N N A I N

O E L J O #

V _ E E V O

I G R _ A 1

SHOWROOM BLACK BOX WHITE CUBE

O4/O6 | u 21 h 24/O6 | u 20 i 21 h

O7/O6 | u 19 h

O3/O6 22/O6/2OO3
START SOLO #OO1 MARIO MIKOVI | | |

koncert ARKO HAJDARHODI & EDIN KARAMAZOV: CONFRONTING SILENCE | tribina ODNOSI UMJETNIKIH INSTITUCIJA I GRADOVA | WATT+EAO / ELJKA SANANIN: PRIVATE IN VITRO |

27/O6 2O/O7/2OO3

START SOLO #OO2 HUMAN ANA ERI CROSS TREE |

O3/O7 2O/O7/2OO3
START SOLO #OO3 DUNJA SABLI VILA VELEBITA |

O8/O7 | u 19 h

GORAN OREVI: POVIJEST I MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI |

1O/O7 2O/O7/2OO3
START SOLO #OO4 MARKO TADI HOUSEHOLD |

12/O7 | u 21 h 23/O7 O4/O9

INVENTURA |

projekcija filmova TOMISLAVA GOTOVCA |

START SOLO #OO5 TIHOMIR MATIJEVI ZEJA POSLA | START SOLO #OO6 MARTINA METROVI OVJEK JEDNE DIMENZIJE |

O5/O9 21/O9/2OO3

25/O9 17/1O/2OO3

PRIVREMENO BEZ NASLOVA |

24/1O 21/11/2OO3
|

CODE:RED SEKTOR ZAGREB

ARTIST PAGE: MARIO MIKOVI

START SOLO #OO1 MARIO MIKOVI

mario.miskovic@zg.hinet.hr Ilica 174, HR-10000 Zagreb Roen 1977. u Windsoru - Ontario, Kanada 1996. upisuje likovnu akademiju u Zagrebu - slikarski odjel. 2002. diplomirao u klasi E. Kokota. ivi i radi u Zagrebu.
SKUPNE IZLOBE

A R M O RY S H OW , N YC 1 9 1 3 .

1998. 25. salon mladih, Zagreb Serije meusobno povezanih 1999. Zaboravljeno selo, Attack, Zagreb SG2.0, Split radova Maria Mikovia u 2000. Novi poetak, SC, Zagreb svakodnevnom kontekstu Break 21, Ljubljana sustavno biljee i propituju 2. zagorski salon, Krapina pozadinu informacijske maTjelesno, HDLU, Zagreb nipulacije, podruje i dosege 2001. Media City, Windsor medijske kontaminacije, kao Short Film Festival, Oberhausen i niz rubnih socijalnih, suburbanih i kulturolokih feno- 2002. ko je ubio harmoa oskara?, ALU, Zagreb Break 21, Ljubljana mena. 2003. 3. zagorski salon, Krapina Serija impersonalno oblikovanih slika transkript je dijaloga jedne od kljunih sek- POPIS RADOVA Titlovi | 10 medijapan ploa 100x30, 2003. venci filma Bad Lieutenant Iz Zagreba | 40 fotograja, 9x13, 2003. Abela Ferrare. Serija nastala Iz Gorice | 40 fotograja, 9x13, 2003. fragmentacijom lmskog Kurilovec | 6 fotograja, 20x30, 2003. kadra i postupnim negiranjem V Kurilovec | video, 1.20, 2003. slikarskog poteza povezana je Photo album | 80 dijapozitiva, 2002. sa ranijim autorovim slikarskim radovima koji za svoje polazite uzimaju scene ili dijaloge popu- sivno fotografiranje istog mjesta koje funlarnih amerikih hitova poput: Karate Kid kcionira kao svojevrsni mikro-centar sela, I, American Ninja, Youngblood... Mario mani- takoer se dogaa usputnim registriranjem pulira lmskim materijalom na nain da uobiajenih, nepretencioznih pomaka. digitalnim fotoaparatom isprva snima tele- Jedan od motiva koji biljei ritam seoske vizijski ekran, te potom fotograje koje svakodnevice su biciklisti; Mario ih snima strukturom evociraju lmski kadar i tele- iskljuivo u Kurilovcu, iznova kroz prozor vizijski ekran koristi kao matricu koju automobila. Dok je u gradu vonja bicidodatno obrauje. Izdvajajui iz kontinu- klom vezana za svojevrsni urbani ivotni iteta lmske naracije pojedini kadar ili stil, na selu bicikl je osnovno prijevozno dijalog, autor naglaava naine odravanja sredstvo koje se koristi bez obzira na klasnu i mijenjanja komunikacije uslijed redis- i dobnu pripadnost. tribucije informacija. Koristei titlove kao Trei dio izlobe problematizira speglavni slikarski motiv, Mario se svjesno cian oblik legaliziranog nasilja. Serija poigrava prijevodom koji je u odnosu na dijapozitiva iz privatnog albuma donosi original esto neadekvatan te pojedina scene ubijenih ivotinja u profesionalnom lmska reenica odmakom od originala lovu. U izvorni fotoalbum nalik onim obipostaje vieznana. teljskim, umjetnik je intervenirao na nain Dva niza on the road fotograja izloenih da je skeniravi fotograje prekadrirao na nasuprotnim zidovima galerije svojevr- njihov izrez te iz kadra izostavio lica lovaca sni su dokumentarni, dnevniki prizori koja bi upuivala na njihov identitet, pa svakodnevice snimljene digitalnim apara- sredite fotograja zauzima samo mnotvo tom za vrijeme vonje automobilom. Serija mrtvih ivotinja. Izlaui zajedno ove serije nastaje kao kontinuirani work in progress radova, umjetnik sueljava i posredno na putu iz Zagreba u Veliku Goricu te po usporeuje dvije vrste drugaije usmjepovratku iz Gorice za Zagreb. Svakodnevno renih opsesija, propituje njihovu opraprolazei navedenu putanju u ritmu odla- vdanost i smisao naglaavajui njihov ska na posao i povratka kui, kroz prozor besmisao ali i egzistencijalnu vanost automobila snimljeni prizori na brzinu, koja se realizira kroz uporna i gotovo priusputno, iz ruke biljee jednolinu putanju silna ponavljanja. ceste markiranu jumbo plakatima. Serija Radovi Maria Mikovia razvijaju upuuje na injenicu da danas gotovo da specian senzibilitet razotkrivanja neoi nema javnog mjesta lienog medijskih, binih detalja i pojava unutar svakodnevpropagandnih ili politikih poruka. One nog i poznatog. Pozicija koju pri tome se legitimiraju kao odreena vrsta sustav- zauzima sam autor mogla bi se opisati kao nog, svakodnevnog zatupljivanja, propa- specian oblik distancirane ambivalencije gandnog nasilja ekonomske tranzicije koja koja se realizira kretanjem a svoju metase uz prostor grada i medije protegnula na foru pronalazi u automobilu - mobilnom razliite meuzone i samu prirodu. Drugi suvremenom domu, pokretnoj utvrdi koja dio foto-video dnevnika biljei neke naoko doputa da kamo god krenuli okolinu koja obine mikrosituacije koje se cikliki po- promie pokraj moemo percipirati kao navljaju u svakodnevnom ivotu sela Kuri- prostor u kojem se nalazimo i iz kojega lovec, u kojem se nalazi umjetnikov ate- smo istodobno izdvojeni, kao spektakl obilijer. Autor biljei specinu dinamiku nog koji poput lmskih sekvenci promie ivota na selu sustavno portretirajui ljude pored nas. [a.d/whw] kako stoje ispred raspela na raskru uz koje se nalazi i autobusna stanica. OpseSTR. O3 / INTRO & START SOLO

SADRAJ
ARTIST PAGES: O2 | MARIO MIKOVI O4 | HUMAN ANA ERI O6 | DUNJA SABLI 1O | MARKO TADI 12 | MARTINA METROVI 13 | TIHOMIR MATIJEVI O8 | ARKO HAJDARHODI & EDIN KARAMAZOV | CHARLES ESCHE O9 | GORAN OREVI: POVIJEST I MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI | TOMISLAV GOTOVAC | WATT+EAU / ELJKA SANANIN 11 | PRIVREMENO BEZ NASLOVA 14 | RENATA SALECL: KUSTOSI IZMEU NOVCA I UMJETNOSTI 15 | CODE RED: SEKTOR ZAGREB 16 | INVENTURA | CODE RED

N N A I # S R C X I U T I R H O _ 2 A M

O E L J O H O B K T B E N Z E R O + 4 5 N @ .

V _ E E 1 O O L B W E E S A A B O O 8 8 O A H

I G R _ W M A O H C L 7 G 1 O 1 7 2 V G R

Galerija NOVA E-mail: nova@agm.hr AGM Mihanovieva 28 | Zagreb Tel. +01/4856 307 Fax. +01/4856 316 E-mail: agm@agm.hr

program: to, kako i za koga/WHW tehnika realizacija: Davor Mihali program Galerije Nova podravaju: Gradski ured za kulturu Grada Zagreba Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske Institut Otvoreno drutvo Hrvatska British Council predavanja ostvarena kroz platformu Clubture WHW se zahvaljuje svima koji su svojim strpljenjem i podrkom omoguili realizaciju programa Galerijske novine br. 01 Zagreb | lipanj 2003. suizdavai: to, kako i za koga/WHW AGM urednici novina: to, kako i za koga/WHW vizualni identitet Galerije NOVA: Dejan Kri pisma: FF Bonn, HTF Gotham, Swift EF soundtrack: Momus papir: Munken Print tisak: Tiskara Zelina naklada: 1000

STR. O4 / ARTIST PAGE: HUMAN ANA ERI

START SOLO #OO2 HUMAN ANA ERI CROSS TREE

aseric@net4u.hr Roena 1978. u Zagrebu. 1998. upisuje nastavniki odsjek na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. 2000. upisuje usmjerenje multimedija, klasa Ladislava Galete Apsolventica na ALU Zagreb. 2001. CEPUS stipendija, vitvarny umeni, Brno, klasa Richarda Fajnora Od 2002. voditeljica video workshopa u centru za kulturu novi zagreb.
IZLOBE

ana@mi2.hr Hrastova 73, HR-10000 Zagreb Roena 1977. u Zagrebu. 2002. diplomirala na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, odjel multimedija. 1999. CEEPUS stipendija, academy of fine arts, Cluj-Napoca. 2000. CEEPUS stipendija, favu, Brno.
IZLOBE

1997. 24. salon mladih, HDLU, Zagreb 2001. Globalfoto skole, Kopenhagen 2002. START, Mestna galerija Ljubljana 2002. Here Tomorrow, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb 2002. 2001 Svijet nikad vie nee biti isti 2002, LOODS6, Amsterdam 2003. Moj zagreb kak imam te rad [samostalna izloba], Galerija Movara, Zagreb 2003. START, Galerija Karas, Zagreb
FILM | NAGRADE | FESTIVALI

1997. happening Krik, Multimedijalni centar Zagreb 2001. animatorica na animiranom filmu In Between, autorice Nicole Hewitt film Target ulazi u panoramu na Svjetskom festivalu animiranog lma u Zagrebu [Animafest] nagrada galerije Hajdarevi, Festival jednominutnog lma, Poega lm Target ulazi u slubenu konkurenciju na Festivalu animiranog lma u Utrechtu 2002. Kamov - autorica jedne od etiri sekvence omnibusa, produkcija Zagreb film 2003. SKAZ - animirane video sekvence za kazalinu predstavu U ivotu je vano autorice eljke Veverice

1998. 25. godina ZILIK-a, Karlovac 1999. Break 21, Ljubljana, Slovenija 2000. Festival jednominutnog lma, Poega 2001. Art-me, hrvatska selekcija, Velika galerija ALU, Sarajevo 14es Instants Video, Manosque in >side<out, s Lalom Rai i eljkom Blae, Galerija PM, Zagreb 34. zagrebaki salon, http://www.beforeandafter@mi2.hr 2002. Les lms du dimanche de lInstitut Franais d'Architecture 11. dani hrvatskog lma Projekt: Broadcasting, posveen Nikoli Tesli, Tehniki muzej, Zagreb START, Mestna galerija Ljubljana Femisfera festival, Pore Deseta hrvatska revija jednominutnih lmova, Poega Time Codes, Meunarodni bijenale mladih umjetnika, Vrac 7. Meunarodni festival novog filma i videa, Split Urbani festival, Trea smjena, Zagreb Contemporary Croatian photography & video art, photo 2002, Amsterdam Video galerija, Zagreb 2003. 12. dani hrvatskog lma All The extras [s Lalom Rai], Galerija Movara, Zagreb
VIDEO | FILM | ANIMACIJA

Ovo je pria o imaginarnoj povijesti nae obitelji, koja je poela kada su na kronici revije jednominutnog hrvatskog filma u Poegi nehotino zamijenili nae identitete. Nakon toga, pregledavajui fotografije iz obiteljskih albuma, zakljuile smo da neki dogaaji, bez obzira na nepodudaranja u vremenu i prostoru, imaju vrlo slian vizualni identitet. Tako smo zakljuile da su se nai preci esto susretali na prostorima Balkana i bive Austro-Ugarske Monarhije, da su zajedno putovali, meusobo se posjeivali... Zakljuivi da smo ipak u nekakvoj krvnoj vezi, a krv nije voda, odluile smo izraditi obiteljsko stablo i pronai taj kljuni trenutak. Budui da smo i same dio takozvane cyber generacije, odrasle u doba u kojem stvarnost ve pomalo izmie kontroli i gubi se granica izmeu stvarnog i virtualnog, u doba genetskog inenjeringa i visokih tehnolokih dostignua, nismo nale niti jedan razlog zbog kojeg ova pria ne bi bila istinita. [human ana eri]

1998/99. asistentica-animatorica, in/dividu, reija: Nicole Hewitt 1999. Daily Progress, hi8/mini dv, 1 O Ljubavi, 12 stop frame animacija 1- 2, 16 mm lm 2000. Bunar, mini dv 42 koautorica festivalske pice za 19. Festival animiranog lma Zagreb 2000/01. animatorica na lmu In between, reija: Nicole Hewitt 2001. Daily Progress, mini dv 647 trikanje, hi8/mini dv, 6 2002. video spot Ruke, Darko Rundek, s Lalom Rai Broadcastingthing, video 532, s Lalom Rai Jabuka/The Apple, animacija, 035 Sirena - 2, ora u busu - 1, Psi - 2 animacije, produkcija grupa KUGLA Selidba ateliera Ivana Koaria za izlobu Dokumenta 11, mini dv, dokumentarni film, 8, produkcija hdlu 2003. Dom, mini dv, 22, video

START SOLO #OO3 DUNJA SABLI VILA VELEBITA

>...jedan crte broda u plamenu koji je djed Anton nazvao Vila Velebita, krivac je za nastanak ovog projekta koji pie istinite dogaaje havarije broda Velebit.< Interaktivna pria o stvarnim dogaajima obuhvaa etiri dijela: pomorski dnevnik Antona Sablia [II. asnik stroja] o odiseji 1994. autorica slikovnice Lavagrad, tisak Novi List, Rijeka; predstava na temu slikovnice Lavagrad, pod vodstvom Sinie Posaria, broda Velebit [1941-1944]; interaktivnu poetsku video igru, koja nas vodi kroz djedove crtee; biograju obiteljskog albuma kroz amatersko kazalite Viktor Car Emina, Rijeka 2000-2001. sudionica workshopa Minute audio/Tomas & Craighead. Gosti fotograje i video bakinog pripovijedanja; rodni grad Bakar kroz umjetnike akademije sveuilita u splitu, www.umas.hr/1audio video priu najstarijeg mjetanina Teodora Luzera, pjesnika, 2001. nagrada Galerije Beck, 9. hrvatska revija jednominutnog filma, Poega. suosnivaa i voditelja radijskog programa Primorska ponetrica. 2002. samostalna izloba, MMC,Galerija OK, Rijeka. Ovaj cd-rom je vrsta slikovne knjige koja audio-vizualnom 2003. autorica cd-roma meunarodna likovna kolonija, Medulin; interakcijom oivljava prolost i vjerno iitava dogaaje etnjom predstavljenog u mmc luka, Pula kroz virtualni prostor. [dunja sabli]
STR. O5 / START SOLOS

dusablic@inet.hr Roena 1978. u Rijeci. Apsolventica umjetnike akademije sveuilita u splitu, Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija, klasa Dan Okija.

CD-ROM: VILA VELEBITA

STR. O6 / ARTIST PAGE: DUNJA SABLI

START SOLO #OO4 MARKO TADI HOUSEHOLD

markotadicus@yahoo.com Roen 1979. u Sisku. Studira slikarstvo na accademia di belle arti u Firenzi.
IZLOBE

START SOLO #OO6 MARTINA METROVI OVJEK JEDNE DIMENZIJE

martinamestrovic@net.hr Pere Kvrice 6, HR-10000 Zagreb Roena 1974. u Zagrebu. Diplomirala kiparstvo 1998. na alu, Zagreb.
IZLOBE

2002. START, Mestna galerija Ljubljana 2003. START, Galerija Karas, Zagreb Radovi Marka Tadia nastaju kao crossover slikarstva, grata i ambijentalnih instalacija. Marko esto slika na odbaenim ili jeftinim upotrebnim predmetima: kiastim plastinim tanjurima, drvenim kuhinjskim daskama, jeftinim podlocima, poklopcima za boje... Njegove slike razvijaju specinu ikoniku spajajui atraktivan, koloristiki grafizam s fragmentima rijei i reenica, oblikujui tako apsurdne slogane i neobine slikovne kombinacije. Posredno, Markovi radovi referiraju irok registar popularne kulture koji uz urbani kontekst svakodnevice zahvaa elemente lmske i strip estetike, ikonografiju suvremenog dizajna, mode i muzike. U ambijentu Household gratiranje izmjeta iz urbanog konteksta u svijet obinih, upotrebnih predmeta domainstva. Household propituje status umjetnikih te svakodnevnih objekata, upotrebnu i dekorativnu funkciju, njihovo preklapanje i reverzibilnost. Household se oblikuje u dijalogu s prostorom izlaganja. Cjelokupno zateeno stanje naputenog prostora, nekad duana popularne obue, posluilo je kao podloga i kontekst u koji autor unosi svoje radove, u koji slobodno intervenira grafitirajui zidove, slikajui po tapisonu i zateenom izvornom mobilijaru. Uz gratirane ready-made domainske predmete, Household ukljuuje slike, polaroide i plakate. Household je svojevrsni work in progress koji tematizira proces i nastanak umjetnikog rada i istodobno funkcionira kao privremeni radni atelijer u kojem umjetnik moe boraviti i raditi te druiti se posjetiteljima i prijateljima i nakon samog otvorenja. Projekt upuuje na preklapanje umjetnike prakse i svakodnevnog ivota, te openito, na manjak radnog umjetnikog prostora kao i na mogunosti privremenog kreativnog prisvajanja i 'privatiziranja' razliitih disfunkcionalnih urbanih zona. [ad/whw]

1995. Galerija Matice iseljenika, Zagreb 1997. Galerija Vladimir Nazor, Zagreb Galerija SC, izloba Veselje, Zagreb 6. triennale hrvatskog kiparstva, Gliptoteka, Zagreb 6. memorijal male plastike i medaljarstva Ivo Kerdi, Osijek 1998. Krijes koncert - multimedijski projekt, Gornje Vrape 1999. izloba Zaboravljeno selo, Attack, Zagreb 2000. Galerija SC, izloba mozaika, Zagreb 2001. Galerija SC, izloba Od preivljavanja do hedonizma, Zagreb
NAGRADE

Rektorova nagrada Sveuilita u Zagrebu,1997. Posebna rektorova nagrada za izlobu Veselje, 1997.
JAVNI RADOVI

Skulptura 2 - Prizemljena privlanost, jedno brdo i jedna uma, Brezovica Bista Alojzija Stepinca - Caritas, Brezovica Skulptura Plavo u bijelom, Raiffeisen banka, Zagreb Sloboda da se radi ili gladuje ukljuuje mukotrpan rad, neizvjesnost i bojazan za veliku veinu stanovnitva. Suvremeni ovjek zarobljen je obavezama posla, stjecanjem, razapet je, podloan plimama i osekama, tj. inenjeriji i maineriji suvremenog drutva koje guta, dere, melje pojedinca, sve do gubitka vlastitog identiteta. Timski rad, zajedniki ivot i zabava prodiru u unutarnji ivot privatnosti i praktino eliminiraju mogunost takve izolacije u kojoj pojedinac, povuen u sebe samoga, moe misliti, pitati, nalaziti se. Teorija i praksa sputavanja, prividno dinamiko, ovo drutvo je potpuno statiki sistem ivota. [herbert marcuse, ovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog drutva, veselin maslea, svjetlost, sarajevo, 1989]

Instalacija Zeja posla koristi galerijski prostor za metaforiko prikazivanje odreenih aspekata suvremenog drutva. To prikazivanje ostvareno je crtakom i skulptorskom realizacijom humanoidnog zejeg lika kroz upotrebu komunikacijskog modela znakovnog priopavanja, te ki predmeta potroakog drutva, ijim se povezivanjem i rekontekstualiziranjem uspostavljaju nova znaenja. Humanoidni zeji likovi koriteni u instalaciji svojom formalnom realizacijom, odnosom dimenzija i prostornim rasporedom, uspostavljaju znaenja koja se iitavaju kao stanja straha i nesigurnosti u suvremenom drutvu, vezana uz situaciju Sjenjak 10, HR-31000 Osijek konstantne podlonosti nadzoru i nadgledanju, te izloenosti pogledu drugog. tihomir_matijevic@yahoo.com Priblino tisuu glinenih gurica [5-15 cm] dobroudnih humanoidnih zeeva, Roen u Naicama 1975. ivi i radi u Osijeku. postavljenih u zbijenu grupu unutar kruga, ine podni reljef u sreditu 2000. diplomirao na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, izlobenog prostora. Na zidovima galerije iscrtani su u natprirodnoj veliini odjel kiparstva, klasa Stanka Jania. [2-2.5m] obrisi prijeteih likova humanoidnih zeeva, kojima je umjesto lica 1998. stipendija, indiana university of pennsylvania kod prof. upisan natpis BEWARE. Jima Nestora. Od 2001. predaje crtanje, modeliranje i likovnu Znaenje instalacije proizlazi iz prostornog i semantikog odnosa ovih dvaju obradu metala na koli za tekstil, primijenjenu umjetnost i dijelova, te iz pozicije promatraa. U instalaciji je koriten lik zeca jer zec dizajn, Osijek konotira kukaviluk. Simptomatino je za kukavice, kao i za psihologiju Djeluje u sklopu likovne udruge GRADDONJI, Osijek. mase, dranje u grupi gdje jedan drugome uvaju lea. Priblino identino oblikovane gure zeia, koji nalikuju masovno proizvedenim igrakama IZLOBE ili ukrasnim ki guricama, ukazuju na uniformnost i konformizam kara1998. Sculpture from the basement, Philadelphia kteristian za suvremeno potroako drutvo, pozivaju na identikaciju, 1999. Raiffeisen bank, izloba sudionika kiparske kolonije suosjeanje s poznatim klieiziranim simpatinim likom. Nasuprot masi Veselje, Zagreb jednakih i malenih stoje veliki i moni pojedinci koji posjeduju mo nadzora 2000. Prva internacionalna kolonija Neoprimitivs, Poitelj i manipulacije. Njihov je lik vizualno realiziran krajnje reducirano, u formi Internacionalni projekt Pax Dunubiana, Vukovar znaka, apostrorajui stvarnu neodredivost, netransparentnost i nedodirljivost 2001. Galerija VN, Zagreb [samostalna izloba] strukture vlasti iz pozicija malenih i slabih. U prostoru izmeu zida, tj. 17. slavonski biennale, Galerija likovnih umjetnosti, Osijek zidnog crtea i podnog reljefa, nalazi se promatra ija je pozicija ambigvitetna Graddonji, Muzej Slavonije - Napad na muzej, Boi u Osijeku - nalae preispitivanje udjela vlastite pripadnosti pasivnoj jednoobraznoj 2002. Panonija, Galerija Lurdy, Budimpeta masi, ili moguu izuzetost iz prostora pod kontrolom i nadzorom. Instalacija Hotel Kazamat, radionica Rona Sluika, Osijek svojom strukturom aludira na Benthamov Panopticon [ovdje prisutan u 2003. 18. slavonski biennale, Galerija likovnih umjetnosti, Osijek inverznom obliku] te konotira Foucaultov pojam panopticizma, iji je KNJIGE UMJETNIKA paradigmatian oblik zatvorska ustanova. Glavna je uloga panoptikona kod 2003. abakazuda za poetnike, samizdat zatvorenika stvoriti osjeaj stalne i svjesne vidljivosti koja omoguava trenutnu primjenu vlasti [michel foucault, nadzor i kazna, zagreb 1994]. U pitanju NAGRADE I PRIZNANJA je nehumana tehnologija nadzora, a humanost nadgledanih u instalaciji 2003. 18. slavonski biennale, otkupna nagrada potencirana je tehnologijom proizvodnje zeeva od gline, koja je manualna. Zeevi nisu multipli, tj. umjetnika djela industrijski proizvedena u vie istovjetnih komada, nego su modelirani rukom. Radi se o dvostrukoj inverziji: ne oponaa stroj ovjeka, nego ovjek oponaa stroj. Upravo taj postupak multiplikacije osnovnog modela u gotovo identine primjerke omoguava osnovno znaenje rada i funkcioniranje metafore o suvremenom drutvu dezindividualiziranih pojedinaca, preputenih kontroli i manipulaciji struktura moi i diskursa kulture. [ana marija koljanin]
STR. O7 / START SOLOS

START SOLO #OO5 TIHOMIR MATIJEVI ZEJA POSLA

SRIJEDA | O4/O6/2OO3 | 21 H KONCERT: ARKO HAJDARHODI I EDIN KARAMAZOV: CONFRONTING SILENCE

Rene Eespere: TRIVIUM za flautu, violinu i gitaru [1993] Giovanni Zamboni: SUONATA a Liuto solo [1718] Toru Takemitsu: TOWARD THE SEA za alt-flautu i gitaru [1980]

UTORAK | 24/O6/2OO3 WATT + EAU / ELJKA SANANIN: PRIVATE IN VITRO h - absent 20 //introversion 21 h - ecstatic live koncept video: Sananin, Andrej Vuenovi / eljka
koreografija / izvedba: eljka Sananin produkcija: Projekt WATT+EAU / Bad.Co & EkS-Scena Solo koreografija/video instalacija Private in Vitro dio je koreografskog research projekta WATT+EAU nastalog kroz suradnju Bad.Co i EkSperimentalne slobodne scene. Trenuci perceptualne subverzije, Koreograja je dosada bila izvedena na manipulacije gledateljeva pogleda kada razliitim lokacijama [salon namjetaja, se slika u pokretu shizofreno odvoji od predvorje hotela, privatni stan, umjetnika tijela u pokretu, uvode koncept galerija], a budue izvedbe se planiraju na deteritorijalizacije. Granice izmeu kazalinoj pozornici, prostoru shopping centra virtualnog i imaginarnog su otuene, i ulinom prostoru. Mijenjajui mjesto svoje fragmentirane i distorzirane. izvedbe, osnovni koncept Private in Vitro svaki Neizbjean osjeaj nadgledanja, invazije se put iznova osmiljava voen osnovnim na privatnost izvoaice, istovremeno pitanjem i interesom projekta: koji parametri konstituira nelagodan osjeaj vlastite definiraju privatno i javno odreenog prostora, uloge promatraa, ali i ugodne distance gdje su njihove granice i kojim se elementima koja onemoguuje neposredno ukljuenje izvedbe oni mogu naruiti, kako oblikovati publike u izvedbu. [ivana ivkovi] intimno mjesto solo igre s obzirom na javni prostor publike, u kakvom su oni meusobnom odnosu te na koji nain izvoaevo privatno ulazi/parazitira u polje privatnosti drugoga/gledatelja, posjetitelja.
BIOGRAFIJA

I The Night II Moby Dick III Cape Cod

Kompozicije Torua Takemitsua izvode se prvi put u Hrvatskoj.

Takemitsu, da, ah, Takemitsu, mogu zamisliti kako Takemitsu putuje Japanom ne da bi vidio razliite prizore mjeseca, nego da bi sluao vjetar u razliitim stablima i vratio se u grad nosei darove. Ti darovi su transformacija prirode u umjetnost. Mi smo zahvalni. [john cage]

UTORAK | O8/O7/2OO3 | 19 H | PREDAVANJE GORAN OREVI: POVIJEST I MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI

Goran orevi, nekadanji umjetnik, posljednjih desetak godina radi kao vratar u njujorkom Salon de Fleurus, instituciji posveenoj sakupljanju i ouvanju sjeanja na modernu umjetnost. Jedan od posjetitelja Salona de Fleurus prije vie je godina ispriao oreviu priu o povijesti moderne i o muzeju moderne umjetnosti [museum of modern art]. Ta mu je pria bila zanimljiva, pa ju je u mnogim prilikama prepriavao prema sjeanju. To je pria o porijeklu povijesti moderne umjetnosti 20. stoljea i o ulozi koju je u njoj odigrao njujorki muzej moderne umjetnosti [moma] i njegov prvi direktor Alfred H. Barr Jr. Pria datira iz sredine 30-ih godina prolog stoljea, a nakon 2. svjetskog rata prenesena je u Evropu i usaena u kolektivno pamenje kao prirodna povijest moderne umjetnosti kakvu je poznajemo danas. Salon de Fleurus nalazi se na adresi 41, Spring Street #1AR New York NY 10012 Radno vrijeme: srijeda - subota 20:00-22:00. Posjet se moe dogovoriti na tel: [212] 334 4952.

Kako su institucije oblikovane u odnosu na politike, kulturne, ekonomske mogunosti grada u kojem se nalaze? povijesne i gradski Kako odraavaju identitet i koje su razlike izmeu razliitih urbanih lokacija? Ima li umjetnost ulogu u oblikovanju grada? Zato vrijeme u dananje identiteta postoji usmjerenost na umjetnike zajednice u gradovima? Odraava li to ideju lokalne autentinosti i odreene boje koju umjetnika scena omoguava, ili je rije o izazovu kapitalistikoj verziji globalizacije s kojom smo suoeni? Izraavamo li ideju grada koja je suprotstavljena nacionalnoj dravi, ili joj je paralelna? sudjeluju: SUBOTA | O7/O6/2OO3 | 19 H ODNOSI TRIBINA UMJETNIKIH INSTITUCIJA I GRADOVA
Charles Esche [rooseum centar za suvremenu umjetnost, malm] Lene Crone Jensen [rooseum centar za suvremenu umjetnost, malm] studenti poslijediplomskog programa Kritikih studija, akademija likovnih umjetnosti malm i rooseum centar za suvremenu umjetnost, malm Slaven Tolj, art radionica lazareti, dubrovnik Emina Vini, urbani festival, zagreb Nada Bero, muzej suvremene umjetnosti zagreb Aleksandar Battista Ili, community art, zagreb Ivana Mance, nezavisna novinarka Platforma 9.81, zagreb/split to, kako i za koga/WHW, zagreb Tribina e se odrati na engleskom jeziku
KRITIKI STUDIJI, MALM

Roena u Zagrebu 1979. Apsolventica komparativne knjievnosti i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zajedno sa Saom Boiem i Andrejom Vuenoviem osniva 1998. alternativnu kazalinu grupu OBEPYU. 2001. godine suosnivaica je EkSperimentalne slobodne scene, udruge za edukaciju i istraivanje u plesnim i izvedbenim umjetnostima.

ETVRTAK | 12/O7/2OO3 | U 21 SAT TOMISLAV GOTOVAC TRILOGIJA: PRAVAC - PLAVI JAHA - KRUNICA
Umjetniki radovi Tomislava Gotovca su kompleksni, vieslojni crossroads projekti u kojima se isprepleu likovne umjetnosti, avangardni lm, preformans, body art i konceptualistika praksa. Jedan je od doajena strukturalistikog avangardnog filma, preformansa i body arta koji je ve potkraj pedesetih, na neki nain najavio inovativne tendencije koje su obiljeile rad nadolazee generacije umjetnika i lmaa. Trilogija: Pravac - Plavi jaha - Krunica svojom konceptualnom jasnoom kulminacija je avangardnog, strukturalistikog lma u Hrvatskoj, a njeni fascinirajui uinci postignuti su pomno deniranim reijskim postupcima i snimateljskim metodama. Tomislav Gotovac od 1963. prikazuje lmove na domaim i inozemnim lmskim festivalima [geff, Zagreb, 1963 - 1970; The Third Avant-Garde Film Festival, London, 1979 i dr.] te uestvuje u brojnim antologijskim predstavljanjima [Other Side, European Avant-Garde Cinema 1960-1980, American Federation of Arts, New York, 1983; Avant-Garde Films and Videos from Central Europe, London, 1998. i dr.]
Pravac [Stevens - Duke]

Mislim da je oduvijek bila uloga umjetnosti ponuditi imaginativne prijedloge o tome kakve bi stvari mogle biti, i ini mi se da bi upravo umjetnika institucija, kao mjesto koje promovira ljudsku imaginaciju, odnosno na neki nain vodi brigu o tom imaginativnom dijelu svih nas, trebala postati mjesto na kojem bi se zamisao svijeta drukijeg negoli to jest, upravo trebala i mogla odvijati. Pitanje, dakle, glasi, mogu li se postojee umjetnike institucije transformirati iz neeg to u osnovi funkcionira tek kao sabirno tijelo, u neto gdje e se ljudi moi skupiti i zajedniki poeti misliti stvari na drukiji nain. To predstavlja izazov za sve umjetnike institucije. [] Ne mogu vam, dakako, dati potvrdan odgovor ali mogu pokuati pokazati da se idui malim koracima, zaobilaznim putem skromnih, nenametljivih prijedloga, ljudi susreu s umjetnikim projektima i zajedniki promiljaju stvari drukije. Imaginacija je, dakle, klju, a okupljanje praksa. [interview: Charles Esche - Model skromnih prijedloga, Ivana Mance, zarez, broj 91, 07/11/2002]

Kritiki studiji u Malmu su poslijediplomski program koji je nastao u suradnji izmeu akademije likovnih umjetnosti i rooseum centra za suvremenu umjetnost u Malmu. Taj novi model suradnje propituje uloge institucija, stvarajui nove uvjete za prouavanje irokih tema umjetnosti, produkcije i izlaganja, u kontekstu javnog prostora, vizualne kulture i ekonomskih tendencija. Namjera Kritikih studija u Malmu je ukinuti granice izmeu umjetnike teorije i prakse. Kritiki studiji okupljaju manju grupu studenata iz razliitih podruja: umjetnike, teoretiare, kritiare i kustose. critical_studies@khm.lu.se rooseum center for contemporary art Box 4097, Gasverksgatan 22, SE-20312 Malm www.rooseum.se malm art academy Box 17083, Freningsgatan 42, SE-20010 Malm www.khm.lu.se

eksperimentalni dokumentarni lm 1964, 16 mm, 79 m, 9 min, c/b, zvuk

Plavi jaha [Godard - Art]

eksperimentalni dokumentarni lm 1964, 16 mm, 135, 14 min, c/b, zvuk

Krunica [Joutkevi - Count]

eksperimentalni dokumentarni lm 1964, 16 mm, 12 min, c/b kamera, montaa: Petar Blagojevi-Aranelovi produced by: Petar Blagojevi-Aranelovi, Tomislav Gotovac akademski kino klub, Beograd

STR. O8 / PROGRAM

STR. O9 / PROGRAM

STR. 1O / ARTIST PAGE: MARKO TADI

 Repetition is a of change. form

u ljudskoj dui postoji prisila ponavljanja koja nadilazi naelo ugode PRIVREMENO BEZ NASLOVA prisila ponavljanja ini se prvotnijom, elementarnijom, nagonskijom 25/O9 17/1O/2OO3 od naela ugode koje je njome istisnuto ispoljavanje prisile ponavljanja () u visokom stupnju pokazuje nagonski
Ponavljanje je presudan izraz za ono to je kod Grka bilo sjeanje. Kao to su Grci tada uili
da je svako saznanje sjeanje, tako nova lozofija eli uiti da je itav ivot ponavljanje

karakter, a tamo gdje dolazi u opreku s naelom ugode, i demonski

Ponavljanje i sjeanje su isto kretanje, samo u suprotnom smjeru. Jer ono ega se sjeamo bilo je i

povratno se ponavlja, nasuprot emu se stvarno ponavljanje unaprijed sjea. Zato ponavljanje usreuje ovjeka, dok ga sjeanje ini nesretnim...

Nagon () je poriv svojstven ivoj organskoj tvari koji tjera na ponovno uspostavljanje nekog ranijeg stanja () Ovo shvaanje nagona zvui zauujue jer smo se navikli da u nagonu vidimo moment koji tjera na promjenu i razvoj, a sada bismo u njemu trebali prepoznati neto upravo suprotno, izraz konzervativne prirode ivih bia Ako su, dakle, svi organski nagoni konzervativni, historijski steeni i usmjereni na regresiju, na ponovno uspostavljanje neeg ranijeg, onda moramo sva postignua organskog razvoja pripisati vanjskim utjecajima koji ometaju i otklanjaju postizanje cilja Konzervativni organski nagoni preuzeli su svaku od tih silom

Potrebna nam je mladost da bismo se nadali, mladost da bismo se sjeali, ali nam je potrebna hrabrost da poelimo ponavljanje

Onaj tko je izabrao ponavljanje, taj ivi nametnutih promjena ivotnog toka i sauvali je za ponavljanje. Stoga Da nema nikakvog ponavljanja, to bi tada bio ivot? oni moraju ostaviti varljivi utisak sila koje tee promjeni i napretku, Ponavljanje to je stvarnost i ozbiljnost bivstvovanja. dok zapravo streme tek starom cilju, sustiui ga kako starim, tako i Onaj tko eli ponavljanje, sazrio je do ozbiljnosti novim putovima Ponavljanje je nova kategorija, koju treba otkriti Dijalektika ponavljanja je laka, jer ono to se ponavlja, [Sigmund Freud, S onu stranu naela ugode, u: Budunost jedne iluzije, 1920] bilo je, inae se ne bi moglo ponoviti, no ba to to je bilo ini ponavljanje novinom ponavljanje je rjeenje u svakom etikom pogledu, ponavljanje je conditio sine qua non svakog dogmatikog problema [Sren Kierkegaard, Ponavljanje, Pokuaj u eksperimentalnoj psihologiji Konstantina Konstantinusa, 1843]

[oblique strategies, brian eno &

peter schmidt]

Koja je, dakle, ta funkcija traumatskog ponavljanja, ako se ini da ga nita ne moe opravdati sa stanovita naela ugode? Zavladati bolnim dogaajem, kazat e vam se

- ali tko vlada, gdje je tu gospodar, da zagospodari? Nema razloga da se s ponavljanjem pobrkaju ni povratak

znakova, ni reprodukcija, ili modulacija s ponaanjem jedne vrsti potaknute rememoracije. Ponavljanje je neto

to je po svojoj pravoj prirodi u analizi uvijek zamagljeno, zbog toga to se ponavljanje i prijenos positovjeuju u konceptualizaciji analitiara. Ono to se ponavlja, zapravo je uvijek neto to nastaje - () kao sluajno () Kao ni u Kierkegaarda, ni u Freuda se ne radi ni o kakvom ponavljanju koje poiva na prirodnome, ni o kakvom povratku potrebe. Povratak potrebe smjera na potronju, koja je na usluzi apetitu. Ponavljanje trai neto novo Sve to se ponavlja, mijenja, modulira, samo je otuenje njegova smisla. Odrastao ovjek ili naprednije dijete trae u svojim aktivnostima, u igri, novo. Ali ovaj pomak prikriva pravu tajnu ludikoga, naime najradikalniju razliitost koju uspostavlja ponavljanje u sebi samom [ Jacques Lacan, Seminar XI, 4 temeljna pojma psihoanalize, 1964]

SAN Kalugin je zaspao i sanjao kako sjedi u grmlju, dok pokraj grmlja prolazi policajac. Kalugin se probudio, poeao usta i opet zaspao, i opet je sanjao kako ide mimo grmlja, a u grmlju se pritajio policajac. Kalugin se probudio, stavio pod glavu novine da ne bi slinom smoio jastuk, i ponovo je zaspao te sanjao kako sjedi u grmlju a pokraj grmlja prolazi policajac. Kalugin se probudio, promijenio novine, legao i ponovno zaspao. Zaspao je i ponovo sanjao kako prolazi mimo grmlja, a u grmlju sjedi policajac. Tada se Kalugin probudio i odluio da dalje ne spava, ali je istoga asa zaspao i sanjao kako sjedi iza policajca, a mimo njih prolazi grmlje. Kalugin je vrisnuo i prevrtao se u postelji, ali se vie nije mogao probuditi. Kalugin je spavao etiri dana i etiri noi za redom i petoga se dana probudio tako mrav, da je morao izme vezivati za noge konopcem da ne padnu. U pekarnici, gdje je Kalugin uvijek kupovao penini kruh, nisu ga prepoznali i uvalili su mu raeni. A sanitarna inspekcija, koja je ila po stanovima, kad je spazila Kalugina, zakljuila je da je antisanitaran i nepodoban pa je naredila Stambenoj upravi da Kalugina izbaci - zajedno sa smeem. Kalugina su preklopili popola i iznijeli kao smee.

repetition--even in its most mechanical, quotidian, habitual, stereotypical forms--has a place within art . . . for the only

[ Danil Harms, Sluajevi ]

esthetic problem is how to insert art into everyday life. the more our daily life appears standardized, stereotyped, submitted to the accelerated reproduction of consumer goods, the more art must become part of life and rescue from it that small difference which operates between levels of repetition, making habitual consumption reverberate with destruction and death; linking cruelty to inanity; discovering, beneath consumption, the chattering of the schizophrenic; and reproducing esthetically, beneath the most ignoble destructions of war (which are still processes of consumption), the illusions and mystifications which are the real essence of this civilization-so that, in the end, difference can express itself . . . even if it's only in the form of a contradiction here or there, thereby liberating the forces needed to destroy this world

Kad se neto dogodi po prvi put, biva doivljeno kao kontingentna trauma, kao upad stanovitog

nesimbolikog realnog; tek e se kroz ponavljanje

taj dogadaj poeti prepoznavati u svojoj povijesnoj nunosti - pronai e svoje mjesto u simbolikoj

mrei; ostvarit e se u simbolikom poretku. /.../ Drugim rijeima, ponavljanje objavljuje pojavu

Zakona, stupanje Imena Oca na mjesto mrtvog,

history does not happen by negation of negation but by the decision of problems and the affirmation of differences

ubijenog oca: dogaaj koji se ponavlja zadobija svoj zakon retroaktivno, kroz ponavljanje.

[gilles deleuze, rptition et diffrence, 1968]

[Slavoj iek: Sublimni objekt ideologije, 1989]

STR. 11 / PRIVREMENO BEZ NASLOVA

MARTINA METROVI OVJEK JEDNE DIMENZIJE www.mravi.com

STR. 12 / ARTIST PAGE: MARTINA METROVI

STR. 13 / ARTIST PAGE: TIHOMIR MATIJEVI

RENATA SALECL KUSTOSI IZMEU NOVCA I UMJETNOSTI

Prije nekoliko godina na izlobi u Berlinu, jedna umjetnica nije bila zadovoljna nainom na koji je kustos postavio njezin rad i odluila je zatraiti sudski nalog da se njezin rad ukloni s izlobe. Iznenaujue, sud joj je udovoljio. Takvoj sudskoj odluci lako se suprotstaviti, jer ona kustoski posao ini izlinim. Kad bi se izlobe oslanjale na elje pojedinih umjetnika kako da njihov rad bude izloen, bilo bi nemogue usuglasiti miljenja iji rad bi gdje trebao biti smjeten i kolektivne izlobe bilo bi nemogue postaviti. Uloga kustosa ne zaustavlja se na tome da smisle koncept izlobe, ve takoer da uspostave odnose izmeu pojedinanih umjetnikih radova, tj. da odreenim pozicioniranjem djela ispriaju priu izlobe.
U proteklom je desetljeu mo kustosa u svijetu umjetnosti iznimno porasla. Kustos nastupa kao posrednik izmeu umjetnika i publike, i to ne samo tako to bi publici govorio to je umjetnost a to ne, nego istodobno preuzimajui ulogu osobe koja na stanovit nain uiva na mjestu publike. Da bi oznaio stanje u kojemu subjekt polae uitak u posrednika koji uiva umjesto njega austrijski lozof Robert Pfaller skovao je termin interpasivnost. Primjer toga bio bi ovjek koji neprestano snima lmove na video kazete ali ih nikad ne gleda, jer je sam video rekorder posrednik koji je umjesto njega ve uivao. U suvremenoj umjetnosti kustos esto nastupa upravo kao takav posrednik u kojeg publika polae uitak potaknut umjetnikim djelom. Kada doem na izlobu a da nisam posve sigurna to bi bila umjetnika vrijednost izloenog djela, pretpostavljam da je kustos u umjetninama prepoznao neto to ih ini umjetnou u njegovim oima - dakle, smatram kustosa za nekoga tko uiva u umjetnosti s moje pozicije. Obilazei galeriju, mogu nastaviti razmiljati o bijednom poslu ili osobnim dilemama, dok je kustos taj koji e zapravo prepoznati umjetnost za mene, i uivati u njoj. Kustosi danas nalikuju CNN-ovim novinarima koji u ratu funkcioniraju kao posrednici koji nam pokazuju slike nasilja i daju brze teorije o prirodi rata. Kao da sami reporteri gledaju rat umjesto publike koja moe nastaviti sa svojim svakodnevnim aktivnostima dok TV pati umjesto njih. Meutim, kustosi su na sebe preuzeli jo jednu vrst posrednitva - oni postaju sve uspjenijim biznismenima koji umjetniko djelo znaju reklamirati i prodati na tritu. U nedavnoj internet debati o ulozi kustosa u ratnim uvjetima jedan je njemaki umjetniki kritiar dovitljivo sugerirao da se biznismeni

obino osjeaju nebitnima u doba rata, jer je tada donoenje odluka o ratu i miru preputeno politiarima i generalima. Taj je kritiar bio iznenaen tendencijom da bi menaderikustosi opet htjeli ii s onu stranu umjetnosti, pretvarajui se u kustose s politikom porukom, odnosno osobe koje kontroliraju politiki okvir nae civilizacije. Svoj je istup kritiar zavrio pitanjem nije li vrijeme da imamo normalne, prosjene, ak banalne kustose; ako su umjetnici ve otkrili strategije banalnosti, preostaje jo samo pitanje kada e ih otkriti i sami kustosi. Ustvrdit u da je taj korak prema banalnosti ve nainjen - naravno, i ovdje je opet na sceni logika kapitala. Pogledamo li suvremenu umjetniku scenu, moemo rei da ona umnogome nastoji prikazati banalnosti svakodnevnog ivota. Izgleda kao da je Foucaultova teza iz posljednjeg poglavlja njegove teorije seksualnosti - teza da svatko treba od sebe napraviti umjetniko djelo - u dananjoj umjetnosti shvaena posve ozbiljno. Taj je trend pretvaranja svakodnevice u umjetniki predmet bio u modi ve ezedestih godina, ali razlika izmeu dananje i tadanje umjetnosti jeste da je ova druga pokuala nainiti politiku gestu, dok dananja umjetnost odustaje od politikog: povratak u naa vlastita tijela ili pretvaranje svakodnevice u umjetniko djelo smatraju se za geste koje potvruju kako nema smisla uestvovati u politikim debatama, itd., te da je jedina prava mo kojom raspolaemo mo nad nama samima. Taj apolitini preokret u umjetnosti povezan je s logikom dananjeg kapitalizma. U uvjetima globalizacije nacionalnim je politikim snagama sve manje mogue zadrati kontrolu nad kapitalom. Paradoksalno, kapital takoer obiljeava dananji trend obuzetosti svakodnevicom u suvremenoj umjetnosti. Ideologija okretanja samom sebi duboko je ideoloki povezana s logikom razvijenog kapitalistikog drutva. Nikako ne bismo smjeli zaboraviti da Foucaultov poziv na pretvaranje sebe samog u umjetniko djelo ide ruku pod ruku sa potroakom ideologijom, koja od nas neprestano zahtijeva da mijenjamo svoju pojavnost i koja nas takoer tjera da shvatimo kako nema svrhe brinuti se o politici itd, jer se na kraju moemo promjeniti samo sebe i imamo tek neznatan utjecaj na drutvo kao cjelinu. Takoer, moja primjedba o vezi izmeu logike kapitala i aktualnih umjetnikih trendova funkcionira i na jednom posve banalnom nivou. Posegnimo za primjerom nove britanske umjetnosti, koja je, nakon to je Charles Saatchi prikazao svoju kolekciju na izlobi Sensations, ocjenjena kao jedan od najvanijih umjetnikih pokreta posljednjih godina. Saatchijev interes za mlade britanske umjetnike ima zanimljivu ekonomsku podlogu. Krajem osamdesetih njegova je reklamna agencija pretrpjela veliku ekonomsku krizu, to je Saatchija natjeralo da rasproda veliki dio svoje umjetnike kolekcije. Kasnije je poeo prikupljati djela nepoznatih mladih umjetnika, kupujui ih po veoma niskoj cijeni. Nakon nekog vremena Saatchi je pomou svoje reklamne mainerije orkestrirao veliku medijsku famu o postojanju nove britanske umjetnosti. Nastala je izloba Sensations, koja je nastavila ivjeti uz pomo brojnih okiranih kritiara. Ne bi me iznenadilo ako bismo nakon nekog vremena saznali i da je Saatchi zapravo platio njujorkom gradonaelniku Gulianniju da napadne njujorki postav izlobe.

Ako s jedne strane umjetnost danas umnogome nastoji prikazati svakodnevicu kao umjetniko djelo, s druge strane ona nastoji pokazati i nalije stvari, njihovu unutranjost, primjerice, unutranjost tijela. ini se kao da je sve dostupno pogledu te da nas nita ne moe iznenaditi kao ono za to pretpostavljamo da se nalazi iza maske. Kao u sluaju rata, gdje na ekranu moemo vidjeti svaku patnju, gdje se tijela sakate pred naim oima, gdje se ljudi meusobno ubijaju, snimajui to video kamerama, i u umjetnosti imamo sline trendove - ini se da nema tog nasilja nad tijelom koje danas nije predstavljeno kao umjetnost. Oba su ova trenda posebno dola do izraaja u izlobi Sensations. Otkrivanje onog za to se pretpostavlja da treba ostati skriveno na djelu je u raspoluenim ivotinjama Damiena Hirsta, video radu Mone Haotum koji prikazuje utrobu, slici Alaina Millera koja prikazuje lice sa kojeg je odstranjena koa, koi bez tijela u radu Marka Quinna, radu Dead Dad Rona Muecka i ak u upotrebi ivotinjskih ekskreta u radovima Chrisa Ofilija. S druge strane, tu je prikaz svakodnevice u radovima Tracey Emin koja otkriva imena svih svojih ljubavnika i Sarah Lucas u radu o madracu, itd. Ipak, ova razotkrivanja unutranjosti i svakodnevnog ivota sve su samo ne subverzivna, jer idu ruku pod ruku s vladajuom ideologijom. ini se da u dananjem drutvu vie nema drutvenih antagonizama, odnosno da nema nedostatka. Sve se doima vidljivim - kao da vie nema tajni. Primjere te logike bez tajni moemo pronai na mnogo mjesta u dananjem drutvu. Pogledamo li kako je danas arhitektonski koncipiran veliki broj novih restorana, uoiti emo da je u njima proces pripremanja hrane posve razotkriven pogledu javnosti. Danas svugdje moemo nai restorane koji su poput tvornica - kada uete, vidite slabo plaene radnike kako spravljaju jela, peru posue, itd. Te radnike promatramo kao ukrasne predmete, i ne pomiljajui na tekoe njihovih poslova i nelagodu koju mogu trpjeti, izloeni kao ivotinje u zoolokom vrtu. Drugi primjer te logike izlaganja tajne nude nam dananje predizborne kampanje. Politiari u svojim TV reklamama vie ne nude konaan proizvod - govor koji bi trebao uvjeriti birae. esto, reklama prikazuje samu pripremu govora. Vidimo politiara koji se brije u kupaonici, pije jutarnju kavicu, razgovara sa svojim savjetnicima koji pripremaju govor, itd. U prolosti bi politiar krio injenicu da on sam nije autor svog govora, danas, pak, samo ovo objelodanjivanje koristi se kao reklama. Koja poruuje - pokazujemo vam istinu, ovaj je politiar samo obian ovjek poput vas, vrlo je iskren, to dokazuje i injenica da on ne krije kako ne pie svoje govore, itd. Meutim, taj utisak da je sve vidljivo, da nema tajni, ide rukom po ruku s injenicom da u dananjem drutvu globalni kapital uglavnom vodi glavnu rije ne doputajui politici da ima puno utjecaja na najvanije dogaaje dananjeg svijeta. Dok ideologija moe naglaeno tvrditi kako je sve vidljivo, stvarne odnose moi koji su vezani uz logiku kapitala teko je razaznati, kako u dananjoj politikoj sferi tako i u svijetu umjetnosti. /.../

ini se da u dananjem drutvu vie nema drutvenih antagonizama, odnosno da nema nedostatka. Sve se doima vidljivim - kao da vie nema tajni. Ipak, ova razotkrivanja unutranjosti i svakodnevnog ivota sve su samo ne subverzivna, jer idu ruku pod ruku s vladajuom ideologijom.
STR. 14 / IZ PREDAVANJA RENATE SALECL ART OF WAR AND THE WAR OF ARTS, 2OO2 | PRIJEVOD: NEBOJA JOVANOVI

STR. 15 / CODE RED

INVENTURA JE TRAJNI PROJEKT GALERIJE NOVA KOJI ELI PROPITIVATI TEME VEZANE ZA UMJETNOST I INSTITUCIONALNI KONTEKST SUVREMENE UMJETNOSTI _ TO JE UMJETNOST DANAS? _ KOJA JE ULOGA GALERIJA? _ POLOAJ KUSTOSA? _ GALERIJA KAO MJESTO NA RAZMEI JAVNOG I INTIMNOG PROSTORA? _ KAKO INSTITUCIJE DANAS ODREUJU ZNAENJE I RECEPCIJU UMJETNOSTI? _ KOME SE PRUA PRILIKA BITI UMJETNIK? KAKVE STRATEGIJE UMJETNICI ZAUZIMAJU U GALERIJSKOM KONTEKSTU? _ KAKVA JE DRUTVENA ODGOVORNOST UMJETNIKA DANAS?...

23/O7 O4/O9
SANJA IVEKOVI ELJKO JERMAN VLADO MARTEK
MLADEN STILINOVI GORAN TRBULJAK ...
CODE:RED SEKTOR ZAGREB
CODE:RED [1999/2000-2004] je dugoroni projekt koji istrauje i razmatra aspekte globalne prostitucije i seksualnog rada kao specifian oblik paralelne ekonomije. Projekt istrauje analogne ekonomske modele: one izoliranih skupina i drutvenih manjina. Projekt upotrebljava realne i virtualne prostore, te ima oblik otvorenog dijaloga izmeu umjetnika, seksualnih radnika i javnosti u odabranim urbanim okruenjima i lokalnim kontekstima. Projekt CODE:RED predstavlja prototipski pokuaj otvaranja i zajednikog stvaranja temelja za komunikaciju i dijalog izmeu publike, umjetnika i zajednice seksualnih radnika. Projekt Sektor Zagreb posljednja je faza projekta CODE:RED, zamiljena kao drutveni kolaborativni projekt. Projekt se ostvaruje kao suradnja izmeu Tadeja Pogaara [p.a.r.a.s.i.t.e. museum of contemporary art] i arhitektice Anje Planiek, te ukljuuje istraivanje ne terenu, nove urbane prijedloge i modele za konstrukciju novih urbanih [i urbanistikih] situacija u Zagrebu. Cilj projekta jest podrati javnu raspravu o tim temama te pruiti nove ideje za urgentne drutvene potrebe s fleksibilnou i novim vizijama.

Prava prostitutki su ljudska prava.

[tadej pogaar] http://www.parasite-pogacar.si