Keksi za ivce, smirenje, radosno raspoloenje, protiv umora i napora

PO RECEPTU SV.

HILDEGARDE IZ BINGENA

Sv. Hildegarda iz Bingena (16. rujna 1098. - 17. rujna 1179.) - njemaka asna sestra, katolika mistiarka, knjievnica i skladateljica.Papa Benedikt XVI. proglasio je Hildergardu crkvenom nauiteljicom 7. listopada 2012. Spomendan joj se slavi 17. rujna. 45g mukatnog oraha, 45g cimeta u prahu, 10g klinia u prahu, 1,5 kg finoga brana od dinkela (pirovo brano), 375g maslaca, 300g eera od eerne trske (smei eer), 300g slatkih bajama (po elji) 4 jaja, pola liice soli, voda ili mlijeko toliko da se dobije tijesto koje se razvalja i oblikom reu keksi i peku. Pei na jako ugrijanoj penici 12-15 min, dok ne porumene. Dobro razvaljati tijesto, keksi ne smiju biti debeli. Na dan jesti 4-5 keksa, djeca manje.
Indikacije: Slabost ivaca, potitenost, pomanjkanje energije, kolski umor, gubitak osjeta njuha, gubitak osjeta okusa, tegobe sa ivcima Sastav: Mukatni orai, cimet, klinii, (jaje), voda, brano, eer Uputa o nainu uporabe: Vie puta dnevno, eventualno i svaki sat pojesti po 2 keksa. Oni imaju okus gotovo kao "medenjaci". Veoma je prikladno uzimali ih u kombinaciji s vinom za srce. Napomena: Prije su se nazivali keksima za energiju i za ivce. Tko ih izrauje sam, neka to uvijek ini s finim branom! Ne upotrebljavati brano od prekrupe. Ne tedjeti sa eerom; keksi smiju biti slatki kako bi ih i djeca rado jela. Doputen je dodatak badema. Tijesto dobro razvaljati. Debeli keksinisu tako ukusni.
U svojim medicinskim djelima sv. Hildegarda opisuje iznimnom tonou brojne bolesti i njihove simptome te ih razlikuje ovisno o uzrocima. U svojim promatranjima ovjekova zdravlja ona ga vidi kao dio vee cjeline, Boanske prirode. Stoga sile koje vladaju prirodom i duhovnim svijetom vladaju i ovjekovim zdravljem. Uz recepte kako pripraviti lijek ona daje i objanjenje kako se ostvaruje ljekoviti uinak. Uz tijelo jo je vanije lijeiti i duu, pomiriti se s Bogom. Istie i ljekoviti i smirujui uinak glazbe, te je i sama skladala mnoga remek djela. Uz svoje recepte ponekad je stavljala oznaku Nisi deus nolit ! to je znailo da je ozdravljenje u Bojim rukama, pa lijek ovisno o tome pomae ili nepomae bolesniku. Hildegarda je vjerovala da ponekad ovjek ne treba ozdraviti, jer ga Bog zove k sebi a na to mogu ukazati i neki znakovi kod pojedinih bolesti. Koristila je i dar lijeenja molitvom, blagoslovom i polaganjem ruku. Hildegarda istie da ovjekov trud blagoslivlja njegova dijela. to ovjek s mukom posije i to polako proklija i polako raste,gubi zbog truda to ga ovjekuroi pri oranju i sijanju, estinu i kiselost, tako da se vlanost soka tih biljaka pribliava vrsti ljudskog soka i one na taj nain postaju dobrima i korisnim za jelo i pie.

(Recipe reconstructed and adapted from Hildegard's circa 1157 treatise Physica: Liber Simplicis Medicina ) These biscuits were first made over 900 years ago by the Christian saint, Hildegard of Bingen. She said that these spice biscuits should be taken t regular intervals to increase joy and positivity! I like to substitute half of the plain flour with spelt flour, and use all organic ingredients. Minutes to Prepare: 10 Minutes to Cook: 15 Number of Servings: 30

Ingredients
3/4 cup butter or margarine (1 1/2 sticks) 1 cup brown sugar 1 egg 1 tsp baking powder 1/4 tsp salt 1 1/2 cups flour 1 tsp ground cinnamon 1 tsp ground nutmeg 1/2 tsp ground cloves

Directions
Let butter soften and then cream it with the brown sugar. Beat in the egg. Sift the dry ingredients. Add half the dry ingredients and mix. Add the other half and mix thoroughly. Dough may be chilled to make it workable. Heat oven to 350 C. Form walnut sized balls of dough, place on greased and floured cookie sheet and press flat. Bake 12-15 minutes (till edges of are golden brown.) Cool for 5 minutes, remove from cookie sheet and finish cooling on racks. Number of Servings: 30.0

Knjige na hrvatskom jeziku o sv. Hildegardi i njezinim djelima: Mala Hildegardina kuna ljekarna Tako lijei Bog Zagrljena ivim svjetlom Ozdravljenje tijela i due Velika knjiga o zdravlju
Knjige su uglavnom u izdanju UPT-a akovo (Karitativno-izdavaki fond knjinica U Pravi Trenutak, akovo).

Ljekovitost cimeta
Svoja ljekovita svojstva cimet moe zahvaliti trima i osnovnim komponentama eterinog ulja koje se nalazi u njegovoj kori: cimetnom aldehidu, acetatu i alkoholu. Osim eterinog ulja, kojeg u unutarnjoj kori ima najmanje 1-2%, kora sadri i tanine i eer. Od minerala, cimet obiluje manganom, eljezom, kalcijem, bakrom i cinkom, a izvrstan je izvor vitamina B2, B6, C i K. Energetska vrijednost 100 g cimeta iznosi ak 261 kcal, s udjelom od oko 4% bjelanevina, 80% ugljikohidrata i samo 3% masti. Vanjska kora drveta nema ljekovita svojstva, ve samo njezin unutarnji sloj. Zbog obilja ljekovitih svojstava, cimet se ne preporua samo kao zainski dodatak slasticama ve i namirnicama koje se svakodnevno konzumiraju. Osim to potie apetit i pospjeuje probavu, cimet isti krv, jaa srce, pospjeuje bolji rad bubrega i umiruje ivce. Cimet povoljno djeluje na kosti i zglobove, zaustavlja unutarnja krvarenja te neutralizira tetno djelovanje slobodnih radikala. Cimet ima i fungicidno djelovanje, to znai da unitava gljivice i sprjeava njihov rast. U tradicionalnoj kineskoj medicini cimet slovi kao lijek protiv prehlade i gripe, a to je zasluga djelovanja hlapljivih komponenata i toplinskog uinka na organizam. Naime, u cimetu su sadrani salicilati koji sniavaju povienu tjelesnu temperaturu te imaju analgetiko i protuupalno djelovanje .

Nova znanstvena otkria o cimetu

Drevna primjena cimeta kao lijeka pobudila je zanimanje i suvremene medicine za ovaj zain. U novije vrijeme pokrenuta su mnogobrojna znanstvena istraivanja kojima se dolo do zapanjujuih otkria. Tako se, primjerice, otkrilo da je cimet vrlo djelotvoran protiv eerne bolesti jer se svakodnevnim uzimanjem samo pola liice cimeta za oko 25% smanjuje razina eera u krvi. Aktivni sastojak cimeta, poznat pod nazivom MHCP, oponaa inzulin, aktivira njegove receptore i djeluje zajedniki s njime u stanici, smanjujui tako razinu eera u krvi. Mnoge pretile osobe pate od poviene razine eera u krvi, to ima za posljedicu snane napadaje gladi. Cimet i ovdje pomae: sniava razinu eera i loeg LDL kolesterola u krvi pa tako pomae i u mravljenju. Znanstveno je takoer utvreno da cimet sprjeava preveliko gruanje krvi, koje moe imati tetno djelovanje. Osim toga, cimet smanjuje razinu masnoa tj. loeg kolesterola i triglicerida u krvi, a time i rizik od bolesti srca i krvnih ila. Cimet posjeduje svojstvo zaustavljanja rasta bakterija i gljivica, ukljuujui i za mnoge problematinu Candidu. Do neobinog otkria znanstvenici su takoer doli prouavajui djelovanje cimeta na psihu. Istraivanja su pokazala da povremeno udisanje mirisa cimeta i metvice poveava budnost za volanom te smanjuje tjeskobu ili osjeaj frustriranosti kod vozaa koji svakodnevno automobilom prelaze iste dionice. Osim toga, pikantan miris cimeta potie rad mozga, poboljava koncentraciju, vizualno pamenje i brzinu reagiranja.

Ljekovita sredstva i primjena cimeta

Glava: Cimet pomae protiv glavobolje i migrene. Usna upljina: Cimet dezinficira sluznicu usta i desni, otklanja zadah iz usta, a stavljen na bolesni zub, pomae protiv zubobolje. Dini organi: Cimet smiruje kaalj, olakava iskaljavanje te pomae protiv grlobolje, promuklosti, prehlade, gripe, bronhitisa i upale plua. Srce: Cimet jaa srce, pospjeuje bolji rad srca i titi od infarkta srca. Krvne ile: Cimet jaa stijenke krvnih ila i pospjeuje cirkulaciju krvi. Krv: Cimet isti krv, sprjeava gruanje krvi, smanjuje razinu eera, kolesterola i triglicerida u krvi te pomae protiv previsokog krvnog tlaka. Probava: Cimet potie apetit, pospjeuje probavu i pomae protiv probavnih tegoba, posebno munine i povraanja. eludac: Cimet jaa eludac, smiruje upalu sluznice eluca te pomae protiv poviene eluane kiseline, gastritisa i ira na elucu. Crijeva: Cimet pospjeuje bolji rad crijeva, smiruje upalu sluznice crijeva i zaustavlja proljeve. Bubrezi i mokrani mjehur: Cimet pospjeuje bolji rad bubrega i izluivanje mokrae, dezinficira mokrani sustav i titi od infekcija. enske bolesti: Cimet pomae protiv prejakih menstruacija. Kosti i zglobovi: Cimet smiruje upale i ublaava bolove u kostima i zglobovima te pomae protiv reume, artritisa i gihta. Miii: Cimet ublaava bolove i greve u miiima. Duevne tegobe: Cimet umiruje i jaa ivce te poboljava koncentraciju. Koa: Cimet dezinficira kou, stee tkivo i zaustavlja krvarenja, te pomae protiv gljivica

Ljekovitost klinia
Njegove izuzetno ljekovite tvari koje sadri ( eugenol, cariofilen, tanin i dr.) imaju jaka antimikrobna svojstva te ubijaju siune parazite, njihova jajaca i liinke. udesna svojstva klinia odavna su poznata lijenicima diljem svijeta pa se od davnina koristi kao lijek kod problema sa probavom te za unitavanje parazita i protiv gljivinih infekcija. Poznata su mnoga ljekovita svojstva klinia: unitava unutranje parazite lokalni je antiseptik i blagi anestetik uspjeno se bori sa gljivinim infekcijama ukljuujui Candidu ulje klinia uinkovito je protiv streptokoka, stafilokoka i pneumokoka uljem od klinia masiraju se desni da se olaka zubobolja klini sadri eugonal, najsnaniju anti-mikrobnu tvar antioksidat koji sprjeava oteenje stanica klini ubija sve vrste mikroskopske protozoa (praivotinje, nevidljive golim okom, najsitniji oblici u cijelom ivotinjskom svijetu koje ive u svim vodama, vlanom zemljitu i na ivotinjama i ovjeku. Na tijelu ive epizoine, a u tijelu endozoine jedno od vrlo vanih svojstava klinia je da unitava jajaca parazita, to je vrlo vano u sprjeavanju razmnoavanja parazita Koristiti ga treba u propisanim dozama jer je u protivnom toksian i mogao bi izazvati probavne smetnje. Najkvalitetnija svojstva klinia nalaze se u uterinom ulju a sami ih moemo najbolje iskoristiti mljevenjem ili usitnjavanjem neposredno prije spravljanja preparata jer u protivnom njegove ljekotive tvari hlape. Ljekovita svojstva klinia moemo iskoristiti na razliite naine i u naoj kuhinji koristei ga kao zain oplemenjujui nau hranu.

Ljekovitost mukatnog oraia

Mukatni orai se esto koristi pri kuhanju zbog njegovog doprinosa okusu i nutricijskoj obogaenosti jela. Ulje i mukatni orai u prahu tradicionalno se koriste kao aromatini zain i prirodni lijek, iako je mali broj naunih istraivanja koja dokazuju ljekovita svojstva. Nutricijski sadraj Mukatni orai je dobar izvor razliitih minerala, posebno bakra, mangana, magnezija, eljeza i fosfora. Bakar i mangan su potrebni vaem tijelu kao kofaktori za superoksid dismutazu, snani antioksidans koji uklanja slobodne radikale, dok je eljezo vano za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. Mukatni orai je takoer dobar izvor mnogih B-vitamina, prehrambenih vlakana, te raznih flavonoida i esencijalnih ulja. Ublaava probavne probleme Ako imate probavnih problema, kao to su zatvor, nadutost ili proljev, male koliine mukatnog oraia posute na hranu ili u pie mogu vam biti od pomoi. Ulje mukatnog oraia ublaava eluane tegobe uklanjajui suvini plin iz vaih crijeva. Neka od njegovih eterinih ulja djeluju antimikrobno, pogotovo protiv bakterija koje najee uzrokuju ir eluca i druge gastrointestinalne bolesti. Smanjuje kardiovaskularne probleme Postoje dokazi da mukatni orai pomae u sniavanju krvnog tlaka, te da djeluje protivupalno. Kao i klini, mukatni orai sadri eugenol, fitohemikaliju za koju se smatra da pozitivno djeluje na kardiovaskularni sistem, oputanjem arterija i stimulisanjem cirkulacije krvi. Ulje mukatnog oraia takoer ima prednosti, obino se utrljava u bolne miie i primijenjuje za zubobolju. Vee koliine mogu izazvati zdravstvene probleme Mukatni orai ipak treba koristiti umjereno. Prstohvat ili dva ovog zaina u prahu smatra se normalnom dnevnom koliinom, ali vie od 30 grama moe dovesti do halucinacija, niskog krvnog tlaka, vrtoglavice, lupanja srca, munine ili povraanja. Takoer moe izazvati alergijske reakcije, pa ukoliko imate djecu, uvajte ga van njihovog dohvata.

"Kranska medicina" sv. Hildegarde

Branimir Stani Glas Koncila
Dr. Wighard Strehlow, voditelj Hildegardina centra, sredita kranske medicine Na blagdan Majke Boje Lurdske slavi se Dan bolesnika, kad Crkva pred bolesnike posebno stavlja moni zagovor Isusa Spasitelja. Hrvatski jezik, tumae neki teolozi, ima odreeni hendikep ba kad je rije o pojmovima zdravlja, bolesti i spasenja. Naime, u mnogim se jezicima grka rije soteria prevodi kao zdravlje, a u hrvatskom jeziku kao spasenje. Vjerojatno bi i vjernicima hrvatskoga govornog podruja bilo jasnije shvatiti Isusa Spasitelja kada bi Isusova spasiteljska uloga bila zapravo uloga Isusa koji ozdravlja, onoga koga lijei. Da Bog lijei ne samo duu i tijelo, posljednjih nekoliko desetljea svijet je, ponajprije u Europi njemakoga govornog podruja, poeo doslovnije shvaati s ponovnim otkrivanjem ene koja je jedna od najvanijih pojava u srednjem vijeku:Hildegarda iz Bingena. O njezinoj ulozi, fenomenu koji e zasigurno utjecati na daljnji razvoj ne samo teologije nego i medicine, razgovarali smo s voditeljem Hildegardina centra smjetenoga na Bodenskome jezeru u malenome mjestu Allensbachu u Njemakoj, dr. Wighardom Strehlowom. Taj je zaljubljenik u Hildegardino djelo roen 1939, studirao kemiju na Tehnikom sveuilitu u Zapadnom Berlinu i najprije bio strunjak za prirodne spojeve, kemiju povezanu s ivotnim namirnicama, odnosno biokemiju. Jednu je godinu studirao i na Sveuilitu Yale u New Haevenu u SAD-u te radio 13 godina kao kemiar u farmaceutskoj industriji sintetizirajui prirodne spojeve, radei na antibioticima i lijekovima za psihika oboljenja. Interes za prirodnim lijeenjem pojavio se nakon to je uvidio ogranienost kemoterapije kao metode. U to vrijeme mu je na ivotni put doao glasoviti lijenik dr. Gottfried Hertzka (19131997) koji je bio prvi lijenik koji je prakticirao medicinu Hildegarde iz Bingena. Vie od 25 godina dr. Strehlow istrauje, radi s pacijentima i promovira diljem svijeta ono to je u srednjem vijeku zapoela Hildegarda, koja se u narodu slavi kao svetica, a pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. stavili su je u red velikih ena. ivot prepun izazova Crkva i svjetska javnost tek su posljednja dva-tri desetljea poeli snanije otkrivati lik Hildegarde iz Bingena. Moete li je predstaviti naim itateljima iz pozicije osobe koja sve ove godine ivi s Hildegardom? Kako suvremenom ovjeku predstaviti Hildegardu iz Bingena? Hildegarda je ena, redovnica, koja je, najblae reeno, zraila vrlo snanom osobnou, iako je ivjela u sredinjoj Njemakoj u srednjem vijeku, u dvanaestom stoljeu. Bila je mistiarka, proroica, promatrala je prirodu izbliza i pisala knjige o kozmologiji, teologiji, medicini, glazbi i politici. itavo njezino djelo, Corpus Hildegardicum, jedinstveno je djelo za sebe i postavlja se kao orijentacija za ivot i predstavlja ono to je bila Isusova volja, oni to bi Isus elio u ovome svijetu. Roena je kao plemkinja 1098. godine, a odgojena je kao benediktinka u benediktinskome samostanu u Disibodenbergu, gdje je ivjela do svojih pedesetih godina ivota. Zavrila je ondje knjigu Scivias (Upoznaj putove svjetla) koja ju je u srednjem vijeku uinila vrlo slavnom. Nakon to je tadanji papa proitao tu knjigu, blagoslovio ju je i potaknuo da nastavi s pisanjem. To je ohrabrilo Hildegardu da napusti benediktinski samostan u Disibodenbergu i da podigne novi samostan u Rupertsbergu. Mnogi izvori svjedoe nam da je bila vrlo vaan imbenik u tadanjoj teologiji i politici, a problema je imala samo sa svojim samostanom koji ju zbog slave i popularnosti nije elio pustiti.

Zahvaljujui svojoj upornosti, uspjela je podii samostan u Rupetsbergu u kojem je mogla nastaviti svoje djelo. Imala je vie nego sadrajan ivot, prepun izazova, i doivjela je duboku starost za ono vrijeme, kad je umrla 1179. godine imala je 80 godina. tovali su je kao sveticu Napisala je deset knjiga. Na samu kraju ivota imala je problema s crkvenom hijerarhijom koja se vjerojatno nije lako nosila s obljubljenou Hildegarde u puku i u velikoj zatiti koju je uivala s vie strana. Problem je nastao kad je jedan siromah pokajnik kojega je Crkva ekskomunicirala doao k njoj na vrata samostana, nakon to se ispovjedio, elei umrijeti u miru s Bogom. Hildegarda ga je blagoslovila i kazala da e mu omoguiti kranski pogreb na samostanskom groblju. Ubrzo su doli predstavnici crkvene hijerarhije iz Mainza koji su je opomenuli to je pokopala ekskomuniciranoga ovjeka koji nije zasluio biti pokopan na katolikom groblju. Hildegarda je toj situaciji doskoila tako to je maknula krieve s nekoliko grobnih humaka i usred noi poravnala zemlju tako da se ne zna koji je grob iji i gdje je jadnik pokopan. Komisija koja je trebala ispitati dogaaj bila je bijesna i zatvorila samostan zabranivi u njemu pjesmu, molitve i liturgiju, zakljuavi vrata crkve. Hildegarda je to doivjela u osamdesetoj godini i strano je zbog toga patila. Pisala je papi ogorena zbog postupka mjesnih crkvenih vlasti. No odgovora dugo nije bilo. Napokon se oglasila i Sveta Stolica koja je samostanu omoguila slobodan nastavak bogosluja. Ubrzo, nakon etiri tjedna, Hildegarda je umrla. Imala je vienje tonoga dana svoje smrti, to se i ostvarilo 17. rujna 1179. godine. Narod ju je odmah poslije smrti poeo tovati kao sveticu traei od nje zagovor. Kako se dogodilo da je nakon toliko stoljea utnje danas sve vie onih koji rade po uputama sv. Hildegarde? Nakraju, Vi vodite Hildegardin centar koji okuplja stotine suradnika iz cijeloga svijeta. Za sve u ivotu potrebno je pravo vrijeme. Tono je da se o Hildegardi utjelo osamsto godina i da o njoj nitko gotovo da nije znao nita. Sve do Drugoga svjetskog rata kad je lijenik dr. Gottfried Hertzka, bjeei od nacista, doao u Konstanz. Bio je to valjda jedini ovjek koji je proitao Hildegardine knjige. Trebalo mu je 20 godine da ih prevede s latinskoga jezika na njemaki, da protumai i razvije njezine te i da pronae ljude koji e pristati na lijeenje po Hildegardinim metodama. Napisao je knjigu Tako lijei Bog, koja je prevedena i na hrvatski jezik. Nakon te knjige Hildegardina medicina se udesno proirila podrujem oko Konstanza gdje su ljudi poeli eljeti prirodno se lijeiti kod dr. Hertzke. Oko g. 1983, kada je dr. Hertzka uao u sedamdesete godine, elio je poi u mirovinu traei da ga netko naslijedi u njegovu djelu. Meutim, tada nitko od lijenika nije elio raditi po Hildegardinim principima - osim mene, iz farmaceutskog podruja. Obeao sam dr. Hertzki nastaviti tamo gdje je on stao. Doista sam se divio ivotnom djelu toga ovjeka i volio sam to to je zapoeo. Tada smo krenuli zajedno intenzivno raditi i pisati knjige iz podruja nutricionizma, farmacije, Hildegardine ljekarne, knjige s uputama za lijeenje... Medicina kojoj je u temelju vjera u Krista Na emu se temelji prirodna medicina Hildegarde iz Bingena? Njezina se medicina temelji na vjeri u Krista, kristalno jasnom kranstvu koje nema apsolutno nikakve veze s ezoterijom i slinim postupcima. Pazite, njezina je knjiga Uzroci i lijeenje bolesti latinskoga naziva Cause et curae, prva i jedina kranska medicina u povijesti! To je medicina koja gleda u sve od Boga stvoreno, u biljni i ivotinjski svijet, u drago kamenje, a Hildegardi su u svemu tome otkrivena ljekovita svojstva, o emu je pisala i u knjizi Physica.

U tim se knjigama nalazi vie od dvije tisue recepata koji ukljuuju: bilje, cvijee, zaine, drvee, ivotinje, ribu, drago kamenje, ptice, plemenite metale... Temelj ivota je u energiji od Boga darovanoj. Svaki ovjek ima dar od Stvoritelja i mogunost odgovornoga koritenja te energije. Upravo se ona moe usmjeriti u jaanje naega imunolokog sustava i aktiviranja prirodnog procesa lijeenja. Koliko je poznato, ni prije ni poslije Hildegarde iz Bingena nitko nije tako vidio ivotne temelje kao to je ona u svojim vienjima to doivjela piui knjige o teologiji, kozmologiji, medicini... Zato je bila savjetnica carevima, kraljevima, papama i obinom narodu. to im je Hildegarda savjetovala, odnosno to bi nama savjetovala, u osnovnim crtama? Iz Hildegardina se djela moe iitati barem est zlatnih ivotnih naela koje bi ovjek trebao slijediti. Prvo je naelo da su ivotne namirnice ujedno i lijekovi za ivot, drugo je da za zadravanje i ponovno uspostavljanje zdravlja valja koristiti proizvode iz prirode. Tree to bi Hildegarda preporuila jest da se pazi na prirodni ritam spavanja te da se treba gibati. Moliti i raditi te uspostavljanje ravnotee izmeu ta dva naela etvrti je njezin savjet. Peto, kroz kupke, saune i druge naine potrebno je esto istiti tijelo od otrova koje se nakupljaju. I esto, valja preobraziti psihosocijalne nedostatke u duhovnu radost, vitalnost i kvalitetne meuljudske odnose. ovjek dananjice treba se vidjeti kao cjelovita osoba i kao takav, koristei prirodne metode, zadrati svoje zdravlje... Mora se priznati da ovo to ste rekli zvui prilino jednostavno... ovjekovo zdravlje danas najveim dijelom ovisi o njegovu ivotnom stilu i prehrani, to je irom svijeta znanstveno prihvaeno - ali se jo ne prakticira. Znanstvena istraivanja s pet kontinenata potvrdila su da ovjek uz ispravnu prehranu i disciplinirani ivotni stil moe svoje zdravlje zadrati ili ga ponovno uspostaviti u vie od 80% sluajeva, a tek 10% ine nasljedne bolesti, odnosno utjecaji okolia. Kada bi ta injenica barem bila glavna sastavnica zdravstvenih reforma! Rekao bih da nema te tehnologije, znanstvenih istraivanja i razvoja koji toliko mogu utjecati na budunost kao to to, poput lokomotive, moe biti ovjekova elja za zdravljem, prevencijom i prirodnim lijeenjem; elja koja se iz dana u dan sve vie osjea. Ta se elja za zdravljem, vitalnou i sreom raa meu obinim pukom zapadnoga svijeta te postaje inovacijska snaga budunosti. ovjek osjea duboku enju za svrhovitim ivotom, za ljubavlju i vjenim ivotom. Iz slabosti u jakosti, do ozdravljenja Naalost, mnogi ljudi normalnim ivotom smatraju gubljenje smisla i preivljavanje iz dana u dan. Mnogi pate zbog toga to u ivotu nisu nita uinili, a neki jo uvijek nisu odluili ele li uope ivjeti ili umrijeti. Taj osjeaj nezadovoljstva, nevoljenosti, osjeaj da je ovjek bezvrijedan ini ovjeka slabim i bolesnim. Neki tu prazninu ne mogu nositi pa spas pronalaze pretjeranom radu, alkoholu, drogama, seksualnoj neurednosti i drugim nainima koji bi ih odvukli od takvoga shvaanja ivota. No svaki ovjek osjeti u ivotu da je ljubav sposobna do temelja promijeniti ivot. Hildegarda iz Bingena to je opisala u epohalno u Knjizi o ivotnim zaslugama, koju danas shvaamo kao njezinu psihoterapiju. Popisala je trideset i pet jakih duevnih vrlina koje lijee te s druge strane trideset i pet mana koje blokiraju ivot i razaraju ovjekovo zdravlje. Kroz preobraavanje naih slabosti u jakosti nestaju blokade i oslobaa se snaga za ozdravljenje koje zahvaa itavo ovjekovo tjelesno i duhovno bie. No kako je Hildegarda dolazila do tih recepata? Sve to je Hildegarda napisala bila su vienja, od njezine prve knjige Scivias, potom druge o

medicini i prirodnom lijeenju, knjige o glazbi... sve je to napisano nakon vienja. Sada pouzdano znamo da je u 12. stoljeu udesno objasnila ono to se danas pokazalo znanstveno dokazanim. Prije 850 godina! Razlika je u nuspojavama Vjera je preduvjet za cjelovito lijeenje ovjeka Kad usporedite medicinu po napucima sv. Hildegarde i takozvanu slubenu medicinu, do kojih se razlika dolazi? To su dva potpuno razliita svijeta! Prije nego to sam poeo s Hildegardinim lijeenjem radio sam u farmaceutskoj industriji i radio sam sve kemijske stvari. Kao to znate, svi kemijski lijekovi imaju nuspojave i opasnosti koje prijete ovjekovu zdravlju i okoliu. Veina pacijenata nije ni svjesna to su sve kemijski lijekovi u stanju izazvati, unato tomu to su neke nuspojave navedene na uputama za uporabu lijeka. Prema nekim istraivanjima, pogreno uzimanje kemijskih lijekova na etvrtom je mjestu uzroka smrtnosti, nakon sranoga udara, tumora i modanoga udara. Tko moe objasniti to to su mnogi lijekovi povueni iz upotrebe, a njihova je utemeljenost bila znanstveno dokazana. Pitate me o razlikama. Dovoljno je rei da Hildegardini, prirodni lijekovi nemaju nuspojava. Dakle, niti jedan jedini njezin lijek ne izaziva nuspojave! To je velika razlika u odnosu na slubenu medicinu. I to je vrlo vano, svatko treba biti svjestan da se pravo i potpuno izljeenje ne moe dogoditi sve dok u uzrocima bolesti nisu otklonjeni i razlozi koji se nalaze u ovjekovoj dui. Koliko je onda u bolesti vana vjera u Boga? Isus je rekao: Vjera te tvoja spasila! Ako vjeruje da e ozdraviti, otvara vrata da se dogodi udo. Drukije reeno, doputa svojem imunolokom sustavu koji e ti pomoi da ozdravi. im netko kae nema mi pomoi, ja sam izgubljen sluaj i sve gleda negativno, blokira u sebi snagu za ozdravljenjem. Vjerovanje je mono sredstvo i rekao bih preduvjet za bilo kakvo cjelovito lijeenje ovjeka. ovjek mora biti svjestan; ma koliko se inilo da je svijet optereen materijalizmom, ovo je ipak Boji svijet, a Bog djeluje i u loim okolnostima. Svaka je osoba na ovome svijetu eljena od Boga, Bogu je vana, vrlo dragocjen dio svijeta. I kao takvi, ljudi bi se trebali drati zajedno. Prevencija, prevencija, prevencija! Vama e to kao bivem istraivau u farmaceutskoj industriji vjerojatno biti poznato - da je prema nekim podacima ona na drugom mjestu u svijetu po profitu, odmah nakon ratne. Je li Vam bilo teko tolike godine raditi s druge strane farmaceutske industrije, preporuivati ljekovita sredstva kojih u ljekarnama jednostavno - nema? U mojemu radu nije mi cilj raditi protiv farmaceutske industrije ili protiv slubene medicine. Naprotiv, elim im sve najbolje. Nastojim iskljuivo raditi za pacijente. Mogu rei da mi jednostavno imamo bolje metode, to nakraju potvruje i slubena medicina. I ona kae da ako se ispravno hranite i ako imate ispravan ivotno stil moete izbjei bolesti i do 80% posto. Mi koji radimo u skladu sa sv. Hildegardom radimo na prevenciji. Dakle, prevencija, prevencija, prevencija! Nitko ne eli biti bolestan, a svi ele ostati zdravi. Mi im govorimo kako se to moe. Prevencija je, ponavljam, klju Hidegardine medicine. Pazite, znanstvena istraivanja danas potvruju ono to je prije 850 godina i Hildegarda opisala,

da se uz odgovarajuu prehranu na temelju pira (iskonska penica), voa i povra u 40-55% sluajeva mogu sprijeiti tumori. Slini bi se rezultati mogli dobiti za tisue drugih bolesti. Svaki ovjek moe kroz zdravu prehranu i ivotni stil tititi svoje zdravlje. Treba biti svjestan da strunjaci cjelokupan dravni zdravstveni sustav drava ne mogu jamiti zdravlje. Tko eli biti zdrav mora za to donijeti odluku te svoj ivot uzeti u vlastite ruke. Dobra je, dakle, vijest da je mogue oboljenja od raka upola smanjiti samo kroz zdravu prehranu. Prema nekim podacima, samo je u Njemakoj godinje mogue 200.000 ljudi sauvati od bolesti raka. Zbog svega toga ovjek ne bi izbor namirnica trebao prepustiti sluaju. Dobro je promijeniti nain ivota. Zato to ljudi ne ine? Ljudi se teko mijenjaju jer jako je teko mijenjati sustav. Sve dok ljudi ive koliko toliko sretno nemaju potrebe za promjenom sustava. No im se razbole trebaju mijenjati neto. ovjekov nain ivota utjee na njegov imunoloki sustav koji kad je razoren, javlja se i razvija mnotvo autoagresivnih bolesti. Zbog svega toga treba mijenjati nain prehrane i ivotni stil. Hildegarda je napisala knjigu o ivotnom stilu gdje je vidjela dva svijeta. Bit u slobodan protumaiti prvi svijet kao svijet materijalizma, svijet novca i drugi svijet kraljevstva Bojega. Ta dva svijeta karakteriziraju poroci i kreposti, ona ih je opisala trideset pet. Naprimjer, zapoinje s ljubavlju i nainom na koji ivimo u drutvu u slobodi i harmoniji, a s druge je strane nain na koji punimo vlastiti dep i ego. Rekao bih da 80 posto populacije ivi u materijalistikom svijetu i ne eli se mijenjati. Tome nasuprot stoji Hildegardin pogled na svijet. Ona kae da moe imati novca i vlasnitva koliko god eli, ali srea nije nuno u tome. Koliko je organizacija, koliko ljudi ukljueno u Hildegardinu mreu? Hildegardin centar na Bodenskom jezeru sredite je Hildegardine medicine. Kroz nae je edukacije dosad prolo oko tisuu lijenika i osoba koje se bave prirodnim lijeenjem ili savjetovanjem. to se svijeta tie, u Americi se gotovi nitko ne bavi Hildegardinom medicinom, u Australiji ih je tek nekoliko, u Singapuru jedna osoba, nekoliko u Engleskoj, snana grupa u vedskoj, Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj, u Austriji i vicarskoj, a znam da netko radi po principima sv. Hildegarde i u Hrvatskoj i Poljskoj. Redovito organiziramo kongrese u nekoliko zemalja gdje izmjenjujemo iskustva. Mnogi bi lijenici i preporuili prirodno lijeenje no ale se da nemaju klinike podatke o lijekovima. Kakva je u tom smislu situacija s lijekovima sv. Hildegarde? Znanstvenik sam i mogao bih poneto rei i o tome. Znanost je vrlo vana i bez novca je bitno ograniena. No kad se spoje znanost i novac, dolazi se esto do pogrenih podataka. Gotovo sva farmaceutska industrija sponzorira klinika istraivanja. Takve klinike podatke mi ne trebamo. U Hildegardinu centru nemamo novca za velike studije, no zato individualno pristupamo svakom pacijentu, skupljamo iskustva i imamo ozbiljnu dokumentaciju. Kakva je budunost Hildegardine medicine? Vidim veliku budunost jer se materijalistiki svijet polako unitava, umire sam od sebe. Zdravstveni je sustav sve vie bolestan i sve je manje onih koji ele biti lijeeni na taj nain, esto trovani lijekovima, i nitko nije sretan to se troi toliko novca koji si malo tko moe priutiti...