Você está na página 1de 9

ESTETIKA:

= filozofija umjet. i lijepog = umjet. je eminentno podruje lijepog = identitet besvjesnog sa svjesnim, oitovanje sklada nunosti i slobode = ljepota je ono beskonano prikazano kao konano

PLATON:
:3 bitna estetska problema: 1.odnos ideje ljepote<->lijepi predmeti (metafizika lijepog-konkretno lijepo) 2. odnos umj. prema mimezisu - problem mjesta i spoznajne vrijednosti umj. 3. problem tendencije u mj. m (odgojni zadatak i vrijednost umj.) : smatra da se ne bi moglo ustvrditi to je lijepo, ako ne bi postojala neka mjera, opi uzor, apsolutna vrijednost koja lijpe stvari ini lijepima :ideja ljepote; ona ne moe biti nita osjetilno, ona je 1 od 3 najvie ideje(dobro, lijepo, istinito) : samo onaj koji poznaje ideju ljepote moe utvrditi stupanj ljepote u pojedinanim predmetima : samo se pojmom moe shvatiti bit neke stvari : lijepo se od dobrog i istinitog razlikuje samo nainom spoznaje, ne i svojim bivstvom : ideja preegzsistencije- u procesu spoznavanja mi se zapravo sjecamo : povezivanje erosa sa idejama- ideje u svijetu pojava- samo eros omoguuje vezu idealnog i realnog : realni svijet je oponaanje svijta ideja- znai on je svijt sjene, a umj. time sjena sjene : filozofi pripadnici 1.sfere, zanatlije 2., pjesnici i slikari tek na 3. mjestu- oni su samo imitatori materijalnog svijeta : umjetnici uzburkavaju one strasti kojih bi se svaki ovjek trebao kloniti u ivotu : trebaju se proizvoditi samo didaktiki vrijedna djela koja mogu koristiti dravi : afekti, strasti mogu biti zamijenjeni samo istom spoznajom ideje kao jedinom pravom spoznajom

ARISTOTEL:
: Platonu suprostavljen pravac u estetici, aposteriorna, ali normativna estetika koja svoje zakljuke nalazi u prouavanju konkretne prirode grke umjetnosti : 3 problema: 1. pojam ljepote 2. pojam slinosti 3. problem prirode i svrhe umjet. : ideja nije ni prije ni poslije stvari, ve u njoj samoj- spoznaja nije samo umna/spoznajna, ve osjetilno-umna! : lijepo= direktno oponaanjeideja, pa ipak ljepota nije nikakva ideja, ve je postojei kvalitet : ljepota i dobro se razlikuju time to se dobro pojavljuje samo u djelovanju, a lijpo takoer i u nepokretnom stanju : bit ljepote se konstituira u onom promatranom i od njega ovisi, a ne prvenstveno od kvaliteta promatraa : umj. dovrava ono to je priroda zapoela : umj. i priroda su 2je glavne pokretake sile u svijetu : oponaati prirodu- imitirajui idealizirati i oplemenjivati svijet : u svojoj uvenoj Poetici visoko cijeni istinsko umjetniko stvaralatvo svog vremena : ''O PJESNIKOM UMIJEU'': : 3 jedinstva tragedije: jedinstvo radnje, vremena i mjesta : tragedija je oponaanje, bavi se univerzalnim emocijama; mora imati svoju kulminaciju i svoj kraj : vano je upoznati osjeaje- koristi tragedija- oplemenjuje gledaoca, ini ih sretnijima; katarza= oplemenjivanje!! : bit traginog, uivanje u traginom( umj. realitet je neto dr. od stvarnog, zbiljskog; ono u prirodi lijepo moe biti u umjet. runo i obratno!!) : mata= mogunost slikovitog prikazivanja poimou reprodukcije i inovacije

HEGEL:
: njegova estetika je istovremeno fil umjet., teorija pojedinih umjet. formi i pov. umjet.. Predmet te estetike je ono umjet. lijepo, jer samo ono moe biti jedinstvo ideje i njezina pojavljhivanja kao 1 od formi apsolutnog duha : umj je oblik apsolutnog duha, neophodan u procesu samopoimanja duha, njegovo osjetilno oitovanje : apsolutni duh( objekt+subjekt) obuhvaa umjet., religiju i filoz. :SIMBOLINA FORMA(sama ideja) KLASINA FORMA (ideja u savrenom skladu s formom; ostvaruje uzorni smisao umjet.)-umjet. najostvarivija u klasinoj formi ROMANTIKA FORMA( predstavlja put ka vioj duhovnosti) UMJETNOST->RELIGIJA->FILOZOFIJA=>APSOLUTNI DUH : predmet fil prouavanja je lijepa, slobodna umjet., a ne proizvodi se za razbibrigu i liu pouku : umjetnou se mijenja vanjski svijet i daje mu se lik vlastite unutranjosti : umjetniko djelo je osjetilna danost osloboena iste materijalnosti: ideja umjet. lijepog kao ideala : ovjek ima primitivnu potrebu za ukraavcanjem : umjetnost proizlazi iz apsolutne ideje, njezina je svrhaosjetilno prikazivanje apsoluta : sadraj umjet. je u tom smislu ideja, anjezina forma osjetilno slikovno oblikovanje : sadraj mora biti konkretan; apstraktnost ne moe napredovati do poosobljavanja : umjet.lijepo uvijek na viem rangu od onog prirodno lijepog, jer umjet. ljepota je ona roena iz duha i preporoena ljepota : umjetnost je prolost- umjet. djela se troe u procesu ivljenja : racionalistika estetika . genijalnost umjet. u sebi skriva prirodni i priroeni element, ali taj element nije dovoljan sam po sebi- samo zreo, iskusan i obrazovan umjet. moe stvoriti istinski velika umjet. djela : 1. ideja umjet. lijepog 2. razvoj ideala u posebne oblike umjet. lijepog 3. sustav pojedinih umj. : odlike umjet. lijepog= beskonanost, konkretnost, sloboda : prirodno lijepo tek apstraktna forma, nesavreno lijepo

KANT : KRITIKA MOI SUENJA:


sveukupne moi due mo spoznavanja osjeaj ugode i neugode mo udnje spoznajna mo razum mo suenja um principi a priori zakonitost svrhovitost krajnja svrha primjena na prirodu umjetnost sloboda

: um a priori krajnja svrha za slobodu i ono nadosjetilno u subjektu; razum a priori zakonodavan za prirodu- izmeu ''velika provalija'' : carstvo prirode i nunosti kree se prema slobodi, a carstvo slobode prema prirodi- svrhovita kretanja, iako suprotna, ona su paralelna : prirodni i moralni su paralelni, a umjetnost je simbol tog paralelizma(pribliavanje osjetilnog nadosjetilnom) : svrnost: posredniki pojam izmeu prirodnih pojmova i pojm a slobode : svaka predodba slobode iezava upravo onda kada se o predmetima sudi na osnovi samih predmeta : ugoda se ne moe povezati ni sa kakvim pojmom, jer se a priori ne moe odrediti koji e predmet biti primjeren ukusu, a koji ne; ugoda se mora iskuati : genijejalnost priroena, drutvana predispozicija : lijepe umjet. su za njega umjet. genija : 4 osnovne karak. genija: orginalnost, smislenost, neobrazloivost, ?? : genijalnost nije mogue nauiti; ona je podruje umjet. ne znanosti . ukus je neophodno potreban za prosuivanje lijepih predmeta, dok je za samo njihovo proizvoenje potrebna genijalnost : prirodna stvar je lijepa cstvar, a umjet. ljepota je lijepa predodba neke stvari : ukus pri prosuivanju ljepote prirode je drukiji kod onog pri umjet. lijepom : meutim ono to je primjereno dobrom ukusu nije samim time djelo lijepe umjet.; da ono dobrog ukusa bude lijepo treba imati i ''duh'' pri emu je vana i mata : genijalnost je prije svega talent za umjet., ne za znanost : ona pretpostavlja odreen odnos razuma i imaginacije : umjetnik ne stvara prema opim pravilima, on ih sam proizvodi u nehotinim rodu : isti sud ukusa je mo prosuivanja nekog predmeta svianja bez ikakva intersea : lijepo, predmet takva svianja, svia se openito, ali bez pojma : osjeaj ugode i neugode 1 je od sveukupnih moi due, a mo suenja spoznajna mo koja joj pripada->osim spoznaje i udnje ljudi osjeaju i osjeaje ugode ili neugode, sude o tome koliko ih se neto doima . ljepote kao simbol udorednosti, lijepe stvari kao potvrda da ovjek ima svije mjesto u svijetu u pov. recepcije

. ukus je umijee prosuivanja nekog pojma ili nekog naina predoavanja osjeajem ugode ili neugode, bez interesa : kada sudimo o ljepoti donosimo sud ukusa, a taj nije logiki, ve estetiki, temelj odreenja je subjektivan : lijepo je onoi to se svia openito, a bez pojma . relacija svrhe- ono to se pokazuje ugodnim za subjekt je oito svrhovito : aspekt modaliteta- kad mi je dan lijep predmet, njegova prisutnost oito budi raspoloenje : forma nae osjetilnosti su vrijeme i prostor : Kantu je do lijepog koji potvruje da je ovjeku mjesto u svijetu; oponmaanje prirodno lijepog je stoga prevara : umjetnost se razlikuje od prirode to je rezultat ljudske aktivnosti odreeno

NIETZSCHE: ROENJE TRAGEDIJE:


: znanost promatra u optici umjet., a umjet. u optici ivota . svijet i umj. su jedino opravdani kao estetiki fenomeni : pokuao oslobodit umjetnost metafizike nadreujui je istini, vezujui je uz afirmaciju ivota, stvarajui artistiku metafiziku : umjet.= jedinstvo dionizijskog i apolonskog= najpotpunije prihvaanje ivota i najviue oitovanje ovjeka : samo zahvaljujui umjet. mogue je podnijet egzistenciju, istinu i prevladati pesimizam : tragedija nastala iz traginog kora, iz dionizijske opijenosti muzikom, a spoznajni racionalni element je unitio izvornu snagu : spoznaja naime usmruje djelatnost, stoga nas umjetnost spaava, jer bismo inae propali zbog istine : antiteza teoretskg i umjet. ovjeka- popularniji i nii vid ope ljudske sposobnosti saznanja ili je umjet. istina drukija od teoretske?? : ''radost traginog'' paradox= vidimo da ukinuem individualne volje nije postao ivot : muzika je prava ideja djela, a drama samo odsjaj te ideje : tragedija i racionalno- antiteza izmeu umjet. i etike : 1. zahtjev i smisao traginog- nai svojstven uitak tragedije u isto estetskoj sferi nasuprot bilo kakvom prelaenju na podruje suosjeajnosti i straha : bitno pitanje po njemu-upravo to dinamino prava je igra umjetnosti : preko straha i saaljenja sam ovjek postaje vjena radost postojanja

SCHELLING: FILOZOFIJA UMJETNOSTI:


: fil. umjet. Zavrni kamen cijelog svoda filozofije

: fil. umjet. kao fil. konstituira univerzum u liku umjet. : ljepota= primjerenost izraza : umjetnost nastoji vezati uz zamisao neuvjetovanosti i slobode : umjet. vjena i nuna, nema pojavljivanja sluajnosti, vlada apsolutna nunost : estetiki apsolutizam : zahtjev kojim se trai od umjet. osjetilni uitak '' pravi karakter barbarstva'' : umjetnik posjeduje neke moi koje ga dijele od svih drugih ljudi, prisiljavajui ga da izrekne ili prikae stvari koje on sam ne prozire potpuno i iji je smiso beskonaan : umjetniko djelo je udesno proturjeje svjesnog i nesvjesnog umjet. rada : plotinovske teze o apsolutnom kao izvou 1 jedinstvene umj. : umjet. posjeduje sintetiku mo bez presedana- sintetizira svjesno i nesvjesno, realno i idealno, ope i posebno, beskonano i konano : istina i ljepota su samo 2 razliita aspekta promatranja 1oluta : istina koja nije ljepota, ne moew biti apsolutna istina(i obratno) : istina odgovara nunosti, dobrota slobodi- ljepota je njighova indiferencija-<umjet. je apsolutna sinteza slobode i nunosti : 3 stupnja samsvijesnog ovjekovog duha: spoznaja+osjetila+njihovo poistovjeivanje(=umjetnost) : umjetnost najvii oran fil. , pa je filoz. umjet. najvei domet : umjet. proizvod 2ju razliitih djelatnosti- one svjesne i one nesvjesne, gdje genijalnost nije posve ni jedna n i 2. djelatnost, ve je na odreen nain iznad obiju : suprostavlja se teorijama o mjetnosti kao imitiranju tzv. lijepe prirode : za razliku od Kanta, Shelling ne daje pravo na genijalnost samo umjetnicima, ve i znanstvenicima

MARTIN HEIDEGGER: O BITI UMJETNOSTI:


: umjetniko djelo postaje predmetom doivljavanja i u skladu s tim umjetnost vai kao izraz umjetnikog ivota : estetika se bavi ovjekovim doivljajem umjet.djela putem kojeg se spoznaje njezina bit : u djelo sklopljeno sijanje(pojavljivanje); ljepota je nain obitavanja istine . kritika metafizike- optuba samodostatne racionalnosti, napuhavanje subjekta do uma : zaborav bitka- iskustvo bitnog odreenja ovjekova bitka : samo umjetnost uspijeva razbiti utnju bitka i dati nam smisao naega postojanja na ovoj zemlji : to je djelo moemo iskusiti samo iz biti umjetnosti

BENEDETTO CROCE: ESTETIKA : 6

: umj. Poistovjeuje s intuitivnom spoznajom, koja fantazijom spoznaje ono individualno; svaka prava intuicija= izraz : najrairenija, najproduktivnija i dominantna estetika doktrina 1. pol. 20. st. : temeljno polazite: ne postoji nita to ne bi bila neka manifestacija duha i jedina realna fil. je ona fil. duha : duh se manifestira kao spoznajna i praktina aktivnost od kojih se svaka ozbiljuje na 2 stupnja: teorijska na estetikom i logikom, a praktika na ekonomskom i etikom- 1. stupanj se odnosi na individualno/pojedinano, 2. na ope : estetika je 1. stupanj duha- ona je 1. spoznajni akt gdje se estetsko manifestira kao intuiciju : time se i intuicija estetsko radikalno odvaja od podruja intelekta i razuma : unutar podruja intuitivne spoznaje konkretizira se isto umjetniki estestski akt kao expresija, kao izraz, te njeno poklapanje s impresijom, dojmom predstavlja ispunjenje, dovrenost estetskog procesa : setetski proces dakle jest u formi, on i nije dr. doli forma : sam izraz ukoliko nije autentian i pravi, a to je samo onda kad je uspio se i svia, stoga je ljepota= uspio izraz(runo= promaen izraz ) : umjetniki doivljaj publike, pristup umjet. djelu, identian ja stvaralakom procesu, on je zapravo re-kreacija onog istog akta umjetnika : pojam umjetnosti, to je estetika, ako nije uvjet ukusa, uvjet je kritika, i kritika bez odgovarajue estetike nije pojmljiva : umjetnika djela su jedinstvena, savrena i neponovljiva, samo se u nunom pokazuje mnogostrukost

WALTER BENJAMIN: ESTETIKI OGLEDI:


: formulirao probleme to ih postavlja umjet. Djelo u doba svoje tehnike reproduktivnosti

. autentina, autonomna umj. Je u krizi : kada je drutveno znaenje neke umj. Smanjeno, kritiki i uivalaki stav se razilaze dok u ''ivim'' umj. Novo nailazi na oduevljenje : reprezentativna fja umj. Koja su jo do nedavno vezivana uz klasina, vjeita djela, sada preuzimaju spektakli, inscenacije u slavu dravnih i privatnih naruilaca; vatromet i baloni iznad metroplola : Benjamin opisuje itaoca koji svoj drhtavi ivot zagrijava smru o kojoj ita : javlja se zanimanje za marxizam i openito sociocentrino tumaenje kulturnih fenomena( nadjaavanje materijalizma) nad vjenim idejama i ''bezvremenskim vrijednostima'' : kontinuitet u shvaanju umj. Gdje u 1.red stavlja iznenaenje, ok, sraz suprotnosti, ono to izaziva uenje, a zatim i kritiki sud : ''robni fetiizam'' : ''izraz'' umjesto ''odraz'', jer on pretpostavlja stvaranje nekog oblika koji ima svoju posebnu, osobnu fizionomiju : djela prolosti se temelje na ritualu, dok djela nastala posredstvom multiplikativne tehnike, osloboena su rituala, po 1. put u pov.- time se mijenja i fja umj. : medij i sadraj tvore estetsko jedinstvo te nain recipiranja to ga namee medij bitno mijenja odnos prema artefektu : ovisnost o nakladniku ponekad pisca pretvara u najamnog radnika : pjesnik ne smije trpjeti nikakve normativne diktate i samo je sloboda izraavanja mjerilo njegova stvaralatva : umjet. Se prilagoava medijima : Baudelaire- suparniki odnosi objektivne naravi: treba osvojiti itatelje : modu definira kao ''vjeno vraanje novog'' : zakon inovacije motivira ekonomsko natjecanje : umj.= oitovanje mentaliteta pomodnosti+ snaga transcendencije, prevladavanja, trajnosti

GOODMAN: JEZICI UMJETNOSTI:


: pristup opoj teoriji simbola

: ''jezi'' iz naslova= ''simboliki sustavi'' : pitanje autentinosti: orginal-falscifikat : ostavivi po strani naknadno utvrivanje autentinosti : treba shvatiti kao vjebu koja e promatrau omoguiti da uvjeba oko i zamijeti do tada nevidljive, fine razlike- ono time postaje problem metafizike, tj. sputanja praga osjetljivosti oka za minimalne vizualne razlike meu platnima, a ne problem ontologije : Knjiga se bavi odreenim problemima koji se tiu umjetnosti iako se dotiu i pitanja znanosti, tehnologije, zamjedbe i prakse. Cilj autora je pristup opoj teoriji simbola. Simbol ovdje pokriva slova, rijei, tekstove, slike, dijagrame, karte, modele i drugo, ne podrazumijevajui pritom nita neizravno ili okultno. Najdoslovniji portret i najprozainiji ulomak nita manje ne predstavljaju simbole, niti su ita manje krajnje simboliki od najmatovitijeg i najfigurativnijeg teksta. : Nelson Goodman u svojoj knjizi Jezici umjetnosti pita se je li slika koja predstavlja enu prikaz ene openito, portret neke odreene ene, ili pak primjer opih obiljeja ene ili ekvivalent izjave ena gleda u mene. Moe se rei da na sliici ili u ilustriranoj knjizi, tekst kraj slike ili drugi pisani materijal pomae razumijevanju znaenja slike : umjetnost predstavlja spoznajno iskustvo koje razlikujemo po tome to u njemu prevladavaju odreene simbolike znaajke : istina tek uan uvjet(u najboljem sluaju) : razlika izmeu umjet. I znanosti u prevlasti odreenih osebujnih znaajki simbola