6.

CILJ ISTRAIVANJA Cilj istraivanja bio je ispitati komunikaciju izmeu medicinskog osoblja u Klinikom bolnikom centru Rijeka na klinikom zavodu za transfuzijsku medicinu te ispitivanje meusobne komunikacije lijenik dobrovoljni davatelj krvi. U odnosu izmeu lijenika i davaoca krvi, unato velikim promjenama u tehnoloko-znanstvenom smislu, postoji i dalje potreba dobre komunikacije. Davatelju krvi uvijek e biti potreban izravni kontakt, razgovor s lijenikom, povjerenje u njegovo znanje, ali i diskreciju - jednom rijeju humanost, koja mora uvijek ostati znaajno obiljeje medicinske struke. U komunikaciju u zdravstvu spada i meusobna komunikacija zdravstvenog osoblja. Na dananjem stupnju razvoja medicinske struke u pravilu nikada sam zdravstveni radnik ne rjeava zdravstvene probleme pojedinog pacijenta. Rije je o timskom radu. Pri tome kultura komunikacije ne samo da olakava rad nego se odraava i na pacijentu, koji prenosi svoju povijest bolesti i ostalu dokumentaciju. Komunikacija izmeu suradnika pri svakodnevnom radu u zdravom i efikasnom strunom timu potie zadovoljstvo zaposlenika i omoguava bolje upravljanje vremenom. Rjeavanjem nesuglasica i sukoba poveava se slonost tima. Uvjeti da timski rad bude uspjean je: dosljedna komunikacija, sluanje, izvjetaji o uinjenom, redovni sastanci, prihvaanje razlika u miljenju, pridravanje dogovora, uvaavanje, otvorenost, podrka i povjerenje. Usklaen timski pristup zdravstvenoj njezi postie bolesnika na bolju suradnju. 7. MATERIJAL I METODE Provedene su dvije ankete, jedna za medicinsko osoblje Klinikog zavoda za transfuzijsku medicinu, te druga anketa za dobrovoljne davaoce krvi. Anketa se sastojala od 8 pitanja na jednoj stranici i za njeno je ispunjavanje je u prosjeku bilo potrebno 5 minuta. Provedena je u srpnju 2013. godine na medicinskom osoblju ( 25 ispitanika) te na dobrovoljnim darivateljima krvi (50 darivatelja). Svi su ankete dobili u papirnatom obliku. Ankete su ispunjavali anonimno i samostalno. Podaci su statistiki analizirani u Microsoft office Excel 2003.

8. REZULTATI 8.1. Medicinsko osoblje Od medicinskog osoblja anketu je ispunilo u veini ensko medicinsko osoblje (24 ispitanice odnosno 96% ) te jedan ispitanik (odnosno 4%). To moemo objasniti injenicom da je na Klinikom zavodu za transfuzijsku medicinu zaposleno veinom ensko medicinsko osoblje (grafikon 1). Pri podjeli ankete susretljivost osoblja ovisila je o sljedeim faktorima: -poetak/kraj radnog vremena -zaokupljenost poslom -podjela ankete od studentice ili tajnice Zavoda (pitanje autoriteta) -jesu li zaposlenici znali da e im biti uruena anketa ili su prvi puta bili upoznati sa time Bolja spremnost za ispunjenje ankete bila je ujutro kad je osoblje poinjalo sa poslom te kad su bili svjei i odmorni. Pred kraj radnog vremena nekoliko zaposlenika pravdalo se zaokupljenou poslom te dekoncentracijom injenicom da e morati odvojiti par minuta za ispuniti anketu. Ako je anketa bila podijeljena od tajnice zavoda spremnost za ispunjenje ankete bila je vea. Isto vrijedi i ako su zaposlenici bili upoznati da e im biti dana anketa.

SPOL

M 4% M 96%

Grafikon 1: Struktura anketiranog medicinskog osoblja prema spolu (%)

Medicinsko osoblje na Klinikom zavodu za transfuzijsku medicinu veinom ine ene dobne skupine od 40-50 godina. Nakon toga najvei postotak ena pripada dobnoj skupini od 30-40 godina. Najmanji postotak ine dobne skupine od 20-30 godina te od 60-70 godina (grafikon 2). Dob osoblja nije osobito utjecala na spremnost za ispuniti anketu. Mlai zaposlenici bili su vie zainteresirani za provoenje ankete te su bili spremni dati miljenja vezano za komunikaciju u zdravstvu meu djelatnicima zavoda. Spremni su bili i pomoi mi u ispunjenu anketa tako to su rekli drugim kolegama o emu se radi.

OS OB L JE
12 10 8 6 4 2 0 20-30 30-40 40-50 50-60 osoblje 60-70 > 70

Grafikon 2: Struktura anketiranog medicinskog osoblja prema dobi(%)

Veina ispitanog medicinskog osoblja bila je SSS (15 ispitanika), te jednaki omjer VS (5 ispitanika) i VSS (5 ispitanika), (grafikon 3).

STRUNA SPREMA

VSS 20% SSS VS VS 20% SSS 60% VSS

Grafikon 3: Struktura anketiranog medicinskog osoblja prema strunoj spremi (%)

Tijekom procesa obrazovanja 15 ispitanika (odnosno 60%) bili su upoznati sa komunikacijskim vjetinama te 10 ispitanika ( odnosno 40 %) izjavilo je da nikad nije upoznato sa vjetinama komuniciranja (grafikon 4). Pri procesu obrazovanja vano je upoznati osobu sa osnovnim nainima ljudske komunikacije, komunikacijskim kanalima,verbalnom i neverbalnom komunikacijom, nainima uspostave i odravanja komunikacije kao i imbenicima koji na nju utjeu. Komunikacija u zdravstvu specifian je oblik komunikacije te bi osoba trebala znati kako komunicirati sa osobljem te kako sa davaocima krvi. Poseban naglasak trebao bi biti na upoznavanju s pravilima etinosti komunikacije. Osobe koje tijekom svoga obrazovanja nisu bile upoznate sa komunikacijskim vjetinama trebalo bi omoguiti edukaciju koja bi se sastojala od teoretskog i praktiki uvid u specifinosti komunikacije u zdravstvu, te ga upoznati s razliitim razinama uspjenosti timskog rada u zdravstvu i faktorima koji na to utjeu.

1. DA LI STE TIJEKOM VAEG OBRAZOVANJA UPOZNATI S KOMUNIKACIJSKIM VJETINAMA?

NE 40% DA 60%

DA NE

Grafikon 4: Stav anketiranog medicinskog osoblja (%)

80% ispitanika (20 ispitanika) smatra vjetine komunikacije jednim od najvanijih ivotnih vjetina dok 20% ispitanika (5 ispitanika) ne slae se sa tim (grafikon 5). Poznavanje komunikacijskih i jezinih normi dio je komunikacijske kompetencije.

2. VJETINE KOMUNIKACIJE SMATRAM JEDNIM OD NAJVANIJIH IVOTNIH VJETINA.

NE 20% DA NE DA 80%

Grafikon 5: Stav anketiranog medicinskog osoblja (%)

Iako se pod komunikacijom tradicionalno podrazumijeva verbalna izmjena poruka, jezik nije jedino komunikacijsko sredstvo. Komunikacija ima vie funkcija: slui se jezikom, tijelom i glasovnim kvalitetama. 94 posto ispitanika (odnosno 24 ispitanika) smatra da neverbalna komunikacija nije manje bitna od verbalne. Komuniciramo svime to nam stoji na raspolaganju: gestama, dranjem tijela, mimikom, pogledom, fizikim izgledom, odjeom, mirisima, tempom govora, tonom, pauzama u govoru itd.

3. SMATRAM DA JE NEVERBALNA KOMUNIKACIJA MANJE BITNA OD VERBALNE.

DA 6% DA NE NE 94%

Grafikon 6: Stav anketiranog medicinskog osoblja prema strunoj spremi (%)

Nadovezujui se na 4 pitanje u 5 pitanju u anketi htjelo se vidjeti da li ljudi vie vjeruju onome to uju ili vide. Poto u sa visokim postotkom (94% ispitanika) izjavilo da neverbalnu komunikaciju smatraju jednakom vanom kao i verbalnu mogu nas iznenaditi rezultati gdje 52% ispitanika (odnosno 13 ispitanika) vie vjeruje onome to uje dok 48% ispitanika (odnosno 12 ispitanika) vie vjeruje onome to vidi (grafikon 7). Kada neverbalne vjetine nisu usklaene s verbalnima, ljudi nam nee vjerovati bez obzira to kaemo. Vjerovat e naem govoru tijela, koji e nadilaziti rijei. Rijetko smo svjesni da nae geste i govor tijela mogu kazivati jednu priu dok na glas sasvim drugu. Komunicirajui mnogi su nesvjesni svoje neverbalne komunikacije, dok neverbalne poruke drugih lake uoavaju, ponekad znaajnije nego verbalne. Klju itanja govora tijela sposobnost je prepoznavanja emocionalnog stanja druge osobe sluajui to govori i primjeujui okolnosti u kojima to ini. Rijei su okosnica ljudske komunikacije, no esto mogu prevariti. Govor tijela tada predstavlja komunikacijski most, prua mogunost da se prevladaju nesporazumi.

4. UKOLIKO SU VERBALNA I NEVERBALNA KOMUNIKACIJA KONTRADIKTORNE, VIE VJERUJEM ONOM TO UJEM.

NE 48%

DA 52%

DA NE

Grafikon 7: Stav anketiranog medicinskog osoblja (%)

U usporedbi s tehnikim vjetinama i iskustvom, komunikacija se moda ini nebitnom, jer veina vjeruje kako je razgovor jednostavna stvar. No komunikacija je ipak neto vie od prenoenja poruke. Bitno je ono to govorimo i kako to govorimo. 68 % ispitanika (odnosno njih 17 ispitanika) zadovoljno je komunikacijom na poslu. Pozitivna komunikacija moe ojaati poloaj te pomoi pri napretku na poslu. Njih 32% (odnosno 8 ispitanika) nezadovoljno je komunikacijom na poslu (grafikon 8). Uzrok napetostima na poslu esto je loa komunikacija meu suradnicima. Jedan od izazova u poslovnom komuniciranju je komunikacija s "tekim" ljudima. Rije je o ljudima koji se bre i lake uzrujaju, razljute ili naprosto izgube kontrolu. To su ljudi koji imaju (lou) naviku povisiti glas, tj. vikati, koristiti neodgovarajue rijei tj. vrijeati, verbalno pa ak i fiziki prijetiti. Ukratko, rije je o ljudima koji ne upravljaju svojim emocijama na odgovarajui nain. Nejasni radni i timski ciljevi koji su posljedica nekvalitetne ili manjkave komunikacije takoer ine suradnike "tekima". Tome doprinosi i nedostatak povratne informacije od strane nadreenih i kolega. Mnogi djelatnici, a posebno oni mlai, tvrtki ne dobivaju pravodobne, iscrpne i razumljive povratne informacije o svojem radu - pa ne znaju jesu li i koliko zadovoljili na poslu. To ih, naravno, ini nezadovoljnima i "teima" u internoj i eksternoj komunikaciji. Emocionalna inteligencija podrazumijeva i izbjegavanje konfrontacije s "tekom" osobom. To je uinkovita strategija, a moemo je primjenjivati dobrom pripremom, tj. predvianjem mogunosti zahtjevnih situacija i osoba.

5. ZADOVOLJAN/NA SAM KOMUNIKACIJOM SA SURADNICIMA.

NE 32% DA NE DA 68%

Grafikon 8 : Stav anketiranog medicinskog osoblja (%)

Cilj edukacije o komunikacijskim vjetinama je upoznati zaposlenike ga sa stilovima komunikacije, predrasudama te nainima stvaranja stavova. Informirati ga o osnovama verbalne i neverbalne komunikacije, fenomenima komunikacije u maloj, srednjoj i velikoj grupi, omoguiti teoretski i praktiki uvid u specifinosti komunikacije u zdravstvu, te ga upoznati s razliitim razinama uspjenosti timskog rada u zdravstvu i faktorima koji na to utjeu. 64% ispitanika (odnosno 16 ispitanika) smatra da ne komuniciraju kvalitetno te da mi voljeli educirati se o nainima bolje komunikacije. Njih 36% (odnosno 9 ispitanika) smatra da komuniciraju uspjeno te da im nije potrebna dodatna edukacija. Edukacija o uspjenoj komunikaciji vana je u zdravstvu jer se tie odnosa meu suradnicima i jo jednog vanog odnosa medicinsko osoblje pacijent.

6. MILJENJA SAM DA KVALITETNO KOMUNICIRAM I DA MI NIJE POTREBA EDUKACIJA O KOMUNIKACIJSKIM VJETINAMA.

DA 36% NE 64%

DA NE

Grafikon 9: Stav anketiranog medicinskog osoblja (%)

Nedovoljna i nekvalitetna komunikacija veoma je est prigovor kritika koja se vee uz osoblje u zdravstvu. Bolesnici se ale na nedostatnu obavijetenost od strane lijenika o bolesti, ale se na komunikaciju koja je nerijetko nerazumljiva i nejasna te kao takva onemoguuje bolesniku da informacije usvoji, shvati i zapamti. Pravovremenom obavijetenou o bolesti zadovoljava se bolesnikova potreba za razumijevanjem onoga to mu se dogaa i unapreuje se zdravstveno ponaanje, odnosno, bolesniku se omoguuje, da se na temelju uputa i pojanjenja od strane zdravstvenog osoblja i pridrava tih uputa i savjeta. Za kvalitetnu komunikaciju potrebno je dovoljno vremena unutar kojeg lijenik i medicinska sestra ili tehniar mogu objasniti bolesniku sve to je potrebno znati, a upravo to, dostatnost ili nedostatnost vremena je najvei problem. Veliki je broj bolesnika koje treba pozorno sasluati, pregledati i za koje treba donijeti odluku o daljnjim postupcima. U sluaju poveane meusobne suradnje i educiranosti, potekoe pacijenata u komunikaciji sa zdravstvenim osobljem, mogu biti otklonjene. 100% ispitanika ( odnosno 25 ispitanika) slau se da dobra komunikacija sa zdravstvenim djelatnicima znatno utjee na bolesnikovo miljenje o kvaliteti zdravstvene skrbi (grafikon 10).

7. SMATRAM DA DOBRA KOMUNIKACIJA SA ZDRAVSTVENIM DJELATNICIMA ZNATNO UTJEE NA BOLESNIKOVO MILJENJE O KVALITETI ZDRAVSTVENE SKRBI.
NE 0% DA NE DA 100%

Grafikon 10: Stav anketiranog medicinskog osoblja (%)

Kako bi osobe kvalitetno sudjelovale u lijeenju bolesti moraju biti spoznajno i emocionalno sposobne razumjeti i zapamtiti to trebaju initi. Upute koje dobiju esto su kompleksne i dane u trenutku kad osoba nije spremna paljivo sluati i razumjeti. Ljudi zaboravljaju veinu onoga to im lijenik kae, a to je vie danih informacija bolesnici e i vie zaboraviti. Bolesnici e uglavnom zapamtiti ono to je prvo reeno i ono to smatraju najvanijim, a to se ne mora poklapati s medicinskim prioritetima. Pravovremenom obavijetenou o bolesti zadovoljava se bolesnikova potreba za razumijevanjem onoga to mu se dogaa i unapreuje se zdravstveno ponaanje, odnosno, bolesniku se omoguuje, da se na temelju uputa i pojanjenja od strane zdravstvenog osoblja i pridrava tih uputa i savjeta. Dodatnim nastojanjem zdravstvenog osoblja, glede detaljnijeg objanjenja i razgovora na razini koju pacijent moe razumjeti i usvojiti, znaajno bi se popravila komunikacija s bolesnicima i njihovim obiteljima. Kratki edukacijski programi mogu poduiti i usmjeriti zdravstveno osoblje kako kvalitetnije komunicirati s bolesnicima i kako postii prihvaanje terapije kao i svih drugih promjena koje oboljela osoba treba uiniti u svom ivotu. svih 100% ispitanika (odnosno 25 ispitanika) smatra da se aktivnim sluanjem mogu smanjiti strune greke (grafikon 11).

8. AKTIVNIM SLUANJEM MOGU SE SMANJITI STRUNE GREKE.

NE 0% DA NE DA 100%

Grafikon 11: Stav anketiranog medicinskog osoblja (%)

Svaki dijagnostiki postupak ima odreeni stupanj rizika i bolesnik mora to znati, katkad i sudjelovati u odluivanju o izboru pojedinih postupaka. Isto je tako i s primjenom odreenog naina lijeenja koje se ne smije provoditi bez bolesnikove suglasnosti. Bolesniku se mora, na njemu razumljiv nain, kratko i jasno rei o kakvoj je bolesti najvjerojatnije rije, zbog ega je potrebno nainiti pretrage i kakve, nakon toga mu protumaiti nalaze i opet ga na odgovarajui nain informirati o postupku lijeenja. Najvaniji cilj u djelovanju svakog lijenika trebala bi biti sigurnost pacijenta. Na lijenike se ini neprekidan pritisak da smanje trokove dijagnoze i lijeenja, ponekad se mijea znaenje prava na zdravstvenu zatitu i prava na zdravlje. U svemu tome mediji nerijetko igraju vrlo negativnu ulogu izazivajui kod ope populacije svojim senzacionalistikim pisanjem motiviranim poveanjem profita strah od lijenike pogreke i dojam da pacijenti imaju pravo u sluaju lijenike pogreke na astronomske naknade tete. Kao posljedica ove krize smanjila se otvorenost u komunikaciji izmeu lijenika i pacijenta. Tube protiv bolnica, bilo zbog pogreaka, nesavjesnog lijeenja ili komplikacija, sve su ea pojava u Hrvatskoj, a naplata odteta u budunosti bi mogla ozbiljno ugroziti poslovanje jer su rijetke ustanove koje su za to spremne. 96% (odnosno 24 ispitanika) smatraju da dobrom komunikacijom moe se smanjiti uestalost sudskih tubi, dok 4% (odnosno 1 ispitanik) smatra da dobra komunikacija ne moe smanjiti broj sudskih tubi (grafikon 12)

9. DOBROM KOMUNIKACIJOM U ZDRAVSTVU MOE SE SMANJITI UESTALOST SUDSKIH TUBI.

NE 4% DA NE DA 96%

Grafikon 12: Stav anketiranog medicinskog osoblja (%)

8.2. Dobrovoljni davaoci krvi Anketa je provedena u srpnju 2013 godine u prostorijama mjesnog odbora Turni na organiziranoj akciji darivanja krvi. Akcija je trajala 4 sata. U tome periodu anketirano je 50 dobrovoljnih darivatelja krvi. Anketa se sastojala od 7 pitanja te za njeno ispunjenje bilo je potrebno otprilike 5 minuta. Anketa je bila anonimna. Vladala je ugodna atmosfera, uz besplatni obrok i pie nakon darivanja krvi. Prostor mjesnog odbora bio je velikog kapaciteta tako da nije bila guva. Svi darivatelji rado su prihvatili ispuniti anketu. Veina darivatelja bili su mukarci, 76% (odnosno 38 ispitanika), te 24% ena (odnosno 12 ispitanika).

SPOL

24% M M 76%

Grafikon 1: Stav anketiranih dobrovoljnih davaoca krvi prema spolu (%)

Veina darivatelja bila je u rasponu dobi od 20-70 godina. Najvei postotak dobi bio je izmeu 50-60 (14 ispitanika). Zatim slijede ispitanici od 60-70 godina (12 ispitanika) te od 30-40 godina (8 ispitanika). Najmlai anketirani darivatelj krvi imao je 21 godinu a najstariji 70 godina (grafikon 2).

D AVAOCI
20 15 10 5 0 20-30 30-40 40-50 50-60 davaoci 60-70 > 70

Grafikon 2: Stav anketiranih dobrovoljnih davaoca krvi prema dobi(%)

100% ispitanika (odnosno 50 darivatelja) vie puta je darovalo krv. Ispitanik koji ima 22 godine dobrovoljno i anonimno je napisao da je krv darovao 61 put. Ispitanik u dobi od 61 godine dobrovoljno je napisao da je krv darovao 100 puta (grafikon 3).

KRV DARUJETE:

PRVI PUTA 0% PRVI PUTA VIE PUTA VIE PUTA 100%

Grafikon 3: Stav anketiranih dobrovoljnih davaoca krvi (%)

Veina darivatelja je SSS, njih 86% (odnosno 43 ispitanika).bilo je SSS. Njih 12% (odnosno 6 ispitanika) bilo je VS te 2% (odnosno 1 ispitanik) bio je VSS. Veliki postotak ispitanika sa SSS moe se objasniti injenicom da je veina ispitanika u starosnoj skupini od 50-70 godina (grafikon 4).

STRUNA SPREMA
VSS 2% SSS VS VSS SSS 86%

VS 12%

Grafikon 4: Stav anketiranih dobrovoljnih davaoca krvi prema strunoj spremi (%)

Darivanje krvi jednostavan je postupak. Svako darivanje krvi ukljuuje provjeru zdravstvenog stanja darivatelja. Razgovor s lijenikom ukljuuje provjeru dosadanjeg i sadanjeg zdravstvenog stanja. Lijeniki pregled ukljuuje provjeru krvnog tlaka i provjeru rada srca. Tek kada je lijenik siguran da darivatelj smije dati krv zapoinje postupak uzimanja krvi. Darivatelj mora biti obavjeten o svim rizicima koju su vezani uz proces darivanja krvi te mora dobiti odgovor na njegova pitanja. Dobro informiranje je nuno da bi se darivatelj pridravao uputa i savjeta koje mu lijenik da, te da ne bi dolo do komplikacija. 56% ispitanika (odnosno 28 ispitanika) u potpunosti je zadovoljno nainom na koji ih je lijenik informirao o svemu vezano za darivanje krvi, dok njih 38% (odnosno 19 ispitanika) zadovoljno je. Ukupno 6 posto ispitanika (odnosno 3 ispitanika) nezadovoljno je informiranjem od strane lijenika (grafikon 5).

1. LIJENIK ME INFORMIRAO O SVEMU TO ME ZANIMA VEZANO UZ DARIVANJE KRVI.

2%

4% 38%

56%

A UOPE NE B NEDOVOLJNO C DOVOLJNO D U POTPUNOSTI

Grafikon 5: Stav anketiranih dobrovoljnih davaoca krvi (%)

Nedovoljna i nekvalitetna komunikacija veoma je est prigovor kritika koja se vee uz osoblje u zdravstvu. Darivatelji se ale na nedostatnu obavijetenost od strane lijenika, ale se na komunikaciju koja je nerijetko nerazumljiva i nejasna te kao takva onemoguuje darivatelju da informacije usvoji, shvati i zapamti. Za kvalitetnu komunikaciju potrebno je dovoljno vremena. 96% ispitanika (odnosno 48 ispitanika) zadovoljno je informacijama i i nainom na koji su mu bile prenesene. 4% ispitanika (odnosno 2 ispitanika) nije bilo zadovoljno nainom na koji su mu informacije bile prenesene (grafikon 6).

2. INFORMACIJE DOBIVENE OD LIJENIKA BILE SU MI POTPUNO JASNE.

NE 4% DA NE DA 96%

Grafikon 6: Stav anketiranih dobrovoljnih davaoca krvi (%)

Lijenik tijekom postupka darivanja krvi mora biti ljubazan i spreman odgovoriti pacijentu na svaki njegov upit. Jednostavnim rjenikom mora biti sposoban darivatelju objasniti sve pojedinosti o postupku, opasnostima, posljedicama. Komunikacija izmeu lijenika i darivatelja mora biti odlina. Lijenik ne smije biti mrzovoljan, bahat i povran u pregledavanju te mora biti siguran da sve informacije koje je prenjeo darivatelju on je shvatio. 100% ispitanika (odnosno 50 ispitanika) izjasnilo se da je lijenik bio ljubazan (grafikon 7).

3. LIJENIK JE BIO LJUBAZAN

NE 0% DA NE DA 100%

Grafikon 7: Stav anketiranih dobrovoljnih davaoca krvi (%)

Kao to lijenik mora biti ljubazan tijekom postupka darivanja krvi, to se isto oekuje od laboratorijskih tehniara/ininjera. Iskusan zdravstveni tehniar odabire venu u lakatnoj jami i bezbolno uvodi iglu u venu. Igla je povezana s plastinom vreicom u koju se daje krv. Samo darivanje krvi traje 8 - 12 minuta. Tijekom postupka darivanja krvi laboratorijski tehniar mora biti uz darivatelja te kontrolirati da li sve ide u dobrom smjeru te odgovoriti na pitanja darivatelja. 100% ispitanika (odnosno 50 ispitanika) izjasnilo se da je laboratorijskih tehniara/ininjera bio ljubazan (grafikon 8).

4. LABORATORIJSKI TEHNIARI/ININJERI BILI SU LJUBAZNI TIJEKOM CIJELOG POSTUPKA DARIVANJA KRVI

NE 0% DA NE DA 100%
Grafikon 8: Stav anketiranih dobrovoljnih davaoca krvi (%)

Za kvalitetnu komunikaciju potrebno je dovoljno vremena unutar kojeg lijenik i laboratorijski tehniar/ininjeri mogu objasniti darivatelju sve to je potrebno znati, a upravo to, dostatnost ili nedostatnost vremena je najvei problem. Veliki je broj davaoca koje treba pozorno sasluati, pregledati i za koje treba donijeti odluku da li smiju dati krv ili ne. 100% ispitanika (odnosno 50 ispitanika) informacije koje su dobili od laboratorijski tehniara/ininjera u potpunosti su jasno shvatili (grafikon 9).

5. INFORMACIJE DOBIVENE OD LABORATORIJSKIH TEHNIARA/ININJERA BILE SU MI POTPUNO JASNE.

NE 0% DA NE DA 100%
Grafikon 9: Stav anketiranih dobrovoljnih davaoca krvi (%)

Davatelju nakon darivanja krvi slijedi kratkotrajni odmor uz osvjeenje i lagani obrok. Uz obrok i osvjeenje darivatelji se drue i stjeu nova poznanstva a to je jo jedna pozitivna stvar davanja krvi. 62% ispitanika (odnosno 31 ispitanik) smatra da je okruenje u kojem je davao krv u potpunosti ugodno. 38 % ispitanika (odnosno 19 ispitanika) smatra da je okruenje bilo dovoljno ugodno. Kritike koju su neki ispitanici istaknuli sa prijanjih akcija darivanja krvi bile su ekanje, visoke temperature u prostoru u kojemu su boravili. No negativna iskustva nadmauju nova poznanstva koja se stjeu, druenje sa ostalim darivateljima krvi te osjeaj da smo napravili dobro djelo i pomogli drugome.

6. OKRUENJE U KOJEM SAM DARIVAO/LA KRV SMATRAM UGODNIM.

0% 0% 38% 62% A UOPE NE B NEDOVOLJNO C DOVOLJNO D U POTPUNOSTI

Grafikon 9: Stav anketiranih dobrovoljnih davaoca krvi (%)

9. RASPRAVA Cilj istraivanja bio je ispitati komunikaciju izmeu medicinskog osoblja u Klinikom bolnikom centru Rijeka na klinikom zavodu za transfuzijsku medicinu te ispitivanje meusobne komunikacije lijenik dobrovoljni davatelj krvi. Od medicinskog osoblja anketu je ispunilo u veini ensko medicinsko osoblje (24 ispitanice odnosno 96% ) te jedan ispitanik. Pri podjeli ankete susretljivost osoblja ovisila je o sljedeim faktorima: -poetak/kraj radnog vremena -zaokupljenost poslom -podjela ankete od studentice ili tajnice zavoda (pitanje autoriteta) -jesu li zaposlenici znali da e im biti uruena anketa ili su prvi puta bili upoznati sa time Bolja spremnost za ispunjenje ankete bila je ujutro kad je osoblje poinjalo sa poslom te kad su bili svjei i odmorni. Pred kraj radnog vremena nekoliko zaposlenika pravdalo se zaokupljenou poslom te dekoncentracijom injenicom da e morati odvojiti par minuta za ispuniti anketu. Ako je anketa bila podijeljena od tajnice zavoda spremnost za ispunjenje ankete bila je vea. Isto vrijedi i ako su zaposlenici bili upoznati da e im biti dana anketa. Medicinsko osoblje na Klinikom zavodu za transfuzijsku medicinu veinom ine ene dobne skupine od 40-50 godina. Nakon toga najvei postotak ena pripada dobnoj skupini od 30-40 godina. Najmanji postotak ine dobne skupine od 20-30 godina te od 60-70 godina. Veina ispitanog medicinskog osoblja bila je SSS (15 ispitanika), te jednaki omjer VS (5 ispitanika) i VSS (5 ispitanika) Pri procesu obrazovanja vano je upoznati osobu sa osnovnim nainima ljudske komunikacije, komunikacijskim kanalima,verbalnom i neverbalnom komunikacijom, nainima uspostave i odravanja komunikacije kao i imbenicima koji na nju utjeu. Tijekom procesa obrazovanja 15 ispitanika (odnosno 60%) bili su upoznati sa komunikacijskim vjetinama te 10 ispitanika ( odnosno 40 %) izjavilo je da nikad nije upoznato sa vjetinama komuniciranja. Poznavanje komunikacijskih i jezinih normi dio je komunikacijske kompetencije. 80% ispitanika smatra vjetine komunikacije jednim od najvanijih ivotnih vjetina dok 20% ispitanika ne slae se sa tim. Iako se pod komunikacijom tradicionalno podrazumijeva verbalna izmjena poruka, jezik nije jedino komunikacijsko sredstvo. Komunikacija ima vie funkcija: slui se

jezikom, tijelom i glasovnim kvalitetama. 94 posto ispitanika smatra da neverbalna komunikacija nije manje bitna od verbalne. Poto u sa visokim postotkom (94% ispitanika) izjavilo da neverbalnu komunikaciju smatraju jednakom vanom kao i verbalnu mogu nas iznenaditi rezultati gdje 52% ispitanika vie vjeruje onome to uje dok 48% ispitanika vie vjeruje onome to vidi. Kada neverbalne vjetine nisu usklaene s verbalnima, ljudi nam nee vjerovati bez obzira to kaemo. Vjerovat e naem govoru tijela, koji e nadilaziti rijei. Rijetko smo svjesni da nae geste i govor tijela mogu kazivati jednu priu dok na glas sasvim drugu. Komunicirajui mnogi su nesvjesni svoje neverbalne komunikacije, dok neverbalne poruke drugih lake uoavaju, ponekad znaajnije nego verbalne. 68 % ispitanika zadovoljno je komunikacijom na poslu. Pozitivna komunikacija moe ojaati poloaj te pomoi pri napretku na poslu. Njih 32% nezadovoljno je komunikacijom na poslu. Uzrok napetostima na poslu esto je loa komunikacija meu suradnicima. U usporedbi s tehnikim vjetinama i iskustvom, komunikacija se moda ini nebitnom, jer veina vjeruje kako je razgovor jednostavna stvar. No komunikacija je ipak neto vie od prenoenja poruke. Bitno je ono to govorimo i kako to govorimo. Cilj edukacije o komunikacijskim vjetinama je upoznati zaposlenike ga sa stilovima komunikacije, predrasudama te nainima stvaranja stavova. Informirati ga o osnovama verbalne i neverbalne komunikacije, fenomenima komunikacije u maloj, srednjoj i velikoj grupi, omoguiti teoretski i praktiki uvid u specifinosti komunikacije u zdravstvu, te ga upoznati s razliitim razinama uspjenosti timskog rada u zdravstvu i faktorima koji na to utjeu. 64% ispitanika smatra da ne komuniciraju kvalitetno te da mi voljeli educirati se o nainima bolje komunikacije. Njih 36% smatra da komuniciraju uspjeno te da im nije potrebna dodatna edukacija. Edukacija o uspjenoj komunikaciji vana je u zdravstvu jer se tie odnosa meu suradnicima i jo jednog vanog odnosa medicinsko osoblje pacijent. Pravovremenom obavijetenou o bolesti zadovoljava se bolesnikova potreba za razumijevanjem onoga to mu se dogaa i unapreuje se zdravstveno ponaanje, odnosno, bolesniku se omoguuje, da se na temelju uputa i pojanjenja od strane zdravstvenog osoblja i pridrava tih uputa i savjeta. 100% ispitanika slau se da dobra komunikacija sa zdravstvenim djelatnicima znatno utjee na bolesnikovo miljenje o kvaliteti zdravstvene skrbi .

Svaki dijagnostiki postupak ima odreeni stupanj rizika i bolesnik mora to znati, katkad i sudjelovati u odluivanju o izboru pojedinih postupaka. Isto je tako i s primjenom odreenog naina lijeenja koje se ne smije provoditi bez bolesnikove suglasnosti. Bolesniku se mora, na njemu razumljiv nain, kratko i jasno rei o kakvoj je bolesti najvjerojatnije rije, zbog ega je potrebno nainiti pretrage i kakve, nakon toga mu protumaiti nalaze i opet ga na odgovarajui nain informirati o postupku lijeenja. Najvaniji cilj u djelovanju svakog lijenika trebala bi biti sigurnost pacijenta. Svih 100% ispitanika smatra da se aktivnim sluanjem mogu smanjiti strune greke. 96% ispitanika smatraju da dobrom komunikacijom moe se smanjiti uestalost sudskih tubi, dok 4% smatra da dobra komunikacija ne moe smanjiti broj sudskih tubi. Veina darivatelja bili su mukarci, 76%, te 24% ena. Veina darivatelja bila je u rasponu dobi od 20-70 godina. Najvei postotak dobi bio je izmeu 50-60. Zatim slijede ispitanici od 60-70 godina te od 30-40 godina Najmlai anketirani darivatelj krvi imao je 21 godinu a najstariji 70 godina. 100% ispitanika vie puta je darovalo krv. Ispitanik koji ima 22 godine dobrovoljno i anonimno je napisao da je krv darovao 61 put. Ispitanik u dobi od 61 godine dobrovoljno je napisao da je krv darovao 100 puta Veina darivatelja je SSS, njih 86% bilo je SSS. Njih 12% bilo je VS te 2% bio je VSS. Veliki postotak ispitanika sa SSS moe se objasniti injenicom da je veina ispitanika u starosnoj skupini od 50-70 godina Darivatelj mora biti obavijeten o svim rizicima koju su vezani uz proces darivanja krvi te mora dobiti odgovor na njegova pitanja. Dobro informiranje je nuno da bi se darivatelj pridravao uputa i savjeta koje mu lijenik da, te da ne bi dolo do komplikacija. 56% ispitanika u potpunosti je zadovoljno nainom na koji ih je lijenik informirao o svemu vezano za darivanje krvi, dok njih 38% zadovoljno je. Ukupno 6 posto ispitanika nezadovoljno je informiranjem od strane lijenika. 96% ispitanika zadovoljno je informacijama i i nainom na koji su mu bile prenesene. 4% ispitanika nije bilo zadovoljno nainom na koji su mu informacije bile prenesene. Darivatelji se ale na nedostatnu obavijetenost od strane lijenika, ale se na komunikaciju koja je nerijetko nerazumljiva i nejasna te kao takva onemoguuje darivatelju da informacije usvoji, shvati i zapamti. Za kvalitetnu komunikaciju potrebno je dovoljno vremena. Lijenik tijekom postupka darivanja krvi mora biti

ljubazan i spreman odgovoriti pacijentu na svaki njegov upit. Jednostavnim rjenikom mora biti sposoban darivatelju objasniti sve pojedinosti o postupku, opasnostima, posljedicama. 100% ispitanika izjasnilo se da je lijenik bio ljubazan. 100% ispitanika izjasnilo se da je laboratorijskih tehniara/ininjera bio ljubazan Za kvalitetnu komunikaciju potrebno je dovoljno vremena unutar kojeg lijenik i laboratorijski tehniar/ininjeri mogu objasniti darivatelju sve to je potrebno znati. 100% ispitanika informacije koje su dobili od laboratorijski tehniara/ininjera u potpunosti su jasno shvatili. Davatelju nakon darivanja krvi slijedi kratkotrajni odmor uz osvjeenje i lagani obrok. Uz obrok i osvjeenje darivatelji se drue i stjeu nova poznanstva a to je jo jedna pozitivna stvar davanja krvi. 62% ispitanika smatra da je okruenje u kojem je davao krv u potpunosti ugodno. 38 % ispitanika smatra da je okruenje bilo dovoljno ugodno.