UVOD Sustavi ITS-a moraju osigurati kontinuiranu razmjenu informacija izmeu vozila i cestovne infrastrukture to e znatno utjecati na poboljanje

procesa vezanih kretanje vozila kao i procesa vezanih za nadzor i odravanje cestovne infrastructure. Inteligentna prometnica predstavlja kibernetsku i informatiku nadgradnju klasinih prometnica tako da se osim osnovnih fizikih funkcija ostvaruje bolje informiranje vozaa,voenje prometa, sigurnosne aplikacije, itd. Danas u svijetu postoji veliki broj tehnika i tehnologija koje pomau vozau u to sigurnijem upravljanju vozilima. Ove tehnologije se jednim imenom nazivaju inteligentna vozila" (engl. ''Intelligent vehicles''). Inteligentna vozila imaju dodatne funkcionalnosti kojima se postie prikupljanje i obrada podataka iz okruenja, te automatsko prilagoavanje kao pomo ili zamjena vozau. Ova vozila nude znatne mogunosti za poveanje sigurnosti, operativne uinkovitosti i udobnosti putovanja, tako da ova vozila zaista postaju realnost. Budunost predstavlja vonju u suradnji sa tehnologijom. Jedan dio sistema inteligentnih vozila zauzimaju i sistemi za pomo vozau tj. DAS sistemi (engl.- ''driver assistance systems''). Ovi sistemi podrke vozaima podrazumijevaju razne oblasti primjene naprednih tehnologija, od navigacijskih ureaja preko napredne komunikacije izmeu vozila do sistema za izbjegavanje sudara. Cilj je samo jedan, smanjiti broj saobraajnih nezgoda u cestovnom saobraaju i izbjei gubitke koji nastaju grekama vozaa koji je najslabija karika u cijelom sistemu. Najvaniji zadatak DAS-a je raunarska podrka voznim sposobnostima vozaa, to znai pomo pri vonji, a ne potpuno automatizovanu vonju. Mnogi od sistema koji koriste ovakve tehnike su ve odavno u upotrebi u automobilskoj industriji. Kao senzori u tim sistemima mogu se nai kamere, radarski senzori, laserski skeneri i ultrazvuni ureaji, a najefektnija je kombinacija vie vrsta senzora. U svom radu obradila sam temu INTELIGENTNO UPRAVLJANJE CESTOVNIM SAOBRAAJEM U ITS OKRUENJU, interes za ITS dolazi od problema uzrokovanih prometnim guvama i sinergije nove informacijske tehnologije za simulaciju, real-time kontrolu i komunikacijske mree.

Cilj rada je prikazati uinkovitost i korisnost primjene ITS-a u svim aspektima, a naroitu u prometu. Sigurnost i kvaliteta prometa glavni su imbenik uvoenja ove tehnologije. Smatra se da e se potpunim uvoenjem doprinijeti smanjenju broj zastoja u prometu i ekanja, a to je jo vanije i smanjenju broja prometnih nezgoda i stradanja. Svrha rada moe se gotovo poistovjetiti sa ciljem jer je svrha naravno itatelja upoznati s nainom funkcioniranja ITS tehnologije, poznatim vrstama te koliinom uinkovitosti u zemljama u kojima se ITS primjenjuje. Pri izradi rada koristila se dostupna literatura, i to ponajvie istraivaki lanci i Internet izvor. Vano je napomenuti da je veina literature bila dostupna iskljuivo na engleskom jeziku.

1. METODOLOKI OKVIR RADA

1.1.

Problem istraivanja

Jedan od temeljnih problema suvremenog svijeta je promet, koji se naglim razvojem potreba za opom mobilnou i transportom dobara ne uspijeva vie rjeavati samo fizikom gradnjom odnosno rekonstrukcijom prometnica. U tom smislu u posljednjih 20-tak godina napravljeni su znaajni znanstveno istaivaki napori u SAD-u, Japanu, zemljama Europske Unije I drugim visoko razvijenim zemljama na sagledavanju rjeavanja problema prometa koritenjem resursa novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i novousvojenih znanja u voenju ovakvih kompleksnih sustava i procesa. To novo podruje nadogradnje klasinog prometnog inenjerstva nazvano je Inteligentni transportni sustavi i iskazuje novi pristup i primjenu napredniih upravljakih i tehniko tehnolokih rjeenja kojima se postie vea sigurnost, uinkovitost i pouzdanost prometa, a sve to uz smanjenje tetnih utjecaja na drutvo i okoli u kojem ivimo.

1.2.

Predmet istraivanja

Istraivanje u okviru ovog rada podijeljeno je u nekoliko dijelova. U uvodnom djelu ovoga rada definirani su osnovni pojmovi ITS-a, oekivane koristi od uvoenja ITS-a poveanje protonosti, sigurnosti, produktivnosti i smanjenje tetnih utjecaja na okoli. Nakon toga u glavnom razmatranju smo se osvrnuli na utjecaj funkcionalnosti inteligentne prometnice i njihova interakcija sa vozilima sto je i sr ovog rada. Sustavi ITS-a moraju osigurati kontinuiranu razmjenu informacija izmeu vozila i cestovne infrastrukture to e znatno utjecati na poboljanje procesa vezanih kretanje vozila kao i procesa vezanih za nadzor i odravanje cestovne infrastrukture. Dalje su opisana inteligentana vozila i njihove komponente. Inteligentna vozila imaju dodatne funkcionalnosti kojima se postie prikupljanje i obrada podataka iz okruenja, te automatsko prilagoavanje kao pomo ili zamjena vozau. Ova vozila nude znatne mogunosti za poveanje sigurnosti, operativne uinkovitosti i udobnosti putovanja, tako da ova vozila zaista postaju realnost. Budunost predstavlja vonju u suradnji sa tehnologijom.

1.3.

Ciljevi istraivanja

Ciljevi interakcije izmeu inteligentnih prometnica i vozila u njenom okruenju mogu se promatrati kroz razliite skupine pokazatelja odnosno kategorije ITS uinaka. ITS uinci se povezuju uz sljedee pokazatelje: Sigurnost Uinkovitost protoka Produktivnost i reduciranje trokova Koristi za okoli

Za sustavno istraivanje prometne sigurnosti najvanije je izvanredno dobro poznavanje sloenih interakcija izmeu ovjeka, vozila i ceste (prometnice odnosno okoline). Interakcije ovjek-vozilo-cesta vrlo su vane kako za sigurnost i upravljanje prometom tako i za dizajniranje prometnica. Ugroavanje sigurnosti prometa i pojava prometnih nesrea slijedi iz pogrenog ponaanja sudionika odnosno podsustava prometa kao sloenog sociotehnikog sustava. 1.4. Metodologija i nain istraivanja i izrade rada

Metodologija u najkraem smislu predstavlja nain na koji se dolazi do strunih i naunih saznanja. Metodologija je, u irem smislu, nauka cjelokupnosti svih oblika i naina istraivanja pomou kojih se dolazi do sistematskog i objektivnog naunog znanja, ili nauna disciplina u kojoj se kritiki ispituju i eksplicitno izlau razliite opte i posebne naune metode. Nain dolaska do naunih saznanja je razliit a najvie zavisi od naunih metoda koje se koriste. Od zavrnog rada se oekuje obogaenje sadraja kroz koritenje naunih metoda. U ovom zavrnom radu koriteno je vie metoda a dominiraju:

metoda deskripcije metoda analize

komparativna metoda metoda sinteze statistika metoda

Metoda deskripcije definie se kao postupak jednostavnog opisivanja ili ocrtavanja injenica, procesa i predmeta, te njihovih empirijskih potvrivanja odnosa i veza, ali bez naunog tumaenja. Ova metoda je koritena u svima poglavljima zavrnog rada. Metoda analize je postupak naunog istraivanja i objanjavanja stvarnosti putem ralanjivanja sloenih misaonih tvorevina (pojmova, sudova i zakljuaka) na njihove jednostavnije sastavne dijelove i elemente i izuavanje svakog dijela (elementa) za sebe i u odnosu na druge dijelove i cjeline. Metoda analize je bila neophodan element obrade svakog poglavlja. Komparativna metoda, koja podrazumijeva usporeivanje istih ili slinih injenica, pojava, procesa i odnosa, odnosno utvruje njihove slinosti u ponaanju i intenzitetu, kao i razlika meu njima, koritena je u svim poglavljima ovog diplomskog rada prilikom razliitih vrsta poreenja. Metoda sinteze je postupak znanstvenog istraivanja i objanjenja stvarnosti putem spajanja, sastavljanja jednostavnih misaonih tvorevina u sloene, i jo sloenije, povezujui izluene elemente, pojave, procese i odnose u jedinstvenu cjelinu, u kojoj su njeni dijelovi uzajamno povezani. Metoda sinteze je koritena prilikom izvoenja zakljuka.

1.5.

Dokumentacijska osnova

Podaci koriteni za izradu ovoga rada koriteni su iz razliitih izvora, najee su to bile knjige i znanstveni radovi te predavanja sa razliitih predmeta koja se odravaju na Fakultetu za saobraaj i komunikacije, kao to su: Sigurnost cestovnog saobraaja i Inteligentni transporni sustavi. Takoer veliki broj podataka je prikupljen sa razliitih internet stranica.

2. Utjecaj ITS-a na funkcionalnosti klasinog prometnog sustava 2.1 Definiranje osnovnih pojmova ITS-a

Inteligentni transportni sustavi (ITS) obuhvaaju iroko podruje novih alata za upravljanje transportnim mreama, kao dobri servisi za putnike. ITS alati se zasnivaju na tri kljuna pojma: informacija, komunikacije i integracija. Prikupljanje, obrada, integriranje podataka i opskrbljivanje informacijama je jezgra ITS-a. Na bilo koji nain nuenje stvarnovremenskih informacija o trenutnim prometnim uvjetima na mrei pruaju stvarnovremenske informacije za planiranje putovanja. ITS alati su u mogunosti bolje informirati, bolje koordinirati i pruiti podrku inteligentnom odluivanju za organe vlasti, operatore i individualne putnike. Iako su mnoge tehnologije razvijene za koritenje na prometnicama, ITS integrira vie disciplina te ga moemo promatrati kao kiobran koji natkriva iroko podruje transportnih sustava (Chen and Pedersen 1997). Vremenski promjenljivi adaptivni sustavi upravljanja prometnom signalima kao to su SCOOT 1982, SCATS 1982 su rani oblici ITS-a. Neke aplikacije su ve u primjeni (adaptivno upravljanje kretanjem vozila, automatsko prilagoavanje brzine vozila, dranje sigurnog rastojanje izmeu vozila) i mogu se nabav iti na tritu. Dinamiko upravljanje na ruti uz preporuivanje vozau optimalne rute prema danom odreditu zasniva se na postojeim i prethodnom stanju prometnice i prometnih uvjeta to predstavlja jedno podruje primjene ITS-a, iako moe proi vie godina prije nego dobijemo dinamiko upravljanje rutom za ope koritenje, jer ono podrazumijeva kompleksno

prikupljanje podataka i razvoj kompleksnih komunikacija. S druge strane, prijevoz robe znaajno raste u viemodalnom okruenju koje koristi automatski sustav otpreme i lociranja robe u intermodalnim transportnim operacijama koje zahtijevaju podrku ITS servisa.

Primjenom sustava ITS moe se smanjiti zaguenje i poveati sigurnost te smanjiti trokovi transporta i tetni utjecaj na okoli. Sintagma inteligentni transportni sustavi odnosno akronim ITS ulaze u znanstveni i struni rjenik prometnih i transportnih inenjera tijekom 90-tih godina 20. stoljea nakon prvog ITS svjetskog kongresa odranog u Parizu 1994. godine i zamjenjuje do tada koritene termine kao to su cestovna transportna telematika, inteligentni sustavi prometnica itd. Svi zagovornici ITS-a istiu da se radi o prekrivajuem konceptu koji pokriva irok spektar transportnih i prometnih rjeenja to se razlikuju od klasinih prometnih rjeenja i pridonose novoj kvaliteti prometnog sustava koja se ogleda kroz poveanje sigurnosti, poveanje protonosti, boljem informiranju putnika i reduciranju vremena putovanja, smanjenju tetnog utjecaja na okoli itd. Sutina ITS-a je u tome da integrira pojedina rjeenja polazei od zajednike arhitekture ITS-a i dobro razraenih sustavnih specifikacija. U okviru ITS-a razvijaju se inteligentna vozila, inteligentne prometnice, beine pametne kartice za plaanje cestarine dinamiki navigacijski sustavi, adaptivni sustavi semaforiziranih raskrija, uinkovitiji javni prijevoz, brza distribucija poiljaka podrana internetom, automatsko javljanje i pozicioniranje vozila u nezgodi, biometrijski sustavi zatite putnika itd. Profesor Kan Chen sa sveuilita u Michiganu u definiranju ITS-a istie da se radi o novom sklopu alata za upravljanje prometnom mreom i uslugama za korisnike koje se temelji na tri jezgrena pojma : informacije, komunikacije i integracije. Profesor Kan Chen
1

je definirao

inteligentne transportne sustave kao : primjenu informacionih i telekomunikacijskih tehnologija u planiranju i upravljanju prometnim sustavom. ITS funkcionalnosti se nadograuju na klasine funkcije transportnog i prometnog sustava tako da se stvaraju novi vidici i prostori u rjeavanju problema kako je to naelno pokazano na slici 1.

1 Karl Chen ,PBI: Intelligent Transportation Systems Awareness, Seminar, Seoul, 1998.

Slika 1. ITS kao nadogradnja klasinog prometnog sustava

ITS je upravljaka i informacijsko-komunikacijska nadogradnja klasinog prometnog

transportno-logistikog sustava s bitnim poboljanjima za mrene operatere, davatelje usluga, korisnike i drutvo u cjelini. ITS je sustav sustava koji obuhvaa tehniku, tehnoloku i organizacijsku razinu tako da se razlikuje od klasinih izoliranih telematikih rjeenja izgraenih bez ITS arhitekture. U Europi je prije termina ITS ponajvie koriten naziv transportna telematika ili cestovna transportna telematika. Izraz telematika je nastao kao kombinacija rijei telekomunikacije i informatika. Izolirani tehniki sustavi za elektroniku naplatu cestarine, SMS plaanje parkiranja, elektronike tablice vozila jo ne predstavljaju inteligentni transportni sustav jer nisu holistiki integrirani i ne postoji interoperabilnost na instucionalnoj, logikoj i fizikoj razini. Prema tome moemo zapisati

ITS TT ITS TT

gdje je : ITS skup ITS rjeenja TT skup telematikih rjeenja

Vano je uoiti da koncept ITS-a pokriva sve prometne grane odnosno modove transporta i njihova suelja. Nove smjernice EU vezane za razvoj transeuropske transportne mree TEN-T naglaava intermodalnost. Direktne koristi od ITS-a mogu imati operateri prometnica, svaki sa razliitim potrebama i zahtjevima. cestovne ili eljeznike mree, korisnici vozila, vlasnici robe, putnici, ljudi koji ive ili rade du

Ovdje imaju etiri glavne grupe stakeholdera: 1. vlasnici i upravitelji transportne mree ( mreni operatori) 2. vozai vozila i skup operatera korisnika mree 3. putnici, pediteri (otprema robe) i drugi transportni korisnici 4. gradski planeri i regionalne uprave

Sa ITS-om putnici mogu osigurati koristi kroz poveanje sigurnosti, bolju informiranost, vei komfor i smanjenje vremena putovanja. ITS moe pomoi mrei i skupu operatera kroz bolje i efikasnije servisiranje. ITS moe pomoi gradskim autoritetima (institucijama) u implementaciji politike i odreivanju potreba te osigurati odrivost i funkcionalnost sustava za sljedee stoljee.

2.2 Meunarodna normizacija ITS usluga

Usluge ITS-a predstavljaju korisniki pogled na sustav tako da uslugu kao korisni output ITSa koji proistie iz obavljanja funkcija ITS sustava percipira i vrednuje krajnji korisnik. Taksonomiju ITS usluga mogue je provoditi: prema pojedinim domenama (upravljanje prometom, putnike informacije, itd.) prema podrujima odgovornosti (javni prijevoz, sigurnost prometa, itd.)

Taksonomija usluga znai njihovo grupiranje i sistematizaciju po nekom kriteriju razvrstavanja. Taksonomija (gr. tassein-svrstavati; nomos-zakon,znanost) je znanstvena disciplina koja na temelju slinosti i razlika taksonomske jedinice kategorizira i razvrstava u skupine. Poetna taksonomija moe posluiti za definiranje i razvoj ITS rjeenja prvenstveno u podruju cestovnog prometa, odnosno cestovno-eljeznikog prometa. Funkcionalna integracija sa drugim modovima je u ovoj fazi tek naznaena tako da je vano predvidjeti suelja s drugim modovima. Napori na normizaciji ITS rjeenja u okviru meunarodne organizacije za standardizaciju ISO rezultirali su poetnom taksonomijom ITS-a. ISO (International Organization) Standardization

je opisao temeljne ITS usluge (ITS Fundamental Services) 1999. godine

povezujui komplementarne ITS usluge te je definirao 11 funkcionalnih podruja1: 1. informiranje putnika (Treveler Information) 2. upravljanje prometom i operacijama (Traffic Management and Operations) 3. vozila (Vehicles)
1

Doc. dr. Drago Ezgeta, Predavanja na predmetu: Inteligentni Transportni Sistemi, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu, /K 2011/2012

10

4. prijevoz tereta (Freigh Transport) 5. javni prijevoz (Public Transport ) 6. urne slube (Emergency) 7. elektronika plaanja vezana za transport (Transport Related Electronic Payment) 8. sigurnost osoba u cestovnom prijevozu (Road Transport Related Personal Safety) 9. nadzor vremenskih uvjeta i okolia (Weather and Environmental Monitoring) 10. upravljanje odzivom na velike nesree (Disaster Response Management and Coordination) 11. nacionalna sigurnost i zatita (National Security)

Taksonomiju oteava to to se koriste razliiti nazivi za iste funkcionalnosti ili tipove usluga. Posebno su velike razlike izmeu europske, amerike i japanske podjele to je dijelom i odraz razliite dinamike razvoja i uvoenja usluga. Trini paketi se razlikuju jer su prvenstveno prilagoeni zahtjevima ponude i potranje ITS usluga. Budui da je razvoj ITS -a vrlo dinamian proces, mogu se oekivati daljnje promjene i jae ukljuivanje drugih grana odnosno vrsta prometa u sistematizaciji ITS usluga.

11

2.3 Oekivane koristi od uvoenja ITS 2.3.1 Poboljanje protonosti na prometnoj mrei

Unapreenje efikasnosti sustava prometa i transporta je jedan od najvanijih ciljeva svih programa ITS koji se ostvaruje kroz smanjenje vremena putovanja, smanjenje veliine zaguenja i nepotrebnog vremena zadravanja na dijelu prometnice, poboljanje efikasnosti putovanja. Mjerenje vremena putovanja moe ukljuivati dva aspekta: oekivano prosjeno vrijeme putovanja i promjenljivo vrijeme pristizanja to moe dovesti do rizika u vremenima zakanjenja. Tablica 1. Uinci ITS-a na poboljanje protonosti Poveanje efikasnosti dano u postotcima smanjenja prometnih zastoja preusmjeravanje pomou VMS promjenljivi prometni znaci VMS upravljanje incidentima davanje prioriteta vozilima na signal. raskriju upravljanje voznim parkom (FM) elektroniko plaanje (ETC) upravljanje potranjom sustav navigacije u vozilu voenje gradskog prometa (UTC) dinamiki izbor rute 19 % 8% 6-12 % 5-8 % 5% 30-70 % 18 % 4-20 % 10 % 4-15 %

12

intermodalno praenje i pronalaenje prioritet autobusa-tramvaja Poveanje efikasnosti dano u postotcima poveanja protoka kontrola pristupa mrei elektroniko plaanje na svim mjestima sustav spreavanja sudara

30 % 7-19 %

3-22 % 200-300 % 30-60 %

Vrijeme putovanja moe biti prekinuto na dijelu vonje, ekanje, pristup mjestu za parkiranje, itd. tako da razliita vrijednost vremena moe biti dodijeljena razliitim dijelovima vremena putovanja. Prije nego to doe do znaajnijeg zaguenja mree u zoni incidenta, vozai u vozilima dobivaju instrukcije kako bi se umanjile posljedice zaguenja izazvanog incidentom. Koristi za dua putovanja su vea nego koristi za kratka putovanja, zbog vee mogunosti povoljnijeg skretanja na alternativne rute. Rezultati dobiveni istraivanjem poboljanja protonosti na mrei gradskih prometnica su prikazani u tablici 1. Iz perspektive vlasnika prometnica i mrenih operatora, mnogi ITS proizvodi i servisi unapreuju efikasnost koja se ogleda u optimalnom koritenju postojee opreme i raspoloivih kapaciteta prometne mree. Poboljanje sustava upravljanja vozilom kroz sustav izbjegavanja sudara e utjecati na poveanje protoka na mrei gradskih prometnica sa smanjenjem zahtjeva za kretanjem u koloni. Indirektno, oekuje se da e sustav upravljanja vozilom moi olakavati porast prometnog toka sa smanjenjem broja nezgoda. Za analizu protonosti vano je odrediti to se uzima kao prometni reprezentant odnosno mjerodavno prometno optereenje za prometno-tehniko dimenzioniranje.

13

Ne uzima se maksimalno satno optereenje tijekom godine jer bi to imalo za posljedicu predimenzioniranje i nedovoljno iskoritenje kapaciteta. Poboljanje protonosti moe se odrediti usporeivanjem pokazatelja prometnog toka na mrei gradskih prometnica bez ITS-a i pokazatelja koji su ostvareni na mrei gradskih prometnica uz primjenu ITS rjeenja tako da je2:

q= q ITS qo
gdje je : q poboljanje protonosti (u apsolutnom iznosu)
q ITS
q o

protok uz ITS rjeenje protok bez ITS rjeenja

Primjenom ITS rjeenja upravljanja potranjom odnosno integralnog upravljanja prometom mogue je vremenskom preraspodjelom postii znatno bolji odnos uinka i ulaganja nego fizikom dogradnjom prometnica.

Redukcijski koeficijent koji definira propusnu mo prometnice s vie prometnih traka bit e znatno smanjen primjenom ITS-a sustava koji podravaju prestrojavanje, obilaenje i omoguuju bolje voenje tokova vozila. Zaguenje gradskih prometnica je veliki problem za sve grupe korisnika, pa je stoga poveanje efikasnosti postojeeg sustava gradskog prometa je veoma znaajan cilj programa ITS-a. Zaguenje se moe smanjiti upravljanjem potranjom, poboljanjima efikasnosti odvijanja procesa na gradskoj prometnoj mrei te preraspodjelom prijevoznih zahtjeva na druge vidove prijevoza.

Doc. dr. Drago Ezgeta, Predavanja na predmetu: Inteligentni Transportni Sistemi, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu, /K 2011/2012

14

2.3.2 Poboljanje sigurnosti

Dva su mjerljiva pokazatelja za unapreenje sigurnosti i to postotak smanjenja broja nezgoda i postotak smanjenja broja spaavanja. ITS moe pridonijeti smanjenju broja nezgoda boljem opsluivanju u sluaju nesree kroz skraivanje vremena za servisiranje nezgoda te racionalno koritenje sredstva za reakciju na te dogaaje. Najvanija aplikacija ukljuuje upravljanje brzinom i nadziranje vozila i vozaa. Mnoge aplikacije e poveati sigurnost kroz zatitu od povreivanja korisnika, naroito djece, starijih ljudi, itd. Procjena broja prometnih nezgoda, vjerojatnost njihovog nastanka, teine nezgoda, oekivano vrijeme ekanja, vrijeme pruanja pomoi, vrijeme raiavanja usporeuju mjesta nezgode, se u prometnom sustavu bez ITS infrastrukture i rezultati koji se postiu sa

implementacijom ITS-a. Pregled pozitivnih utjecaja ITS-a na sigurnost prometa je dana u tablici 2. Tablica 2. Utjecaj ITS-a na poboljanje sigurnosti prometa Poboljanje sigurnosti iskazano u postotku smanjenja broja nezgoda Adaptivno upravljanje svjetlosnim signalima u ITS okruenju Nadziranje ogranienja brzine kamerama u ITS okruenju Nadzor vremenskih uvjeta i VMS Nadzor i upravljanje iznenadnim dogaaje (incidentima) Sustav izbjegavanja sudara Poboljanje sigurnosti iskazano u postotku smanjenja vremena 20-50 % 30-40 % 7 15% 17% 18-30 %

15

pruanja pomoi nastradalim u prometnoj nezgodi Automatska lokacija vozila AVL/ kompjutorski podran dispeering CAD Upravljanje incidentima i iznenadnim dogaajima 20-43 % 40 %

Aplikacije ITS-a koje poboljavaju sigurnost prometa ukljuuju: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. adaptivni sustav kontrole brzine detekcija iznenadnih dogaaja i upozorenja sustava brzo vrijeme reakcije na nezgodu sustavi kamera za brzinu i kontrolu potivanja prometnih signala automatsko upravljanje prometom za pjeake i bicikliste nadziranje vremenskih i mikroklimatskih uvjeta poveanje mogunosti predvianja sustava sustav za spreavanje sudara

16

Utjecaj ITS na udobnosti korisnika sustava prometa i transporta moemo promatrati kroz tri skupine: 1. udobnost fizike infrastrukture povezano sa karakteristikama prometnica, kao to su geometrijske karakteristike i karakteristike povrine ceste 2. udobnost vozaa povezana sa karakteristikama prometa, kao to su zastoji, broj prometnih traka, vremenski uvjeti 3. informacioni komfor povezan sa psihologijom vozaa i putnika kroz zadovoljstvo vozaa i putnika koje se ogleda kroz osjeaj sigurnosti u pogledu upravljanja, zabrinutosti koje se javljaju zbog mogueg zakanjenja ili neizvjesnosti koliko dugo prometni zastoj moe trajati. Komfor je vaan za korisnike sustava prometa i prijevoza koji od njega zahtijevaju

udobnost, zatitu privatnost, sigurnost. Sa ITS servisima putnici mogu dobiti bolje predputne informacije o uvjetima putovanja koje smanjuju stres vozaima.

2.3.3. Smanjenje tetnih utjecaja na okoli sustava prometa i transporta

Odriva mobilnost na mrei gradskih prometnica se ne moe ostvariti bez smanjenja tetnih utjecaja na okoli. Mnogi gradovi su primijenili sustave ITS-a u cilju smanjenja oneienja zraka, posebno u centrima gradova. Oneienje zraka je pogorano u uvjetima prometnog zaguenja, tako da neka od ITS mjerenja poboljavaju efikasnost odvijanja prometa uz smanjenje oneienja zraka. Takvi specifini servisi ukljuuju: nadziranje oneienja zraka, informiranje o kvaliteti zraka, promjene strategije upravljanja pristupa arterijama sa visokim stupnjem oneienja zraka. U mnogim situacijama koristi za okoli za dati projekt mogu biti samo procijenjene simulacijom.

17

Teko je mjeriti utjecaj na okoli cijelog gradskog podruja, jer je veliki broj promjenljivih imbenika, ukljuujui vrijeme, ulaganje u nemobilne resurse, vremenski porast oneienja atmosfere i tetan utjecaj na ozon. U nekim sluajevima, direktno mjerenje utjecaja na okoli moe biti praktino koncentrirano na lokalno mjerenje, kao to je kvaliteta zraka u zoni raskrija i tetnog utjecaja na okoli. drugim interesantnim tokama. U tablici 3. su dati rezultati dobiveni istraivanjem utjecaja ITS-a na smanjenje

Tablica 3. Utjecaj ITS-a na smanjenje tetnog utjecaja na okoli Smanjenje tetnog utjecaja na okoli iskazano u postotcima smanjenja emisije tetnih plinova Upravljanje potranjom Upravljanje prometnim tokovima Upravljanje izborom rute vozila Optimiziranje rada signala Preusmjeravanje prometa sa VMS Dinamiki izbor rute vozila Elektronika plaanja Smanjenje tetnog utjecaja na okoli iskazano u postotcima smanjenja potronje goriva Elektronika plaanja Dinamiki izbor rute vozila 5% 13% 50 % 26-30 % 5% 9,8-15,8 % 5-10 % 5-16 % 45-83 %

18

Upravljanje radom svjetlosnih signala

4-13 %

Prema tome takvi procijenjeni rezultati su visoko ovisni o lokalnom podruju kroz koje prolazi prometnica i teko ih je generalizirati. Sa ovog stajalita , koristi za okoli se obino mjere u koliini smanjenja emisije tetnih plinova, umjesto kvaliteti okolia samog po sebi. Smanjenje potronje goriva je obino uzeto kao posredna korist za okoli jer je to takoer mjerljiva korist za okoli, kao mjera smanjenja u vremenu i postotcima to je ope prihvaeno. Utjecaj ITS na smanjenje zagaenja okolia moe se promatrati kroz vie modela za opisivanje emisije razliitih tvari u okoli (CO2, NO2, itd.) koji se podudara sa karakteristikama i razinom prometnog zaguenja.

2.3.4 Poboljanje produktivnost i reduciranje trokova u sustavu prometa i transporta

Implementacija ITS-a esto sniava operativne trokove i obvezno poboljava produktivnost. Kako je smanjenje trokova od interesa za sve korisnike sustava prometa i transporta a odgovarajue koristi su znaajne za vlasnike vozila i operatere infrastrukture mree gradskog prometa. ITS opcije ukljuuju : automatsku lokaciju vozila (AVL), automatsku otpremu robe, raunalno podran dispaering (CAD), nadziranje vozaa, elektronika naplata. Smanjenje trokova je od interesa za sve korisnike sustava prometa i transporta. Koristi produktivnosti mjerenih smanjenjem vremenskih gubitaka, koji ukljuuju ekanje, ubrzanje, vrijeme zadravanja vezano za vozae, koristi produktivnosti vezanih za vrijeme zakanjenja, se ostvaruju kroz stvarnovremenske operacije upravljanja sustavom ITS-a. U tablici 4. su dati rezultati istraivanja utjecaja ITS na poboljanje produktivnosti i reduciranje trokova sustava prometa i transporta.

19

Tablica 4. Utjecaj ITS na poboljanje produktivnosti

Poveanje produktivnosti iskazano u postotcima smanjenja trokova

Sustav upravljanja voznim parkom Automatska lokacija vozila AVL/ Kompjutorski podran dispeering CAD Nadzor vozaa ITS infrastruktura za tranzitna putovanja Elektronika plaanja Poveanje produktivnosti iskazano u postotcima smanjenja vremenskih gubitaka Kompjutorski podran dispeering CAD Poveanje produktivnosti iskazano u postotcima smanjenja vremenskih gubitaka zbog zakanjenja Kompjutorski podran dispeering CAD

5-25 % 4- 9 %

40 % 8% 34-91 %

37,5 %

35 %

Podaci koji se odnose na trokove implementacije ITS-a u sustav prometa i transporta i njegovog funkcioniranja su jo uvijek rijetki i veoma ratrkani. Poetni rezultati, trokovi

20

testiranja funkcioniranja ITS ne pokazuju trokove u irokom rasponu ili iroko rasprostranjen ITS razvoj. Prema tome, stvarni trokovi se mogu smanjiti kroz integriranje ITS komponenti.

3. Inteligentno upravljanje prometom u ITS okruenju Inteligentno upravljanje prometnim tokom vozila i javnim prijevozom omoguuje poveanje operativnog kapaciteta uz davanje prioriteta odreenim vozilima(javnom prijevozu, urnim slubama). Operativni kapacitet u realnosti nijestatika nego dinamika veliina. Inteligentno upravljanje oznaava pristup, metode i tehnika pomagala kojaomoguuju dinamiko prilagoavanje potranje, adaptivno voenje tokova idjelovanje urnih slubi u sluajevima incidenata. Inteligentna vozila i inteligentne prometnice omoguuju bitno viu razinu mrenih performanci i kvalitete usluge za krajnje korisnike u odnosu na dosadanja voenja prometnog toka sa zelenim valom i regulacijom temeljem podataka prikupljenih od senzora. Kljune operativne zadae ITS MT su: -kontrola pristupa mrei -ublaavanje posljedica zaguenja na prometnicama i njihovim sueljima premadrugim modovima -rjeavanje uskih grla zbog incidentnih dogaaja -postizanje zadovoljavajue razine sigurnosti u prometu -prometna logistika specijalnih sportskih, politikih, verskih, zabavnihdogaanja -kontrola nepovoljnih utjecaja na odvijanje prometnog toka (vremenskeneprilike, agresivna vonja MTza )-preraspodjelom odreeni modova prema koritenju uinkovitijih modova javnog prijevoza Nakon identifikacije i specifikacije potreba razrauje se arhitektura sustava prostorno-vremenski obuhvat. Nakon detaljnog dizajna ITS MT slijeditestiranje prototipa te implementacija cijelog sustava. Vano je uoiti da voenje prometnog toka (TFC) predstavlja samo jedan od podsustava upravljanja prometom u ITS okruenju (ITS MT ) tako da vrijedi: TFC MTITS
21

To podrazumijeva da se klasina rjeenja usmjerena na koordinaciju prometnih svjetala (semafora), kontrolu pristupa, prilagoavanje brzine, sigurnosnerazmake, itd. trebaju integrirati s drugim ITS podsustavima u funkcionalnom podruju ITS MT. Osim upravljanja tokovima vozila,MT sadri upravljanje potranjom, koordinaciju urgentnih slubi, davanje prioriteta javnom prijevozu, upravljanjeincidentnim situacijama i posebnim dogaajima (sportske manifestacije, politikiskupovi, itd.) Spreavanje zaguenja i adaptivno voenje toka vozila predstavlja jednonajznaajnijih podruja primjene ITS-TM aplikacija. Za efektivno i efikasno voenje prometnog toka potrebno je dublje poznavanjerelevantnih veliina te naina prikupljanja i obrade stvarnovremenskih podatakakako bi se razliitim oblicima distribucije informacija djelovalo na prometni tok.Produbljeno poznavanje teorije prometnog toka i temeljnih naela voenjakompleksnih sustava kljuno je za razvoj brojnih ITS aplikacija, kako naautocestama i arterijama tako i na drugim dijelovima prometnog sustava. Danas u svijetu postoji veliki broj tehnika i tehnologija koje pomau vozau u to sigurnijem upravljanju vozilima. Ove tehnologije se jednim imenom nazivaju inteligentna vozila" (engl. "Intelligent vehicles"). Inteligentna vozila imaju dodatne funkcionalnosti kojima se postie prikupljanje i obrada podataka iz okruenja, te automatsko prilagoavanje kao pomo ili zamjena vozau. Ova vozila nude znatne mogunosti za poveanje sigurnosti, operativne uinkovitosti i udobnosti putovanja, tako da ova vozila zaista postaju realnost. Budunost predstavlja vonju u suradnji sa tehnologijom. Automobili budunosti biti e opremljeni naprednim tehnologijama koja e omoguiti automobilima da se ponaaju kao da imaju reflekse. Vozila e biti u stanju poduzimati korektivne akcije ukoliko je to potrebno, te vriti prikazivanje povratnih informacija vozaima kako bi se izbjegle opasne situacije. Ova tehnologija smanjit e potrebu za direktnim reagiranjem vozaa u nekim sloenijim situacijama. Elektroniki "refleksi" reagirati e znatno bre od ljudskih pa e se vozila u koloni moi kretati znatno blie jedno dragome, ime bi se mogla poveati protonost vozila bez utjecaja na sigurnost vonje. Osnovna ideja je da voza i dalje zadri punu kontrolu nad situacijom, ali e mu dodatne informacije pomoi da bolje reagira. Vozae e upozoravati i audio-vizuelni signali u vozilu.

22

Vozilo e razmjenjivati informacije s okolnim vozilima i prometnom infrastrukturom, dojavljivati im svoj poloaj i promjene u kretanju, a od okolne infrastrukture dobivat e podatke kao to je nailazak na zaleenu cestu ili iznenadni zastoj u prometu. Jedan dio sistema inteligentnih vozila zauzimaju i sistemi za pomo vozau tj. DAS sistemi (engl.- "driver assistance svstems"). Ovi sistemi podrke vozaima podrazumijevaju razne oblasti primjene naprednih tehnologija, od navigacijskih ureaja preko napredne komunikacije izmeu vozila do sistema za izbjegavanje sudara. Najvaniji zadatak DAS -a je raunarska podrka voznim sposobnostima vozaa, to znai pomo pri vonji, a ne potpuno automatizovanu vonju. Mnogi od sistema koji koriste ovakve tehnike su ve odavno u upotrebi u automobilskoj industriji. Veliku podrku ovom sistemu treba da prui i inteligentna infrastruktura koja je smjetena uz autoputove i ostale ceste i koja sakuplja podatke od svih uesnika u saobraaju. DAS ima i veliki zadatak da bude jednako funkcionalan u svim okruenjima (razlika izmeu urbane i ruralne sredine tj. gradska i vonja na magistralnim cestama). Da bi DAS uspjeno fonkcionirao potrebno je dobivanje podataka iz samog vozila kao to su: brzina, ubrzanje, pozicija na cesti, pravac kretanja itd.

23

Pojam inteligentni transportni sustav (ITS) odnosi se na napore za dodavanje informacijske i komunikacijske tehnologije za tehnologiju prijevoza i vozila u nastojanju da e se upravljati imbenicima koji su obino u sukobu jedni s drugima, kao to su vozila, optereenja, i rute za poboljanje sigurnosti3. Interes za ITS dolazi od problema uzrokovanih prometnim guvama i sinergije nove informacijske tehnologije za simulaciju, real-time kontrolu i komunikacijske mree. Zaguenje prometa je u porastu u cijelom svijetu kao rezultat poveane motorizacije, urbanizacija, porast broja stanovnika te promjene u naseljenosti. Zaguenje smanjuje uinkovitost prometne infrastrukture i poveava vrijeme putovanja, zagaenje zraka i potronju goriva. Nedavna vladinih aktivnosti u podruju ITS - posebno u Sjedinjenim Amerikim Dravama dodatno motivira i percipira potrebu za domovinsku sigurnost. Mnogi od predloenih ITS sustavi ukljuuju nadzor prometnica, koji je prioritet za domovinsku sigurnost. Financiranje mnogih sustava dolazilo bi direktno kroz dravne sigurnosne organizacije ili uz njihovo odobrenje. Nadalje, ITS moe igrati ulogu u brzini masovne evakuacije ljudi u urbanim centrima, u sluajevima kao to su prirodne katastrofe ili prijetnje. Velik dio infrastrukture i planiranja ukljueni su sa svojim paralelama i potrebama za dravnu sigurnosti sustava. U razvijenom svijetu, migracije stanovnitva iz ruralnih u urbanizirana stanita napredovala su drugaije. Mnoga podruja u zemljama u razvoju su urbanizirana bez znaajnih motorizacija. U podrujima kao to su Santiago, ile i slino, visoka gustoa naseljenosti je podran od strane multimodalnih sustava. Mali dio stanovnitva moe si priutiti automobile. Automobili uvelike poveavaju zaguenja u multimodalnom transportnom sustavu. Oni takoer proizvode znatne koliine zagaenja zraka, predstavljaju znaajan sigurnosni rizik, i stvaraju osjeaj nejednakosti u drutvu.

Postnote; Intelligent Transport Systems, http://www.parliament.uk/documents/post/postpn322.pdf

Sijeanj

2009,

broj

322,

URL:

24

Ostali dijelovi svijeta u razvoju, poput Kine, ostati e u velikoj mjeri ruralni, ali su brzo urbanizirani i industrializirani. U tim podrujima motorizirana infrastruktura se razvija uz motorizaciju stanovnitva. Gradska infrastruktura se brzo razvija, pruajui priliku za izgradnju novih sustava koje sadre ITS u ranim fazama. Inteligentni transportni sustav (ITS) se moe definirati kao holistika, upravljaka i informacijsko-komunikacijska (kibernetska) nadgradnja klasinog sustava prometa i transporta kojim se postie znatno poboljanje performansi, odvijanje prometa, uinkovitiji transport putnika i roba, poboljanje sigurnosti u prometu, udobnost i zatita putnika, manja oneienja okolia, itd. ITS ima znaenje novoga kritinog pojma koji mijenja pristup i trend razvoja prometne znanosti i tehnologije transporta ljudi i roba tako da se uinkovito rjeavaju rastui problemi zaguenja prometa, oneienja okolia, uinkovitosti prijevoza, sigurnosti i zatite ljudi i roba u prometu, U tom smislu inteligentna prometnica predstavlja kibernetsku i informacijsko-komunikacijsku nadgradnju klasinih prometnica tako da se osim osnovnih fizikih funkcija ostvaruje bolje informiranje vozaa, voenje prometa, sigurnosne aplikacije, itd. ITS je sustav koji isporuuje usluge i informacije korisnicima putem distribuiranog informacijskog sustava uz uporabu suelja koje je prilagoeno korisniku ili pokretnom objektu, bilo u okviru privatnog ili javnog sektora. Sustav ITS mora biti konvergentan i otvoren, nudei s jedne strane primjenu razliitih tehnologija interaktivnog i multimedijalnog obiljeja, i s druge strane jamei cjelovitost djelovanja po cijelom geografskom podruju, od mikrolokacija, gradova do regija, drava i kontinenata. Osnovna svrha implementacije inteligentnog transportnog sustava je podii kvalitetu prometovanja i transporta, poboljati iskustva vozaa i putnika, poboljati postupke vezane za putovanja ljudi, razmjenu dobra i usluga, te poveati sveukupnu prometnu informacijsku transparentnost. Stoga je glavni cilj izgradnje ITS-a, integracija sustava koji e poboljati putovanja i prijevoz kroz uinkovitije i sigurnije kretanje ljudi, robe i informacija, uz veu mobilnost, veu uinkovitost goriva i manje zagaenje okoline, tj. sigurniji ekosistem u cijelosti. U skladu s glavnim ciljem mogu se definirati posebni ciljevi koji poblie opisuju i pojanjavaju irinu koju obuhvaaju sustavi ITS: poveavanje radne uinkovitosti i kapaciteta transportnog sustava, poveanje mobilnosti osoba i robe, prevencija i smanjivanje nezgoda i teta uzrokovanih transportom, smanjena

25

potronja energije i dugorono kontrolirana zatita okolia. Potrebno je takoer napomenuti da i postojei prometni sustavi imaju odreena svojstva inteligencije iz same logike, jer je i ovjek u pravilu dio tog sustava, ali inteligencija i komunikacija izmeu vozila i objekata nisu kvalitetno umreene i sustavno organizirane. Osnovnu sr ITS-a ine sustavna upravljaka i informatiko-komunikacijska rjeenja ugraena u mrenu infrastrukturu, vozila, upravljake centre i razliite komunikacijsko-raunalske terminale. Razvoj prometa klasinom izgradnjom infrastrukture doveli su do problema efikasnosti i zahtjeva za novim usklaenim rjeenjima u cestovnom i drugim granama prometa, te njihovim sueljima s lukim, kolodvorskim, te logistikim i dr. prometno-transportnim sustavima.

Slika 2: Jednostavan primjer ITS-a

Izvor: http://www.prometna-signalizacija.com/index.php?lang=hr&pid=320

26

3.1 TEHNOLOGIJE ITS-a

Inteligentni transportni sustavi razlikuju se u tehnologijama koje se primjenjuju; od osnovnih sustava upravljanja kao to su auto navigacija, saobraajni signali kontrole, sustavi upravljanja kontejnerima, promjenljivi prometni znakovi, automatsko prepoznavanje registarskih oznaka ili kamere za praenje brzine, zatim kao to su sigurnosni sustavi i vie naprednih aplikacija koje integriraju ive podatke i povratne informacije iz brojnih drugih izvora, kao to su parking smjernice i informacijeski sustavi, vremenska prognoza, most za odleivanje sustava i slino. Osim toga, tehnike su se razvili kako bi se omoguile napredno modeliranje i usporedbu s povijesnim podatcima osnovnih podataka. Nadalje e biti opisane neke od konstitutivnih tehnologija koje se obino provode u ITS-u.

3.2 Beine komunikacije

Razliiti oblici beinih komunikacijskih tehnologija su predloene za inteligentne transportne sustave. Radio modem komunikacija na UHF i VHF frekvencije se nairoko koristi za velik odnosno irok raspon komunikacija. Kratkog dometa komunikacije (manje od 500 metara) mogu se ostvariti koritenjem IEEE 802.11 protokola4, posebno TALAS. Teoretski raspon ovih protokola moe se produiti koristei Mobile ad-hoc mrea ili umreavanje. Za dui niz komunikacije predloeno je koritenje infrastrukturne mree, kao to su WiMAX ( IEEE 802,16 ), Globalni sustav za mobilne komunikacije (GSM), ili 3G .

Skupina standarda 802.11 trenutano sadri est naina beine modulacije signala, koji koriste isti protokol, a najei naini su definirani a, b i g dodatcima izvornog standarda; sigurnosne odredbe su naknadno dodane i okupljene su u 802.11i dodatku. Ostali dodatci ove porodice (c-f, h-j, n) su servisna podoljanja i proirenja ili ispravke prijanjih odredbi

27

Long-range komunikacije koristei ove metode su dobro uspostavljene ali, za razliku od kratkog dometa, ove metode zahtijevaju opsene i vrlo skupe infrastrukture implementacije. Tu je nedostatak konsenzusa u tome to bi poslovni model trebali podrati ovu infrastrukturu.

28

3.3 Plutajui auto podatak

Plutajui auto podataka (FCD), takoer poznat kao plutajui stanini podataka, je metoda za odreivanje brzine prometa na cestovnoj mrei. Ona se temelji na prikupljanju podataka lokalizacije, brzine, smjera kretanja i vrijemena informacije iz mobitela u vozila koja se pokreu. Ovi podaci su bitan izvor za informacije o prometu i za veinu inteligentni transportni sustavi (ITS). To znai da svako vozilo sa aktivnim mobilni telefonom djeluje kao senzor za cestovne mree. Na temelju tih podataka, zaguenje prometa moge se identificirati, putovanje, odnosno duina puta moe se izraunati, a izvjea o prometu mogu brzo biti generiran. Mjerenjem i analizom mree podataka, koristei triangulacija, uzorak podudaranja ili stanica sektoru statistike - u anonimnom obliku - podaci se pretvaraju u toan protok informacija prometa. S vie zaguenja, postoji vie automobila, vie mobitela, te stoga vie sondi. U velegradska podruja, udaljenost izmeu antena je kraa i dakle, tonost se poveava. Nema potrebe za gradnjom infrastrukture uz cestu, ve se samo postojea mrea mobilnih telefona moe iskoristiti. U nekim gradskim podrujima koristi se RFID signala5 iz ETC transpondera. Tehnologija plutajuih auto podataka prua velike prednosti u odnosu na postojee metode mjerenja prometa:

znatno jeftiniji od senzora ili kamere vie pokrivenost: sva mjesta i ulice bre postavljanje (bez radne zone) i manje odravanja radi u svim vremenskim uvjetima, ukljuujui i jaku kiu

Vrijeme putovanja te podatci o autoputevima takoer se prikupljaju pomou senzora na osnovu Bluetooth tehnologije.

RFID je tehnologija koja koristi radio frekvenciju kako bi se razmjenjivale informacije izmeu prijenosnih ureaja/memorija i host raunala

29

3.4 Sensing tehnologije

Tehnoloki napredak u oblasti telekomunikacija i informacijske tehnologije u kombinaciji sa stanjem mikroipa, RFID (Radio Frequency Identification), i jeftini inteligentni svjetionik sensing tehnologije imaju poboljane tehnike mogunosti koje e olakati sigurnosne prednosti voza za inteligentne transportne sustave na globalnoj razini. Infrastrukturni senzori su neunitivi (kao u-road reflektori) ureaja koji su instalirani ili ugraeni na cesti ili u neposrednoj okolini cesta (zgrade, stupovi, znakovi) kao obavezna ifrastruktura, i moe ih se runo iriti tijekom preventivnih izgradnja cesta ili odravanja.

3.5 Video za otkrivanje vozila

Mjerenje protoka prometa i automatskim otkrivanjem incidenta pomou video kamera je jo jedan oblik detekcije vozila. Budui da video sustavi za otkrivanje poput onih koje se koriste za automatsko prepoznavanje registarskih oznakaj ne ukljuuje instaliranje bilo koje od komponenti izravno na kolniku, ovaj tip sustava je poznat kao "ne-nametljiva" metoda detekcije prometa. Kamere su obino postavljeni na stupove ili konstrukcije iznad ili uz kolnik. Veina video sustava za otkrivanje zahtijeva neke poetne konfiguracije za "nauiti" procesor slike. To obino ukljuuje unos poznatih mjerenja kao to su udaljenost izmeu linija ili visina kamere iznad kolnika. Pojedini video procesor detekcije moe otkriti promet istodobno jedne do osam kamera, ovisno o marki i modelu.

30

3.6 Inteligentne transportne aplikacije

Elektronska naplate cestarine (ENC) omoguuje vozilu proi kroz vrata cestarina u punoj brzini, smanjenje zaguenja na naplatnim postajama i automatizaciju naplate cestarine. Izvorno ETC sustavi su koriteni za automatizaciju naplate cestarine, ali novije inovacije koristiti ih da bi se izvrilo zaguenja cijene kroz kordon zone u centru grada6. Elektronika naplata cestarine (ENC) metoda je beskontaktne naplate bez posredovanja blagajnika, a proces naplate cestarine odvija se pomou ENC-ureaja smjetenog na vjetrobranskom staklu vaeg vozila i antene na naplatnoj stazi. ENC-ureaj mogu koristiti korisnici I., III. i IV. skupine vozila. Minimalni iznos koji trebate uplatiti u Hrvatskoj je 100 kuna. Moete ga viekratno nadopunjavatina eljeni iznos i koristiti u razdoblju koje vama odgovara, jer ENC nema vremenskog ogranienja koritenja. Kupnjom ENC ureaja i pravilnom uporabom, omoguili e se bre i lake plaanje cestarine. Do prije nekoliko godina veina ENC sustava temeljila se na koritenju radio ureaja u vozilu koja su se koristila za identifikaciju vozila. Drugi sustavi koji se koriste ukljuuju barkod naljepnice, prepoznavanje registarske ploice, infracrvena komunikacija sustava i slino. Provoenje kamera u prometni sustav, koji se sastoji od kamere i ureaja za monitoring vozila, koristi se za otkrivanje i identifikaciju vozila te prekoraenja ogranienja brzine. Aplikacije ukljuuju7:

6 7

Prometna zona; URL: http://www.prometna-zona.com/cestovni-cestarina.html Intelligent transportation system ; URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Intelligent_transportation_system

31

Brze kamere koje identificiraju vozila koje putuje preko dozvoljene odnosno ograniene brzine. Mnogi takvi ureaji koriste radar za otkrivanje brzine ili elektromagnetske petlje zakopane u svakoj prometnoj traci ceste.

Crveno svjetlo kamere koje detektira vozila koja prelaze liniju Kamere za autobusnu traku koje identificiraju vozila koja putuju u stazama rezerviranima za autobuse. U nekim jurisdikcija, autobus trase takoer se mogu koristiti za taksi ili slino

Kamere koje identificiraju vozila koja prelaze eljeznike prijelaze na mjestima gdje to nije dozvoljeno

Kamere koje identificiraju vozila koja prelaze duple linije Kamere na raskrijima; ovaj tip kamera se uglavnom koristi u gradova ili jako naseljenim podrujima

Nedavno se u pojedinim dravama poelo s eksperimentiranjem s promjenjivim ogranienjem brzine koja se mijenja s obzirom na zaguenje na cestama i slinim imbenicima. Cilj je naravno smanjenje broja prometnih nezgoda te jednostavniji protok prometa. Nastoji se ne raditi promjene ogranienja brzine u loim uvjetima ve da se isto primjenjuje i regulira i u dobrim uvjetima. Slika 3: Primjer sustava koji regulira promjenjiva ogranienja brzine kretanja po cestama

Izvor: http://www.prometnasignalizacija.com/index.php?lang=hr&pid=320

32

Znatan broj tekih prometnih nesrea uzrokovan je velikim brzinama vozila neprilagoenim prometnici i trenutnim uvjetima u prometu. Stoga je kontrola brzine jedna od najvanijih mjera za poveanje sigurnosti na cestama. U dosadanjoj praksi veina postupaka kontrole brzine vozila temelji se na mjerenju trenutne brzine na pojedinim tokama prometnice. Na ovaj nain moe se u odreenoj mjeri primorati vozae na sporiju vonju u blizini kontrolnih toaka, meutim nameu se pitanja: kako osigurati uravnoteeni tok prometa na duljim dionicama prometnice i kod vozaa stvoriti kulturu potivanja prometnih pravila i znakova ogranienja brzine. U Republici Hrvatskoj, kao odgovor na ova pitanja, a sljedei suvremene svjetske trendove u prometnim tehnologijama, Peek8 je razvio sustav za automatsko prepoznavanje i praenje vozila koji se izmeu ostalog koristi i za kontrolu brzine na principu detekcije vozila i mjerenja prosjene brzine na dionicama prometnice. Na mjernim tokama vozila se detektiraju i snimaju te se vri automatsko optiko prepoznavanje registarskih tablica. Podaci sa mjernih toaka alju se centralnom serveru koji na osnovu podataka o vozilu, vremenu i preenom putu rauna prosjenu brzinu svih vozila na svakoj dionici. Ukoliko je neko vozilo prekorailo maksimalnu dozvoljenu brzinu, generira se prekraj. Obrada prekraja moe biti automatska (sustav generira kaznu za vozaa koristei podatke iz policijske baze) ili runa (operater na Back-office raunalu). Sustav takoer omoguava automatsko slanje podataka policijskoj ophodnji o vozilima koja su prekoraila brzinu ili se nalaze na listi traenih vozila9.

Specijalizirani isporuitelj signalne opreme i proizvoda, sustava i rjeenja za automatsko upravljanje cestovnim prometom. 9 Specijalizirani isporuitelj signalne opreme i proizvoda Peek; URL: http://www.peek.hr/roadrunner.htm

33

Slika 4: Princip oitavanja tabelarnih oznaka

Izvor:http://www.peek.hr/roadrunner.htm Prednosti sustava za automatsku kontrolu prosjene brzine nad klasinim metodama: - Mogue je kontrolirati brzinu na znatno veem podruju (proizvoljno velike dionice) - Vozai ne mogu izbjegavati kontrolne toke (usporavanje, obilaenje) - Kontrola brzine se vri 24 sata na dan - Postie se efekt ujednaenja brzine vozila na veim dionicama prometnice ime se znatno podie sigurnost sudionika u prometu, smanjuju se guve i stres kod vozaa, buka i zagaenje okolia - Pravedniji nain kontrole i kanjavanja vozaa - Automatizira se obrada prekraja i kazni

34

Slika 5: Princip rad

Izvor: http://www.peek.hr/roadrunner.htm

35

4. Upravljanje prometnim tokovima u ITS-a

Kada govorimo o upravljanju u saobraaju i transportu onda uglavnom mislimo na uvoenje telematike odnosno telekomunikacionih tehnologija i informatikih tehnologija u ovu oblast. Posmatrano sa nivoa upravljanja, ovjek takoe predstavlja sistem upravljanja iz slijedeih razloga :

ovjek raspolae sa pet ula - sistem za prikupljanje informacija Posjeduje svjesno razmiljanje (mozak) - pamenje i obrada informacija Posjeduje razvijene udove (ruke i noge) - izvrni organi na koji djeluju odluke kako bi se poduzele potrebne akcije i zahvati.

ovjek je od svog postanka imao ulogu, koju danas sve vie preuzimaju savremene tehnologije u upravljanju saobraajem. ak i u sluaju kada ide pjeice ovjek upravlja procesom kretanja budui da upravlja polaskom, pravcem kretanja, brzinom kretanja, ubrzanjem te zaustavljanjem. Za potrebe transporta roba i ljudi uvedena su ve davno transportna sredstva (u poetku iva, a kasnije tehnika). U poetku je ovjek i dalje zadravao funkciju sistema za upravljanje. Zamjenom nekih od funkcija koje je obavljao ovjek od strane tehnikih sredstava dobijeni su manje ili vie automatizirani sistemi upravljanja. Prvo uvoenje automatizacije u saobraaj kao to su automatska signalizacija, automatski alarmni sistemi, servokomande i sl., je ranijeg datuma. Automatski pilot u avionu, brodu ili vozu predstavljaju prve korake u koncepciji sloene automatizacije.

36

Potreba za uvoenjem novih tehnolokih sredstava i metoda upravljanja saobraajnim procesima rezultat je, prije svega, ekonomskih zakonitosti. Pokazalo se naime da je ekonominije uvesti nova sredstva za upravljanje nego graditi nove saobraajnice.

4.1 Model transportnog sistema TS

Transport predstavlja skup aktivnosti iji je cilj premjetanje roba i putnika sa jedne na drugu poziciju. Transportni sistem (TS) je dinamiki sistem. Funkcija transportnog sistema se ne moe ostvariti ako se u njemu ne realizuju funkcije upravljanja. Transportni sistem jeste i informacijski sistem, budui da upravljanja nema bez prenosa, obrade i skladitenja informacija. TS se sastoji iz (slika 4.1) :

Sistema za upravljanje procesom Transportnog procesa Informacija o procesu Upravljakih naloga i akcija Poremeajnih veliina Uticaja okolia

37

Slika 5.1. Elementi TS-a

38

Opi model je univerzalan, moe se primijeniti na TS zemlje, transport u okviru neke privredne grane, na podisisteme u okviru nekog veeg TS-a, sve do modela pjeaka u saobraaju. Analiza, projektovanje i upravljanje u TS-a provode se uvijek na bazi razmatranja ovog modela.

Transportni proces (transport po eljeznikoj pruzi, mrei pruga, na ulici autoputu, kontenejrskom terminalu) odvija se prema propisanom i uhodanom tehnolokom procesu, prema redu vonje, odnosno prema planu odvijanja procesa. Informacije o stanju transportnog procesa prenose se iz procesa do sistema za upravljanje, na osnovu dobijenih informacija, na osnovu znanja i normi (propisa, pravila i zakona) ovdje se donose odluke i nalozi za akcije i zahvate koji se zatim provode u samom procesu. Ako doe do poremeaja u samom procesu, proces se preko povratne veze dovodi u propisano stabilno stanje. Isti je sluaj sa djelovanjem uticaja okoline.Funkcionisanje (svrhovitost) TS-a ne bi se mogla zamisliti bez sistema za upravljanje (ureaji za automatizaciju procesa) koji obavlja funkcije detekcije stanja sistema, prenosa informacija, donoenje odluka i naloga i provoenje akcija i zahvata prema nalozima sistema za upravljanje. Kvalitet transportne usluge cijeni se na osnovu parametara koji se odnose na bezbjednost, pouzdanost, brzinu (vrijeme odziva na zahtjev), komfor, uticaj okoline te transportne trokove.

39

Transportni proces i sistem za upravljanje ine jedinstvo komponirano od pet osnovnih komponenata: Vozila Vua Saobraajnice Terminali Sistem za upravljanje Nain na koji su ovi elementi povezani kako bi se ostvarila svrha transportne usluge moe se ematski predstaviti pomou slijedee slike (slika 4.2).

Slika 5.2 Nain povezivanja elemenata TS-a

40

Transportni sistem predstavlja jedan upravljivi proces koji je kao takav dio drutvenoekonomskog sistema zemlje, pa je prema tome podvrgnut uticajima i povratno vezan sa nizom vanjskih uticajnih faktora. Sutina djelovanja upravljakog podsistema svodi se na manipulisanje informacijama u svrhu analize, odluivanja i planiranja. Zbog neposrednog djelovanja na elemente izvrnog podsistema postojee upravljanje sadri informacijski sistem koji se meutim odlikuje nepotpunim, sporim, uskim i nesigurnim informacijskim tokovima. Novi zahtjevi (poveanje brzine) dovode do stanja u kojem postojee tehnologije upravljanja ne mogu odgovoriti potrebnom kvalitetom usluge. Kao nunost, namee se potreba za modernizacijom upravljanja u saobraaju.

41

4.2 Operativno upravljanje

Operativno upravljanje (OU) predstavlja regulaciju koja se provodi na vozilima i u saobraajnom procesu u cilju postizanja maksimalne bezbjednosti kretanja, maksimalne pouzdanosti i efikasnog koritenja sredstava i opreme. Ovo proizilazi iz zahtjeva da se sudari izmeu vozila moraju izbjei i da se vozila trebaju kretati to je bre mogue i moraju imati najmanja kanjenja odnosno stizanje na vrijeme. Dati ciljevi su ponekad konfliktni, npr. vozila ne mogu putovati suvie blizu jedno drugom bezbijedno, naroito ako se radi o velikim brzinama. Pored bezbjednosti, pouzdanosti i brzine cilj je postii maksimalnu iskoritenost kapaciteta saobraaja, pri emu je neophodno iskoristiti slijedee parametre:

Maksimalna operativnost Maksimalna dozvoljena brzina Zadovoljenje reda vonje Efikasno koritenje kapacitea saobraajnica

Pojam operativnog upravljanja odnosi se na snimanje kretanja svih vozila i usmjeravanje njihovog kretanja prema odreditima (pozivima na moru ili aerodromima, mjestima utovara i istovara itd) te na odailjanje informacija u operativne svrhe.

42

Sredstva operativnog upravljanja ukljuuju:

Pravila i propise Standardne operacione procedure Koritenje znakova, signala, snimaka i izvjetaja

Interni TV sistemi i raunarski sistemi sa bazama podataka omoguavaju nadzor, identifikaciju, potpuno automatizovano upravljanje kompletnog sistema ili pojedinih njihovih dijelova kao i pruanje informacija potrebnih za donoenje odluka u svakom trenutku.

Operativno upravljanje provodi se razliito u razliitim vidovima transporta i u razliitim saobraajnim situacijama:

Privatni automobili podrvrgnuti su pravilima bezbjednosti putnikog saobraaja, znakovima, svjetlosni signalima i nadzoru policije. Kamioni i autobusi su pored toga pod kontrolom sopstvenog dispeera i supernadzora. Brodovi-znakovi plovidbe, svjetlosni signali, nadzor obalske strae i vlastitih dispeera Avioni-dispeerske kompanije, osoblje kontrolnih tornjeva, svjetlosni znakovi, centri kontrole letenja.

43

4.3 Nadzor i upravljanje

Poboljanjem operacija, nadzor i upravljanje (NIU) omoguava da se postignu utede u vremenu, smanji broj saobraajnih nezgoda odnosno povea sigurnost, podigne nivo kvalitete ivota i ivotnog ambijenta kao i da podigne nivo produktivnosti komercijalnih aktivnosti. S tim u vezi, Meunarodne organizacije za standarde ISO (eng. International Organization for Standardization ) je na bazi konsenzusa meu razvijenim zemljama, kao i zemljama u tranziciji koje imaju iskustvo u primjeni ITS-a izvrila standardizaciju 32 aplikacije ITS (NIU je poddomena ITS-a) koje su podjeljene na grupe (tabela 1):

1. Organizacija saobraaja 2. Informacije uesnicima u saobraaju 3. Vozilo 4. Komercijalna vozila 5. Javni transport 6. Opasnost 7. Elektronska naplata 8. Sigurnost

44

1. 2.

Podrka

planiranju

transporta saobraajem

Upravljanje

3. Upravljanje procedurama u sluaju 1.Organizacija saobraaja nezgoda 4. Definisanje transportne potranje 5. Podrka provoenju zakona 6. Provoenje procedura odravanja infrastrukture 7. 8. Informacije Informacije prije otpoinjanja tokom

putovanja 2.Informacije uesnicima u saobraaju vozau

putovanja 9. Javne informacije tokom putovanja 10.Servisi personalnih informacija

11.Upute o ruti i navigacija 12. 13. 3. Vozilo Poveanje vidnog polja pilot

Automatski

14. Izbjegavanje podunih kolizija 15. Izbjegavanje laterarnih kolizija 16. Sigurnosna spremnost 17. Predupreenje nesree kod sudara 18. Davanje prioriteta komercijalnim vozilima 19. Administnriraanje u saobraaju

4. Komercijalna vozila

komercijalnih

vozila

20. Automatska inspekcija sigurnosti na putu

21. Monitoring sigurnosti na vozilu 22.Upravljanje flotom kom. vozila

45

23. Upravljanje javnim transportom 24. Organizacija transporta prema 5.Javni transport zahtjevu 25. Organizacija multimodulnog

transporta 26.Ustanovljavanje opasnosti i osobna sigurnost 6.Opasnost 27.Organizacija vozila za potrebe opasnosti 28.Opasni materijali i ustanovljavanje incidenata 29. Elektronske finansijske

7.Javni transport

transakcije 30. Sigurnost Podizanje javnog nivoa prijevoza sigurnosti korisnika

8.Sigurnost

31.

osjetljivih 32. Inteligentne raskrsnice

Tabela 4. Pregled korisnikih usluga

irok repertoar usluga koje prua NIU omoguava da oni to donose odluku dobiju irok izbor mjera za rjeavanje transportnih problema. Fleksibilni NIU daju operatorima novu slobodu izbora najbolje strategije za zadovoljavanje lokalnih potreba, tako da su profesionalci u oblasti transporta u prilici da implementiraju ove sisteme. NIU predstavlja istovremeno i priliku i izazov. Da bi bili efikasni u koritenju prednosti to ih nude nove mogunosti profesionalci moraju biti svjesni mogunosti i potencijalnih beneficija to ih donose nove tehnologije.

46

Aproksimativni srednji brojevi dobijeni na osnovu iskustava (rezultata) primjene NIU-a dati su u slijedeoj tabeli 2 :

Tabela 5. Rezultati primjene NIU-a Procjena cost/benifit kod NIU-a pokazuje da primjena NIU-a moe sniziti kapitalne trokove izgradnje putne infrastrukture. Kada se radi o gradnji novih puteva zemlje u tranziciji treba da grade "elegantnu putnu infrastrukturu" tako da kad doe trenutak one mogu prestii industrijske zemlje u nekim sektorima primjene NIU-a.

47

4.3.1 Raunarski centar nadzora i upravljanja

Kada govorimo o sigurnijem saobraaju, govorimo o primarnoj ulozi NIU-a. Ukupnoj sigurnosti putovanja NIU doprinosi prevencijom i smanjenjem nesrea i tete u sudarima, te smanjenjem uticaja ljudskog faktora u postupcima upravljanja vozilima, kao i poveanjem sigurnosti putnika po svim nainima i sredstvima prevoza. Aspekti sigurnosti trebaju biti ukljueni u sve usluge nadzora i upravljanja. Zbog toga se i najvea razina sigurnosti oekuje od uvodenja automatizirano-upravljanih vozila, te sistema sigurnosti.

Da bismo imali siguran i pouzdan sistem upravljanja unutar njega je potrebno ukljuiti usklaivanje prevoza i infrastrukture, kroz smanjenje saobraajnog zaguenja, snadbjevanje vozaa i putnika pouzdanim informacijama koje trebaju pomoi boljem odluivanju oko putovanja, eliminisanje zaustavljanja i kanjenja zbog naplate, svrsishodnija koordinacija semaforske signalizacije, uinkovitije koritenje saobraajnih resursa, poveanje pokretljivosti i produktivnosti, smanjenje neeljenih uticaja na okolinu, itd.

4.3.1.1 Automatsko upravljanje saobraajem

Saobraajni problemi se najee ogledaju u nemogunosti bitnog poveanja korisnih saobraajnih povrina pa podrazumijevaju pravilno upravljanjem postojeim saobraajnim prostorom. Raznolike i esto sukobljene interese razliitih sudionika saobraajne potranje danas je vrlo teko uskladiti bez uvoenja promiljenih koncepcija i strategija. U tom smislu je razvijen sistem automatskog upravljanja saobraajem (AUS), odnosno upravljanje i kontrola saobraajnih procesa kako bi se jedan od najvanijih elemenata saobraajnog regulacijskog sistema osavremenio to vei autonomni nivo transportnih sistema i na taj nain odgovorio rastuim saobraajnim problemima i omoguio jai privredni i svekoliki razvoj drutva.

48

Projektovanje i razvoj sistema automatskog upravljanja saobraajem treba slijediti i prepoznati specifinosti prostora (sociodemografski pokazatelji), saobraajnih povrina, postojee organizacije saobraaja i postojee tehnologije saobraajnih svjetala. Pravilno odreivanje tokova informacija krucijalno je za rjeavanje problema u konkretnom prostoru. Sudionici u saobraaju definiu saobraajnu potranju koja ima direktan uticaj na saobraajne uslove. Promijenjeni saobraajni uslovi mijenjaju algoritam upravljanja u upravljakom centru. Promijenjena strategija upravljanja pomou saobraajnih svjetala mijenja saobraajnu ponudu, a ona saobraajne uslove.

4.3.1.2 Definisanje pojedinih dijelova opreme sistema upravljanja

Sa saobraajnog stanovita sistem je definisan projektnim rjeenjem. Treba pronai tehnoloko rjeenje koje ce omoguiti apliciranje projektnog rjeenja na saobraajnu mreu. Sistem upravljanja sastoji se od:

upravljakog centara, sistema za prenos informacija i spoljne jedinice. (Slika 4.1)

49

Slika 6.1 Sistem upravljanja

Putem grafikih radnih stanica vri se komunikacija s raunarom, analiziraju se podaci i obnaaju sve kontrolne i upravljake funkcije. Klasine koncepcije upravljanja podrazumjevale su tano definisanje saobraajnih zona. Saobraajna zona tokom vremena (ak i u dnevnim kolebanjima tokova saobraaja) moe mijenjati svoju veliinu. Savremene mikroprocesorske tehnologije omoguavaju savremene distribuirane koncepcije upravljanja.

50

Informacije o promjenjenim saobraajnim uslovima alju se u upravljaki analiziraju, ispituje mogunost poboljanja, a u sluaju da se

centar, gdje se

radi o novim saobraanim

uslovima spremaju se u bazu podataka kako bi se sljedei put moglo odmah reagovati. Sistem javnog gradskog prevoza moe svojim online ili offline internim sistemom najave na semaforiziranoj raskrsnici djelovati na saobraajnu ponudu. Video nadzor kritinih taaka saobraajne mree moe detektirati poveanu saobraajnu potranju pa e se izmjenjenim algoritmom upravljanja u upravljakom centru djelovati na poboljanje odvijanja javnog prevoza - poboljat e se saobracajna ponuda. Kao veza izmeu lokalnih ureaja, upravljakih ureaja i saobraajnog raunara koristi se trasa postojee kablovske kanalizacije. Kablovi za komunikaciju moraju odgovarati vaecim normama za ISDN10 (Eng.- "Integrated Services Digital Network") mree. Alternativa je: proirenje postojee kablovske kanalizacije i beinog sistema prenosa informacija (npr. GSM11 i slino). Grupa ureaja definisana je algoritmom upravljanja. Budui da svaki ureaj ima svoju identifikacijsku adresu saobraajni raunar moe izabrati upravljaki ureaj grupe ureaja i distribuirati mu izabrani ureajima u grupi. lokalni algoritam. Taj ureaj upravlja ostalim lokalnim

10 11

ISDN Integrated Services Digital Network. Digitalna mrea s integriranim uslugama GSM Global System of Mobile. Globalni sistem pokretnih komunikacija

51

Na temelju analize saobraajne potranje putem:

detektora (induktivnih ili infracrvenih), pjeakih tipki najave vozila javnog gradskog prevoza (induktivne petlje ili predajnik u vozilu), interne televizije (video nadzor i VIP12 Eng. "Video Image Processing")

lokalni ureaj alje povratnu informaciju u upravljaki ureaj grupe ureaja.

Ako je dolo do bitne promjene parametara strategije upravljanja podaci se distribuiraju u saobraajni raunar. Saobraajno raunar prikuplja podatke iz svih upravljakih ureaja grupa. U sluaju promjene strategije upravljanja mogu se definisati nove grupe ureaja i upravljaki ureaj grupe. Na taj nain saobraajna ponuda elastino se prilagoava saobraajnoj potranji. Ovakva tehnologija upravljanja preporuuje se za podruja visokog urbaniteta i intenzivnih saobraajnih situacija.

12

VIP Video Image Processing. Analizator video slike

52

Lokalni ureaj danas je mikroprocesorskog tipa. Za njega se odreuje:

tehnologija izvedbe nain komunikacije logika rada modovi rada nain upravljanja nain prikljuenja na ureaje vieg nivoa upravljaka ploa kapacitet ureaja kapacitet radne memorije karakteristike zatitnog ormaria napajanje maksimalna snaga pojedine signalne grupe okruenje (atmosferske prilike) detektorska logika

53

Oprema za prikupljanje ulaznih veliina moe biti:

konvencionalna (detektori se instaliraju u cestovni zastor) savremena (izvan cestovnog zastora).

Vanjska oprema (semafori, nosai signala i dr.) mora zadovoljavati vaee norme i propise. Upravljaki centar (Slika 4.2) srce je sistema. Njegov smjetaj, unutranje organizacije moe mnogo doprinjeti ureenje i kvalitetnom radu sistema. Uobiajeno je da se

upravljaki centri smjetaju u policijske prostore ili u prostore nad kojima policija moe vriti efikasan nadzor. Upravljaki centar strateko je mjesto funkcionisanja grada pa je potreban visok stepen sigurnosti.

Prostorni zahtjevi moraju zadovoljavati funkciju i definiu se kroz:

minimalne zahtjeve u pogledu broja zaposlenih u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, preporukama i normama fizikom veliinom opreme koju je potrebno smjestiti u centar planiranim razvojem - proirenje sistema automatskog upravljanja saobraajem.

54

Slika 6.2 Upravljaki centar

4.3.1.3 Raunar

Bez obzira na to kakav se raunarski sistem koristi u razvoju arhitektura za upravljanje se sastoji od:

Upravljakog centara Sistema za prenos informacija Spoljne jedinice

55

Upravljaki centar-podrazumjeva : raunarski i komandni centar

Raunarski centar ima ulogu:

Slanje, primanje i obrada podataka u/iz komunikacionog centra iz/ka spoljnim jedinicama (npr. komunikacioni modul13) Nadzor nad radom svih djelova sistema Informacije o radu svih djelova sistema Informiranje o svim grekama u sistemu

Komandni centar ima ulogu:

Praenje saobraajnih procesa Upravljanje saobraajnim tokovima

Pored ovoga mora da postoji odreena hijerarhija kod upravljanja saobraajem. Hijerarhijski sistem upravljanja sadri slijedee elemente:

Objekat upravljanja-saobraajni tokovi u mrei raskrsnica

13

Komunikacioni modul predstavlja jo jedan mali sofisticirani dio elektronike i softvera. Ponaa se kao posrednik izmeu opreme u vozilu i komunikacione mree. Postoji nekoliko integrisanih komun ikacionih i GPS modula koji su raspoloivi.

56

 Izvrni organi-svjetlosni saobraajni signali Izvori informacija-detektori saobraajnog toka

Krug povratne sprege osvaruje se preko raunara-mjesto donoenja odluka. Izvrne organe, u irem smislu, predstavljaju lokalni kontroleri posredstom kojih raunar komunicira sa svjetlosnim signalima. Osnovna funkcija kontrolera je ukljuiti i iskljuiti signal prema stalnom ili promjenjivom vremenskom planu signala (VPS). Reim rada semafora opisan je, dakle vremenskim planom signala-VPS i definie:

Postave signala Raspored njihovog pojavljivanja Vrijeme njihovog trajanja u toku ciklusa

Kontroler je u stanju izvriti vie od VPS-ova, a njihov je izbor odreen vremenom u toku dana, odnosno aktualnim zahtjevima u saobraaju.

STALNI - (Eng.-''fixed time mode'') VPS uspostavlja se na bazi off-line izraunatih duina trajanja ciklusa iju osnovu predstavljaju karakteristine veliine saobraajnih procesa za datu raskrsnicu. Jedan ovakav VPS provodi se u toku odreenog perioda dana na datoj raskrsnici (isti je sluaj za druge raskrsnice). Sinhronizacija rada vie raskrsnica u mrei ostvaruje se posebnim algoritmom na viem nivou upravljanja. Opisana strategija upravljanja je najjednostavnijaotvoreni sistem upravljanja prema unaprijed utvrenom programu. Kod ovog tipa strategije ne vri se mjerenje ''poremeajne veliine'' niti izlazne veliine odnosno nisu prisutni detektori saobraajnog toka.

57

Strategija lokalne adaptacije (Eng.-''local adaptive mode'')-na datoj raskrsnici u datom vremenskom razmaku realizira se jedan od VPS-ova, ima ih 15-30, ali ne u zavisnosti od doba dana nego o trenutnoj saobraajnoj situaciji, a na bazi podataka koji se dobijaju od detektora. Iz skupa VPS bira se jedan prema kojem se vri upravljanje. Lokalni kontroler-ima kljunu ulogu u automatiziranom saobraajnom procesu, on prima informacije od detektora i prosljeuje ih ka viim nivoima upravljanja. Obraene informacije u formi komandnih signala prenose se s ovih nivoa do kontrolera koji ih prima, i u skladu s njima vri uspostavljanje reima signala na raskrsnici. Pored toga kontroler ima mogunost upravljanja nezavisno o nadreenim nivoima upravljanja-lokalno upravljanje raskrsnicom. Konvencionalni kontroler - Veliki broj sloenih, ranije relejnih a kasnije elektronskih krugova, trajanje signala odreuje se potenciometrom, diodnim matricama ili preklopnicima. Ovakvim pristupom broj modula raste sa brojem signalnih grupa. Ukoliko se ukae potreba za promjenom naina upravljanja to moe da se izvri samo sa preureivanjem ureaja. Dakle, lokalni kontroler je projektiran samo za dato mjesto (raskrsnicu). Sve pomenute funkcije se mogu izvesti pomou mikroprocesora, a takvi su kontroleri novije generacije. Prema tome, kad doe prilika, zemlje u razvoju ne treba da oklijevaju zaskoiti razvijene zemlje kada se radi o nekim od primjena NIU-a. Dok mnoge industrijski razvijene zemlje imaju praktiki kompletiranu putnu infrastrukturu, neke od zemalja u tranziciji jo uvijek pred sobom imaju programe gradnje ili rekonstrukcije putne infrastrukture. Simultano planiranje i instaliranje tri infrastrukture NIU-a, put i komunikacije imat e za posljedicu utede u buduim trokovima izbjegavanje skupih naknadnih prilagoavanja. Naprimjer: Instaliranje NIU infrastrukture (detektori saobraaja, VMS platforme, zaustavna mjesta za kamione itd.) i komunikacijske infrastrukture (fiber optika, tornjevi za GPS antene itd.) zajedno sa putnom infrastrukturom novog puta. Infrastruktura za mreu optikih kablova moe zapoeti jednostavnim polaganjem cijevi u vrijeme konstrukcije puta. Vrijeme potrebno za uvlaenje vlakana kroz cijevi i instaliranje sve vie sofisticiranih terminala zavisit e o zahtjevima NIU-a kao i drugim.

58

5. Upravljanje incidentnim situacija u ITS okruenju

Incidentnim situacijama u prometu nazivamo openito sve dogaaje koji ometaju normalno odvijanje prometa. Takvi dogaaji mogu biti uzrokovani prometnim nezgodama, prirodnim katastrofama, teroristikim djelovanjem, prosvjedima i sl. U takvim je okolnostima vano u to kraem vremenu odrediti tonu poziciju nastanka incidenta i uputiti odgovarajue terenske ekipe na mjesto dogaaja. Pored toga, potrebno je odrati evakuacijske smjerove prohodnima te preusmjeriti prometne tokove na alternativne pravce i sprijeiti pribliavanje mjestu incidenta. Za uinkovito je upravljanje incidentima nuna primjena najnovijih komunikacijskih i informacijskih tehnologija te znanstvenih dostignua iz polja tehnologije prometa i transporta. Primjena najnovijih tehnologija kao to je satelitsko pozicioniranje i navigacija, mobilni internet, videokonferencije, tehnologije Street View i digitalne karte omoguuje futuristiko upravljanje hitnom pomoi, policijom, vatrogascima i spasilakim timovima na terenu, u stilu Zvjezdanih staza. Zbog specifinog karaktera prometnih nesrea sa najteim posljedicama od posebnog je interesa sustav upravljanja incidentnim situacijama u prometu. Upravljanje incidentnim situacijama je koordiniran skup aktivnosti kojima se pomae unesreenima, uklanjaju vozila i normalizira prometni tok nakon nastanka prometne nezgode ili druge incidentne situacije kao to je kvar vozila primjerice. Brzi koordiniran odaziv policije i drugih urnih slubi (prva pomo, vatrogasci) kljuni su zahtjevi pri nastanku prometnih nezgoda ili drugih incidentnih situacija na prometnicama. Sustav upravljanja incidentnim situacijama usko je vezan s drugim podsustavima upravljanja prometom u gradu, odnosno drugim podsustavima. Idua slika prikazuje opisano stanje.

59

Slika 7: Integracija sustava IM (incidentne situacije)

Izvor: www.its-croatia.hr/index.php?option=com_docman&task... Spaavanje stradalih u prometnim nezgodama RSIM (Rescue service incident menagement) predstavlja jednu od traenijih implementacija ITS-a u razvijenim zemljama. Nakon nastanka prometne nezgode iz vozila se aktivira signal (aktiviranjem zranog jastuka ili runo) i alje do RSIM centra. Pozicija vozila se precizno utvruje preko globalnih satelitskih pozicijskih navigacijskih sustava. Sustavi automatskog praenja i davanja prioriteta omoguuju najbliem vozilu da najkraom rutom doe do mjesta nezgode. Proces IM ima etiri sekvencijalne faze. Detekcija je prostorno vremensko odreivanje incidentne situacije, verifikacija je odreivanje tipa i lokacije. Sve do pojave naprednih ITS rjeenja dominantan nain detekcije bile su redovite policijske ophodnje. Prometna policija u pravilu koordinira aktivnosti i komunikacije do raiavanja situacije.

60

Slika 8: etiri faze procesa IM-a

Izvor:www.its-croatia.hr/index.php?option=com_docman&task...

Brze i precizne aktivnosti IM-a umanjuju negativne posljedice kao to su ekanje, prometno zaguenje i sekundarno izazvane prometne nezgode. Brzi dolazak medicinske pomoi odluujui je za spaavanje ivota teko stradalih. GIS tehnologija i ekspertni sustavi za donoenje odluka ukljueni u ITS omoguuju tonu detekciju, brz odaziv i bolju koordinaciju razliitih organizacija ukljuenih u IM.

61

6. Upravljanje potranjom u ITS okruenju Za sustavno istraivanje prometne sigurnosti najvanije je da se dobro razumije sloena interakcija izmeu ovjeka, vozila i ceste, odnosno prometnice. Ove su interakcije vrlo vane kako za sigurnost i upravljanje prometom tako i za samo stvaranje odnosno dizajniranje prometnica. Pogreno ponaanje sudionika u prometu najei su uzrok za pojavu prometnih nesrea.

Slika 9: ITS kao nadgradnja klasinog prometnog sustava

Izvor: www.its-croatia.hr/index.php?option=com_docman&task...

62

Prouavanje ponaanja vozila i vozaa na cesti mogue je temeljiti na polaznom modelu: vozavozilo-okolin14. Radi se o kompleksnim mehanikim, biomehanikim, psholokim i durgim relacijama koje odreuju ponaanje promatranog dinamikog sustava s osnovnim

komponentama. Ameriki pristup ukljuuje i politiku (u uem smislu prometnu politiku) kao poseban utjecajni imbenik koji znaajno utjee na stanje sigurnosti u prometu. On se ogleda kako kroz zakonodavnu i policijsko-nadzornu sastavnicu sigurnosti prometa, tako i kao opi stav politike i drutva u cjelini prema ovom goruem problemu. Neke analize upuuju da e se do znaajnih poboljanja sigurnosti u prometu doi samo ako se ukupni stav drutva i politike elite promjeni u tom smislu15.

14 15

Cerovac, V.; Tehnika i sigurnost prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2001., str. 56. Bonjak I., Manduka S., imunovi Lj.; Mogunosti inteligentnih transportnih sustava u poboljanju stanja sigurnosti u prometu, Fakultet prometnih znanosti Zagreb; URL: http://www.mmpi.hr/UserDocsImages/SadkoMandzuka-FPZ.pdf

63

Slika 10: Trokut sigurnosti u prometu (ukljuena politika)

Izvor: www.its-croatia.hr/index.php?option=com_docman&task...

64

7 . Pruanje meteorolokih informacija u ITS okruenju

Mogunosti ITS-a u poboljanju sigurnosti u prometu moe se sagledavati kroz nekoliko tehnolokih cjelina odnosno znaajki. Osnovne, kljune cjeline mogu se svrstati u tri skupine16: - Sustavi vezani uz infrastrukturu (ceste, mostovi, tuneli ) - Sustavi vezani uz vozila - Sustavi vezani uz kooperacije

Kao najznaajniji predstavnici prve skupine su: - Sustavi upravljanja prometom na autocestama (ramp meterinig- promjenljivi prometni znakovi) - Detekcija incidenata u prometu - Sustavi za potporu provedbe zakona (mjerenje brzine i video zapis nedozvoljenih radnji) - Napredni postupci upravljanja prometom na krianjima - Napredni sustavi upozorenja - Sustavi na prunim prijelazima - Cestovni meteo sustavi

16

Ibidem

65

U posljednje vrijeme pozornost znaajno privlae sustavi kojima se opremaju vozila, a koji znaajno unapreuju sigurnost vonje. Njihova temeljna podjela je na autonomne sustave i sustave namijenjene savjetu vozaa: - ABS anti blocking system (regulacija sile koenja) - ASS aktivni sustavi stabilizacije - AYC aktivni sustavi za kontrolu zanoenja vozila - LDWS sustavi upozorenja naputanja cestovne trake - ACS sustavi kontrole brzine i dranja odstojanja - APS automatski parking sustav - BLIS poboljanje stranje preglednosti

Danas se najznaajnija istraivanja rade u podruju kooperativnog upravljanja vozila i njegovog okruenja (druga vozila, cestovna infrastruktura, centri voenja prometa, krianja i dr.). U tom smislu danas su uveliko izgraeni i djelomino normirani standardi za pojedine oblike komunikacije (V2V- vozilo s vozilom, V2R- vozilo s cestom). Djelotvorni sustavi u ovom podruju mogu se razvrstati u sljedeim podjelama: - Navigacijski sustavi i sustavi putnog informiranja - Upravljanje vozilima urnih slubi - Inteligentni sustavi upravljanja brzinom - Sustavi potpore komercijalnim vozilima Posebna se pozornost pridodaje sustavima upravljanja vozilima urnih slubi te inteligentnim sustavima upravljanja brzinom. Oba ova sustava znaajno unapreuju stanje sigurnosti u prometu.

66

Vano je istaknuti da se u svim relevantnim svjetskim studijama u mogunosti ITS -a u poboljanju sigurnosti u prometu ukazuje da ITS i pripadne tehnologije nisu zamjena za ljudski mozak i njegove sposobnosti obrade sloenih informacija, prosuivanja i poduzimanja odgovarajuih akcija. Ove tehnologije samo poboljavaju sposobnost vozaa da ini dobre i sigurne odluke17. U tom pogledu ITS nije niti zamjena za neke druge imbenike poput policijskog nadzora nad prometom, koji takoer bitno definiraju stanje sigurnosti u prometu.

17

Regan M., Oxley J., Godley S., Tingvall C.; Intelligent transport systems: Safety and human factors issues, RACV, 2001.

67

ZAKLJUAK Danas se u svijetu biljei ogroman porast potreba za saobraajem, kao i za to modernijim i savrenijim vozilima. Taj trend koliko ima dobrih strana, tako ima i mranu stranu, jer vue sve vie ljudskih ivota za sobom, a sama potvrda za to je i injenica da se za 2020. god. predvia da e smrtnost uzrokovana prometom dostii zastraujue tree mjesto u svijetu. Iz tih razloga, sve vie se pribjegava inteligentnim transportnim sistemima, koji predstavljaju novi pristup u planiranju, organiziranju i realizaciji prometa. Koncept ITS-a predstavlja obogaivanje i nadogradnju klasinih prometnih sistema sistemom informacijsko-komunikacijske podrke. Sigurnost cestovnog prometa globalni je problem i jedan je od izazova savremenog drutva. Taj problem se pokuava rijeiti stavarnjem sistema koji omoguuju pravovremenu interakciju izmeu sistema postavljenih na prometnicama i ureaja ugraenih u vozil . Jer se upravo od njih oekuje da e napraviti preokretnicu u razvoju cestovnog prometa. To se posebno odnosi na stvaranje suvremenog prometnog sistema koji e svojim funkcioniranjem i uslugama odgovoriti na zahtjeve suvremenog doba. Provoenje koncepcije ITS-a varira od drave do drave i od kontinenta do kontinenta. Najvie u razvoj ITS-a ulau SAD i zemlje Evropske Unije. Region Jugoistone Evrope ima vrlo slabu implementaciju ITS. U naoj zemlji koncepcija ITS-a ne postoji, tako da e nam trebati jo puno godina, da se razvije svijest graana, te i onih koji bi u dobroj mjeri trebali da upravljaju ovim razvojem, da shvate kolike prednosti za sobom vue ITS. Vrlo bitno je ljude obrazovati o ovim sistemima da se ne bi deavalo da odreeni vozai imaju u vozilu neki od podsistema DAS-a a da ga ili ne znaju koristiti, ili to jednostavno ne ele. ITS generalno se dijeli na inteligentnu infrastrukturu i inteligentna vozila. Sistemom senzora i kamera ITS registruje stanje na putevima, zatim u centralnoj jedinici obrauje prikupljene podatke i na njih reaguje odailjanjem adekvatnih informacija, na prvom mjestu vozaima, kao i radnicima na putu, osoblju u centrali i ostalim zainteresovanim stranama uz pomo sistema daljinske kontrole promenjivih znakova obavjetenja. Odreene ITS tehnologije su primarne za efektivni razvoj ITS usluga. Tehnologija za prepoznavanje poloaja na zemlji (GPS) umjerenom cijenom postala je dio inventara prevoznog sredstva te tako omoguila mnoge ITS usluge koje zhatjevaju automatsko prepoznavanje vozila (AVL).

68

Rezultati primjene ITS-a su pozitivni kao to je poveanje propusne moi, poveanje bezbjednosti, udobnosti i zatienosti vozaa i putnika, ekoloka poboljanja, itd.Stoga je glavni cilj izgradnje sistema ITS-a da se izgradi sistem koji e poboljati putovanja i prevoz kroz uinkovitije i sigurnije kretanje ljudi, dobara i informacija, uz veu mobilnost, veu uinkovitost goriva i manje zagaenje okoline. Sistem takoe treba interese pojedinaca, kompanija, graanskih i optinskih uprava, te kantonalnih uprava i samouprava, kako u pogledu privrednog i kulturnog razvoja, tako i traenja usluga.

69

LITERATURA [1] Doc. dr. Drago Ezgeta, Predavanja na predmetu: Inteligentni Transportni Sistemi, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu, /K 2011/2012 [2] Prof dr. Osman Lindov, Sigurnost u cestovnom saobraaju, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2008. [3] Prof. dr. sc. Ivan Bonjak, Inteligentni transportni sustavi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2006 god. [4] Prof. Dr. Ivan Filipovi, Predavanja na predmetu: Cestovna vozila, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu, /K 2010/2011 [5] Amel Krivdi, Inteligentna infrastruktura i njena primjena u nadzoru i regulaciji (Diplomski rad, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo 2010.) [6] Prof. dr. Kemo Sokolija, Predavanja na predmetu: Nadzor i regulacija cestovnog saobraaja, Fakultet za saobracaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu, /K 2011/2012 [7] prof. dr efkija eki, Osnovi metodologije i tehnologije znanstvenog i strunog dijela , Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 1996. godine [8] prof. dr. Ivan Bonjak, Inteligentni transportni sustavi 1 , Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2006. godine [9] John C. Miles i Kan Chen, The Intelligent Transport Systems Handbook (2nd Edition), United Kingdom, 2004. godine

70

Internet stranice:

http://www.geneko.co.yu http://www.its.dot.com http://www.itsa.org http://www.siemens.co.za http://www.telfor.org.yu http://www.traficon.com

71

Biljeke

72