane ne e biti. - Promemorija, jedna vrsta bijele knjige, na iscrpan i dokumentovan na in prikazuje historijat bonja ko-hrvatskih odnosa od zaldju enja dogovora o Federaciji. Dokument je namijenjen naoj i stranoj javnosti, posebno SAD i Njema koj, i imao je cilj da podstakne prijatelje Federacije u zemlji i svijetu da pomognu u otIdanjanju opstrukcije Federacije od strane neldh hrvatskih krugova. Zadaci cliavnih organa BiH u 1995. godini, kako ih vidi SDA, definirani su u dvanaest ta aka. Dokumentom su obuhva ena sva vanija pitanja, po ev od odbrane do informisanja, sa zal*vom da Vlada vie panje posveti unutranjim problemima, posebno privrednim. 27 i 28. marta 1995. u Sarajevu je odrana 7. sjednica Glavnog odbora, proirena poslanicima, predsjednicima op inskih i regionalnih odbora SDA i jednim brojem predsjednika op ina. Na ovoj sjednici dominirale su tri teme: (1) Stavovi Stranke o najzna ajnijim pitanjima unutranje i vanjske politike BiH u 25 ta aka; (2) Organizacija i rad Stranke u inozemstvu i (3) Inicijalne ideje za niveliranje Programa SDA. 0 sve tri teme doneseni su odgovaraju i dokumenti. Na ovoj sjednici je pokrenuta iva i na trenutke polemi na diskusija o kadrovskoj politici Stranke. Zaldju eno je da je Stranka, nakon tri burne godine rata i svih promjena koje su se dogodile, zrela za temeljitu kadrovsku provjeru i kadrovsku obnovu. Utvrcleno je da postoji op a saglasnost da angairanost i doprinos u borbi za Bosnu u protelde tri godine bude glavni kriterij u selekciji kadrova. etrnaestoga maja 1995. Izvrni odbor je odlu io da preko poslani kog kluba SDA pokrene inicijativu za promjenu Ustava Republike Bosne i Hercegovine. Prema ovom prijedlogu, ubudu e bi Skuptina RBiH birala predsjednika Predsjednitva. Do sada je to bilo u nadlenosti Predsjednitva. Ova promjena se ti e situacije koja bi mogla nastati ako bi sadanji predsjednik Predsjednitva iz bilo kojih razloga prestao vriti svoju funkciju. A to se moe dogoditi svaki dan. Danas je u Bosni skoro ve a vjerovatnost da ovjek pogine nego da umre prirodnom smr u. Da bih preduhitrio spekulacije, ho u da naglasim da sam ja bio inicijator ove ustavne promjene. Ina e, moje pravo da predsjedavam tijelu na ijem se elu nalazim dok rat traje, utvr eno je Amandmanom 51. na Ustav RBiH iz aprila 1989. godine. Predloena izmjena Ustava treba da rijei navedeno pitanje na na in koji u ve oj mjeri osigurava interes naeg naroda. Prijedlog se nalazi u postupku i bit e razmatran na jednom od slijede ih zasjedanja Republi ke skuptine Bosne i Hercegovine. Moram, ,naalost, ovo izlaganje zavriti podsje anjem na jedan tragi an doga aj. Vra aju i se sa uspjeno zavrene i opasne misije u biha koj regiji, poginuli su ugledni prvoborci Stranke dr. Irfan Ljubijanki , Izet Muhamedagi , dr. Mensur abuli i major Fadil Peki . Dr. Ljubijanki je uz to bio predsjednik, a Muhamedagi lan Glavnog odbora Stranke. Svojom juna kom smr u - a ona je juna ka jer se dogodila u izravnom i ssiesnom suo enju sa neprijateljem - etverica naih mu enika pridruila su se dugoj koloni naih ehida koji su pali u borbi za vjeru i slobodu. Mnogi se pitaju koliko je duga ta kolona kada je rije o Stranci. U ovom momentu teko je pouzdano odgovoriti na to pitanje jer posjedujemo podatke za samo neto vie od polovine op ina. Podaci koji se odnose samo na 61 op inu govore da su 163 funkcionera Stranke izgubili ivot, od ega 123 kao pripadnici oruanih snaga BiH, dok ih je 149 prolo kroz logore. Broj poginulih lanova Stranke jo uvijek nije utvr en, ali je sigurno nekoliko desetina puta ve i. Vrijedi ovdje spomenuti dva drasti na slu aja: od petnaest lanova op inskog odbora Nevesinje, izabranog na Osniva koj skupfini 1990. godine, samo su jo trojica u ivotu Ostalih dvanaest poginuli su na bojitima irom Bosne, a od 370 lanova SDA, zarobljenih u toku devetodnevnih borbi u Fo i u aprilu 1992. godine, samo je jedan ostao u ivotu (jedan ljekar iz Fo e). Podaci o doprinosu Stranke borbi prikupljaju se, srecluju i prosjeravaju, ali taj posao ide dosta sporo i teko. Oni to prave historiju, o ito, ne vole da je piu. Posljednji sastanak Izvrnog odbora Stranke odran je 31. maja na kojem su razmotreni mogu i kandidati za funkciju ministra inostranih poslova nakon pogibije rahmedi dr. Irfana Ljubijanld a. SDA je kandidirala Muhameda a irbegovi a, koji je dva dana kasnije, 1. juna 1995., na sjednici Predsjednitva RBiH imenovan na ovu funkciju. Ovo je bio mali izbor iz obilja injenica i doga aja koji ilustrira rad Stranke u minulih pet godina. Ti doga aji poput miljokaza stoje na ovome tegobnom putu kojim je proMa naa Stranka zajedno sa naim narodom. Taj put nije bio sasvim prav, na njemu je bilo i padova i uspona, i kolebanja i odlu nosti. Suo eni sa strahotama rata, mnogi su otili, ali najve i broj naih lanova su ljudski i uspravno izdrali sva iskuenja, vjeruju i u Boga i njegovo obe anje da e On pomo i narodu koji je odlu an da sam sebi pomogne. Hvala vam i neka vas Bog uva!

8. 7. 1995.

Govor na sve anoj Ejeclnici lzvrnog odbom SDA 9. jula 1995.

98

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

1. Svako mirovno zjeenje mora se zasnivati na suverenitetu i teritorijalnom integritetu Republike Bosne i Hercegovine, a Srbija treba da prihvati uzajamno priznanje svih drava koje su nastale raspadom bive Jugoslavije. 2. Plan Kontakt-grupe pet zemlja od jula 1994. za nas je i dalje na snazi. Mislimo da bi to trebalo da bude i za njegove autore. Od po etka smo prihvatili mogu nost manjih modifikacija u tom planu. To i dalje prihvatamo s tim da karta unutarnjeg razgranienja ni kvantitativno ni kvalitativno ne moe za nas biti nepovoljnija od sadanje karte Kontakt-grupe. 3. U sklopu obuhvatnog mirovnog plana mora biti njeeno pitanje Sarajeva. Nakon Srebrenice i epe, mi nismo spremni predati Sarajevo na upravljanje Ujedinjenim nacijama. 4. Pitanje Bosne je pitanje demokraaje. Mi priznajemo jednaka prava Srbima u Bosni, ali nikakva prava ne pliznajemo paljanskom reimu. Taj reim, jer se zasniva na genocidu, mora biti vojno pobijeclen potpuno izoliran. Spremni smo pregovarati sa vodstvom srpskog naroda koje e potovati elementarna prava nesrpskog stanovnitva u Bill i ponaati se u skladu sa normama civiliziranog svzjeta. Dok to ne bude slu aj, niko u svijetu nema prava direktno indirektno podravati paljanski reim jer time podrava genocid i zlo in. 5. Poto bi zaklju enje mira u ovom trenutku onemogu ilo integraaju BiH vcinim putem, ustavno uredenje BiH ne moe sadravati nita to bi ometalo njenu mirnu reintegraaju u budu nosti a mora sadravati sve to tu integraciju omogu uje, a naroito: - garanaju ljudskih prava i sloboda, ukljuuju i slobodu kretanja ljudi i roba; - pravo izbjeglog stanovnitva na povratak svojim domovima; - pravo privatne svojine i obavezu vra anja oduzete nelegalno prisvojene imovine. Treba osigurati medunarodni nadzor nad potivanjem prava iz ove ta ke. Ne priznajemo nikakve referendume provedene na dijelu teritorija u uvjetima etni kog ienja i terora. 6. Ratni zlo inci treba da budu i dalje energino gonjeni i ovaj proces treba da bude intenzivan i ubrzan. 7. Implementacija mirovnog plana treba biti garantirana ueem vojnih snaga pet zemalja lanica Kontakt-grupe. Poto su SAD pokreta i nove mirovne iniajative, zna ajne amerike snage takoder treba da budu ukljuene. Srpsko povla enje na granice unutranjeg razgranienja traba biti izvreno u roku ne duem od sedam dana od potpisa mirovnog sporazuma dok Granica izmedu Bosne i Hercegovine, Srbzje i Crne Gore bit e efikasno zatvorena u pod pnjetnjom upotrebe se mirovni plan ne provede. 8. Zemlje potpisnice e osnovati poseban fond za olmovu ratom opustoene Bosne i same e zna ajno doprinijeti tom fondu. 9. Zemlje potpisnice e pochavati, politi ki i materijalno uurenje Federacije BiH i u initi sve to doprinosi unapnjedenju odnosa izmedu Republike Hrvatske i Federaaje BiH na osnovama ravnopravnosti. 10.Pregovore sa srpske strane treba da vodi predsjednik Srbije Slobodan Miloevi . Ako Srbi odku plan, ga prihvate, a ne sprovedu, bit e podignut embargo na oruje BiH i preduzete druge mjere prisile prema vojsci paljanskih Srba, a sankaje prema Srbiji e biti pootrene. 11.Potpisnici mirovnog sporazuma e pomo i BiH da efikasno osigura svoju odbranu u budu nosti. One e, takoder, podrati u lanjenje Bia u MAF i Svjetsku banku i druge meclunarodne organizaaje globalnog regionalnog zna aja. 12.Mirovni sporazum, pored neposredno zainteresiranih, trebaju potpisati predstavnici zemalja lanica Kontakt-grupe i predstavnik Islamske konferenaje koji ova organizaaja odredi. 18. 8. 1995.

MIR U 12 TA AKA

99

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

GORM OKUS
U proli petak u enevi su se ministri vanjskih poslova - Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije - saglasili o nekoliko osnovnih principa budu eg mira u Bosni i Hercegovini. Nita nije potpisano, ali neto dogovoreno jeste i to e biti osnova za nastavak pregovora. Pokuat u iznijeti svoj osobni sud o tome. Bio je to klasi ni kompromis, a svaki kompromis nosi soborn ukus gor ine. ta je dogovoreno u enevi? Ono najvanije moe se svesti na clvije ta ke: 1.Bosna i Hercegovina nastavlja da egzistira kao cjelovita i suverena drava - lanica Ujedinjenih nacija u medunarodno priznatim granicama. 2. Bosna i Hercegovina se ubudu e sastoji od Federacije BiH i "Republike Srpske", sa unutarnjim razgrani enjem na omjeru 51:49 u korist Federacije. Ponaanje Zapada nije nelogi no, kao to se esto tvrdi. Ono je odre eno i bit e dalje odredeno interesima pojedinih zemalja, ali jo vie jednom injenicom koja se manje vidi i o kojoj se rijetko govori: strahom od ruskih atomskih bombi, Danas je taj strah ve i nego u vrijeme Smjetskog saveza. Onda su one bile pod punom kontrolom, danas su tamo mogu a svakojaka neprijatna iznenadenja. Ovu injenicu o kojoj zapadnjaci stalno misle, i o kojoj nerado govore, nai analiti ari stalno previ aju. Me utim, ona stqji iza ovog nerazumijivog ponaanja Zapada. Bit e to i dalje slu aj, pa kada govorimo o ratu i miru u Bosni, ovu vanu okolnost ne smijemo gubiti iz vida. mo ekonomsku pomo za obnovu zemlje. Otvaraju i ponovo tvornice, kole i univerzitete i time perspektivu normalnog ivota za nae gra ane, bit emo u stanju da radno sposobnima vratimo posao, mladima kole, a penzionerima penzije. Tako er bi kona no krenula sistematska briga za invalide i ehidske porodice. 4. Kona no, sa ovih osnova mogao bi po eti proces mirne reintegracije dijela Bosne koji je sada pod etni kom kontrolom. To je mukotrpni zadatak za slijede e dvije generacije, ali dvije osnovne pretpostavke za to bi bile ostvarene ve sada: - prvo, sarn princip cjelovite Bosne koji je prihva en od svih relevatnih zemalja svijeta i formalno potvrden u enevi, i - drugo, odbranjeni dio Bosne, sada konstituiran kao Federacija u kojem se treba i moe ostvariti visok stepen (i tempo) politi kog i ekonomskog razvoja. Prvo je formalni, a drugo realni osnov budu e reintegracije Bosne. Da emo ove mogu nosti iskoristiti, to u velikoj mjeri zavisi od nas, od toga ko smo mi sami i jesmo u stanju da na ovom dijelu Bosne ostvarimo takav model demoiuntske i napredne drave koji e pobijediti mrak po razbacanim par i ima tzv. srpske republike.

VANE OKOLNOSTI
Srbi su, dalde, morali priznati i prihvatiti dravu Bosnu i Hercegovinu protiv koje su ratovali, mi smo morali prihvatiti njihovu republiku nastalu agresijom. Uz to, oni su morali prihvatiti omjer unutarnjeg razgrani enja 51/49, koji su od samog po etka kategori ki odbijali, a konfederacije sa Srbijom nema. Ove vane okolnosti, a posebno da se srpska republika nalazi u sastavu BiH i da nema konfederacije, Karadi evi mediji preu uju srpskom narodu, ali obmanjivanjem i samoobmanjivanjem se nita ne mijenja, Zato smo prihvatili ovaj kompromis? Odgovor je jednostavan: da bi se okon ao rat. Odve je mnogo nesre e i patriji naroda, svaki dan rata donosi nove rtve i invalide, izbjegli narod u tu ini gubi strpljenje i nadu, a broj izbjeglica se ne smanjuje, nego pove ava broj sruenih, ku a i tvornica. U slu aju nastavka rata - izgledi su neizvjesni, jer nam svijet jasno poru uje da imamo njegovu podrku za mir, ali ne i podrku za rat. U slu aju odbijanja mira za koji svijet misli da je razuman, embargo na oruje gotovo sigurno ne bi bio podignut, a mogu je i pritisak na okruenje da nam otea snabdijevanje i nastavak rata. Poto je rat po svojoj prirodi proces koji je teko kontrolirati, mogu a je u svakom trenutku njegova eskalacija sa uklju ivanjem u rat Srbije i Rusije, itd, U slu ajut takvog razvoja stvari, sve je na kocki i moglo bi se sve izgubiti.

Zetto smo prihvatili enevski kompromis? Odgovor je jednostavan: da bi se okon ao rat. Odve je mnogo nesre e i patnje naroda, svaki dan rata donosi nove rtve i invalide, izbjegli narod u tudini gubi strpljenje i nadu, a broj izbjeglica se ne smanjuje, nego pove ava, kao to se pove ava ku a i tvornica.
Svijet je takav kakav jeste, mi ga ne moemo promijeniti. Ono to moemo jeste upoznati ga i ne zatvarati o i pred injenicama. ta se dobiva ovim gorkim inirom? Pokutat u nabrojati: 1.Federacija dobiva jo oko 15 odsto bh. teritorija, uklju uju i, pored ostalog, i gradove Bosansku Krupu, Sanski Most, Donji Vakuf, Jajce, Trnovo, Br ko, Odak, Derventu, Doboj, Bosanski BrOci. i Bosanski amac. Tako er dobiva kopnenu Vezu sa Goradem, ime se Gorade deblokira, Dobiva, najvjerovamije, Sarujevo koje e ostati nepodijeljen grad. Kaem Iderovatno, jer to jo nije sasvim sigurno, ali je dovoljno sigurno, to je na uvjet od koga ne moemo odstupiti. 2.Na ovako proireni prostor Federacije mogu se vratiti i smjestiti sve nae izbjeglice i otpo eti normalan ivot. 3. Umjesto humanitarne pomo i - dobit e-

GOJE GRANICA IZORLJIVOSTI

Ima satno jedna alternativa ovom putu: to je nastavak rata da bi vojnim putem, vojnom pobjedom ujedinila Bosna. Moemo to posti i i koliko to'kota, prije svega, ivotima? Koliko jo ubijenih, koliko jo osaka enih i koliko jo dobrovoljnih i prisilnih izbjeglica? Mi smo mali narod. Gdje je granica izdrljivosti tog naroda? I zar se nismo saglasili da rat nastavlja razarati samo bi e Bosne, a da ga mir, moda, moe spasiti? Zar se nismo sloili da ratnim zlo incima sa Pala odgovara nastavak rata, da ih on hrani i brani, a da e int mir ovako onako do i glave? Etni ko i enje je ono to zatire Bosnu. Uporedite samo koliko su stvari u tom pogledu krenule natrag u posljednjih nekoliko mjeseci, nakon zlo ina u Srebrenici, epi, Banjoj Luci. Uprkos uspjesima Armije, Bosna kao vienacionalna zajednica danas je dalja od sebe, nego prije godinu dana. Zar nastavak rata ne e djelovati u istom pravcu? Ipak, ako zatreba, ratovat emo, ali tada moramo biti sigurni da drugog izbora nije bilo.

13. 9. 1995.

100

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

OSNOVNI PRINCIPI MA IZ ZENEVE SPO

Bosna i Hercegovina, Hrvatska i tzv. Jugoslavija sloili su se sa slijede im tekstom na sastanku u enevi: 1. Bosna i Hercegovina nastavit e svoje legalno postojanje u sadanjim granicama i bit e i dalje me unarodno priznata drava. 2. Bosna i Hercegovina e sadravati dva entiteta - Federaciju BiH, utvr enu Vaingtonskim sporazumima, i Republiku Srpsku (RS). Parametar o teritonjalnom razgrani enju 51:49, proizaao iz prijedloga Kontakt-gmpe, osnovaje sporazuma. Ovaj pnjedlog otvoren je za eventualno podeavanje, koje bi proizalo iz me usobnog sporazuma. Svaki od entiteta nastavit e da postoji pod postoje im ustavom (prilagodljiv za promjene ovih osnovnih principa). Oba entiteta imat e pravo da osnuju paralelne specijalne odnose sa susjednim zemljama bez naruavanja suvereniteta teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

a) Odravanje op ih lzbora pod pokroviteljstvom me unarodne zajednice; b)Prihvatanje i potivanje me unarodnih standarda i obaveza potivanja ljudskih prava. Ovo uklju uje i obavezu se dozvoli sloboda kretanja i da se omogu i raseljenim licima da se vrate ku ama da prime pravednu kompenzaciju; c)Angaman u arbitrai kako bi se njeili sporovi me u njima. 3. Entiteti su se, u principu, i sa slijede im: Ustanovljavanje komisije za ljudska prava koja bi (uz pomo me unarodnih faktora) omoguila realiziranje obaveza oba entiteta da omogu e raseljenim licima da se vrate svojim domovima da prime pravednu kompenzaciju. Formiranje Komislje za ljudska prava u BiH treba poja ati obaveze dva entiteta da potuju ljudska prava. Entiteti c'e se povinovati odlukama ove komisije. Formirat e se zajedni kajavna korporacija BiH, koju e financirati oba entiteta. Kmporacija treba da posjeduje i da operira transportom i drughn kapacitetima za dobrobit oba entiteta. Formirat e se Komisija za uvanje nacionalnih spomenika; Dizajniranje i implementiranje sistema arbitrae za ijeenje sporova me u entitetima. Septembar/Rujan 1995.

Dva entiteta reciprono e se drati slijede ih obaveza:

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

BOSNA I ISTOKA I
irovni proces je uhvado zamah. O ekuju se novi napred. Moe se o ekivati da e teritorijalna podjela biti povoljnija u korist Federadje BiH? Da su za to rene mogu ,nosti? - U ovom trenutku, i u okviru ove mirovne
inichative, mi smo vezani parametrom 51:49. Povoljniji odnos bio bi mogu pod dva mjeta: da ova inicijativa pretrpi neuspjeh, ali ne naom, nego njihovom krivicom, i drugo, da nakon toga, naa Armija zadri inicijativu i nastavi oslobadati nove oblasti. Ovo drugo ne e biti lahko jer emo, najvjerovatnhe, kao i u posljednje tri godine, ratovati sami, poto Hrvati, kako izgleda, ne e nastavin borbu. Ovo poshednje opet nhe sigurno i zavisi od rjeavanja pitanja isto ne Slavonije i zapadnog Srhema. Kao to vidite, mnogommjeta i nepoznanica.

ADA
Kuala Lumpura. Tamo ide i naa visoka delegaeija. Stvari idu dosta dobro.

Mi smo njetka zemlja koja u svoje pnjatelje ubraja istovremeno Ameriku i Iran koja ima podrku i arapskog jevrejskog svijeta
ljudi u njihove domove pravi na naknada. Ako se vie stanovnitva opredijeli za n.aknadu, ko e je ispla ivati i kako e to biti osigurano?

- Takozvani srpski entitet bit e duan da isplati naknadu gra aninu koji je tamo ostavio imovinu. Naravno, bit e potrebno da se prvo utvrdi obaveza, to jest dug, a dugovi se ina e teko napla uju, posebno od zla dunika. Bit e i prebijanja obaveza. U svemu e posredovati neko medunarodno thelo predvideno enevskim dogovorom. To su principi, a detalji i procedure tek treba da se utvrde.

Sddljivo je zatraen prijem BiH u program Pardierstvo za mir, drugim rijeama, u NATO. Ho e jednog dana biti aan tog vojnog saveza?

- Iskreno re eno, puno se ne guramo tamo. Mi smo zemha >Tzinedu Istoka i Zapada. Mi smo, uz to, rhetka zemlja koja u svoje prijatelje ubraja istovremeno Ameriku i Iran i koja ima podrku arapskog i jevrejskog svijeta. Smatram to velikim dostignu em nae politike.

Imamo odluku neldh zemalja OIC da ne potuju embargo na oruje naoj zemlji. Ratjo traje i ono nam je potrebno. Kada se moe o eldvati realizacija odluka iz Konla Lumpura?
- Ve estog oktobra, dakle, kroz nekoliko dana, u Istanbulu se sastaju visoki funkcioneri Malezije, Irana, Pakistana i Turske i jo nekih muslimanskih zemalja radi realiziranja odluka iz

Jedan od na:slh injeta za primirje je ulddanje vojne vlasti u Banjoj Luci: vraf.anje struktura. Za4ev je prili no nedefinkan pogotovo to polidjski sistem, voden od civilnih organa, moe biti represivniji. Sta mi zaista elimo u Banjoj Lud?

U mirovnom planu je predvideno vra anje

- Najkra e re eno, elimo promjenu. ak i ako bi u prvi mah, prakti no, sve ostalo isto, pro-

mjena bi otvorila proces na duu stazu. Policija tamo ima jednako lou, ako i ne goru, reputaciju od vojske, ali odlazak Karadi eve paravojske omogu io bi civilima neto ve i uticaj. A uli smo da me u njima ima jedan broj razumnih ljudi. Kod totalitarnih reima promjena, ak samo i personalna, uvijekje zna ila neko olakanje i otvarala neki proces nabolje.

POSAVSKI KORIDOR
Jesu li, u ovom teenutku, u stanju ak taln,h pregovora, dijelovi Podrinja, a prije svega podruja Srebrenice i epe, definitivno izgubljeni za nas?
- Rjeenja na osnovu ameri ke inicijative, dakle, ova o kojima se sada raspravlja, imaju lou i dobru stranu. Loa strana je to su neki teritoriji izgubljeni, a dobra to nijedna od njih nije definitivno izgubljena. Borba za njih se nastavlja drugim, nevojnim sredstvima i trajat e dugo. Nastojimo da u ovoj fazi procesa osiguramo pravne pretpostavke za to: Mislim da u ovom momentu ne moemo u initi vie, a da na kocku ne stavimo sve. Izuzetak je situacija o kojoj sam, mislim, govorio na po etku ovog intervjua, odgovaraju i na vae prvo pitanje.

vnja Srbije u rat. Srbija je i sada uklju ena, ali indirektno. Izravno uklju ivanje zna i da bi ona javno uputila desetak divizija u pomo Mladi u. Procjene su da Miloevi ne bi imao izbora. Rat bi se produio, ali ovaj put na mnogo vioj skali. Posljednja dva velika rata, prvi i drugi, pokazuju da je rat proces koji se ne da kontrolirati. Mislim da Hrvatska u ovom trenutku nije spremna u estvovati u presijecanju posavskog koridora, ali je spremna promijeniti dranje u slu aju, neuspjeha pregovora o njenim isto nim teritorijima, mislim na okupirane dijelove Slavonije i Srijema. Situacija se u tom slu aju bitno mijenja.

- Naalost, mislim da nema. Izuzetak su prozvani ratni zlo inci. Mi emo u initi sve to je u naoj mo i da se na listama prozvanih na u svi ili ve ina onih za koje postoje dokazi da su direktno ili indirektno odgovorni za ratne zlo ine.

IZMJENA USTAVA
U njujorakim razgovorima spomenut je po prvi put i ustav BiH. Da li biate mogli nesto ire re i o tom budu em dokumeatu?

BiH kao drava imat e Parlament, Predsjednitvo i V1adu. Kako e se do i do tih institucija?

Ne bi li presijecanje koridora u Posavini ubizalo zavretak rata i kona no dotuklo agresora? Moe li se uskoro o eltivati tahva akccija, zajedni ka s hrvatakim snagama? - Tu su procjene razli ite. Po jednima, to bi
trebalo pokuati i time bi rat bio zavren. Po drugim, vrlo odgovornima i. po mojoj ocjeni, vrlo obavijetenima, to bi dovelo do izravnog uklju i-

- Putem izbora u oba entiteta - odvratni su mi ovi nazivi, ne znam ko ih izmisli. Dakle, pod kontrolom medunarodnih posmatra a bili bi odrani direktni izbori za Parlament i Predsjednitvo, Izbori e biti odrani kada komisija KESS-a utvrdi da su ispunjeni politi ki i drutveni uvjeti za odravanje slobodnih demokratskih izbora. Dok se na taj na in ne uspostave nove institucije, postojat e republi ke institucije, Parlament,'hredsjednitva i Vlada nastavljaju vriti svoje funkcije.

- Znam samo da e Republika Bosna i Hercegovina imati ustav i da e on biti u prili noj mjeri, u odnosu na ono to sada imamo, izmijenjen. U kolikoj, to ne bih mogao re i. Kao to znate, mi nastojimo da za budu u dravu osiguramo sve bitne funkcije; oni nastoje da ih to vie reduciraju. Gdje e se u ovom natezanju klatno zaustaviti, to ne znam, ali znamo nae minimume. Razmiljamo o uklju ivanju u pregovore i nekih pravnika sa me unarodnom reputacijom - moda Badentera, iako problem nije u znanju, nego u odnosu snaga. Pitanje je ne ta znate nego ta moete.

I kad dode do `slobodnih, demokratskih izbora - postoji mogu nost da jedan entitet izabere ljude koji, dodue, nece bitii proglaeni za ratne zlo ince, aii koji su svojim dosadanjim djelovanjem teko ogrijeili o interese i vlastitog, a pogotovu druga dva_narvda u BiH. Ima li garancija da se ti ljudi ne e na i na izbornim stama?

Poslije sloma samoproglaene republike zapadne Bosne koja je vjerovatno bila republika sa najmanjim staom u novijoj historiji, pruena je mogu nost za amnestiju repubiikanaca. Voda te pobune Zi5kret Abdi je maltene nadohvat ruku pravdi. Ho emo 11 skoro zatraiti njegovo izru enje iz Htvatske?
- Mislim da je to ve u injeno, jer je odluka na Parlamentu donesena.

5.10.1995.

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

i zvrni odbor Stranke demokratske akcije na sjednici koja je odrana 20. oktobra u Fojnici razmatrao je vojno-politi ku situaciju u zemlji, tok ostvarivanja Federacije Bosne i Hercegovine i neke kadrovske promjene u stranci. Uvodno izlaganje podnio je presjednik Predsjednitva RBiH i lider SDA Alija Izetbegovi , koji je lanovima Izvrnog odbora u 21 ta ki predloio polazita o kojima treba zauzeti definitivne stavove, na osnovu njih naoj pregovara koj ekipi dati platformu za pregovore. Ta polazita glase: 1.Na je cilj o uvanje suverene i cjelovite Bosne i Hercegovine. Taj cilj se moe posti i vojnim i politi kim putem. Mislimo da smo doli do ta ke kako bi se rat mogao zaustaviti, a ostatak puta do suverene i cjelovite Bosne nastaviti politi kim sredstvima. Predstoje i mirovni pregovori su test koliko je ovakvo o eldvanje opravdano. 2. Cjelovitost Bosne garantiraju zajedni ke institucije i zajedni ke funkcije drave. Te institucije su, pored ostalih, Parlament, Predsjednitvo, Vlada, Ustavni sud i centralna (emisiona) banka, a funkcije: vanjski poslovi, odbrana, zatita ljudskih prava i sloboda, drzavljanstvo, zadta vanjskih granica, komunikacije, moneta, carine i vanjska trgovina, budet i fmansiranje na nivou drave. Srpska strana u init e sve da broj zajedni kih funkcija reducira. Na interes je, naravno, obrnut.

DO CJELOVITE I SUVERENE BOSNE, PREGOVORIMA ILI RATOM!

Pregovarat emo gdje god moemo, a i ratovati ako moramo. Zahvaljuju i naoj vojsci, imamo jaku pregovara ku pozociju. Na je cilj o uvanje suverene i cjelovite Bosne i Hercegovine. Taj cilj se moe posti i vojnim i politi kim putem. Mislimo da smo doli do ta ke kako bi se rat mogao zaustaviti, a ostatak puta do suverene i cjelovite Bosne nastaviti politi kim sredstvima. Predstoje i, mirovni pregovori su test koliko je ovakvo o ekivanje opravdano

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

3. U situaclii kakva jest i s obzirom na vjerovatan paritetni sastav zajedni kih organa, osnovni problem je opasnost blokade i funkcioniranja zajedni kih institucija koritenjem veta. Mi trebamo dravu koja moe funkcionirati i ne smliemo dozvoliti da se ponovi situaclia iz 1991.-1992. kada zbog prakse konsenzusa (veta) nijedna odluka sutinskog zna ,aja nije mogla biti donesena. Mi trebamo (1) cjelovitu Bosnu, ali i (2) dravu koja moe funkcionirati. Izgleda da su ova dva zahlieva protivrje na i pred nama stoji pitanje kako razrijeiti ovaj vor. Neki predlau ve insko odlu ivanje, ali tada postoji realna opasnost od dogovora dvojice pronv tre eg, a taj tre i moe biti i bonja ka strana. Izlaz je moda u ugradivanju jednog mehanizma za deblokadu. Tu bi vjerovatno bio presudan Ustavni sud koji bi u ovom slu aju uldju ivao i nekoliko sudija-stranaca. U svakom slu aju, na in odlu ivanja i mogu nost blokade donoenja odluka ostaje najozbiljnije pitanje Bosne kao cjelovite drave. 4. Vaan korak u reintegraclii Bosne je bonja ko-hrvatska Federacija. Ona, me utim, ne funkcionira. Obrazovanje kantona ne ide ide vrlo sporo. Vlada Federaclie je, u stvari, vlada samo dliela teritorija Federaclie, i to samo onog pod kontrolom Armije RBiH. Na dijelu Bosne pod kontrolom HVO i dalje djeluje vlada tzv. Herceg-Bosne i nema nikakvih znakova da namjerava da se samo ukine. U vezi sa ovim stagnira formiranje federalne - mjeovite policlie i vra anje izbjeglica, a sloboda kretanja je na mnogim mjestima ograni ena. Stoga je potrebno u initi novi napor da se dovri instaliranje Federacije, jer je to na vitalni interes. 5. Mapa Kontakt-grupe vrijedi, ako se ne saglasimo o promjenama. Mi ne emo odstupiti od Gorada i Br kog i to smo ameri kim posrednicima u vi:e mahova stavili na znanje. 6.Kada je rije ' o Sarajevu, imamo vie varijanti, ali sva rjeenja se zasnivaju na konceptu jedinstvenog, nepodijeljenog grada. Ovo je, uz problem zajedni kih funkcija, svakako najvru a ta ka u pregovorima. U vezi sa prethodnom ta kom bilo bi preporu liivo da se odmah pri e reorganizaciji grada Sarajeva, obrazovanjem distrikta Sarajevo, shodno primjenom odredaba koje, prema Ustavu Federaclie, vae za obrazovanje kantona. Pri tome treba biti vrlo obazriv i imati mjeru u stepenu i dinamici prenoenja nadlenosti sa op ina na distrikt. Ustav Federaclie ne zahtijeva imperativno niti automatsko razvla:s' ivanje op ina i doputa u ovom pogledu fleksibilna rjeenja. Prenoenje ovla enja sa op ina na kantone treba biti odmjereno i postepeno. 7.Mirovni sporazum, ako se ita potpie, moe biti proveden samo uz pomo snanih me unarodnih snaga. To ne moe biti UNPROFOR. To mogu biti samo snage NATO-a, eventualno dopunjene vojnicima drugih prijateljskih zemalia. Ukoliko Ruslia ponudi svoje vojnike, njihov broj treba biti izbalansiran sa brojem vojnika iz muslimanskih zemalja 8. Trupe implementadju mira treba da budu rasporedene u vidu garnizona na podru ju itave Bosne i Hercegovine. Za nas nlie prihvatIjivo da budu raspore ene samo na linije razgrani enja. 9. Finansiranje vojnika iz muslimanskih zemalja treba da budu preuzeti Ujedinjene nacije. 10.Me unarodne vojne snage za implementaciju mira ne mogu ometati odbrambene napore Armije Bosne i Hercegovine. pogledu zapadne zemlje ne bi smjele nastaviti praviti greke pristajanjem na nove neprinciplieIne kompromise. Ekonomska pomo - jer je sve strane trebaju - snano je sredstvo kojim se rukovodstva i javnost mogu podsta i da krenu putem potovanja zakona. 14.Demokratski izbori irom Bosne i Hercegovine su velika ansa da se sa vlasti uklone zlo ina ki reimi i nacionalisti ki fanatici. Ta ansa ne smije biti proputena, a to e bin slu aj ako se prethodno ne osiguraju mjeti za istinski demokratske izbore. Za to je potrebno: a) da se osigura neophodni minimum slobode (sloboda aktivnosti politi kih stranaka, sloboda medija, li na i imovinska sigurnost gra ana i sl.), b) povratak ve eg dijela protjeranog stanovnitva u njihova mjesta ivlienja, c) efikasna meclunarodna kontrola izbora i d) da izbori budu ocIrani u vrijeme prisustva me unarodnih vojnih snaga za implementacliu mira. Izbori za Parlament i Predsjednitvo moraju biti direktni. 15.Lica koja su od strane Hakog tribunala osumnji ena za ratne zlo ine ne mogu u estvovati na izborima. 16.Da bi se pospjeio povratak izbjeglica, bilo bi korisno osnovati mjeovite komislie i uspostaviti biroe za prijem i pruanje pomo i izbjeglicama u svim ve im mjestima Republike Bosne i Hercegovine. 17.Treba zatraiti od Srblie i Hrvatske da sve 'ano izjave da nemaju teritorijalnih pretenzija prema RBiH i da ne e podstican separatisn ke i secesionisti ke tendencije u BiH. Prijem ovih zemalja u lanstvo medunarodnih institucija, posebno u Svjetsku banku, MMY, Evropsku unliu, Partnerstvo za mir i dr. treba staviti u ovisnost od njihove politike prema Bosni i to im izri ito staviti do znanja. 18.Pod uvjetom iz prethodne ta ke, bilo bi korisno Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini omogu iti skori jednovremeni prijem u Partnerstvo za mir. Ova injenica bi pozitivno djelovala na odnose izmedu Hrvatske i Bosne i Hercegovine i stabilnost u regionu. 19.U slu aju zaldju enja mira, potrebno je osposobiti Armliu BiH da moe sama braniti Bosnu od eventualne agreslie. Ovo podrazumijeva skidanje embarga na oruje, naoruavanje i trening Armije BiH. 20.Pregovarat emo gdje god moemo, a i ratovati ako moramo. Zahvaljuju i naoj vojsci, imamo jaku pregovara ku pozicliu. Ukoliko na:e opravdane zahlieve ne buclemo mogli osigurati putem pregovora, preostaje nam jedino vojni put. Stoga nliednog trenutka ne smijemo zapustiti odbrambene napore niti bojnu gotovost nae armlie. 21.I na kraju: Nita nlie dogovoreno dok sve nije dogovoreno.

Cjelovitost Bosne garantiraju zajedni ke instituctje i zajednike funkcije drave. Te instituctje su, pored os.talih, Parlament, Predsjednitvo, Vlada, Ustazmi sud i centralna (emisiona) banka, a funkcije: vanjski poslovi, odbrana, zatita ljudskih prava i sloboda, dravljanstvo, zatitct vanjskih granica, komunikacije, moneta, carine i vanjska trgovina, budet i finansiranje na nivou drave.
11. Snage za implementaciju mira mogu ostati na teritoriju BiH godinu dana, a due samo na traenje Predsjednitva. 12.Jedinice vojske Republike Hrvatske mogu ostati na teritoriju Republike Bosne i Hercegovine najdue trideset dana nakon to mirovni ugovor bude potpisan, a du'e samo na traenje PrecIsjednitva Republike Bosne i Hercegovine. 13.Pozdravljamo izraenu spremnost medunarodne zajednice da prui ekonomsku pomo za obnovu zemalja pogo enih ratom na podruju bive Jugoslavije, a posebno za obnovu Bosne i Hercegovine. Me utim, izri ito traimo da ova pomo bude uvjetovana: a) potovanjem teritorijalnog integriteta od strane susjednih zemalia; b) potivanjem ljudskih prava i prava nacionalnih manjina; c) potovanjem prava izbjeglica i prognanih lica da se vrate na svoja ognjita. U ovom

26. 10. 1995.

105

ALIJA: JA IZDATI NE ZNANI

U SVIJETU KAKAV JE DANAS POSTIGLI SMO 11VTUM

Ve ina opozicionara ivi u oblacima, vano im je da pnjedlozi lijepo zyu e, bez obzira to nemaju nikakve veze sa stvarnoku
ospodine Predsjedni e, i Dejtonskim sporazumom naa Republika je potvrdila medunarodni subjektivitet i teritorijand integritet, ona e imati Vladu, Parlament sa dva doma, centralnu banku, jedinstvenu monetu... Ivlislim da je najzna ajnije pitanje kakve e kompetendje imati republika srpska, zadm da li se gasi hrvatska republika HB? Ipak, obi an ovjek ima utisak, pogotovo kad je o republid srpskoj rije , da se radi o ddad, da smo izgubili 49 posto naleg ddavnog teritorija?

- Pitanje ta e dobiti Srbi jeste vano, ali ne slaem se da je i najvanije. Najvanije je ipak da je drava BiH, uprkos svemu, opstala, da na narod ima svoju dravu u koju e se mo i vratiti i u kojoj e mo i ivjeti, da ta drava ima sve vane institucije preko kojih e djelovati i da se sve to provede u ivot. A to se ti e tzv. srpskog entiteta, on je dobio ono to i Federacija, dalde nadlenosti u oblasti privrede, obrazovanja, unutranjih poslova, zdravstva, itd., ali to nije dato u Daytonu, nego su to oni ranije silom uzeli i mnogo vie od toga. Nita u Daytonu nije izgubljeno, to ve nije bilo izgubljeno. Naprotiv, mnogo je ega vra eno: dio teritorija i neke dravne kompetenclje koje ste upravo nabrojali u svom pitanju. Srbi su morali da prihvate i priznaju bosanskohercegova ku cliavu, koju su odbacivali od po etka, i da se odrelum ambicija o nezavisnosti ili otcjepljenju. Mi smo mogli da traimo vie, ali samo na bojnom polju, to jest - produenjem rata. Za pregovara kim stolom moglo se dobiti samo to to je dobijeno, ni centa vie. A rat se morao kona no zaustaviti jer su umiranja i patnje davno prele gmnicu podnoljivog. to se ti e Herceg-Bosne, ona bi sa uspostavom Federacije, to se o ekuje u naredna dva mjeseca, trebala prestati da postoji.

- Oni pokuavaju stvaranjem tenzija pokolebati svijet, posebno ameri ki Kongres. Ne vjerujem da e neto posti i, ali mi smo ve ranije vrlo jasno izjavili, ako iz bilo kojih razloga dogovor ne bude sproveden, mi emo nae potpise staviti van snage. U tom slu aju slijedila bi nova runda mta u kojoj e Srbi doisjeti poraz. Naalost, to bi bilo povezano i sa naim gubicima, to smo da izbjegnemo.

Srpska strana je pri.hvatila sporazum premda postoji medijsko podgrijavanje njenne javnosd, pogotovo onih Srba koji five u okolid Sarajeva. Ima nekih drugih naznaka da e zatezati oko dogovorenog ta e se desid ako iznevjere??

ve i za zajedni ku komandu u daljoj budu nosti, ali moram priznati, to je zasad samo na papiru. Dayton je mogao unekoliko izmijeniti stanje, ali nije mogao potpuno izbrisati realnosti na terenu. Uzalud je osjeku koji je pretrpio saobra ajni udes i polomio se govoriti da bi bilo bolje da nije izgubio nogu i da nema oiljke na licu. A Bosna je pretrpjela straan udes i vano je da je preivjela. Stvari e se postepeno popravljati.

Christophera da mu prenese da se mi ne odri emo Br kog. Pola sahata nakon toga dobili smo pismo kojim se konstatuje da su pregovori zavreni neupsjehom. Zahtijevali su da ja to potpiem i ja sam to u inio. Smatrao sam da je sve gotovo i dao uputstvo naoj delegaciji da se pripremi da sutra rano ujutro napustimo Dayton. Ali, tada je dolo do preokreta. lzgleda da je negdje pred svanu e Miloevi obavijestio Amerikance da prihvata arbritau i tako je put dogovoru bio otvoren. Mi smo, naravno, tada mogli da arbigtrau odbijemo, ali to bi sigurno zna ilo nastavak rata, i to po miljenju Amerikanaca, naom krivicom.

Prema danas objavljenoj dejtonskoj mapi, ona se razlikuje od mape Kontakt grupe. Sada ni pravno nemamo pod kontrolom Srebrenicu i epu, a geografska veza innedu srednje Bome i Erajine nije uspostavljena reladjom Jajce - Mrkonji Grad - Biha . Izostaju i komunikaciona vorita u Doboju, Prijedoru i Bosanskom Novom?
- Sve to kaete je uglavnom ta no, ali to puno ne pomae. Kad ve spominjete pravnu stranu pitanja, nije ta no da pravno vie nemamo Srebrenicu i epu. Pravno imarao, jer je dr'ava opstala ali naalost, stvarno nemamo, ali vjerujemo - privremeno. U komadu sira vi vidite samo rupe. Morate priznati da i nastavak rata, nakon 44 mjeseca stradanja, nije ba neka alternativa. Poto ste nabrojali ta sve nismo dobili, poku:Sajte sada nabrojati ta dobivamo. to se mene ti e, ako upore ujem anse koje prua rat sa onima koje donosi mir, mislim daje prednost mira o igledna.

na elu Koji su bili glavni razIozi pa ste nise delegacije, prolongirali pitanje Brawg i tzv. koridora u Posavini? Da li je hrvatski predtjednik Tudman bio otpisao ovo podru je u dogovoru s Kiloevi em?
- Radi se o dva odvojena pitanja: Posavina i Br ko. Kad je rije o Posavini, Miloevi je tvrdio da o tome jo ranije ima dogovor sa Tu manom i ostao je u tome uporan. Tu man je to demantimo. 0 Br kom se vodila rasprava od po etka pregovora, a posebno intenzivno posljednja tri dana. Pozicije su bile potpuno suprotne. Mi smo grad trafili za Federaciju, Miloevi za Srbe. U jednom trenutku, suo eni sa potpunim krahom pregovora, mi smo ponudili odlaganje i arbitrau. Miloevi je to odbio. U pokuaju da spasi situaciju, Amerikanci su produili pregovore za 24 sahata. Bilo je to u ponedjelja, 20. novembm. Ali dan je protekao bez rezultata. Nave er, poslije deset sati, Amerikanci su nas obavijestili da do pono i trae na kona an stav. Ja sam oko pola dvanaest poslao gosp. a irbegovi a kod gospo.

Da li je bilo predznijih dogovom o vojsci i policiji unutar dva endteta? Kalco e one izgledati?
-Zasada ostaju i postoje e vojske i policije, naalost Razlika je u tome to se vie ne tuku i to se - bar kad je rije o vojskama - snage postepeno balansiraju, to nama odgovara. Postavljene su osno-

U kojem odnosu su ulddanje embarga na uvoz oruja za nau Vladu i ukidanje sankcija loevi u? U prvom razgovoru za dravnu Televinju Vi ste samouvjereno rekli da e naa strana, ukoliko agresori podcopaju sporazwn, na drugi nafin rijeki krizu. Da su amedclw garanclje ukidanja embarga na uvoz ondja vrste i koliko bismo, u sluaju dalde da srpska strana ponist "e sporazum, dugo ekali na to ukidanje?

- Rezoludje o suspenziji sankcija Srbiji i ukidanje embarga na oruje Bosni su povezane i obje su ve donesene. Ako imam razloga da sumnjam u dolazak ameri kih vojnika u Bosnu, jer

106

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

tu teko e sigurno postoje, nemam opravdanog razloga da sumnjam u sprovo enje rezolucije o skidanju embarga na oruje kada je ta odluka ve donesena. Naravno, sve je mogu e, pa i to da srpska strana izigra sporazum, tada smo gdje smo: nema Daytona, ni njegova dva entiteta, borba se nastavlja, sada pod za nas povoljnijim okolnostima. Tada Srbi imaju rat protiv ostatka svijeta. Da smo mirovni sporazum odbili, mi bismo se nah u toj situaicji. Diplomatska bitka u Daytonu se dijelom vodila i oko tog pitanja, to jest oko pitanja krivice za eventualni nastavak rata. Taj dio utakmice smo dobro odigrali.

izvan ovih podru ja, a neki drugi opozidonatri amatraju daje referendum trebalo sprovesti prije Daytona?
- Ve ina opozicionara ivi u oblacima, vano im je da prijedlozi lijepo zyu e, bez obzira to nemaju nikakve veze sa stvarnoku. Kako bi oni to sada proveli referendum na itavoj teritoriji? -Ja sam predlagao jednu vrstu konsultacije gra ana na teritoriju gclje je to mogu e, a to je teritorij pod kontrolom legalnih vlasti. Uijeren sam da bi velika ve ina gra ana podrala Daytonski sporaztun.

reldi ste da se u svijetu kakavje danas bolji mir nije mogao postid za Bosnu vjerovatno se to podrazumijevalo, za bokn ' jaid narod. Spomenuli ste i islamsk svijet Da 11 se otje ao ikalay uticaj islamskog svijeta u Daytonu kakva su Vaa iskustva politi ara sa svijetom kakay je danas?

Jedan dio opozicije reagirao je na Va poziv da gradani koji ive na podru ju pod kontrolom legakih vlasti iza.du na referendum i izjasne se o Daytonu. SDP trai refere,ndum i za gradane

Zamidimo da gradani upske nacionakosd ostanu ftvjed u Hadi ima na Rakav tretman e imad? ta im moe obe ad naa Vlada?
- Najlu-a e: moe im obe ati energi nu zatitu civila i isto tako energi no gonjenje krivaca i ubica.

- Islamski svijet jo uvijek nije dovohno organiziran i snaan Ipak, sama injenica postojanja tog svijeta uticala je u izvjesnoj mjeri na ponaanje Zapada, posebno nekih zapadnih zemalja. A to se ti e svijeta uop e, pa, sve sam rekao u onom kratkom govoru na kraju Daytona. Preporu ujem vam da ga, umjesto odgovora, paijivo pro itate. U svakom slu aju, to je svijet u kojem je mogu e povesti nepravedan rat i nametnuti nepravedan mir.

Gore, u Daytonu, na ceremoniji parafiranja,

27. 11. 1995.

'9661

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

BRZE SE IZGRADITI MOSTOVI PREKO RIJEISA NEGO MOSTOVI U DUSAMA

Vjerujem u trajni mir. Cjelovita Bosna nije stvarnost, nego jo uznjek samo mogu nost. Nisu problem ni tri vlade, ni Predsjednitvo, ali vojske jesu. Vjerujem da e SDA, uz odredene uvjete, pokupiti gotovo sve bonja ke glasove
oslije govoto etverogodinjeg stradanja i patnji, Bosna i Hercegovina se nalazi na pragu mira i ak na historijskoj prekretnici. U ovom trenutku otvorena su mnoga pitanja, po ev od toga ho e li snage mira nadja ati snage rata, pa do toga kojim e smjerom krenuti zemlja tokom 1996. i narednih godina.

muldetniclog drutva. Clfi agresije bio je upravo suprotan - ubijanjem muldemiclog drutva eljelo se izbiti osnovu za ponovnu reintegraciju bosanske drave. Kolike su, po Vama, anse da se obnovi medusobno pcnjerenje i koliko e jo trebad vremena da bi se moglo govorid o muldetni kom dm.tvu na cijelom teritoriju zemlje? Da je to pitanje godina ifi generadja?

most Srba u Sarajevu. Koliko se iz Vakh istupa moe shvatiti, spokojni mogu biti svi oni koji nisu mtni zlo ind. Pretpostaviti je da se to ne odnosi na sve pripadnike srpske vojske poluvojnih formadja. Da se razmiqa i eventualno planira atonestija za one m koje se obi no kae da nisu okrravili ruke?
- To pitanje nije razmatrano iako, o ito, visi u zraku. Ja li no mislim da o tome moe biti govora tek kada se izvri integracija grada. Razumije se da bi se eventualna aninestija i tada mogla odnositi samo na one koji svojim komijama nisu u inili otvoreno nasilje.

KAD JE MOGU A AMNESTIJA?

Iako se da smo minz nakon Daytona i dolaska snaga za implementaciju mirovnog ugovora (IFOR), uzrod rata, medutim, nisu otidonjeni. Kako u ovakvom ambijentu i acom okruenju perspektivu dajnog mira? Da fi je jedna godina angai3ranja 1FOR-a dovorjan rok da mir pusti korijenje?
- Dejtonskim sporazumom neke stvari su kona no rijeene, ali za neke vane stvali su samo stvorene pretpostavke. Tako, npr., cjelovita Bosna nije stvarnost, nego jo uvijek sanio mogu nost. Demokratska Bosna je dijelom stvarnost, dijelom mogu nost. Sli no je sa povratkom izbjeglica. Konstituirano je samo pravo, bar kad rije o dijelu pod srpskom kontrolom. Ho e se te mogu nosti i proklamacije ostvariti, i kojim tempom e njihova realizacija te i, to zavisi od mnogo faktora. Jedan od vanih faktora smo sami, ustvari, naa spremnost i sposobnost da se uhvatimo ukotac sa teko ama koje e se isprije iti. to se ti e mira, vjerujem da e on trajati. Ne vjerujem da e se, nakon svega, usuditi da nas ponovo napadnu, jer kad nisu 1992. godine uspjeli da nas slome, ne vidim kako bi im u budu nosti to moglo po i za rukom. To je, pored ostalog, razlog to vjerujem da e IFOR uspjeti i da e sadanji mir pre i u trajni mir,

PODJELE SU NEIZBJENE
Bosanska va e, sude i po mirovnom ugovoru, predstavfiad neku vrstu hibrida optere enog glomandm aparatima i odvojenirn dastima. Podrazumijeva se da je takva formula c4ena uspostavljenog mira. Ipak, kako e fimkcionirati takav sistem viasti ako emo imati ak tri viade, potom dravno Predsjednitvo, nekoliko policija i armija?
- Nisu problem ni tri vlade, ni Predsjednitvo, ali tri vojske jesu. U toku su napori da se problem, po mogu nosti, reducira sa tri na dvije vojske, ali i za to e trebati mnogo truda, bojim se i koncesija. to se ti e tre e vbjske, rjeenje se sada ne vidi. Nazire se moda u nekim politi kim promjenama u srpskom entitetu, to bi adanju otvoreno neprijateljsku vojsku postepeno pretvaralo u neto neutralniju. I mir, koji po prirodi smanjuje zna aj vojnog faktora, uticat e u pozitivnom pravcu, ali najve i uticaj na rasplet ove uistinu vrlo komplicirane politi ke i vojne situacije koju je rat stvorio u Bosni, imat e uspjeh - neuspjeh - federalnog projekta. Snaan politi ld, drutveni i ekonomski progres u Federaciji doveo bi do uruavanja sadanjeg poretka u srpskom entitetu. to kontrasti budu ve i, ho u re i izraeniji, o itiji, proces uruavanja srpskog je-

- Mislim da e proces potrajati. Neko je rekao da e se brzo izgraditi poruene zgrade i mostovi preko rijeka, nego mostovi u duama ljudi, To je, naalost, tako. Rane su duboke i moda e, uz mnogo truda i dobre volje, zarasti, ali oiljci e ostati, bojim se dugo, ako ne i trajno, Ali, valja nama preko rijeke.

koji ste Vi isticali mnogo putz, pa i u toku potpisivanja Ivfirovnog ugovom - jedinstvena i demokratska Bosna - podrazumijeva opstajanje

Ujedinjenje Samjeva je najvetS test implementacije mirovnog sporazuma. Medunarodna diplomadja i zapadni methji zabrinuti su za sigu-

11 0

ALIJA JA IZDAT1 NE ZNAM

dnonacionalnog i jeclnostrana kog koncepta bit e bri. Priznajem da je stanje u Bosni vrlo sloeno, ali jedina alternativa je bilo produenje rata. Kada je Amerika pokrenula svoju mirovnu inicijativu, ratna opcija je postala krajnje rizi na, pa i opasna. Za vau utjehu: ovo je Bosna. Tu su tri vjere, tri nacije, dvanaest politi kih stranaka, podjele su jo dugo neizbjene, pocljele teritorija vlasti, pa izaberite. Iz ove koe ne moemo. broj stranih vladinih i nevladinih organizacija djeluje u Bosni i plasiraju svoju pomo kako same na u za shodno. Smatraju da je to njihovo pravo jer su to njihove pare. Koliko znam, i va list dobiva pomo od Sorosa, a Soros ne daje ddavi, nego to ini clirektno i vi to smtrate normalnim. Neke muslimanske zernlje traile su od mene da kontroliram, a u nekim slu ajevima i rasporedujem porno koju one daju. Ja to inim i uredno ih obavjetavam o tome. U nekim slu ajevima ek je glasio na moje ime, pa sam ga vra ao sa molbom da glasi na neku od dravnih institucija, s tim da ja zadravam pravo nadzora. Bilo je i zna ajnih iznosa pomo i koje su ile preko drave. to drava bude organziranija, vjerujem da e se donatori sve vie orljentirati na nju. Pretpostavljam da e pomo za obnovu zemlje, o kojoj se ovih dana mnogo govori, najve im dijelom i i preko dravnih kanala, ali e donatori i tacla zadrati pravo kontrole, a vjerovatno i izbora priodteta i projekta. dan list nikada nije zabranjen, niti je neki novinar zakonski gonjen za neto to je 'napisao, ak i kad se radilo o prozirnim neistinama i laima. Ipak, priznat ete da svaku kafansku tu u ne moete proglasiti politi kim incidentorn zato to je jedan od aktera kavge novinar. I novinar ima pravo da za e u kafanu, neto popije, pa i da se potu e, to je njegovo ljudsko pravo i ocl toga ne valja praviti aferu. Mogu a su i iznenadenja,

- Nema nikakvih obaveza koje se isklju ivo odnose na dobrovoljce iz muslimanskih zemalja. Ima jedna odredba koja predvi a odlazak svih stranih trupa i stranih vojnih elemenata iz Bosne u roku od 30 dana od stupanja na snagu Dejtonskog ugovora. Ta se obaveza, dakle, podjednako odnosi na hrvatsku vojsku, mudahide i sve druge strance.

Posrjednji incidenti u srednjoj Basni i traenje NATO-a da dobrovo1jci iz islamsldh zema1ja napuste Basnu fokusirah su i ovaj problem. Kakve su obaveze driave u vezi sa zahijevima zapadnih saveznika kako ovu odluku realizirad?

Ve naredne godke predvideni su izbori. Nako vidite politi ku scenu BiH do izbora dakako nakon izbora?

DONATORI ODRE UJU NADIJENU

Bilo je mnogo prigovora da prikupljauje i troknje donatorskih sredstava nije pod adekvatnom chf.avnom kontrolom. Mok se o ekivad da i donatorska sredstva udu u redovne fmancijske kanale btaiu pod inavnom dravnom kontrolom?
- Drava ima pravo na op u kontrolu svega to se radi u zemlji, ali ona ne moe narediti nekom donatoru kako e upotrijebiti svoju donaciju. Medunarodna zajednica, koja je dala milijarde dolara pomo i Bosni, ta sredstva dala dravi, nego je sama odre ivala njihovu namjenu i usmjerila ih uglavnom preko UNHCR-a. Veliki

Sloboda mas-tudija bila je od prvog dana agresije mecht temeljnim odlikama drutvenosti na podrujima Bosne i Hercegovine pod kontrolom legalni.h vlasti I to je bio jedan od kljti nih razloga to smo podau inozenme javnosti Mnoga medunarodna priznanja i nagrade doMe su stoga, a darje dolaze na adresu demokratske Bosne. Nasuprot tome, ovthe se u posljednje vrijeme delavaju incidenti koji, ml'blae " re eno, ukazuju na smanjen prag tolerance prema javnoj rije i. Fiziad napadi na novinare su najminiji oblik ispoljavanja netrpeljivosti. Kako komentirate tu pojavu?
- Fizi ki napad na novinara zato to je neto napisao je runa i nedopustiva stvar i to treba sprje avati na svalti na in. Ali, vjerujem da ete se Vi sa mnom sloiti da u Bosni sloboda medija postoji i da to niko ozbiljan ne moe osporiti. Nije-

- Do izbom, osim pojave neltih novih partija i koalicija, naravno, ive izbome kampanje, ne o ekujem nita senzacionalno. Nezahvalno je uputati se u izbome prognoze, ali, evo, da pokuam. Prije svega, ,ierujem da e i dalje tzv. nacionalne stranke voditi glavnu rije , ali e u njima do i do izNjesnih promjena. Uz HDZ, dijelom na ra un ove stranke, obrazovat e se i relativno snana hrvatska stranka probosanske mijentacije. SDS u srpskom entitetu e se raspasti na tri dijela: etni ki neto slabije miloevi evce i dosta slabu, ali ne i nevanu, probosansku frakciju. SGV, ako se organizira kao politi ka stranka, okupit e ve inu Srba u Federaciji, ali to ne e biti jaka stranka to se ti e SDA, ukoliko u prvi plan iz stara uvede i neka nova lica, i uz uvjet da o uva jedinstvo, to opet nije sasvim sigurno, vjerujem da e pokupiti gotovo sve bonja ke glasove. Stranke pri alice<, a to su skoro sve sadanje tzv. gra anske stranke, dobit e relativno mali broj glasova, mislim manje nego to imaju u sadanjem parlamentu. Izuzetak bi mogli Kadi evi liberali, koji su kao tendencija jo za vrijeme komunista, neto zna ili. Naravno, mogu a su svakojaka iznena enja. Narodna dua je, nakon svega, vrlo ranjiva i osjetljiva, pa su prognoze ove vrste vrlo nesigurne.

4. 1. 1996.

ALIJA 17111BEGOVIC LICNOST GODINE U SVIJETU

Ugledni madridski dnevnik El Mundo izabrao je predsjednika Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Aliju Izetbegovi a za linost godine u svijetu. El Mundo je, uz El Pais; najtiraniji i najuticajniji list u paniji, a njegov godinji izbor li nosti u svijetu je ve tradicionalan i respektabilan. U obrazloenju ovogodinjeg izbora, El Mundo naglaava da je to ujedno i odavanje po asti bosanskom narodu.

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

Bosni se u 1995. godini dogodilo mnogo toga: nastctvak etni ke agresije, Srebrenica, epa... ali i ofanziva Armije BiH i novi kilometri slobode. Ipak, ono to je najvanije: sa Daytonom je stigao MIR
ospodine Predjedni e, iza nas je jo jedna godina i njen kraj se poklapa sa zavrietkom mta i po etkom mim. Jeste li zadovoljni?
to se ti e savjetovanja, kada je rlie o vojnim pitanjima, bio je to uglavnom jedan oNjek - general Deli . 0 politi kim pitanjima, volio sam sazivati itave dmove i da nadugo nevezano razgovaram, ne bi iscliedio neku novu ideju. Mislim da ste i vi prisustvovali jednom takvom skupu. U asam to nazvao besplatnim savjetima. - Svo nastojanje Karadi evih Srba, u zemlii i vani, ide na to da dobiju odlaganje. Mi emo se tome suprotstaviti. jedno je sigurno: dogovor iz Daytona bit e realiziran i ne vidim zemaljske sile koja to moe sprije iti.

1993. JE BILA NASA NAJTEZA GODINA G

Osje ate da ste u potpunosd preuzeli komunistiad obrazac politizadje Armije i policije? IVEmistar polidje ka.o i skoro svi generali su ne samo aanovi nego i istaknuti funkdoneri Vae stranke.
- Ima iz\jesne politizaclie, ali nema komunisti kog obrasca. Razlika je sutinska: ova politizaclia je spontana, a komunisti ka je bila neumetnuta. Ja nisam traio da vojnici uzvikuju tekbin< niti da se generali upisuju u SDA. Vi to, moda, ne ete vjerovati, ali to ne mlienja na stvari. te malo Bosnom, pa provjerite. Za Vas kao novinara, bilo bi vano da znate istinu, bez obzira da Vam se ona svi ala.

- Pa, otprilike kao i ve ina naih gra ana: najvie sam bio zadovoljan prvi dan mira, a onda je to oduevljenje po elo opadati jer ratne nevolie zamjenjuju nove. Ljudi e relativno brzo zaboraviti granate, kao da ih nikada nije bilo, jer e se suo iti sa novim problemima koje mir donosi: posao, pla e, stanovi, razli ite nepravde. Ipak, zadovoljan sam to se vie ne gine.

Postoji pritisak predsjeclnika Tudmana na odustajanje od gonjenja hrvatddh mtnih zlo inaca?
- ujem da se Tu man ljuti, ali ne ujem da priti e. Uostalom, gonjene ratnih zlo inaca je stvar Hakog tribunala.

Koja Vam je ntea rataa godina i kako biste opisali Va osobni doivlj ostalih ramih godina?
- Bez dvounalienja, to je bila 1993. godina. Nali smo se potpuno opkoljeni, prakti ki u klijetima dva crna ovinizma. Opstali smo mimo svake vojne logike, valida zato to i nismo imali izbora nego da nastavimo borbu, bez obzira to se realan izlaz vie nlie vidio.

- Halilovi je imao poziciju broj dva u Armiji. On nije bio zadovolian s tim i sam se povuka. Ja i dalje mislim da Deli , i kao vojnik i kao li nost, ima prednost pred Halilovi em. A rat je, hvala Bogu, izbacio na povrinu i nemali broj veoma sposobnih i hrabrih komandanata.

da velikom broju boraca patriota, pa ako ho ete i Sanda " klijama, dugujete objaInjenje du aja tretmana generala Halilovi a?

Bili ste u prilici da donosite dalekosein ' e, delikatne odluke. Koje su bile ntele i u kojim prilikama ste grijeili?
- Za mene li no, najtea odluka je bila pristanak na direktne razgovore sa Karadi em. Bilo je to krajem 1992., uo i pregovora koji e rezultirati Vance-Owenovim planom. Zahtjev je u ime Evrope, mislim i Amerike, prenio lord Owen. A to se ti e greaka, bilo ih je vjerovatno mnogo, ali ja nisam imao vremena da o njima razmiliam i da sa inim spisak. Ako ja ne stignem, to e u initi drugi.

to se ti e nepodiana u diplomadji, tu ste prevadia komuniste. Ako mislite da se varam, predlaem Vam da od MIP-a zahtijevate javno otjavIjivanje spiskova zaposlenih u diplomatskokonzularnim predgavnitvima. Ba me zanima Va komentar.

ma?

Ho ete 11 se kandidirati na slijede im

- To e zavisiti od razvoja situaclie u Bosni i Hercegovini.

ini se da ut Vaa vali ocjena da rado duate tuda miIljenja, a da odluke donosite sami. Ipak, molete li re i sa Idme ste se vo4eli najradije savjetovati kada su u pitanju vojne teme, a s kime kada ste pretresli politi ke?
-

Mislim da svako manje-vie voli sam donositi odluke, ali svako ne voli uti tu e milienje. A

Kada e biti realidran Dejtonski dogovor u dijelu koji ae odnosi na Sarajevo?

- Umjesto komentara, evo nekoliko brojeva: u naim diplomatsko-konzularnim predstavnitvima koncem decembra 1995. godine bilo je uposleno 377 osoba i to 236 u stalnom radnom odnosu i 141 u privremenom. Od ovog broja, 18 njih, pet odsto, nalaze se u rodbinskim vezama sa nekim ko ima neku dravnu strana ku funkciju u BiH. To su podaci MIP-a. Malo mnogo, procijenite sami. Niste me pitali, ali za Vau informaciju: niko od mojih ni bliih ni daljih ro aka ne nalazi se na bilo kakvom poslu u inozemstvu.

Ako se podulimo ocjenom Vaeg ministra Kari a o pastojanju frakcija unutar Stranke, ini se da Vdu blagonaklonost uiva ona iji su predvodiod Biak k, Omenoffi ka, Gani , Alispahi ... Jesu Vam oni od drugih? Svi su mi bliski koji iskreno rade za Bosnu i
-

Haris SilajdI Vam protle gocline nije esdtao Bajram, nid se odazva.o Valem pozivu na bajramski prijem. Je 11 se neto promijenilo od tada u Valim odnosima biste mirno spavali kada biste Mah da je on Va nadjednik?
- Loe ste obavijeteni, jer mi smo razmlienibajramske estitke. A ko e biti moj nasliednik, najvjerovatnije ne u ja odrediti. To e biti liudi i doga aji.

bonja ki narod.

januar 1996.

112

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

ONO U PODGORELICI KOD FOJNICE BILA JE NAA KRUPNA GREKA

Situacija je takva da greaka ne smije biti, jer izmedu naih greaka i njihovih zlo ina svijet stavlja znak jednakosti. To je alosno, ali svijet je takav kakav jest, mi ga ne moemo izmijeniti
Trebali ste i i u Sloveniju na kontrolu i opordvak. Kada ete i i i koliko ete ostati?
- Ne u i i u Sloveniju. Zahvalio sam se predsjedniku Ku anu na zaista velikodunom i ljuba-

o nimo s nezaobilaznim pitanjem u ovoj siUuaciji Saho ste i kako se osje ate?
Dobro sam i dobro se osje am, hvala Bogu.

znom pozivu. Imam puno povjerenje u nae ljekare. Oni su poloili ispit na mnogo teim slu ajevima, a osje am da u se ovdje u Bosni prije oporaviti. Mislim da nije ba poteno hvaliti nae ljekare, govoriti da su oni heroji u bijelom, a onda kada bude gusto pobje i u Sloveniju. Uostalom, kada se radi o ivotu i smrti ja sam fatalist. Svakako, valja se uvati, ali ne valja, kako bih rekao, nogama i rukama bjeati od smrti. Ne vrijedi. I ja i ti

Odmah nakon Vaeg adlaska u bolnicu mediji su iznosili razliate uzroke koji su doprinijeli Vaeoj bolesti. Tako se spommje rimsld sporazum, poejeta ehidskom meratju, Silajdi ev odlazak, premorenost, brige... ta Vi li no mistite ha Vas je odvelo u bolaicu, a Ia mislite o ovim navmarsldm nagaclan,pma?

imamo svoj su eni dan. Pobje i se ne moe. A, evo, u zraku se osje a neki dah slobode i prolje a, to mi ba ovdje u Bosni prija, vra a mi snagu.

ALIJA: JA IZDATI NE ZNAM

- Pravo da Vam kaem, ne znam, valjda sve to pomalo i jo poneto to niste nabrojali. Ipak mislim da sam se bio premorio i da je to glavni uzrok. Posliednji slobodan dan imao sam u aug-ustu 1991., nikada nakon toga, sve do ove bolnice. Ako nita, sada sam se odmorio.

Izgleda da je odlazak u Rim zbilja bio dogadaj s negativnim predmakom. se da je to bio ve i dogadaj nego to se jo uvijelt male sagledati? Na koncu, bio je imen2(12n, zar ne? Naa javnost je, dozvolit ete mi ovu konstatadju, bila okirana, pogotovo onaj dio hercegovaclih Banjaka. ta se, u stvari, desilo u Rimu? Pred kakvu ste soludju bill dovedeni? Koje su bile dileme? Ralto su se ponaali akteri u Rimu? Moete Rim iroko objasnid pred naom javno&?
- Ne bih se mogao sasvim sloiti sa Vama kad je rije o zna aju rimskog sastanka. Nita posebno vano nismo na ovoj konferenclii ni dobili ni izgubili. Koschnickov plan Hrvati su odbili, a Evropa se, po svome obi aju, izmalda. Iznenaduje Vas to i je to neto novo? Zar nam u najteim danima genocida Evropljani Risu govorili: dogovorite se, nema vam druge. S kime smo trebali da se dogovorimo - sa ubicama?! Zato ne razumliem zato bi neko sada bio oldran razo aran. Sve je to ve vi eno i doivljeno. Koschnickov plan i njegov ve i centralni distrikt je bio tek projekat, nije to neto to smo imali pa u Rimu izgubili. Osnovno to javnost treba da zna da bi razumjela Rim jest da je Evropska unija ve bila napustila Koschnickov plan kad smo mi stigli u Rim. Oni su ve uveliko zasjedali i traili tzv. obostrano prihvatIjivo rjeenje. Njema ki predstavnik u Evropskoj uniji je naem ekspertu dr. Kasimu Begi u vrlo jasno rekao: Alco se danas ne dogovorite, Evropska unija e se u roku od tri dana povu i iz Mostara. Ja sam u toj situaciji imao samo jedan cilj: obavezu hrvatske strane da prihvati slobodu kretanja i rasporedivanje mjeovite policlie u gradu. Znao sam da se to ne e u cijelosti realizirati, ali vano je da se produpritisak svijeta u tom pravcu i da taj pritisak ne popusti. Mislim da mi je nedavni sastanak u enevi dao za pravo. A to se ti e atmosfere na rimskom sastanku, ona je uistinu bila paldena jer su istovremeno itavu prethodnu no i naredni dan u tri prostorije tekla tri sastanka i stalno se proizvodili sve novi i novi papiri, koji su odbacivani, mijenjani, dopunjavani, pa ponovo odbacivani. Naoj novinarki, koju sam vidio da pie raport iz eneve, bila je to nedjelia nave er, rekao sam da izvjetaj po ne rije ima: Ovdje je ludnica. Sre om, nlie me posluala, napisala je neto sli no.

lo forsiranje entiteta a ne drave Bosne i Hercegovine kao multinacionalne drave, zatim da su se, pogotovo Evrophani, skrili oko koncepta nacionalnih drava u Evo, ju er gosp. Zubak tyrdi u Slobodnoj Dalmaciji da je BiH mogu a samo kao federalno-konfederalna tvorevina. Izgleda da se novi gusti oblaci viju nad bonjaaim narodom ukoliko rdetska zajednica krene u bilo koju od ovih avantura. U nedaynom intervju ste izjavili da niste sigumi da je naa javnost gjesna ozbibnosti situacije. Jeste imali u vidu iste stvar?
- Mislim da je to pravo pitanje, a ne teme iz Rima. Sile dezintegracije Bosne, i unutranje i vanjske, jesu u ofanzivi. Najvie me zabrinjava injenica da se i nakon Daytona nastavlia etni ko i enje. A najvanija, za Bosnu daleko najvanija odredba Dejtonskog ugovora je bila ona koja je predvi ala postepenu etni ku reintegraciju. Povratak raselienog stanovnitva se ne ostvaruje i za sada se ne vidi na ina kako da se tu stvari pokrenu u pozitivnom smjeru. To je najve i problem i najve a prijetrlia nad Bosnom. U toku su i pokuaji da se svijet ubijedi da su svi jednako krivi, da ni legalna bosanska vlast nije imuna od uskogrudosti i nacionalizma i da Bosna nlie mog-u a. Neke nae greke a njih ima - koriste se u ovoj otrovnoj propagandi. Me utim, situacija je takva da greaka ne smije biti, jer izme u naih greaka i njihovih zlo ina svijet stavlja znak jednakosti. To je alosno, ali svijet je talcav kakay jest, mi ga ne moemo izmijeniti. Ono to moemo jest mati injenice, bez obzira da nam se one svidaju ne, unlied ih u ra un, a onda pokuati da taj ra un izvedemo to je mogu e ta nlie. I naa propagandaje dobrim dijelom pogrena. Mediji se utrkuju da pokau nepravde i zlo ine koji su Bonjacima u inili Srbi i Hrvati. Naravno, zlo ine ne treba preu ivati i zatakavati, ali ima ita dobrog i ljudskog izme u ova tri naroda? Dogodi se jedan gest panje izme u ljudi razli itih vjera i nacija u ovoj naoj Bosni? Ne vjerujem da toga nema, ali to se, iz meni potpuno neshvadjivih razloga, stalno preu uje. A to je upravo ono to u ovoj situadji treba isticati. Jer dokazivati samo nevolju izme u tri naroda u Bosni nije nita drugo nego dokazivati da Bosna nije mogu a, a taj posao dobro odra uju Krajinik i Boban. Nae je valjda da dokazujemo obrnuto. Na:s'e je da nalazimo pozitivne primjere i da ih isti emo. Naravno, ne trebamo ih izmiliad. Vi pitate da se to svijet sloio oko koncepta nacionalnih drava u Bosni i Hercegovini. Nlie problem da se svijet sloio. Problem je to smo se mi izgleda sloili se bar tako ponaamo. Evo, pogledajte, naprimjer, neke lanke u naoj tampi, pa i u vaem listu. Njihovo itanje Vas ne e u yrstiti u ubje enju da je Bosna kao multinacionalna chava mogu a. Sasvim obrnuto.

dnog-dvojicu Iranaca kod Fojnice, Amerikanci su po eli da diktiraju utjete i kadrove koji za.diru u suverenitet drave. Vie se ak ne krije da se f,eli tauiti viast Alije Izetbegovi a. Kao glavni razlog mogla bi biti navodna krivica zbog veze sa isiamslam svijetom, ta nije sa Iranom u toku agresije, kada niko drugi nije elio dati jednog metka bk Armiji. Rako komentirate ove potez,e?
- Pa, evo, i ovo Vae pitanje. Prije svega, ono u Podgorelici kod Fojnice bila je naa krupna greka i povreda onoga to smo potpisali. Neko je morao povu i konsekvence, u demokraclii su to uvijek elni ljudi. A sada da Vas upitam: ho ete ho emo mi svi biti sretniji ako potvrdim skrivenu pretpostavku u Vaem pitanju da nam je Amerika neprijatelj?

- Pa dobro, ali Vas pitam ho e Bosna biti sig-urnija ako utyrdimo da su nam Amerika, i uz nju jo desetak vanih zemalja u svijetu, sve sami neprijatelji. Kad to utvrdimo, ta emo s tom injenicom? ta da radimo sa tom istinom. Mislim da nam Amerika nije neprijateli, a moemo to od nje napraviti. Amerika e nam biti prijatelj ako se mjeri da je opstanak Bosne kao cjelovite drave i u njenom interesu. Pa kad je to tako, djelujmo u tom pravcu jer mi moramo imati Ameriku na naoj strani. U situaclii kakva jest to je pitanje opstanka Bosne i naeg naroda. To je jedina realna politika, kra e to je politika, jer nerealna politika nlie polidka nego glupost. Iran se u toku rata pokazao kao islu-eni prijateli, ali Iran je daleko a neprijatelii su blizu, vrlo blizu, moemo se kamenom dobadti. Kad je rije o saveznicima, moj potpun odgovor glasi: moramo imati Ameriku i islamski svijet na naoj strani koliko god je to mogu e, i ostatak svijeta. To je mogu e i to treba da bude naa politika.

Nisam rekao da nam je Ametilta neprijatelj, ve da ne razumhem neke poteze IFORA i neke najave iz Vis'ingtona u pogledu BiH i njezine legaine

Primijetio bih da ni Amerika nije blizu, da je i ona daleko, i postavio bih Vam jo jedno, posljednje pitanje: imate saznanja da Evropska unija doista podrava projekat Federacije Basne i Hercegovine je prevrnula urak poslije Rima?

Prededni e, s Vaom bole u bosanskohercegovaara cliava i bonjaari narod dovedeni su u neslu ene, ma kako o elivane kunje. Prvo, da su zemlje potpisnice Dejtonskog sporazuma na cjedilu ostavile jedinstvenu drfavu Bosnu i Hercegovinu? Imamo utisak da je nakon Daytona po e-

afirmiramo

da se mi trudimo da u svim prilikama B0911U, ali nakon to su pronali je-

- Niste u pravu. Amerika je odavno u Evropi i veoma je blizu, zar to ne primje ujete? A to se ti e Evropske unije, mislim da i dalje podrava projekat Federacije. To je jedan od razloga to je na kompromis u Rimu. Ina e bi odglumila principlielnost i prepustila da stvari idu svojim tokom, a zna se ta to zna i, jer vrijeme ne radi za Federaciju nego protiv nje. Kad je rije o Evropi, injesne neprijatne sumnje izaziva ponaanje Francuske i neke izjave koje sam upravo uo. Rano je da ih komendram jer su sasvim svjee i ne znam kontekst. A za loe vijesti nikad nlie kasno. Nema razloga da ih pourujemo, one znaju same pokucati na vrata.

24. 5. 1996.

114

LJILJANOVA IZDANJA

LO*IJA
Alija Isakovi ANTOLOGIJA ZLA cijena 30 DEM

.1-

kCG E. SION N

0 N II 0 ti N

CENOCIDU At.AINti OSNIA

r
S

Z LA 11N1 ,
ETVERA
Hadem Hajdarevi ETVERA U A cijena 20 DEM Fikret Muslimovi ODBRANA REPUBLIKE cijena 20 DEM Selim Arnaut ZATO NE ZNAM OPISATI GRAD cijena 20 DEM DkSmail AGRESIJA NA B1H I GENOCID NAD ONJAC1MA 1991-1993 cijena 30 DEM

ZNAMENJA 1J ALLAHOVIM SIVOREN 11,/,

Saklb Dalabi OD SPAHE DO ALIJE cijena 25 DEM

Abu Hamici Mullamed Al - Gazali

Ali Bulac

ZNAMENJA U ALLAHOVIM
STVORENJIMA
cijena 25 DEM

ISLAM I DEMOKRACIJA TEOKRACIJA TOTALITARFLAM

cijena 15 DEM

Dr.Mubsin Rizvi PANORAMA BONJA KE KNJIEVNO S TI cijena 35 DEM

Sejo Omeragi SATANSKI SINOVI cijena 25 DEM

341E,1E

JI
KAINRIP11,11,\LV

NAP,ISANA: NEW,A11)!, imfas:nioxi 1110S.V

BOSANSKI MUSLIMANI U ANDRI EVU SVUETU
R17VI

NE1)*10, RI:t1t14111t'

Abdelwehab Bouhdiba VRT MILOVANJA cijena 30 DEM

Martin Lings/ Ebu Bekr Siraduddin MUHAMMED cijena 30 DEM

Dr. Muhsin Rizvie BOSANSKI MUSLIMANI U ANDRI EVU SVBETU cijena 40 DEM

Mustafa Spahk: DA MI SMO MUSLIMANI cijena 20 DEM

Nedad Ibrifinovi(
KNJIGA ADEMA KAHRIMANA NAPISANA NEDADOM IBRIIMOVI EM BOSANCEM

cijena

20

DEM

Ar1

ZATO

su

USLIMAN pstait:

HASAN INS ICVIC

ABDI IEV PUT

11.21," //14 111111

Emir ekib Arslan ZATO SU MUSLIMANI ZAOSTALI, A DRUGI NAPREDOVALI cijena 20 DEM

Hasan Bia evi ABDI EV PUT U IZDAJU cijena 20 DEM

Zilhad Klju anin PjESME NEVINOSTI cijena 20 DEM

Demaludin Lati MOJ UMMETE cijena 20 DEM

Muhamed ero SEVDAH BONJAKA cijena 40 DEM

Knjige moete poru iti: BOSNA I HERCEGOVINA: Redakcija Ljiljana, tel. **387(71)44 29 93, fax 44 29 94 NJEMA KA: Ljiljanovo predstavnitvo, telifax ** 49 (06131) 604 890