Você está na página 1de 49

KULTURA KOMUNIKACIJE MEU MLADIMA

Prirunik za vrnjake edukatore

SADRAJ

Prvi deo
O radionicama, ta, zato, kako
Zato radionice? 1 Koje vrste radionica postoje? 2 ta je ustvari radionica? 3 ta je voditelju neophodno da bi vodio radionicu 5 Koje su osnovne komponente procesa u radionici? 6 Oblici grupnog rada i radioniarske tehnike 7 Ko moe da vodi radionice? 8

Drugi deo
Program radionica Kultura komunikacije meu mladima
I radionica: Komunikacija, ta je to? II radionica: Komunikacija bez prepreka III radionica: Koliko se razumeju deaci i devojice? IV radionica: Nasilje u koli i nenasilna komunikacija V radionica: Komunikacija putem virtuelnih drutvenih mrea 10 17 21 26 36

Trei deo
Kako raditi sa "tekim" grupama vrnjaka 39

Literatura 46

UVOD
Dragi nai vrnjaki edukatori i edukatorke, nastavnici i nastavnice, struni saradnici i saradnice, i svi koji itate ovaj materijal, ovaj prirunik je nastao u okviru projekta "Kultura komunikacije meu mladima" koji je Centar za proizvodnju znanja i vetina CPZV realizovao uz podrku Uprave za kulturu Grada Novog Sada. Voene iskustvom iz naih prethodnih projekata shvatile smo da je komunikacija uopte tema koja je neiscrpna i uvek dobrodola, bez obzira to se kroz razliite predmete obrauje u osnovnim i srednjim kolama. Kao aktivistkinje, elimo da damo svoj doprinos unapreenju kulture komunikacije u naem okruenju. Kao strunjakinje razumemo koliko je, u dananjem kontekstu, potrebno podrati mlade ljude u razvijanju i uvrivanju kompetencija koje su im neophodne za svakodnevni ivot. Projekat je realizovan u prvoj polovini 2013. godine i obuhvatio je 11 osnovnih i srednjih kola u Novom Sadu: Osnovne kole Joef Atila, Nikola Tesla, 23. Oktobar, Miroslav Mika Anti i Kosta Trifkovi, kao i Srednju mainsku kolu, Poljoprivrednu kolu sa domom uenika, Karlovaku gimnaziju, Tehniku kolu Mileva Mari Ajntajn, Gimnaziju ivorad Jankovi sa domom uenika, i Srednju medicinsku kolu "7. April". Projektom je koordinirala naa saradnica, psiholokinja Svetlana Gurjanov Tain. Formirale smo i edukovale grupu od 11 vrnjakih edukatorki i edukatora, srednjokolaca koji su realizovali radionice sa decom u kolama. Petodnevnu obuku vrnjakih edukatora realizovala je dr Mirjana Beara, psiholokinja. Ona je osmislila program radionica i uz pomo vrnjakih edukatora ga pripremila za realizaciju u kolama. Radionicama je obuhvaen 231 uenik/ca. U ovom priruniku dajemo vam kompletan materijal uz nadu da ete ga iskoristiti u vaoj koli. U izradi materijala uestvovala je Tamara Paroki (odeljak sa savetima za rad sa tekim grupama), a neprocenjiv doprinos dali su upravo nae vrnjake edukatorke i edukatori iz Srednje medicinske kole 7. April, Srednje tehnike kole Mileva Mari Ajntajn i Karlovake gimnazije. Hvala svima tampanje ovog prirunika je omoguilo JKP Informatika i ovom prilikom im se zahvaljujemo na podrci. CPZV tim

PRVI DEO: O RADIONICAMA TA, ZATO, KAKO?


Danas vrlo rairen nain rada sa malom grupom je radionica. Teko je rei ko je i kada prvi put upotrebio ovaj nain rada, ali se smatra da je ideja potekla iz psihodrame, terapijske tehnike koja je nastala polovinom dvadesetog veka i vezuje se za Morena. Od tada do danas radioniarska batina je postajala sve bogatija i raznovrsnija i u nju su ulazile razne igre i aktivnosti, prilagodjavane ili posebno osmiljavane. Naziv radionica (workshop) asocira na proizvodnju i ona se zaista na neki nain i deava tokom ovog procesa. Meutim, u prvom planu nije neki konkretan, materijalan proizvod, nego najee psiholoka dobit kod uesnika/ca. ZATO RADIONICE? Radionice su od samih svojih poetaka imale vrlo dobar prijem kod dece i mladih, ali i odraslih. Ispitivanja pokazuju da mladi vie vole rad u malim grupama, umesto predavanja ex catedra i da prednost daju onim informacijama koje su dobijene od oveka, a ne kroz neki tampani ili video materijal. U radionicama se podstiu one vrste uenja, za koja je dokazano da rezultuju veim znanjem i duim zadravanjem nauenog. Tako se za manje vremena postiu bolji rezultati nego klasinim (frontalnim) metodom u nastavi (videti tabelu 1.). Iskustva u dosad realizovanim programima radionica kod nas pokazuju da su deca bila mnogo vie motivisana da ue na ovaj nain, da su kroz iskustvo naueni odreeni oblici ponaanja bili upotrebljivi i trajni i da su se deca znaajno menjala i bre razvijala. Pri tom, za voditelja radionica svaka radionica je uvek poseban izazov ali i izvor velikog zadovoljstva, linog napretka i razvoja, saznanja. U savremenom pristupu psiholokoj, pa i zdravstvenoj primarnoj prevenciji (pogotovo u svetu) odavno se odustalo od klasinih ex catedra predavanja u velikim grupama dece i mladih, jer su se ona pokazala kao nedovoljno efikasna. Umesto toga, uvodi se rad u manjim i srednjim grupama ili po odeljenjima u koli, koji je to je mogue vie aktivirajui, iskustven, podstie razliite oblike uenja, razmenu iskustava i doivljaja uvebavanje novih obrazaca ponaanja. Radionice kao metod upravo u sebi sadre sve navedeno, te se sve vie koriste u svrhe prevencije, sa dobrim rezultatima.

Tabela 1 VRSTE UENJA KOJE SE JAVLJAJU U RADIONICAMA (prilagodjeno iz: Jankovi, Kova Cerovi, 1996) U radionici se, pre svega, ui aktivno (svi uesnici su aktivni od poetka do kraja u mentalnom a esto i motorikom smislu). Iskustveno uenje, koje danas postaje centralna tema alternativnih oblika nastave, takoe se odvija tokom radionice. Uenje iz iskustva je razliito od same aktivnosti aktivnost nije dovoljna da bi se steklo iskustvo. Uiti iz iskustva znai uspostaviti veze unapred i unazad izmeu onoga to inimo i posledica. U radionici se uvek podrazumeva kooperativno uenje, koje poiva na pretpostavkama da nije jedino nastavnik izvor uenja, ve i uenici sa svojim razliitim iskustvima, znanjima, stepenima intelektualne razvijenosti. Neka uenja su jedino i mogua samo u razmeni unutar grupe (npr. uenje tolerisanja razliitih miljenja). Uenje po modelu je u radionici ukljueno neposredno i posredno. Sam voditelj svojim ponaanjem i govorom je model ponaanja koje eli da prenese. Sa druge strane, sam sadraj radionica omoguuje uesnicima da se medjusobno posmatraju u razliitim ulogama, koriguju se i tako pribliavaju svoje ponaanje postavljenom modelu. Kombinovanje konvergentnog i divergentnog uenja: konvergento uenje kao uenje eljenog reenja je zastupljeno u radionici samim tim to autor i/ili voditelj radionice uvek znaju tano do kojih saznanja, uvida, stava itd. eli da dovede uesnike. Meutim, put do tog jednog eljenog reenja je kroz obaveznu fazu divergentnog miljenja, kada se od uesnika trai to vei broj asocijacija na neki problem ili reenja neke situacije, da bi se kasnije ona saimala, odbacila ona nerealna a zadrala mogua reenja. Reavanje problema: poto su u edukativnim radionicama igrovne aktivnosti takve da stalno stvaraju kognitivnu neravnoteu (kao prvi i osnovni uslov uenja i razvoja) tj. potrebu da se neto shvati, rei, obradi, razume, moemo rei da te aktivnosti gotovo uvek pripadaju tipu reavanja problema, bilo da je problem kognitivni, socijalni ili emocionalni.

KOJE VRSTE RADIONICA POSTOJE? Vrste radionica koje moemo razlikovati ( Jankovi, Kova Cerovi, 1996): 1. Kreativne radionice osnovni cilj je podsticanje i razvijanje divergentnog izraavanja (npr. dramske, likovne, video...) 2. Edukativne radionice osnovni cilj je saznanje u najirem smislu rei U okviru edukativnih, moemo dalje razlikovati podvrste: - Kognitivne (edukativne u uem smislu) sticanje konkretnih znanja i vetina ali i razvijanje bazinih kognitivnih procesa poput decentracije, rasudjivanja, formulisanje sudova, sticanje strategija uenja i pamenja... - Radionice za reavanje konflikata cilj ovih radionica je da kod uesnika razviju socijalne vetine neophodne za konstruktivno reavanje konflikata. - Preventivne cilj je primarna prevencija (zdravstvena, psiholoka ...) na raznim uzrastima. Kod nas je do sada osmiljeno i realizovano vie programa radionica, razliitih vrsta i namena, od kojih emo pomenuti samo neke: Omladinska radionica (preventivni program namenjen mlaim adolescentima), koligrica (kreativno podsticajni program za predkolski i kolski uzrast), uvari osmeha (preventivno-psiholoki program za predkolski i kolski uzrast), Zdravo da ste (interventni program sa ciljem podsticanja saznajnog razvoja realizovan sa decom izbeglicama mladjeg i starijeg kolskog uzrasta), Uionica dobre volje (kolski program za konstruktivno reavanje sukoba, kasnije posluio kao osnova za predmet Graansko vaspitanje), Umee odrastanja, Umee komunikacije itd. TA JE, U STVARI, RADIONICA? Ne postoji jedna jedina i jedino ispravna definicija radionice, te emo ovde pokuati dati jednu od moguih: radionica je nain rada sa grupom, u kojem se kroz lini angaman i iskustvo svih uesnika, razvijaju odreena znanja, ponaanja i vetine. KAKO DA PREPOZNAMO RADIONICU? Sedi se u krugu (da bismo obezbedili nesmetani protok informacija od svih ka svima i da bi smo naglasili ravnopravnost) Grupa obino broji oko 20 uesnika Postoje dogovorena pravila rada Nema posmatraa, svi prisutni uestvuju u radu I voditelj uestvuje u aktivnostima Postoje unapred definisani ciljevi i scenario radionice koje ima voditelj, ali moe da ih saopti i grupi (naroito kad se radi sa starijim uzrastima) Koriste se razliita nastavna sredstva flomasteri, papiri razliitih oblika, boja i dimenzija, igrake, crtei

Tabela 2 Neke prednosti radionica koje navode nastavnici i psiholozi: Otvorenost Zanimljivost Kreativnost Razmena iskustva Uenje kroz iskustvo, igru Individualna dobit Individualni doprinos Oseaj pripadnosti grupi Ravnopravnost Nema greaka Nema vrednovanja Razvijanje tolerancije Primenlivost raznih tehnika Primenjivost na razliite grupe Lini rad kroz rad na sebi Druenje Neki nedostaci, ogranienja radionica: Potrebni su odreeni fiziki uslovi (dovoljno prostora, pomian nametaj...) Potrebna su odreena sredstva za rad (malo vie kotaju nego obina, frontalna nastava) Jo uvek se bore za svoje pravo mesto nedovoljno poznate i zbog toga nedovoljno prihvaene Mora se stalno biti u toku, pratiti potrebe grupe i prilagodjavati radionice grupi Zahtevaju veu fleksibilnost i toleranciju voditelja Tokom programa radionica koji traju vie meseci, deava se da se grupa osipa Zahtevaju neto vie vremena za proradu odreenih sadraja nego frontalna nastava.

TA JE VODITELJU NEOPHODNO DA BI VODIO RADIONICU? Moemo rei da su to dva alata i jedan zanat (Mre, 2001) koji su u nju utkani i kojima se slui radioniar. Prvi alat radioniara jeste SCENARIO. Svaka radionica ima unapred strukturisan scenario, odnosno plan kako konkretnim zadacima usmeriti lini angaman uesnika. Pri tom, scenario strukturira ne samo akciju voditelja radionice, ve i aktivnosti svih uesnika ime se ne ostavlja mesta za pasivno posmatranje deavanja. Scenario radionice obino ima trodelnu strukturu: I. UVODNI DEO, koji ima dve funkcije: Zagrevanje Uvod u temu II. CENTRALNI DEO u kome se prorauje nosea tema radionice III. ZAVRNI DEO, koji ima funkciju Integracija doivljaja Zaokruivanja teme Jaanja grupne kohezijeTrajanje radionice je od jednog do dva sata (zavisno od uzrasta). Broj uesnika moe da se kree od 10 25, najvie 30. Optimalan broj uesnika za rad, po naem miljenju, je 18 22. Drugi alat radioniara jesu PRAVILA RADA. Na poetku svakog ciklusa, sa grupom uesnica smo razvijali pravila kojih e se svi pridravati a koja s u se odnosila na naine komunikacije, tanost, privatnost, uvaavanje razliitosti itd. Od posebnog je znaaja da se pravila iznau tako da u tome uestvuju uesnici jer se tako ona shvate kao smislena i bolje se potuju nego kada su nametnuta spolja. Pravila se mogu menjati i dopunjavati tokom rada sa grupom, ukoliko se ukae potreba i/ili neko iz grupe to zatrai. Funkcija pravila je da stabilizuju interaktivni proces koje se deava u radionici, kao i da oslobodi voditelja od uloge sudije i autoriteta. Koja pravila je vano uspostaviti u radionici? Predlaemo ova:

Sedimo u krugu (da bismo lake razgovarali) Sluamo jedni druge Potujemo drugaija miljenja Nema posmatraa, svi uestvujemo Dalje (pravilo koje omoguava da se povuemo iz procesa kada ne elimo da
uestvujemo) 5

Dolazimo na vreme Svi smo ravnopravni to ujemo na radionici, ne irimo dalje (izvan ove prostorije) Oslovljavamo se sa Ti
Zanat radioniara jeste FACILITACIJA, odnosno voenje procesa uenja - otkrivanja. Zadatak voditelja radionica je da olaka dolaenje do uvida, saznanja, iskustva a ne da nudi gotova reenja i odgovore. Pri tom, voditelj posmatra globalna deavanja u grupi, prati uesnike pojedinano a istovremeno prati i svoje sopstvene doivljaje. Iz pozicije saradnika, on ipak usmerava aktivnosti grupe iako sve vreme i pripada grupi (asimetrino -simetrina dijada). Dobar voditelj radionice ispoljava demokratinost, visok stepen tolerancije frustracija i razliitosti, dobar kontakt sa samim sobom i poseduje vetinu da sa neoekivanim dogadjajima uradi neto tj. iskoristi ih za uenje. Bolje je da radionicu vode dva, umesto samo jednog voditelja. Kada je to sluaj, mnogo je lake pratiti ta se deava u grupi. Tako, dok jedan voditelj vodi neku aktivnost, drugi voditelj (u ulozi kovoditelja) prati i belei ta se deava sa decom, opominje voditelja ako je neka instrukcija bila nejasna (ali tako da ne ugrozi kredibilitet voditelja), deli materijal Uloge se menjaju tokom radionice, tako da su oba voditelja as u ulozi voditelja, as kovoditelja. KOJE SU OSNOVNE KOMPONENTE PROCESA U RADIONICI? U svakoj radionici, sa uesnicima se proe kroz vie komponenti procesa: Konkretan strukturisan zahtev Lini angaman uesnika kroz igru Izazivanje nekog doivljaja Elaboracija i obrada doivljaja Razmena doivljaja Uobliavanje doivljaja

Tako, kroz sopstveno iskustvo, igranje uloga, modelovanje i kooperaciju deca i mladi (pa i odrasli) mnogo bre ue i due pamte naueno.

OBLICI GRUPNOG RADA I RADIONIARSKE TEHNIKE U radionici se koristi itav niz razliitih oblika grupnog rada, koji na razliite naine (ali u istoj meri) angauju uesnike radionica i provode ih kroz razliite faze od stvaranja do elaboracije doivljaja. U scenariju radionice su uvek precizno navedeni predvieni oblici grupnog rada i tehnike, ali sama primena nekih od tih oblika i tehnika iziskuje izvesnu umenost voditelja i krije neke potencijalne probleme. Naveemo najee oblike rada: Simultana individualna aktivnost: svi uesnici, u isto vreme, su angaovani (mentalnom ili fizikom) aktivnou. Za to je potrebna izvesna usmerenost na sebe (introspektivnost) uesnika, koju nije uvek lako obezbediti, posebno na poetku ili sa mlaom decom. Voditelj moe sopstvenim modelom da obezbedi da se deca lake fokusiraju, tako to e sam biti tih i koncentrisan na aktivnost koja se traila. Rad u parovima ili malim grupama: obino se odvija takodje simultano, to moe da povea agor i buku u uionici, to ne treba da plai ve naprotiv znak je da se sve odvija kako treba. Male grupe obino broje 3 5 uesnika. Ovaj oblik rada nosi izvestan rizik od razbijanja grupe u manje, izolovane jedinice. Zbog toga se primenjuje princip da se grupe uvek meaju tj.da ih ine uvek razliiti uesnici, kao i da se u zavrnim igrama odvoji vreme za igre koje poveavaju koheziju u grupi. Razmena u celoj grupi: je zapravo osnovni oblik rada u radionici, i obino je zastupljen na poetku i na kraju svake radionice. Veinom se ta razmena jasno strukturie (razmena u krug), ali mogu da se rade i manje strukturisani vidovi razmene u grupi, poput grupne diskusije i mozgalica (brainstorminga).

Neke posebne tehnike koje se koriste u radionicama: Voena fantazija Vajanje Igranje uloga Uvodne i zavrne igre Pisanje i crtanje bedeva sa imenima uesnika

KO MOE DA VODI RADIONICE? Ve smo ranije rekli da je dobro da radionicu vode dva voditelja ili voditeljke. Voditelj radionica moe biti svako ko je zainteresovan za ovaj metod rada i ko proe odgovarajuu obuku. Pri tom, dobro je da se prethodno preispitamo da li nam ba ovaj metod rada najvie odgovara.

OSOBINE KOJE IMA USPEAN/NA RADIONIAR/KA: Ekstraverzija Demokratska (neautoritarna) linost Visoka tolerancija na frustracije Fleksibilnost Kreativnost Duhovitost Srdanost Snalaljivost Prihvata sebe Svest o svojim oseanjima i sposobnost da se ona prate Zainteresovanost za rad i svakog uesnika radionice Autentinost Jasnoa govora

Ako nemate barem 12 od ovih navedenih 13 osobina, nemojte voditi radionice. alimo se! Nemojte se obeshrabriti ako ne prepoznajete sebe u svim ovim osobinama!! Vo enje radionica je u osnovi zanat koji se da nauiti, i koji se najbolje ui upravo ueem na njima i njihovim voenjem. Potrebno je samo to vie praktinog iskustva i neprekidna usmerenost i osetljivost za vlastite postupke i reakcije u grupi. Voenje radionica znai stalnu spremnost da se prilagoava sopstveno ponaanje. A ono to se deava u grupi, zainteresovanost i motivacija uesnika i evaluacija od strane grupe jesu pravo merilo naeg uspeha.

DRUGI DEO: PROGRAM RADIONICA KULTURA KOMUNIKACIJE MEU MLADIMA


Opti cilj programa:
Unapreenje kulture i vetina komunikacije dece i omladine u osnovnim i srednjim kolama

Specifini ciljevi programa:

1. Unprediti rzumevnje kulture komunikcije u stvrnom i virtuelnom svetu 2. Unprediti komunikciju izmeu vrnjk, ko i meu polovim (decidevojice) 3. Razviti vetine asertivne komunikacije mladih u situacijama vrnjakog nasilja

Moduli/radionice
NAZIV MODULA/RADIONICE Modul 1: KOMUNIKACIJA TA JE TO? Modul 2: KOMUNIKACIJA BEZ PREPREKA Modul 3: KOLIKO SE RAZUMEJU DEACI I DEVOJICE? Modul 4: NASILJE U KOLI I NENASILNA KOMUNIKACIJA Modul 5: KOMUNIKACIJA PREKO VIRTUELNIH DRUTVENIH MREA Trajanje 45 45 45 45 45

I RADIONICA: KOMUNIKACIJA TA JE TO?

Ciljevi radionice:
1. Upoznavanje sa osnovnim pojmovima o komunikaciji 2. Uvebavanje preciznog izraavanja pri opisivanju stvari i dogaaja 3. Uvianje osnovnih elemenata procesa komunikacije Ukupno trajanje: 50
Trajanje 15 5 5 5 30 5 10 5 5 5 5 5 Aktivnost Uvodni deo: Uvodna igra Ime i pridev Objanjenje programa radionica Pravila rada Centralni deo Ja ti priam, a ti crta 1 ta je komunikacija? Elementi u komunikacijskom procesu Ja ti priam, a ti crta 2 Diskusija o vanosti preciznog izraavanja i proveravanja onoga to mislimo da smo uli Zavrni deo Nevidljivi poklon Metod Igrica za upoznavanje Izlaganje voditelja Zajedniko predlaganje pravila Aktivnost u akvarijumu: prva scena Asocijacije uesnika; aktivnost ustani ako se slae Poster uz izlaganje voditelja Aktivnost u akvarijumu: druga scena Grupna diskusija

Igra pantomime u krug

Potreban materijal: Flipart sa papirom Markeri Poster 1 sa elementima procesa komunikacije Selotejp, makaze Slike 1 i 2 Roboti od geometrijskih oblika (u prilozima)

10

UPUTSTVO ZA REALIZACIJU PRVE RADIONICE


Uvodni deo 15

Upoznavanje uz igru predstavljanje Ime + pridev, ili ako se poznaju, svako da kae jednu re koja najvie lii na to kako se oseaju u tom trenutku. Objanjenje ciljeva i dinamike radionica koristiti ciljeve date u ovom scenariju i najaviti sve radionice. Ustanoviti pravila rada, zajedno sa uesnicima: svi aktivno uestvuju, nema glupih pitanja, potuje se vreme, diskrecija zagarantovana... Centralni deo 30

1. Ja ti priam a ti crta (5) Prva situacija: dvoje dobrovoljaca izau ispred grupe. Jedan crta na flipartu, a drugi mu usmeno opisuje crte robota od geometrijskih oblika. Zadatak uesnika koji crta je da to vernije sledi uputstva ali ne sme nita da pita niti proverava da li je dobro razumeo. Za to vreme, i ostali uesnici pokuavaju da nacrtaju robota prema uputstvima. Jako je vano da samo uesnik koji opisuje vidi crte robota. Nakon to je zavreno opisivanje i crtanje, uporedi se originalna slika robota sa crteima uesnika i komentarie ta je bilo lako a ta teko, zato postoje razlike... 2. ta je komunikacija? (10) Voditelj/ka pita uesnike: Kad ja kaem komunikacija, vi kaete...? Ili ih direktno pita: ta je to komunikacija?. Odgovore uesnika belei na FC papir. Zatim objasni uesnicima da e sada da proita neke tvrdnje o komunikaciji, a da oni treba da ustanu ako se slau sa tom tvrdnjom, a da ostanu da sede ako se ne slau. Nakon svake tvrdnje treba kratko proveriti zato se slau, odnosno ne slau. 1. Svi znaju dobro da komuniciraju Objanjenje za voditelje: Komuniciranje je prisutno kod svih ljudi, ali se ljudi razlikuju prema uspenosti komuniciranja, sluanja i govora. Zbog toga vetine komunikacije treba stalno usvajati i unapreivati. 2. Komunikacija se bazira na reima Objanjenje za voditelje: Govor je veini ljudi sinonim za komunikaciju. Meutim, treba znati da se znaajan deo komuniciranja obavlja neverbalno, tako to se poruke alju pokretima, pogledima, izrazima lica... 3. Komunikacija se moe izbei Objanjenje za voditelje: Mnogi ljudi misle da mogu izbei komunikaciju ako izbegnu govoriti, tj napuste mesto gde se ona deava. Meutim, celokupno ljudsko

11

ponaanje predstavlja komunikaciju pa je tako i naputanje razgovora komunikacijska poruka. 4. Viak komunikacije dovodi do reenja problema. Objanjenje za voditelje: Ova tvrdnja nije tana iz razloga to esto vie komunikacije, ako nije primerena, moe dovesti do produbljivanja problema. Ponekad, prekid ili smanjenje intenziteta komunikacije moe biti delotvorno da bi se umirile neke tenzije i otvario prostor za razmiljanje o problemu. 5. Jezik je najvaniji za komunikaciju Da li ste primetili da bilbordi, reklame i fotografije vam esto prenesu vie informacija i bolje prenesu neku poruku nego neiji govor ili tekst? U Indiji je u aktivnoj upotrebi 18 jezika. Puno ljudi nema zajedniki jezik a opet vrlo dobro uspevaju da komuniciraju. Ne zaboravite da neverbalna komunikacija esto otkriva mnogo vie nego verbalna. 3. Elementi procesa komunikacije (5) Voditelj/ka najpre objasni da se komunikacija deli i na verbalnu (uz pomo govora, pisanog ili usmenog) i neverbalnu (npr. gestovi, pantomima) a takoe da postoji direktna komunikacija (licem u lice, bez posrednika), kao i komunikacija uz pomo posrednika- pa pita koji su to posrednici (telefon, pismo, mediji, internet...). Zatim pokae poster sa elementima procesa komunikacije i objasni svaki element pojedinano (poiljalac, namera, kodiranje, kanal, poruka, dekodiranje, primalac, razumevanje namere). Naglasi vanost povratne informacije, tj. proveravanja primaoca poruke da li je dobro razumeo/la ta je poiljalac hteo/la da kae. 4. Ja ti priam a ti crta 2 (5) Novih dvoje dobrovoljaca izau ispred grupe. Jedan crta na flipartu, a drugi mu usmeno opisuje sliku robota od geometrijskih oblika (slika br. 2). Zadatak u esnika koji crta je da to vernije sledi uputstva ali ovaj put sme i da pita i da proverava da li je dobro razumeo korienjem parafraziranja. Za to vreme, i ostali uesnici pokuavaju da nacrtaju robota prema uputstvima. Jako je vano da samo uesnik koji opisuje vidi crte robota. 5. Diskusija (5) Nakon to je zavreno opisivanje i crtanje, uporedi se originalna slika robota sa crteima uesnika i komentarie ta je bilo lako a ta teko, zato postoje razlike, da li je ovoga puta crtanje i razumevanje bilo uspenije nego prvog puta i zato. Zavrni deo 5

Ako se nakon ove radionice odmah nastavlja druga radionica, nema potrebe za zavrnom aktivnou nego se odmah prelazi na uvodnu aktivnost druge radionice. Ako se prva radionica samostalno realizuje, moe se zavriti igrom Nevidljivi poklon (5): Voditelj/ka kae uesnicima da stanu u krug i da svako svom susedu sa 12

desne strane osmisli neki poklon, koji e neverbalno pokazati. Osoba kojoj je poklon namenjen treba da prepozna i preuzme poklon, a zatim da poklon koji je ona osmislila preda svom susedu sa desne strane i tako dok se svi ne izreaju.

DODATNI MATERIJAL ZA ITANJE I PRIPREMU


O KOMUNIKACIJI Komunikacija se definie kao odnos meu pojedincima pri kome se veza meu njima uspostavlja znakovima simbolima i signalima. Simbol je znak koji ima funkciju reprezentacije stvari i pojava. Simboli stoje umesto njih i oznaavaju ih i mi ih u tu svrhu namerno koristimo (primer su rei u jeziku.) Signal je znak koji ima funkciju ekspresije ili apelovanja. Signali su samo izraz nekog psihikog stanja (npr. smeh, pla, pokreti, izraz lica) Interpersonalna komunikacija je proces slanja i primanja informacija izmedju dve ili vie osoba. Ona ne mora da bude razmena rei mada se komunikacija najee poistoveuje sa konverzacijom.

PROCES KOMUNIKACIJE OSNOVNI ELEMENTI Poiljalac osoba koja alje informaciju Namera poiljaoca misao, oseanje, ideja koju poiljalac eli da prenese primaocu Kodiranje poiljalac formulie poruku tj. transformie svoju nameru tako da se ona uini dostupnom ulima primaoca. Poiljalac na taj nain prenosi svoju nameru. Poruka informacija poslata primaocu (kodirana namera) Slanje poruke slanje informacije primaocu, izjava ili neverbalna poruka Informacioni kanal nain slanja poruke: direktan (konverzacija) ili indirektan (telefon, pismo, e-mail, fax, mediji ) Primalac osoba kojoj je poruka namenjena Primalac poruke senzorno ulo na koje poruka deluje Dekodiranje transformisanje poruke na nain da bude razumljiva primaocu Interpretacija odreivanje namere poiljaoca Fidbek povratna informacija na osnovu koje primalac stavlja do znanja da je razumeo poruku

13

14

15

16

II RADIONICA: KOMUNIKACIJA BEZ PREPREKA

Ciljevi radionice:
1. Unapreivanje razumevanja moguih faktora i prepreka koji utiu na komunikaciju 2. Davanje preporuka za uspeniju komunikaciju Ukupno trajanje: 45
Trajanje 15 10 5 25 20 5 5 5 Aktivnost Uvodni deo: ta je bilo na asu? Diskusija ta sve utie na to kako emo opisati neki dogaaj? Centralni deo Prepreke u komunikaciji Preporuke za uspenu komunikaciju Zavrni deo Skriveni dirigent Igrica Poster-etnja u tri grupe Izlaganje voditelja uz poster Igra sa ulogama i zadatkom da se opie as geografije Grupna diskusija, pisanje na FC Metod

Potreban materijal: Ceduljice sa ulogama za ta je bilo na asu (treba ih prethodno pripremiti, tj. isei) Flipart i papir, markeri Posteri za kafe-metod, sa unapred ispisanim naslovima Poster 2 sa preporukama za uspenu komunikaciju Selotejp, makaze

17

UPUTSTVO ZA REALIZACIJU DRUGE RADIONICE


Uvodni deo 15

1. ta je bilo na asu? (10) Voditelj kae uesnicima: Zamislite da se zavrio jedan kolski as, npr. as geografije. Izlazite na odmor i uenici iz drugog odeljenja vas pitaju kako je bilo, ta ste radili na asu?. Zatim objasni uesnicima da treba da odgovore iz uloge koju izvuku na cedulji (prethodno ste pripremili uloge na ceduljama isekli ih). Svako ko je izvukao ulogu odgovara u skladu sa tom ulogom (opisi uloga u prilogu). 2. Diskusija (5) Voditelj pita: od ega zavisi nae vienje i opis neke situacije ili dogaaja?. Uesnici odgovaraju, voditelj/ka pie na flipart/pano (npr. od raspoloenja, oekivanja, odnosa prema nekoj osobi, namere, umora, interesovanja...) Centralni deo 25

3. Prepreke u komunikaciji (15) Voditelji podele uesnike u tri grupe, a prethodno je na zidu nalepio postere sa ispisanim naslovima Prepreke za uspenu komunikaciju koje potiu od poiljaoca, Prepreke za uspenu komunikaciju u kanalu komunikacije i Prepreke za uspenu komunikaciju koje potiu od primaoca. Posteri treba da su na tolikoj udaljenosti jedan od drugog da grupe mogu neometano da rade na jednom posteru, ali i da brzo preu na sledei poster kada im se da znak. Kae da e im meriti vreme, da e svaka grupa imati priliku da dodaje na pano svoje ideje te da treba da tede prostor na panou i da e prvi krug trajati 5 minuta, drugi 3 i trei samo 1 minut. Voditelj meri vreme i daje upustvo grupama da se rotiraju, tako da svaka grupa proeta i dopie neto na svaki od panoa. Na kraju zamoli grupu koja je poela da pie da prezentuje taj pano (tj. da izaberu prezentera). 4. Deset principa uspene komunikacije (5) Voditelj/ka prikae poster 10 principa uspene komunikacije i objasni ga ukratko. Pita da li na posteru zaista ima 10 principa? (ima ih 9). Ako uesnici primete da nema deset, traiti od njih da smisle, predloe deseti princip uspene komunikacije.

18

Zavrni deo

5. Skriveni dirigent (5) Uesnici stanu u krug i predstavljaju orkestar. Izabere se jedan dobrovoljac/ka koji e biti detektiv i on/a izae izvan prostorije. Ostali uesnici tajno izaberu meu sobom dirigenta, iji zadatak je da diktira orkestru pokrete (pljeskanje, mahanje rukama, ekanje, pucketanje...) koje oni potom ponavljaju pred detektivom. Cilj orkestra i dirigenta je da detektiv, koji se posle tajnog dogovora vraa u prostoriju, ne otkrije ije pokrete orkestar prati tj. ko je dirigent. Dirigent menja zato pokrete to diskretnije, a promenu pokreta uesnici neupadljivo registruju i ponavljaju tako da detektivu oteaju prepoznavanje dirigenta. Detektiv ima pravo tri puta da pogaa ko je dirigent, i ukoliko ne pogodi, igra se prekida i ponavlja sa drugim igraima u ulogama dirigenta i detektiva. DODATNI MATERIJAL ZA ITANJE I PRIPREMU ta je uspena komunikacija? Proces komunikacije je uspean kada primalac shvata informacije koje su mu poslate u skladu sa namerama poiljaoca. Osnovni uslov za uspenu komunikaciju je proveravanje da li primalac dobro razume namere poiljaoca putem povratne veze (feedback-a). I poiljalac i primalac podjednako uestvuju u procesu uspene komunikacije. Uspenu komunikaciju nije lako ostvariti jer ona nije automatska i esto imamo problem da jasno iznesemo svoje misli i da razumemo druge ljude. Osim toga, dobra komunikacija je osnovni uslov i sredstvo bilo kakvog timskog rada. Ona omoguava izvravanje zadataka, pomae pri donoenju odluka i razreenju problema a naroito konflikata.

19

Prilog druga radionica - TA JE BILO NA ASU? Prilog iskopirati i isei ceduljice za izvlaenje.

Uenik koji uopte nije pratio as (prepisivao je domai iz matematike) Uenik koji je hteo da odgovara, a nastavnik nije stigao da ga pita Uenica koja je oduevljena to je nastavnik vei deo asa priao o zanimljivim dogaajima sa svojih putovanja Uenik koji je bio prozvan da odgovara, nije bio spreman i dobio lou ocenu Uenik koji oboava geografiju, nastavnika i putovanja Neraspoloena uenica koja je vei deo asa bila odsutna mislima Uenik koji je jedan ekao da zvoni jer se plaio da e biti prozvan Uenica koja jedva eka veliki odmor da se nae sa momkom Uenik koji je takoe uspeo da ispria neke zanimljive dogaaje sa svojih putovanja Uenica kojoj se nije dopalo to to nastavnik pria o Latinskoj Americi, umesto da pria o putovanjima po Evropi Uenik koji je sukobio miljenje sa nastavnikom o tome koja je zemlja Latinske Amerike lepa i interesantnija
20

III RADIONICA: KOLIKO SE RAZUMEJU DEACI I DEVOJICE?

Ciljevi: 1. Bolje razumevanje suprotnog pola 2. Preispitivanje rodnih stereotipa

Ukupno trajanje: 45
Trajanje 10 10 30 10 10 10 5 5 Aktivnost Uvodni deo: Pria o nadimcima Centralni deo Poruka suprotnom polu Kako smo nauili rodne uloge Stereotipne i rodno nauene predstave o deacima/devojicama i zato one nisu dobre Zavrni deo Ja protiv stereotipa Metod Razmena u krug Pisanje na stikere kako je biti deak/devojica i ta bi voleli da porue suprotnom polu Rad u malim grupama Izlaganje voditelja uz poster Igra u krug

Potreban materijal: Stikeri Flipart Poster 3 o stereotipnim predstavama o devojicama i deacima Selotejp, makaze

21

UPUTSTVO ZA REALIZACIJU TREE RADIONICE


Uvodni deo 10

1. Pria o nadimcima (10) Redom u krug uesnici ispriaju priu o svojim nadimcima kako ih ko zove, kada su dobili nadimke, zato... Drugi krug razmene se sastoji u tome da uesnici iskau svoj stav o svojim nadimcima koji im je posebno drag a koji nikako ne vole ili im smeta i zato. Voditelj/ka u nedostatku vremena moe da spoji prvi i drugi krug, tako da se uradi samo jedna razmena u kojoj e svaki uesnik rei nadimak i odmah ga i prokomentarisati. Centralni deo 30

2. Poruka suprotnom polu (10) Voditelj/ka podeli svakom uesniku nekoliko stikera i zamoli ih da na njima napiu svoje vienje pripadnosti mukom, odnosno enskom polu kao da piu pismo nekom pripadniku suprotnog pola. Kako je to biti devojica, odnosno deak? ta ele da porue suprotnom polu? Dati dovoljno vremena da se uesnici zamisle i koncentriu i da napiu svako po nekoliko ideja. Lepe na flipart, voditelj moe da razvrsta stikere po slinosti, ita grupisane stikere i kratko prokomentarie. 3. ta drutvo kae kakvi treba da budemo- kako smo nauili rodne uloge Uenici se podele u 4 manje grupe. Svaka grupa dobije 2 papira, na jednom papiru su fotografije i crtei enskih likova iz bajki, crtanih filmova, glumice, manekenke, pevaice. Na drugom papiru su muki likovi: superheroji, sportisti, ratnici. Prva grupa dobija zadatak da napie na flip art papir koje osobine imaju enski a koje osobine imaju muki likovi. Druga grupa ima zadatak da napie koje poruke su roditelji ovih likova njima govorili kako bi ih vaspitali da postanu takvi kakvi jesu. Trea grupa ima zadatak da prikae dobre strane ovih razlika izmedju mukaraca i ena. etvrta grupa ima zadatak da napie zato je negativno ako ovako delimo mukarce i ene. Rad u grupama traje 10 minuta. 4. Diskusija (10) Voditelj zamoli da grupe prezentuju svoje produkte, pita za pojanjenja ako treba, podstie da se razvije diskusija izmeu uesnika u grupi postavljanjem podpitanja, npr. Kako bi mogli da promenimo lik Sneane?, Da li mediji utiu na nas kako se ponaamo?, Da li se nekada neko naalio na va racun jer ste obukli muke ili enske boje?, Da li su vas roditelji grdili jer se ponaate kao harambaa ili kao curica? Kako ste se oseali? 5. Stereotipne predstave o mukarcima i enama (10) Voditelj/ka pokae poster br. 3 (stereotipne rodne podele) i objasni kako se i kroz filmove, crtae, udbenike... provlae pojednostavljene i preterano uoptene 22

predstave o mukarcima kao jakima, aktivnima, neemotivnima itd. i o enama kao nenim, pasivnim, domaicama ili lepoticama/princezama... Daje primere poznatih likova iz bajki (npr. Sneana i princ na belom konju, Trnova Ruica, Pepeljuga, Crvenkapa i lovac...). Podstie uesnike da kau svoje miljenje o tome ta treba da karakterie ene, a ta mukarce i usmerava ih u pravcu ravnopravnosti, slobode izbora i jednakih mogunosti (npr. i deak ima pravo da se igra lutkama ili da kreira modu, ima pravo da pokae oseanja, ili i devojica ima mogunost da igra fudbal ili naui da vozi motor, da eli da bude kosmonaut isl). Zavrni deo 5

5. Ja protiv stereotipa (5) Uesnici treba da razmene ideje o tome kako mogu da se suprotstave rodnim stereotipima. Rei: hajde sada da svako, redom u krug, kae ta moe da uradi ili promeni u svom ponaanju, da bi komunikacija sa devojicama, odnosno deacima, bila uspenija, sa vie uvaavanja i bez stereotipnih predstava.

DODATNI MATERIJAL ZA ITANJE I PRIPREMU


Najprostije reeno, rodni stereotipi su generalizacije-uoptavanja o ulogama svakog pola. Pol (eng. sex) je bioloki dat, ono sa im se raamo Rod (eng gender) je ono to nam drutvo dodeljuje, uloga koju dobijamo na osnovu toga kako nae okruenje i kultura u kojoj ivimo shvataju da treba. Rodne uloge su, praktino, netane generalizacije mukih i enskih osobina. Poto svaki ovek ima individualne elje, misli i oseanja, bez obzira na pol, ovi stereotipi su neverovatno jednostavna uoptavanja i uopte ne opisuju osobine svake osobe svakog pola. Dok dosta ljudi shvata da stereotipi nisu istina, mnogi i dalje prave greku tj donose sudove o nekome samo na osnovu pola kojem ta osoba pripada. U naem druvu postoje mnogi rodni stereotipi, na primer jedan od najeih je da sve ene ele da se udaju i imaju decu, ili da svi mukarci vole sport. Mnoga istraivanja pokazuju da deca zapravo ue rodne stereotipe od odraslih. Rodni stereotipi kreu ve od trenutka kada roditelji saznaju pol svoje neroene bebe. im saznaju da je devojica, odmah e poeti kupovinu stvarica i ukraavanje roza bojom (soba, krevetac itd). Uobiajeno je da e erka imati pun ormar roze haljina i njena kutija e biti napunjena igrakama kao to su pribor za aj, lutke i sl. ta to u 23

sutini ini detetu? Iako mnogi roditelji ne shvataju, to je postavljanje sopstvenog deteta u okvire stereotipa, uenje kako da bude stereotipna ena. I uenje i igranje ovih rodnih uloga se protee dalje, iz porodice kroz kolu (pogledajte samo slike u kolskim udbenicima, ili pokuajte da izbrojite koliko je enskih imena meu istorijskim linostima) do radnog mesta. U tom pogledu nema razlike ni kada su deaci u pitanju: im smo saznali da je deak na putu, pripremili smo sve u bebi plavoj boji za njega-male farmerke, male plave patike, plavi krevetac Igrake deaka sastoje se od kamiona, dinosaurusa, akcionih figura i video igara. Od poetka deaci ue da ne plau (kao devojice), da su oni zatitnici (namee im se ogromna odgovornost), i da se brane/da brane. Deaci ue da tata ide na posao a da je mama ta koja e ostati kod kue (ili ne treba da radi ili uvek ona uzima bolovanje kad je dete bolesno). Da li biste bili iznenaeni kada biste uli da veina roditelja priznaje da ne ue svoje sinove kako da rade kune poslove kao to su pranje sudova ili prostiranje vea? Umesto toga, oni ih ue da izbace ubre i kose travnjak; od samog starta deaci misle da su neki kuni poslovi "samo za ene." Niko naravno ne kae da razlike ne postoje. A razlike su bioloke. Problem je u tome to ne odvajamo bioloko od kulturolokog. Zato imamo situaciju da su i danas ene i mukarci razliito plaeni za iste poslove (konkretno, ene su manje plaene za iste poslove), da ene trpe diskriminaciju prilikom zapoljavanja, da se od mukaraca oekuje da ne pokazuju slabost i da uvek budu supermeni. Stereotipi mogu biti i negativni i pozitivni, ali kakvi god da su, oni nas navode na pogrene zakljuke o pojedinanim osobama. Takoe, dovode do toga da negujemo ponaanje koje nije zasnovano na ispravnim sudovima o nekome ili neemu. Na primer: "Ona je plavua. Sve plavue su glupe. Nema anse da e ona reiti ovaj problem", ili: "On je iz X dela grada. Tamo su sve sami divljaci. Ne pada mi na pamet da izaem s njim". Stereotipi nas vode ka diskriminatornom ponaanju. Kae se da su ljudi koji razmiljaju u stereotipima skloniji da diskriminiu odreene grupe ljudi. Tako i mi, moemo da se zamislimo o tome u koliko fioka u glavi drimo stereotipe o suprotnom polu, i koliko nam oni oteavaju razumevanje suprotnog pola. Ako otvorimo fioke i pustimo stereotipe da odlepraju, moda emo lake i uspenije komunicirati.

24

Najvei stereotipi o enama


Nene Slabe Emotivne Nepraktine Pasivne Subjektivne U privatnoj sferi/u kui/domaice ene su loi vozai Sve ene ele da se udaju i rode decu

Najvei stereotipi o mukarcima


Jaki Moni Razumni Praktini Aktivni Objektivni U javnoj sferi Mukarci su manje oseajni od ena Mukarci ne vole da razgovaju Mukarci stalno misle na seks

25

IV RADIONICA: NASILJE U KOLI I NENASILNA KOMUNIKACIJA

Ciljevi: 1. Uvianje vrsta nasilja, radi prepoznavanja nasilja u koli 2. Razumevanje karakteristika nasilnika i rtve 3. Uvebavanje asertivnog reagovanja u konfliktnim situacijama

Trajanje 10 10 30 10 10 10 5 5

Aktivnost Uvodni deo: Koliko ima nasilja u kolama? Centralni deo Vrste nasilja u kolama Ko je nasilnik, a ko rtva? Agresivno-pasivno-asertivno u situaciji nasilja Diskusija o razliitim nainima reagovanja na zadirkivanje i koje je najbolje Zavrni deo Kai neto lepo komiji

Metod Razgovor u grupi Izlaganje voditelja uz pomo postera Igrokazi Diskusija Igra u krug

Potreban materijal: Posteri 4, 5, 6: Nasilnitvo, vidovi nasilnitva, ko je nasilnik a ko rtva Ceduljice sa uputstvima za igrokaze (treba ih prethodno isei) Prilog. Makaze, selotejp

26

UPUTSTVO ZA REALIZACIJU ETVRTE RADIONICE


Uvodni deo 10

1. Koliko ima nasilja u koli? Voditelj/ka zapone temu najavljujui cilj radionice i da e se sada govoriti o nasilju u kolama (moe se povezati i sa prethodnom temom, pa pitati kakvo je nasilje najee meu deacima, a kakvo meu devojicama). Pita da li oni smatraju da nasilja u njihovoj koli ima i kako se ono ispoljava. Koji je najei vid nasilja? Kako postupaju ostala deca, a kako odrasli ako neko trpi nasilje? ta se deava sa rtvom ako due vreme trpi nasilje? ta bi oni uradili? Centralni deo 30

2. ta je nasilje i ko ga vri/trpi (10) Voditelj/ka uz pomo postera br. 4, 5. i 6. objanjava ta je nasilje, koje vrste nasilja postoje i ta karakterie nasilnike i rtve. Pokrene razgovor na svaku od tema sa postera, podstakne uenike da kau svoje miljenje, primere, iskustva...Pitati ih kako treba reagovati u situaciji nasilja, ta uraditi ako smo sami rtva, ako smo svedoci nasilja nad drugima, ako smo u situaciji da sami vrimo nasilje. Pitati za ulogu odraslih u tome, ta oni treba da urade. 3. Pasivno- agresivno - asertivno (10) Uesnici-dobrovoljci dobiju uputstva za odigravanje tri situacije lakeg nasilja u koli (zadirkivanje grupe dece), sa tri naina reagovanja: pasivno, agresivno i asertivno. Nakon svakog igrokaza, prokomentarie se nain komunikacije i istaknu bitne osobenosti pasivnog, agresivnog i asertivnog reagovanja na nasilje, ispita se koliko su efikasne u zaustavljanju nasilja, itd. 4. Asertivni JA-GOVOR (10) Voditelj/ka rezimira vrste komunikacije prema zastupanju svojih ili tuih potreba (pasivnu, agresivnu i asertivnu), objasni ukratko tehniku Ja-govora i omogui uesnicima da je provebaju tako to e osmisliti ja-reenicu u primerima nekoliko situacija. Situacije: Situacija 1: Umoran dolazi iz kole, a mlai brat/sestra navaljuje na tebe da se igrate. Situacija 2: Kasni iz izlaska jer se gradski autobus pokvario. Roditelji su budni, ljute se na tebe. Situacija 3: Momak ti je napravio ljubomornu scenu pred drutvom. Situacija 4: Tvoj najbolji drug/drugarica opet kasni u kolu, a kod njega/nje je tvoja sveska iz matematike u kojoj je domai za danas...

27

Zavrni deo

5. Kai neto lepo komiji (5) Svaki uesnik treba da kae neku lepu poruku svom susedu sa desne (ili leve, svejedno) strane, ali da je iskrena. Npr. Svia mi se kako si se obukla danas ili Meni znai to mogu da razgovaram sa tobom kada me neto mui, Dopada mi se kako crta/pie/igra fudbal itd.

28

29

MATERIJAL ZA ITANJE I PRIPREMU Nsilniko ponnje mldih u koli


(odlomk iz prirunik Vodi kroz rzvojne smetnje, nsto u okviru projekt Drugiji zjedno, kol z osnovno i srednje obrzovnje 14. oktobr, Ni i Save the Children, uz odobrenje koautora i izdavaa) Nsilnitvo je fiziko, verblno ili emotivno zlostvljnje pojedinc od strne jedne ili vie osob. O nsilnitvu meu decom govorimo kd jedno ili vie dece uzstopno i nmerno uznemiruje, npd ili ozleuje drugo dete koje se ne moe odbrniti. Nsilnitvo u koli ukljuuje ili pretpostvlj nervnoteu fizike ili mentlne moi, tko d je nsilnik ji ( ili deluje je) od rtve. Zdirkivnje je njei tip nsilnitv i z deke i z devojice u osnovnoj koli. Meutim, n drugom mestu su fiziko zlostvljnje (kod dek) i proterivnje iz drutv (kod devojic). Nsilnitvo moe biti direktno i indirektno. Direktno nsilnitvo ukljuuje : rugnje, ponivnje, vrenje, kritikovnje, nreivnje i zhtevi z podreenou, udrnje,uzimnje stvri, unitvnje stvri. Indirektno nsilje: nmerno iskljuivnje detet iz grupnih igr, ogovrnje i slino. NJemu su sklonije devojice. Problemi s nsilnitvom poinju u predkolskom uzrstu, vrhunc dostiu u viim rzredim osnovne kole. Nsilnitvo se uglvnom odvij u koli, n mestim n kojim decu niko ne ndgled, odnosno n kojim n njih nedovoljno pze ( u dvoritu, n hodnicim, u trpezriji i toletim). Ko su nsilnici? Nsilnici su dec koj imju potrebu d se oseju mono i koj su shvtil d nsilnitvo donosi rezultte. Ono to ih rzlikuje od dece koj smo povremeno zdirkuju druge jeste obrzc ponovljenog fizikog ili mentlnog zstrivnj. Ne postoji ni jedn posebn rzlog zbog kojeg neko dete postje nsilnik, ve rzni inioci iz njegove sredine dovode do nsilnikog ponnj. Budui d je ovo ponnje nueno, od njeg se moe oduiti. Rn intervencij je od presud nog znj.to je dete strije, tee se menj. Decu nsilnike prti vei rizik od problem u budunosti.

30

Fktori iz sredine koji doprinose rzvoju nsilnikog ponnj Nedosttk ndzor nd decom u tinejderskom dobu. Deci mor d se objsni d nsilniko ponnje nije u redu. Isplti se. Kd roditelji ili drugi odrsli poputju nepodnoljivom ili gresivnom detetu, ono nui d se slui nsilnitvom d bi postiglo ono to eli. Stroge fizike kzne. Nsilnici esto npdju mnju, slbiju decu po uzoru n ono to smi proivljvju kod kue. Z nsilnik je njgor mogu kzn fizik. Agresivno ponnje kod kue. Nek dec imitirju gresivno ponnje vie od druge dece. posmtrjui kko odrsli mltretirju jedni druge, dec imju sve to im je potrebno d i sm postnu siledije. Vrnjci koji zlostvljju. Decu mogu mltretirti njihovi drugovi ili ih oni mogu ohrbrivti n nsilnitvo zrd pripdnosti grupi. Negtivni utisk.Nsilnici doivljvju svet oko sebe vie ko negtivn nego ko pozitivn. Runo ponnje im pome d se oseju vno i d privle pnju. Oekivnje neprijteljstv. Filozofij nsilnik je d je npd njbolj odbrn. Oni npdju pre nego to su npdnuti i oekuju neprijteljski odnos k i kd g nem.

Fktori u koli koji doprinose rzvoju nsilnikog ponnj u veim kolm je vii procent nsilj u kolm s jsnim prvilim ponnj im mnje nsilj u kolm u kojim se sprovode prvine disciplinske mere im mnje nsilj u mnjim odeljenjim im mnje nsilj u kolm u kojim direktori omoguvju uiteljim, nstvnicim i uenicim d uestvuju u donoenju odluk, im mnje nsilj Nsilnitvo utie n svkog Dec koj su svedoci nsilnitv nd drugom decom esto se ple d progovore o tome, zto to rzmiljju n nin: ovko bih i j mogo d proem!. Dec koj prisustvuju brojnim slujevim nsilnitv ponekd reguju n isti nin ko i mnoge rtve - pokuvju d izbegnu situciju. Nek dec mogu d dobiju rzne fizike simptome ko rekciju n stres ( glvobolj, bol u stomku). Atmosfer u kojoj dec brinu ko e biti sledei podstie izostjnje iz kole i njeno nputnje. Dete rtv moe biti odbeno od svojih vrnjk. Dec esto okrivljuju rtvu, smtrjui d je on sigurno uinil neto loe, p je zsluil zlostvljnje. Ovkvi stvovi im pomu d oprvdju svoje nemenje.

31

Ko moe biti rtv? rtv moe biti svko. Dec mogu biti rtve nsilnitv zbog svog fizikog izgled, nekog mnir ili prosto zto to se ne uklpju. Zprvo, nek istrivnj nvode ''neuklpnje'' ko njei rzlog mltretirnj dece od strne vrnjk. Dec s smetnjm u rzvoju ili dec koj pte od hroninih bolesti esto su met nsilnik. Tlentovn ili omiljen dec tkoe mogu biti rtve nsilnikog ponnj. Ov vrst nsilnitv verovtno je zsnovn n ljubomori. Strunjci su ustnovili d postoje dve vrste rtv: 1. psivne nespokojne, osetljive i usmljene osobe koje su oigledno rnjive, koje ne umeju d se brne, koje ne rzmiljju brzo i nemju puno prijtelj koji bi im pomogli 2. provoktivne impulsivn dec, on koj se lko uzbuuju, izzivju nsilnike i prve od sebe mete, li ne umeju d se brne. Krtkorono gledno, rtve se mogu oseti uplenim i pokuvju d izbegnu situcije u kojim bi mogle biti mltretirne. Dugorono, dec rtve poinju d smtrju sebe bezvrednim ili potinjenim. Njihov kolski uspeh poinje d trpi. Nek dec n krju poveruju d zsluuju zlostvljnje. Dec rtve nose vei rizik od depresije i smoubistv nego njihovi vrnjci koji nisu rtve nsilnitv. Ptnj koju rtv doivljv umnogome je emocionlne i socijlne prirode, p je ne primeujemo n nin n koji primeujemo modrice, ogrebotine, posekotine. Neko moe d ose snn bol i bez vidljivih ozled. I rei mogu d bole, verblno zlostvljnje vrlo lko vodi do fizikog zlostvljnj. AGRESIVNA, PASIVNA I ASERTIVNA KOMUNIKACIJA Za agresivnu komunikaciju i ponaanje je karakteristian nedostatak uvaavanja prema drugima, agresivnim ponaanjem krimo prava drugih ljudi. Agresivnost je direktno zalaganje za svoja prava i izraavanje misli, oseanja i uverenja na nain koji ugroava prava druge osobe. Cilj agresije je dominacija i postizanje pobede nad drugom osobom i takvim ponaanjem esto kanjavamo druge ljude zbog njihovih postupaka. U komunikaciji sa drugom osobom agresija najee poinje sa: Mora da. Dobra karakteristika agresivnog ponaanja je to se na taj nain poruka alje veoma direktno i to je takvo ponaanje fokusirano na postizanje cilja. Loe strane su to agresivnim ponaanjem povreujemo druge ljude, krimo njihova prava, esto 32

izazivamo kontra-napade i zapravo ne pokuavamo da ujemo ta to druga strana eli. U situacijama kada imamo tim koji treba zajedno da funkcionie u duem vremenskom periodu agresivno ponaanje je kontraproduktivno jer se neki od lanova tima povlae u pasivnost, a drugi su u stalnim meusobnim sukobima (to nepotrebno iscrpljuje resurse). Meu uzrocima agresivnog ponaanja, najei su sledei: osoba agresivnom, preteranom reakcijom obezbeuje mo, misli da kontrolie situaciju, spreava mogunost da bude osetljiva na potencijalne budue napade; osoba je prethodno akumulirala nezadovoljstvo, bes zato to je bila pasivna, pa sada ima agresivne epizode; osoba nije reila neke emocionalne probleme, iskustva iz prolosti; osoba misli da je agresija jedini nain na koji se moe ostvariti cilj ili dopreti do druge osobe; osoba ne zna kako da se ponaa drugaije, a agresivno ponaanje je u njenoj subkulturi prihvatljivo i poeljno. Za pasivnu komunikaciju i ponaanje je karakteristian nedostatak uvaavanja prema sebi i krenje sopstvenih prava. Pasivnost se manifestuje kroz nemogunost izraavanja svojih misli, oseanja i uverenja na otvoren i direktan nain. Cilj pasivnog ponaanja je zadovoljiti drugog i po svaku cenu izbei konflikt. Drugi ljudi osobu koja se ponaa pasivno esto opaaju kao saoseajnu i ljubaznu, ali i kao nekoga ko ima nisko samopotovanje zbog, ega se ak i ako ga saopti, miljenje pasivne osobe esto ne uvaava. Meu uzrocima pasivnog ponaanja, najei su sledei: osoba ne razlikuje asertivnost od agresivnosti i/ili pasivnost od ljubaznosti; osoba ne prihvata svoja prava i/ili strahuje od izraavanja emocija; osoba se plai ishoda asertivnosti i naruavanja slike o sebi; osoba deluje iz uloge spasioca (spaava drugu osobu dajui joj pomo koja joj nije zaista potrebna); osoba ne poznaje ili ne ume da primeni asertivne vetine ili joj nedostaje spontanost i otvorenost. Asertivnost je vetina koja omoguava da se izborimo za svoja prava, osiguravajui da se nae miljenje i oseanja uzmu u obzir, a pri tom se ne naruavaju prava drugih. Asertivna komunikacija se moe nazvati i samopouzdanom komunikacijom. Asertivni ljudi se bore za svoja prava ne ugroavajui tua. Njihov cilj je komunicirati. Oni ele da otkriju ta je dobro, a ne ko je u pravu. Veruju da su obe strane odgovorne za svoje ponaanje. Oni znaju svoja prava i cene svoje sposobnosti. Njihovo ponaanje je vrsto, ali nije neprijateljsko. Spremni su da informiu, objasne, izraze svoje ciljeve i oekivanja.

33

JA GOVOR tehnika nenasilne, asertivne komunikacije JA govor je tehnika nenasilne komunikacije, koja daje mogunost iskazivanj a potreba i elja. Konstruktivan je, konkretan i usredsredjen na specifian problem. JA govor jasno govori o ponaanju i izazvanim oseanjima, bez vrednovanja linosti osobe. JA govor ne vodi izbegavanju konflikta, ve otvaranju komunikacije oko uzr oka konflikta.

On otvara komunikaciju, pokazuje nau spremnost za razgovor i za traenje obostrano prihvatljivog reenja. Njime se fokusiramo na sebe, na to koje su nae stvarne potrebe, elje, prava. esto se u sukobima iscrpljujemo meusobnim optuivanjem, ljutnjom, vreanjem, durenjem, to lako vodi do udaljavanja od onoga to nas je stvarno pogodilo, to nas stvarno iritira, to nam je potrebno i to stvarno elimo. JA govor nas vraa na poetak konflikta, na ono to nam je stvarno potrebno, to elimo, ili to nam smeta, pri emu ne izazivamo odbrambenu reakciju druge strane. JA govorom se kritikuje ponaanje, a ne linost/osoba.

Struktura JA govora: Kada vidim da govorimo o postupku druge osobe - opis koji nije vrednovanje ni ocenjivanje ja oseam ili poelim da govorimo o svojoj reakciji bez samooptuivanja i opravdavanja eleo/la bih da ili voleo/la bih da govorimo o eljenom ishodu bez naredbi i ucena.

34

Prilog - UPUTSTVA ZA IGROKAZE 4. radionica


Scena 1: Grupa deaka i devojica zadirkuje dve devojice, govore im da su smene, debele, smotane... Dve zadirkivane devojice se stide, pokunjeno sklanjaju, jedna od njih poinje da plae.

_______________________________________________________________________________ Scena 2: Grupa deaka i devojica zadirkuje dve devojice, govore im da su smene, debele, smotane... Dve zadirkivane devojice napadaju grupu koja ih zadirkuje, vrite na njih, pokuavaju da se fiziki obraunaju.

_______________________________________________________________________________

Scena 3: Grupa deaka i devojica zadirkuje dve devojice, govore im da su smene, debele, smotane... Dve zadirkivane devojice prilaze grupi i odluno kau da zadirkivanje nije u redu, da im ne prija i da ne ele da trpe takvo ponaanje.

35

V RADIONICA: KOMUNIKACIJA PUTEM VIRTUELNIH DRUTVENIH MREA Ciljevi radionice:


1. Razmatranje i doprinos prevenciji zavisnosti od virtuelnih drutvenih mrea

Ukupno trajanje: 50
Trajanje 5 5 30 20 10 15 5 5 5 Aktivnost Uvodni deo: Da li i koje virtuelne drutvene mree koristim? Kakva su mi iskustva? Centralni deo Virtuelna komunikacija preko drutvenih mrea potrebe koje se time zadovoljavaju, karakteristike, prednosti i nedostaci Virtuelne drutvene mree i zdravlje mladih Zavrni deo Status na fejsbuku o radionici Evaluacija programa radionica Igra: pogodi linost (ili ivotinju) Individualno na stikere, itanje stikera Popunjavanje evaluacijskih listova Diskusija u grupi Metod

Grupni rad Prezentacije i izlaganje voditelja

Potreban materijal: Posteri sa ispisanim naslovima za grupni rad Stikeri i poster za fejsbuk status Stikeri za elo sa ispisanim imenima poznatih linosti ili nazivima ivotinja

36

UPUTSTVO ZA REALIZACIJU PETE RADIONICE


Uvodni deo 5

1. Uvodna diskusija o iskustvu uesnika sa virtuelnim drutvenim mreama (5) Voditelj/ka kae: U dananje vreme je jako rairena upotreba interneta za komunikaciju. Komuniciramo preko elektronske pote, traimo sadraje koji nas zanimaju na raznim sajtovima, itd. Jedan od naina komunikacije preko interneta su i virtuelne drutvene mree. Da li znate za njih? (saekati odgovore). Za koje drutvene mree znate? (saekati odgovore). Kakva su vam iskustva u korienju Fejsbuka/Tvitera/Instagrama (tj. onih VDM koje deca/mladi nabroje)? ta volite a ta ne? Centralni deo 30

2 . Virtuelna komunikacija preko drutvenih mrea (15) Voditeljka podeli uesnike u nekoliko manjih grupa i zamoli ih da na posterima napiu: Zato mladi koriste virtuelne drutvene mree? Koje su karakteristike prijateljstava ostvarenih preko drutvenih mrea? Koje su prednosti drutvenih mrea u odnosu na direktnu, ivu komunikaciju sa prijateljima? Koji su nedostaci komunikacije preko drutvenih mrea? 3. Virtuelne drutvene mree i zdravlje mladih (15) Grupe prezentuju svoje postere, a voditeljka dopunjava podacima iz istraivanja o VDM i zdravlju mladih (iz teksta Komunikacija bez stresa). Zavrni deo 15

4.Status na Fejsbuku o radionici (5) Voditelj/ka podeli uesnicima po jedan stiker i zamoli ih da na njih napiu, u jednoj reenici, status koji bi okaili na svoj Facebook profil o radionici koju su upravo pohaali. Umesto na FB, okaie stikere na poster za to pripremljen i voditeljka e ih proitati, bez komentarisanja. 5. Evaluacija programa radionica (5) Uesnicima se podele evaluacioni upitnici i zamole se da ih popune. Zahvaliti im na kraju! 6. Zavrna igra Pogodi linost ili ivotinju (5) Unapred pripremljeni stikeri sa nazivima ivotinja (za osnovce) ili imenima poznatih linosti (za srednjokolce) se zalepe svakom uesniku na elo. Zatim se da instrukcija da svako treba da pogodi koja je linost ili ivotinja tako to e se kretati po prostoriji 37

i pitati zatvorena pitanja, npr. Da li sam domaa? (linost ili ivotinja), Da li sam muko? (ako je linost) ili Da li sam kopnena ivotinja? (ako je ivotinja) itd. Igra traje sve dok svi ne pogode ko su ili koja su ivotinja. Kako ko pogodi, moe da skine stiker sa ela.

MATERIJAL ZA ITANJE I PRIPREMU Komunikacija putem virtuelnih drutvenih mrea


U poslednje vreme, sve je vei broj korisnika tzv. virtuelnih drutvenih zajednica (VDZ, ili kako se jo nazivaju - socijalnih zajednica, drutvenih mrea). Ove zajednice predstavljaju internet servise za komunikaciju i razvoj socijalnih mrea, kao to su Facebook, My Space, Twitter i sline. Nije svaka ukljuenost na drutvene mree i posedovanje profila tetno niti ukazuje na zavisnost od interneta. Zapravo, u nekim aspektima, korienje drutvenih mrea moe da unapredi mentalno zdravlje i socijalizaciju korisnika, poto omoguava upoznavanje novih ljudi, slinih interesovanja, sa kojima prijateljstvo moe plodotvorno da se nastavi i van virtuelne zajednice, tj. u realnom ivotu. Nekada povezanost na virtuelne zajednice omoguava povezivanje sa nekadanjim prijateljima koji su fiziki daleko (npr. ive u inostranstvu) i uspostavljanje este komunikacije sa njima koja bi verovatno izostala ili bi bila rea i oteana da ne postoje drutvene mree. Meutim, i u ovom obliku ponaanja moemo nai i neke zabrinjavajue pojave, tj. moe doi do zloupotrebe socijalnih mrea na internetu. Naime, primeeno je da neke osobe razvijaju oblik zavisnosti (zavisnost koja ne podrazumeva unoenje supstanci, ve odreeno zavisniko ponaanje slino patolokom kockanju, npr) u korienju socijalnih mrea. Stoga, potrebno je da pazimo na eventualne znake razvoja zavisnosti u korienju drutvenih mrea, kao to su: okupiranost Internetom, potrebu za poveanjem vremena provedenog u ovoj aktivnosti da bi se postiglo zadovoljstvo (razvijanje tolerancije), simptome apstinencije (razdraljivost, anksioznost, neraspoloenje...) kada je aktivnost onemoguena, prikrivanje i stid da se prizna bliskim osobama da se koristi Internet provoenje vie vremena u virtuelnim aktivnostima nego to je planirano, neuspeli pokuaji redukovanja vremena koje se na Internetu provodi, korienje Interneta kao vida bekstva od negativnih oseanja ili problema, zapostavljanje socijalnih, profesionalnih ili porodinih aktivnosti i dr.

38

TREI DEO: KAKO RADITI SA TEKIM GRUPAMA VRNJAKA


Drage vrnjake edukatorke i edukatori, ko reite da se okuate u voenju radionica, brzo ete shvatiti da je svaka grupa razliita. Pored dobro scenarija, pripreme, vebe i svih ostalih znaajnih faktora pravi posao poinje kada uete u prostoriju ispred 20 potpuno vama nepoznatih ljudi i pokuate da realizujete radionicu. Ovo je najinteresantniji ali i najtei deo posla. Da biste zaista istinski savladali vetine voenja radionica, nee biti dovoljno knjiko znanje. Iskustvo je nezamenjivo. Upravo zato emo pokuati da vam prepriamo neka naa iskustva. Navodimo neke od ne-ba-najprijatnijih situacija, sa kojima smo se prvi put susreli i neke ideje kako se sa tim nositi. Ponavljamo, svaka grupa je razliita i jedna tehnika ne daje iste rezultate sa svakom grupom. Koristite tehnike koje su vam bliske i dobro se zabavite! Sreno :) 1. Sigurnost je najvanija Stefan i Filip su se zatekli u jednom velikom razredu od 30 dece. Svi su bili jako, jako buni. Neki deaci su se tukli, drugi su se svaali i ak i pre nego to su uspeli da ponu sa radionicom, stolice su letele po uionici. Evo naeg saveta ta je mogue uraditi u takvim situacijama... Ako primetite da se deca tuku, situacija izmie kontroli, plaite se da e se neko povrediti, sve drugo mora da prestane i sve svoje resurse angaujte da sva deca budu sigurna dok su sa vama. Nemojte se stideti, pustite glas, popnite se na stolicu, iskoristite zvidaljku, upalite i ugasite svetlo vie puta, pokuajte bilo ta da uradite to e deci skrenuti panju na vas. U ovakvim situacijama, uradite bilo ta to e im skrenuti panju na vas. Naravno, ne na nain koji e njih ugroziti. Kada ce deca trgnu iz stanja u kom se nalaze, odluno preuzmite kontrolu nad radionicom. 2. Priprema je vei deo posla Tijana i Iris su bile vrlo dobro pripremljene za svoju prvu radionicu. Lepo su je i vodile ali su na kraju asa bile ipak tune. Nije sve prolo onako kako je predvieno u scenariju. Kasnile su na poetku jer uionica nije bila slobodna, uenici koji su doli nisu znali o emu su radionice, uenici su bili umorni jer im je to bio esti as i koncentracija im je lako opadala. Za narednu radionicu su upotrebile sledee trikove... to vie vremena u pripremi, uspenija je radionica. Najtee je uraditi prvu radionicu jer jo ne poznajete grupu. Kasnije je lake jer moete radionice da adaptirate konkretnoj grupi jer ste je ve upoznali. Ako imate samo 5 minuta da namestite uionicu zamolite uenike da vam pomognu da namestite uionicu i stolove za radionicu. Ako su pak uenici buni i prave nered, zamolite sve uenike da izau i naite nekoliko dobrovoljaca koji e ui sa vama i pomoi vam oko nametanja stolova i 39

stolica. Kada birate dobrovoljce, pokuajte da odaberete decu koja su lideri grupe ili onu koja su buntovna i vidite da bi mogla da bojkotuju radionicu. Ako takvu decu pridobijete za sebe, moete biti mirni do kraja rada. Nemojte unapred pretpostaviti da grupa zna ta ete raditi. Kako biste osigurali da e se zainteresovati za temu, moete na flip art napisati neki interesantan tekst koji je u vezi sa temom i zalepiti ga na vrata sa spoljne strane, kako bi deca mogla da ga proitaju dok vi sreujete uionicu. Time ih uvodite u temu i pre nego to ste poeli da radite. Vodite rauna da tekst koji ste odabrali da ispiete bude istinski interesantan, moda ak i provokativan. Nije preporuljivo da im prva asocijacija na radionicu bude dosadno gradivo. Kada radionica pone, ostavite vreme na poetku da objasnite ciljeve radionice. Svi materijali moraju da budu spremni i da su na dohvat ruke. Nekada je potrebno 3 sekunde vaeg odsustva dok traite neki papir da grupa ponovo postane buna i da im opadne koncentracija. Ako se to desi, tada je vama potrebno duplo vie energije da ih ponovo zainteresujete. Ako vam je grupa velika, buna, umorna...improvizujte materijale i scenario tako da svima bude ugodnije. Na primer, ne traite od njih da uzmu iz tane olovku i papir jer tada svi moraju da ustanu, da pretrae torbu... Dok se vrate na mesto proi e isuvie vremena. Umesto toga zamolite jednu osobu da crta na tabli a ostalima dajte zadatak da posmatraju i zapaaju pojedine aspekte te iste aktivnosti.

3. Va cilj je da se ispune ciljevi radionice Tea i Kristina su na svojim radionicama esto bile prinuene da menjaju scenario. Njihova grupa uenika je bila iva, energina ali kada bi se jednom zainteresovali za neku diskusiju ili igricu mogli su tome da se posvete satima. Scenario nije bio apsolutno ispotovan, ali to i indikator da su njih dve dobro radile svoj posao odnosno da su bile fleksibilne. Paljivo su pratile dinamiku grupe i aktivnosti menjale na licu mesta kako bi dolo do ispunjenosti ciljeva. Dakle, vama su vani ciljevi koje elite da ostvarite datom radionicom, a naini kojima ete to postii mogu biti razliiti. Tu moete da improvizujete. Pre radionice, uvek kreirajte scenario. To je istinski neophodno za kvalitetan rad. Meutim, kada ste uli u uionicu, taj isti scenario stavite u torbu i paljivo oslukujte potrebe grupe. Oni e vam najbolje rei kako da modifikujete aktivnosti. Ako je grupa sa kojom radite buna, pobrinite se da ih aktivnosti koje koristite ne podstiu dodatno da prave buku. Ako je potrebno da organizujete rad u malim grupama, nekada treba odustati od kreativne inicijalne zamisli da ih delite prema godinjem dobu kada su se rodili. Slobodno ih podelite onako kako sede, dajte jasne instrukcije i pomoi ete im time da se bolje fokusiraju na sam zadatak. Kada radite sa mlaim uzrastima i ipak se odluite da ih delite u manje grupa korienjem nekog kriterijuma (na primer prema bojama), svaki put kada dodeljujete boju nekom detetu pokaite rukom (ne

40

upirite prst!) u dete dok izgovarate boju. Radite to polako. Onda proverite da li svako zna u kojoj je grupi ("Hajde svi crveni neka dignu ruke da se vidite? Jel znate sad svi s kim ste u grupi?"). Na kraju ne zaboravite da kaete svakoj grupi u kom delu prostorije da se okupi. Ovo e pomoi da se ubrza proces podele. I tek onda im kaete ta im je zadatak! Igrice su vane. Koristite ih pametno. Ne poetku se moete opredeliti za aktivnije igrice kako bi se grupa oslobodila vika energije ali kasnije birajte igrice koje su mirnije i podstiu koncentraciju. Naravno, ako vidite da im je dosadno ili su umorni ( a iskreno se nadamo da nee biti), onda birajte ivahniju igricu da im podignete energiju. Najbolje uimo kada sami doemo do nekog zakljuka. Uloga voditelja/ke radionice je pre da facilitira nego da dominira. Ako deca ponu da se "otvaraju" i diskutuju, ne morate ih prekidati jer je proteklo zadato vreme. Proces uenja ne moemo uvek staviti u jasan vremenski okvir. Poveite se sa grupom, sasluajte ta imaju da kau. Nije strano ako ne stignete zbog toga da odigrate igricu za kraj. Neke aktivnosti je dovoljno samo malo izmeniti kako biste zainteresovali i probudili grupu. im je neto drugaije to samo po sebi budi panju. Ako postavite pitanje grupi i vidite da diskusija nee biti plodna, moete zamoliti uenike da ustanu sa stolice ako se slau sa stavom koji izgovarate ili da ako se slau odu na desni kraj uionice, ukoliko se ne slau da odu na levi. Zatim pitajte po jednu osobu sa svake strane da obrazloi svoje miljenje. Za tili as, bie vie zainteresovanih uesnika u diskusiji. Naravno, imajte u vidu da ni beskrajna improvizacija nije dobrodola jer ne elimo da se radionica pretvori u vaar. Ona ipak mora da ima svoju strukturu i tok. Zato nam slui priprema, i zato je vetina radioniara da nau balans izmeu pripremljenog i onog to rade na licu mesta. 4. Pravila rada Ljubica i Tihomir su na poetku svoje radionice vrlo brzo doneli pravila rada sa grupom. Mislili su da e ta pravila biti podrazumevana. To se nije desilo i bili su prinueni da se vrate na ovu aktivnost i posvete joj vie vremena kako bi bili produktivniji u daljem radu. Pravila kreira cela grupa zajedno, to znai i voditelji radionica! Nije dovoljno napisati nekoliko pravila. slobodno se raspiite. Dopustite grupi da se priseti svega to bi moglo biti znaajno. Dozvolite tiinu dok radite. Vaim uesnicima je moda potrebno da razmisle i tek tada kau ta ele. Ukoliko se desi da neko iz grupe predloi pravilo koje ne bi doprinelo kvalitetnom radu (na pr da moemo da koristimo telefone), slobodno recite da niste sigurni da li se slaete sa tim jer bi vas to ometalo. Pitajte ostatak grupe ta misli o tome i brzo ete nai saveznike, decu koja e se sloiti sa vaim miljenjem. Vi niste jedini uvari pravila. Cela grupa se stara o sprovoenju pravila rada. Pokuajte da podstaknete grupu da oni opominju na pravila. Kada vi izaete

41

iz uloge osobe koja podsea na pravila i moli za tiinu a grupa preuzme tu ulogu tek tada ste svi ravnopravni i tek tada e se pravila zaista i potovati. Pravila uvek ostaju na sredini prostorije, vidljiva i jasna za sve prisutne. Napisana pravila nisu konana. Uvek ostavite mesta da dodate jo pravila ukoliko se za tim ukae potreba. Za neke grupe koje su ve proli vie puta kroz radionice, kreiranje pravila moe biti neinteresantno. Primetiete da tada svi izgovaraju napamet pravila i to kao po automatizmu. Razbudite ih malo, Pravila nazovite Slobodama. Nekada je dovoljno promeniti jedan detalj kako bi pobegli od kliea. Pravilo koje bi ranije na primer glasilo "Nema tue", u Slobodama bi glasilo "Vodimo rauna o sigurnosti jedni drugih". Ako radite ciklus od vie radionica sa istom grupom, nema potrebe da na poetku svake radionice piete ponovo pravila. Sauvajte ona sa prve radionice i potom se samo ajedniki podsetite. Naravno, moete da ih dopunjavate ili menjate, kako ve dinamika grupe ili situacije nalau. 5. "Teki" uesnici Sran i Tijana su pre svojih radionica mislili da e svi uesnici biti dragi, paljivi i motivisani za rad. Situacija na terenu je neto drugaija. Deca su razliita. Imaju drugaija interesovanja, drugaijeg su raspoloenja, odnosa prema vama. Ovaj voditeljski par je morao da uloi dodatne napor, kako bi animirao i onu decu koja su u poetku bojkotovala radionicu. Kada vidite da neko dete stalno prekida ostale i "trai panju", dajte mu/joj tu panju. Zaposlite dete kao svog pomonika/cu. "Kreemo na sledeu aktivnost. Marko, da li bi pomogao da svakome podelimo papir?" ili "Jelena, sjajno je to to si rekla. Hajde ti da prezentuje rad grupe". Pohvalite ih, ali tako da pohvala njima znai. Nekoj deci e znaiti da dobiju pohvalu o tome kako su pametna, drugoj deci prija pohvala da su duhovita. Ako je neko rekao runu re, opsovao, rekao neto direktno da vas isprovocira, ne ignoriite takve stvari. Obratite se direktno toj osobi. Ako treba ponovite njihove rei. Nema mesta strahu. Ovo je pravi primer kako vas deca testiraju na prvoj radionici. Gledajte ih direktno u oi, razgovarajte glasno i jasno, ozbiljno ali bez nipodatavanja ni vrpoljenja. Iskoristite priliku da se i sami podsetite znaaja asertivne komunikacije. Staro pravilo je da pokuate da ignoriete sitnije nestaluke a obratite panju na to kada to isto dete uradi neto dobro. Hvalite decu koja vam prave probleme kada pokau inicijativu da se ukljue i rade. 6. Podelite deo sebe Tamara i Iris su se poalile da njihova grupa nije postala bliska nakon prve radionice. Uesnike je bilo sramota da iznose svoje miljenje. Niko nije bio voljan dublje da se upozna. Usled svega toga diskusije su bile manje produktivne. Kada su nakon radionice diskutovale o moguim reenjima, uvidele su da se ni one nisu otvorile prema grupi. Reile su da to promene.

42

Neke teme ne deluju interesatno sve dok ne ponemo da navodimo line ivotne primere. Tek tada unosimo pravu ivost u temu. Ako se grupa nedovoljno poznaje, moda e im biti neprijatno da ispriaju neki svoj primer iz ivota ili anegdotu koju su uli, a koja je vezana za temu. Tada slobodno vi sami ispriajte sopstveni primer i pitate grupu da li neko ima slinih iskustva ili ta bi oni uradili da su bili na vaem mestu. Ako vi ponete da se otvarate prema deci, poee i ona prema vama. Neka primer deluje iskren i neka bude interesantan. Kao vrnjaki edukatori slobodno navedite primer konflkta sa drugaricom, neuzvraene ljubavi, svae sa roditeljima. To su neki od problema koji povezuju mlade osobe. Taj primer vi moete i unapred pripremiti. Budite iskreni prema grupi. Ako vam neto smeta ili vam je zbog neega teko ne ustruavajte se da to podelite. Koristite JA govor. Osloviti osobu imenom, recite kako se oseate, recite u emu je problem, predloite reenje i proverite da li se druga osoba slae sa tim reenjem. U praksi moete rei ovako neto "Milane, kada tako glasno vie jako me boli glava i onda mi je teko da se koncentriem. Da li moemo da se dogovorimo da se sada koncentrie na ono to radimo, a ja obeavam da emo radionicu sigurno zavriti na vreme. ta misli o tome?" 7. Male cake koje mogu da pomognu u raznim situacijama Iris, Kristina, Tea, Tihomor, Stefan, Filip, Ljubica, Tamara, Sran, obe Tijane i projektni tim su se prisetili jo nekih tehnika koje su pomogle i dale rezultate. Nadamo se da e vam koristiti :) Kada nastane amor sa kojim ne moete da se nosite moete da kaete "Ko me uje neka digne ruku" ili "Ko me uje neka pljesne 2 puta rukama". Malo po malo i svi e utihnuti i uraditi ono to su zamoljeni. Takoe moete da se igrate igre " je palo na grupu". Kada izgovorite ovu frazu, lagano svi iz grupe se ukljuuju i viu "". Kada prvi put uvodite ovu frazu potrebna vam je podrka voditeljskog para kako bi deca to pre razumela ta treba da rade. esto je teko i neudobno sedeti ceo dan na drvenim malim stolicama. Dok radite sa manjim grupama, sedite na stolove ili ak na patos. Time ete se pribliiti deci a i malo ete se razdrmati. Kada radite teme koje se tiu prava ljudi, diskriminacije ili neku drugu osetljivu temu vrlo je vano da vaa grupa zna koliko je ta tema vana i znaajna za njih. Nekada moete uesnike podsetiti na sopstvene ivotne situacije koje su doiveli i bolne su im, kako bi ih podstakli da "uu u tue cipele". Na primer, ako radite temu rodne ravnopravnosti, moete rei grupi da podigne ruku svako kome se desilo da mu se neko ruga jer je obukao muke/enske boje". Pritom vodite rauna da za neka posebno osetljiva pitanja ne moete oekivati direktan odgovor. Na pr za nasilje: moete pitati da li poznaju nekoga ko je to doiveo. Nastavite sa takvim primerima sve dok ne osetite da je grupa spremna da diskutuje o svojim iskustvima. Time to se priseaju svojih iskustva, vi ih uvlaite u temu i inite zainteresovanim jer mogu da saznaju vie o neemu to ih moda titi.

43

Kada svako u krugu treba da kae neko svoje kratko miljenje a niko nikog ne slua, uzmite predmet koji e sluiti kao mikrofon. Vi ste voditelj i vi drite mikrofon. Budite zabavni, glasni, dominantni kako bi obezbedili da se svako dete uje. Slino tome moete napraviti aktivnost u kojoj onaj ko eli neto da kae mora da ustane sa stolice. U tom sluaju pazite da bodrite svu decu jer je nekoj deci neprijatno da budu u centru panje. Pritom, shvatite i uvaite i da neko od njih ne eli ili se ne osea dobro da u tom trenutku na pr ustane i naglas neto kae ili izvede neki pokret i sl. Oni nita ne treba da rade na silu. Vi ete to sigurno osetiti i nai pravu meru ako ste "sa grupom", kako mi to volimo da kaemo. Vee grupe dece je lake kontrolisati kada rade podeljeni u malim grupama. Ako vam je teko da izaete na kraj sa grupnom diskusijom, podelite ih u 4 grupe da svaka grupa posebno diskutuje i na kraju da se predstave rezultati. Zamolite decu lidere za pomo oko facilitacije manjih grupa. Takoe, umesto diskusije traite im da osmisle plakat ili naprave strip. Imajte smisla za humor. Naalite se ako treba na svoj raun. To uvek pomae. Uvek imajte sveanj papira i olovaka pri sebi za svaki sluaj. Kada deca postanu nemirna i teko im je da se koncentriu umesto grupne diskusije zamolite ih da napiu neko iskustvo, nacrtaju asocijaciju na zadatu temu. Takve aktivnosti smanjuju srani ritam i umiruju uesnike. Koristite jednostavne ritmine igrice koje trae fokus. Na primer ako radite asocijacije na re KOMUNIKACIJA moete umesto brainstorminga pokuati ovo: stavite desnu ruku preko levog ramena i kaete "A", zatim levu ruku preko desnog ramena i kaete "HA", zatim levu ruku na levo koleno i kaete svoju asocijaciju na re komunikacija, na primer "DIJALOG" i na kraju desnu ruku na desno koleno i kaete ime osobe koja sledea treba da ponovi isto sa svojom asocijacijom"DEJAN". Znai A, HA, DIJALOG, DEJAN, pa onda Dejan kae A, HA, KONFLIKT, MINA. Ovo je dobro zato to su deca koncentrisana jer ne znaju kada e ih neko prozvati. Svaka situacija je potencijalna prilika za uenje koju moete iskoristiti. Najbolje se ui na ivotnim situacijama. Iskoristite konflikt izmeu dva uenika da objasnite asertivnu komunikaciju, bie produktivnije nego teorijsko izlaganje. Uvek se trudite da se i sami dobro zabavite na radionici. Ne tedite osmehe :) Napomena za kraj: U ovom priruniku smo u izlaganju koristile oba roda na razne naine. Na taj nain smo vam ukazale i na opcije u korienju rodno osetljivog jezika koje su vam na raspolaganju kada radite sa decom i mladima.

44

Literatura: 1. European Youth Centre (1995). All different all equal, Educational Pack. http://www.coe.int/t/dg4/youth/Source/Resources/Publications/Education_Pack_en.pd f 2. Tim Psihokod. (2000). Umee komunikacije. Beograd: Psihokod 3. iki, M. (2008). Prestupniko ponaanje mladih. U: M. iki, S. Petrovi, I. 4. Stajkovi, M.J. Ljubenovi (autori). Vodi kroz razvojne smetnje - Drugaiji zajedno. Ni: kola za osnovno i srednje obrazovanje 14. oktobar, Ni i Save the Children. 5. Brki, S., Beara, M. (2003). Znanjem protiv HIV-a. Prirunik za voenje radionica. Novi Sad: EHO 6. Jankovi, S., Kova-Cerovi, T. (1996). Osnovne pretpostavke radioniarskog postupka. U: T. Kova-Cerovi, R. Rosandi, D. Popadi. Uionica dobre volje. Beograd: Grupa Most 7. Mre, S. (2001). Dva alata i jedan zanat radioniara. Interni materijal. 8. Beara, M., Marinkovi, L. (2002). Moje telo moje blago. Prirunik za voditelje radionica. Novi Sad: Psihofon Zahvaljujemo se autorima prirunik Vodi kroz rzvojne smetnje, koji su nam ljubazno odobrili da za potrebe ove publikacije preuzmemo deo njihovog teksta koji se odnosi na nasilniko ponaanje u koli. Sve fotografije prikazane u ovom priruniku su deo foto dokumentacije CPZV. Nastale su u toku naih aktivnosti, i napravljene i objavljene uz dozvolu uesnika/ca. Projektni tim: Svetlana Gurjanov Tain Mirjana Beara Tamara Paroki Tatjana Lazor Obradovi Ivana Koprivica

Centar za proizvodnju znanja i vetina CPZV Bulevar Jovana Duia 25, 21 000 Novi Sad cpzvns@gmail.com www.cpzv.org 063/504 276; 063/523 219
PIB 107476298; Matini broj 28077076 KBC banka, raun br. 115-000000003262950 devizni raun RS35 1150 0718 0000 1549 05

45

Você também pode gostar