AMERIKA

ARHITEKTURA 20. ST.AMERIKA . FUNKCIONALIZAM . Razvoj novog tipa arhitekture zapoeo je oko 1880, a ukljuivao je ideje W. Morrisa i novustrojnu estetiku kombiniranu s novim graevinskim materijalima i tehnikama. Proces jetrajao nekoliko desetljea, tijekom kojih su arhitekti eksperimentirali razliitim stilovima.Njihov je simbol postao neboder, a prvo sjedite Chicago, metropola u procvatu i neoptereena povijesnim stilovima. Prvu ikaku kolu ine Root, Jenney i Sullivan, koji oko 1890. utemeljuju moderni funkcionalizam i graevine oblikuju na temelju funkcije i konstrukcije. U to vrijeme funkcionalizam u europskoj arhitekturi manifestira se tek pojedinanim primjerima, npr. Eiffelov toranj i Paxtonova kristalna palaa u Londonu. LOUIS SULLIVAN 1856 - 1924. Glavna mu je teza: "oblik proizlazi iz funkcije". Posebno mjesto u njegovu opusu imaju pro- jekti nebodera iz 90-tih godina 19. st., na kojima je naglaeno ralanjen korpus uvjetovanelinom konstrukcijom uspio uskladiti s arhitektonskom dekoracijom. Oblici njegovihgraevina podreeni su materijalu i karakteru eline konstrukcije (Wainwright Building,Chicago). estoko se protivio historicizmu i traio ostvarenje stila koji e iskazivati duh 20.st. i sluiti se najnovijim tehnikim dostignuima. Projekt pojedinog nebodera treba ovisitio namjeni i konstruktivnom materijalu, koji ne smije biti skriven, a ljepota svake graevinemora biti individualna. Njegove su ideje utjecale na Wrighta, Gropiusa i Le Corbusiera . WAINWRIGHT BUILDING St. Louis, 1891.Jedan od prvih nebodera od armiranog betona.Eksterijer odraava unutranji elini kostur, tose oituje u vitkim kontinuiranim "stupovima" odcigle koji se izmeu prozora proteu od polukatado potkrovlja. Fasada izgleda kao reetka ome-ena ugaonim stupovima i horizontalama potkro-vlja i polukata. Sullivan nije izumio nebodere, ali je zasluan za razvoj arhitektonskog izraza prik-ladnog za takve visoke konstrukcije. ZGRADA OSIGURAVAJUEGDRUTVA Buffalo, 1895.Svojom tehnikom izvedbe i naglaenim verti-kalama navjeuje 20. st, ali je njeni razrae-ni i sloeni ormanenti jo veu za Art-Nouveau. CARSON, PIRIE I SCOTT

robna kua, Chicago, 1904.Sullivanovo remek-djelo, pokazuje tenju pre-ma horizontalnosti. Oplata od bijele keramikeprati reetku elinog okvira zgrade. U prizem-mlju i polukatu (gdje su trgovine) nalazi se ra-skoan i kompliciran eljezni ukras.

ORGANSKA ARHITEKTURA
Filozofija arhitekture koja potie harmoniju izmeu ovjekove nastambe i njenog prirodnogokruenja, tako da graevina svojim izgledom, graevnim materijalom, namjetajem iopremom bude integrirana u okolinu, kako bi se stvorila meusobno povezana skladnakompozicija. Poznati arhitekti ovog usmjerenja: Frank Lloyd Wright , Gustav Stickley , Antoni Gaudi , Louis Sullivan , Rudolf Steiner , Bruce Goff i Anton Albers . Termin Organika arhitektura skovao je 1939. g. Frank Lloyd Wright . Teoretiar David Pearson predloio je listu pravila za projektiranje organike arhitekture, poznatu kao Gaiapovelja za organiku arhitekturu i dizajn. Prema Pearsonu, arhitektura treba biti: - inspirirana prirodom, odriva, zdrava i razliita (ne unificirana)- iznikla poput organizma iz svog sjemena- treba postojati u kontinuiranoj sadanjosti- treba slijediti tokove i biti fleksibilna i prilagodljiva- treba zadovoljavati drutvene, fizike i duhovne potrebe- treba izrasti iz terena na kojem se nalazi i biti jedinstvena- treba slaviti duh mladosti, igre i iznenaenja Poznati primjer organike arhitekture je Kua na slapovima F. L. Wrighta, raena za obiteljKaufman, u Pennsylvaniji. Graevina je postavljena direktno iznad vodopada, ima razvede-ni tlocrt i graena je od betona, drva, stakla i kamena, s interijerom izvedenim u drvetu.

FRANK LLOYD WRIGHT

Nakon Sullivana, drugi veliki ikaki arhitekt. Bio je njegov uenik i neko vrijeme radio unjegovoj tvrtki. Ve u projektima "prerijskih kua" (nakon 1893.) oito je meusobnoproimanje prostora. Ove graevine su izrazito horizontalno usmjerene, a prijelaz interijer-eksterijer je ublaen. Kue su prizemnice, krovova blagih nagiba i niskih vanjskih zidova.Unio je revoluciju u projektiranje obiteljskih kua. Posvetio se graevinama koje e biti uskladu sa svojom konstrukcijom, a konstrukcija u skladu s materijalom. Njegova centralnatema bila je stvaranje organike arhitekture, s usklaenim interijerom i eksterijerom,karakterom i prirodom njene funkcije. "Prerijske kue" imale su slobodne, razvedenetlocrte, prostor im je organiziran oko kamina kao centralne toke, a prema pejzau suotvorene kontinuiranim horizontalnim trakama prozora.1928. inaugurira izraz " Usonia ", pod kojim podrazumijeva egalitaristiku kulturu koja bi setrebala pojaviti u SAD, odnosno kombinaciju individualizma obinih ljudi i novograsprenog oblika civilizacije, koja je mogua zbog masovne proizvodnje i dostupnostiautomobila. U tom smislu stvara koncepciju utopijskog grada (Broadacre City) kojom sezalae za postupno uklanjanje razlika izmeu grada i sela putem ujednaenog naseljavanjacijele zemlje. Za "usonijansku" kulturu radi projekte koji su kasnije izvedeni kao PriceTower (Bartesville) i administrativna zgrada Johnson Wax (Wisconsin), a sastoje se odarmiranobetonskih konzolnih istaka prekrivenih staklenom opnom.Iz ekonomskih razloga naputa "prerijski" nain gradnje tradicionalnim materijalima i okre-e se armiranom betonu i staklu, stvara graevine otrih, geometrijskih linija, a staklo sma-tra najvanijim suvremenim materijalom. I dalje zastupa ideju da svakom pojedincu trebaindividualizirani prostor, koji treba imati odgovarajui formalni jezik, ali naputa koncepcijugrupiranja prostora oko centralne toke, te stvara raznovrsnije i ekonominije tlocrte. KUA WINSLOW River Forrest, Illinois, 1893.Dva razliita lica, ulino i vrtno, s fasadama pri-lagoenima ovim funkcijama, Takvo rjeenje jepretea tlocrta "prerijskog stila", kod kojeg su unepravilnim oblicima stranjeg dijela smjetenepomone prostorije. Kua Winslow predstavljaprijelaznu fazu i po nainu oblikovanja prozora- krilni prozori zamijenjeni su kliznima, to ozna-ava prijelaz od pojedinanih prozora na one unizu. Prvi put se javlja i tipian Wrightov krov naetiri vode, a u oblikovanju interijera vidi se ut- jecaj japanske arhitekture. Na formiranje prerijs-kog stila utjecale su i skulpture Richarda Bocka. KUA ROBIE

Chicago, 1909.Vrhunac "prerijskog" stila. Umjesto tradicional-nih kutijastih formi i odvojenih prostorija, kro-vovi raznih nivoa zatvaraju spojene unutranje prostore, koji se preko terasa otvaraju prema eksterijeru kako bi se spojili s okoliem. ZGRADA LARKIN Buffalo, 1904.Wright stvara novi tip uredske zgrade na traguSullivanovog principa "oblik slijedi funkciju".Glavni mu je cilj konvencionalni uredski projekt osloboditi principa kutije, pa gradi velike galeri- je na sve 4 strane oko sredinjeg vertikalnogunutranjeg prostora koji na vrhu ima otvor zasvjetlo. Zgrada je orijentirana prema unutra, ane vie prema van. UNITARISTIKA CRKVA Oak Park, 1905.Nakon posjeta Japanu i prouavanja azijskearhitekture, gradi ovu crkvu u Illinoisu kaoprvu graevinu od betona. KUA NA SLAPOVIMA Pennsylvania, 1936.Utjelovljenje ideala stambenog prostora spo- jenog s prirodom, kua u simbiozi sa slapovi-ma nad kojima je sagraena. Izvedena je odarmiranobetonskih konzola i okomitih gredaterasa uvrenih u kosinu nasipa. Zidovi in-terijera su od grubo klesanog kamena, a podovi od nepravilnih kamenih ploa. Unutra-nji prostor je kontinuiran, a vidljive barijere iz-meu kue i okoline se ukidaju. JOHNSON WAX COMPANY Wisconsin, 1939.Unutar kontinuiranog unutranjeg poslovnogprostora visokog 9 metara nalazi se umagljivastih stupova koji slue kao nosai, a nji-hova uplja jezgra koristi se za odvodnju ki-nice. Na jednakim fasadama koristi zaobljeneuglove presvuene staklom. GUGGENHEIM MUZEJ New York, 1959.Vrhunac Wrightove kasnije karijere. Na ovojgraevini spaja prostorne principe Kue naslapovima sa stropnim osvjetljenjem zgradeJohnson Wax. Graevina ima oblik obrnutogstoca, unutarnje kruno dvorite natkriveno je staklom, a blago poloena kontinuiranaspirala uspinje se cijelom visinom stoca bezprozora.

EVROPA
ADOLF LOOS Jedan od prvih arhitekata koji se okrenuo protiv dekorativnog secesijskog stila. Tei "istojarhitekturi", osloboenoj utjecaja drugih umjetnosti. Smatra kako arhitektura nije vrstaumjetnosti s 3 dimenzije, ve organizacija prostora, a samo jedan mali dio arhitekture(grobnice, spomenici) spadaju u umjetnost. Zastupa anti-gesamtkunstwerke stav, premakojem namjetaj i oprema interijera ne spadaju u podruje koje bi arhitekti trebalioblikovati. 1893. odlazi u Ameriku, gdje su na njega velik utjecaj izvrili neboderi i Sullivan,osobito racionalistiki aspekt izraza. Svoje teze o uklanjanju ornamenta iz arhitektureobjavljuje u eseju "Ornament i zloin" 1908 . 1920 - 1922. u Beu je zaduen za gradnju opinskih stanova, u kojima koristi svoj Raumplan , odnosno arhitektonsku strategiju za prevladavanje kulturne ostavtine buroaskog drutva, koja je odbacila puku tradicionalnu kulturu, a umjesto nje nije mogla prisvojiti kulturu klasicizma. U projektu ekonominog stambenog bloka (naselje Heuberg)kocku, svoj omiljeni oblik, preobraava u stepenasti terasasti presjek.1923. u Parizu se drui s dadaistima i projektira kuu za Tristana Tzaru, a 1930. u Pragu gradi kuu Muller, svoju posljednju veliku graevinu, s prostorijama na razliitim razinama i skupim materijalima u interijeru. Smatra da se efekt ornamenta treba zamijeniti efektom proizalim iz skupocjenih materijala. KUA STEINER Be, 1910.Jedna od prvih privatnih kua izgraenih odarmiranog betona, istih ravnih linija, horizon-talne fenestracije, na kojoj dominiraju kubusi.Ova jednostavna prizma bez ukrasa javlja se8 godina prije pojave internacionalnog stila.

TONY GARNIER

- INDUSTRIJSKI GRAD Nacrte Industrijskog grada objavljuje 1917. g. Za grad od 35.000 stanovnika zamislio jepolubrdovit teren koji presjeca rijeka, u koji je ak ukljuio i srednjovjekovnu gradsku jezgru. Grad je podijelio na rezidencijalni i rekreacijski dio, centar, industrijski dio,eljezniki vor i javne graevine, a zatvori i policija nisu potrebni u takvom novomsocijalistikom drutvu. To je bila revolucionarna urbana vizija s nekim temeljnimpostavkama modernistikog pokreta: jasna razdioba meu funkcijama, lokalni prometnikoridori, stambene etvrti okruene pojasima zelenila, pjeake zone, sportski dio sastadionom itd. Graevine raznolike tipologije trebale su biti izvedene od armiranog betona,a u industrijskoj zoni od elinih konstrukcija velikih raspona, po uzoru na Palau strojeva.Bila je to vizija nikada izgraene mediteranske socijalistike Arkadije, koja je utjecala namodele planiranja u SSSR-u izmeu 1917 - 1927. godine. AUGUSTE PERRET 1874 - 1954. Francuski arhitekt. Od 1890 - 1899. projektira stambene i uredske zgrade s konstrukcijamaod armiranog betona. Posebno je znaajan njegov projekt kue u ulici Franklin u Parizu,gdje je prvi put primijenjen slobodan tlocrt u stambenoj arhitekturi. Svojim radovima afirmira kreativnu primjenu armiranog betona. Zaetnik je nove strukturalne estetike temeljene na logici konstruktivnih odnosa, to je bilo u suprotnosti s tada vladajuim ukusom secesije. 1922 - 1926. g. gradi dvije crkve koristei armirani beton. 1925 - 1930. g.projektira obiteljske kue, zgrade ministarstva i muzeja. Kao arhitekt i konstruktor spadameu pionire nove arhitekture 20. st, a osobito je znaajan njegov doprinos u standardiza-ciji i prefabrikaciji graevnih elemenata, to je kasnije razradio njegov uenik Le Corbusier . KUA U ULICI FRANKLIN Pariz, 1903.Prva stambena zgrada u kojoj je cijeli nosei skelet od armiranog betona. Fasada je izvedena u obliku slova U, kako bi se dobila to vea povrina za pro-zore. Betonski skelet je omoguio uglasto lomljene plohe fasade i izboene "erkere" koji su prekriveniterakotom i fasadnim ploama u stilu Art-Nouveaua. THTRE DES CHAMPS ELYSES Pariz, 1910.Prva monumentalna zgrada iji je skelet u cijelostiizveden od armiranog betona.

DER DEUTSCHE WERKBUND 1907 - 1927.

. Udruenje arhitekata, obrtnika i industrijalaca osnovano u Munchenu 1907. g, tei simbioziindustrijskog i runog proizvoda (za razliku od Arts & Crafts). Osnivai su bili Behrens , FritzSchumacher i Hermann Muthesius . Na strojeve gledaju kao na instrumente koje treba koristi-ti za poboljanje kvalitete proizvoda. Izmeu 1907. i 1914. Behrens, Poelzig i Gropius proje-ktiraju nove tvornice, a "Njemaka radionica za umjetniki runi rad" proizvodi namjetaj.Prva izloba Werkbunda, Koln 1914.: de Velde izlae projekt Werkbund kazalita, Gropiusmodel tvornice, a Taut gradi Stakleni paviljon. Dolazi do sukoba meu lanovima koji su zaindustrijsku tipizaciju proizvoda i onih koji preferiraju individualnost (Gropius, Poelzig).Na izlobi Werkbunda "Die Vohnung" 1927. u Sttutgartu sagraeno je ogledno stambenonaselje Weissenhof . Projekt je nadgledao van der Rohe, a meu 14 arhitekata sudjeluju i LeCorbusier, Oud, Taut, Behrens i Poelzig. To je prva meunarodna manifestacija gradnjeprizmatinih zgrada, bijele boje i ravnog krova koji je kasnije nazvan "internacionalni stil". PLAKAT ZAWEISSENHOF :

BAUHAUS
Weimar, Dessau, 1919 - 1932. . 1919. Walter Gropius

osniva kolu Bauhaus u Weimaru, iji je cilj povezivanje umjetnosti sdrutvom i premoivanje jaza izmeu likovnih i primijenjenih umjetnosti. Umjetnost vienije trebala biti samoj sebi svrhom, ve ljudima omoguiti bolji i laki ivot. Slikarstvo,kiparstvo, umjetniki obrt i industrijski dizajn postaju elementi Gesamtkunstwerka . Gropiususu uzori bile srednjovjekovne zajednice umjetnika i obrtnika, secesija i Werkbund. Utjecajna program kole imali su konstruktivizam i De Stijl.U Bauhaus dolaze Doesburg, Lisicki, Gabo, Malevi, Kandinski , Moholy-Nagy i Klee , apredavai su bili i obtnici, majstori oblikova- nja. 1925. zbog politikih pritisaka Bauhaus jepreseljen u Dessau, a 1928. naputaju ga Gropius, Moholy-Nagy, Schlemmer i Klee.Posljednji voditelj Bauhausa bio je Mies van der Rohe , a 1932. g. nacionalsocijalistiBauhaus premjetaju u Berlin i uskoro ga zatvaraju.

WALTER GROPIUS 1907. zapoinje raditi u Behrensovom birou kaoarhitekt i industrijski dizajner. Njegova prva va-nija graevina bila je 1911. tvornica Fagus kojuradi u suradnji s Adolfom Meyerom. To je bio ko-rak prema elino-staklenim konstrukcijama, ali jo jasno ne pokazuje vertikalne potpornje na u-glovima zgrade. Bio je direktor Bauhausa u Wei-maru (1919 - 1925.) i Dassau (1925 - 1928.). Pro- jektirao je kompleks Bauhausa u Dessau, koji sesastojao od zgrade s uionicama, mostom pove-zane sa zgradom s radionicama, studentskog ho-stela i zgrade sa zajednikim prostorijama. TVORNICA FAGUS 1911. Za stambeno naselje Dammerstock u Karlsruhe 1928.radi projekte i koordinira arhitekte. To su bile paralel-no postavljene peterokatnice, popreno orijentirane naliniju ulice, s mnogo zelenila. U stambenom naseljuSiemensstadt (Berlin, 1930.) gdje projektira dva bloka,koristi slinu shemu: dugake peterokatnice s velikimprozorima. NASELJE DAMMERSTOCK 1928. 1934. dolazi u London gdje postaje partner MaxwellaFraya, najuspjenijeg arhitekta mlae generacije. Za- jedno potpisuju projekt zgrade filmskog laboratorija zaLondon Film Production u Denhamu (1936.) i zgradeImpington Village koleda (Cambridgeshire).

IMPINGTON VILLAGE COLLEGE 1937. odlazi u SAD gdje predaje na Harvardu, ulaziu partnerstvo s Marcelom Breuerom i grade Penn-sylvania paviljon na svjetskom sajmu u New Yorku(1939.) i radniko naselje New Kensington. 1945. g.s osmoricom arhitekata osniva tvrtku TAC (The Ar-chitects Collaborative) u kojoj su meu ostalimaBreuer i Norman Foster. 1950. projektiraju Gradua-te Center na Harvardu (grupu od sedam zgrada saspavaonicama) i zgradu ambasade SAD u Ateni(1956). Od 1957 - 1969. preteno radi projekte za Za-padni Berlin.

NEUE SACHLICHKEIT 1923 - 1933

. . Pokret u europskom slikarstvu nastao kao reakcija na ekspresionizam. Njegov kritiki, socijalnoangairani realizam temeljen je na opaanju, ekstremnoj jasnoi crtea i organiziranju svih eleme-nata u jasan kompozicijski okvir. Zbog svojih formalnih i ideolokih znaajki termin "nova objektiv-nost" uskoro se primjenjuje na modernistiku, racionalnu arhitekturu, posebno u Njemakoj.Poetkom 1930-ih ovaj izraz se iroko koristio za oznaavanje nesentimentalnog pristupa dru-tvenoj stvarnosti. VICARSKA 1923. u Zurich dolaze El Lissitzky i nizozemski arhitekt Mart Stam, pa uz jo neke lanoveosnivaju lijevo orijentiranu grupu ABC, koja se posvetila projektiranju drutveno rele-vantnih graevina u skladu sa znanstvenim naelima. Iako nisu u potpunosti usvojili "novuobjektivnost", pokazuju neka "objektivna" opredjeljenja: sintezu funkcionalne konstrukcijei apstraktnih elemenata, te odbojnost prema monumentalnoj arhitekturi, to je vidljivo uMeyerovoj i Wittwerovoj zgradi Lige naroda u enevi 1926. (kanonski projekt grupe ABC). NJEMAKA U Njemakoj je "nova objektivnost" vezana uz stambenu gradnju u Weimarskoj republici.1. 1923. Otto Haesler, pionir gradnje kua u nizu, projektira naselje "Talijanski vrt" kodHannovera koristei modernistiku formulu s ravnim krovovima i viebojnim fasadama.2. 1924. Otto Haesler radi naselje Georgsgarten, gdje utvruje opi sustav smjetanja kuau nizove prema kojem redovi zgrada moraju biti razmaknuti najmanje za dvostruku visi-nu graevine. Razvija i standardizirani tip stana na 3 etae, s po dva stubita, dnevnomsobom koja slui i kao blagovaonica, kuhinjom, kupaonicom i 3 - 6 spavaih soba.3. 1927. naselje Weissenhof grupe arhitekata Deutscher Werkbund u Stuttgartu.4. 1926. Walter Gropius gradi kompleks zgrada Bauhausa, a 1928. naselje

Torten, ponaelima "nove objektivnosti", to je vidljivo u standardizaciji montanih graevnihelemenata i linearnom procesu montane gradnje.1927. Gropius projektira Totalno kazalite, svoje najdosljednije djelo u stilu "noveobjektivnosti", s fleksibilnim gledalitem koje moe postati dijelom pozornice.

ARHITEKTURA DE STIJLA
. Grupa De Stijl je formirana u Leidenu 1917. oko istoimenog asopisa. Najznaajniji lanovibili su arhitekti Theo van Doesburg, J.J. Pieter Oud, Gerrit Rietveld, slikari Piet Mondrian,Gino Severini i kipar Georges Vantongerloo. De Stijl je pod jakim utjecajem kubizma,suprostavlja se tradiciji i vodi rauna o socijalnim i ekonomskim uvjetima svog vremena. GERRIT RIETVELD Umjetnost De Stijla temelji se na neoplasticizmu ( Nieuwe Beelding ). Pripadnici pokreta nas-tojali su izraziti novi ideal duhovne harmonije i reda, zagovarajui apstrakciju i univerzal-nost putem redukcije na jednostavne oblike i boje pojednostavljivali su kompozicije navertikale i horizontale i koristili samo primarne boje, uz crnu i bijelu. Arhitektura De Stijlabila je pod utjecajem kubizma, Bauhausa i arhitektonskog internacionalnog stila, a od arhi-tekata na nju su utjecali Berlage i Frank Lloyd Wright . Znaajni arhitekti: Gerrit Rietveld , J. J. P. Oud i Mies van der Rohe

koji je bio nastavlja ideja De Stijla. Godine 1924. Rietveld jedovrio Schroeder House , jedinu graevinu koja je u cijelosti projektirana prema principimaDe Stijla. Dizajnirao je poznati stolac koji je 3 D projekcija neoplasticistike estetike. KUA SCHROEDER , 1924. CRVENI I PLAVI STOLAC , 1917. CIK- CAK STOLAC JACOBUS JOHANNES PIETER OUD Nakon poznanstva s Theom van Doesburgom pristupa pokretu De Stijl. Izmeu 1918. i1933. radi kao glavni gradski arhitekt Rotterdama, kada najvie projektira stambene zgrade.Njegovi su projekti precizni, racionalni i znanstveni (poetini funkcionalizam ). Oko 1932.smatra se jednim od 4 najvea moderna arhitekta uz Gropiusa, Le Corbusiera i van der Rohea. Nakon 2. svj. rata projektira Holandski nacionalni spomenik ratu u Amsterdamu ispomenik De Grebbergu. Od tada najee vie ne radi pod utjecajem De Stijla, veprojektira posve individualizirane projekte u suprotnosti s prevladavajuim modernizmom . GALERIJA U STUTTGARTU CAFE DE UNIE , ROTTERDAM 1924. ZGRADA SHELL , HAAG 1942. THEO VAN DOESBURG 1917. prikljuuje se grupi De Stijl, kada zajednos Oudom projektira dvoranu njegove kue pok-raj Leidena, gdje slikarskim medijem eli nagla-siti arhitekturu. Oko 1921. Doesburg surauje sEl Lissitzkyjem i poinje projektirati niz hipote-tinih arhitektonskih kompozicija prikazanih uaksionometrijskim crteima. Godine 1925. uvo-di dijagonale u niz svojih slika ("protukompozi-cije"), zbog ega dolazi do rasprava s Mondria-nom, koji naputa De Stijl. Iz ove faze datira Do-esburgovo preureenje kavane L' Aubette uStrasbourgu, ijim interijerom dominiraju velikedijagonalne reljefne plohe poloene preko svihzidova i stropa. Predavao je na Bauhausu, a na-kon odlaska u Pariz njegov atelje postaje centar De Stijla. Njegova smrt 1931. znai kraj pokreta.

EKSPRESIONISTIKA ARHITEKTURA
. Razvija se u prvoj polovini 20. st. Najprije se javlja u Njemakoj, a zatim u Nizozemskoj(Amsterdamska kola), kao dio ekspresionistikog pokreta izmeu 1910. i 1925. Karakte-ristino je prihvaanje novih materijala i oblika ponekad inspiriranih prirodnim biomorfnimformama i novim tehnikim mogunostima koje je nudila masovna produkcija betona, eli-ka i stakla. Ekonomska situacija je ograniavala gradnju, pa su neki znaajni ekspresionis-tiki projekti ostali samo na papiru, poput Alpine Architecture Brune Tauta i Formspiels Hermanna Finsterlina . Ekspresionistiki arhitekti su radili i scenografiju za teatar i film.Za ekspresionistiku arhitekturu znaajna je izloba Werkbunda (1914.) u Klnu, preuree-nje interijera Grosses Schauspielhaus Hansa Poelziga (1919.) u Berlinu, Amsterdamska kolai jedno od najvanijih djela ekspresionizma, Einstein toranj Ericha Mendelsohna u Potsda-mu. Od 1925. mnogi ekspresionistiki arhitekti (Taut , Mendelsohn , Poelzig) okreu se premapokretu Neue Sachlichkeit, a nekoliko arhitekata (npr. Scharoun) nastavlja raditi na ekspre-sionistiki nain. Nacisti 1933. ekspresionizam proglaavaju degeneriranom umjetnou

. KARAKTERISTIKE EKSPRESIONISTIKE ARHITEKTURE 1. Naputanje realizma radi simbolikog ili stilistikog izraavanja unutranjeg iskustva.2. Mnogi projekti su ostali samo na papiru ili u obliku maketa, radi prezentiranja koncepcije, to je ponekad bilo vanije od stvarne realizacije.3. Stvarana su hibridna rjeenja, koja nije bilo mogue svesti na samo jedan koncept.4. Teme su sadravale romantine elemente iz prirode poput spilja, planina, kristala i nakupinakamenja.5. Koritenje kreativnog potencijala umjetnikog obrta.6. Usmjerenje umjetnosti prema gotikom vie nego prema klasinom, pa stoga i arhitektura vie teiromantici nego klasici.7. Tijekom cijelog trajanja pokreta, ekspresionizam je i istonjaki i zapadnjaki, odnosno uzima izmaorske, islamske, egipatske i indijske arhitekture, jednako kao iz grke i rimske.8. Arhitektura je koncipirana kao umjetniko djelo.9. Oblici se iskrivljuju radi emocionalnog efekta.

KONTEKST EKSPRESIONISTIKE ARHITEKTURE Politika i ekonomska situacija u Njemakoj, komunizam, socijalizam, razdori i dezorganizi-ranost predstavljaju kontekst ekspresionizma. Umjetniki pokreti koji su prethodili ekspre-sionistikoj arhitekturi bili su Arts and Crafts i Art Nouveau (Jugendstil u Njemakoj). Ovo jedinstvo zanatstva i umjetnosti nastavlja se i u ekspresionistikoj arhitekturi.Iako futurizam, konstruktivizam i dada nestaju u vrijeme ekspresionizma, asopis Frlicht koji izdaje Bruno Taut objavljuje konstruktivistike projekte, ukljuujui Tatlinov SpomenikIII. Internacionali. Mendelsohnovi projekti granie s futurizmom i konstruktivizmom (dinamizam i energija mogu se nai u skicama i Mendelsohna i Saint' Elie), a Merzbau dadaiste Kurta Schwittersa sa svojim uglastim formama sadri dosta ekspresionistikih karakteristi-ka. Znaajan je bio i utjecaj individualaca kao to su Wright, Gaudi ili Charles Mackintosh. OBLICI Imaju bitnu ulogu u odvajanju ekspresionistike arhitekture od njenog neposrednog prethodnika art nouveaua. Dok je art nouveau organiki i slobodno koristio ornament, ekspresionistika arhitektura nastoji osloboditi formu cijele graevine. Projekt Formspiels H.Finsterlina pokazuje svjetlucave strukture koje itavu graevinu pretvaraju u kristalastuformu, a znaajan primjer ekspresionizma je Einstein toranj, skulpturirana graevina

ErichaMendelsohna . Ekspresionistika arhitektura koristi zakrivljenu geometriju i kupole: interijer Grosses Schauspielhausa, a i mnoge graevine Brune Tauta imaju kupole (npr. Staklenipaviljon). Zakrivljena arhitektura zahtijeva zakrivljeni pokriva, stoga su ove graevine krovzamijenjivale kupolom. MATERIJALI Arhitektura stakla i betona bio je naziv izlobe Mendelsohnovih skica, odrane 1919. ugaleriji Paula Cassirera u Berlinu. Ekspresionistiki arhitekti esto su nastojali unificiratimaterijale, kako bi im graevine izgledale monolitnije. Dobar primjer je Stakleni paviljon(1914.) na izlobi Werkbunda, Brune Tauta . Uokolo baze kupole bili su ispisani aforizmiPaula Scheebarta koji su se odnosili na materijal: Obojano staklo razara mrnju, Bezstakla ivot palae je teret, Staklo nam donosi novo doba, gradnja u cigli nam donosisamo zlo. Drugi je primjer Einstein toranj Ericha Mendelsohna , pokuaj gradnje iz jednogkomada. Ipak nije bilo mogue izliti cijelu graevinu iz jednog komada betona, pa su uzbeton parcijalno koritene cigle i buka.I cigla se koristila na slian nain, kako bi se izrazila priroda materijala. Josef Franke je izcigle izgradio mnogo ekspresionistikih crkava u Berlinu, ranih 1920-ih. Bruno Taut koristiciglu kako bi naglasio masu i ponavljanje oblika u stambenim objektima Carla Leigena. ARHITEKTURA U TEATRU I FILMU Mnogi su arhitekti projektirali teatarske zgrade i scenografiju za kazalite i ekspresionistike filmove. Primjeri realiziranih projekata su teatarska zgrada Henryja van de Veldea naizlobi Werkbunda 1914. i preureenje Grosses Schauspielhausa, projekt Hansa Poelziga .Ekspresionistiki arhitekti bili su ukljueni u stvaranje filmova koji su ih ujedno i inspirirali. Hans Poelzig je dizajnirao scenografiju za film Golem (1920.) Paula Wegenera, koja jeprikazivala trodimenzionalni grad, nalik idovskom getu u Pragu. Ovaj je rad bio bitnorazliit od scenografije za film "Kabinet doktora Caligarija", koja se sastojala od oslikanihdvodimenzionalnih kulisa. Scenografija za film Metropolis Fritza Langa doaravala jeambijent futuristikog drutva, a Bruno Taut

je predlagao filmski projekt Die Galoschendes Glucks (Galoe sree) sa scenografskim arhitektonskim fantazijama . ERIC MENDELSOHN Njemaki ekspresionistiki arhitekt. Od 1912. do 1914. bavi se slikanjem, scenografijom iarhitektonskim projektima. U to vrijeme prilazi njemakom ekspresionistikom pokretu ipod utjecajem je Petera Behrensa i van de Veldea. Razvio je osobnu filozofiju "Dinamizam"koja je bila spoj ekspresionizma i vlastite osobnosti. Nakon 1. svjetskog rata poinje raditikao arhitekt. Neki od njegovih najpoznatijih radova su Einstein toranj (Potsdam), tvornica Hat (Luckenwalde), robne kue u Nurembergu i Berlinu, te serija velikih sinagoga, ukljuujui Mount Zion hram (Minneapolis).Radei seriju sinagoga istraivao je dizajn i tipologiju crkava. Nastojao je projektiratisinagoge iji e prostor biti drugaiji od kranskih crkava, budui da u sinagogama brojvjernika varira dva do tri puta s obzirom na pojedine blagdane, dok je u crkvama taj brojkonstantan. U hramu Mont Zion upotrebljava konstrukciju od elika, beton, ciglu i bakar,stvarajui dva prostora (sinagoga i kulturni centar) razliitih dimenzija.U svojim projektima nije se sluio primjerima iz povijesti i izbjegavao je eklekticizam, anjegove ideje proizlaze iz ekspresionizma i romantikog simbolizma, spojenih s modernimgraevnim materijalima. 1924. g. s Mies van der Roheom i Walterom Gropiusom osnivaarhitektonsku grupu "Ring". U kasnijim radovima naputa ekspresionistiku arhitekturu.Radio je u Njemakoj, Engleskoj, Palestini i Americi.

BRUNO TAUT 1880 - 1930. Nakon 1. svjetskog rata Tautove teorije i projekti uinili su ga liderom arhitektonskih inovacija. 1919. g. objavio je arhitektonske crtee koji su ilustrirali zamiljenu Utopiju, podnazivom " Alpine Architektur ". 1921. publicirao je "Stakleni lanac" , seriju pisama koja surazmjenjivali ekspresionistiki arhitekti, a 1930. izdaje knjigu " Moderna arhitektura ". Kasnih1920-ih Taut je smatran voom arhitekture Nove objektivnosti. Bavio se i urbanizmom.Radio je u Njemakoj, SSSR-u, Japanu i Turskoj. HERMANN FINSTERLIN

Bavio se arhitekturom, slikarstvom i filozofijom, osobito teozofijom. Od 1920. g. njegoviutopijski i fantastini arhitektonski projekti i crtei izazivaju panju na izlobama. Biomorfnioblici u arhitekturi razvijali su se izmeu 1919. i 1924. g. a graevine su projektirane kao diopejzaa, s interijerima i eksterijerima kontinuiranih povrina. Bruno Taut ga poziva dasvojim crteima sudjeluje u publikaciji " Alpine architecture ". Finsterlin izdaje knjigu svojihprojekata i crtea " Formspiels ", ali njegovi ambiciozniji projekti nikada nisu izvedeni zbogfinancijskih tekoa naruitelja. Nakon 1922. povlai se iz kruga arhitekata i posveuje seslikarstvu i crteu. HANS POELZIG 1869 - 1936. Njemaki arhitekt i slikar, bio je gradski arhitekt Drezdena, projektirao je mnoge industrij-ske zgrade i bio utjecajni lan Deutscher Werkbunda. Najpoznatija djela su mu Vodeni toranj (visok 51 m) u Polzenu, redizajn interijera Grosses Schauspielhausa u Berlinu (bivi cirkus),te scenografija za film Golem (UFA produkcija). Poelzigovi projekti su se razvijali odekspresionizma i Nove objektivnosti sredinom 1920-ih, do kasnijeg konvencionalnijeg iekonominijeg stila. Godine 1927. sudjelovao je na prvom internacionalnom arhitektons-kom projektu naselju " Weissenhof " u Stuttgartu, a 1929. projektira zgradu radija uBerlinskom predgrau Charlottenburg, izuzetno znaajnu za povijest arhitekture. HUGO HARING Vjeruje u primat funkcije, ali nastoji nadvladati istu utilitarnost. Unato ekspresionizmu,zaokupljen je unutranjim izvorima oblika koje naziva Organwerk ili programska bitorganizma, za razliku od Gestaltwerka ili povrinske izraajnosti. Bio je predsjednik drutvaDer Ring i sudjelovao u osnivanju CIAM-a 1928., gdje dolazi u sukob s Le Corbusierom kojizastupa funkcionalizam i iste geometrijske oblike, dok Haring zagovara koncept organskearhitekture.

NASLJEDNICI EKSPRESIONISTIKE ARHITEKTURE

Ekspresionistika arhitektura je utjecala na modernu arhitekturu i Art Deco, a kasnije nadekonstruktivizam i radove Santiaga Calatrave . Nakon 1927. Gropius , Taut , Scharoun i Miesvan der Rohe grade u internacionalnom stilu, ali Miesova uredska zgrada u Friedrichstrassetemeljena je na ekspresionistikoj arhitekturi. Le Corbusier je zapoeo karijeru radeimodernim stilom, ali se kasnije vraao maniri ekspresionistike arhitekture . Art Deco, prvi put definiran kao stil na Meunarodnoj izlobi primijenjene umjetnosti imoderne industrije (1925.), bio je pod utjecajem ekspresionizma i Bauhausa, odnosnosocijalistikih ideja i razvoja industrije. Zajednike s ekspresionizmom bile su cik-cakforme, zakrivljene linije i upotreba novih materijala. Kasniji primjeri Art Decoa, osobito uNew Yorku, mogu se smatrati prekoatlantskim ekvivalentom europskog ekspresionizma . I brutalizam, s iskrenim pristupom materijalu (beton, staklo), moe se smatrati dalekomvarijantom ekspresionizma. Le Corbusier u brutalistikoj fazi pokazuje ekspresionistikiutjecaj, naroito njegova crkva Notre Dame du Haut. Eero Saarinen pokazuje slinu estetikuu projektu TWA terminala (1962.) na JFK aerodromu, kao i Jorn Utzon u Sidneyskoj zgradiopere, graevinama koje su bliske djelu Formspiels Hermana Finsterlina .

KONSTRUKTIVIZAM
. Ruski pokret, s naglaskom na tehnologiji. U programskom smislu konstruktivistiki arhitekti foku-sirani su na 2 teme: pronai formu za idealan socijalistiki grad i postulirati nove "drutvene kon-denzatore" na arhitektonskoj i institucionalnoj razini (gradnja mnotva radnikih klubova i stanova).1. faza: drvene konstrukcije namijenjene

izlobama, ili revolucionarne forme - scenografijenamijenjene ulinoj propagandi.2. faza: profesionalna gradnja, forme graevina izmeu strojeva i biolokih struktura,stambene jedinice s naglaavanjem osi pomou rampi i dizala. KONSTANTIN MELNIKOV 1890 - 1974. Ruski konstruktivistiki arhitekt, projektira nove, moderne forme. Beton je oblikovao u me-usobno povezane valjke ili preklapajue trokute, a staklo je koristio u suglasju sa svjet-lom. Garae i radnike klubove, svoje glavne narudbe, projektirao je kombinirajui pokret ifunkcionalnost na skulpturalni nain. Inzistirao je na ljepoti, umjetnosti i individualizmu.

PURIZAM
. Prva izloba puristikog pokreta odrana je 1918. u Galeriji Thomas u Parizu. Katalog jesadravao manifest "Nakon kubizma" koji su potpisali Amedee Ozenfant i Le Corbusier.Nakon to su objavili "bankrot kubizma", najavljuju novu umjetnost, ekonominu, usuradnji s tehnologijom i posve geometrijskog karaktera. LE CORBUSIER 1913. u Le Chaux-de-Fonds osniva svoj projektantski ured, radi s armiranim betonom, anjegova najznaajnija graevina u tom gradu je Villa Schwob (1916.), u stilu art Nouveaua.Na konstruktivni kostur postavljeni su elementi u secesijskoj tradiciji, tlocrt je simetrian,paladijevskog karaktera, prozori postavljeni prema zlatnom rezu. Kasnije temu kue-palaerazvija u dva smjera: slobodnostojee individualne vile i kolektivne stambene zgrade. 1917. seli se u Pariz, pie lanke i eseje u asopisu L' esprit Nouveau, a 1923. izdaje knjigu"Prema arhitekturi". Formulacijom "kua je stroj za stanovanje" naglaava potrebuapsolutne racionalnosti projektiranja, mogunost serijske proizvodnje i funkcionalnost. Utekstu "Pet toaka nove arhitekture" (1927.) raspravlja o temeljnim elementima noveestetike racionalizma: stupovima, krovnim terasama, slobodnim tlocrtima, kontinuiranomnizu prozora, slobodnoj kompoziciji fasade.Na Parikom salonu 1922. izlae projekte za "Maison Citrohan" i

"Ville Contemporaine" (Suvremeni grad). Projekt "Maison Citrohan" je niz standardiziranih graevina pravokutnogvolumena podignutih na stupove, u kojima se po prvi put nalaze dvoetani stanovi. "VilleContemporaine" je plan grada predvienog za 3 milijuna stanovnika, sa stambenimblokovima od 10 - 12 katova, s 24 poslovna tornja po 60 katova (tzv. kartuzijanski tornjevi, jer su krinog tlocrta i predstavljaju jezgru moi, poput profanih hramova). PAVILJON ZA L'ESPRIT NOUVEAU 1925.1925. U Parizu je otvorena "Meunarodna iz-loba primijenjene i industrijske umjetnosti",na koju su bili pozvani svi umjetnici ija djelaimaju "jasne moderne tendencije, a svakokopiranje ili oponaanje starih stilova strogo je zabranjeno". Za ovu izlobu Le Corbusier je projektirao Pavillon de l'Esprit Nouveau, kaoprimjer visokokvalitetne, avangardne arhitek-ture namijenjene masama. Paviljon je bio dizajniran kao temeljni standardizirani modulnjegova utopijskog plana iz ranih 1920-ih. Temu urbane vile razvija u izvedenim projektima:Villa Besnos, VaucressonKua La Roche i Jeanneret, Paris-Auteuil, 1923. Villa Stein, Garches, 1927.2 kue u Stuttgartu, 1927.Villa Savoye, Poissy, 1931.Kua Clarte, eneva, 1932.Na vrhuncu karijere projektira javne zgrade: 1927. Sjedite Lige naroda, eneva VILLA SAVOYE , POISSY, 1931. 1931. Palaa Sovjeta, Moskva1931. Zgrada Centrosojuz, Moskva1938. Neboder, Alir 1943. Ministarstvo zdravlja, Rio de Janeiro1950. Zgrada Ujedinjenih nacija, New York1952. Unite d'habitation, Marseilles1955. Upravne zgrade, Chandigar: - postignuta monumentalnost bez izravnog poziva-nja na tradicionalni rjenik zapadnjakog klasici-zma. Arhitektura prilagoena klimatskim uvjetima,ljuskaste forme, prezentacija suvremenog indijs-kog identiteta bez aluzija na kolonijalnu prolost(Skuptina, Vrhovni sud, Guvernerova palaa). VLADINA ZGRADA , CHANDIGAR, 1955. 19 Le Corbusier razvija tip arhitekture ("Cite Radieuse")

s kontinuiranim ni-zovima zgrada, s prodavaonicamau prizemlju i rekreacijskim sadrajima na krovu. elijsku strukturu po-stie uvuenim balkonima koje odsunca tite brisoleje. Tako koncipi-rana arhitektura stvara aglomeraci- ju privatnih stambenih jedinica,dok ulice s trgovinama i zajednikeprostorije na krovu tvore javno po-druje. Graevina je postavljena napilone ije su proporcije proizalele iz Le Corbusierovog "Modulora".

FUNKCIONALIZAM
. Funkcionalizam u arhitekturi je princip prema kojem arhitekt projektira graevinu iskljuivona temelju njene namjene. Ideja funkcionalizma moe se nai ve kod Vitruvija, kojiutilitas stavlja rame uz rame s venustas (ljepotom) i firmitas (vrstoom).Poetkom 20. st. Louis Sullivan (Chicago) popularizira stav forma slijedi funkciju , premakojem svi elementi graevine trebaju biti u skladu iskljuivo s njenom namjenom. Iz ovogprincipa proizlazi da arhitektonska ljepota graevine nuno i prirodno proizlazi iz zadovo-ljavanja svih njenih funkcionalnih aspekata, a ovakav stav iskljuuje upotrebu ornamenta.Korijeni moderne arhitekture nalaze se u radovima Le Corbusiera i Mies van der Rohea , kojisu bili funkcionalisti. Mies je zapoeo karijeru projektima radikalno simplificiranih graevi-na koje su slijedile Sullivanov koncept. Le Corbusier je poznat po reenici kua je stroj zastanovanje, a njegov rani projekt Villa Savoya smatra se prototipom funkcionalnosti . Sredinom 30-ih funkcionalizam se poinje shvaati kao estetski pristup, a ne vie kaointegralni princip projektiranja. esto se povezuje samo s gubitkom ornamenta i

postajepejorativni termin povezan s dosadnim i grubim nainom zatvaranja prostora, kao na jeftinim komercijalnim graevinama . 70-ih godina utjecajni ameriki arhitekt Philip Johnson smatra da arhitekti ne trebaju snositiodgovornost za funkcionalnost graevina. Najpoznatiji arhitekti dananjice ( Frank Gehry , Steven Holl , Richard Meier , I. M. Pei ) sebe vide kao umjetnike koji ne snose odgovornost zasvoje klijente ili korisnike graevine. Njihovi su projekti umjetnika djela i nisu predmetpraktikog kriticizma. Postmoderni arhitekt Peter Eisenman ima jo ekstremniji stav: Ja neradim funkciju. S druge strane, postoje arhitekti (Will Bruder, James Polshek, Ken Yeang)koji nastoje zadovoljiti sva tri Vitruvijeva principa (funkcionalnost, ljepotu, vrstou). MIES VAN DER ROHE 1886 - 1969. Mies van der Rohe, Gropius i Le Corbusier spadaju meu velikane moderne arhitekture.Mies je stvorio utjecajni stil 20. st. iznimne jasnoe i jednostavnosti. Njegove zgrade koristemoderne materijale poput elika i staklenih ploa kojima zatvara unutranji prostor, a zasvoje graevine kae da su "kost i koa". Teio je kreativnom racionalnom pristupu, a poz-nate su njegove izjave: "manje je vie" i "bog je u detaljima". Karijeru je zapoeo u studijuPetera Behrensa (1908 - 1912.), ali se ubrzo osamostaljuje. KUA KROLLER PROJEKT, 1912. U poetku se divio proporcijama i jednosta-vnim pravokutnim volumenima neoklasicis-ta Karla Friedricha Schinkela. Iz tog vreme-na datira projekt kue i galerije Krller . Nakon 1. svj. rata, radei po narudbi klasinekue, paralelno se zanimao za avangardneprojekte koji e odgovarati stilu nove inus-trijske demokracije. Kao veliki protivnik orn-amenta, 1921. projektira stakleni neboder inastavlja sa serijom pionirskih projekata po-put Njemakog paviljona na izlobi u Barce-loni 1929. i Vile Tugenthat u Brnu, 1930. KUA I GALERIJA KROLLER , projekt, 1912.

WEISSENHOF PROJEKT 1927.Suraivao je u radikalnom asopisu "G" koji je zapoeo izlaziti 1923. Kao arhitektonskidirektor Werkbunda organizirao je Weissen-hof, poznatu izlobu prototipa modernistikestambene gradnje i ujedno projektirao jednustambenu zgradu kao centralnu okosnicusheme (5 katova, skeletna konstrukcija, fle-ksibilan unutarnji prostor). NJEMAKI PAVILJON 1929.Njemaki dravni paviljon sagraen je 1929.na svjetskoj izlobi u Barceloni. Iako je pavi-ljon bio privremenog karaktera, napravljen je od trajnih materijala: elika, stakla, sadre imramora, a uz njega je pravokutni bazen.Osam slobodnostojeih krinih nosaa noseravan krov, a zidovi su od prozirnog zelenogstakla i poliranog mramora. Tlocrt je asimetri-an i dozvoljava kontinuirani protok prostora. VILA TUGENDHAT Brno, 1930.Primijenio je koncept Njemakog paviljonana obiteljsku kuu. Graena je na strmomterenu, tako da na strani prema breuljkuima dva kata, a prema ulici jedan. Na dne-vnom boravku i blagovaonici kompletni zi-dovi su od stakla.Kao i u Njemakom paviljonu, koristi krineslobodnostojee metalne nosae.Terasa istubite vode do vrta, a cijeli stambeni pro-stor je pretvoren u vidikovac. Vila Tugend-hat smatra se najznaajnijom privatnom ku-om njegove europske karijere. Mies je jedan od osnivaa udruenja arhitekata Der Ring. Njegove modernistike idejenastajale su pod utjecajem estetike ruskog konstruktivizma i njihovih skulpturalnihkonstrukcija od modernih industrijskih materijala. Koristio je jednostavne pravokutneforme, iste linije i boje, na nain DeStijla. Kao i ostali europski arhitekti bio je oduevljenprotokom prostora i otvorenou graevina Wrightovog prerijskog stila. Predavao je naBauhausu i bavio se dizajnom namjetaja (Stolac Barcelona i Stolac Brno). Nakon WalteraGropiusa, Mies postaje direktorom Bauhausa 1930. g. Nacisti ubrzo zatvaraju Bauhauszbog ranije povezanosti s komunizmom, socijalizmom i drugim progresivnim ideologijama . VAN DER ROHE U AMERICI Godine 1937. odlazi u SAD gdje postaje upraviteljem arhitektonske kole na IIT u Chicagu,gdje odmah projektira novi kampus. Tijekom svoje 30-godinje amerike karijere nastojao je zatvoriti velike "univerzalne" prostore jasnim struktralnim okvirima od elikaispunjenima opekom ili staklom, koji su podsjetili na ve gotovo zaboravljen duh ikakekole. Njegovu arhitekturu, iji su korijeni bili u internacionalnom stilu, prihvatile su zasvoje zgrade velike amerike kompanije. Najvaniji projekti u SAD bili su zgrada u 860-880Lake Shore Drive, Kua Farnsworth, Crown Hall i Seagram Building u New Yorku. KOMPLEKS TEHNOLOKOGINSTITUTA

Chicago, 1939.Idejni projekt kampusa sadri zgrade od po4 kata u obliku poloenih prizmi s ovjeenimstaklenim fasadama i bonim proeljima odopeke, te zgrade Crown Hall i Carr Chapel. Crawn Hall je sagraen 1956. kao sredinjatoka plana kompleksa. Raster jednostavnihnosaa od elika zatvoren je staklenim pla-tom. FARNSWORTH HOUSE 1951. Graevina pored Chicaga kojom je Mies do-kazao kako se elikom i staklom moe stvoriti velika arhitektura. Stakleni paviljon je po-dignut 1,5 m nad terenom pored rijeke,okruen umom i prerijom. Izvrsno izraen jednostavni bijeli strukturalni okvir i staklenizidovi od poda do stropa zatvaraju jednos-tavan prizmatini unutranji prostor.Drvom obloena jezgra kue koja sadri sa-nitarne prostorije, kuhinju i kamin, definiradnevni boravak i spavae sobe, bez pregra-dnih zidova koji bi odjeljivali prostorije.Pomine zavjese od poda do stropa uzduperimetra graevine osiguravaju hlad i inti-mu, gdje i kada je to potrebno.Ova je kua utjecala na stotine modernisti-kih staklenih graevina (npr. Staklena ku-a Phillipa Johnsona), a njena elegantna jednostavnost smatra se vanim doprino-som internacionalnom stilu. SEAGRAM BUILDING New York, 1958.Zgrada koja je smatrana vrhuncem modernevisoke arhitekture. Visoka je 39 katova, s ba-zom od granitnih pilona, izvedena je od bron-ce i smeeg stakla. Na parceli je pomaknutatako da je omoguila stvaranje trga s fonta-nom. Philip Johnson je sudjelovao u ureenjuinterijera, projektu trga i restorana Four Sea-sons. Zgrada Seagram je rani primjer inovati-vne "fast-track" gradnje u kojoj projekt i kons-trukcija stoje ravnopravno. IBM BUILDING Chicago, 1971.Koristei zgradu Seagram kao prototip, Mie-sov arhitektonski studio projektirao je i drugemoderne poslovne nebodere: IBM (1971.) iPotanski ured (1959.) u Chicagu, TorontoDominion Centar (1968.) i Westmount Squa-re u Montrealu. Zgrada IBM raena je u in-ternacionalnom stilu, ima ostakljene fasade,ravan krov, u prizemlju su stupovi, a zgraduokruuje javni trg (IBM Plaza). ZGRADE U LAKE SHORE DRIVES Chicago, 1951.Mies je u Chicagu takoer projektirao stam-bene nebodere 860/880 i 900/910 LakeShore Drives. Ovi tornjevi od elika i staklabili su radikalan pomak od tadanjih tipinihstambenih graevina od cigle i postali su u-zorom za mnoge sline

stambene blokovekoje njegov studio gradi po cijeloj Americi.1952. Mies je projektirao i zgradu Mc Cormickod elika, opeke i stakla, u Elmhurstu poredChicaga. NOVA NACIONALNA GALERIJA Berlin, 1968.Miesov posljednji projekt, u kojem je doslovnoprimijenio svoju krilaticu "manje je vie". Izlo-beni prostor postavljen je na jednostavnu plat-formu koja slui i kao pristupni trg. Izlobenipaviljon se sastoji od precizno izvedenog eli-nih nosaa ispunjenih staklenim plohama.Unutranji je prostor otvoren i fleksibilan, neo-visan o vanjskom strukturalnom redu. MARCEL BREUER Jedan od oeva modernizma, pokazivao je veliki interes za modularnu konstrukciju i jednostavne oblike. 20-ih je poduavao na Bauhausu, a zatim radio u Berlinu, projektirao jezgrade, trgovake prostore i cjevasti metalni namjetaj, ije se replike proizvode i danas.Vjerojatno je najpoznatiji po dizajnu stolca Wassily, prvog cjevastog stolca od savijenogelika, inspiriranog guvernalom bicikla, dizajniranog 1925. za Vasilija Kandinskog.Nakon dolaska nacista na vlast odlazi u London, gdje je dizajnirao svoju Long Chair (lealjku) i eksperimentirao sa savijenom i oblikovanom perploom. Kasnije odlazi u SAD ipredaje na Harvardskoj arhitektonskoj koli, gdje studiraju Philip Johnson i Paul Rudolph,kasnije poznati arhitekti. Istodobno, na Harvardu sa svojim starim prijateljem i kolegom izBauhausa Walterom Gropiusom, projektira nekoliko kua u podruju Bostona .1941. Breuer je razvrgnuo partnerstvo s Gropiusom i u New Yorku osnovao svoju tvrtku "Geller House", koja prva koristi Breuerovu koncepciju "binukleusne" kue s odvojenim krilima zaspavaonice i dnevnu sobu, te blagovaonicu i kuhinju, odvojene ulaznim prostorom i prekrivene"leptirastim" krovom (dvije suprotstavljene krovne povrine koje koje se koso sputaju premasredini, s centralnom drenaom), to je postalo dijelom rjenika popularnog modernistikog stila.Ogledna kua postavljena 1949. u vrtu MOMAe izazvala je veliko zanimanje. 1953. narudba za sjedite UNESCO-a u Parizu bila je za Breuera prekretnica: povratak uEuropu i veim projektima nakon godina rada na samo stambenim narudbama te poetakBreuerova usvajanja betona kao primarnog materijala. Postao je poznat kao jedan odvodeih praktiara brutalizma, sa sve zakrivljenijim, skulpturalnim, osobnim idiomom.Prozore esto postavlja u meke, jastuaste udubine radije nego u otre, etvrtaste upuste.Mnogi arhitekti su isticali njegovu sposobnost da uini da beton izgleda "mekano".

FUTURISTIKA ARHITEKTURA
. Najznaajniji futuristiki arhitekt bio je Antonio Sant'Elia

. Godine 1914. objavljuje manifestfuturistike arhitekture "L'architettura futurista", koji je u stvari bio varijanta katalogaizlobe Nove tendencije, odrane iste godine u Milanu. Principi: odbijanje svih normi izprolosti, upotreba novih materijala, preferiranje eliptinih linija, odbacivanje ornamenta,inspiracija svijetom strojeva i tehnike, a arhitektura treba dovesti do harmonije okoline inovog ovjeka, koja e omoguiti da svaka generacija izgradi svoj grad. Manifest jepokrenuo rasprave po Europi, ali je ostao samo "potentna retorika".Godine 1928. futuristiku arhitekturu je prigrlio talijanski faizam, u potrazi za svojommaterijalizacijom, pa je u Torinu otvorena prva i posljednja "Izloba futuristike arhitekture"s radovima Sant'Elie , Alberta Sartorisa , Virgilia Marchija , Maria Chiattonea i drugih. Jediniizgraeni objekti bili su Sartorisovi, ali oni pripadaju talijanskom racionalizmu a nefuturizmu. Futuristiku estetiku zakljuuje "Izloba faistike revolucije" 1932. u Rimu, koja je bila jedina umjetnika manifestacija za vrijeme faistikog reima.Nakon gaenja pokreta 1944. g, futurizam je postao generiki pojam koji oznaava trend umodernom projektiranju iji je cilj proroanska arhitektura koja je zamiljena da budeaktualna i desetak godina u budunosti. Moderni futurizam se javlja 50-ih u Kaliforniji(Googie arhitektura, Space Age trendovi). Futurizam vie nije stil, ve otvoreni pristuparhitekturi, interpretiran od raznih generacija arhitekata kroz nekoliko desetljea, ije sukarakteristike dinamine linije, upadljive forme, jaki kontrasti i upotreba novih materijala.

TALIJANSKI RACIONALIZAM 1926 - 1943.

. GRUPPO 7 Grupa je osnovana 1926., a sainjavali su je racionalistiki arhitekti: Sebastiano Larco,Guido Fretto, Carlo Enrico Rava, Adalberto Libera, Luigi Figini, Gino Pollini i GiusepeTerragni. 1927. objavljuju manifest u kojem trae odbacivanje tradicije i romantiarskogugledanja na prolost, a zalau se za talijansku verziju racionalistike arhitekture. Njihoveradove karakterizira ravnotea izmeu Le Corbusierove naklonosti strojnoj estetici iklasine monumentalnosti . M.I.A.R.

1928. g. iz Gruppo 7 nastaje M.A.R. (Movimento Architettura Razionale), a 1930. od lanovaovog pokreta nastaje M.I.A.R. (Movimento Italiano per l'Architettura Razionale). U njihovojse deklaraciji naglaava: "Na pokret nema nikakav drugi moralni cilj osim da pomogne(faistikoj) revoluciji u prevladavanju nepovoljne klime". Slijedi reakcija Nacionalnogudruenja arhitekata koje je bilo pod utjecajem klasicistiki usmjerenog Marcella Piacenti-nija, koji smatra kako je racionalistika arhitektura nespojiva s faizmom i predlae danjegov eklektiki Lektorski stil postane slubeni. GIUSEPPE TERRAGNI 1904 - 1943. Jedan od osnivaa Gruppo 7 i vodei promotor talijanskog racionalizma, posvetio je svojrad stvaranju arhitektonskog izriaja faistikog reima. VILLA BIANCA , SEVESO, 1937.Vidljiv utjecaj Miesa van der Rohea.Jasan arhitektonski jezik, iste plohe,lebdei ravni krov. CASA DEL FASCIO , COMO, 1936.Jednostavne kvadratne forme, tlocrt u obliku kvadrata, vidljiv konstrukcijskikostur, pravilan raster otvora, bez ikak-vog ornamenta, unutarnje dvorite nat-kriveno je staklenim krovom. NOVOCOMUM , COMO, 1928.Stambeni blok, skeletna gradnja,smjelo rjeeni uglovi katova: zatvoreni,zaobljeni i otvoreni. Utjecaj ruskog kon-struktivizma. PIER LUIGI NERVI 1891 - 1979. Talijanski arhitekt, radio je pod utjecajem racionalizma Le Corbusiera i organike arhitektu-re Wrighta. 1932. izgradio je tribine na stadionu u Firenci, koristei potpuno nova tehnikarjeenja. Izmeu 1935. i 1943. bavio se krovnim konstrukcijama ogromnih dimenzija, poputIzlobene palae u Torinu (1948.). Razvio je princip gradnje od prefabriciranih elemenata uarmiranom betonu, koji mu je omoguavao velike "vrste, jednostavne i elegantne"konstrukcije. Zahvaljujui takvoj primjeni betona, bio je veoma traen kao projektant ikonzultant. Smatrao je da su arhitektura i tehnika usko povezani, a za kvalitetnu graevinupotrebno je poznavati materijale i konstrukciju. Poznata djela: Stadion Artemio Franchi u Firenci (1930.); Hangar za avione u Orbetellu (1940.), Toranj u Orvietu (1941.), Salon izlobenepalae u Torinu (s krovom od valovitih elemenata (1950.); Palaa sportova (kruni tlocrt i kupolaod 100 m, (1959.), Mala palaa sportova u Rimu, Palaa rada

(Torino, 1961.), autobusni terminalna mostu Georga Washingtona u New Yorku (1966.) i Dvorana za uadijencije u Vatikanu (1971.).

INTERNACIONALNI STIL 1925 - 1965.

. Termin se poeo upotrebljavati u SAD 1920-ih za oznaavanje racionalizma , posebnog as-pekta europske moderne arhitekture. O njemu raspravlja H. Russel Hitchcock 1932. u knjizi"Moderna arhitektura, romantizam i reintegracija", gdje ukazuje na pojednostavljene mase,teksturu povrine, reducirani i apstraktni ornament, te naglaava kako su europski arhitektiracionalizma pod utjecajem kubizma i neoplasticizma. Hitchcock je imenovao i osnivaepokreta: Le Corbusier, Oud, Gropius, Rietveld i Rohe. Apoteozom internacionalnog stilasmatra se Lovell sanatorij u L.A. (1927.) Richarda Neutre: skeletna elina konstrukcijaobavijena sintetskom opnom, asimetrina kompozicija i slobodna tlocrtna osnova .1932. u MOMA-i (New York) postavljena je meunarodna izloba "Moderna arhitektura" i uz njupublikacija (Hitchcocka i Johnsona) u kojoj su definirani estetski principi internacionalnearhitekture: volumen umjesto mase (prostor zatvoren tankim plohama), pravilnost, elegantnimaterijali, promiljene proporcije i fleksibilni tlocrti. Termin "internacionalni stil" u Europi ima neto drugaije znaenje (Gropius je 1925.objavio "Internationale Architektur"), pa uz stilske oznake koje je izdvojio Hitchcock,podrazumijeva se arhitektura koja iskazuje duh vremena, koja je potekla iz tehnolokihdostignua, te poput strojeva i mehanizacije ima internacionalni karakter. Osim toga,europsko poimanje ove arhitekture vee se uz socijalnu politiku ideologiju naziv"internacionalna" aludirao je na socijalistike i boljevike Internacionale, a arhitektura jesmatrana katalizatorom transformacije drutva. U amerikom shvaanju termina"internacionalna arhitektura" nisu postojale ove tehnike i socijalne dimenzije .Internacionalni stil se proirio Zapadom, ali nikada nije bio toliko homogen ni univerzalan kao npr.neoklasicizam. Umjesto toga, odlikovao se univerzalnim pristupom: gradnja laganim materijalima,koritenje suvremenih sintetikih materijala, standardizirani modularni elementi i skeletnakonstrukcija. Nakon Hitchcockove i Johnsonove izlobe (1932.) internacionalni stil se iri izvangranica Europe i Sjeverne Amerike, pa se javlja u Junoj Americi, Japanu i Africi. AMERIKA Nakon 2. svjetskog rata internacionalni stil u SAD dobiva novo znaenje i vee se uzgraevine otrih uglova, ravnih krovova, bez ornamenata, staklenih zidova i otvorenihinterijera. U MOMA-i je 1947. organizirana izloba posveena Miesu van der Roheu, skatalogom u kojem Johnson tada definira ove karakteristike internacionalnog

stila: potenodnos prema materijalu, repetitivni modularni ritam, jasnoa, staklo kao vaan materijal,ravan krov, kutijasti volumeni, izostanak ornamenta .1950-ih godina Hitchcock vee internacionalni stil uz industrijsko i tehnoloki napredno drutvo.Model koji e se u SAD ponavljati tijekom 1960-ih stvorio je Mies van der Rohe s projektom Lake Shore Drive Apartments (Chicago, 1951.), koji se sastoji od pravokutnog tornja vidljive elinekonstrukcije ispunjene staklom. Slinu graevinu istovremeno radi tvrtka SOM (Skidmore, Owings& Merrill) Lever House u New Yorku. Njeni vjerojatno najznaajniji projekti su zgrada Ujedinjenihnaroda i Seagram Building u New Yorku. Nakon 2. svjetskog rata, internacionalni stil sazrijeva umodernizam. HOK (Hellmuth , Obata & Kassabaum) osnovana 1955. postaje najveom tvrtkom uinternacionalnoj arhitekturi za projektiranje graevina, interijera, planiranje i konzalting. Tipine karakteristike visokih graevina raenih u internacionalnom stilu: 1. kvadratni ili pravokutni tlocrti2. jednostavne pravokutne forme graevine3. prozori teku u horizontalnim nizovima, tako presjeenima da stvaraju reetku OSTALE ZEMLJE Za internacionalni stil je karakteristino da su njegovi projekti indiferentni prema lokaciji,terenu i klimi, to je jedan od razloga zbog kojeg se naziva internacionalnom arhitekturom.Ona nema odnos prema lokalnoj prolosti ili nacionalnoj kulturi, pa jednake graevinenastaju po cijelom svijetu (to se kasnije smatralo jednom od primarnih slabosti stila) .Zbog poslijeratne amerike antikomunistike politike i odbacivanja funkcionalizma P. Johnsonamnogi su arhitekti, sudionici Weissenhof projekta koji su vodili rauna o funkcionalnosti, otili naIstok. Taut, Mart Stam, Hannes Meyer (drugi direktor Bauhausa)

i jo neke vane figure interna-cionalnog stila stigli su u SSSR 1930. kako bi radili velike, idealistike urbane projekte i sagradilicijele nove gradove iz ruevina. 1936. g. ove sovjetske namjere bile su osuene na propast,Staljin je arhitekte i njihove uenike protjerao, a Hitler im nije dopustio povratak u Njemaku, pasu se razili po Turskoj, Francuskoj, Meksiku, Keniji i Indiji, irei tako internacionalni utjecaj. OSCAR NIEMEYER 1907. Brazilski arhitekt, smatran jednim od najvanijih autora internacionalne modernearhitekture. Bio je pionir u istraivanju mogunosti prednapregnutog i armiranog betona.Iako je zagovarao utilitarizam, njegove graevine nisu bile hladni blokovi koje estokritiziraju post-moderni kritiari. Njegovi radovi imaju tako dinamine forme i zakrivljenemase, da su ga neki smatrali vie kiparom nego arhitektom.Projektom zgrade Ujedinjenih nacija 1947. u New Yorku potvren je njegov svjetski ugled.Godine 1954. projektirao je Muzej moderne umjetnosti u Caracasu i ovdje je po prvi putkreirao arhitekturu kao simbol njena sadraja, pristup koji je kasnije koristio u projektiranjuBrazilije. Zgrada nije sagraena, ali crtei i snimke makete pokazuju njegov budui stil. PALAA CAPANEMA , Brazilija 1943. Sjedite ministarstva kulture i kulturne batine. To je bila prvavladina modernistika zgrada u obje Amerike i daleko veihdimenzija od svega to je npr. Le Corbusier do tada sagradio.Na njoj su bili primijenjeni svi elementi koji su kasnije postalipoznati kao brazilski modernistiki pokret: lokalni materijali itehnike gradnje, modificirane korbizjeovske brisoleje, kapitelisa stiliziranom Imperijalnom palmom (poznati kao brazilskired) i posebno naruena djela brazilskih umjetnika. BRAZILIJA - zapoeta 1956.Urbanistiki plan novog glavnog grada Brazila izradio je Lucio Costa (brazilski arhitekt i urbanist),a najvee vladine i javne zgrade projektirao je Oscar Niemeyer . Pejzani arhitekt Roberto BurleMarx dizajnirao je okoli kako bi unio zelenilo u inae suhi, ukasti pejza savane.Ciljevi izgradnje Brazilije, novoga glavnoga grada, bili su poticanje razvoja sredinjeg dijelaBrazila, smanjenje pritiska stanovnitva na Rio de Janeiro i njegova rasta, te stvaranjenacionalnog ponosa zbog izgradnje grada za 21. stoljee.Kompleks zgrada Kongresa, Katedrala i Auditorium definirali su glavne gradske osi oko kojih susmjetene ostale vladine zgrade. Grad je podijeljen po zonama: stambene, upravne, kulturne,trgovake itd. Upravo zbog takvog zoninga cijeli koncept projekta

nije se pokazao uspjenim istanovnitvo ga nije prihvatilo s oduevljenjem. U mentalitetu stanovnika tog podneblja postojipotreba za komunikacijom i druenjem unutar manjih cjelina (lokalni trg, crkva, lokalni servisi,zanatlije ili prodavaonice), to grad ovako podijeljen na funkcionalne cjeline nije omoguavao. ALVAR AALTO 1898 - 1976. Finski arhitekt. Iza 1927. projektira standardizirane stambene blokove od prefabriciranihbetonskih elemenata - projekti usporedivi sa suvremenim eksperimentima Gropiusa i Miesavan der Rohea. Gradi prve javne modernistike graevine u Skandinaviji, gdje ga smatrajuocem modernizma. Zahvaljujui pozitivnim kritikama Siegfrida Gideona, 1929. postajepriznatim lanom internacionalne arhitektonske avangarde. Radi modernistike projekte(ali ne radikalni modernizam ravnih linija) povezane s tradicionalnim graevnim materija-lom - drvom. Slino Wrightu, naglaava vezu s krajolikom. U stambenim graevinama estokoristi "U" tlocrt. Bavi se dizajnom namjetaja i stakla. RICHARD NEUTRA 1892 - 1970. Jedan od najznaajnijih modernistikih arhitekata. Roen u Beu, studirao je kod AdolfaLoosa, bio je pod utjecajem Otta Wagnera, a Njemakoj je radio u studiju ErichaMendelsohna. Postaje ameriki dravljanin 1929. U SAD je kratko vrijeme radio za Wrighta.Stvorio je tzv. moderni regionalizam June Kalifornije, gradei jednostavne obiteljske kueu kojima kombinira lagane metalne okvire s tankim betonskim plohama. Projektirao jeLovell sanatorij u Los Angelesu (1929.), jednu od najznaajnijih graevina internacionalnogstila, skeletne eline konstrukcije, asimetrine kompozicije i slobodnog tlocrta.

CIAM
1928 - 1956. . C ONGRES I NTERNATIONAUX D'

A CHITECTURE M ODERNE CIAM je osnovan kako bi modernistiki arhitekti promovirali i razraivali svoje teorije. Razmatrali su pitanja prostora i urbanog ivota, a njihovi su zakljuci imali ogroman utjecaj na oblik iustroj gradova svijeta.Deklaracija o osnivanju CIAM-a, koju su potpisala 24 arhitekta u La Sarrazu (vicarska), a meunjima i Le Corbusier, naglaava da arhitektura vie ne moe biti izolirana i odvojena od politike ivlada, jer na nju bitno utjeu socijalni i ekonomski odnosi. Budui da drutvo postaje sve vieindustrijalizirano, bitno je da arhitekti i graevna industrija racionaliziraju svoje metode, usvojenove tehnologije i streme prema veoj efikasnosti.CIAM-ov stav prema urbanizmu bio je vrst: urbanizacija ne smije biti temeljena na prijanjemesteticizmu i mora se oslanjati na funkcionalni red, jer kaotino parceliziranje terena dovodi donereda, pekulacija i preprodaja. Nasuprot kaotinoj zbrci ulica, trgovina i graevina europskihgradova tog doba, predlae se zoning (podjela) na standardizirana podruja namijenjena radu,stanovanju i slobodnom vremenu . CIAM II . Frankfurt 1929 . - rasprava o problemima minimalnog ivotnog standarda- osnovana radna grupa CIRPAC (komitet za rjeavanje problema suvremene arhitekture) CIAM III . Bruxelles 1930 . - razmatranje optimalne visine i razmaka meu blokovima, radi boljeg koritenja zemljita CIAM IV . Marseilles - Atena 1933 . - tema Funkcionalni grad: analiza 34 grada i prijedlozi za rjeavanje urbanih problema. Kongres je odran na brodu za vrijeme putovanja od Marseillesa do Atene, a zakljuci objavljeni 1943. u"The Athens Charter". To je jedan od najkontroverznijih dokumenata CIAM-a, koji predlae rigi-dno funkcionalne gradove, s visokim stambenim blokovima i zelenim pojasevima koji dijelegradske zone prema funkcijama. Imao je velik utjecaj na tijela javne uprave poslijeratne Europe. CIAM V . Pariz

1937 . - posveen temi stanovanja i slobodnog vremena CIAM VI . Bridgewater, Britanija, 1947 . - pokuao nadvladati sterilnost funkcionalistikog grada, uvodei kriterije fizikih iemotivnih potreba stanovnika CIAM VII . Bergamo 1949 . CIAM VIII . Hoddesdon, Britanija, 1951 . - tema "Srce grada", ali urbanistiki problemi nisu realno procijenjeni, to izazivanezadovoljstvo mlade generacije arhitekata CIAM IX . Aix-en-Provence 1953 .nova generacija arhitekata, predvoena Alison i Peterom Smithsonom i Aldom van Eyckom,osporava 4 funkcionalistike kategorije Atenske povelje: stanovanje, rad, slobodno vrijeme i prijevoz.Brinuli su se kako e CIAM-ovski idealni grad, a europske vlade su se spremale graditi blokovezgrada u poruenim gradovima, dovesti do izolacije stanovnika i propasti lokalnih zajednica. CIAM X . Dubrovnik 1956 . - posljednji sastanak CIAM-a, na kojem istupa skupina arhitekata nazvana "Grupa 10" (Bakema,Smithsonovi, van Eyck i dr.). Promjene duha vremena dovode do kraja ove organizacije. SKIDMORE, OWINGS I MERRILL 1936. SOM - Arhitektonska tvrtka iz Chicaga, koju su 1936. g. osnovali Louis Skidmore i Nathaniel

Owings , 1939. g. pridruuje im se John Merill , a 1937. g. otvaraju podrunicu u New Yorku.SOM je jedna od najveih arhitektonskih tvrtki u Americi, a prvenstveno su orijentirani nahigh-end poslovne i javne graevine. Smatraju se vodeima u irenju modernog internacionalnog stila, odnosno glass box stila nebodera, gdje su svi konstruktivi elementiprekriveni staklenom "koom". Upravo je ova tvrtka proizvela tip uredske zgrade s trgomispred nje, kao dijelom kompleksa, a esto koriste princip unutranjeg atrija (trga unutar zgrade) s biljkama i javnim sadrajima. Uz Normana Fostera, Richarda Meiera i DanielaLibeskinda, natjecali su se za projekt novog World Trade Centra u N.Y.Najznaajniji projekti: Lever House, New York, 1952.Inland Steel Building, Chicago, 1958.JP Morgan Chase, New York, 1960.One Chase Manhattan Plaza, New York, 1960.Beinecke Library, New Haven, 1963.John Hancock Center, Chicago, 1970.Arts Hotel, Barcelona, 1992.Time Warner Center, New York, 2004.Freedom Tower - WTC, New York, 2004. JOHN HANCOCK CENTER (Chicago, 1970.)prvi multifunkcionalni kompleks divovskih dimenzija, sa stanovima, uredima i prodavaonicama.

SEARS TOWER (Chicago, 1974.)oblikovan je tako da su u gornjem dijelu isputeni cijeli blokovi katova, odnosno sastoji se od 9pojedinanih tornjeva razliitih visina, a temeljno naelo konstrukcije je "celular tube frame". NEW YORK 5 PETER EISENMANMICHAEL GRAVESCHARLES GWATHMEYJOHN HEJDUKRICHARD MEIER 1960-ih pojavila se potreba za arhitektonskom avangardom koja nee biti temeljena samona utopijskim snovima modernizma, ve na prevoenju arhitektonskih teorija u konkretneforme. U New Yorku ovaj trend preuzima labavo povezana asocijacija arhitekata New York5, iji je nominalni predvodnik bio Peter Eisenman . Svoj rad su temeljili na formalnim elementima modernistike arhitekture iz 20-ih i 30ihgodina i reminiscencijama na predratnu avangardu. Njihovi projekti objavljeni u

publikacijiPet arhitekata pokazuju arhitekturu proizalu iz internacionalne logike poetike, bezikakvog osjeaja za socijalnu ulogu. Ova knjiga je postala bitna za teoriju arhitekture jer pokazuje vrijeme u kojem je arhitektura shvaana na nain da treba proizlaziti iz teoretskihprincipa, a ne nuno biti motivirana praktinim razlozima . Uzimajui Le Corbusierov rad kao zajedniku polaznu toku, svaki od ovih arhitekata kreesvojim smjerom. Graves ide prema kubizmu i analizira slike Juana Grisa, Eisenman seokree talijanskom racionalistu Giuseppeu Terragniju, Hejduk se bavi De Stijlom i VanDoesburgom, a Gwathmey i Meyer ostaju utemeljeni u Le Corbusierovom puristikomperiodu. Rezultat je serija projekata velike jasnoe i ljepote, od kojih su neki sagraeni, aneki ostali samo kao razraeni elaborati, ponekad ironino nazvani papirnata arhitektura.Kasniji razvoj svakog od ove petorice arhitekata ima malo slinosti s njihovim zajednikimprvotnim izvorima. Hejduk naputa svoj rani formalizam u korist mitolokih arhitektonskihinstalacija i radova na papiru. Gwathmey je postao arhitekt poznatim zvijezdama,projektirajui moderne mega-kue za ultrabogatae. Graves je krenuo u dekorativnipostmodernizam (Disney hotel u Orlandu). Meyer je ostao relativno vjeran svojimpuristikim korijenima, a serija graevina poput Getty centra u Los Angelesu utvrdila jenjegovu reputaciju. Samo je Eisenman ostao vezan uz teoriju kao pokretaku snaguarhitekture, pa se okretao semiotici 70-ih, dekonstruktivizmu 80-tih, a sada teoriji kaosakojom je momentalno fasciniran. RICHARD MEIER 1934. Ameriki arhitekt, u poecima pod utjecajem Le Corbusiera i F. L. Wrighta, poznat je poupotrebi bijele boje na svojim graevinama. Godine 1959. radio je za SOM (Skidmore,Owings and Merrill) , kasnije za Marcela Breuera, a 1963. osniva vlastiti biro. 1972. g. smatran je lanom newyorke petorice (The New York Five) . Slavu je stekao projektom Muzeja Getty u Los Angelesu, 1997. Osim ovog, projektirao je seriju muzeja: Muzej suvremeneumjetnosti u Barceloni 1995. (koji pokazuje jake reference prema modernizmu), Muzejumjetnosti u Frankfurtu, High Museum of Art u Atlanti (1983.), Atheneum of New Harmony uIndiani (1979.), muzej Ara Pacis u Rimu (2006.).2003. g. bio je konzultant pri dizajniranju nekoliko zgrada za kompjutorsku igru SimCity 4.,kao prvi profesionalni arhitekt koji je ikada sudjelovao u projektiranju graevina zakompjutorske igre.

LOUIS KHAN 1902 - 1974.

Khan je glavni predstavnik tranzicijskog razdoblja, kada kasni internacionalni stilposlijeratnog perioda prelazi u novi brutalizam, ije su najekstremnije posljedice s jednestrane postmoderna, a s druge racionalistika arhitektura. Za njega je karakteristinakreativna interpretacija arhitekture prolosti. YALE ART GALLERY (nadogradnja)New Haven, 1953.Ekspresivna masivna monumentalnost i jednostav-nost. Zgrada je raena od opeke, elika i stakla.Ovim projektom Khan afirmira ameriki poslijeratnimonumentalizam. Galerija, kao i Johnsonova Stak-lena kua, osniva se na transpoziciji Miesove este-tike zrelog razdoblja. Razlika je u otkrivanju kons-trukcije: dok Mies naglaava izraajnost konstruk-cije, Kahn i Johnson konstrukciju sakrivaju i nagla-avaju druge elemente (staklo, opeku, beton). Ra-na djela obojice arhitekata oblikuju neku vrstu"post-miesovskog" prostora, asimetrinu gradnjukoja ne ovisi o pokazivanju konstrukcije kao okvira,nego o povrinama koje zatvaraju prostor i u njegadovode svjetlo. RICHARDS MEDICAL RESEARCHBUILDING Pennsylvania, 1960.Kompleks se sastoji od 3 bloka s laboratorijima. Iz-raeni su elementi Khanove kasnije arhitekture:elementarne geometrijske forme i kompozicije, na-glasak na konstrukciji i funkciji, monumentalizacijaelemenata (npr. zida) - to je tipino za novi bruta-lizam.

SALK INSTITUTE , LA YOLLA. 1965. LOUIS KHAN: KNJINICA PHILIPS EXETER AKADEMIJE , 1972. INTERIJER KNJINICE PHILIPS EXETER AKADEMIJE, 1972. NACIONALNI PARLAMENT , BANGLADESH, 1982. MUZEJ UMJETNOSTI KIMBELL , FORTH WORTH, TEXAS, 1967. YALE CENTAR BRITANSKE UMJETNOSTI , NEW HAVEN, 1977.

PROJEKT GRADSKE VIJENICE ,PHILADELPHIA, 1960. Njegovi projekti pokazuju nove mogunosti mlaoj generaciji arhitekata koji tragaju za al-ternativama vladajuem internacionalnom stilu. Nadahnut Le Corbusierovim radovima,razvio je vlastitu teoriju o drutvenoj odgovornosti arhitekta, osobito kad se radi o maso-vnoj gradnji. Koristi jednostavne materijale (ciglu i beton). Veliku panju posveuje svjet-losti i za njega tek prirodno svjetlo, koje se stalno mijenja, daje ivot arhitekturi, za razlikuod umjetnog koje je mrtvo. Posebno ga zanima ciklika priroda svjetla i pridavao je velikpsiholoki i metafiziki znaaj njegovim dnevnim i sezonskim promjenama. Elemente poputstupa, luka, kupole i svoda gledao je kroz njihove sposobnosti modeliranja svjetla i sjene . MINORU YAMASAKI Ameriki arhitekt japanskog porijekla, najpoznatiji po projektu World Trade Centra (1972.)u New Yorku, radio je u arhitektonskoj tvrtki Shreve, Lamb i Harmon koji su projektirali iEmpire State Building.Njegov prvi znaajni projekt bili su Pruitt-Igoe stambeni blokovi u St. Louisu (Missouri) iz1955. g. Unato njegovoj ljubavi prema tradicionalnom japanskom dizajnu, to su bilepotpuno modernistike betonske graevine, vremenom devastirane, uz pojavu kriminalatoliko nepopularne i otuujue da su 1972. g. sruene. Smatra se da njihovim ruenjemzapoinje doba postmoderne arhitekture.Projektirao je aerodromske zgrade i javne graevine. Mnoge njegove zgrade su djelomiceinspirirane gotikom, to se vidi iz njihovih ekstremno izduenih vertikalnih prozora. PRUITT- IGOE STAMBENI BLOKOVI, ST. LOUIS, 1955. JAPAN CENTER , SANFRANCISCO, 1968. OBERLIN CONSERVATORY , OHIO 1963. DHAHRAN AIRPORT , SAUDIJSKA ARABIA, 1961. ROBERTSON HALL , PRINCETON 1966. WORLD TRADE CENTER , NEW YORK 1973. PHILIP JOHNSON 1906 - 2005.

Arhitekt i osniva odsjeka za arhitekturu i dizajn u MOMA (1946. g.). Projektirao je uinternacionalnom stilu, a kasnije prelazi u postmodernizam. Putuje Europom prouavajuinove trendove u arhitekturi i 1932. u MOMA-i prireuje izlobu "Internacionalni stil", kojom je meu ostalim prikazao rad Le Corbusiera, Gropiusa i Miesa van der Rohea. Izloba jeutvrdila tri formalna principa novog modernog stila: - naglaavanje arhitektonskog volumena nad masama (plohe a ne masivni zidovi)odbacivanje simetrije- odbacivanje ukrasa Skovao je naziv "Internacionalna kola arhitekture", a njegov najvei utjecaj kao arhitektabila je upotreba stakla - meu prvima eksperimentira sa staklenim fasadama. Odbacivao jevidljivu metalnu konstrukciju ranog internacionalnog stila i projektirao kristalaste struktureposve prekrivene staklom. Njegova arhitektura balansira izmeu dva dominantna trendaporatne Amerike: "ozbiljnog" pokreta minimalizma i popularnog pop arta. Njegovi najboljiradovi sadre oba ova aspekta. 1967 - 1991. suraivao je s arhitektom Johnom Burgeeom.1993. nastaje njegova postmoderna graevina s neogotikim iljcima - Comercia Tower uDetroitu. Godine 1984. zavren je Sony Building (AT&T) s zabatom u chippendale stilu, kojise smatra prvim postmodernistikim iskazom.

GRUPA ARCHIGRAM 1961 - 1974.

. Warren Chalk David GreenePeter Cook Denis CromptonRon Heron Mike Webb Naziv je nastao od rijei ARCHI tecture i tele GRAM . Skupinu su osnovali mladi londonskiarhitekti 1961. g. kada poinju izdavati i asopis istog naziva. Dominirali su 60-ih i ranih 70-ih svojom avangardnou, slobodnim asocijacijama, ukljuivanjem pop-kulture, neofuturis-tikim vizijama i dozom humora. Njihova je najradikalnija inovacija bila u tome to su krei-rali arhitekturu koja nee svojim izgledom slijediti konzumerski kapitalizam, ve njegovulogiku. "Upakirani smrznuti ruak je vaniji nego Palladio" rekao je Peter Cook.Njihovi najpoznatiji projekti polaze od koncepta masovne proizvodnje, unaprijed planiranogzastarijevanja i potroakog ukusa, principa koji udaraju u same temelje arhitektonskeprofesije zasnovane na pojmovima trajnosti i dobrog ukusa. Rani radovi grupe bave

sealternativnim gradovima i vie ih zanima infrastruktura nego prostorije, pa panjuposveuju instalacijama, servisnim elementima, mehanikim skeletima i sustavima.Njihove high-tech strukture dovode do oblika iz naune fantastike, a ne projekata koje jemogue ostvariti. Neki od ovih arhitekata kasnije su na sveuilitu bili mentori RemuKolhaasu i Zahi Hadid. Djelatnost ARCHIGRAM-a bila je bliska i Japanskim metabolistima.

JAPANSKI METABOLISTI
. Kisho Kurokawa (osniva) Kisho Kikutake Noboru Kawazoe (kritiar arhitekture) Kao koncept ("zanesenjaki futurizam") i kao grupa nastali

KISHO KUROKAWA: su u Japanu 1960-ih pod utjecajem Kenza Tangea. Reagira- jui na problem prenapuenosti gradova, predlau gradnju"prikljunih" megastruktura koje se mogu stalno poveava-ti i prilagoavati, a njihove elije za stanovanje (npr. kod Ki-kutakea) su montane ljuske privrene na velike spiralnenebodere ili se mogu prikljuiti na stijenke velikih cilindarakoji plutaju na vodi. Metabolisti se ugledaju na funkcije i-vog organizma, u kojem se sve mijenja i neprestano obnav-lja. To je bitno i u Capsule Toweru (Kurokawa), gdje se jedi-nice mogu micati ili zamjenjivati uz minimalne napore. Izm- jenjivost i mogunost recikliranja su temeljne ideje metabo-listikog pokreta. Gaenje metabolistike vizije bilo je vidlji-vo u ideolokoj ispraznosti na izlobi 1970. u Osaki. Nakontoga kritiko vodstvo u japanskoj arhitekturi prelazi na la-nove tzv. japanskog novog vala (Arata Isozaki, Kazu Shino-hara...). NAGAKIN CAPSULE TOWER ,TOKIO, 1972.

KRITIKI REGIONALIZAM
. Pristup koji se uvaavanjem konteksta nastoji suprostaviti neutemeljenosti arhitekture uodreenom prostoru i nedostatku smisla moderne arhitekture, kako bi joj se dao smisao iosjeaj za mjesto. Termin su prvi put koristili

Alexander Tzonis i Liane Lefaivre , a kasnije Kenneth Frampton u tekstu Prema kritikom regionalizmu: est toaka arhitekture otpora , ukojem razmatra kako biti moderan i vraati se izvorima, kako oivjeti staru, zaspalu kulturui dati joj mjesto u dananjoj civilizaciji.Prema Framptonu, kritiki regionalizam treba prihvatiti modernu arhitekturu zbog njenihkvaliteta, ali istovremeno mora procijeniti njenu odgovornost, osobito prema kontekstu ukojem e se graditi. Naglasak treba biti na topografiji, klimi, svjetlu i tektonskim formamavie nego na scenografiji, na taktilnom vie nego na vizualnom. Prema Tzonisu i Lefaivreu,kritiki regionalizam ne treba inspiraciju izravno crpiti iz konteksta, ve elementi trebaju bitiumetnuti u svoj kontekst. Neki od arhitekata koji koriste ovakav pristup u nekim od svojihradova su: Charles Correa , Alvaro Siza , Geoffrey Bawa , Raj Rewal , Tadao Ando , Ken Yeang , William S. W. Lim , Tay Kheng Soon. KENZO TANGE 1913 - 2005. Najvei japanski arhitekt, doprinio povezivanju Istoka i Zapada, japanske graditeljske tradicije i modernistikog izriaja u arhitekturi. Nakon zavretka studija u Tokiju radi za KunijaMayekawu, Le Corbusierova suradnika, a poslije rata se osamostaljuje i vodi obnovu Hiro-ime. 60-ih djeluje u pokretu japanskih metabolista , kada nastaje njegov vizionarski projektza Tokijski zaljev. Istodobno radi graevine iznimne ljepote poput sportskog kompleksa zaOlimpijadu 1964. te katedralu Sv. Marije u Tokyju, a njegova karijera dobiva globalnikarakter s realizacijama i velikim urbanistikim planovima irom svijeta, koji odraavaju LeCobusierove ideje. Bio je autor master-plana za obnovu Skopja te dopisni lan HAZU.Njegova arhitektura se mijenjala

tijekom karijere. Zapoeo je s regionalizmom, zatim sura-uje s metabolistima iako im nije pripadao, a potom radi u internacionalnom stilu (HiroshimaPeace Center 1956.) koji kasnije prerasta u elegantne graevine. Mijenjao se upoznavajuiurbane probleme, pa njegove kasnije graevine nemaju nita od ranih projekata. KATEDRALA SV. MARIJE, TOKYO , 1964. TOKIJSKA GRADSKA VIJENICA 2005. HOTEL PRINC AKASAKA , TOKYO, 1982. VRT UMJETNOSTI , TOKYO SHIZUOKA TV CENTAR , TOKYO, 1970. FUJI TV STUDIO , TOKYO, 1966. 48 KENZO TANGE: . 2 OLIMPIJSKA STADIONA , TOKIO, 1964. MALI OLIMPIJSKI STADION , TOKIO, 1964. KOMUNIKACIJSKI CENTER YAMANASHI , KOFU, 1967. TADAO ANDO 1941. Iako je samouk, on je jedan od najutjecajnijih japanskih arhitekata dananjice, kojeg pone-kad svrstavaju meu kritike regionaliste . Divio se Le Corbusieru, a poznat je po jednostav-nim i preciznim kompozicijama od betona, u cilju stvaranja prostorne istoe i jednostav-nosti. U projektima posebno vodi rauna o svjetlu, koje je za njega temeljno pri stvaranjuarhitektonskih oblika. Njegove graevine pokazuju kako se jednostavnim sredstvima, pa-ljivim izborom materijala, prirodnih elemenata i jednostavnih oblika (kvadrat, krug) mogustvoriti snani i dojmljivi prostori. Ne koristi prefabricirane elemente, ve betonske oblikelijeva na samom

gradilitu. Za neke njegove zgrade karakteristini su kruni oblici kojiisprepliu unutranje i vanjske prostore.

CHARLES MOORE Moore je razvio humanistiki pristup arhitekturi, u kojem svaki projekt treba privui koris-nika jasno definiranim prostornim okruenjem. Smatrao je da se arhitektura treba temeljitina sklonostima naruitelja i odnosu prema okolini. 1978. radi jedno od karakteristinijihdjela postmoderne: Piazza d' Italia u Italoamerikoj zajednici New Orleansa. Ovdje se mogunai i povijesni arhitektonski citati: parafraza Fontane di Trevi i nie s kolonadama izvede-ne od 5 raznih redova mjeavina redova koja postaje stilistika oznaka esto ponavljana upostmodernoj. Koriste se ve gotovi elementi i dolazi do ispreplitanja antikog i modernog. PIAZZA D' ITALIA NEW ORLEANS, 1978. : PAOLO PORTOGHESE strada nuovissima Njegov stav predstavlja primjer teorije posmoderne. Ne porie cijeli moderni pokret, negosamo pretjeranu i krutu primjenu nekih njegovih principa. Kao promotor oivljavanja pro-lih tradicija zagovara ponovnu upotrebu stilova u ekletikom kljuu, arhitekturu razmatrakao estetski proces a ne samo utilitarni i zastupa povratak ornamentu. Predlae arhitektu-ru koja nee biti strogo funkcionalna, nego e imati vei plasticitet inspiriran povijeu . 1980. u Arsenalu u Veneciji odrana je izloba "Prisutnost prolosti" , prva izloba arhitekturena Venecijanskom bijenalu, koju je organizirao Portoghese. Osnovna je tema bila ponovnorazmiljanje o povijesnom kontinuitetu arhitekture. Ovdje Portoghese radi glasovituizlobu/projekt Strada nuovissima koja se sastojala od 10 lanih proelja u nizu, svako 7 miroko i visine od 7,20 m do 9,50 m, neka vrsta manifesta postmoderne arhitekture (kasnije je premjetena i rekonstruirana najprije u Parizu, a zatim u San Franciscu).U projektu su sudjelovali uveni postmodernistiki arhitekti: Frank Gehry

negirao jekoncepciju proelja stvarajui perspektivne varke, Rem Koohlaas igrao se vidljivoustruktura u pespektivi, grupa Grau , Charles Moore i Adam Greenberg naglaavajuponavljanje klasinih elemenata, nia i trijumfalnih lukova. Austrijanac Hans Hollein izveo jemjeavinu redova s razliitim stupovima - motiv drag posmoderni, a Franco Purini rekonstruirao je drvenu kolibu koju je preuzeo od neoklasiciste Lauigera, povezujuiprolo, moderno i postmoderno.Portoghese kasnije u Vicenzi postavlja izlobu "Omaggio a Palladio" u Basilici Palladiani. JAMES STIRLING 1924 - 1992. Jedan od najvanijih britanskih arhitekata postmodernizma. Poznat je po ivopisnomgeometrijskom pristupu i neobinim oblicima svojih graevina, koje su ponekad izazivalekontroverze. U poetku je bio racionalist i brutalist, a 1970-ih njegovi se projekti mijenjaju ipostaje jednim od vodeih postmodernista. Nova dravna galerija u Stuttgartu smatra senjegovim remek djelom, za koju je dobio Pritzkerovu nagradu . FAKULTET POVIJESTI , UNIVERZITET CAMBRIDGE, 1968. KNJINICA UNIVERZITETA CAMBRIDGE , 1967. NOVA DRAVNA GALERIJA (glavni ulaz), STUTTGART, 1983. NOVA DRAVNA GALERIJA , STUTTGART, 1983. FAKULTET GLAZBE I GLUME , STUTTGART, 1994. No 1. POULTRY , LONDON, 1998.

MICHAEL GRAVES

Ameriki postmoderni arhitekt, spada meu nekoli-ko najznaajnijih arhitekata kao to su Robert Ven-turi, Frank Gehry i Gwathmey. Bio je poznat kaolan grupe "New York 5", a njegov tadanji projekt Hanselmann House (Fort Wayne, 1967.) pokazuje po-vratak Le Corbusieru. Nakon neomodernistike fazeokree se neohistoricizmu i oslanja na mediterans-ku i klasinu arhitekturu, mijeajui njihove elemen-te u traenju zajednikog arhitektonskog jezika. HANSELMANN HOUSE, 1967. Meu njegove najznaajnije projekte spadaju: Portland Building (Oregon, 1982.), inovativna idekorativna graevina koja tedi energiju, San Juan Capistrano Library (Californija) upanjolskom misionarskom stilu, Humana Building (Louisville, Kentucky), neboder izcrvenog i ruiastog granita, te dodatak Whitney Museumu (New York, 1980-ih.) . PORTLAND BUILDING, 1982 . HUMANA BUILDING 1985. Strojarski istraivaki centar sveuilita Cincinatiizveden je od cigle i kamena, a svaka sekcija gra-evine ornamentirana je redom skulpturiranih di-mnjaka. Zgrada je takoer ukraena okruglim pro-zorima i zakrivljenim bakrenim krovom. "Posuu- jui" od prolosti, koristi stupove, zabate, lukovei ostale povijesne detalje. STROJARSKI ISTRAIVAKI CENTAR Graves je moda najrazigraniji u projektima hotela Delfin i Labud , u Walt Disney Worldu u Floridi. HotelDelfin ima oblik tirkizne piramide, 19 metara visokidelfin sjedi na vrhu, a sa strana su vodene kaskade.Hotel Labud ima blago zakrivljeni krov ukraen og-romnim labudovima. HOTEL LABUD, DISNEY WORLD MICHAEL GRAVES: JAVNA BIBLIOTEKA,

DENVER, 1996. HOTEL DELFIN, DISNEY WORLD Uz arhitekturu, Graves se bavi i dizajnom raz-nih upotrebnih predmeta: namjetaja, kiobra-na, posua, satova, Absolut votke itd.

NEO-RACIONALIZAM
. TENDENZA talijanski neo-racionalistiki pokret Recepcija postmoderne arhitekture u Europi je drukija nego u SAD i ona se smatratipinim amerikim proizvodom, kiom orijentiranim prema konzumerskom drutvu. Uz to,takoer postoji i jaka anti-modernistika struja. Najjai je pravac neoracionalizam, iji jenajvaniji predstavnik Aldo Rossi. U svom djelu "Architettura della citta" (1966.) razmatra :- primjena morfologije i estetike;- traganje za zakonima bezvremenske tipologije;- grad je spremite kolektivnog pamenja, a graevni tipovi su ukorijenjeni u gradu i nisuapstraktna konstrukcija neovisna o povijesnim uvjetima. Ne treba ih ponavljati, ve kreativnoadaptirati na temelju analize pojedinoga grada;- grad je sastavljen od univerzalno vrijednih graevinskih tipova i stoga nema potrebe da svakodoba izmilja novu arhitekturu. Potrebna je racionalna interpretacija tradicionalnih kanona usvijetlu novih zahtjeva. MANIFEST RACIONALISTIKE ARHITEKTURE 1973.- arhitektura ne moe mijenjati drutvo;- arhitektura je nezavisna znanost s vlastitim prirodnim zakonima na kojima se temelji forma;- arhitektura mora biti shvaena izvan politikog, drutvenog i ekonomskog konteksta, ona jeautonomna intelektualna disciplina;- treba uspostaviti odnos prema arhitektonskoj tradiciji i memoriji, povijesni elementi se moguponovno upotrebljavati, ali ne eklektiki oponaati ve kreativno interpretirati;- naglaava se vanost uloge arhitekta i njegove profesionalne odgovornosti;- zalaganje za povratak tipologiji, primjeni morfologije i estetike; pojedini povijesni tipovi su"zapameni" u urbanoj memoriji, oni su specifini za odreeno podruje i ne mogu posluitikao opi modeli. Pravi racionalisti su Aldo Rossii Giorgio Grassi, a ostali vezani uz racionalistiku arhitekturu (kao teoretiari ili praktiari u nekoj od faza) bili su meu ostalima: Mario Botta,Leon i Rob Krier, O.M. Ungers.

FRANK O. GEHRY 1929.

Dekonstruktivistiki arhitekt, poznat po skulpturalnom pristupu arhitekturi i zaobljenim for-mama, esto prekrivenima reflektirajuim materijalima. Njegovi dekonstruktivistiki projektine odraavaju socijalne ciljeve ili striktno funkcionalne zadatke, ekonominost, brzinu gra-enja ili univerzalnost forme. Smatra se kako je Le Corbusierova crkva Notre Dame du Hautu Ronchampu posluila Gehryju kao izvor za njegove ideje, a on sam navodi da mu je naj-vea inspiracija bio Alvar Aalto. Gehryjevim najreprezentativnijim radom smatra seGuggenheim muzej u Bilbau, koji je kulminacija njegova stila i eksperimentiranja s oblicimai povrinama.Kritiari mu zamjeraju da su mu graevine esto nepraktine, da njihova spektakularnostnadjaava njihovu namjenu i da ne pokazuju organiku pripadnost svojoj okolini.Primjerice, Disney Concert Hall u Los Angelesu (2003.) tako reflektira svjetlost i toplinu dazagrijava plonik i pri prolaznike, a zimi snijeg klizi metalnim povrinama i bombardirapjeake. Recentne kritike naglaavaju da se Gehry poeo ponavljati, a njegove povrineprekrivene ploama titanija ve postale previe eksploatirane. EXPERIENCE MUSIC PROJECT , SEATTLE, 2000. DANCING HOUSE , PRAG, 1995. WEISMAN ART MUSEUM , MINNEAPOLIS, 1990. GEHRY TOWER ,. HANNOVER, 2001. VITRA DESIGN MUSEUM , WEIL NA RAJNI, 1989. 66 GUGGENHEIM MUSEUM, BILBAO, 1997. CENTER OF THE PERFORMING ARTS , NEW YORK, 2003. DISNEY CONCERT HALL , LOS ANGELES, 2003. RAY & MARIA STATA CENTER , MIT, CAMBRIDGE, MASSACHUSETTS, 2004.

PRITZKER PAVILJON , MILLENNIUM PARK, CHICAGO, 2004. DG BANKA , BERLIN, 2000. BERNARD TSCHUMI 1944. vicarsko-francuski dekonstruktivistiki arhitekt, teoretiar i predava. Njegov rad je usmjeren na ponovno vrednovanje uloge arhitekta u smislu osobne i politike slobode. Od1970-ih on zastupa stav da ne postoji vrsti odnos izmeu arhitektonskih oblika i sadrajakoji e se u njima nalaziti. Po njegovu uvjerenju zadatak arhitekture nije u izraavanju pos-tojee drutvene strukture, ve ona treba biti sredstvo za preispitivanje uloge te strukture injenu promjenu.Izdao je "Manhattan Transcripts", zbirku nacrta i kolaa, u kojoj razmatra nove oblikearhitekture, ukljuujui ideju da "forma slijedi fikciju" . Kad ga je Derrida upitao zato arhitektezanima njegova filozofija, budui da je bit dekonstruktivizma "anti-forma, anti-struktura ianti-hijerarhija, dakle pojmovi koji su u suprotnosti prema svemu to arhitektura predstav-lja", Tschumi je odgovorio: "Upravo zbog tog razloga". On se suprostavlja modernistikojideologiji i postmodernoj nostalgiji jer nameu kriterije postojeim kulturnim prilikama.

PARC DE LA VILLETTE Pariz, 1982 - 95.Veliki urbani park u kojem se nalaze tereni za sport, rekreaciju i igru, muzej znanosti i tehnologije,glazbeni centar i 35 neobinih struktura crvene boje (red follies). To je bio Tschumijev prvi veliki javni projekt u kojem je mogao primijeniti svoje koncepte kojima se bavio u ManhattanTranscriptima. Pejzane, prostorne, programske i arhitektonske cjeline u parku koritene su kakobi se stvorila podruja namijenjena razliitim drutvenim aktivnostima.

HIGH TECH
. SANTIAGO CALATRAVA 1951. panjolski arhitekt, kipar i slikar, u poetku bio pod utjecajem Le Corbusiera. U svojimprojektima esto koristi biomorfne oblike u prednapregnutom betonu, staklu i

metalu.Projektirao je mostove, muzeje, poslovne zgrade i eljeznike kolodvore karakteristine po jasnim, otvorenim i ostakljenim prostorima. Znaajni projekti : - Kolodvor Stadelhofen u Zurichu, 1990.- Telekomunikacijski centar u Barceloni, 1991.Zgrada aerodroma u Lyonu, 1994.- Zgrada aerodroma u Bilbau, 2000.- Quadracci Pavilion, dodatak Umjetnikom muzeju u Milwaukeeu 2001. (prvi projekt u SAD). - Olimpijski velodrom u Ateni, 2004.- Neboder "400 North Lake Shore Drive" u Chicagu (neizvedeni projekt) - Prometni terminal za novi World Trade Centar, New York- Neboder sa stanovima "80 South Street" u New Yorku (neizvedeni projekt), visok preko 300 metara, sastavljen od 12 stambenih ostakljenih etvero-katnih zgrada u oblliku kocke, razdvojenih po visini i postavljenih jednih iznad drugih i poveza-nih ogromnom noseom strukturom (cijena svakog stambenog modula je 30 miliona dolara).Za ovaj projekt Calatrava kae da "funkcija slijedi formu". CESAR PELLI Ameriki arhitekt argentinskog porijekla, poznat po projektima nekih od najviih graevinana svijetu ili onih koje su postale obiljeima svojih gradova. Svoju sjajnu karijeru zapoeo je u projektnom birou Eeroa Saarinena. Takoer je projektirao kompleks World FinancialCenter, odnosno zgrade koje su okruivale sada srueni World Trade Center .

RENZO PIANO 1937. Talijanski arhitekt, pripadnik high-tech pokreta. Suraivao je s Louisom Khanom (1965 -70.) i Richardom Rogersom (1971 - 77.), a njihov je najpoznatiji zajedniki projekt Pompidou Centar u Parizu, 1977. Ova graevina je postala manifest high-tech arhitekture i metaforastroja za kulturu, sa servisnim instalacijama obojanima odreenom bojom (grijanje, hla-enje, elektrika) i naglaenim elementima konstrukcije ispred staklenih proelja. Kao imnogim lanovima high-tech pokreta, Pianu je tehnologija bila polazna toka kod projek-tiranja, ali on je u takav tehnoloki pristup ukljuio brigu za korisnikove potrebe i komfor.Osobito je poznat po projektima muzejskih zgrada. Najznaajniji radovi: zgrada aerodroma Kansai na umjetnom otoku, Osaka, 1994.rekonstrukcija Postdamer trga, Berlinzgrada Zbirke Menil, Houston, 1986.Muzej Paula Kleea, BernNasher Sculpture Center, DallasHigh Museum of Art, AtlantaAuditorij Parco della Musica (3 dvorane), Rim, 2002.Crkva Padre Pio, San Giovanni Rotondo, 2003.Shard London

Bridge Tower (Shard of glass), LondonPrirodoslovni muzej, Golden Gate Park, S. Francisco, 2005. IEOH MING PEI 1917. Roen u Kini, sa 17 godina emigrirao je u SAD gdje je studirao arhitekturu na Harvardu.Karijeru je zapoeo projektima velikih javnih zgrada. Njegovi radovi predstavljaju dijalogizmeu istonjake i zapadnjake kulture, koristei istonjaku estetiku i zapadnjake ide- je. Koristi velike geometrijske apstraktne oblike. Projektirao je oko 50 zgrada za razneinstitucije: crkve, kole, bolnice, upravne zgrade, knjinice i muzeje. Neki od projekata: Istono krilo Nacionalne galerije, Washington, 1978.Biblioteka J. F. Kennedy, Boston, 1979.Piramide i podzemni ulazi u Louvreu, Pariz, 1983.Muzej Miho, Shiga, JapanSymphony Center, DallasKineska banka, Hong Kong 1982.Four Seasons Hotel, New YorkFragrant Hill Hotel, Peking, 1982. JEAN NOUVEL 1945. Francuski high-tech arhitekt, pridaje ogroman znaaj harmoniji graevine s njenom okoli-nom i terenom. Iako svaki put kod projektiranja vodi rauna o kontekstu, postoji odreenikontinuitet od projekta do projekta - meudjelovanje transparentnosti, sjena i svjetlosti, anajee koristi kombinacije elika i stakla.

INSTITUT ARAPSKOG SVIJETA Pariz, 1987.Institut za arapske studije s knjinicom, velikomdvoranom, itaonicom, muzejom i otvorenim ka-fiem na vrhu zgrade. Eksterijer je podijeljen nadva volumena, oploan staklenim i aluminijskimploicama, koje zbog naina na koji su izbuenimanji i vei otvori, podsjeaju na arapske motive. GALERIES LAFAYETTE Berlin, 1996.Trgovaki centar poznate francuske kue, smje-ten u ugaonoj zgradi koja pokazuje tenju premadematerijalizaciji, jer se cijela okolina odraava uzatamnjenom staklu od kojeg je nainjena kom-pletna fasada. FONDACIJA CARTIER Pariz, 1994.Graevina predviena za izlobe, manje koncerte,kazaline predstave i sline kulturne manifestaci- je. Unutar transparentne i prozrane ahure odstakla i elika nazire se njena jezgra u obliku kvadra.

NORMAN FOSTER Za vrijeme studija upoznao je Richarda Rogersa s kojim 1963. osniva tvrtku "Team 4", koja1967. postaje "Foster Associates", a zatim "Foster and partners". Njihov high-tech stilobilato koristi tehnoloke inovacije, sredstva i forme. U projektima naglaavaju repetitiv-nost industrijskih prefabriciranih modularnih jedinica. RICHARD ROGERS Na Yaleu upoznaje Normana Fostera s kojim kasnije osniva "Team 4" (uz njegovu supruguSue Rogers i Wendy Cheesman) i vrlo brzo stiu reputaciju high-tech tvrtke. 1967. skupinase razdvojila, a 1971. Rogers se udruuje s R. Pianom na projektu Centra Pompidou. Ova jegraevina postala Rogersov trademark u smislu pokazivanja na povrini svih servisnih ins-talacija zgrade (vodovod, struja, grijanje, stubita), tako da je interijer oien od tih sadr-aja. Nakon suradnje s Pianom, 1976. Rogers osniva tvrtku "Richard Rogers Partnership". ZGRADA LLOYDA London, 1986.Graevina se sastoji od 3 glavna tor-nja i 3 servisna tornja postavljena okopravokutnog prostora koji zauzima og-romna dvorana u prizemlju okruenagalerijama. Tako je stvoren 60 m visokatrij obasjan prirodnim svjetlom kojedopire kroz veliki stakleni krov. Prve 3galerije su otvorene prema atriju i snjim povezane eskalatorima, dok sedo ostalih galerija dolazi pomou 12

ZGRADA LLOYDA , LONDON, 1986. vanjskih staklenih liftova. MILENIJSKA KUPOLA London, 2000.Najvea struktura na svijetu pod jednim krovom,promjera 365 m, kojeg pridrava 12 utih stupo-va od po 100 m i mrea kablova. Cijeli krov jelaki od zraka koji kupola sadri, jer je naprav-ljen od staklenih vlakana, a u sredini je visok50 metara.

MODERNI EKSPRESIONIZAM
.
EERO SAARINEN

1910 - 1961. Finsko-ameriki arhitekt i dizajner, moderni ekspresionist. Postao je poznat 1948. kad jepobjedio na natjeaju za projekt Jefferson National Expansion Memoriala, koji je dovrentek 1960. Meu ostalim, projektirao je, izveo interijere i dizajnirao namjetaj za GeneralMotors Technical Center, Noyes dormitorij (Vassar), poznatu "ekspresionistiku" betonskukoljku TWA aerodromskog terminala. U svim svojim graevinama dizajnirao je interijere inamjetaj zakrivljenih linija, u futuristikom stilu. Bio je u iriju za izvedbu zgrade Opere uSidneyu, koju je zahvaljujui njemu dobio Jorn Utzon. JORN UTZON 1918. Danski arhitekt, moderni ekspresionist. Projektirao je i monumentalne graevine i nename-tljive stambene zgrade. Spaja skulpturalne kvalitete Alvara Aalta i organike strukture F. L.Wrighta. Nastoji stvarati arhitekturu "za ljude" privrenu striktnim strukturalnim i konstruk-tivnim principima. Prije poetka projektiranja uzima u obzir uvjete i karakteristike okoline.Arhitekturu shvaa kao umjetnost, njene forme razvija gotovo poetski, ali uz vrst struktu-ralni integritet i kiparsku harmoniju. Boravei u SAD kontaktirao je s Wrightom i Miesomvan der Roheom. Kako bi upoznao tradicionalnu istonjaku arhitekturu, putovao je u Kinu,Japan i Nepal. Njegovo najznaajnije djelo je zgrada Opere u Sidneyu.