FUNKCIJA AMBALAE -zatitna-titi robu na putu od proizvoaa do potroaa.

Mora zatiti robu od raznih mehanikih naprezanja, atmosferskih uticaja, fizikih i hemijskih uticaja, od delovanja mikroorganizma, insekata i glodara. -skladino transportna-mora omoguiti racionalno korienje skladinog i transportnog prostora. Oblik i dimenzija prodajne i transportne moraju biti meusobno usklaene. -prodajna-izdvajamo etiri zadataka: - pakiranje koliine robe potrebne kupcima (mora odgovarati potrebama kupca, biti usklaena s njegovom potronjom) - racionalizacija prodaje (da bi ubrzala kretanje kupca kroz trgovinu, dovoenje na blagajnu, da kupac uprkos brzini kupi to vie. Na policama am. sloena da bude uoljiva i gde je oekuje). - poveanje opsega prodaje (A treba privui panju kupca) - jamstvo kvalitete (A predstavlja robu pa tako jami i kvalitetu, nesmije biti oteena) -uporabna mora udovoljiti zahtjevima: -lakoi UA (lako otvaranje i zatvaranje, uzimanje potrebna koliine...) -njeziniom delovanju kao ukrasu (ostavlja dojam, pridobiti kupca da kupi, dekorativna) -uporaba ispranjene A (da se moe uptrijebiti za naknadnu uporabu npr.:boce, staklenke...., bave) -ekonomska u proizvodnji mora postii to nie trokove djelimo ih na: T ambalanog materijala (produkt mase potrebnog materijala i njegove cijene), T oblikovanja (ovise o vrsti ambalanog materijala, razliiti postupci oblikovanja uzrokuju i razliite trokova), T grafikog oblikovanja. -ekoloka uz trokove i korist prigodom kupnje treba paziti i na slijedee ciljeve: smanjenje upotrebe sirovina i materijala, min uporaba energije, ograniavanje zagaenja. ELEMENTI KREIRANJA AMBALAENa elemente utjeu : -ambalani materijal (koji mora imati slijedea svojstva: postojanost, nepropusnostprovodljivost, sposobnost prerade i gustou) -oblici ambalae -grafika obrada ambalae AMBALAA-zajedniki naziv za raznovrsne materijale u koje se smjeta, umotava i pakira roba. U ambalai se roba transportira, skladiti u njoj se roba prodaje i iz nje se roba troi. Moemo je definirati s vie aspekata: -s aspekta proizvodnje (radi uvanja kod transporta, skladitenja i uporabe) -s aspekta zatite i uvanja (uva proizvod od rasipanja, vanjskih uticaja.. -s aspekta konstrukcije (mora biti funkcionalna, jednostavna, izvorna.. -s aspekta ekonominosti (da uz min trokove uva i predstavlje proiz.) Na rast proizvodnje ambalae utjeu: - promjena tehnike prodaje (samoposluga) -suvremena dostignua na izradi A (omoguava pakiranje mesa, voa..) -promjene u nainu ivota stanovnitva (urbanizacija, stupanj zaposlenosti..) zbog vee kupovne moi (trai se roba bolje kvalitete) imbenici koji koe potronju ambalae: -odnos trokova pakiranja prema prodajnoj cijeni -zagaenje okoline (nepovratna ambalaa...) ROBA I AMBALAA Ambalaa mora biti usklaena sa: vrstom robe, sa svojstvima materijala od kojih je izraena, ii pojavnim oblicima robe i njihovim svojstvima. Kako e se koja roba pakirati, u kakvu ambalau i kojim e se funkcijama ambalae posvetiti vea panja, ovisi o vrsti robe. Roba se sustavno moe svrstati na -investicijska roba-njome se kupac koristi za proizvodnju druge robe ili obavljanja usluga. Obino veih dimenzija i pojedinano pakirana.

-potrona roba-djeli se na robu proizvodne potronje (je roba od koje se preradom dobiva nova roba vig stupnja prerade) i robu iroke potronje (sva ona koja slui za podmirenje potreba stanovnitva, dijeli se na robu kratkotrajnog (prehrambena roba, sretstva za pranje) i dugotrajnog (odjea, obua, namjetaj) karaktera. RAZVRSTAVANJE AMBALAE-najea podela A je prema materijalu od kojeg je nainjena, prema osnovnoj funkciji, prema trajnosti i s obzirom na spojivost s robom. -prema ambalanom materijalu: -papirna (ekonomina, laka, dobra mehanika svojstva, praktinost, prilagodljivost, jednostavna grafika obrada, sekundarna sirovina) materijali su:papir (jeftina nebijeljena vlakna s dodatkom ljepila i punila), karton (prelazi 150g/m i valoviti karton (slijepljeni slojevi ravnog i valovitog papira/kartona, visina valova, za pakiranje osjetljivih proizvoda na udarce) -metalna pogodan radi tehnikih svojstava (vrstoa, sjaj, jednostavno oblikovanje i toplinska provodljivost, nepovoljno radi korozije i hemijske reakcije proizvoda sa metalom. Upotrebljava se crni lim, bijeli lim, pocinani lim, aluminijski lim, trake i folije. -staklena pogodnosti su to ne proputa plinove, mirise, vlagu, a u hemijskom pogledu je inertna i to je fizioloki besprijekorna (pakiranje ljekova, namirnica..), mogue ju je vie puta upotrijebiti (povratna ambalaa). Loe strane relativna lomljivost, razmjerno velika gustoa. Mogu biti staklenke, ampule, baloni. Za pakiranje namirnica, kemikalija, ljekova, kozmetike, sredstava za ienje.. -drvena ambalaa karakteristike tvrdoa, elastinost, niska gustoa, niska cijena, velike mogunosti za preradu. Nedostatak pomanjkanje drva, gubici kod rezanja drva (40%). Oblici drvene A drvene gajbe, gajbe od vezanog drva, ljepljene drvene gajbe. -tekstilna ambalaa za izradu upotrebljavanmo tkanine od prirodnih (poliamidna, poliesterska, polipropilenska) i sintetinih (vee rastezljivosti, ne kida se , laka je) vlakana. Obici tekstilne A vree, fleksibilne vree, bale, ponjave materijal za vezivanje. -plastina visokomolekularni spojevi nastali u hemijskim procesima. Olikuju ih niskazapreminska masa, otpornost na hemijske utjecaje, nepropusne su, nisu toksine, mogu se preraivati i obraivati serijski na strojevima, arolike obojanosti i grafike obrade. Izrauju se od: polivinilklorida, polietilena niske gustoe, visoke g, polipropilena i poliestirena. Oblici su vreice, vree, doze, ae, boce, kante, poklopci i zarvarai. -kompleksna ona koja treba ispunjevati brojne i raznovrsne teh i druge uvjete. Dobivaju se kombinacijom dva ili vie nabrojanih materijala (papir, alu folija i plastine folije.) materijal za kompleksnu ambalau izraujemo : ljepljenjem, ekskurzijsko laminiranje, povrinsko oplemenjivanje. -prema osnovnoj funkciji -prodajna A slui za pakiranje proizvoda P. Tako pakirana roba ini prodajnu jedinicu, predstavlja se kupcu u trgovini, mora obavijestiti kupca o vrsti robe koja je u nju zapakirana i slui kao faktor razpoznavanja. Tiskom i oblikom upozorava kupca, skree panju na P, potie na kupovinu. -transportna A osigurava robu od svih oteenja vezanih za transport,mora omoguiri racionalan transport, skladitenje i manipulaciju. Ne dolazi u neposredan dodir sa potroaem pa izgled nije presudan. Moe se razvrstati na univerzalnu ili direktnu (vea roba P) ili skupna (vei broj prodajnih jedinica malih dimenzija). -prema trajnosti -povratna trajna i skuplja, ali se moe upotrijebiti vie puta. Kupac vraa prizvoau koji nakon pripreme (ienja i popravka) ponovno upotrebljava. -nepovratna upotreljava se samo za jedno pakiranje, kupac je moe upotrijebiti ili unititi. Veina pakiranja. -s obzirom na spojivost s robom izvodi se na osnovi odnosa ambalae prema robi koja je u nju zapakirana. -neodvojiva sastavni dio robe. roba ostaje u neodvojivoj A do trenutka uporabe, a nakon toga gubi svoju vrijenost.

-odvojiva nije sastavni dio robe. U nju se obino pakira u toku priprema za transport, a nakon dopreme odvaja se i eventualno vraa proizvoau. Dijeli se na: investicijsku (krupnu) i neinvesticijsku (sitnu) COCA-COLA AMBALAA Ambalaa igra kljunu ulogu u bezbednom dostavljanju naih proizvoda kupcima i potroaima. Meutim, onog trenutka kada se proizvod popije, ambalaa postaje kvalitetan materijal za recikliranje, odlazi u pei koje spaljujui otpad stvaraju toplotnu energiju ili zavrava kao otpad na deponiji. Nastojimo da smanjimo uticaj na ivotnu sredinu koji potie od ambalae u bilo kom delu njenog ivotnog ciklusa. Na integrisani pristup ukljuuje:

Smanjenje koliine ambalae koju koristimo Poveanje sadraja recikliranog materijala u sastavu nove ambalae Promovisanje recikliranja i obnovljivosti

Na krajnji cilj je zatvaranje kruga recikliranja, pretvaranje ve koriene ambalae u novu. Boca-za-bocu fabrika za reciklau ije je osnivanje u Austriji upravo pomogla CocaCola Hellenic, sada snabdeva kompaniju visoko kvalitetnim i veoma povoljnim recikliranim materijalom od kojeg se prave nove boce. Pored toga to radimo na svoenju ambalanog otpada na minimum, takoe nastojimo da umanjimo i proizvodni otpad naih punionica. Svodei koliinu ambalae koju koristimo na minimum predstavlja jedan od najznaajnijih naina na koji uopteno smanjujemo uticaj na ivotnu sredinu. Uz smanjenje koliine materijala koji se koristi za ambalau, ovo takoe vodi ka sveukupnom smanjenju emisije CO2 koja nastaje u toku ivotnog veka ambalae: od proizvodnje preko transporta do odlaganja ili reciklae. Naa Rosa Dunav PET boca je jedna od najlakih na tritu. Tei svega 15 gr i skoro je tri puta laka od one koja joj je prethodila. Ultra-staklo boca za iju proizvodnju se koristi za treinu manje stakla, sada je u upotrebi u Srbiji i 16 drugih zemalja u kojima Coca-Cola Hellenic vri poslovanje. Naa ambalaa se uglavnom sastoji od recikliranog materijala: PET, aluminijuma, elika i stakla. S obzirom da ovi materijali spadaju u najee reciklirane, jedino to moemo da uinimo kako bismo smanjili uticaj koji naa ambalaa ima na ivotnu sredinu je da u tim materijalima stalno poveavamo sadraj recikliranog materijala. Koristei reciklirani aluminijum za limenke, tedimo do 95% energije koja je inae potrebna kada se koristi nereciklirani aluminijum. Nae aluminijumske limenke i staklene boce ve sadre i do 60% recikliranog materijala. Ukljuivanje recikliranog PET materijala u nae boce predstavlja izazov u pogledu dostupnosti i trokova. Mada je recikliranje PET materijala iroko rasprostranjeno (u Srbiji je mnogo jeftinije i lake isti iskoristiti u proizvodnji drugih proizvoda, kao na primer odee ili tepiha, jer te industrije same po sebi ne zahtevaju tako visoke standarde neophodne kada je u pitanju ambalaa za prehrambene proizvode). U sedam zemalja u kojima naa kompanija posluje koristimo i do 15% recikliranog PET materijala. U Srbiji suoavamo se sa izazovom vezanim za korienje recikliranog PET materijala. Svesrdno pomaemo uspostavljanju infrastrukture neophodne za recikliranje i podstiemo nae potroaa da recikliraju ambalau. Radimo na uspostavljanju eme upravljanja ambalanim otpadom u Srbiji, kao to smo inili i u drugim zemljama u kojima Coca-Cola Hellenic posluje. Mi smo jedan od osnivaa Sekopak organizacije koja se zalae za donoenje zakonskih okvira u oblasti ambalae i ambalanog otpada po ugledu i u skladu sa propisima koji postoje u EU i Direktivom 94/62/EC o ambalai i ambalanom otpadu koje postavljaju obavezu ponovnog ikorienja i reciklae pred sve subjekte u lancu do krajnjeg korisnika - proizvoae, pakere/punioce, uvoznike,

distributere i maloprodaju, stavljajui ih u poziciju da izvre ponovno iskorienje ambalae koju plasiraju na trite u procentu koji drave odrede. Ovaj princip odgovornosti generatora otpada je inkorporiran u srpski Zakon o upravljanju otpadom i Zakon o ambalai i ambalanom otpadu, koji su usvojeni u maju 2009. godine od strane Skuptine Srbije. Do sada, kompanija je pomogla uspostavljanje sistema u 19 zemalja i suvlasnik je 17 firmi koje se bave recikliranjem i obnovom otpada. Smanjenje proizvodnog otpada Pored toga to ambalani otpad nastojimo da svedemo na minimum, radimo i na irenju primene recikliranja i smanjenju proizvodnog otpada nastalog u naim punionicana.