ALERGIJE U PASA I MAAKA

Autor: Branimir Rebselj DVM, Veterinarska ambulanta DIA-VET

Razvojem veterinarske medicine uvelike se poveala svijest i briga o kunim ljubimcima, oni su postali punopravni lanovi naeg drutva. Mnoge su se bolesti zahvaljujui savjesnim vlasnicima i njihovim veterinarima praktiki iskorjenile, ivot kunih ljubimaca se uvelike produio i poboljao i sve bi to bilo lijepo i jednostavno u nekom idealnom svijetu, meutim ve smo navikli da u ivotu uvijek postoji neka kvaka, pa tako ni nai ljubimci nisu poteeni tog udnog smisla za humor kojim se priroda poigrava sa nama. Problem je u tome to su kuni ljubimci poeli voditi identian ivot kao i njihovi vlasnici, pa su tako na alost poeli i oboljevati od identinih bolesti kao oni. Jedan od zasigurno vodeih zdravstvenih problema koji je u zadnjh 20-tak godina u stalnom porastu kod ljudi su alergije, koje polako postaju sve vei problem kod kunih ljubimaca. Na poetku moramo razjasniti to je to ustvari alergija. Alergija je prekomjerna reakcija organizma na specifinu, inae nekodljivu tvar ili vie njih, poznatih pod zajednikim imenom alergeni, ak i onda kada su prisutni u maloj koncentraciji. Uzrokovana je imunolokom reakcijom koja inae titi organizam od raznih oboljenja tako to stvara antitijela koja se bore protiv bakterija, virusa, itd. U sluaju kad je ivotinja alergina, imunosni sustav reagira pretjerano te pokuava zatititi organizam od inae netetnih tvari koje se nalaze u prirodi. Kod ivotinja koje nisu alergine, obrambeni sustav registrira alergene kao bezazlene tvari, pa nita i ne poduzima pri susretu s njima. Kod alerginih ivotinja obrambeni sustav reagira burno kao da je posrijedi infekcija te tako nastaju simptomi alergije. Uzroci alergije jo do danas nisu u potpunosti razjanjeni no pretpostavlja se da su podjednako krivi kako genetika i poveanje koliine samih alergena sa kojima ivotinje dolaze u kontakt, raznorazni paraziti koji neprimjetno obitavaju u crijevima naih ljubimaca tako i sam nain ivota uz ovjeka. ivotinje polako usvajaju ivotne i hranidbene navike svojih vlasnika tako da sve vie dolazi do izloenosti ivotinja

raznoraznim kemikalijama preko ljudske hrane prepune konzervansa i raznoraznih aditiva kojih donedavno nije bilo u njihovim ivotima. Sve vea zagaenost zraka koja se pogorava iz godine u godinu dokazano pridonosi poveanju broja oboljelih ljudi, a time i do oboljenja njihovih ljubimaca. Vrste alergijskih reakcija Alergijske reakcije najjednostavnije moemo podjeliti u dvije vrste, a to su: Rani tip kod kojeg ivotinjski organizam pri prvom kontaktu sa alergenom prepoznaje isti kao napad na sebe te proizvodi velike koliine protutijela (IgE), koji se veu na upalne stanice mastocite koji kad doe do ponovnog kontakta sa istim alergenom pokree niz biokemijskih reakcija koje uzrokuju raspadanje osjetljivih mastocita pri emu se izluuju velike koliine tvari koje uzrokuju upalu kao to su histamin, citokine, interleukine, leukotriene i prostaglandine koji onda uzrokuju ve poznate simptome, od lokalnih kao to su crvenilo, otok, svrbe,nemir, kihanje, mrcanje, suzenje oiju pa do ozbiljnijih kao to su anafilaktiki ok koji ponekad moe zavriti i pogubno po ivotinju. Rani tip reakcije javlja se unutar prvih nekoliko sati od kontakta ivotinje sa alergenom. Kasni tip ili zakanjeli ima potpuno drugaiji mehanizam djelovanja od ranog tipa preosjetljivost gdje sudjeluju protutijela koja uzrokuju skoro pa trenutanu reakciju u kasnom tipu preosjetljivost sudjeluju limfociti, monociti i druge mononuklearne stanice koje sve zajedno tvore staninu imunost i za pojavu tog tipa preosjetljivosti potrebno je 48 do 72 sata koliko je potrebno da upalne stanice dou do mjesta gdje je alergen potaknuo imunoloki odgovor. Kao alergeni koji mogu potaknuti ovaj tip alergije nama su zanimljive tvari koje se nalaze u slini komaraca, buha i drugih insekata te mnogi lijekovi sastojci kozmetikih preparata i druge kemikalije. Ovaj tip preosjetljivosti je posebno znaajan za vlasnike kunih ljubimaca jer je dosta teko utvrditi kad je ivotinja tono dola u kontakt sa alergenom koji je uzrokovao alergijsku reakciju i koji je to uope bio alergen. Zajedniki simptom svim alergijama i ujedno prvi razlog zbog kojeg vlasnici odlaze veterinaru je svrab. On se kod ivotinja manifestira lizanjem, grizenjem, eanjem o razliite predmete, gubitkom dlake na tim mjestima, ivotinje postaju nemirne i razdraljive pa moe doi i do promjene karaktera.

Alergije u pasa
Alergija na hranu vrlo je est problem u kunih ljubimaca, posebice u pasa. Glavni alergeni u hrani su bjelanevine ivotinjskog porjekla i to posebice govedina, svinjetina, piletina, mlijeko, jaja, ali i kukruz, penica jednu od glavnih uloga u cijeloj prii o alergiji na hranu igraju zaini i razliiti konzervansi u ljudskoj hrani koju njihovi ljubimci sve ee i sve vie konzumiraju. Veliki problem kod alergije na hranu je u tome to vlasnici prve simptome kao to su mekanija i ea stolica, ponekad i povraanje pripisuju tomeda je pas moda neto pojeo u etnji i pokvario eludac, a prve simptome tipne za alergiju kao to su upaljena i zacrvenjena koa, svrab u podruju trbuha i prepona, uestalo grizenje i lizanje apa, tresenje uima, sanjkanje sa stranjicom po podu (upala analnih lijezda), perutanje i opadanje dlake, ponu primjeivati tek 2 do 3 dana nakon to je ivotinja pojela odreenu hranu koja joj je natetila tako da je vlasniku ustvari teko utvrditi to je tono natetilo njegovom ljubimcu. Od ovog oblika alergije oboljevaju podjednako sve pasmine pas bez obzira na spol i dob, moe poeti ve u dobi od 4 mj. Alergija na buhe je takoer jedna od najee zastupljenih alergijskih reakcija kod kunih ljubimaca. Buhe doslovno parazitiraju kune ljubimce po itavom svijetu tako da je to jedna od najeih i najrasprostranjenijih alergija u pasa i maaka, usprkos toj injenici alergija na buhe je najee previena i nedijagnosticirana svugdje u svijetu, a najei razlog je neprihvaanje injenice da svi ljubimci imaju buhe. Manifestira se prvenstveno promjenama na stranjem dijelu tijela, javljaju se simetrine promjene na gornjem dijelu slabina, korjenu repa, meici, unutarnjoj strani bedara i trbuhu oko pupka. Te promjene su u obliku krastica, crvenila, dok kod dugotrajnijih procesa nalazimo gubitak dlake, pojaanu pigmentaciju, jako prhutanje i bakterijsku upalu koe na tim mjestima. Dobne granice nema, oboljevaju ee psi stariji od 6 mjeseci. Atopini dermatitis je jo jedan u nizu alergija, a uzrokovan je prvenstveno alergenima koji se prenose zrakom tako da njegova pojava esto, baremu poetku bolesti vezana za godinja doba, najee poinje ljeti ili se pojavljuje sezonski u proljee i jesen a s vremenom moe trajati i cijelu godnu. Manifestira se ozljedama uzrokovanim uestalim trljanjem, lizanjem, grizenjem koje dovode do crvenila,

ispadanja dlake, pojaana pigmentacija, zadebljanje koe, sekundarnim bakterijskim infekcijama u podruju lica, apa, donjih dijelova nogu ui, trbuha. Oboljeti mogu sve pasmine mada je ea kod Labrador Retrievera, Zlatnog Retrievera, West Highland White Terriera, Shar Peia, panijela, itd. Javlja se najee u dobi od 1,5 do 3 godine, ali taj raspon se kree od 6 mjeseci do 6 godina.

Alergije u maaka
Make kao i psi djele jednaku sudbinu u pogledu suivota sa ljudima pa tako pate od istih problema meu kojima su naravno i alergije. Vrste alergija i mehanizmi njihova nastajanja kod maaka su vrlo slini onima kod pasa tako da emo navesti samo razlike po kojima se alergije u maaka razlikuju od onih u pasa. U maaka kao i u pasa glavni izvor alergena dolazi iz hrane. Jedan od glavnih alergena su mlijeko i mlijeni proteini koji se nalaze u hrani za koju ne bismo ni u ludilu pomislili da sadri mlijeko kao to je npr. konzervirana tuna. Tu su jo razna biljna ulja, razliite bjelanevine, prvenstveno govedina, svinjetina, piletinaAlergija se moe pojaviti u bilo kojoj dobi mada je ea u mlaih ivotinja, oituje se upalom koe, popraenom jakim svrabom u podruju lica i vrata gdje vrlo brzo nastaju podruja bez dlake prekrivena krasticama koje se lako mogu inficirati. ivotinje se poinju intenzivno i nekontrolirano lizati i ureivati dlaku do temjere da na nekim mjestima ostanu bez dlake, dolazi do samoozljeivanja. Svrab se vremenom moe proiriti pocijelom tijelu, ponekad se pojavi i upala uki i edem brade. Kod maaka je zasigurno tee napraviti neku razliku izmeu pojedinih alergija kao to smo to uinili kod pasa jer make vrlo burno reagiraju kod bilo kojeg oblika alergije. Za make je dosta specifina pojava stvaranja upalnih procesa po koi u obliku oarica koje izgledaju poput ireva i ivotinji kao i njezinom vlasniku predstavljaju veliki problem. Alergije, posebice kone alergije predstavljaju sve vei problem u pogledu ouvanja zdravlja kunih ljubimaca i najvaniju ulogu u njihovom lijeenji i spreavanju imaju upravo njihovi vlasnici jer sve ove probleme koje nam donose alergije moe se lijeiti, a pravovremenom intervencijom vlasnika isprijeiti.

ALERGIJE U MAAKA: EOZINOFILNI GRANULOMATOZNI KOMPLEKS

Autor: Branimir Rebselj DVM, Veterinarska ambulanta DIA-VET

O alergijama kunih ljubimaca se danas ve mnogo zna, ali veina istraivanja prvenstveno su vezana za pse koji najee oboljevaju od razliitih alergija dok se kod maaka jo mnogo toga ne zna. Vjerojatno zato jer su make kud i kamo otpornije i rijee oboljevaju od alergija od pasa no to ni u kojem sluaju ne znai da one nemaju problema sa alergijama, ak naprotiv kad se kod maaka pojavi alergija to moe poprimiti vrlo dramatine simptome. Uzroci alergije su podjednaki kao i kod pasa, a to su alergija na buhe, hranu, alergene iz zraka (atopini dermatitis). Alergije u maaka bismo po simptomatologiji mogli podijeliti u 4 osnovne skupine: 1. milijarni dermatitis; 2. pojava simetrinih alopecija; 3. svrab glave i vrata i 4. eozinofilni granulomatozni kompleks. Od svih navedenih oblika alergija u maaka vjerojatno najupeatljiviji je eozinofilni granulomatozni kompleks (EGK). To je ustvari struni termin za razliite promjene na koi ili slunici usne upljine. Vano je napomenuti da se EGK moe pojaviti i u nekim drugim situacijama osim reakcija preosjetljivosti kao to su neke virusne i bakterijske infekcije, kronine traume i neke auto imune bolesti. EGK se najee javlja u obliku crvenih oarica, ravne povrine i tvrde konzistencije oko kojih nema dlake. Ponekad mogu poprimiti i utu boju pa izgledaju ka da su prekrivene sa utim naslagama. Ponekad promjene izgledaju poput otro ogranienih ireva, a ponekad poput sitnih, tvrdih, gusto poredanih pritia. Pojedinane promjene mogu se razviti na bilo kojem dijelu tijela. Najee promjene nalazimo na stranjem dijelu trbuha, predjelu prepona i pazuhu, one su u pravilu bezbolne, a ponekad ak i ne svrbe, ali to ovisi primarnom uzroku bolesti kao i o

sekundarnimi infekcijama. Dosta esto se moe pojaviti i sa unutarnje strane gornje usne u obliku ukastih ireva koji izazivaju pojaano slinjenje a ponekad ako bolest uzme maha moe uzrokovati i odbijanje hrane. Intenzitet promjena moe varirati, tako da se simptomi mogu pojaavati, odnosno smanjivati ovisno o godinjem dobu i izloenosti razliitim alergenima i pojavi sekundarnih infekcija. Opravdanu sumnju moemo postaviti ve na temelju klinike slike, zapaanja vlasnika i eliminaciji drugih bolesti koje uzrokuju sline promjene a sigurna dijagnoza moe se postaviti patohistolokom pretragom biopsata koe. Bez obzira koliko bolest moe runo izgledati ona je u veini sluajeva izljeiva, ali treba napomenuti da je terapija dugotrajna i uvelike ovisi o vlasnikovom angamanu, ustrajnosti i disciplini.

ALERGIJSKI DERMATITIS U PASA

Definicija

Alergijski dermatitis odnosi se na poremeaj preosjetljivosti koji uzrokuje upalno stanje koe. Najei od tih poremeaja koji pogaaju pse su alergija na ugriz buhe, atopini dermatitis i alergija na hranu (poznata jo i kao nepovoljne reakcije na hranu).

[Allergic Dermatitis - Canine : EN, pdf] Kljuni dijagnostiki postupci i metode Anamneza, ukljuujui sezonski karakter i prehranu ili promjene hrane, prvi je korak u dijagnostici uzroka alergijskog dermatitisa. Tijekom klinikog pregleda, smjetaj lezija moe nam pruiti bitne dijagnostike informacije: ako je uzrok alergija na ugriz buha, povrede e se vjerojatno nai na kaudalnom dijelu tijela; kod atopinog dermatitisa, promjene se nalaze na

apama, u aksilarnom podruju, licu i uima; a kod alergije na hranu mogu sliiti na promjene koje viamo kod atopinog dermatitisa. Citoloki pregled koe potreban je zbog kontrole sekundarnih bakterijskih infekcija i infekcija s Malasseziom. Patofiziologija Atopini dermatitis posredovan je za alergen specifinim imunoglobulinima E (IgE). Alergeni preko koe, veu se za IgE protutijela vezana za mastocite, koji zatim oslobaaju upalne tvari. Nedavni radovi ukazali su da 1) neki atopini psi imaju defekt u filagrinu (sastavnoj tvari stratum corneum), i 2) kod normalnih pasa, zatitna funkcija stratum corneum (protiv infekcije) moe se poboljati s dodavanjem nijacinamida. Etiologija alergije na hranu nije u potpunosti razjanjena, ali oba, i stanicama posredovani procesi i protutijelima posredovani procesi su vjerojatno ukljueni. Kod alergije na ugriz buha, alergeni su proteini u slini buhe. Predispozicija Zlatni retriveri, labrador retriveri, terijeri, dalmatineri i ar-pei su predisponirane pasmine. U Velikoj Britaniji, kod atopinih retrivera zabiljeeno je da e vjerojatno dati atopian podmladak, pogotovo atopini mujaci. Simptomi su obino uoeni kod atopinih pasa izmeu 1 i 7 godina starosti (u prosjeku 1.7). Nisu poznate predispozicije vezane za spol. Trideset posto pasa alerginih na hranu pokazuje simptome do prve godine starosti ili ranije. Pasminske predispozicije su diskutabilne; nema poznatih predispozicija vezano za spol, nema predispozicija vezanih za dob, pasminu ili spol kod alergije na ugriz buhe. Kljuna promjena prehrane Kod pasa s atopinim dermatitisom, esencijalne masne kiseline (Essential Fatty Acids EFAs) mogu se koristiti kao antipruritici. Razlika u uinkovitosti izmeu nadomjestaka EFA omega-3 masnih kiselina u odnosu na one koji sadre mjeavinu omega-3 i omega 6 masnih kiselina je diskutabilna. Kod pasa esencijelne masne kiseline mogu imati ak ansu od 25% da smanje pruritus, pogotovo u kombinaciji s terapijom antihistaminicima. Kada su nadomjesci EFA ukljueni u hranu za pse, postotak uspjeha u jednom otvorenom pokusu iznosio je 42% (dobra do izvrsna kontrola pruritusa); u drugom pokusu bio je 44%. Nedavni lanak istaknuo je da poboljanje uoeno kod atopinih pasa uz nadomjestak EFA nije uvijek u korelaciji s ukupnim unosom masnih kiselina ili s omjerom omega 6:3 masnih kiselina.

Drugi izvjetaj zabiljeio je smanjenje potrebe za kortikosteroidima (steroid-sparing) s EFA kod nekih atopinih pasa.

Nutrijent

% DM

mg/100Kcal

% DM

mg/100Kcal

Preporuena razina u hrani

Minimalna potreba u hrani

Total n3 (iz ribljeg ulja) EPA

0.4 0.8

81 156

n/a

n/a

0.24 50

50 94

n/a

n/a

* Potreba nutrijenata za odrasle ivotinje kako je odreeno od Udruenja amerikih slubenika za kontrolu hrane

Rasponi glavnih nutrijenata Modificiran unos ovih nutrijenata moe pomoi u rjeavanju metabolikih promjena induciranih bolesnim stanjima. Preporueni dijetarni sastav pokazan je kao postotak dijetarne suhe tvari (ST) i kao g ili mg po 100 kCal probavljive energije. Svi drugi esencijalni nutrijenti trebali bi ispuniti normalne potrebe prilagoene stadiju ivota, nainu ivota i unosu energije. Ako se koriste nadomjesci, preporuka je da se koristi barem 36- 44 mg/kg tjelesne mase /dnevno eikozapentaenoine kisseline (EPA) iz ribljeg ulja, ili priblino 1 g ribljeg ulja/5kg tjelesne mase. Naela terapijske prehrane Alergija na hranu: Dijagnoza i terapija eliminacijskom (hipoalergenom) dijetom. Eliminacijska dijeta temelji se na prethodnom izlaganju razliitim hranjivim tvarima, i moe biti ili kod kue pripremljena ili komercijalna eliminacijska dijeta (s ogranienim antigenima). Osim svjee vode, nita drugo se nesmije davati tijekom pokusa eliminacijskom dijetom: niti vitamini, igrake za vakanje, lijekovi s okusom ili pasta za zube. S obzirom da kod kue pripremljena eliminacijska dijeta nije uravnoteena, vlasnici bi trebali biti upozoreni da pas moe gubiti na teini, moe imati dlaku bez sjaja ili se prhutati ili moe biti gladniji nego inae. Trajanje eliminacijske dijete obino traje 8-12 tjedana. Postojanost pruritusa u 12 tjedana moe ukazati na istovremenu prisutnost druge preosjetljivosti. U sluajevima u kojima se daju antibiotici za lijeenje sekundarnih infekcija ili peroralno kortikosteroidi za jaki pruritus,

dijetu bi trebalo nastaviti 2 tjedna nakon prestanka terapije kako bi se propisno procijenila njena uinkovitost. Na temelju rjeavanja klinikih simptoma, pas se suoava sa svojom uobiajenom dijetom kako bi se potvrdila dijagnoza. Ponavljanje klinikih simptoma obino se uoava u roku 2 tjedna. Pas se zatim ponovo stavlja na eliminacijsku dijetu i vlasnik ga moe izazivati sa sumnjivim alergenima, od kojih se svaki daje 1-2 tjedna. Najee dokazani alergeni kod pasa su govedina, piletina, mlijeko, jaja, kukuruz, penica i soja. Jednom kada su opasni alergeni dokazani moe im se davati komercijalna hrana za pse koja ih ne sadri ili hrana s hidroliziranim proteinima. Kada vlasnici odbiju raditi test provokacije, moe se davati hrana za pse s ogranienim antigenima. Poslastice. Nikakve poslastice, osim onih koje sadre iste sastojke kao i eliminacijska dijeta ne mogu se koristiti tijekom pokusa. Konzervirana ili suha komercijalna hrana moe biti zapeena (kasnije pomjeana s vodom) u obliku pseih keksia. Nakon dijagnosticiranja alergije na hranu i pronalaska prikladne dijete za odravanje, poslastice se mogu uvoditi na tjednoj bazi kako bi se procjenilo bilo kakvo ponavljanje klinikih simptoma. Savjeti za poboljavanje ukusnosti. Povremeno, grijanje hrane prije hranjenja poboljati e okus. Ako pas odbija jesti eliminacijsku dijetu nakon 2-3 dana, najbolje je pokuati s hranom koja sadri drugi protein. Preporuke za hranu. Eliminacijske dijete trebale bi izbjegavati sastojke s kojima je prije hranjeno. Za hranu pripremljenu kod kue opcije su neuobiajeni proteini kao to je svinjetina, pinta grah, kuni, patka i tuna i ugljikohidrati kao to su krumpir, batat i ria. Komercijalne dijete trebale bi izriito biti na tritu kao dijete s ogranienim alergenima. One mogu sadravati neuobiajene proteine ili hidrolizirane proteine koji su premale molekularne mase da bi izazvali imunosni sustav psa na reakciju. Svrha edukacije klijenata Atopini dermatitis. Klijenti bi trebali prepoznati da ovu bolest treba kontrolirati i suzbijati tijekom cijelog ivota psa; ako EFA pomau u kontroli pruritusa, trebat e ih davati tijekom cijelog ivota. Alergija na hranu. Klijenti moraju biti vrlo strogi tijekom eliminacijske dijete. Trebali bi

voditi dnevne zabiljeke, opaanje pruritusa i jedenja iega to ne spada u pokusnu dijetu, idealno, bilo kakve promjene izmeta (npr. konzistencija, miris). Alergija na buhe. Ulogu buha i razliitih insekticida dostupnih za zatitu psa od ugriza buha trebalo bi objasniti. Dok uinkovitost EFA kao pomoi u kontroli pruritusa kod alergije na buhe nije u potpunosti istraena, primjena EFA kao dodatka kod suzbijanja parazita moe se pokuati. esti komorbiditeti Atopini dermatitis i alergija na ugriz buha esto su istodobno prisutni na istom psu. Sve tri alergijske dermatoze mogu imati sekundarne bakterijske (obino Staphylococcus spp.) i/ili Malassezia spp. (kvasac) infekcije. Njih e trebati lijeiti, kao i alergijski dermatitis, jer i one same po sebi mogu izazvati pruritus. Alergija na hranu takoer moe izazvati eluanocrijevne simptome. Dok se izravan proljev i/ili povraanje vjerojatno javlja samo kod 10% pasa s dermatitisom izazvanima alergijom na hranu tako se loe formirana stolica primjeuje ee, njena pojavnost trebala bi se posebno ispitati kada se govori o povijesti bolesti. Rijetko, idiopatska epilepsija zabiljeena je kao vezana uz alergiju na hranu. Monitoring Pse s alergijskim dermatitisom potrebno je kontrolirati najmanje dva puta godinje nakon nestanka klinikih simptoma; ee kontrole indicirane su ovisno o potencijalnim nepovoljnim uincima lijeenja (kao to su oni uoeni kod ciklosporina i korikosteroida). Pse bi takoer trebalo procijeniti ako se pruritus vrati, jer to moe znaiti ili propust u lijeenju alergijskog dermatitisa (npr. jedenje zabranjenih alergena ili propust u kontroli buha), ponavljanje sekundarnih infekcija ili nastanak druge preosjetljivosti (npr. pas alergian na hranu razvije atopini dermatitis). Algoritam Nutritivno lijeenje alergijskog dermatitisa kod pasa

Lijeenje ili iskljuivanje sekundarnih bakterijskih ili gljivinih infekcija. Alergija na hranu - Dijagnoza pokusom s hipoalergenom dijetom (ogranieni alergeni) Ako pruritus proe, daje se stara hrana da se potvrdi dijagnoza Ako se potvrdi, vlasnik treba iskuati razliite alergene, ili ustrajati na izbalansiranim ogranienim alergenima Ako priritus ne prolazi u obzir treba uzeti druge etiologije Atopini dermatitis - Dijagnoza na temelju klinike slike i anamneze Pokuati lijeiti sa EFA ili samostalno ili u kombinaciji s drugim nainima (antihistaminici, kortikosteroidi, hiposenzibilizacija) Alergija na ugriz buha - Dijagnoza na temelju klinike slike i anamneze Poeti sa suzbijanjem buha, dodati EFA kako dopunsku terapiju.

KRPELJI
Pria o krpeljima je stara pria, ali nikada zavrena. ini se da jedino za vrijeme zimskih hladnoa imamo minutu mira od ovih tihih napasnika koji su sve ee prijenosnici tekih bolesti ljudi i ivotinja, a sami od njih ne obolijevaju. Krpelji mogu nae ljubimce zaraziti brojnim razliitim uzronicima za ivot opasnih zaraznih i nametnikih bolesti, a desetak njih predstavlja veliku opasnost i za ljude. Istina je da nije ba svaki krpelj prijenosnik ovih bolesti, ali na ovu sretnu okolnost ipak nije dobro previe raunati. Prava je srea za sve nas to zaraeni krpelj ne inficira svog domaina istog trenutka kada se pone hraniti, pa obino imamo bar nekoliko sati vremena da ga uklonimo i izvuemo se bez veih posljedica.

Tijekom svog ivota, krpelji mijenjaju domaina i nije im vano da li e napasti psa ili mia, jelena ili ovjeka. Za njih je jedino vano dobro se nahraniti krvlju svog domaina. Gotovo da nema ovjeka koji po povratku iz izleta u prirodu nikada na sebi nije pronaao barem jednog

ovakvog nametnika, ali puno ee ozbiljne rtve ipak su nai etverononi ljubimci.

enka i mujak krpelja Dermacentor reticulatus (fotografija: dr. sc. Relja Beck, Laboratorij za parazitologiju, Hrvatski veterinarski institut) Ako svog ljubimca ni na koji nain ne titite od krpelja, moete biti potpuno sigurni da e prije ili kasnije vrlo teko oboljeti, a tada se lako moe dogoditi i da ga zauvijek izgubite. Stoga budite savjesni uvari vaeg zdravlja jer ono je ipak najvee bogatstvo. Dobro pregledajte svog ljubimca neposredno nakon svakog povratka iz etnje, a posebice u sezoni krpelja koja poinje s prvim toplijim danima. Ako pas boravi u dvoritu, raunajte da je vea vjerojatnost da su i krpelji tu, nego da nisu. Ako na svom ljubimcu danas niste nali krpelja obavezno provjerite i sutra, jer kada su krpelji u pitanju, jedino u to moete biti sigurni je da oni u svojim namjerama nikada nee odustati.

KUNI LJUBIMCI U SPAVAOJ SOBI

Veterina portal za CITY TIME Da li i vai ljubimci slobodno ulaze i borave u vaoj spavaoj sobi? Moda sa svojim psom ili makom zaista dijelite sve, pa i postelju? Ako im dozvoljavate ulazak i u svoj krevet, onda morate proitati ovo.

Kako kuni ljubimci odavno vie nisu samo dio naeg dnevnog okruenja, mnogi su se kod svojih vlasnika ve odavno izborili za pravo i na njihove postelje. Ljubimci uistinu jesu svojim vlasnicima snana psiholoka podrka i malo je rei da tu postoji samo prijateljstvo, pa velik broj njih uiva istinski status punopravnog lana obitelji u kojoj ivi, nerijetko pod rednim brojem 1. Neupitno je da vrlo pozitivno djeluju na nas i umanjuju stres svojih vlasnika, ali zadovoljni vlasnici nerijetko na krive naine uzvraaju svoje zadovoljstvo tom injenicom. Bavljenje svojim ljubimcima u malo slobodnog vremena pretrpanog radnog tjedna, uistinu rjeava stresa i ugodno odvlai iz svakodnevnih optereenja, ali to ne znai da se svemu tome treba potpuno prepustiti. Ne elimo vas ovdje razdvajati od vaih ljubimaca niti dirati u vae osjeaje prema njima, nego samo podsjetiti na pojedine sitnice koje u svakodnevnom ivotu ipak ne treba zanemarivati, kao to se to esto ini. Vie od polovice ukupnog broja maaka dranih u kui redovito dijeli postelju sa svojim vlasnicima, a iako je taj broj u prosjeku skoro upola manji kada je rije o psima, ne moemo rei da su to zanemarive brojke. Istina je da su bolesti u ljudi preneene sa ljubimaca zapravo rijetke i mnogi e rei da tome ne treba davati veliki znaaj. Meutim, postoje zarazni uzronici koji mogu biti preneeni sa ljubimaca na ljude, posebice bliskim kontaktima kao to je ljubljenje sa ljubimcima ili lizanje lica, usta ili uiju vlasnika ili hranjenje ljubimaca iz usta, i slino. Vano je naglasiti da ti isti uzronici istovremeno mogu biti uobiajeni stanovnici u ustima ili na tijelu pasa i maaka te kod njih ne uzrokuju zdravstvene probleme.

Kako su djeca ee izloena veem riziku obolijevanja nego odrasle osobe, ne bi bilo loe razmisliti o njihovom odvraanju od dijeljenja postelje i redovitog ljubljenja sa ljubimcima te o odvraanju od prihvaanja lizanja ljubimaca po licu, ustima i nosu, uima, ali i po rukama jer ih djeca esto stavljaju u usta. Iako ovdje prvenstveno mislimo na malu djecu, tu bi trebalo dodati i osobe oslabljenog imunosnog sustava kod kojih postoji povean rizik za nastanak infekcija. Ukoliko ve ljubite svoje ljubimce, dozvoljavate im da vas liu po licu, ustima, nosu i uima, hranite ih direktno iz svojih usta ili dijelite s njima svoju postelju onda nikako nemojte zanemariti slijedee upute, niti na njih zaboraviti. Svoje ljubimce morate redovito tretirati sredstvima protiv parazita, posebice protiv buha, jednom mjeseno i to tijekom cijele godine, a to znai i zimi. Osim toga, morate im osigurati redovito ienje od eluano-crijevnih parazita, a to je najbolje provoditi u skladu s nalazima redovito obavljenih koprolokih pretraga. Vi ne morate znati to to znai, bitno je znati da koproloku pretragu, uz redovite preglede i redovita cijepljenja svog ljubimca kod veterinara, moete zatraiti u bilo kojoj veterinarskoj ambulanti u gradu. Na ovaj nain bitno ete smanjiti odreene rizike vezane uz zdravlje svojih ljubimaca, a ako to ne inite onda nemojte niti oekivati da zdravlje vae obitelji ne bude ugroeno. Odlasci na redovite preglede vaeg ljubimca kod veterinara posebice u ovakvim okolnostima moraju vam biti uobiajena praksa poput vaih odlazaka na redovite preglede zubi kod svog stomatologa, odlazaka na kozmetike tretmane, odlazaka na frizuru ili na redovite kontrole automobila u autoservisu. Da vas ne bismo ostavili u dvojbi ili s pogrenim zakljukom ove preporuke vae i za sve ostale vlasnike kunih ljubimaca s tom razlikom da su u njihovom sluaju rizici znatno manji. Podsjeamo vas na kraju da o svemu ovome odluujete iskljuivo vi, a ne vai ljubimci. No, kada bi oni ovo proitali i mogli govoriti, nagovarali bi vas da uinite upravo sve to vam preporuamo jer to je i za njih premala cijena za zadovoljstvo pospanog dodira s vama u zajednikoj postelji.