pRosvtETE t Sponra GLASNIK MINTSTARSTVA

POWJEST
jcdan-misterij, ipak sebi,. koji u povijesnim realitetima preu nicgovu otkrivasmisao Zivota upravo napredovaniu vedoi doviednodti. cla Ce i riCehit, ma sve Treba's6 naclati poviiesti pomod Svrhaie i cili nastave claudenici, uz spoznaja, Zeljetida se poviiesnih dosadaia istinskos iumadr5nia kao i osobnom nakon tako izgraaenihi usvojenih povilesni dostoian hod Sto usvoii: etitkenormei pogle- ukliudiu istinskihumanii dovicka suradnidm, znatiddeniem, spoznaie Dapade, on ie tako stedcne-vlaStite de na y'ivoile pri tome izgnde dufi otvoren za razum\e- buduinosti. u svoiu medu bliZnie, nasadaSnio'st svakidaSniicu, vanierazliditih kulturai nldina iivota,kaoi komunikaciiu prenositi od i u burluinost,na svoje frivatno i iavncidjelovaniei medusvoiimvrSniacima i svimdru[im liuclima. Tako izi politidkoga'nadaljeodTa\g ce i-povijeit, gradivani prist upi i ij ekom nas t i kao i spoznaje dru5tvenoga tavep*ovije5 no.sno pridonositi izgra<lnji predmctnastave..povijesti, povllesnln pomagat oogaoala, ce ucenlclma u raznovrsnln uomovrn, cuenaJprue svoJe a Potom.r izgradivaniu^cielbvite osobno5ti,'koia Iakoderobuhvada valJana.graoallna, temeunr smrsao l clu naupravou tomer Jest povi- logasvueta. domoljubfe, poStovanje i.razumijevdnje.cjelo.kupne stavepovlJestl. zauzlmanle bastlne te ustralno l numano za rsllnur lesne da su ba5to prave vriiednosti koiikao i uvierenia bravdu, tiieina. i usorkos kiivud"avih Dutovadtiviekove-slobode NAPOMENE UZPROGRAM korir poviiesti,ipak pripd<ta siqurndbuduinost.Takva Pro[ram poviiesti za yimnaziieiez\ra ie proSirenoq porbi treUab i stediiiskusiti na uzornim uvjerdnia Ldenik i io u kvalitativnom Smislu.Ta'se kvalitar je proZeta cjelokupna trdtima-kojima dovjekova povije.st, udenia'poviiei;ti poslieiusporedbom tradiciotivncist'u nastoii Dio[ramu pripida i bfoinjm uzornim medu koiima rhsio micsto nalnog lironloloSkog sliletta rloga'daja i njihovom ueled [ne povijesti. - niciinaiz hrvatske,nacioha usooredbom. U istomSmislu medus*obnom sradena sui tepoviiest, poglavlia',5to pa nacioialna znac'i svietska povijestii povijcsnog.o.ggojq matska TemeljnisadrZaji nastave uspbredbi. takoderi I merlusobnoi Pri tomc ie riastdvno s ntcqovom Dlnsu I ucentKa. zateono osonnom suraonlom. prcdrldeno takd daodnosu satniciiimedu opde ivno tumadenj u.idtin'sko ciogadaja gradivo ostaj objef<t g povijesriih iznosi u orosiekri 40 narocla povllesno.q razvola, alr I uz pomocnastavnog boviiesriinoviicstihrvatskoca kolr tlleKom postupnoq znaTi oa seu II., III. i lV. fazredu i uoc'avahie sa- f reria 60%,lr:otakodcr tumaCenia, ta'koO"er ob[hvaCaiu poviiestii clo407o u frrosieku svietske obraduie u ciclini. RiieCi6, na*rav- kimnaziic zriievani"a tovieka i dovicc*ansiva poviiesti. podrudjima povijesii, nacionalne Pri toineie cjelokupni kao Stosu politika, iaimanie60Yo no, o ra2liditiin uz pomodtrarlicionalnos sliicda od pradru5tvo. harodii drZave. f obram- procraft izraden osvaiadki sosDodarstvo. vijika do srednjeg i starog i rovdg vijeka,pasve vjerai kultura, osoba i.mje- i2ovijesti 6eniralovi,hegemonij'e, imeria povucstl, tJ.sadasnJOSlr. sta, nadnevci-ivrenienskislijecl itd. Sve te povijeshe oo suvremenc poviiesti clocadaie valiai u nastavi tumaditi sust'avnd te u Valia takoderistaknuti, da su cjelokupni nasadrZaii me? usdUnoj povezanost i i'cjelovitost i. stavnos izradeni takodai6 udenfti pri zavr3etku Drosrama (udeniapov'iiesti) spoiobani sam povijesti, Prema tomei nastava kaoi poviiesna i tiiekSmSEolovania iednako pbtoZai pouzdano, uoditi medunarocln"i llrvaiske, i'to vei od cloznanost, obvezna krititki dakle otijektivno, ie i Hrvatau dariaSniu StoznadiuloAu Stoznadicielovitoi istinito tumaditipoviiesne tloAadaie, selienia bostoibinu, poviies[i znatenie hrvatske i narod-a u sviietui svietskoibokako su se'i zaito clocodili u nekomoclredcnom i ni-iestu poviiesti viiestiie kakoic Hrvatska ilio uistinubila i ostala sastavni vremenu te koie su niihoveposliedice. I nastava i dukreator euiopske kulturei civilizaciie. Ona ih ie doista morabiti nepristrana", Stoznadifumaditi i govoritiistinui graclila i nlastavila s Europbmdjelatno izgradivati sq.mo.bila. ona ugodna ili gorka.-Tako i-s1in_u, odgajan zajedno priprlmlienspdznavati svi:do naSih daha. udenik bit Ce'takoder i razumiieVati "slojegaclaje povijesne. <to i'qovijes n"e problemcu nj i hovoj Ovajprogram, prati postojede knjige, kolikoje mogu6e, vllostlI vlsestranosll. u brt ce pn lomel sposoDan uzlmatr premca mnofo zaafie u nllnov sacrzalI oonosl nova uzrokei posljedice obzirnc samopoznatc negoi poveza- iieSenia, iskli-udivo u pocledirkreaciie n6vih i potrebnih nostpcvijesti s'clrugim.problemskim-podrudjima, ne samo riretodstiitr nlacionalne'poviiesti. iz iedinica,'osbbito u proslostr negol u sa0asnJostl. Udinienoie"to iz ii:onogieclinograzloya: ra<iipoinodi nastavfiicima u pobolj5anju kvalitelenastavUz pouzdanost i obiektivnost spomenutc Ce seetidko- udcnicima-i Ce modisinoqproccsa. Pomoiuovoqpioqrama nastavnik odcoinb vriieclnosti mo6ilaKe i sicilrniie akosenaoostidi gradivarijekom poviibslirasleretiocl somilania"dihienica i"izlaganje sta"va" a teZiste gurni;e kreirati nastavni"slt progocline. uz pomti6 Skotske Osimtoga, ovog'nastavnog Zato Cemo tiiestavi ha kirlturui svrhuudeiia povi'iesti. poviiesti poiichtiutenikai pomasati sramanaslavnik ie moii udenicima nakonsvakos nastavkom pocludavania iru nuZnti probleme tos satakazatikoie ic tekstove ili stranice ioSkocl <Ia od samradi riastoieii spbznati tidoviieinog proditatii prbrioiti, a koii su tekstovi neobv6zujuii, kuEe Razviiat iemo ir nieinuanalitidke spos'obnbsti i ilaieka. -stita vi5eraditi.Timesenaravno izbiclava glediSta, poviiesti ti. kritidka-promatrania i poviiesnih osimako udenikTeti ali i olak5ava niihovoristub [niiDreoDterceenost udenika. i dogataja. Uz bsposobljavanje za.krftidkopromatr-anje j esri. povllesnln potat<vi D rugih i boljifrza sirlanerhamb, ma', ma,kakve wednovanle oogaoala l osoba, te lspravno !a "i proces tj. obrazovni, ipakmoratedi. gbvora, SLo stavl obuhvaiaorlba- a nastavni, i anie i,iti ni a traZen i e-od da se citi riebitnb i traZitibitno te u6piavatiu nastoianiu koiih nema u postoiedim 7a one metodske iedinice prcisudbe, koie eehoti i sam kniigama. oblikuiuutemeliene osobne ie u obradene, n-astavnik ili su niimahepotpuno pomodi iemo udeniku daspozha obrazlbZiti, i granice svo- sarir"uloT.iti vi$etricla, a tAkoberpozvatiuddnikena vedu moqudnosti. Takvimie <Iielovaniem suradnju iih. ali i opieliuOstih, zavr.ijeme nastavnog sathi upozoritiih da togau i udenikdostdiati sveviSe-sposoban sviet- pnvremenlm - u cielokdpnoi nema. KnJlgama zasaoa takb nacionaliroipoviieSti i u kbia skoipovilesti,h iednako prepoznati dio mukotiiran hod doVcieline, naslavno Osim swstavania u logidke temalske ie riibzin-nedieliiv jedairswa cieline, kou pioboiu prefta boliem i doviekd dostoiniiem ie sradivo zasverairederlsporedeno i u manie jednostrano Zivotu, i kiozl;ukobljavdnja shvaCdnih ie Ie moguobracliti takoder u iednorinastavnom satu"(ndstavna ie(u ratovima prim- ilinica). igrupnihstrasti cilieva da dastavnici i i provaleliuclskih Naravno moqu. ovisnoo orilikama valianih spozniiia bit moguCnostima, napraviti i drukdiiuiaspodjeld nastavnih ieiice,ali i Orueiftzlima).Sri6caniem u ie uvjerenda j? povijesftlurtstogroda kao i dovjeks-am Iecllnrca.

S\IRHA I CILJ NASTAYE POVIJESTI

162

.:1

ei

:;1

NASTAWI PROGRAMI ZA GIMNAZITE

POWJEST

Prvi razred

STARI

VIJEK

I. UVOD U UCENJEPOYIJESTI
Uvod u povijest

I. DRZAVEI NARODI STAROGISTOKA -

ZaruSu vrsoKIH KULTURA

Egipatska driava

Nazivi predmet povijesti. Podjela povi. $to je p.ovijest. Podrudie. G ospoda rstvo.Nastanak drZave. Uiedinienie iazclobljd. Radunanje vremena. egip{skih rlrZava. iesti navtilikavremenska Staraisreclnja drZava. doba."Pr5Kasno Povij.es.ni izvori i njihovevrste.Usianove gdje5egracla popastbgrpta. nranJuJe. Zivot EcinCana. DruStvo. Zanimania. Vierovania. Kult ura i umjeiniC'ka dlcla : pismo, knjiZcviosr,'znanosi, likovPovijest kao znanost i nastavni predmet ne umJetnostr. H ramovt. Predmet i podrudia islraZivania. PoviesniStvo ili historiografija.Najznadajiriji historiografi (Flero<lot, Tukirlitl, Mezopotamija Izidor i2 Seville i druci). Sqmer;podrudje, hramskigradovi- rlriave.Gospodar(1.Lucid, fr*r,rfi poviesnidari Naiznadainiii J. Ratkai, stvo.DruStvo. Upiava.KulturS: pismo. I. KukuljevidF. Radki,T. Smidiklas, V. Klai6i clrugi). SeobeSemitai Indoeuropljana. Posljedice. Akadska povijesne discipline (arhcologija, zemijopis, po.. Ostale driava. yomocne vljestumlelnostl). povrjesne znanostl (paleografija, arhivistika ifd.). BabilonskoCarstvo. Hamurabi.Asirsko Carstvo. Novobabilonsko Carstvo. Nabukodonosor II. Razvoikulture i civilizaciie. Poliodielsrvo. Kultura i umjetnosf. Hramovi.Razvoj obrta. "

T.ZTYOT I KULTURA LJUDI U PRAPOUJESNO DOBA

iovjek u razdobljustarijegi srednjeg kamenog doba

Temeljiznanosti: medicina, matematika, astronomija, kniiZevno'st. Pismo.

Zidovi; Fenidani- Mediteranska prednjaAzija Nazivipaleolitiki mezolitik. Vrcmenski raspon i podjela.Klinritskeprilike-.Orud.e zarad.Nadinpririreclivinja. Hebreiska drZava.Povijesno podruc'je.Teokratska Kultura stanova-nja. Migracije. driava.Abrahami Mojsije.Politidk'e prilike. Kralj David. Kralj Salamon. Gradnfahramai njeg6vorazaranje. .Razvojkulture i umjetnosti.Odabranisvjetskilokalitetl. Fenidani.Pomorski polisi: glavnazanimanja. Razvoj obrtai posretlnidka trgoiina.PiImo.
dovjek u razdoblju mladeg kamenog doba Naziv neolitik. Vremenski raspon.Nove vjeStine i izumi. Nova zanimania.Naistariia naielia i gradovi.Ratarske kul tu re. Uzgoj dojnaCih-Zivotinja.

Iransko viso{je

Indoeuropski visodic. narodi. Iransko Opis tla. MetliiskadrZava i niezinpad.Pcrziiska clrZaia. Kfali Kir. OrgdnizacijadrLaie. Kralj Darije. Razvoj trgovinb.Uredenje Razvoi kulture i umietnosti (tkanie, posude, cesta, poste, novac. ukraSavariie, spomenici, hrambvi). Odabiani svjetski lokaliteti. Kul turneprilike. Zar atustra. Daleki Istok - Indija; Kina

iovjek u razdobljustarijegi mladegkamenog dobana danaSnjem tlu Hnatske

Indijskipolkontinent. Osvajanje Indiie.Najstariji staVremenski raspon. Naipoznatiii lokalitetiiz rauJoblia novnici. Ind'ijske kastc.Gospodarsivo. (VinCiia pokraiYaraLdistariiegi mladeq liamenos'doUa. na, Sai'daliaI pdkraj PulelKrapiria,Veiernicapokraj7aR azvoj.k uIt ure_i anosti. Vferova nj a. Fil o.zo fij a. Budi greba,RaZana-c polirai Zaclra,danilskakultuina siupa. zam.KnjiZevnost. -zn Umjetnost. Granezianosti. hvarska kulturnaskupina, vudelclolska kulturai drug"e).' Kina. Razvojnitijek i prilike. NajvaZnije dinastije. Metalno doba;Problemprijelaznog razdotrlja Kultura: pismo,pos ude.Filozofija.Konfucije. Naziv.Priielaziz kamenog u metalnodoba.Vremenski rasDon.Protilemoriielazno-s razdoblia. Neravnomierni 2, i:TvoT I KULTURA STARIII GRKA razvitak.Odabranir rialaziSta" i kultur'e. Primieri tehnogospodarskog loSkog, i kulturnograzvoja. DolazakGrka - Egejskisvijet Metalnodoba na tlu Hrvatske. primjeriiz baOdabrani grdkihfrlemcna. krenog, Doselienie i naseliavanie Grdka- zcmbrondanog i Zeljeznog doba. lia i mord.Kretskakirlturd. Nlikenska Dokultura.Seobe poredaku dobaseobe. iana.Politidki i rlruStveni 163

I SPORTA GLASNIK MINISTARSWA PROSVJETE predaja. Homerska Ilijadai Ocliseja. Promjeneu iivotu Grka - razdobljevelikekolonizacije preokret. Obrt Cospodarski Poliodielstvo i storiarstvo. Velika koloi trcovina. Politidke orilike.Razvitak oolisa. nizdcija Grka (Sreclo'zemno iCrno mo'rc). Grdkenaseobine na hrvatskoi Korkira, obaliJadrana: Melajna, Issa, Faros, Tragurij, Epetij. gradovistare Grdke Spartai Atena- srediSnji Sparta. Lakonijaistanovni5tvo. Voinidkitabor. DrZavArni usiav.Atenskarlrlava.Atika i Atend.Aristokraciia. hont Solon. Atenski ustav.Tiranin Pizistrat.Klistenove reforme.Ostrakizam. Kultura i umjetnostu starih Grka Vierovania starihGrka. Mitologiia. DruSlveni Zivot: Olimpija, Delfi. Pjesmai glazba. trilbzofija.Umjetnost. Graditrilistvo. ratovi GrCko-perzijski Ustrojstvorimske republike Nastanak Konzulat, Diktatura, Senat. Nai ustroistvo: rodna skup5tina. SfaleSke borbe.Plebeiski tribuni. Prvi vaZniji zakbni. Privatno i javnopravo. Novemagistrature. Izjeiliradenje staleZa. Potecii usponRima civiTradiciia.Doba kralievstva. Vrhunacetru5danske UiiecaiEtru5daha i Grkana razvojRima. Osamolizaciie. stalje-nje Rimh i propadanjeetruSdanike civilizacije. Sarinitanii Latini.Rat'sPirom. STARIII RIMIJANA 2, ZIVOT I KUT,TURA RIMSKA DTTZAVA A) DOBA RIMSKE REPUBLIKE poluotok i njegovi Apeninski stanovnicil vlast EtruSCanska poloZai. pokraiine. Zemliopisni Italske StanovnjStvo. i politidkipor"cttak. EtruS+nl:gospodarstvo Kultura i pismo.urcr. Lacll.Lailnr.

voina.Ustanak Sircnie Perziie. maloaziiskih Punski ratovi - uspostava Dariicva rimskevlasti na Sredozemlju Grka. Dbriievavoina. Miltiiad. Temistoklo i Aristirl. vojna.Bitka kod Salamine. Pobjeda Atenjana. Kserksova Rim i Kartaca. Prilikeu Kartari.Prvipunskirat.Iliri i Gali.Rimskoos=vaianie Zaoa,Ja. Hanibali niesova ofenziva.Hanibalu deferizivi. PofazKartaiana. Osiaianie Istoka. Periklovodoba- zlatnod<lba Atene politika.Makeclonlj_a i Grdka. SirijaiPergam. Orijentalna i padKartage. Pe- Treii punskirat.Ohrana Politidkidualizam. Atenskisavez. AtenskidrZavnik riklo - vrline koje su ga resile. demokracije. Pobjeda Kultura i umjetnost u ate"nskoj drZavi.'KnjiZevnost. doba_reprrblike Ilim i njegovuspon-u PrivatniZivotGrka.Odgoju starihGrka. Organizacija drZave: rimskcopiine, italski savcznici, provinti ie.StrirkturadrZava: (plbmeniti). Nobil'cs O ptimaPropastAtene- peloponeski rat ii (naibdlii).Ors.anizaciia rimskevlas'ii u osvotenrm zemljahai ..ilprava" . provincija. .Zivot stano'vni5tva u prolelarcl l roDovr. Peloponeski rat i niegoviuzroci.Prvodesetljeie rata. provlncrjama: vlada-nie. Alkibiiadi niecovo Poraz Atcne.Uzrocii noslieSastav rimske voiske. Heleniziranie Rima.Urbanizaci<lice. Propas't 6rdke. Filip"II.GovornikDemosten.'Heioja. KnjiZevnost i znanost. Kultura.Sv-eCenidki zborovi. neJa. Znanosti umjetndstIV. stoljeda Grdka proza.historioera[iia. GovorniStvo. Aristofan. Platoni atiacleinija. FilozofSoftrat. Razvojumjetnosti. IlelenistiCko doba: AleksandarVelikii raspadnjegove driave Dru5tvene strprotnosti i sukobi;PokuSaji reformi ZaStoreforme. Grakho. OdgoibraCe TiberiieGrakho. VoiGai Grakhoi niegove iaftisli. Pokvarenost optimata. nidkareforma. Marijev pacl. Saveznidki rat. Gradanski ral. Sulinadiktatura.

Dobagradanskihratova:Prvi i drugi trijumvirat Voina na Perziiu.Pad Perziie. Aleksandrove osnove. Stanieu rimskom dru5tvu. ustanak. Pompei Spartakov Aleksandrovadriava - svietskocarstvo.Uredivaniecaru Maloi Aziii. Karilininazaviera. Nbvi Unutra5nie stva.Treia qrdkakolonizdciia. borbei iaspad i Kras.Osvaiania triiuinvirdt. u Ga[iii. Drusi senata: Cezar Doraz brvi carstva. clijadoha. DiZavai tlru5tVo. Drfave Gospoclar'ske Pogibija. Drugi"trijumvi- idrperalor. prilike. lradanskirat. Cczar rat - kontc'an senata. Doraz Ilelenizami njegovakultura kulture:helenistidka ili aleksandriiska kulProZimanie tura.Filozofiia. Aristotel.Osnove udenia. u Znanslvenici doba helenizina. Umietnost: slikarstvo"i kiparstvo. Arhitektura: ne. znamenite siadevi grdke poviiesti VaZnost tc kulturei umietnosti za europskenarorle sveilo cl'anas. i propaZivol u dobarrrorradania. nemoral Bogatstvo, clanjc rimskihobitelji.Cic6ron. RazvojknjiZevnosti i umJetnostl. Pni poznatin:rrodina tlu dana5nje Ilrvatske potkraj rimske republike poznati narodi natlu Hrvatske: IlirskaplemeNaistariii Utjena.Kiltska-plemena. StariGrci.Glavnazanimanja. cajgrCke kulturei civilizacije.

164

NASTAVNI PROGRAMI ZA GIMNAZIJE

POW]EST

po- qija u Panoniji.Naistariie Kraliica Teula. Gusarenje bjskupiie. Pro.qoni krScana. Ilirapo moru. Rimliani provincija. arijansiva u Panoriiji. koravaiu Siren]e kr5can5tva u Istri. ilirskaplcmena. Ustroistvo RimSto Sirenje vladanje. i spomenici. Gradovi Rizvojkulture i-civilizacije.
Nazadovanje Rimskedriave i kulture reformi. Posliedice Diokleciianovih i Konstantinovih gospodarstva. drZavnota Stanieu voiUzrocibropadania PoloZai kol6na. Rdsci.Portznisusta"v i niegove"relorfte. bovi. Stanjekulture-iIrmjetnosti. Odabradiprimjeri iz Panonije i Dalmacije. Barbarizacija.

B) DOBANMSKOG CARSruA
Car Augusti njegovodoba;ItodenjeIsusaKrista

prvi rimskicar.Usrrostava principaOktaviian-August politika'. ta.UnutraSnia Bricazamoral.Rbdenie fsusa IfuiStari Germani sta u Pale"stini. Svjeclod"anstva rimskih i Zitlovskih poviesnika. politika Vaniska Uspiesi i neuspic- pacifizam. StaraGcrmaniia. Istodni, i sjeverni Germani. zapadni knji g'e. Rascvitumjetnost i.'Gradi teljsfvo. Svakoclncvni si. Zlatno<loba prilike. Germana. Politidke Zivotjz.animania Vjcrgv.anjg Gotskakultuia.Priu Germana. KnjiZevnost. manJe Krscanslva. Carstvou prra dva stoljeia - dobauspona Tiberiie,Kalicula,Neron.VlaAu[ustovinasliednici: Iluni i seobe naroda davina?laviievacd. Slom Ziclovskos usianki u Palestini. Raseliavanie' Herkulaneiai Zitiova. Stradaniegr"adova Stanieu CarslvukraiemlV. slolieia.Europa,Aziia i Pomp"eja. VladanjecaraTrajairaiMarka Aurelija.Nove Afrika (kraii prikaz).Pr.rdiela RimskogCarstva. Uzrocii rimskepokrajine.GraniceCarstva. zanadu. oosliedice. Hdni i niihoveseobe nrem"a Zaoadni boti, Istodni Goti i Vandali.Diuge gerrhanske drZave (Frairci, Burgun<Ii, Angli, Sasi). prilike u RimskomCarstvu- PaxRomana Dru5tvene Rimskimir trajao ie dvastolieia.ObilieZia. Kozmopolitizam.Un utarn ririrsko-helehisiidke kuItdre. ia dVoinost pridrZhvnici Rimliani- istaknfuti i pravnici. Gospodarske goSpodarsku like.Latifundiicsu razarale ravnoteZu. Razvoj trgovine iobrta - nejeclna*ki fijek. Zivoti kulturaRimliana.Gradevine u Rimu. Gradovi u provincijama. KnjiZevirost. KasnodobaCarstva;SirenjekrSdanstva i progoni Pad Zapadnog RimskogCarstva Dalie nrovaleHuna.Atila i niesovrat s Rimom.Pad Rimsk6e'Zapadnog Carstva. OdoI-tar.Nastanak novih barbars a. [ih dilava. Istodn ogorsk a <Jrzav Osvrt na rimskukulturu i civilizaciju. prostoroko 500,godine Sredozemni-euro;rski (zakljutni prikuz)

Stanie u gradovima. Porastdru5tvenihsuprotnosti. Gospodarska i kulturnarazmiena Istokai Zaizmedu Vojna anarhijai posljedice. Car Aurelije"usposiavlja recli Uvieti zaizuradniu oadau brvoi ooloviciorvostisudlieda. vieru. uvodidrZavnu hovos sicdrii6viekovnbs diuStva.'VaZnosi rimske"kultuie "svddo i civiffzaciie na5ifi'clana. IsusKrist poviiesna osoba. Poviiesnost osnutka Crkve. Crkveni Sirenie krScaristva'. oci.AutustinAureliie. Pro[ou Rimskom Carslvu(prio, drugoi trederazdoni kr$cana Drugi razred progona. blje).Prestanak Milan's-ki edikt.Dioklecijani Kolstantin - preobrazba Carstva drlavezavriiemeDiokleciiana. Preuredenie Reforme. Posliednji i dajteZi progonkr5ianstva. UpravaCarstva. PovlidenjeDioklecijana. Car Konstantin.Oslon na kr56ane. Konstantinrawiia Nova prijestolnica Konstantinopol.birokratskisustav. Rimskeprovincijena danaSnjem hrvatskomtlu u kasnodobaCarstva

IIRVATSKA I SVIJET OD V. DO POdETKA XVIII. STOIJEEA

RANI SREDNJIWJEK (V. - )(1. st.) I. EUROPA.SRBDOZEMIJE I BLISKI ISTOK U RANOME SREDNJEMVIJEKU

na naSem Rimskeprovinciie tlu nakonBatonova rata. narodalEuropapod naletombarbara podetkom vlasti.N<jvo uredenie Ustroistvo II. stolieda i za Seobe Diokle_cijana. Siscija vrijeniecara sjediSte rimskogprefekCarstva.Navale nakonrefoimi caraTeodozija. Trenutadni usoon Istodnorimskos ta.-Stanje earstva. Osnivanje Germana.Propasi Zapaclnorimskog driave Franadke. na danaSnjem SirenjekrSdanstva hrvatskomtlu u doba Rimljana osvajanja Islam i arapsko-islamska Prveviiesti o kr5danstvu na danaSniem hrvatskomtlu. organizaciia u Dalmaciii.Ydina biskuoska Muhamed.Rcligiozniustroi.TeZniepremastvaraniu Crkvena sieu BoJni. driave. Araosko-isllmskiprodor naZapad.Araboislanii Kr5cansrvo d rimskoj {iitg..gtttaor.ganizacija krSdanstva HrvatiuAnclaluziji. Hrvatii iraboislam. u Panoniji.Crkvenaorganiza-- europska kriltura. Diokleji. Podeci 165

GLASNIK MINISTARSTVAPROSVJETE I SPORTA Bizantsko Carstvo Bizantzavriiemevladania cara Justiniiana i Herakliia. Uspon u doba Komnena. Razdoblievierskih sukoba (VIII.-IX.st.). crkveniraskol(1054).Posljedice. Istodni Karlo Veliki - UjediniteljEurope Ustroj papinskedriave.RatoviKarta Velikog.Karlo Veliki olirunienza cara. KarolinSka Europa.Kaiolin5ko Carstvo nakoh Karla Velikog. Dioba drlaveFranadke. Zapadni i IstodniSlaveni(UII.- XI. st.)

RAZI1JENI I KASNI SREDNJIWJEK QilI. - XV. st.) III. EUROI'A U RAZVIJENOM SREDNJBMVIJEKU (XII. - XV. st.)

DruStveni i gospodarski razvoj (XII. - XV. st.) Feudalizam: obilieZia i strukturadriava.Zemlia i liudi. Demosralski razvoi. Tfgovinai poliodielstvo. Ra-zvoi-gradovai Tivotu-gradu. Ra"zvoj obria i hahufakture.Sajm-ovi. Pbiava Novdarstvo. siromaStva.

Velikomoravska drZava. Poljska. Rusija do stvaranja drZave. SukobiRusasasusicclnim narodinia. Kriiarski ratovi u svijetui odjeciu llrvatskoj SvetoRimskoCarstvoNjemaCkog Narodal PapaGrgur VIL KriZarskiratovi i njihov cili. Poziv pape Urbana IL voini. Posliediieratova:I*iiarl i HrvatOsamkriZarskih ska. Razaran duhovno-viteSkih redova. ieZ.adfa.Osniv?rnie ViteSkiredoviu Hrvatskoi.

Normani, Saraceni, Madari. Zapadna Europau IX. i X. st. Uspostava Svetog RimskogCaistvaNjematkog Naroda.TeritoriiaInoSire"n Otonsxa renesansa. ie premi Istoku. Bizanti balkanske zemlje;Venecija Sporpapinitvai Carslva. Grgur VII. i Henrik IV.

II. IIRVATSKA U RANOME SITtrDNJEMVIJEKU (vI. - XI. st.) Doseljenje Ilrvata i organizacija drZave

Uspon i pad dinastiieKomnena.I-atinsko carstvo. SrednioviekoVna bugarska drZava. Makedonsko Carstvo. RaSka (Sibija).VlaSka i Molclavija. Vencciia - gradna h[unama.Od bizantske nrovinciie tlo samostilne"ctrZave. N5padina hrvarsku oU:rti. Sukods Genovom. Organizacija diZavne uprave.

Etnogeneza. Etnogeneza Hrvata.Problemii gledi5ta. i Sredozemlja ju postoibinu. Seobe H"rvata u dana5i Susret HrvaTa saza- Zemlje europskogZapacla pad no-kr56a nskomkuI i urbm. PbkrStenj e Hrvata. Uspostava ustavne vladavine u Engleskoi. Francuska od XII. tlo sre<line XV. stolieia.Encldska i Francuska u I{rvatska- neovisna priznata i europska driava stogocl iSnjem ratu. PirinejskipoIuottik.Apeninskipoluotok. Prve hrvatskekneZevine. JadanieHrvatske za oryih Trpimiroviia. Obrambeniratovi d Venecijom.. Pdpe i mdrlunaro<lno priznanje Hrvatske. Knez Brdnimiri papa Zapadnoslavenske i IstoCnoslavenske zemlje IvanVIII. KraljZvoniinir i GrgurVII. UsponieSke.Husitskirarovi. RatoviPoliaka s teutonskimviteSkim redom. u XIV. st.Polisko-litvanska Poliska Hrvntskolu'nljevstvo. Tomislav unija.Ruskasrednjovjekovna drZava. Uloga Moskve. UsponHrvatske u dobaTomislava. Obrambeni ratovi. Uiedidienie hrvatskihzemalia. Hrvatskapostaie kralievOsmanskog CarstvalOsvajadki ratovi stlo. Cikv-eni saboriu Snlitu.Hrvatska nakonTomislava. Uspon (XIV. XW. st.) Novi obrambeniratovi s'Veneciiom. ProcvatIl'vntske u dobaPetra KreSimiraW. i Dmitra Zvonimira Gospodarskirazvoi i usmiercnostprema moru. Kre5imir"krali Dalmaciie i Hrvaiske". Uiediniena Hrvatska. Obrambehiratovi's Bizantomi N6rmahima. Novi crkvenisabori. (XIV. Postanak osmanske driave.Osmanska osvaianja do XVI.st.).Porazikr5ianske voiske. Osvaiania Mehincda II. Osvajada i Sulejmana ll. Velidanstvcnog. proPodetak "Oruanizaciia pa<lania" Carstva. voiske.DiZavnauprava. Osma hski t imarski suitav. Pr6padahj c gospoda rstva'. Religiozno socijalnipokreti na kr5danskom Zapadu

DolazakWaliaZvonimira. Zvonimir i susiedi. Reformni Struktura srcd nioviekovnoq euroDSko Katars druStva. okret u Hrg q3lgj. _Odnos.Zvonimi ra p leina susjedima. sko-d ualist idka,kriiovjeria. I nEviz.iciia : biskupska, rimska tanjeu <hiavi. Nadela Zvonimirova vladanja. i Spanjolska. Zrtve ihkvizicijskihpostupakh. Odjeci u Hrvatskoi. Razvojkulture u dobanarodnihvladara pismoi hrvatski Glasolisko Latinskisloihrvatske Kulturna ba5tinaod XI. do XV. stoljeda; iezik. pismen6sti. Behevenrana Kaineni na(pisi. i karolina. Bene- UlogaredovniStva tliktinski samostani - 2aii5ta kulture. Samostanski skriptoRazvitak znanstvene misliu sviietu. Kulturno-prosvietgraditeljstvo. rij. Kodeki. Predromanidko na uloga redovniStva. Red sv. Benedikta,domiirikan-ci i franjevci. Toma Akvinski i Bonaventura.

r66

NASTAWI PROGRAMI ZA GIMNAZIJE

POL'I]EST

Umietnost u doba romanikei sotike. Graclitelistvo, Kultura u Ilrvata (XII. - X\{I. stoljeia) skulpt u"ra, sIi karstvo, knjiZevnost, glizba.Biza ntskaliultura /s^aZeti bsvrt). IshodiSta hrvatske kulture.Rascvat romacraditelistva: nikai sotika. Pravno-poviiesni spomenici i zbirke. Kniisa u Hrvailna.prijelazu iz srdcniegA u novivijek.Molitva's"uDrotlvaI urkom. IV. IIRVATSKA U RAZVIJENOM I KASNOM SITEDNJEM VIJEKU (XII. - XVI. st.) promjene (1102.-1301.) Dinastidke Arpadovida - dolazak Crkvene bratovStine i hododa5fa.

,'u'*#:{,f{,frEKU

Unutra5nfe borbe i dolazakArpadovica u Hrvatsku. Personalna uniia i drZavnopravna'individualnost hrvatpod Arpado- V. RAZDOIIIJE VELIKIII ZEMIJOPISNIII skogkralievstvd. PoloZai hrvatskih zemalia viiiina.Obrambeni ratoriis Venecijom. arittiila IL i btpor OTKI{ICA (Xv. - XVII. st.) kraljevojsamovolji. gradovi. Slobodni kraljevski (1301.-1386.) borbe- dolnzak NovedinastiCke Anirrvinaca Usponmoii Bribirskihknezova iz ro<la Subiia.Dolazak AnZuvinaca. Karlo I. i hrvatskivelikaSi. Centralizam Novi ratovis Venecijom. AnZuvinaca i posliedice. Zadarski mir i prostbrno okupljanje hrvatskih zemalja. Stanje u Dubrovniku. Lu<lovik L i suSjedi. IstraizmeduVenecijei Habsburgovaca. previranjalGubitakDalmacije DruStveno-politiCka Renesansa i humanizam Otpor hrvalskihvelikaJa centralizmu. Nove dinastidke borbe.[-adislav Napuliskii Sigismund Luksembur5ki. "Prorenesanse Uzrocii Zari5ta i humanizma. Renesansa kao daia"Dalmaciie. Sigisinundorl ratoviu Bosni.Sisismund i umjetnidki izraz. Istaknutihumanisti. jednutim podrudiima. Vdneciia. Mle[adka"vlast nazapos Turvelika5kih ska opasnostprijeti Urvatskoj.Jadanje obitelji Humanizam i renesanSa u kulturii kniiZevnosti Hrvata (Celjski, Frankopani, Talovci)." (hrvatski, latinski). Smjerovi i podrudja. Odnosii dodirisa svuetom. Turskeprovaleu Ilrvatskul Organizacija otpora Centralizaciia i reformekraliaMatiiaSa I. Korvina. Pad Bosnei pokuSal organizacije obrambenog sustava. Nove Jagc'loviei. lurskepfovale. Krbavska bitka. Dalia obranadomovinei pomo6Sv. Stolice. Knez Befnardin-i Vuk Krsto FrankopanMohadka bitka.Depopulacija i migracije. ekovnabosanska driava Srednjovj bosanske samostalnosti. BanStiepan Podeci II. Kotromanii. Krali Stiepan Tvrtko L Doba previrariia'i ratova s Turcipri dolasku ma. PadBosnc.Pad Hercegovirie. Pudairswo Turaka.Katarina Kosada bosanska kraljica. - pdsljeclnja bosansko-humsko krSdanstvo Srednjovjekovno Protestantska reformai katolidkaobnova bosansko-humskih krstiana. Bosanska biskupiia. Crkva Problemiprelaska'ria islam.Dielatnostdominikanaca i Temelini spisi reformaciie. MartinLuther.Augsbur5ka franjevaca. ObiljeZja kult ure. vieroisooviiesi. Jean Calvin i kalvinizam. Ansli[anizam. [a rtaEurodctieclbrofestant izmau Hrvalskoi.Relisiiska vjerskihratovau XVI. i'XVIIlsfoljedu. pe irostije DruStveni i gospodarski odnosihrvatskog srednjovjekovlja (1545. NoSabor Katolidka obnova. u Tridentu - 1563.). vi crkveniredovi.Isusovci Odieciu Hrvatnositeliiobnove. u Hrvatskoi.Ruralno (seliadko) stanov- skoj_(osnivanje Feudalizam gimnazija u Zagiebu:razvoj i Svcridiliste i primoriu;. FeuOaln6 obveze KnJlzevnosil.). ni5tvo (u unutraSniosti pudanai pudanstva. s'eliaka. BunanaHvaNemiri i pobune iu. UzrociG updeve'pobune (refeudaliiacija). 167 Apsolutnemonarhijena europskom Zapadu jcHahsburSke )lutncvlqsti. obilieZia aps( Bitna Uspon i Siren postaie Monarhiie. Nasliulhe zcmlic. Spaniolska velika kolonijalnasila.Rat zanezavisnbst Nizr;zcmsk'e. Ostale Zapad noeuropske zemlje; IstoCnoslavenske zemlje parlamentarizma u Engleskoi. O. Cromvell. Pobieda XltL i JakovIl. Francuska apsolutna mona"rhiia.Liuclevit zemlje (Norvd5ka, Danska, $udevit IV. Skandinavske Svedska). desiuTridesetogo3liSnjem ratu.Jadanje RatoPoljske. vi Rusas PoliacimalSveclima. doba (XV. - XVII. st.) Svijetu osvit novoga tiskarswo, korranie Novatchnologiia: ruda.Sredniovie"civilikovneciviIizaciie:-Ki na, Japa n, I ndii s. frn"rikani dske zacije pretkol umbovske Amerike. Mongoli. Velika zemljopisna otkrida Sviietuodi otkrida.Europlianiotkrivaiu"Novisviiet". Put za-Indiiu oko Afrike. Otkriie novoga sviieta. Prvo-putovanjcokb svijeta. IstraZivanje novog-svijeia. Posljedice otkriia.

;l
$l

il

il

I SPORTA GLASNIK MINISTARSTVAPROSVJETE Kulturni razvoj u Ilrvata u XW. i X\{I. stoljedu kiGraditelistvo, slikarstvo, Humanizami renesansa. parstvo. i kaGlazba. Kulturni razvoiu dobareformaciie iolidke obnove. Novi crkveni redovi. Modernizaciia gimnazije, sveudiliSte. Umjetnostbaroka. Skolstva:

VI.IIRVATSKA U NOVO1\,{ VIJEKU (od poCetka XVL do podetka XMII. st.)

(B. KaSiC, hrvalskoga naroda I. LuciiMisli o iedinstvu HabsburSkog. Izbor Ferdinan<la Razlozii uvjeti izbora. Lucius,J.'Rarkay, P. Rirtei-vitezovii, J. KriZanic)te (M. Marulii, I. Gundulidi drugi). pravo- knjiZevnici Personalna uniia. Grrdanski rat i padJaica. Balkanski slavni Vlasi(maurovlasi) i tunkaosvaiairia. NemarHabsburqovaca uniie Institucije i simboli hrvatskedrZavnosti i nastoiania ila 6d penonalne zaodranuzemli6, fiadine realnu. StaialiSt"e hrvatskih ielikaSa isabora. Hrvatski sabor, Hrvatski narodnivladari,ban, herceg, i povelje, grb,drZavno-pravni dokumenti Zupanije drZavni turske opasnostil llnatska u dobanajvede Vojska. i Zupani. T. Ban Erdedi (1527.otnor turskom osvaiadu Nastavlia se stolietni Mir na Ztvi (i6Oe.). 1593.). Sisidta pobiedai zrlaecnic. voind grdnicena hrvat-skom Uspo3tava drZavnom tbritoripiranie" Vtahai "VlaSko Otu Hrvatskoi. iu.Naseliavariie " bor hniatskih staleZa i Sabora centralistidkimi apsolutistidkim postupcima dvora.TeZak poloZaj bedkog pudanstva. hrvatskog Zrinsko-frankopanski otpor centralizmu i apsolutizmu BeCa

Saboru Cetinulllrvatskameduzemljama habsburSke krune

Tredi razretl

HRVATSKA I SVIJET U XVIII.I XIX. STOIJEEU

I. SVI.IETI EUROPAU XWII. STOLJEEU

Hrvatske. Dobadvorskog Zrinski i Frankooani"skrbnicii za5titnici" apsolutizma; Prosvjetiteljstvo u druometurskomratu (1663. Junadki - 1664.). Dothvati Ul6Organizdciia i apiolutizma. olporaprotivcentralizma partikularizam. kraljeve StaleSki suslav i plemi6ki Jadanje gaKatarin6ZrinskelPoc'ctak i slom otpbra.Nezakonito apsolu iCk I nevlas ti. OtiiljezjaapioIutist e driave. h veli kaSa. KatarindZr inskai njezina [ogubljenjehrvatski cljeta. Posljcclice za Hrvatsku. Prosvj eti teljstvo. Teoretidarip rosvjeti teljstva: francuski prosvjetitelji i enciklopedisti. Hrvatskapodnrtja i stanovni5tvo za vrijememletaCke i osmanske vlasti;Dubrovnik- oazaslobode i gospodarska diskriminaciia Politic'ka Hrvatakatolika u Slavoniji i il diugim hrvatskimgradovimaza vrijeme osmanske vlasti. ja drLave. vladari.Djelomidna modernizaci Prosvijedeni u XVI[. stoljedu VelikaBritanija i Francuska Indust riiskarcvoluciia. Naiznada i niii izumi.Napretlak proizvodnje. UdvrSicnjiparliimentdrn-e vladavine. KoloirijalnipoSjedi.

pudanstva u Dalmaciiiza vriieme PoloZaihrvatskoq vlastite u Istri za vriicmemletadk"e u dobaLuia XV. (1715. Struktura mletadke i austriiske Francuska - 1,774.) druStva i slabljenjc kraljevske vlasti. Ratoviza vlasti. Sirenje pojmaDalmacije"na Stetu hrvatskog imena. francuskog poliskona*sljede, rat. naslj'edc, scdmogodiSnii zaaustrilsk6 piosvjet i telji. Fiziokrat i. Francuski i. Kolonijatniposjed Uskoci: sukodis Mledanima i Turcima. krajem Dubrovnik.Uspon u XVI.st. Uzroci slabljenja XVI. i u XVII. stofiedu. Zna(enie"koridora". Bosnaza vrijemeturskogvladanja Njemadko CarstvolUsponPruske

Postanak Pruske driave. Izgradnia apsolutistidke driave.Kameralizam.Ratovi Fridiika II. ReformeFridrimilitaristidke drZave. ka II. Izgradnja

paSaluk. i stanovniStvo. Podrudie IslamizaciBosanski crkva- Istodnoeuropske ia. Neiednak odnosturskihvlastinremakr3danskim zemljeu XVIII. stoljedu; poloZajpudanstva. ina. tJtogafranjevaca. Gospoclarski Rusija;Poljska Oslobodenje hrvatskih krajevaod turske vlasti borbe Intenzivne Turci ne po5tuiumirovnedogovore. protiv Turata i Ssloba<lanie kraieva (1683.h"rvatskih Ban Dalmaciia, Pounie,Slavoniib. 1099.): Lika, sicverna Nikola Ercledi.Vode naroda:L. IbriSirirovii.M. Mesi6i drugi. prodora u Bosnu:E. Savojski, 1697. Poku5aj Karlovcima(1699.). Znadenje. Mir u Mir u Srijemskim ( I 7 t 8.). Znatenje. PoZarevcu UsponRusiieu dobaPetraI. Rusiiau XVIII. stolieeu. RatoviPetral. Rusiiad couaKhtarineI[. vlastii samoPoliska u XVIIL stoliedu. SlomsretliSnie volja plemida. DiobePoljske. SjedinjenihAmeriCkih Driava Postanak Sjevernoameridke drZave do rata za nezavisnost. Meqospodarski tronola sDredava razvoi koloniia. Rat zanezavisnost i irostanaF SAD-a.Gospoddrski nairredak.

r68

NASTAWI PROGRAMI ZA GIMNAZI]E

POWJEST III.EURQI'AU DOBAUSPONAGRADANSKOG DRUS'IVADO SREDINEXIX. STOIJECA

II. IIRVATSKA U XVIII. STOIJECU X\{[. stoljeia Stanieu Ilrvatskoj na podetku

revolucijado donoSenja Ustava(179L.) Francrrska i PoZarevadkog nakonKarlovadkog Teritoriialniopseg uisto nol mira( 1699.", 17 18.). N"ove craniceu Dalmalii i (acq poreznih druSlvo uodirevoluciie. Neuspieh Francusko obalu vo i adquistir novi5simo). ProdorTurskcnahrvatSku generalnih (drZ:ivnih) Saziv staleZa. reformi. Trcii stalcZ. granici Stanje na vojnoj i u Istri. izmedd Kleka i Sutorina. c'ovjcka i gradanina. UstavtZ9t. Deklaracija o pravima pragi hrvatska nesporazuma Podeci hrvatsko-ugarskih matidka sankcija. dojakobinske diktaturei Francrrska revolrrci.ia od 1791. proglaSenja Carstva Gospodarska obnovau Ilrvatskttj tijekom XWII. stoljeda struja. Rat s anSukobiunutarraznihrevolucionarnih tifrancuskom koalicijomi uspostava republike. Ralarstvo i zemliiSta. Pudanstvo. Novapolioprivredna vinogradarstvo. kukuruz i ftrumpir. UrbariNovdkdltirre: ekspanjalne-regulaciie. Jakobinska diktatura. Direktorii. Teritoriialna gra<lova ceRazvoj i luka.Novetr'govadke 's ziia i osvaiadki ratoviNapoleona Bbnaparted. Progla$enje te.Ma [istrale: Sisak-KIrlovac-Riieka. a revohicij e. C"a rstva. dt, itjeZ.| n"^o; trgovinei obrla.Manufakture. djelatnost. Hrvatske luke.Brodogradevna Utjecqiii reforme dvorskog apsoltrtizma u dobaMarije e hrvatskng kralj evstva e; Unu traS nj e uredenj Terezij ba5tinu. UnuSudielovanie Hrvatau ratuzaaustriisku tra5nie hrvatskog kralievstva:ban i Sabor, Zupaurerjenje nijsko urcdenje. Sudstv6,banska vojska i zemaljski kdpetan. (vojncHrva(ske voinegranice i SlavoNovo uredenie urbara. nije). Znadenje Hrvaiskog Dalji gospoclarski razvol. ObiljeZjaapsolutistidke vladavine M. Terezije. reformei vladanjeJosipaII; Posljedice ApsolutistiCke ratovi i slomNapoleonal OsvajaCki novogeuropskog poretka Betki kongresi trspostava u dobaNapoleona. ratovii hegeFrancuska Osvaiadki moniiau Europi.Otpor bokorenih narbcla Napoleonoioi vlastii budenjdnaci6nalhe svijesti. Pohocl u Rusiju i Nai poleonov slom. revolucija oduzima Katolidkoj Crkvi posjeFrancuska cle. novoga crlwenog Zivola. Pojava jncraspravc. Bcdkikongres. Dugotra RezultatiKongreSietu njenradkog pir'.rnja. NovakartaEurope. sa.RjcScnjc atiiarisa. Liberalizami nacionalnipokreti do 1848.

apsolutizReforme Josioa IL Rats Turcima. Posliedice i revoLibcralnc idciei gradanstvo. Nacionalni rrokreti ma:Upravna oviinostHrvatske o Ugarskdj. Pojaiaiclcje o Italiia. tlo Francuska. h.rcionarna nreviiania u Eurooi 1848. tlrZavi cloJafransk6g madar'skoj od Karpata mora. i Stanjcu Njemadkoj Poljsf<a, Spanlbtsta. Irska,Grdk'a, Velikoj Britaniji." i Hrvatski krajevi pod austrijsko-mletaCkom vla5duu XWII. stoljedu mletaCkom politike: Tlajnj programvelikosrpske ..-_ S-rpski.ys.!qng3. I. Gara5anina. "Naderlaniia" vlasti(do propasti VeDalmrciia za vriieme mletadke prilitd. Pudanstvo. necije, 1797).Cospbdarske i politidke godine u Brrropi 1848.149. Revoltrcije pudanstva. Istra:gospodarski i sociialni PromnoloZai jenenako-n (1791). ririrau Compolormiiu ustava.Luj Bonaparte. Francuska revolucija. DonoSenje Dubrovniku posljednjem svoje samostalnosti. stolje6u dijelu.Sicilija. u austrijskom Italija:Revolucija Bosnai Ilercegovinaza vrijeme u Pruskoj. Niemadka:stanie uodi 1848.Revoluciia vlasti u XWII. st. osmanske parlamenta u Frankfurtuna Maini. Saziv Sveniemadkoi Odieti u Monarlija: Bed i pad Metternicha. HabsburSkir kapetanija u Slabljenje Osmanskog Carstva. Uredenje slomdz poRevolucijd u Matlarskoj, poloZaj djelat- Pragui Budimpesti. katolika. Bosni. TeZak Prosvjetno-kulturna volsKe. mocrusKe Apristolski vikarijatu Bosni. nostfranjcvaia. Kultura i znanostu Ilrvata tijekom XVIII. stoljeda pitanje Carstvoi ist<lCno Osmansko do sredineXIX. stoljeda

dielatnosti NaivaZniii rezultatikulturnihi znanstvenih hrvatu Hrvata na"podrudiu civilneHrvatske i Slavonije, sultana Mahmuda Reforme Zaostalost ikriza Carstva. voine granice, Istrei Dubrovnisko-slavonskb Dalmaciie, Rusija u Bosni i Hercegovini. Otpor reformama. Stanje II. ka. KniiZevnost.O"otrabarokne obnove. Kralievska i istodno u Parizu. pitanjc. Krimski iat. Ugovor u Zagrebu. akademija znanosti

169

GLASNIK MTNISTARSruA PROSV]ETEI SPORTA TV.IIRVATSKAU PRVOJPOLOUCI XIX. STOTJECA fh'vatskau vrijelneNapoleonovih ratova

Uicdinicnic lruskl srcdiJte Niemudkc. niemadkos uie(at'3 Ddnst<om rJiniehia. i Austrijorn. Rat sFrancus[oir i ujeilinjenjeNjcmac'ke. Gosporlar-ski napredak Njemadke.

i jugoistoCna Errropa RatoviAuslriies Napoleonom. Dalmaciia i Istradolaz.e IstoCna u sastav HabsburSke_Monerhije. Austrijf odbijavratiti Dalmaciju pod vlastHrvatskog-sabora i i bhna. .Rusijau dnrgoj poloviciXIX.st. Ukidanjekmetstv.a obiljeZji da_ljeg iazvbja.Poc'eci i Sircnjeruskogimperija. Francuzi pono_vno u Hrvatskoj. Nezatlovoljslvo hrvat- Inteiesina Ba[-kanu. Rusko-japanski rdt. pudanslva. skoga Dubrovnik. Slom pokrajina. FrancuziosnivajuIlirske pokrajine. OtllukeBedkog korigrcsa. Austrijska ul)ravau jrrinoj i zapadnoj Ilrvatskoj Dalmacijii Istri Zapadna EuropalEngleska; Francuskal Otporkolonija VelikaBritaniia od sredine do kraiaXIX.st.Gospodarski razvoji tlruStVeno-politidki odnoli. Irskopitanje. Kolonijalnocarstvo Velik-e Britanije.

polovici polet Francuska u druqoi XIX. st.Gospodarski politika i vaniska u rlohh Or.qanizaciia uprave Napoleona III. Rat's i pokraiinske vladeu Dalmaciii i Niemadkom. do krdjaXIX. st. Istri.Dolazak Cinovnika kbmuna. DobaTrede Republike -'tuilinilca. Ukidanie autonomiie Paridka gradova u Istri. Nezadovoljstvo hrvatskoga pudanstva. Otporkolonija imperijalistidkim u Azisilama. Ustanci Osnivanje Skola ijavnih glasila. Ulogasvedenstva, oso- ii iAfilcl. bito franjcvirca. Jadaijehrvitskenarodiesvijesti. Sjedinjene AmeriCke DrZave u dnrgoj poloviciXIX.st. Prvo razdobl.ie preporoda lrrvatskog nnrodnog Suprotnosti Sjcvcra Dopreporodno i Juga. Rat Sicvcra doba(18f5.- 1835.) i JugaSAD-a nakonrata.InlcnTivna goimigiacija Euiopljana. Razvoj i industrije. Ponovnizahtieviza uiedinjenjcm hrvatskih zemalia. spodarstva Dielatnosti Vrhovca. biskdpa Meksimiliiani Ma<lari Zdle skrSiti hrva tskusfmostalnost. Metternichov apsolutizam i Prvi vatikanskisabori pontilikati I'ija IX. i Lava XIII; madarski premaHrvatskoj. hegemonizam Crkva i mdni5tvo I{rvatski narodni preporod(f835. - 1848.) Pontifikat pap.e Pija IX..cloPrvog.vatikanskog. sab.ora. ^ Prvivatikanski sabor. Radni5tvo i ra-dnidke organizaciie u prava. prava.Prvi XIX. XIX. st. st.Radnici RadnicitraZe traZe svoiapravasvo.ja svoia Prvi sociialisti. sociialisti. socijalisti..SocijalSociialSociial-

Potrebasveopde integracije Hrvatskc. Uloga mladog demokratskei socijalistidke Stranke.Marxove ideje odbanaraStair. Grof JankoDrlStovie:Droqram narddnos nrel cuju mnogisocijali-sti. poroclai glasila Preporodni kulturni pokr'ct -"javna i"irlsti'Jurai Haulik - mecena iuciic. Zagrebadkibiskurr poslanica Katolidka Crkvai radniStvo. Papina "Rerum preporoila. Pol i t idke strankb.Srpanlske Zrtve. U jed i nienie novarum" (O novim stvarima). Hmta u jedinstvenoi kniiZevntlsti, standaidd i iezidnom jedinstvcnoj grafiji.ZnatEnjc Sabord 1847. Arrstro-rrgarska nagodba vlasti. - dualizam Sukobs velikosrpskom politikom. Otpordualizmu u austrijskom rlijeluMonarhije Ban JosipJeladii- odludan otpor ugarskomhegemonizmu PrekidoOnosa s madarskom vladom. Ukidaniekmetstva. Saziv prvog zastupnidkog Sabora.Rad-Sabora. Lnacente.

parlamentarizma Slom apsolutizma i obnova ius(avnosti. Utanat'enie Auslro-u[arsk'e narodbe. Znadenie i nosljedice.. eeSki.otpor d"ualizmu. ?oloZaj Slovdnaca i konstituiranje slovinske nacije. Istodno pitaujei lrnlknnske driaveu drugoj pulovici XIX. st.

Neuspjeh pregovoras ugarskomvladom. Uzroci, podetak iiiiet'rati s Maclarinia. Promiene u ratu nakori pitanje Istodno i ustanak u Bosnii Hercegovini. Ruski izbijanja niadarske_ revolucije.Nomihalno ujeclinjenje intcrcsi velikosipska polilika. i u San Stdfanu. Mir hrvatsliihzemalia. Okt roi ranI ustav. Uplitanievclikih europskih sila. Bcrlinskikoncrcs. Kratliot rainosavczni3rvo VelikoSihiiei Ausrro-Ugarske. v. SVIJET I EURpPA U DRUGOJPOLOUCI srpska pofitika potkrajXIX. i"podetkom XX. Rastoljeda. XIX. STOIJECA sp-ad O-sma nskogCarsiva. DobatehniCkihotkridai novi izvori energije u proizvodnii delika. Pronalasci Pronalasci u primieni novih izvoraenergiie. SnaZan razvoikemiiske industiiie. Revolucioniranie Utiecaitehnoloskih otkriia ha Fiometa. odnose u proizvodnji. RazvojZnariosti. SrednjaBuropal ltalija; NjemaCka Ujedinjenje Italije.Rat s Austrijom.Stanjena Siciliji. Vene-cija i-Riin u sadtavu Italije.Talijanska ir"edcnta. VI. IIIIVATSKA U-DRUGOJ POLOUCI XIX. STOIJECA Ilrvatska u osvit modernog doba Nastup novog apsolutizma. Otpor bana Jeladida. Ustroistvb vlast i. Gerinanizaciia. tistidke Apsolu reforme i postupno prcvlatlava nje feurl"aliznia. UzdignuC e 7,agr ebadke' bisktipij e na das tinad biskupij e. Zna(tjnje. Razvoikulturei znanosti.

170

NASTAWI PROGRAMI ZA GIMNAZIJE obnol,e ustavnog Ilrvatskan_akon stanja; BanJosipSokdevii i naiava ustavnog Slomapsolutizma stania. BanJosip Sokc'evii-' sazjv Banske lionfercnci ie."Tahticvi za i cdirii povratak niezinihteritoriia-. Hrvatiki sastvomHrvatske Sabor. Stanie bor 1861. inieqov'a staialiSta'. Krali rrspu5th gosporJl rstvd. Razvojtigovine i obita.Pomorstvo. PromdtizloZba. nice.Cosnodarska borbei njihovinositelji PolitiCke

POWJEST

Grtspodarsko stanicu zcmlii.Stln[e vinogradarstva. Razvojnovdanih Razvojindustrije. zavbda. Razvojurbanizaciie, kulturtl,Skolslva i umjctnosti. j radniStva.Katolidki pokrct i poku5ai Pokr7a ukljudivanla u rjeSavanjc goruiih socijalnih probliima. Stanjeu Bosnii Ilercegovini

u vrijeme raspada Osmanskog Bosnai Hercegovina Carstva. Ustanak i izbieglice'u Hrvatskoi. Berf 1875.-1873. vlalinski kongres. Protektorat. Ane(siia. Aust rougarslia (MaZurani6-Sokdevii). naroclna Samostalna stranka davina: uprava, gospodarski i druStveni razvoj. (Strossmhver-Radki). stranka UstavnoNarodna liberalna - A.Stoianonarotlna ili Unionistidka stianka(J.Jhnkovii kod Hrvatau Bosnii HercegoPolitidkipokreti stranke vii). Strankaprava. (E.Kvaternik' - A.Stardevi). Jezitne vi ni. H rvatsk'a ila i publikacij e.Ulogai znadenje Kalavnaglas polemike pitanjeu Hrvatskoj. StardeviCeva misao tolidkc i srp'sko Crkve. Nadbiskup Jtisip Stacll"er. prava. hrvatskogadrZavnog garskanagotlba Ilrva tsko-rr zemljama Ilrvati u prekomorskim

Uzrociiseliavania Hrvatau Drekomorske zemlie. Niioko utannden Hrvatsko-u{arska Priprcme ia Nagodbe. rloinovinu. i brigaza'hrvalsku i gospbPolitidka do skrmaMoriarhiie hovoclnos - temelini clrZavrii nagodba zak-on u (1qI8.). pt-r- darska potpo-ra. Osnivanie hrvatskih ctruSla"va' sadrZaja Analiza i politidko znadenje. Pitanie iseticniStvu. BrigaKatolidke Crkveza iselienike. Zabrana vratka'hrvatskih tcritoriiai irkinuiavoincrrinice.Zihtievi nakonpodetka rata. Prvogsvjetskog razvoia. iseljavanja za reviziiom NagodbelPodetakintJusiriiskog Novdrnj zavodii ustanove. Razvojgrarlova. Sotiialnisastavpudanstva. god.; PolitiCkipokreti i strankeu lh-vatskoj1903.-1905. Stanjeuoii Prvogsvjetskog rata Narodni preporodIlrvata u juino.j i zapadno,j Ilrvatskoj; Gradi5danski Iftrati i badkiIlrvati u jrrinoj Ugarskoj Dosadaiiflodine1903. PolitikaFrana Supilai Ante i zacla Trumbiia. R il"ceta rskarezolucija. B rada' Radiii. pokretu Dalmaciji. glasiPreporodni iitaonicei javna la. Mihtrvil PavfinoviC suprotst avl.;'a sevelikosrirs tvu." previranja i stanjeuodiPrvogsvjetskog rata. Politidka pokretu lstri.iitaoniceijavnaglasila. Preporodni BiskupJilrajDobiila. Hrvatski narodnirrreporod u Bunievaca Javna i Sokaca. glasila. Biskirp hrvatska Antun Anturioviii drugisvedenici. Narodni prerrorod u cradiSianskih Hrvata. Mate MerSiC Milorictii - vodaprcloro<Ja. Ilrvatska postujemodernadriaval Ilan Ivan MaZuranii

eeturti razred

HRVATSKAI SVIJETU )fr. STOLJECU

Modernizaciisf,e reformeu dobabanalvanaMaZura- I. IIRVATSKA I.SVIJETNA POEETKU XX. STOIJECA ni6a (uprava i-surlstvo;knltura, znanost, SveudiliSte). vladasustavno Madarska krSiNasodbeni zakon.Tahrievi pocl Sabora zaDovratak voinidkeqranice vlast i Dalmaciie rata jc pitania Sabora i bAnai konadrio ricSc"n Riiek'c. Flrvatska Europai svijetuodiPrvogsvjetskog pomaZe ustanak Hrvatau Bosnii Hcrcccovini. Stav HrvatbanaMaZuraniial ikog sabora. Demisija Posljcrlice. Voino-rrolitidki savcUspon Europc- polclinclustriie. gdspodarske moii) i Jrpan zi. SAD (iudanie i bolitiCke -st. podetkorn-XX. Mcilunarodne ratbvi. krizei regionalni vojnegranicei njezin Ukidanjehrvatsko-slavonske ancksiia i aneksiiska Austrougarska Bosnei Hercegovine povratakpod vlast Ilrvatskog saborai bana; Balkanski savezii batkanski ratovi. Naorul-avanievekriza. Pojadana madarizacija likih europskihzemaljai njihovi ratni ciljevi. (1867.) razvoiadenia Pregovori o razvoiadeniu i pocYetak (1s69-is73.). (i 874.-1880.) Presovbri o"povrarku i"novrh- Tehnika,znanost, film i SportpoCetkom XX. stoljeda porlvlastHrvatskos voinegr"anice iak bivSe sabcira i bana go<lin6. vojnoj krajinil.883. gocline. 1881. Izboriu bivSoj Podeci Nobelovenagrade. "sedme Tehnikai.znanost. Sport.Obnova olimpijskihigara. dvo- umjetnosti". Poiadana madarizaciia i nemirizbognezakonitih jezidnihgrbova.Ostavkd banaLadislavlPejadevi6a. ijskom razdotrlj u Ilrvatsko pitanje u predaneks Hrvatskau vrijeme banaKhuena lledervarXja poIoZa i nien -pravni i zaht ievizauied D rZ.lvno i Hrvatske ie politikai hrvatski stranke XX.st.EairKhueno- hrvatskih zeriralia. Poliridke Dodelkom Madaronska oportunizam. i)stra. iznparJna prava. Uzroci skaHrvatska,;dZna Hrvaska- Dalmaciia va Narodna otporStranke strarika. Orlludan i pomirba politike. NeosNarena surarlnja s Madarimai Talijanima. slomaKhuenove 171

ETE] SPORTA PROSVJ GLASNI K MINISTARSruA

prilike u hrvatskim zemljama Polititke i gospodarske rrodiPrvog svjetskog rata (1908, - 19L4,); Ilrvati u dijaspori

pitanje. Pohune zhocZigosilnia stoke. Jadransko seliaka. ljedice.-Nas tava tskepbk prvehrva RapaI lski ugovori.pos emrgracue. slrJeratne

tJzroli isefiavanja. Oiskomrazdobllu. Hrvhti u clijaspori. ganizacija i vezes Domovinom.

nje najveiehrvatskepolitidkestranke Djelova i ura_i-piosvlcta.-stanje i niosiicla. Stanie u Dalmaciji. Dalmaciii Kazvol Razvqi rvoigraclova. sradova. Kullura Kult Araoo postaneksiiIstri. Zbivania Zdivani u Riieci.Hrvatsko Istri. nitanieu

Gospodarsko slflnie:poliodiclstvo, obrt i industriia.

pudka seliadka stranka u zadniem sastavuHrvatHrvatska uiedinidnia s Kralievinom sahora. Protivbezuvietno.q skoga pbtpore hrva tskih zarcpubIi ku.Doka'z Srbijom. Zauzimanje birata. Ilrvati u ostaliln politidkimstrankarnal stanje Gospodarsko

II. I-IRVATSKAI SVIJI'T ZA VRI.IEME PRVOGSVJETSKOG RATA (1e14. - 1918.) Pni svjetskiraf Uzrocii povod;Londonskiugovor

stranka Hrvatska zaiednica. Hrvatska Hrvatska nrava. stranka. nudkastranka.Hrvafskafecleralistidka'seliadka u u joSnekimstrankama. Gospodarsko stanje SuclioniStvo povod (Sarrievski atcntat). Ka- H rvatskoj.Ceite, p romct.Graclovi. rata. StaialiSte Uzrocii Saj niovi, "pro5irenie premaralrioiopasnosti. i tolidke Crkv'c Potetak rata.Europska bojiSta. Italija prelazina strantiAntant-e. ucovor. Lonclonski Zbivanja u Europi i u ostalomsvijetu djelova nje .!i g9-n Franluskapoli t ika gr5rd.a. . Ust rojstvo_i Vel.Britaniie. FaSizam u Itadominacile u Eufopi. Politika pitania. tzv.r'imskog Weimhrska liii. Rie5einie Niemadka. Solunsko boiiSte. Sianjd u Rusiji. Stanjeu'Turskoj. Indija, Azija, Japan, Ratne akciie naeunrpskim boiiStima. ri Rusiii- Oktobarsk-a re- SAD. Ulazak SAD-i u rat.Prbmicne SvrSetak voluciia. bitke i slom Centialnih sila. OcllLrduiuie " rata.Posliedice. pokretl Radi(evnacionalni u Beogradu Atentat u Nnrodnoj skrrp5tini rnta Ilrvartska u vrijemePnog svjetskog pokret borbe. i Taktikai politidkc Rrdiiev nacionalni g'adani u hrvatskim ReZimska nasilia zemliama. I-Irvatski politidke Promiena taktike. Seliatko-denicgovo Sirenie. u voisci. u auslrouqflrskoi Hrva(ski tlomohrani. Hrvatskiiabor Protuniokratska kohliciia. Atentaiu NarodnoiskupStiiri. hrvhske nolitidkccmisruciic. Sudhina zlroratu.Aktl-vnost prosvjcdi rcZimski u Hrvatskoj. austro'ugankih vojnika.Trleni kadar. PoHnata kao Pljenitr bunamornara u austrougarskoj mornarici. rata (1915. Tijek Prvogsvjetskog - 1918.) B) - HRVATSKA I SVIJETU DOBA VELIKE GOSPODARSKEKRIZE I NAKON NJE

III.IIRVATSKA I SU.IET IZMEDU DV.qJUSVJETSKIII ITATOVA1920.. L939, A) RAZDOBIJE DOVELIKE GOSPODARSKE KNZE (1920.. 1928.) drZave Ilrvatska ulazi u sastav Slovenaca, llrvata i Srba

( 192e.- 1e33.- r e3e.)

krize Errropai svijetu dobavelikegospodarske Ja(anje Uzroci krize.Svie tski razmicri. TraZenie izlaza. Oclu Japanu. Pobjcdd nacizma uNjemadkoj. militarizma jeci gospotlarski krizeu Hrvatskoj.

zahtievu za samoslalnom tlrZavom. Rasprave Porpore viieiuSHS-a. StaialiStc Stiepana Prc- Ilrvati u vrijememonarhistidke u Naroilnom Radiia. diktature odnosa s Austro--Usarskom. Preuzikid drZavno-nravnih ratne mornaricelOrganizacija i manje austrbugarske pokrela. ure. uslaSkoI ProProglaSenie d iktat Nastanak ilasri u drZavi SHS. funktioniranje Nova Hrvala iz inoZrimstva. soni u Tlrvatitoi i prosviecli teiritorija. Agrarnareformai problemiu flodjela.hrvarskog vezrs nJcT.rnlm provoocnJem. Ukljudivanje Ilrvatske u KraljevstvoSIIS SHS-a drZavama u s poiedinim KontaktiNarodnosviie6a OprezuZigrebu.PoZurivanie Reiimska nasilja i otpori flnata 1931.- l-934. Ccktlra'ciia. sviietu. Zenevska poltupkauiedinjenja. Firvatskc u KraljeVNadinukJfudivanja Nastavakdiktature i nakon oktroirane ustavnosti. nakonrata. i posljedi-ce swoSHS.Socijilni-problemi polinasiliai otpori Hrvata.Jadanie hrvatske ReZimska lidke emigracife.Ubbjstvo kralja Alekandra. NamjesniStvo. Promijenjeno stanjei novi odnosiu Europi i izvannje poraZene i novonastale drinve.Sklapanie Pobiednjdke, i velikosrpske ltegemonije ugovoia'. Zbivanja u Sovjctskoj Rusiji. Jrpan-i,ojna Ilvati pod teretomcentralizma mirovnih izma. Vrada i politidka s*ila. nje SAD-apoli t ici i zolaiion na raspoloZenia Okrutnosli reZima i antireT.imska i zapbstavliairie Gospoclarsko hrvatskom pt-rdruCiu. Ilrvata u Kraljevstvu SIIS iscrpliivanie.'Malo6roinost Hrvata u vi5im i naivi5im PoCetniizrazi nezad,ovoljstva "slul.hama. rlrZivirim Ometanieurcdeniaodnosaiimedu Utlio u koi Katolidkecrkvc.Hrvitsko iselitiniStvo. reakcijepravaSa. Krvoproliie u Zagrebu. rJriave Prosviedne politidkojemigraciji. munistidkoj ObiljeZaianjepapirdih'kruna.Zlosthvljanjevojn'ita i 172

NASTAWI PROGRAMI ZA GIMNAZIJE 1\'Iedrrnarodne napetnsti, i sukobirr svijetu suprotnosti

POI4JEST jugoslavenske u sklopu federacije IlrvatskadrZava

pokreta. nacistidke antifaSistidkih NaoruZavanie Podeci avnoiske Ju.coslaviie. Stvarlnienovehrvalske PoCcci suradnia tlrZave Niemrdke. Taliirnska oSvriania. Mcdunrrodha u sastavu Udio HSS-au fcclcracii"e. iugoslavens(e faSisridkih zemiilia. Niemlrdka"nripaia Austriiui rliielove antifaSist zbjegovi. iCkom oiporu. Hrvatski prekomorski Njcinadki St ajr I iSre'velikih eeSkc. sila prbmhiljemadt<dj. ratniplan. antifaSistidkih Pobjeda udruZenih (antihitlerovskih)snaga Banovina Ilrvatska u Potsdamu. KapiSlomTreies Reicha. Konferenciia naroda. Hrvatskopitanie.Madekkaovodahrvatskoga clrugi o Drugom svjbttulacija Japanal Brojdani i poileci aktivnostiu Flrvatskoi. Buianie nacionaliro-politidke sporazuma Cvei- skomratu. OsiruiakBanovine Hivatske. Protivnici Socikovi6-Madek. Hrvatskoi. Staniei odnosiu Banovini jalni poloZaj pudaristva. i neposredno nakon Ilrvatska u vrijemezavrSetka rata zavrSetka Drugogasvjetskog Znanost,film, rndio, televizijai Sport Tiiek i niihovteroru Hrvatskoi. ectnidke orcanizaciie qoslavenika ilah h6rbi.Zaiednidka Liudsko zavrSn i h partiza"nski i rrrirodnih znanosti. Dalii razvoidruStvenih i u"Iftaj da.Prva'ilacla drZave Hrvatskb. fecleralne NDH. nagrade. Afirmacija filma, iaclijai stvarala5tvo. l.Iobglove podeci televizije. Sport. nakon Partizanski zlodini tilekom rata i neposredno u Hrvatskoj. kulturei Sporta Razvojznanosti, "KiiZniput". njega. Daksai ilrugamjesta. Bleiburg,

ry.IIRVATSKA I SVI.IETZA VRIJEME DITUGOG RATA (r.e39. SVJETSKOG - Le4s.) na Poljskudo osvajanja GrCke Od napada rat Napad Niemadkena Polisku.Sovjetsko-finski LuksemL939.140. Niemadka osvajaDiinsku,NoivcSku, burg,Nizoz-emsku i Beleiiu. Ratneakciieu Francuskoi. Sloir ipotpisprimirja. N6irspieh niemadk'c bitkezaVeljkir Britanilu. Ra[ u sievernoj Afiici, ia Bliskom istokui Sredozemlju. Nastanhk Trojirogpakla. SlomGrdke. Nezavisna Driava Ilrvatska

V. PRII,IKE U SVIJETUI U HITVATSKOJ 1945..1989. rrgovori Poslijeratno stanjei medunarodni Uiedinienih naroda. Sudenie ratOsnutak i ustroistvo (N[irnberc. nim zlodincima Tokio). Mirovni usovoii.Nabroia zemafiakoie su stanak novih cliZava. PoVbianie prcmasovjctskom uzoiu.Pocreci blokbvske-poliu.rerlenc tlke. Svijetizmedu"hladnograta" i "ravnoteiestraha"

o kolnos t l.

rata. Procesidekolonizaciie nakon Druqoqsvietskoc Nezavisne Driave Hrvatske. TeritoriiNDH. Nastanak tanih Iie'kao dlan ice p"ofTetd nesvr"s Dekolo nizirane zcm vlasti Ustroivlasti u NDH. Odnos NDH prema Italiiii NiePokrizeidrugazbivanja. drLava. LokalniratoviipolitiCke madkoi. Diklatura ustaSkog relima.Vc2anost za s-udbihu litika detanta. njegovih zaStitnika. mira u svijetu. Katolidkacrkvazagovaratelj gospod.arstva, u sklopuratnih kulturei znanosti . Stanje (I) sustava drugeJugoslavije Ilrvatskau okovima
Stanie na bojiStima i ostala zbivanja u svijetu L94I.. t943.

JapanNanad Niem ad k en a S SS R .Atl a n l s k a rro v e l i a. ska osiaianid u Aziii. Ulazak SAD-a u rat. Antihillero'vska koaliciii. Velikc 6itte - prekretnice u ratu (podrudia i rp a d i ' i z zraka, SSS R- 4, A t lant s k i o c e a n ,z i n g l o a m e ri d kn sjevernaAfrika). Kapitulacija Ilalijc. Otpor antifaSistidke Ilrvatske
l

Uspostava rcpublika. DrugaJugoslavija - fcdcrativna rizoru. Hrvat'ska kao soviclskom <lru5tveioc stistava nrcma drZavc. Okrutika-u sast saveznc Republ avrii ugosluvinske prcmaCrkvi.KardinalAlojzijeStepinac. nostireZima poloZajHrvata i Hrvatskeu FNRJ. Podredeni (II) drugeJugoslavije Ilrvatska u okovimasustava u nacionali promiene reforma, kolonizaciia Agrarna Uzrocii posljetlice sukoba saSSSRnoj stTukturi dru5tva. om. i unitarizma. SveteZiteretcentralizma novi otpora 1965.- 1971.Represija, Tij.ekhrvatskog nJega. ustav l slanjcnaKon Dielovanie - ekonomska i politidka. Hrvaskaemigraciia jci. i blaZ-en vjerskih zajecl HododaSca. H rvaski sveci nicai.

P r v i oblic i olp o ra fa 5 i s ti d k oo i k u p a c i i i . Si s adkiparti zanski oclrecl. Osirut a k G lavnou"St aba Hrvatske.Parf izanska vlast i antifaiistidkeorganiiacije.Hrvatski antifaSizam - dio svjetskog antifaSizma. Jadanje i trspjesi sila antifaSistiCkekoalicije Teheranska konferenciia. Plan "Overlord". Prodori Crvene armije. Konferencija u Jalti. Okupatori i njihovi zlodini.

:i:

t73

GLASN I K M I NI STARSTVAPROSVJETET SPORTA (II) i suverena Ilrvatska- samostalna drZava prekiil ZemlleEuropske zaiednice traZe sukoba. ratnih aeresiia naHrvatsku. Nastavlid sevclikosrpska Prekid svih raniiih vcza s biv5omSF'RJ. Jadanie hrvatske obranei Stolica. medunarodnog uglcdaHrvatske.Hrvatska i Sveta samostalnc i suverene hrvatMcdunarodno Driznanie skedrZave. postije dlanica Ujedinjenihnarorla. Hrvatsf<a (III) i suverena drZava Hrvatska- samostalna Dolazak UN-a.Velikosrrrska u mirovnihsnaga agresiia Bosnii Hercesovini i nieZinodrazu HrvatStoi. tTrvat'sko vije6eobrane."Flrvatska'se skrbi za brojneizbjdglice. Mirovnekonferenciie i niihovopstanak. Medunarodni sudzaratnezlodine u bivSoj"Jugoslaviji.

Tehnika. znanost. krrltura i Sport u svijetu i u Ilrvatskoj

1945. - 1989. Tehnika i znanost. Novi nobelovci. KazaliSte.film i glazba. Radio i televizija u Hrvatskoj. Sporl

VI. DOBA N,,\INOVI.IIII PROMJBNAU SVIJETU I U IIRVATSKOJ Raspadanje socijalistidkih sustava u Europi Komunistidkisociializam ustroi bez bu- druStveni du6nosti. Zbivaniau SSSR-u i nietov raspad. Promiene u ostaIi m socij aIi st idki m zcmlj amasr-ed nje E uro pc. Slom socijalistidkog sustava u SFRJ. Nastanaksamostalne i suverene hrvatskedriave

Osnivanienekomunistidkih stranaka.Prvi vi5estra- Ilrvatska - samostalna i suverena driava (I\) nadkiizbori nakon Drugoqasvietskos rata u Hrvatskoi. UstrojstvonaiviSih t iiela"no"ve demokrEtske vlast i. Dali i tiMcdunarodnipoloZaj i ugled Hrvaske u svijetu. VaSingtonPregovori Novi UstavRepublikc Hrvatske. iek prbmiena. DolazakSv.Ocau Hrvasku. b novombblikuzajedniStva podiudju. skjsporazumi. najugoslavenskom Progla3enieHrvatske samostalnomi suverenom Hrvatska traZipromienu mandata mirovnih snaca UNdriavoma. Hrvat ski brani teli i ndteli oslobadati okuoiranitdritorii. Podcta k ohnove i p6viatkapuda nstvanaralorena ognjiStd. Hrvatska i suverena drZava (i) - samostalna Hrvatskiiscljcnici i povratdk. Velikosrpska nastoiania da se sru5inova demokratska vlastu Hrvdtskoi. Podetak ratavelikosrpskih snaga rrrotiv Hrvatske.Pro coni hrvatskog pudn nswa. H rvatski UJa niteli i. " Brijunska clekliracija. VelikI fomoi hrvaskihiseljenika. OpredijeljenoSt Hrvatske za politikumira.

Autor: dr. AgnezaSzabo

K onzul tanti : Ivan Balta, VesnaBauer-Munii, Franko Miroievii, Ivka Paviiii, Filip Potrcbicg, Fani Radovani, Tontislav Raukar, Franjo Sanjek

174