Ašelejenska kultura i

naseljavanje Europe
Ašelejenska kultura

„ prema francuskom nalazištu St. Acheul u

Francuskoj
„ John Frere (1740-1802) – pronašao prve
šačnike na nalazištu Hoxne
H. erectus
„ razvija se iz H. habilisa/rudolphensisa
„ pojavljuje se prvi put prije 1.8-1.7 mil. g.
„ nedoumice:
„ H. ergaster ili H. erectus
H. ergaster i/ili H. erectus
„ podjela na H. ergastera i erectusa nije
univerzalno prihvaćena
„ nedvojbene sličnosti
„ pojedini znanstvenici ističu suptilne i
potencijalno značajne razlike (afričke lubanje
su više, tanjih stijenki, manje lice, nadočni
lukovi)
„ glavni proponenti razdvajanja: Bernard Wood,
Richard Klein
H. ergaster

„ H. ergaster – prema jednoj evolucijskoj shemi

vezan isključivo za Afriku u vremenu između
1.8/1.7 mil. i 600 000 g.
„ prema ovome azijski nalazi bi pripadali vrsti
H. erectus
H. ergaster/erectus

„ prvi čovjek koji napušta Afriku

„ anatomske promjene, naprednija tehnologija,
pretpostavljene prednosti u ponašanju
Dječak s jezera Turkana
„ Nariokotome
„ KNM WT 15 000
„ otkrio ga je Kamoya Kimeu 1984.
„ starost 1.56 mil. g.
„ datirani su slojevi tufa iznad i ispod slojeva s
fosilnim nalazima (1.64 i 1.33 mil. g.)
„ najcjelovitiji kostur stariji od 130 000 g.
Dječak s jezera Turkana

„ starost: 12 godina
„ kranijalni kapacitet: 880 cm3
„ visina : 1.62 m (pretpostavljena visina u
odrasloj dobi 1.82 m)
Ašelejen

„ nastaje na temeljima oldovanske industrije

„ vremensko trajanje: 1 650 000-250 000 g.
„ karakteristična alatka je šačnik (ručni klin;
hand axe/biface)
„ šačnik: obostrano oblikovana alatka
bademasta oblika s oštricom uzduž cijelog
ruba alatke
Ašelejen

„ najstarije alatke potječu sa zapadne obale

jezera Turkana (1.65 mil. g.)
„ Konso-južna Etiopija, Karari-sjeverna Kenija,
Peninj-jezero Natron u blizini Olduvaja (1.5 –
1.4 mil. g.)
Ašelejen

„ najstariji ašelejenski skupovi nalaza uz

šačnike imaju i oldovanske jezgre i odbojke
„ oblici oldovanskih jezgri anticipiraju
ašelejenske šačnike, ali nijedna od ovih
industrija nema prave prijelazne oblike
„ koncept šačnika pojavljuje se iznenada, kao i
H. ergaster/erectus
Ašelejen i Early Stone Age

„ ašelejenski skupovi nalaza iz Afrike pripisuju

se ESA (Early Stone Age)
„ ašelejenski skupovi nalaza iz Europe
pripisuju se donjem paleolitiku
Funkcija šačnika

„ rezanje i komadanje mesa

„ Jelinek (1977): prijenosne jezgre
„ Calvin (2002): diskovi za lov
„ Kohn & Mithen (1999): uspoređuju funkciju
šačnika s funkcijom perja pauna
„ nakon što je ispunio svoj zadatak odbacuje
se
Funkcija šačnika
„ Melka Kunturé (Etiopija)
„ Olorgesailie (Kenija)
„ Isimila (Tanzanija)
„ Kalambo Falls (Zambija)

„ stotine šačnika na malom prostoru bez očitih

tragova korištenja
Funkcija šačnika

„ dolaze u širokom rasponu veličina i oblika i

vjerojatno su korišteni u različite svrhe
„ Klein: “imaju puno više zajedničkog sa
švicarskim nožem nego s paunovim perjem”
„ korelacijska analiza šačnika iz Kilombea
pokazala je da rani čovjek u ovom slučaju H.
ergaster/erectus koristi iste predloške za
izradu oruđa različitih dimenzija

„ drugim riječima, već su razvijene kognitivne

sposobnosti za osnovne matematičke
transformacije bez upotrebe olovke, papira i
ravnala
Razvojne faze
„ od svoje pojave ašelejenska industrija je
konzervativna
„ Glynn Isaac je na temelju analiza provedenih
na materijalu s nalazišta Ologesailie došao
do sintagme “variable sameness”
„ pod ovim je mislio da se promjene u formi
šačnika događaju uglavnom nasumce od
sloja do sloja i od vremena do vremena i da
ne postoji neki usmjereni vremenski trend
razvoja
Razvojne faze

„ rani ašelejen
„ kasni ašelejen
Rani ašelejen

„ 1 650 000-600 000 g.

„ deblji šačnici, manje dotjerani, simetrični
„ negativi odbojaka su jako duboki
„ izrađeni tvrdim čekićem
Kasni ašelejen

„ 600 000-250 000 g.

„ dotjeraniji, simetričniji, tanji šačnici
„ negativi su plići
„ upotreba mekog čekića
„ dotjeraniji odbojci koji nagovještavaju
musterijen i MSA
„ promjena unutar ašelejena nastupa prije c.
600 000 g.
„ poklapa se s pojavom H.
heidelbergensisa/arhaičnog H. sapiensa
Ašelejenske inovacije

„ upotreba mekanog čekića

„ primjena levaloaške metode
Mekani čekić

„ pojavljuje se Africi prije c. 700 000 g.

„ preciznije i bolje dotjerivanje alatki
Levaloaška metoda

„ pojavljuje se prije c. 500 000 g.

„ ime je dobila po zapadnom predgrađu Pariza
gdje je otkrivena i prepoznata krajem 19. st.
„ termin Levallois odnosi se isključivo na
metodu izrade kamenih artefakata, a ne na
kulturu ili tradiciju
Važnost levaloaške metode

„ priprema jezgre kako bi se dobili unaprijed

definirani, standardizirani odbojci
„ složena koncepcija koja odražava povećanje
kognitivnih sposobnosti čovjeka
Otkriće H. erectusa na Javi
„ Eugène Dubois (1858-1941) - nizozemski liječnik i
vizionar
„ potraga za karikom koja nedostaje
„ kratka kronologija boravka u Indoneziji:
„ 1887. stiže na Sumatru gdje je počeo istraživanja
„ 1890. g. prebacio se na Javu
„ listopad 1891. - u riječnim nanosima rijeke Solo kod
sela Trinil u središnjem dijelu Jave pronašao je gornji
dio lubanje (nisko nadsvođena, debelih stijenki s jako
izraženim nadočnim lukovima)
„ 1894. nazvao ga je Pithecantropus erectus
„ 1895. vraća se u Nizozemsku
Datiranje javanskog H. erectusa
„ Java – otok vulkanskog porijekla
„ rezulati datiranja su kontroverzni zbog
komplekse regionalne stratigrafije i
nepoznate točne stratigrafske pozicije
pronađenih fosila
„ dio znanstvenika smatra da je H. erectus
naselio Javu prije 1 mil. g., drugi prije 1.65
mil. g.
Kasni H. erectus s Jave
„ Ngandong, Sambungmacan
„ obično se smatraju evoluiranim varijantama
erectusa
„ kosti sisavaca sugeriraju starost manju od
300 000 g.
„ ESR starost između 53 000 i 27 000 g.
Electron Spin Resonance (ESR)

„ tehnika mjerenja broja uhvaćenih electrona u

zubnoj caklini, koja ih je akumulirala
razmjerno radioaktivnosti okoliša u koji je zub
bio ukopan
Kineski H. erectus
„ Zhoukoudian – kompleks vapnenačkih špilja i
pukotina 40 km JZ od Pekinga
„ 1921. švedski geolog J. G. Anderson (1874-
1960) započeo je iskopavanja (nalazište I) i
otkrio 2 ljudska zuba
„ 1927. Kanađanin Davidson Black nastavlja
iskopavanja
„ 1933. Black umire, a nasljeđuje ga Franz
Weidenreich (1873-1948)
Kineski H. erectus
„ Black je nalaze pripisao novoj vrsti
Sinanthropus pekinensis
„ fosilni ostaci s nalazišta I su izgubljeni na
početku II svj. rata, ali Weidenreich ih je
srećom opisao detaljno i načinio odljeve koji
se danas čuvaju u Museum of Natural History
u New Yorku
Datiranje

„ kineski ostaci H. erectusa se datiraju između

800 000 i 400 000 godina, uglavnom na
temelju paleomagnetizma i biostratigrafije
„ na kineskim nalazištima su pronađeni brojni artefakti
„ na većini nalazišta artefakti su pripisani erectusu na
temelju slične geološke starosti
„ artefakti u asocijaciji s ostacima erectusa - nalazišta
Lantiana i Zoukoudiana – nalazište I
„ najstariji artefakti potječu iz doline Nihewan, oko 150
km zap. od Pekinga
„ paleomagnetizam i pretpostavljena brzina
akumuliranja jezerskih sedimenata sugeriraju starost
od 1.6 mil. g.
„ ukoliko su ovi datumi točni, naseljavanje
sjeveroistočne Azije dogodilo se znatno ranije nego
se prije mislilo
Moviusova linija
„ Hallam L. Movius
(1907-1987)
Ekspanzija H. ergastera/erectusa
„ Ubeidiya (Izrael)
„ starost: 1.4-1 mil. g. (paleomagnetizam,
fosilni ostaci sisavaca, K-Ar)
„ 8000 artefakata (šačnici, komadi koji
podsjećaju na ranoašelejenske artefakte
afričkih nalazišta)
Dmanisi (Gruzija)
„ c. 100 km jugozapadno od Tbilisija
„ 1984. probivši temelje srednjovjekovne
strukture došlo se do riječnih sedimenata s
litički artefaktima i životinjskim kostima
„ kasnija iskopavanja su otkrila 4 djelomično
sačuvane lubanje, 2 mandibule i elemente
postkranijalnog dijela kostura
„ starost: 1.7-1.6 mil g.
Dmanisi
„ litička industrija: odbojci, cijepani obluci,
nema šačnika
„ lubanja D2700 nalikuje lubanji KNM ER 1813
(H. habilis) i sugerira starost između 1.7 i 1.6
mil. g.
„ ostale dvije opisane lubanje najsličnije su
afričkom H. ergasteru/erectusu
„ H. ergaster/erectus se javlja sve do prije 1
mil. g. tako da bi ove lubanje mogle biti i
mlađe
Najraniji Europljani

„ Atapuerca – Gran Dolina (Španjolska)

„ Ceprano (Italija)
Gran Dolina
„ nalazište smješteno u Sierra de Atapuerca
„ 18 m sedimenta
„ iskopavanja od 1976.
„ intenzivirana od 1993.
„ sloj TD 6: 90 fosilinih fragmenta i 200
artefakata
„ sloj oko 1 m iznad ovog pokazuje normalni
polaritet
„ ESR datumi: 857 000 – 780 000 g.
Gran Dolina – fosilni ostaci
„ najmanje 6 osoba starosti između 3 i 18
godina
„ H. antecessor?
„ izdanak H. ergastera/erectusa koji nestaje
nakon pokušaja koloniziranja južne Europe
„ litički skup nalaza: odbojci, jezgre, čekići
„ nema šačnika
„ sirovinski materijal prikupljen u okolici špilje
(rožnjak, kvarcit, pješčenjak, kvarc,
vapnenac)
Gran Dolina – kanibalizam?
„ životinjske kosti: tragovi rezanja, razbijanja,
grebanja
„ 25 % ljudskih kostiju ima tragove slične
onima na životinjskim koji se tumače kao
rezultat ljudskog djelovanja
„ slični tragovi se javljaju i na sličnim
pozicijama (skidanje velikih mišića i razbijanje
kostiju zbog koštane srži)
Ceprano

„ ostatak lubanje bez artefakata

„ pronađen 1994.
„ starost 900 000-800 000 g.
„ K/Ar
Fosilni ljudi iz Gran Doline i Ceprana

„ vjerojatno se radi o regionalnoj varijanti grupe

H. ergaster/erectus, odnosno ranim nalazima
H. hedelbergensisa
Najznačajnija europska
donjopaleolitička nalazišta
„ Vallonnet „ Terra Amatta
„ Arago „ Torralba
„ Swanscombe (donji slojevi) „ Ambrona
„ Clacton „ Abeville
„ Vértesszőllős „ St. Acheul
„ Isernia la Pineta „ Hoxne
„ Bilzingsleben „ Swanscombe (srednji
„ Strànska Skàla slojevi)
„ Atapuerca „ Boxgrove

bez šačnika sa šačnicima

Le Vallonet

„ špilja u okolici Nice

„ procijenjena starost 900 000 g.
„ jednostavna oruđa na oblucima (oldovanska
tradicija)
Isernia la Pineta

„ jugoistočno od Rima
„ brojni artefakti
„ starost: ~730 000 g. (K-Ar)
„ sjekači načinjeni na riječnim oblucima
Drugi kolonizacijski val
„ H. heidelbergensis/arhaični H. sapiens
„ dobio je ime prema nalazu mandibule iz
kamenoloma u Maueru kod Heidelberga
(1907)
„ kranijali kapacitet veći nego kod
ergastera/erectusa
„ sofisticiranija tehnologija kasnoašelejenskih
ljudi mogla je biti ključna za uspjeh
koloniziranja Europe
Najznačajnija europska nalazišta
H. heidelbergensisa
„ Petralona
„ Arago
„ Bilzingsleben
„ Boxgrove
„ Vértesszölös
„ Mauer
„ Sima de los Huesos
Sima de los Huesos
„ jama kostiju
„ 1976. g. pronađena je prva ljudska kost
„ od 1984. istražuje se kontinuirano
„ sloj s ljudskim kostima starosti između 500
000 i 400 000 g.
„ preko 2000 ljudskih kostiju
„ pronađen je samo jedan artefakt
„ ostaci najmanje 32 osobe
„ jednak udjel žena i muškaraca
Sima de los Huesos
„ zastupljene su različite dobne skupine
„ razlog pomora:
„ epidemija
„ napad druge grupe (nema tragova nasilja)
„ otvoreno pitanje
„ kako su dospjele kosti u Simu:
„ možda su jednostavno pobacane (higijenski
razlozi ili ceremonijalni?)
Alternativni materijali

„ kameni artefakti su zbog svoje dugotrajnosti

dominantni u paleolitičkoj arheološkoj građi
„ sigurno su rabili i druge materijale podložne
propadanju: drvo, trsku, kožu
Alternativni materijali –
retuširane kosti

„ Fontana Ranuccio
„ Malagrotta
„ Castel di Guido
„ La Polledrara
„ Bilzingsleben
Alternativni materijali –
drveni artefakti

„ Kalambo Falls (Zambija)

„ Gesher Benot Ya'aqov (Izrael)
„ Clacton-on-Sea (Engleska)
„ Schöningen (Njemačka)
Alternativni materijali –
drveni artefakti

„ Schöningen
„ tri cijela drvena koplja
„ dužina preko 2 m
„ najdeblja i najteža pri zašiljenom vrhu
„ najstariji, najuvjerljiviji dokaz lova kod ljudi
„ starost: 400 000 g.
Nastambe

„ Terra Amata
„ Le Lazaret
„ Bilzingsleben
„ Ariendorf I
Upotreba vatre
„ prednosti:
„ toplina
„ kuhanje mesa/biljaka čime se povećava
probavljivost, a u nekim slučajevima se
neutraliziraju toksini
„ ojačavanje drveta vatrom, npr. vrh koplja
„ tjeranje konkurentnih predatora iz špilje i
obrana od opasnih životinja
„ rasvjeta u špiljama i produžetak iskoristivog
svjetla tijeko noći
Upotreba vatre
„ Zhoukoudian
„ ovo nalazište se obično smatra prvim
sigurnim dokazom za upotrebu vatre
„ znakovi korištenja vatre: izgorene kosti i
tanke tamne leće sedimenta (vatrišta?)
„ nova istraživanja tvrde drukčije
„ u većini slučajeva gorenje kostiju nastupilo je
nakon fosilizacije
Upotreba vatre
„ Zhoukoudian
„ geokemijskim analizama tankih leća nije utvrđeno
postojanje pepela i drvenog ugljena
„ Europa:
„ Vértesszölös, Bilzingsleben, Schöningen – dvojbeno
„ ukoliko se odbace ova nalazišta najstariji široko
prihvaćeni dokazi o korištenju vatre dolaze s
nalazišta Pech de l'Azé, La Cotte de St. Brelade iz
vremena pretposljednjeg glacijala OIS 6 (186 000 –
127 000)
Tragovi donjeg paleolitika u Hrvatskoj

„ Šandalja I
„ Donje Pazarište u Lici
„ Punikve kod Ivanca
Šandalja I

„ sjekač pronađen u
koštanoj breći
„ starost 900 000 g. ?
Donje Pazarište i Punikve

„ šačnici pronađeni na površini izvan

arheološkog konteksta
„ ne mogu se točno datirati