FA K U LTET POSLOVN E EK ON OM I J E

BA NJ A LU K A





DI PLOMSKI RAD

BI ZNI S PLAN PLANTAE KUPINE


Student M entor
J ovan Guzi jan pr of.dr .eljko Bar o

Banja Luka, septembar 2005.

2


SADRAJ


1. UVOD................................................................................................... 4

2. POSLOVNI PLAN............................................................................... 5
2.1. Vanost poslovnog plana.................................................................. 5
2.2. Poslovni plan plantae...................................................................... 6
2.2.1. Opti podaci.................................................................................. 6
2.2.2. Opis projekta................................................................................ 7
2.2.3. Kor itenje i izvor sredstava.......................................................... 7
2.2.4. Akt ivnosti preduzea................................................................... 8

3. PRIVREDNI ZNAAJ KUPI NE...................................................... 10
3.1. Hemijski sastav ploda kupine.......................................................... 11
3.2. Upotrebna vrijednost ploda kupine................................................ 13

4. PORIJEKLO PLEMENI TE KUPINE............................................. 14
4.1. Istorija gajenje plemenite kupine.....................................................15

5. BIOLOKE KARAKTERISTI KE KUPI NE................................... 15
5.1. Morfologija kupine........................................................................... 16
5.2. ivotni ciklus.................................................................................... 19
5.3. Period rastenja i plodnost kupine.................................................... 19
5.4. Godinji ciklus................................................................................... 20
5.5. Prirodni uslovi za gajenje kupine.................................................... 22

6. RAZMNOAVANJE KUPI NE I PROIZVODNJA SADNICA..... 24
6.1. Razmnoavanje korijenovim reznicama......................................... 24
6.2. Razmnoavanje korijenovim izdancima......................................... 25
6.3. Razmnoavanje oiljavanjem vrhova izdanaka............................. 25
6.4. Vrijeme vaenja oiljenih vrhova.................................................... 27

7. PODIZANJE ZASADA KUPINE...................................................... 27
7.1. Pripreme za podizanje zasada kupine............................................. 28
7.2. Raspored i razmak sadnje................................................................ 30
7.3. Vrijeme i tehnika sadnje................................................................... 30

3
7.4. Postavljanje naslona.......................................................................... 31
7.5. Sistem gajenja.................................................................................... 31
8. ODRAVANJE ZASADA KUPINE................................................. 35
8.1. Bolesti i mjere zatite kupine........................................................... 39
8.2. Najee bolesti................................................................................. 39
8.3. Najvanije tetoine.......................................................................... 42
8.4. Berba.................................................................................................. 43
8.5. Koritenje plodova kupine............................................................... 46
8.5.1. Proizvodnja finalnih proizvoda od plodova kupine.................... 46

9. ZAKLJUAK....................................................................................... 47

10. LITERATURA .................................................................................... 48





4


1. UVOD


Kupina je kao vona vrsta u naoj zemlji, a posebno u BiH, za mnoge
proizvoae nova i jo nedovoljno poznata kultura, jer je u proizvodnju
poela da se uvodi tek prije tridesetak godina.
Kao vona kultura, kupina ima veliki privredni znaaj. Plodovi kupine su
pogodni i veoma traeni za raznovrsnu domau i industrijsku preradu,
duboko smrzavanje i za potronju u svjeem stanju. Meut im, sadanje
potrebe ne mogu se ni priblino podmirivat i, jer je proizvodnja kupine u nas
mala i jo uvijek se najveim dijelom ostvaruje iz prirodnih populacija divlje
kupine. Zato se namee potreba za brim uvoenjem i irenjem u
proizvodnju to produktivnijih i kvalitetnijih sorti plemenite kupine.
Brzo stupanje u rod, redovno i obilno raanje, kvalitetan plod, laka
realizacija ostvarene proizvodnje po povoljnim cijenama i druge osobine,
ine plemenitu kupinu veoma rentabilnom i korisnom kulturom.
Pored toga, u naoj zemlji postoje povoljni pr irodni uslovi za proizvodnju
kupine na irokom prostoru od ravniarskih do pretplaninskih predjela.Tako
da se povoljni prirodni resursi relativno malo iskoritavaju.
Visoka rentabilnost gajenja kupine ut icala je, da poslednjih godina
podizanje amaterskih i komercijalnih zasada uzima sve vie maha i da je za
njeno gajenje zainteresovan veliki broj proizvoaa.

Mene je zainteresovalo za proizvodnju kupine njene bioloke osobine,
kao vone vrste, najbolje sorte koje bi ukljuio u svoju plantau, nain
gajenja, podizanje zasada i podizanje sadnog materijala, kao i najnovija
dostignua u cjelokupnom procesu proizvodnje i prometa plodova kupine.
Nastojao sam da koristim to vie vlastit ih rezultata i drugih iskustava,
kako se ne bi pravile greke, koje bi se kasnije negat ivno odraavale na
uspjeh u proizvodnji kupine.









5
2. POSLOVNI PLAN


Da bi se pristupilo bilo kojem poslu, moramo imati poslovni plan.
Poslovni plan treba da istakne sve vane aspekte naeg poslovanja i da
odgovori na slijedea pitanja:
1
u kakvom poslu sam ?
kakve proizvode prodajem?
ko su moji kupci?
odakle obezbjeujem novac kojim finansiram preduzee?
kako kontroliem preduzee?
kako znam kada i koliko novaca sam zaradio?

S obzirom da je ovim poslovnim planom predviena proizvodnja kupine ,
neophodno je istaknuti, koja je duina radnog vremena, kao i sezonski
faktori, tj. period u godini kada se povea prodaja proizvoda i potranja za
uslugama.
Radi se o sezonskoj proizvodnji; ukazae se potreba da se uvede jo jedan
proizvod, odnosno, proizvodnja finalnih proizvoda od kupine. Radnici bi bili
zaposleni tokom cijele godine, odnosno, i u zimskom periodu.


2.1. VANOST POSLOVNOG PLANA


Plan pos lovanja je pismeni oblik opisa f irme i njenih ciljeva i koraka
koji su neophodni da bi se ciljevi ostvarili. Plan nam govori ta emo uradit i
i kako emo uraditi. On je vana autokarta do uspjeha, to znai da je
moramo uspjeno slijediti do cilja. Logian,dosljedan i dobro promiljen
poslovni plan postaje mjer ilo za procjenu napretka firme, ukazujui na ono
ta treba promijenit i ako dogaaji ne ispadnu onako kako sam ih predvidio.
Poslovni plan treba da sadri:
1

temeljno objanjenje proizvoda koje poslovni proces obezbjeuje
kako ovaj proizvod zadovoljava potrebe korisnika
zato e posao biti uspjean,
potencijalne prihode, trokove i profit i
moguu ekspanziju poslovanja u budunosti.


1
Prof. dr Baro ., Organizacija i upravljanje preduzeem, Zavod distrofiara, Banjaluka, 2003, str. 4.

6
Primarna svrha poslovnog plana je da temeljno analizira poslovni proces
u cjelini i da napravi preporuke razmatrajui i podruja potencijalnih
problema. Plan obezbjeuje vlasniku analizu svih aspekata poslovanja; on
razotkriva ranije skrivene probleme jednako kao i pot encijalna podruja
profita. Dijelovi plana treba da ident ifikuju koje mi je trite cilj i ko mi je
konkurencija, obezbjeuje analizu lokacije, sugerie legalan vid poslovanja,
predstavlja trenutno raspoloive vrste finansija, a takoe i da predstavi sve
trokove zajedno za investicionu opremu.
Konaan uspjeh mog preduzea zasniva se na mojim vanim odlukama.


2.2. POSLOVNI PLAN PLANTAE


Ovaj poslovni plan podnosimo Zepter Comerc Banci Laktai, da mi
odobri dugoroni kredit u iznosu 60 000KM ( ezdeset hiljada KM).
Namjena kredita je za nabavku opreme u cilju rekonstrukcije i modernizacije
plantae kupine , kao i osiguranje obrtnih sredstava.


2.2.1. OPTI PODACI


Mini plantaa kupine - Veliko Blako
Vlasnik : Guzijan Jovan
Tel/fax. 051-801-345
Osoba za kredit : Guzijan Jovan


Pravni status i registrovani kapital preduzea


Privatno vlasnitvo 100%
Registrovani kapital : 65 100 KM
Registarski broj : 672/2000 Osnovni Sud Laktai
Datum osnivanja : 12.09.2000.god.
Datum poslednje registracije : 06.09.2004.god.
Banka : Zept er Comerc Banka filijala Laktai 60 %




7

Kreditni zahtjev:

Kredit za opremu i 45 000 KM
Kredit za obrtna sredstva 15 000 KM
SVEGA : 60 000 KM

Rok otplate 60 mjeseci, kamata 6%.


2.2.2. OPIS PROJEKTA

1. ta je predmet investiranja
2. Koliki iznos sredstava je
potreban da se to ostvari
3. Koliko e se vlastit ih sredstava
uloit i u projekat
4. ta je potrebno da nabavite / i
izgradite
5. ta okujete od ove investicije
1. Predmet ovog kreditnog zahtjeva je:
- osnovna sredstva 110 000
KM,
- obrtna sredstva 15 100 KM,
2. Potrebno je ukupno: 173 100 KM,
3. Izvori finansiranja:
- kreditna sredstva 60 000 KM,
- vlastita sredstva 65 100 KM,
- godinji prihod 48 000 KM i
- ukuno: 173 100 KM.
4. Potrebno je da u skladinom
prostoru instaliram jednu manju
hladnjau, nabavit i kombi-
hladnjau, poveati povrinski
prostor plantae, nabavit i nove sorte
kupine.
5. Od predoene investicije, realno je
oekivati modernizaciju
proizvodnje i rast kapaciteta.



2.2.3. KORITENJE I IZVORI SREDSTAVA


OPREMA

Zemljite 2 000 m
2
20 000 KM
Sadnice 850 kom.bunova 1 700 KM

8
Stubovi i ica 4 900 KM
Motokult ivator sa prikljucima 6 000 KM
Skladini prostor 30 000 KM
Rosfrajne bave 2 500 KM

Kreditna sredstva bih koristio za opremu i proirenje plantae 45 000 KM
Za obrtna sredstva i plaanje sezonskih radnika 15 000 KM

Obezbjeenje zaloga finans ijske garancije
Privatna svojina trne cijene 65 100 KM
Oprema i nabavljena oprema 45 100 KM


2.2.4. AKTIVNOSTI PREDUZEA


Podaci o preduzeu

Mini farma je nastala 2000.god. iz velike ljubavi prema plodovima
kupine . itao sam vie asopisa o voarstvu, a pratio sam i nekoliko
seminara za voarstvo. Izabrao sam kupinu zato to je vrlo kasno stigla na
nae prostore, a ima veliki znaaj na domaem i inostranom tritu. Njihovi
plodovi su ljekovit i, a pogotovo u svjeem stanju, i nalaze sve veu primjenu
u prehrambenoj industriji.
Kupina , lako se odrava i visoka je rodnost i svake godine raa. Brzo se
razmnoava, a sadnice su puno traene na tritu.

Proizvodni program

Proizvodnja veih koliina prve klase plodova kupine , proizvodnja
kvalitetnih sadnica kupine .
Kapacitet, trenutno, mini farme je 12 tona kupine .
Trina cijena kupine prve klase je 2 KM / kg .
Odluio sam se za prodaju 6 tona svjeih plodova, to bi donijelo pr ihod od
12 000 KM. Preostali dio plodova preraujem u kupinovo vino.
Trina cijena kupinovog vina je 8 KM / litar. Od 6 tona plodova kupine se
moe dobiti 4 500 litara kupinovog vina. Znai prihod od prodaje vina iznosi
36 000 KM.
Sa odobrenim kreditom, poveao bih proizvodnju za 30%.

9
Plasman proizvoda obezbjeen je na domaem, a u veim koliinama na
inostranom tritu, a pogotovo kupine kojoj kupci na inostranom tritu daju
veliki znaaj.
Konkurencija nije velika, zbog toga to je mlaa kultura na naim terenima,
a plodovi su puno traeni za industrijsku preradu.


Efekti oekivanja

Poveati proizvodnju, to znai sigurnost odravanja i proirenja
odnosa sa kupcima, poveati i broj sezonskih radnika, da bi se plodovi na
vrijeme mogli obrati i plasirat i na domae i inostrano trite.
Prilikom svake operacije, mora se strogo voditi rauna o kvalitetu i da bude
kupac zadovoljan.

Podaci o ekologiji

Proizvodnja kupine je zdrava i ne zagauje okolinu. Suve grane i lie
spaljujemo na odreenom mjestu.

Rizici i mjere zatite

Za proizvodnju kupine plantanog uzgoja rizici su vrlo mali jer kasno
kree sa vegetacijom, i nema opasnosti od mrazeva prilikom vegetacije.
Veoma dobro podnosi sune periode, a pogodna je za navodnjavanje, budui
da se plantae podiu na blagim uzvienjima.
U sluaju slabijeg roda, poveava se broj rasade, da bi se ostvarila planirana
dobit, koja se moe uspjeno prodati na tritu.

10
Slika 1. Proces organizovanja rada u preduzeu
2


3. PRIVREDNI ZNAAJ KUPINE


Kao vona kultura, kupina ima veliki privredni znaaj. Posebno je
interesantna za gajenje u toplijim pretplaninskim podrujima, do 700m
nadmorske visine.

Privredni znaaj kupini kao vonoj kulturi, daju bioloko - proizvodne
osobine kojima se ona odlikuje, a to se ogleda u slijedeem:
3


2
Prof. dr Baro ., Organizacija i upravljanje preduzeem, Zavod distofiara, Banjaluka, 2003., str. 41.
3
Dr oki A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 5.

11
brzo stupa u rod, jer u drugoj godini po sadnji poinje da raa, a u
treoj godini daje puni rod;
raa redovno i obilno;
plodovi kupine imaju veliku hranljivu, tehnoloku i dijetetsku
vrijednost, a pogodni su i mnogo traeni za razne oblike prerade;
proizvodnja kupine je veoma sigurna, jer se svjei plodovi i njene
preraevine lako i povoljno prodaju na domaem i stranom tritu;
lako i brzo se razmnoava, oiljavanjem vrhova i pomou izdanaka;
dobro se prilagoava razliit im uslovima gajenja, jer nije veliki
probira u pogledu osobina zemljita, kasno cvijeta, pozni proljetni
mrazevi joj ne nanose tetu;
gajenje kupine je dosta jednostavno i omoguava zapoljavanje veeg
broja radne snage;
relat ivno je otporna prema bolestima i tetoinama;
njeni plodovi se primjenjuju i u ljekovite svrhe.

Ove i druge bioloko-proizvodne i tehnoloke osobine ine kupinu veoma
rentabilnom i korisnom kulturom. Njenim gajenjem se vrlo brzo vraaju
uloena sredstva.

Pored dobrih osobina kupina ima i nedostataka kao npr:
4

kasno zavrava vegetacuju, pogotovo kupine bez bodlji;
to ima dosta osjetljive plodove pa su male trajnosti;
to je za njeno gajenje potrebno dosta radne snage, pogotovo za berbu.

Da bi izbjegao ove nedostatke, izabrao sam za plantau ranije sorte
bezbodljih kupina, koje postiu velike pr inose.


3.1. HEMIJSKI SASTAV PLODA KUPINE


Plod kupine sadri veliki boj razliith organskih i neorganskih
sastojaka , koji mu daju hranjivu , ljekovitu i zat itnu vrijednost. Sadraj
ovih supstanci u plodu kupine moe da var ira , to zavisi od vie faktora kao
napr.od nasljednih osobina sorte, stepena zrelosti plodova, obimnosti roda i
primjenjivane agrotehnike i zat ite u toku prizvodnje.


4
Brown E., "Cheyenne" Blackberry, London, 1977., str.22.

12
Utvreno je da sadraj ukupnih suvih supstanci i eera, u zavisnosti od
osobina sorte i ekolokih uslova podruja, po godinama moe varirati i do 40
%, a Lewis i Brown
5
su utvrdili koleraciju izmeu vremena berbe , plodova
kupine i koliine soka,arome, eera i kiselne. Zreli plodovi sadre najvie
soka (71,8-78,1%) a polu zreli plodovi sadre najvie kiseline i vitamina C.
Kada se analiziraju podaci o hemijskom sastavu ploda kupine, moe se
konstatovati da je sadraj hranljivih komponent i u njemu dosta visok i da
postoje znaajne razlike izmeu pojedinih sorti.
Prema Cvetkoviu
6
kod divljih kupina masa ploda varira od 0,97do 3,69g, a
sadraj rastvorljivih suvih materija 6,0 do 13,1% i vitamin C od 16,0do
73,9mg% (tab 1.).


Tabela 1. Hemijski sastav ploda kupine
7

Sadraj u % i u
mg%
Souci-Fachman
and Kraut
( 1962.)
Janda i
Gavrilovi
(1970. i 1977.)
oki i saradnici
(1976.-1980.)
Voda
Ukupna suva
supstanca
Rastvorljiva suva
supstanca
Ukupni eer
Saharoza
Mineralne
supstance
Vitamin C u mg %
Provitamin A u
mg%
Celuloza
Bjelanevine
84,70

15,30

-
8,60
-

0,51
17-31

15,4-22,3
4,0
1,2
-

-

10,00-12,00
5,41-7,90
0,30-0,67

0,30-0,58
-

-
-
-
79,00-84,39

15,61-21,00

10,50-14,00
7,54-9,85
0,57-1,41

0,41-0,50
18,0-20,00

-
-
-



Masa ploda kod plemenite kupine je mnogo vea i kree se od 2,23 do 7,5 g,
a neki plodovi imaju masu ploda preko 10 g.

5
Brown E., "Cheyenne" Blackberry, London, 1977., str. 35.
6
Cvetkovi D. Elizovski R., Pomoloke karakteristike nekih divljih vrsta kupine,Jugoslovnsko voarstvo,
aak 1973.str. 25-26
7
Dr oki A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 14.

13
U plodovima plemenit e kupine nalazi se 79,00 do 84,39 % vode.Sadraj
ukupnih suvih supstanci je dosta visok i kree se izmeu 15,61 i 21,00 %,a
rastvorljivih suvih supstanci od 10 do 14 %. Uspravno rastue sorte kupina
imaju vei sadraj ukupnih suvih supstanci u plodu.Ukupnih eera ima 5,41
do 9,85 % meu kojima preovlauju voni eeri (glukoza i fruktoza).
Plod kupine sadri 0,30 do 0,58 % mineralnih supstanci,a najveim dijelom
su zastupljeni element i: kalcijum, fosfor, kalijum, magnezijum, gvoe,
bakar, cink, kobalt i dr. Prema Stankoviu
8
u 100 g svjeih plodova kupine
ima: kalcijuma i fosfora po 32 mg, gvoa oko 1 mg, mangana 0,59 mg,
bakra 0,14mg i dr.Zato se smatra plod kupine bogatim izvorom gvoa, kao
vanijim elementom za spreavanje i otklanjenje malokrvnosti, od ega pat i
dobar dio stanovnitva.
Svjei plodovi kupine su znaajan izvor vitamina. U 100 g plodova ima od
17 do 31 mg vit amina C, provitamina A 15,4 do 22,3 mg, vitamina PP
0,4mg i manje koliine vitamina B1 B2 i B6.
9

Plod kupine ima prednosti kao hrana nad ostalim namirnicama i po tome to
je male energetske vrijednosti. Plod kupine se odlikuje veoma irokim
spektrom ljekovitog i kor isnog djelovanja. Tako su svjei plodovi i sok
kupine odlino laksativno sredstvo, mineralne supsance utiu i poboljavaju
krvnu sliku, sniavaju krvni prit isak, vitamini jaaju otpornost organizma,
pektini doprinose zat it i od arterioskleroze i infarkta, celuloza ut ie na
varenje hrane itd.


3.2. UPOTREBNA VRIJEDNOST PLODA KUPI NE


Plodovi kupine mogu se upotrebljavat i na vie naina : za razne oblike
prerade, duboko zamrzavanje, bojadisanje drugih proizvoda od voa,
potronju u svjeem stanju i u kulinarstvu za spremanje raznih pos lastica .
Posebno su cijenjeni i mnogo traeni u prehrambenoj industriji kao sirovina
za dobijanje sokova , sirupa , kompota, demova, slatka, elea, specijalnog
kupinovog vina, sireta i drugih proizvoda.
Da bi se dobili proizvodi visokog kvaliteta, izmeu ostalog moraju se
uzgajati kvalitetne sorte kupine, bez bodlji koje obilno raaju.




8
Stankovi D., Ribizla, ogrozd, borovnica i kupina , Beograd, 1982., str. 24.
9
Gavrilovi M. Janda Lj.,Pomoloko-tehnoloke osobine nekihsorti kupina , aak, 1970., str. 11.-12.

14
4. PORIJEKLO PLEMENITE KUPINE


Procjenjuje se da se u svijetu sada gaji vie od 300 sorti plemenit ih
kupina. One su nastale somatskom mutacijom, selekcijom i ukrtanjima u
kojima je uestvovalo oko 34 divljih vrsta kupina i malina, kao i plemenite
sorte kupina iz razliit ih grupa.
Rodonaelnici od kojih su proizale plemenit e sorte kupina, bitno utiu na
njihove bioloko - pr ivredne osobine. Sve sorte kupina se mogu svrstati u
etiri grupe i to:
10

uspravnorastue ili prave kupine,
puzajue ili steljajue kupine sa bodljama,
kupine bez bodlji i
hibridne kupine.

U grupu uspravnorastuih kupina svrstavaju se sve sorte koje se
razmnoavaju korijenovim izdancima, bez obzira da li im izdanci rastu
uspravno ili se manje - vie povijaju i da u njihovom stvaranju nije
uestvovala malina. Prema rastu izdanaka, ova grupa se dijeli na dva tipa: sa
uspravnim i polupuzajuim porastom.

U grupu puzajuih kupina sa bodljama ili kako se jo zovu
steljajue, svrstavaju se sorte iji izdanc i ne mogu da stoje i rastu uspravno,
nego polijeu po zemlji i razmnoavaju se oiljavanjem vrhova izdanaka u
prvoj vegetaciji .

U grupu kupina bez bodlji svrstavaju se sorte koje su nastale
somatskom mutacijom puzaju ih sorti sa bodljama ili su stvorene
selekcijom, pa su genetski bez bodlji. Rast izdanaka i nain razmnoavanja
ovih sorti uglavnom je isti kao u puzajuih sorti sa bodljama.

U grupu hibri dnih kupina ubrajaju se sorte koje su dobijene
ukrtanjem kupine i maline, kao i sorte izmeu hibridnih kupina i malina ili
kupina, s tim da su naslijedile vie osobina kupine.






10
Dr oki A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 14.-16.

15
4.1. ISTORIJA GAJENJA PLEMENI TE KUPI NE


Kupina je poznata jo od davnina, ali ne kao voka ,ve kao korovska
biljka, koja je u prirodi veoma rasprostranjena.
Prema Darrow (1948) kupina se kao kultura u Evropi gaji od 1809.god,
kada je otkr ivena prva plemenita sorta kupine evergrin. Zatim je u Amer ici
u kulturu uvedena sorta dorester, koja je otkrivena 1840.god. U Evropi je
kupina prvo poela da se gaji u Njemakoj i Francuskoj, a zat im u SSSR-u.
Porijeklo sorte evergrin je nepoznato,a sortu himalaju je proizveo Theodor
Reimers u botanikoj bati u Hamburgu 1889.god od divlje kupine Rubus
procerus.
11
U SSSR-u rad na stvaranju plemenit ih sorti kupina prvi je zapoeo Miurin,
smstrajui da je kupina veoma perspektivna vrsta, poto je mnogo
produktivnija od maline.
Na Balkanu su plemenite sorte kupine uvedene u proizvodnju 1936.god, i to
prvo u Bugarskoj. U Jugoslaviji su plemenite sorte kupina uvezene tek
1951.god, i to prvo za eksperimentalne svrhe, a u proizvodnju su poele da
se uvode oko 1974.god.
Vea plantana proizvodnja kupina kod nas se uvodi pronalaskom rodne
bezbodlje kupine, sada se moe svrstati na tree mjesto u grupi jagodiastog
voa.


5. BIOLOKE KARAKTERISTIKE KUPINE


Bioloke karakteristike kupine su strogo odreene nasljednom
osnovom, ali su podlone adapt ivnim promjenama pod uticajem ekonomskih
uslova i naina gajenja.Zato je za gajenje kupine neophodno potrebno dobro
poznavanje morfolokih karakteristika nadzemnih i podzemnih dijelova
kupine.








11
Dr oki A., NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 14-16.

16
5.1. MORFOLOGIJA KUPINE


Kupina je bunasta, polubunasta ili zeljasta biljka sa viegodinjim
podzemnim i dvogodinjim nadzemnim dijelovima. Ona moe da ivi 20 i
vie godina, a zasadi se mogu racionalno iskoritavat i od 12 do 15 godina.
12


Kori jen. Korijenov sistem kupine je snaan i dobro razvijen. Sastoji
se od podzemnog dijela izdanka, glavnog kor jena, neto skeletnih ila i
velike koliine obrastajuih ilica. Kor jen kupine moe da prodire u
zemljit e do 1 metra dubine. Meut im, puzajue sorte imaju razvijen glavni
korjen koji prodire u zemlju i do 1,5 metara, pa su ove sorte otpornije za
sue.

bun. bun kupine sainjavaju svi nadzemni dijelovi, a u prvom redu
izdanci sa bonim izbojima i rodnim granicama. Razvijenost buna kupine
je veoma razliita, jer se sorte kupine razlikuju po bujnosti, duini i poloaju
rasta izdanka. Tako bun moe biti visok, srednje visok, nizak i puzajui.

Izdanak (stablo). Izdanci kupine ive dvije godine. U prvoj godini
oni rastu dostiui punu duinu, koja u zavisnosti od bujnosti sorte varira od
1,5 do 6 metara. U pazuhu listova formiraju se pupoljci koji prezimljavaju ili
se iz njih u toku vegetacije na donjem dijelu razvijaju bone prevremene
granice. U drugoj godini izdanci ne rastu ni u duinu ni u debljinu, nego iz
pupoljaka obrazuju rodne granice na kojima se razvijaju cvijet i plod.
Poslije sazrijevanja i berbe plodova, izdanci poinju da se sue i u zavisnosti
od sorte, do kraja druge vegetacije svi izdanci kupine se sasuuju.

Rodne granice. Rodne granice se razvijaju iz pupoljaka u pazuhu
listova, na dvogodinjim izdancima. Mogu biti duge i kratke, to zavisi od
vrste kupine.


12
Dr Blagojevi R., Kupina, Inprime, Ni, 2001., str. 36.-38.

17
Slika 2. Rodna granica kupine

List. List kupine je s loen - nepravilno perast i sastoji se najee od
3 ili 5 liski. Po obliku, liske mogu biti ovalne , jajaste ili kopljaste i
uglavnom sa nazubljenim obodom. Na liski kupine lice je obino tamnije
zeleno, a nalije svjet lije zeleno. Na izdanku kupine listovi su spiralno
rasporeeni, tako da se svaki etvrti nalazi iznad prvog. Graa listova i
njihov raspored omoguavaju kupini da potpuno iskoristi raspoloive
koliine svjetlosti za proces fotosinteze.

Pupol jci. Pupoljci kupine se mogu podijeliti na dvije grupe:
vegetativne (drvni) i rodne (cvjetne). Vegetat ivni pupoljci se razvijaju na
podzemnom dijelu izdanka i na mlaim ilama kod uspravno - rastuih
sorti, a kod puzajuih, samo na podzemnom dijelu izdanka. Drvni pupoljci
poinju da se formiraju u drugoj polovini ljeta i to prvo kod sorti uspravnog
rasta, a zatim kod puzajuih sorti. Iz formiranih pupoljaka se u toku jeseni,

18
zime ili u toku ranog proljea razvijaju mladi izdanci, koji izbijaju iz
zemljit a, u toku prve polovine naredne vegetacije.
Rodni i lisni pupoljci se formiraju u pazuhu listova jednogodinjih izdanaka
kupine, i to obino po dva - jedan iznad drugog. Gornji pupoljci su bolje
razvijeni i od njih se idue godine razvijaju rodne granice.

Cvijet. Cvjetovi kupine su najee grupisani u grozdastim ili
metliastim cvastima, koje se obrazuju na rodnim granicama. Cvijet kupine
je dvopolan i srednje krupan. Sastoji se od 5 ili 7 anih listia, 5 ovalnih
kruninih listia i veeg broja pranika i tukova rasporeenih na konusnoj
cvjetnoj loi.

Plod i sjeme. Plod kupine je zbirna kotunica, obrazovana od veeg
broja sitnih i sonih kotunica koje su srasle sa cvjetnom loom. Svaka
kotunica ima dobro razvijena sva tr i sloja plodnog omotaa: zat itnu opnu,
jestivi dio i sjemenku.
Krupnoa ploda je razliita kod raznih sorti plemenite kupine i uglavnom
zavis i od nasljednih osobina sorte. Plod kupine moe bit i veoma krupan,
srednje krupan i sitan. Kao posebno vana osobina ploda kupine, smatra se i
vrstoa, jer od toga u znatnoj mjeri zavisi nain njihovog koritenja i
transportovanja. Boja ploda kupine moe biti: crna i s jajna, tamno crvena,
crvena i uta. U pogledu vrstoe, plodovi kupine mogu bit i mekani,
nedovoljno vrsti, srednje vrsti i vrsti. Oblik ploda kupine moe bit i:
okruglast, izdueno kupast i ovalan.
Slika 3. Morfoloka i anatomska graa ploda:

1-peteljka, 2-aica, 3-pokoica i
4-meso, 5-sjemenka, 6-srasla cvjetna loa.

19
5.2. IVOTNI CIKLUS


Nova biljka kupine moe da postane od sjemena. Biljke koje su
nastale od sjemena, prema Miurinu,
13
prolaze kroz etir i per ioda razvia:
embrionalni period, period mladosti, period zrelosti i per iod starosti i
odumiranja.

Embrionalni period je poetak stvaranja organizma. On poinje od
momenta oplodnje za vrijeme cvjetanja kupine, a zavrava se klijanjem
sjemena i pojavom dva klicina list ia na povrini zemlje narednog proljea.

Period mladosti poinje pojavom prvih listia sijenica i produava se
na prvu ili drugu godinu plodnosti kupine, tj. do njihovog stupanja u punu
rodnost, a to je u 3 ili 4 godini ivota.
Druge godine izdanak kupine lista i cvijeta, a poslije opraivanja i oploenja
obrazuje sjeme i plod. Meut im, biljka u ovom periodu nije formirala sve
karakteristine osobine, jer preovlauje vegetat ivni rast. Zato je potrebna jo
jedna do dvije godine da se formiraju nasljedne i proizvodne osobine.

Period zrelosti poinje stupanjem kupine u punu rodnost i kada se
stabiliziraju karakterist ine osobine ploda.Ovaj per iod kod kupine traje
12-15god, to zavisi od osobina sorte, uslova gajenja i zatit e zasada.


5.3. PERIOD RASTENJA I RODNOSTI KUPINE


Kupina se u praksi, za podizanje proizvodnih zasada, razmnoava
vegetativnim putem, mogue je odvojit i tri perioda rastenja i rodnosti.
Rastenje i rodnost vegetat ivno razmnoene kupine u razliit im per iodima
ivotnog ciklusa su izraeni u razliitom stepenu.
14

1. Period jakog rastenja vegetativnih dijelova. U prvoj godini poslije
sadnje, kupina obrazuje nekoliko izdanaka, koji u drugoj godini veinom
poinju da raaju. Vr lo je bitno da se izvri dobra pr iprema zemljit a,
pravilan izbor sorti sadnica, kako bi se u narednom per iodu obezbijedilo

13
Miurin V. Reznienko G., Plodovij sad - Stroenie, razvitie i plodononje rastenij, "Nauka"., Moskva.,
1966., str. 26.
14
Dr oki A., Sorte jagodastog voa koje se preporuuju za gajenje, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo,
1981., str. 29.

20
formiranje to razvijenijih bunova, koji e u narednom periodu davati
visoke prinose.

2. Period jakog rastenja i pune rodnosti. Ovaj period poinje od tree
godine ivota kupine i u pogodnijim uslovima gajenja traje sve do 15god. Da
bi ovaj period trajao to due i da bi se za to vrijeme dobijali visoki prinosi i
iskoristio rodni potencijal biljaka, potrebno je da se u zasadu kupine redovno
i pravilno izvode sve potrebne agrotehnike i zatitne mjere.

3. Period smanjenja rodnosti i postepenog odumiranja bunova. Pojava
ovog perioda u potpunosti se podudara kao per iod starosti i odumiranja kod
plodnog naina razmnoavanja kupine. Prema tome, koritenje zasada
kupine ekonomski je opravdano najvie do 15 godina.


5.4. GODINJI CIKLUS


U godinjim ciklusima kupine razlikuje se vie fenofaza, koje se
svake godine ponavljaju.
Najvanije fenofaze su:
15
poetak rastenja i listanja,
cvjetanje,
opraivanje i oploavanje,
sazrijevanje plodova,
obrazovanje cvjetnih pupoljaka i
zimsko mirovanje.

Poetak rastenja i listanja. U kupine prvo poinje da rastu korijen i
novi izdanci, a zatim listovi. U rano proljee, krajem marta ili poetkom
aprila, kada se srednje temperature kreu od 2 do 4C, nastavlja se zapoeti
rast podzemnog dijela izdanka. Novi izdanci gotovo istovremeno poinju da
rastu kod uspravno-rastuih i puzajuih sorti sa bodljama, a neto kasnije
kod sorti bez bodlji.

Cvjetanje. Sve plemenit e sorte kupina cvjetaju relat ivno kasno, tako da
im uglavnom ne prijeti opasnost od poznih proljenih mrazeva. Vrijeme
trajanja cvjetanja zavisi od vie faktora, a u prvom redu, od klimatskih
uslova rejona, nasljednih osobina sorte i meteorolokih prilika.

15
Dr oki A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str.29.

21
Na osnovu poetka cvjetanja, sorte kupina se mogu svstati u tri grupe:
ranocvjetne, srednjeranocvjetne i kasnocvjetne.
16

Opraivanje i oploavanje. Sve ekonomski vanije sorte plemenite
kupine su praktino samooplodne, pa se mogu gajiti u jednostranim
zasadima i postizat i visoki pr inos bez obezbjeenja opraivaa. Opraivanje
se, uglavnom, obavlja pomou vjetra i insekata. Od insekata za opraivanje
kupina, najve i znaaj imaju pele.

Sazrijevanje plodova. Vrijeme i trajanje sazrijevanja plodova kupine
u znatnoj mjeri zavisi od nasljednih osobina sorti, klimatskih uslova i drugih
inilaca. Razlike u vremenu trajanja sazr ijevanja plodova izmeu sorti
kupina mogu da budu i do 3 mjeseca, to ima veliki znaaj za preradu
plodova.
Prema poetku sazrijevanja ploda, sve sorte kupina se mogu svrstati u tri
grupe: rane, srednje rane i kasne.
U zavisnosti od sorte kupine, od poetka cvjetanja do poetka sazrijevanja
plodova proe od 64 do 68 dana, a od kraja cvjetanja do poetka sazrijevanja
plodova proe od 39 do 49 dana.
17

Obrazovanje cvjetnih pupoljaka. Plemenite sorte kupina poinju da
obrazuju cvjetne pupoljke krajem ljeta i u toku jeseni, u godini koja prethodi
cvjetanju. Dimova-Kmetska i Naevski
18
navode da diferencijacija cvjetnih
pupoljaka poinje u prvoj polovini avgusta, i u zavisnosti od sorte, traje sve
do polovine novembra. U toku jeseni cvjetni pupoljci samo zapoinju
obrazovanje, a dalji njihov razvoj se nastavlja za vr ijeme zime (u toplijim
predjelima) i narednog proljea, sve do cvjetanja.

Zimsko mirovanje. Najvei broj sorti kupine su listopadne biljke, a
ima ih dosta i zimzelenih. Mnogobrojne su i sorte koje se odlikuju veoma
dugim per iodom vegetacije. U naim krajevima prvi jesenji mrazevi javljaju
se u drugoj polovini oktobra ili poetkom novembra, te mnoge sorte kupina
normalno ne zavravaju vegetaciju, jer lie pris ilno opada. U ovom sluaju
organske supstance nisu prele iz lia u stablo izdanka, pa ovi ostaju
nepripremljeni i osjet ljivi na niske temperature.

16
Dr oki A., sorte jagodastog voa koje se preporuuju za gajenje, NIRO"ZADRUGAR",Sarajevo,
1981. str.30.
17
Dr oki A., Sorte jagodastog voa koje se preporuuju za gajenje, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo,
1981., str. 30.
18
Dimova-Kmetska J. Naevski V., Kupinovi sortove, Ovoarastvo, Sofija, 1977., str. 10.

22
I pored razlika, izmeu sorti plemenit ih kupina, za sve je neophodan per iod
zimskog mirovanja. Bez njega ne bi kupina mogla dat i sljedee vegetacije iz
pupoljaka na dvogodinjim izdancima i obrazovati rodne granice i plodove.




Slika 4. Zimsko mirovanje kupine

5.5. PRIRODNI USLOVI ZA GAJENJE KUPINE


Dugovjenost zasada i rentabilnost gajenja kupine ne zavisi samo od
njenih naslednih osobina, nego i od us lova sredine u kojoj ivi.Ovi us lovi se
nazivaju prirodni ili ekoloki , podrazumijevaju: klimu,zemljite i poloaj.
Plemenite sorte kupine se relat ivno dobro prilagoavaju razli itim pr irodnim
uslovima, oko 700m nadmorske visine.
19


Klima. Kupini najbolje odgovaraju toplija ili umjerenotopla i
dovoljno vlana podruja.Od klimatskih inilaca, za ivot kupine znaaj
imaju: temperatura,padavine, vjetar i svjet lost.
Temperatura je veoma vaan inilac, jer ima ut icaja na sve procese u ivotu
biljaka.Ona odreuje da li je neko podruje pogodno ili nije za uzgoj
plemenite kupine.
Velike tete plemenitoj kupini nanose rani jesenji mrazevi, koji se
esto javljaju kad mnoge sorte nisu jo zavrile vegetaciju. Izdanci
plemenit ih sorti su razvijeni i gaje se uglavnom uz naslon, pa su vie
izloeni ut icaju niskih temperatura tokom zime, jer se na njima manje
zadrava snjeni pokriva.

19
Dr oki A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str.35.

23
U pogledu otpornosti prema niskim zimskim temperaturama , izmeu
sorti plemenite kupine postoje znaajne razlike.Iskustva iz prakse pokazuju
da izdanc i otpornijih sorti kupine u naim uslovima, bez veih promjena,
podnose mrazeve od -10 do -15C, ako su zatiene veim snjenim
zimskim pokrivaom, ak i do -30C .
Plemenita kupina , ne podnosi visoke temperature tokom vegetacije.
Najbolje uspjeva u podrujima sa prohladnim i umjereno sa vlanim ljetom
i blagim zimama.

Padavine. Kupina je, u odnosu na malinu, otpornija na suu, jer ima
dublji i razvijeniji korijenov sistem. Naprotiv, ovoj osobini kupina za
postizanje visokih prinosa i kvalit etnih plodova, najvaniji us lov umjerene
vlanost i zemljita i visoke relat ivne vlanost i vazduha. Iz ovih razloga,
potrebno je da zemljite u zasadu kupine sadri 75 - 80 % vlage.
tetni uticaj nedostatka vlage mnogo je jae izraen ako je zasad podignut
na manje pogodnom zemljitu, nego na zemljitu dobre strukture i bogat im
humusom.
Plemenite sorte kupine, ne podnose ni suvie vode u zemljitu.Zasadi
koji su podizani u zatvorenim uslovima i na zemljit ima na kojima se voda
dugo zadrava, slabije su rasle i brzo propadale.

Vjetar. U nekim sluajevima, vjetar ima koristan, a u drugim tetan
uticaj na rast i rodnost kupine.
Kor istan uticaj imaju blagi vjetrovi, i to: za raznoenje polena pr i
opraivanju kupine, poboljanju c irkulacije vazduha, smanjenje pojave
bolesti na liu i plodovima, odnoenje hladnih vazdunih masa i za
donoenje padavina.
tetan uticaj imaju: suvi, hladni i jaki olujni vjetrovi, jer u toku zime
izazivaju i zamrzavanje izdanaka, a u toku vegetacije mogu da polome
izdanke i plodne granice, isuuju zemljite, te izazivaju i druge tetne
posledice.

Svjetlost. Divlja kupina najvie raste po rubovima uma, na
zaputenim povrinama, u ivicama i pored puta. U gustim i visokim
umama nikada ne raste.
Zaht ijevi plemenit ih sorti kupine, prema duini i intenzit etu svjetlost i,
razliitih, i prvenstveno zavise od njihovog porijekla.Pretpostavlja se, da je
denevna svjetlost potrebna, od 13 do 16 h , uz izbor odgovarajueg poloaja
sadne kupine.


24
Zemljite. Divlju kupinu u prirodi sreemo na razliitim tipovima
zemljit a , moe se stei utisak da se kupina gaji na svakom zemljitu.
Takoe, i plemenita kupina nije probir ljiva u vrsti zemljita, a prema
Stankoviu,
20
podnosi ak i umjereno zaslaena zemljita, ako su
obezbjeena vlagom. Kupina na ovim zemljitima ima niske prinose,
plodovi su slabog kvaliteta, sitni su, bujnost izdanka je manja, a esto nastaje
i propadanje itavih zasada. Zaht jev plemenite kupine, u pogledu osobina
zemljit a za dobijanje visokih i kvalitetnih pr inosa, mnogo se vei.Za
plemenitu kupinu najbolje odgovaraju: duboka(oko 1,5 m dubine), rastresita,
srednje teka, propusna, plodna(sa 4 do 5 % humusa), umjereno vlana i
slabo kisela zemljita.

Poloaj. Za uspjeno gajenje kupine od bitnog znaaja je i pravilan
izbor poloaja, ekspozicije i nadmorske vis ine. Izbor pogodnijeg poloaja, u
toliko je potrebiniji, to je poznato, da je vei broj sorti kupina oset ljiv na
rane jesenje i zimske mrazeve, suu, visok nivo podzemnih voda i na suve
jake i hladne vjetrove.
Ekspozicija, odnosno poloaj terena, prema stranama svijeta, ut ie
jainom i trajanjem osunavanja na vodo-vazdune uslove zemljit a,
kretanja vegetacije i zrenje plodova. Plemenite sorte kupine najbolje
uspjevaju na nadmorskim visinama od 200 do 500 m.


6. RAZMNOAVANJE KUPINE I PROIZVODNJA
SADNICA


Kupina se moe uspjeno razmnoavat i na vie naina: sjemenom,
korjenovim reznicama, izdancima, zrelim i zelenim reznicma izdanka i
kulturom tkiva. U irokoj proizvodnoj praksi, kupina se jo uvjek najvie
razmnoava na dva naina: pomou korjenovih izdanaka i oiljavanjem
vrhova izdanaka.


6.1. RAZMNOAVANJE KORJENOVIM REZNICAMA


Ovim nainom se mogu lako i uspjeno razmnoavati sve sorte
kupine, a posebno uspravnorastue sorte.Razmnoavanje kor jenovim

20
Stankovi D., Ribizla, ogrozd, borovnica i kupina, NOLIT, Beograd, 1982., str. 40.

25
reznicama treba primjeniti samo u sluaju potrebe breg irenja novih sorti
kupina koje su obrasle bodljama.Na ovaj nain ne bi trebalo razmnoavat i
sortu kupina bez bodlji, jer se ne dobija orginalna sadnica.
21

Razmnoavanje kupine korjenovim reznicama vri se tako to se izdanci ili
itavi bunovi vade sa to vie ila, potom se ile isjeku na reznice koje
treba da budu duge 5 do 6 cm, a debele 0,6 - 1 cm. Svaka osjeena reznica
mora da ima bar jedan pupoljak, kao da su obrasle sa dosta sitnih ilica.


6.2. RAZMNOAVANJE KORJENOVIM I ZDANCIMA


Kor jenovim izdancima najee se masovno razmnoavaju i sve
uspravno rastue sorte kupina s bodljama. Sorte kupina s bodljama koje
obrazuju izdanke, ovo je najjednostavniji i najs igurniji nain razmnoavanja.
Izdancima se vjerno prenose sve osobine sorte. Savremenu proizvodnju
kupine treba organizovati samo u posebnim matinim zasadima, koji su
podignut i od sortnog i zdravog ishodnog materijala.
U toku jeseni ili proljea, iz matinjaka se vade svi razvijeniji
jednogodinji izdanci, koji se potom klasiraju, trape i pripremaju za sadnju.
Prema Staneviu,
22
sa jednog hektara kupinjaka, podignutog samo za
proizvodnju izdanaka, moe se proizvesti od 100 000 do 120 000 sadnica
godinje.


6.3. RAZMNOAVANJE OILJAVANJEM VRHOVA IZDANAKA


Ovim nainom u praksi se najee razmnoavaju sve sorte kupina.
Pri razmnoavanju na ovaj nain ostaje ne povrijeeno centralno tkivo, pa se
tako dobijaju sadnice koje nee imat i bodlje, dok se pri razmnoavanju istih
sorti korjenovim reznicama dobijaju sadnice s bodljama.
23
Ovaj nain razmnoavanja izvodi se tako to se u toku avgusta ili septemra u
vie navrata svi dovoljno izrasli izdanci i boni izboji povijaju i njihovi
vhovi vertikalno postavljaju u iskopane jame duboke do 15 cm, a zatim se
zagru zemljom, uz sabijanje nogom. Ukoliko zemljite nije vlano, poslije
zagrtanja vrhova treba izvrit i zaljevanje bar sa 2-3 litara vode.

21
Velika ilustrovana enciklopedija "VRT", Mozaik knjiga, Zagreb, 2005. str. 470.-471.
22
Stanevi A. oki A., Dosadanja iskustva u gajenju kupine bez bodlji, "Dani jagodastog voa", eli,
1983., str. 74.
23
Vellika ilustrovana enciklopedija "VRT", Mozaik knjiga, Zagreb, 2005., str. 470.-471.

26
U jesen ili sledeeg proljea, oiljeni vrhovi izdanaka se odsjecanjem
na 20-25 cm iznad zemlje, odvajaju od mat ine biljke, a zatim se vade,
klasiraju i pripremaju za sadnju.
Vr ijeme povijanja i zagrtanja vrhova izdanaka zavisi od klimatskih uslova,
rejona i prilika u toku godine, a odreuje se na osnovu porasta izgleda
izdanka i bonih izboja. Prema Teiu,
24
najbolje vr ijeme je kada vrhovi
ponu dobijat i zmijoliki oblik sa malim kovravim liem.Kako se radi o
razliitom porastu, i povijanje treba izvriti u vie navrata.Najbolji rezultat i
oiljavanja post iu se kada se povijanje i zagrtanje vrhova izvodi
runo.Tei navodi da dobro obuen radnik, uskim aovom, u pripremljenoj
zemlji, moe dnevno da zagrne 2000-3000 vrhova. Zagrtanje vrhova
postavljanjem u brazde pomou mehanizacije, obavlja se bre i lake, ali se
dobije manji procenat oiljenih vrhova. Ukoliko se vrhovi postavlja ju kosie,
utoliko je oiljavanje s labije. Prma nainu rada, na oiljavanje vrhova
izdanaka kupine znatan ut icaj imaju: zemljite, naseljedne osobine sorte i
drugi inioci.
Proizvodnja sadnica kupine oiljavanjem vrhova moe se vrit i i u
posebnim viegodinjim matinjacima. Nain proizvodnje sadnica kupine u
viegodinjim mat injacima je slian kao u jednogodinjim, s tom razlikom
to se u ovom sluaju posaene biljke ne vade poslije prve godine, nego se
od 5 do 6 godina koriste smo za proizvodnju sadnica.
U toku vegetacije, zemljite u matinjaku kupine se mora plitko obraivati u
vie navrata, da bi se redovno unitavao korov.
Strunjaci svake godine obavezno pregledaju matinjak kupine dva puta,u
pogledu zdravstvenog stanja i istote sorti, kao i u pogledu naina izvoenja
tehnolokih zahvat a u procesu proizvodnje sadnica.

Slika 5. Razmnoavanje oiljavanjem vrhova izdanaka




24
Tei M., Razmnoavanje kupine bez bodlje, Jugoslovensko voarstvo, aak,1974., str. 27.

27
6.4. VRIJEME VAENJA OILJENIH VRHOVA


Primanje sadnica kupine, koje su dobijene oiljavanjem vrhova
izdanaka, u znatnoj mjer i zavis i i od vremena vaenja i odvajanja od matine
biljke. Ukoliko su zagrnut i vrhovi do kraja vegetacije s labo oilili ili
nedovoljno razvijeni i sazreli, primanje ovih sadnica pri jesenjoj sadnji ima
slabe rezultate. Zato je potrebno prije vaenja oiljenih vrhova u jesen
izvrit i pregled njihovog kor ijenovog sistema.Ukoliko su ilice bijele boje,
njene, sone i ne razvijene, onda oiljine ne treba vaditi do proljea.U toku
zime e se te formirane ilice razvit i, razgranat i, odrvenit i i dobit i
braonkastu boju kore.
25



7. PODIZANJE ZASADA KUPINE


Prema namjeni gajenja, razlikuju se tri t ipa zasade kupine: amaterski,
proizvodno-komercijalni i ogledni.

Amaterski zasadi uglavnom slue za podmirivanje potreba
domainstava za plodovima kupine, a vr lo r ijetko se vikovi proizvoda
prodaju na tritu.Obino se podiu na manjim povrinama, na okunicama
ili na posebnim parcelama, a prilagoeni su runoj obradi.U amaterskim
kupinjacima najee je zastupljeno vie sorti razliitog vremena
sazrijevanja.

Proizvodno-komercijalni zasadi podiu se na veim povrinama, a
proizvodnja kupine u njima je namjenjena za prodaju. Nain gajenja
proizvodnih zasada, prilagoen je to veoj primjeni mehanizacije u
itavom procesu proizvodnje.U ovim zasadima zastupljeno je od 1 do 3
sorte, a njihov izbor zavisi od namjene koritenja plodova za preradu.


25
Dr oki A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 78.

28


Slika 6. Podizanje zasada kupine

Ogledni zasadi kupine podiu istraivake organizacije s ciljem
ispit ivanja vrijednost i sorti, najpogodnijeg sistema gajenja, zat ite i drugih
mjera u odreenim ekolokim uslovima.Ovi zasadi zauzimaju veoma male
povrine.


7.1. PRIPREME ZA PODI ZANJE ZASADA


Za dobijanje visokih i kvalitetnih prinosa i ostvarivanje rentabilne
proizvodnje u periodu od 15 godina, koliko se zasad kupine normalno
iskoriava, prije podizanja kupinjaka neophodno je da se obavi temeljna
analiza prirodnih, ekonomskih i drugih uslova. Tek na osnovu analize
podataka o raspoloivim povrinama, pred kulturama, klimatskim,
zemljinim i t erenskim uslovima, raspoloivoj radnoj snazi, mogunostima
plasmana, namjeni proizvodnje, treba pristupit i: izboru lokacije, sorti za

29
gajenje, odreivanju veliine zasada, pripremi zemljita i podizanju zasada
kupine.
26
Greke uinjene u toku pripreme, u podizanju zasada, kasnije se teko
ispravljaju.

Izbor lokacija. Prirodni uslovi (klima,zemljite i poloaj) su osnovni
preduslovi od kojih bitno zavisi uspjeh u proizvodnji kupine. Analiza
prirodnih us lova za odreeni lokalitet mora da prui siguran dokaz o
mogunostima njenog uspjenog gajenja u datoj sredini. Pored prirodnih
uslova, pri izboru lokac ije potrebno je da se veliina zasada i sortiment
kupine usklade i s ekonomskim us lovima. Zato vee proizvodne zasade
kupine treba podizati tamo gjde su obezbjeeni ovi uslovi.

Pretkulture. U praksi, zasadi kupine obino se podiu na poljopr ivednim
povrinama. Kada se podiu vei zasadi, deava se da na pojedinim
parcelama su se nalazile neke biljke koje su se pokazale kao nepogodne za
gajenje kupine.Tako na zemljitu, koje je prije toga bilo pod drvenastim
biljkama(bunje, uma, voke, vinova loza) ili su na njemu gajene kupine ili
maline, novi zasad kupine ne treba podizati najmanje tri godine poslije
krenja i ienja od ila.Kao dobre pretkulture za kupinu, pokazale su se:
pasulj, graak, boranija i drugo.

Ureenje zemljita. Prije dubokog oranja zemlju treba to bolje
poravnati. Manje ili ve depresije se ispunjavaju pomou buldoera daskom,
da se ne skupljaju i zadravaju povrinske vode i da bi se olakalo izvoenje
radova u buduem kupinjaku. Ako je zemljite zakorovljeno viegodinjim
korovima, potrebno je zemljite plitko uzorat i i istretirat i zemljite nekim
herbicidom. Posljednih godina se za unitavanje viegodinjih i
jednogodinjih korova na povrinama koje se pripremaju za podizanje
vonih zasada pokazao kao veoma efikasan herbic id raundap. Za gajenje
kupine najbolje odgovaraju: duboka, humusna, srednje teka, dovoljno
propustivlja i slabo kisela zemljita.Priprema ovih zemljita je mnogo laka
i jeft inija. Glavna masa kor ijenovog s istema kupine razvija se do 40 cm
dubine. Izvoenje merolativnog ubrenja i drugih agro tehnikih mjera, ima
za cilj da se u ovom sloju stvore to povoljniji uslovi za pr imanje i razvoj
izdanaka kupine. Za popravku fizikih i hemijskih osobina zemljita
primjenjuju se organska ubriva: stajnjak, kompast, a od mineralnih:
fosforna, kalijumova ili kompleksna ubriva. Posebno treba istai da kupina
zahtijeva humusna zemljita, pa joj treba unositi dovoljnu koliinu organskih

26
Dr Blagojevi R., Kupina, Imprime, Ni, 2001., str.46.

30
ubrenja. U nedostatku stajnjaka, zasauju se zeljaste biljke koje se
zaoravaju .
Pored ubrenja, neophodno je unoenje krenjaka u zemljite da bi se
smanjila kiselost zemljita. Koliina krenjaka potrebnog za klasif ikaciju
zavis i od stepena kiselosti zemljita, a obino se kree 5 do 10 t/ha.
Za podizanje zasada kupine, duboko oranje treba obavit i u toku jeseni, i to
najkasnije mjesec dana prije sadnje.


7.2. RASPORED I RAZMAK SADNJE


Raspored sadnje kupine moe bit i kvadratni, pravougaoni ili u
prostim redovima, to zavisi od sistema gajenja, osobina sorte i naina
obrade zemljita. Za veu primjenu mehanizacije u procesu proizvodnje
kupine, kao najpogodniji rasporedi sadnje, pokazali su se pravougaoni i u
prostim redovima.

Razmak sadnje. Za normalno razvijanje buna, dobijanje visokih
prinosa i nesmetanu pr imjenu mehanizacije, potrebno je da se sadnja kupine
obavi na opt imalnom razmaku. Sorte kupine koje imaju uspravan rast
izdanaka odlikuju se manjom bujnou od sorti sa puzajuim rastom. Jednu
istu sortu treba saditi gue kad se zasad podie na slabijem zemljitu, po
sistemu bunova i za runu i za zaprenu obradu, nego kad se podie na
plodnom zemljitu, po s istemu palira i za primjenu mehanizacije u procesu
proizvodnje kupine.
Ispitivanja razmaka pojedinih vrsta kupina vrio je Naumann
27
i doao
je do zakljuka da sorte bez bodlji najbolje postiu rezult ate u rodnosti pri
razmaku 3,00 x 2,25m.


7.3. VRIJEME I TEHNI KA SADNJE


Vrijeme sadnje kupine zavisi od klimatskih uslova, naina
razmnoavanja sorti, obezbjeenja sadnica i pr ipreme zemljita. U
kontinentalnim podrujima, sadnja kupine se najee izvodi u toku jeseni ili
u rano proljee, a u toplijim podrujima moe se izvoditi i u toku itave

27
Naumann D. W., Effect of training systems on crop Yield and ripening patterns in blackberries,
Hamburg, 1982., str. 96.

31
zime. Sadnju ne treba obavljati kada je zemlja suva, suvie vlana, ili
smrzla.
Najpovoljnije je kad se sadnja obavlja po oblanom vremenu i bez
vjetra. U svakom sluaju, pripremljene sadnice treba rasporeivati pored
mjesta za sadnju neposredno pred sadnju.


Tehnika sadnje kupine sastoji se u sljedeem: na dno svake iskopane
jame stavlja se sloj rastresite zemlje kojoj se dodaje i sa njom izmjea 50 do
100gr kompleksnog mineralnog ubr iva, a zatim se stavlja sadnica, odreuje
dubina sadnje, rasporeuju ilice i zagru rastresitom zemljom. Kada je
korijenov sistem prekriven slojem zemlje, stavlja se jo 1 do 2kg stajnjaka, a
preko njega do vrha jame treba ispuniti zemljom i lagano nagaziti.
Ako su sadnice proizvedene oiljavanjem vrhova, zemlju ne treba nabijat i
gaenjem nogom, nego je samo ovla rukom sabiti. Poslije zavrene sadnje,
svaku sadnicu treba dobro zalit i vodom.
Prema Boileau,
28
preporuuje se da kupinu bez bodlji treba sadit i
dublje i do 30cm od drugih sorti, da bi se sprijeilo obrazovanje i pojava
izdanaka koji imaju bodlje i dobili razvijeni bunovi koji se odlikuju
velikom i obilnom rodnou.



7.4. POSTAVLJANJE NASLONA


Izdanci nekih sorti kupine u toku jedne veget acije mogu da izrastu
jako visoko, a osobiti u sorti bez bodlji. Zato je za njihovo gajenje
neophodno postavljanje naslona.
Nasloni mogu bit i veoma razliiti, to u prvom redu zavisi: od sistema
gajenja, naina rasta izdanka i bujnosti sorte. Postavljanje naslona je dosta
skupo. Zato je veoma vano da se pr ije podizanja pravilno odabere naslon
koji e najvie odgovarati za gajenje predvienih sorti kupine.
Stubovi koji se upotrebljavaju za nas lon, mogu da budu od razliizog
materijala , tj. drveni, armiranobetonski i eljezni. Najvanije je da mogu
trajat i u toku itavog perioda iskoriavanja zasada kupine. Drveni stubovi
mogu da budu od vie vrsta drveta (hrastovog, pitomog kestena i bagrema),
Draga
29
da drveni stubovi mogu da traju vie godina od kleke 20god,
hrasta 15god, pitomog kestena 12god i bagrema10god. Meutim prirodna

28
Boileau C., Les petits fruits, La Maison rustique, Paris, 1978.
29
Draga M., Vinogradarstvo opti dio, Beograd, 1961. str. 102.

32
trajnost moe da se produi njihovim nagor ijevanjem ili
impregniranjem.Nagorijevanje stubova treba izvriti na jednu treinu duine
stuba.
Impregnacija stubova moe se vriti potapanjem u zagrijanu smjeu
katrana i karbolineuma i kad nisu nagoreni.
Betonski stubovi su daleko kvalitetniji i dugotrajniji, ali su daleko skuplji i
malo je tee sa njima rukovat i kao i sa eljeznim, pa se zato uglavnom
upotrebljavaju drveni stubovi.
Duina stubova se uglavnom prakt ikuje 2,5m do 3m i dimenzija 10 x 10cm.
Razmak stubova nije poeljno da bude velik, a obino se stavlja od 6 do 7m.
Kad su postavljeni stubovi, postavljamo pocinanu icu, debljine 3 do
3,6mm koja slui kao naslon za izdanke kupine. Obino se postavljaju 3 do 4
reda ice na rastojanju od 70cm prva ica, druga na 140cm i trea na 200cm
visine od povrine zemlje. U praksi se pokazalo da trei red ice ne treba
postavljati nie od 2m, jer se izdanci kupine savijaju preko njega i zimi, pod
teretom snijega esto lome. Pokazalo se da nije potrebno postavljat i sva tri
reda dvojnih ica paralelno, nego samo u poslednjem treem redu, izmeu
kojih se uvlae izdanci.


Slika 7. Postavljanje naslona kupine

7.5. SISTEM GAJENJA


Gajenje kupine po sistemu bunova, bez naslona ili sa nas lonom,
odgovara prirodnom rastu njenih nadzemnih dijelova, posebno za uspravno
rastue sorte. Za dobijanje veih prinosa i lake primjene mehanizacije,

33
izvoenja radova na berbi plodova, u praksi se za gajenje kupine najvie
primjenjuju razliit i palirni sistemi.
Za palirno gajenje kupine potrebni su nasloni od stubova i ice koji
mogu bit i razliitog oblika i konstrukcije. U zavisnosti od broja i naina
postavljanja ica, kupina se moe gajiti: uz icu, izmeu ica i
kombinovano. Najpogodniji nain gajenja puzajuih sorti kupina bezbodlji,
pokazao se palirni kombinovani sistem.
30


Sistem buna. Po sistemu bunova bez naslona, mogu se gajit i samo
neke uspravno rastue sorte kupina. Kada se za bunove kor isti naslon, jai
kolac dobro pobijen u zemlju, za koji se vee i naslanja bun, tada se po
ovom sistemu mogu gajit i gotovo sve uspravno rastue sorte.
Pri gajenju kupina u obliku bunova, dobija se manji prinos po jedinici
povrine, a za odravanje zasada potrebno je dosta runog rada.



Slika 8. Gajenje kupine po sistemu buna uz kolac


Uspravno jednoini sistem. Pri ovom nainu gajenja, plodovi su na
priblino istoj visini, to znatno olakava berbu. Preporuije se za gajenje
kupine na manjim povrinama.

30
Dr oki A., Kupina, NIRO"ZADRUGAR" Sarajevo,1984. str.106.

34

Slika 9. Lepezasti jednoini sistem


Lepezasto dvoini sistem. I kod ovog sistema gajenja, na stubovima
se zateu dvije ice, jedna ispod druge, s tim to se prva nalazi na visini od
1m iznad zemlje, a druga iznad te 60cm. Izdanci se povijaju du ica na
jednu stranu od matine biljke i tako se dobija lepezast oblik buna.
Slika 10. Lepezasti dvozini sistem


Horizontalni troini sistem. Kod ovog sistema ice se postavljaju
na 70cm, 140cm i 200cm, iznad povrine zemlje. Zato je potrebno da su
stubovi neto dui od 2m. Izdanci se vezuju za ice i po jedan lijevo i desno
od buna povija i vee du svake ice. U pogledu osvjet ljenosti, veliine
rodne povrine, i prinosa koji se ostvaruju, ovaj sistem se pokazao vrlo
dobar.

35

Slika 11. Horizontalni troini sistem


8. ODRAVANJE ZASADA KUPINE


Kupina ima dosta dug period iskoritavanja ( i do 15 godina ), daje
visoke prinose, razvija vei broj snanih i dugih izdanaka, a ima i relat ivno
plitak korijenov sistem. Zato je za njeno dobro rastenje, obilno i redovno
raanje i visok kvalitet plodova, potrebno da se u toku itavog perioda
korienja obezbjede to povoljniji uslovi.
31

Od agromehanikih mjera koje treba redovno i pravilno izvoditi u zasadima
kupine su:
obrada i odravanje zemljita,
unitavanje korova primjenom herbicida,
ubrenje,
navodnjavanje i
orezivanje.

Obrada i odravanje zemljita. U zasadima kupine izvode se, u
prvom redu, radi unitavanja korova, uvanja vlage u zemljitu, boljeg
pristupa vazduha i radi spreavanja pokorice na povrini. Redovna i pravilna
obrada zemljita u zasadu kupine znatno doprinos i: boljem primanju
sadnica, njihovom daljem razvoju, brem stupanju u rod, redovnom i

31
Dr oki A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 115.

36
obilnom raanju i dobijanju kvalit etnih plodova. Zato je neophodno poslije
sadnje odmah pristupiti obradi zemljita i nastaviti u toku it avog per ioda
iskoritavanja zasada. U kupinjaku , gdje se primjenjuje odravanje
zemljit a po sistemu iste obrade, svake godine je potrebno izvriti obradu u
5 navrata. Neto dublju obradu trba obaviti u jesen (8 - 12cm) i proljee (7 -
10cm), dok se ostale tri obrade obavljaju plitko (5 - 6cm). Dublju jesenju i
proljetnu obradu treba izvodit i samo po sredini meurednog prostora, a
prema redu kupine, dubina se postepeno smanjuje na 7 - 8cm.

U zasadu kupine, zemljite se obino obrauje sljedeim radosljedom:
- prva proljena obrada se obavlja rano, u martu, im se snijeg otopi i
zemljit e prosui;
- ostale tri plitke obrade zemljita treba obavljat i u zavisnosti od razvoja
korova, svakih 4 do 6 nedelja ( krajem aprila ili poetkom maja, u
junu i u drugoj polovini jula);
- jesenja obrada zemljita se obavlja krajem oktobra ili poetkom
novembra, poslije zavrene berbe plodova i rasturanja ubriva.

U zasadu kupine obrada zemljita se moe obavljat i runo, mainski i
kombinovano. Runa obrada je veoma skupa, pa se moe preporuiti samo
za manje zasade. Zato se obrada zemljita u zasadima obavlja najee
kombinovano, pomou maina izmeu redova, a u redu runo, okopavanjem
pomou motike. Da bi se smanjili trokovi proizvodnje ,obrada zemljita u
kupinjaku se moe uspjeno obavljat i kombinovano s primjenom herbicida
za unitavanje korova.

ubrenje. Kupinu treba redovno i obilno ubrit i, ako se ele postii
visoki pr inosi, dobar kvalitet plodova i due iskoriavanje zasada, odnosno,
rentabilnost njene proizvodnje.
Za kupinu su najvaniji hranljivi element i kalijum, azot i fosfor. Zato je
neophodno da se sadraj ovih elemenat a u zemljitu znatno povea,
unoenjem u toku pripreme zemljita za sadnju i ubrenjem svake godine pri
odravanju zasada. Kupina najvie troi kalijuma, pa azota, a znatno manje
fosfora. Kao kalijumova biljka, najvie kalijuma troi u periodu od poetka
cvjetanja pa sve do kraja sazrijevanja ploda, dok joj je azot najvie potreban
u prvoj polovini vegetacije za porast izdanaka. I fosfor je takoe neophodan
za rastenje i rodnost kupine, ali su njene potrebe daleko manje u osnosu na
azot i kalijum.
Nedostatak humusa u zemljitu se nadoknauje ubrenjem organskim
ubrivima ( stajnjak, kompast i dr.). Najbolji pokazatelj da li treba ubrit i

37
zasad kupine ee ili rjee je njegovo stanje i izgled. Ako su bunovi bujni,
ubrenje stajnjakom treba obavljat i rjee i u manjim koliinama, i obrnuto.
Da bi se obezbijedila potpuna i kont inuirana ishrana kupine, treba ubriti
svake godine u dva do tri navrata, i to u jesen i u toku proljea, a prema
potrebi moe se izvrit i i dopunsko ubrenje preko lista.
Jesenje ubrenje se obino obavlja krajem oktobra ili poetkom novembra
organskim i kompleksnim mineralnim ubrivima, koja sadre najvie
kalijuma, a manje fosfora i azota.
Proljetno ubrenje kupine treba obavit i to ranije (krajem februara ili
poetkom marta), im se snijeg otopi i vremenske pr ilike dozvole.
Prihranjivanje se vri azotnim ubrivima.
Dopunsko ubrenje preko lista primjenjuje se za brzu intervenciju i
otklanjanje nedostataka (azota, kalijuma, fosfora).

Navodnjavanje. Kupina je biljka velikih zaht ijeva za vlagom u
zemljitu tokom cijele vegetacije, a posebno u per iodu od cvjet anja do
sazrijevanja plodova. S obzirom da u naim podrujima, do 600 m
nadmorske visine, u ovim periodima nema dovoljno padavina, za normalan
razvoj i dobijanje kvalit etnih prinosa kupine, potrebno je izvoenje
navodnjavanja.
Broj navodnjavanja zavisi od vie faktora, koji se znatno razlikuju u
razliitim proizvodnim podrujima. Na osnovu pojedinih zapaanja,
utvreno je da je zasade kupine dovoljno navodnjavat i 2 do 3 puta u toku
vegetacije:
prvo - krajem juna ili poetkom jula,
drugo - krajem jula i
tree - sredinom avgusta.

Poslije svakog navodnjavanja, zemljite u zasadu treba plitko obraditi radi
razbijanja pokorice i boljeg uvanja vlage. Navodnjavanje moe bit i
brazdama, koje je najjeftiniji na in, pa ga zato u naoj zemlji najee
primjenjuju pr i gajenju mnogih poljoprivrednih kultura. Drugi nain je
povrinsko navodnjavanje - plavljenjem, takoe se dosta primjenjuje u
ravnim i blago nagnut im terenima, a izvodi se na taj nain to se voda
dovedena pomou brazda njihovim pregraivanjem puta da plavi povrinu
rednog prostora irine oko 2 m. Navodnjavanje vjetakom kiom moe da se
primjeni na svim t ipovima zemljita i na terenima sa veim padom. Prednost
ovog naina navodnjavanja ogleda se u manjem utroku vode, ujednaenom
vlaenju zemljita i mogunosti izvoenja u svako doba dana i noi.
Navodnjavanje po sistemu kap po kap je najnoviji nain, koji je u naoj
zemlji jo uvijek malo proiren u poljopr ivrednoj proizvodnji.

38


Slika 12. Sistem navodnjavanja


Orezivanje. Za uspjeno gajenje kupine, pored izvoenja ostalih
agrotehnikih mjera, neophodno je da se obavlja i redovno i pravilno
orezivanje. Orezivanje kupine ima za cilj formiranje buna, uz dobijanje
visokih prinosa i dobrog kvalit eta plodova. Poslije sadnje, zasaene sadnice
treba skratiti na 30 do 40 cm.
U prvoj godini, poslije sadnje, izdanke treba ostaviti s lobodne, bez
ikakve intervencije. Krajem ljeta kad su novi izdanci porasli, stari dio treba
orezati do zemlje. U toku prve godine, razviju se 2 do 3 izdanka po bunu, a
u drugoj godini 4 do 5 , a u treoj 7 do 8 izdanaka, to se ve smatra dobro
razvijenim bunom, koji e u narednoj godini dat i pun rod. U drugoj i troj
godini, dvogodinje izdanke, po zavretku berbe, treba orezati do zemlje.

Orezivanje kupine u rodu je vrlo jednostavno i obavlja se u dva navrata, u
toku vegetacije i rano u proljee. Krajem ljeta, nakon berbe, sve
prologodinje izdanke koji su tekue godine donijeli rod, treba orezat i do
zemlje, iznijeti ih iz zasada i spaliti. Ovom prilikom treba orezat i sve
polomljene, slabo razvijene jednogodinje izdanke, treba izvrit i
prorjeivanje, ako se razvio vei broj pa su pregusti.
Uklanjanje dvogodinjih izdanaka, im se obavi pos lednja berba, veoma je
vana preventivna zatitna mjera, a na taj nain se smanjuju tetoine u
kupinjaku.
Rano u proljee, prije poetka vegetacije, vri se orezivanje
ostavljenih izdanaka, koje se sastoji od skraivanja vrhova izdanaka i
postranih izboja na odgovarajuu duinu.

39


Slika 13. Orezivanje nakon berbe


8.1. BOLESTI I MJERE ZATI TE KUPINE


Kao i druge vrste voaka,i kupinu napadaju mnoge bolesti i tetoine
koje joj mogu nanijeti znatne tete, ukoliko se ne primjenjuju potrebne
mjere zat ite .Stoga je za uspjeno gajenje ove kulture neophodno da se,
pored preventivnih mjera ,zasauju zdrave sorte, izbor otpornijih sorti,
pogodnija lokacija kao i blagovremeno izvoenje svih agrotehnikih mjera u
zasadu.


8.2. NAJEE BOLESTI


Kupinu najee napadaju i priinjavaju joj tetu gljivine i virozne
bolesti.
Pored njih, kupinu mogu napasti i bakterijalne bolesti, ist ina, rijee se
deava ako se vodi rauna o zdrastvenom stanju sadnog materijala.
32


32
Dr Blagojevi R., Kupina,Imprime, Ni, 2001. str. 63.

40

Narandasta ra. Bolest kupine koja je manje, vie napada u svim
krajevima nae zemlje. Gljivica prezimljuje na izdancima i liu u obliku
micelije. U toku proljea javlja se uredospore, koje prvo, krajem maja,
zaraavaju dvogodinje izdanke, poslije 20 do 25 dana prelazi i na lie.
Ponekad bolest prelazi i na plodove, tako da plodovi ne mogu da sazriju i
kvalitet plodova je nekvalit etniji.
Kao prevent ivna mjera za suzbijanje re, preporuuje se orezivanje izdanaka
koji su donijeli rod do zemlje, odmah nakon zavretka berbe plodova. Od
direktnih mjera zatite, preporuuju se dva prskanja zasada kupine u toku
maja i juna rastvorom jednog od fugicida.
Veoma je vano da se prvo tret iranje izvri blagovremeno, tj. odmah im je
primjeena zaraza na izdancima.

Pjegavost lia. Gljivica napada sve nadzemne dijelove kupine, a
posebno lie. Na nali ju lia i izdancima u proljee se javljaju crvenkaste i
sive pjege, koje se postepeno ire odozdo prema vrhu.
Na irenje bolesti pogoduje vlano i hladno vr ijeme, kao i gajenje kupine na
nepropustivim zemljit ima.
Od preventivnih mjera za suzbijanje bolesti, preporuuje se zasaivanje
zasada na promajnim mjest ima, umjereno vlanim i propusnim zemljitima.

Antraknoza. Opasna gljivica napada izdanke, cvjetove i plodove, ali
vee posljedice izaziva na izdancima. Javlja se u svako doba godine,
posebno u vlanim godinama kad je kino vr ijeme.Najuo ljivi simptomi
antraknoze pojavljuju se na izdanc ima u obliku svijetlos ivih prugastih ili
ovalnih pjega, koje pr i jaem napadu usporavaju rast izdanka, a izazivaju
njihovo suenje. Kad napadnu cvijet, kotunice se razvijaju samo sa jedne
strane, pa plodovi kupine ostaju deformisani i sitni.
Saniranje zaraenog zasada antraknozom je dosta teko.Zato se pri jaem
napadu preporuuje orezivanje svih izdanaka u bunu do zemlje, iznoenje
iz zasada i spaljivanje.

Siva trule ploda. Trulenje plodova kupine mogu da izazovu i druge
gljive, ali je najea Botrytis i nanosi najvee ekonomske tete kupini.
Gljivica napada izumrle dijelove buna, cvjetove i plodove. U cvijetu i plodu
micelija se vrlo sporo razvija. Ako su uslovi povoljni, visoka vlanost i
prohladno vrijeme , ona se vrlo brzo aktivira i moe da nanese vrlo velike
ekonomske tete za vrijeme sazrijevanja, uvanja i transportovanja plodova.
Zaraeni plodovi postaju mekani i vodnjikavi,gorkog su ukusa, brzo ih
pokriva tamnosiva prakasta prevlaka i postaju neupotrebljivi.

41
Za suzbijanje sive trulei plodova, trba poklonit i posebnu panju
preventivnim mjerama, pri izboru otpornijih sorti za gajenje, berba suvi i
zdravi plodova. Pored toga , za suzbijanje ove bolesti potrebno je izvesti 2
do 3 prskanja. Prvo prskanje treba izvesti u poetku cvijetanja sa fugicidom
(ditan, ortocid). Drugo prskanje treba izvesti u fazi procvjetavanja, a tree
nedjelju dana prije poetka berbe plodova istim sredstvom.

Viroza kupine. Kupinu napadaju i mnoge virozne bolesti, koje joj
priinjavaju znaajne ekonomske tete. Najee viroze kupine su :
kovrdavost lista, uti mozaik lia, hlorotina pjegavost lia i bunavost
kupine.
Virozne bolesti se mogu suzbiti samo preventivnim mjerama i to:
-saditi samo garantovano samo zdrave sadnice,
-gajiti samo otporne sorte,
-prilikom podizanja vodit i rauna o zaraenosti okoline,
-blagovremeno uoavati i unitavat i zaraene bunove itd.


Slika 14. Zatita kupine od bolesti i tetoina.


8.3. NAJVANIJE TETOI NE


Malinina buba. Opasna tetoina maline i kupine, ponekad moe da
smanji pr inose 30 do 40%. Tvrdokrilac je svijet losmee boje, dugaak oko
4 mm. U obliku lutke prezimljava u zemljitu. Sljedeeg proljea enke

42
polau jaja u pupoljke i cvjetove, iz kojih se izlijeu larve, koje prvo
napadaju mlado lie, a zatim cvijetne pupoljke, cvjetove i tek zametnute
plodove.
Suzbija se prskanjem kupine u poetku i u toku cvjetanja, po mogunosti
nekim od insekcida koji su neotrovni za pele (Zolone PM u koncentraciji
od 0.20 %), a treba ga upotrebljavati u kombinac iji sa gungicidom.
33


Malinin rediar. Moe da smanji prinos kupine i maline i do 50 %.
enka odraslog insekta polae jaja u cvjetove kupine, iz kojih se razvijaju
gusjenice, a one nanose najvee tete s ljedee godine, izgr izajui cvjetne
pupoljke.
Suzbija se prskanjem kupine u periodu pojave pupoljaka sa Fosfaidom - 40.


Slika 15. Buba staklokrilac


Malinina muica. Larva insekta bui izdanke kupine i pri tom na
njima pravi kvrice i ot euje ih. Odrasle larve su sitne , oko 2 mm duge i
narandaste boje.
tetoina se suzbija orezivanjem i spaljivanjem izdanaka sa kvricama.

Lisne ui. Kupinu napada vie vrsta lisnih uiju i priinjavaju joj
velike tet e: iscrpljuju joj izdanke, kovrdaju lie i td. Iz navedenih razloga
lisne ui treba redovno suzbijat i prskanjem insekcidima (Fugicid).





33
Dr oki A., Kupina, NIRO "ZADRAUGAR", Sarajevo, 1984., str. 136.

43
8.4. BERBA


Vrijeme berbe kupine odreuje se na osnovu zrelosti i osobina
ploda, naina upotrebe i duine prevoza. Plodovi kupine ne sazr ijevaju
jednovremeno, pa se berba mora obavljat i u vie navrata. Neke sorte treba
brati svako tri dana, a kupine bez bodlji svakih 5 do 6 dana.
Plodovi kupine ne mogu da sazr ijevaju poslije berbe, treba ih brat i samo
kada su zreli. U punoj zrelost i, plodovi kupine su najkvalitetniji, t j.
najukusniji, najobojeniji.
Optimalna zrelost plodova kupine za berbu se odreuje po karakter istinoj
crnoj boji, vrstoi i ukusu "mesa" ploda.
Plodovi kupine su soni i relat ivno njeni, pa se moraju brat i
paljivo. Berba se obavlja, uglavnom, runo i bez aice i bez peteljki. Pri
izvoenju berbe, dlanovi se okreu prema gore i prstima plodovi vuku sebi,
tako da na dlan pada po nekoliko plodova koji se zatim stavljaju u ambalau.
Kada se ambalaa napuni, treba je odmah skloniti u hladovinu da se
plodovi ne bi zagrijavali.
Stankovi
34
navodi da se plodovi kupine za industrijsku preradu
mogu brati mainski, kada su plodovi potpuno zreli, jer se lako odvajaju od
rodnih granica.Berbu kupine treba obavljat i, po mogunosti, kad je vrijeme
prohladno i suvo. Ako je toplo i sunano, berbu treba obaviti izjutra, poslije
opadanja rose i predvee kad se plodovi rashlade. Ukoliko se beru vlani ili
zagrijani plodovi, bre se kvare.
Berbu treba organizovati tako da prva grupa bere samo ekstra kvalitet, a
druga grupa prvu i drugu klasu.Vrlo je vano napomenut i da se za vrijeme
berbe moraju obrati svi zeleni ,oteeni, natruli plodovi i iznijet i iz zasada,
tako da zasad poslije svake berbe ostane ist.

34
Stankovi D., Ribizla, ogrozd, borovnica i kupina, NOLIT, Beograd, 1982., str. 98.

44





Slika 16. Mainsko branje kupine

Transport plodova. Na putu od vonjaka do fabr ike ili trit a,
plodovi kupine su izloeni razliit im nepovoljnim ut icajima: mehanika
oteenja, biohemijske promjene, uticaj toplote, vlage, zagaivanje prainom
itd.
Usljed nepanje i slabe organizovanost i u toku transporta, manipulisanja i
prihvata ovog i drugog osjetljivog voa, vrlo esto se deava da i
najkvalitetniji plodovi postanu gotovo neupotrebljivi. Zato je najvaniji
zadatak transporta da omogui dopremanje njenih i osjet ljivih plodova
kupine do fabrike ili trita u to boljem stanju.

uvanje svjeih i zamrznutih plodova. Svjei plodovi kupine su
veoma osjet ljivi i podloni brzom kvarenju. Stoga ih u obinim skladit ima
ne treba uvati due od jednog dana. Prema Stankoviu, plodovi kupine se
ne mogu uspjeno uvati due vr ijeme ni u opt imalnim uslovima hlaenja
(od - 0,5 do 1C i pr i relat ivnoj vlanosti vazduha oko 90%). vrsti i
neoteeni plodovi mogu se uspjeno odrat i u hladnjai 4 do 5 dana za
svjeu potronju, a za preradu i do 4 nedelje (Stankovi). Prije iznoenja
plodova iz hladnjae treba ih 15 do 18 sat i drati u komorama pri
temperaturi od 6 do 8C, da bi se izbjegla kondenzacija vodene pare na
plodovima i njihovo brzo propadanje.

45
Za due uvanje plodova kupine sve vie se pr imjenjuje zamrzavanje,
do momenta upotrebe. Na ovaj na in plodovi sauvaju svu svoju hranljivu i
tehnoloku vrijednost.
Postupak zamrzavanja plodova kupine je sljedei: prvo se vri
odabiranje zdravih, vrstih i zrelih plodova, koji se operu u istoj hladnoj
vodi.Ovako pripremljeni plodovi se stavljaju u pogodne sudove, s tim to se
ne pune do vrha, ostavlja se malo prostora. Zatim se vri prethodno hlaenje
plodova do 0C. Kada su plodovi ohlaeni, sudovi se hermet iki zatvaraju i
u tunelima za duboko zamrzavanje na -35 do -40C zamrzavaju. Poslije
zamrzavanja, plodovi se uvaju na temperaturi od -18 do -20C, bez
promjene i vie od godinu dana. Poslije odmrzavanja, plodovi moraju da se
upotrijebe za kratko vrijeme.
Zamrzavanje plodova kupine moe se vriti i uz upotrebu 50%
eernog sirupa i sa eerom, kao i zamrzavanje zajednikih plodova i
vonog soka.


Slika 17. Pakovanje kupine u ambalau

46
8.5. KORITENJE PLODOVA KUPI NE


Pored industrijske prerade i potronje u svjeem stanju, plodovi kupine
se dosta esto i rado koriste i u domainstvu za proizvodnju raznih
preraevina, napitaka i poslastica. Moe se pripremati s latko od kupine,
pekmez i dem od kupine, kompot i sok od kupine, a najcjenjeniji
proizvod je vino od kupine.
Sve preraevine od plodova kupine su bogate eljezom, vitaminima
C, A, B
1
, B
2
i B
6
. Pored hranljive vr ijednosti ploda, kupina je veoma
znaajna kao ljekovita biljka. Tako su svjei plodovi i sok kupine odlino
laksat ivno sredstvo, mineralne supstance i organske kiseline reguliu pH
krvi, poboljavaju krvnu sliku i ut iu na snienje krvnog prit iska, vitamini
jaaju otpornost organizma, pekt ini donose zatitu od arterioskleroze i
infarkta, celuloza utie na poboljanje varenja hrane i dr.


8.5.1. PROIZVODNJA FI NALNI H PROIZVODA OD PLODOVA
KUPINE


Moramo imati u vidu da je proizvodnja plodova kupine sezonska, da u
sezoni zaht ijeva vei broj radne snage, ali pored sezonske radne snage,
moramo imati jedan broj radnika koji su u stalnom radnom odnosu i da ih
zaposlimo u toku cijele godine. Ukazuje se potreba za jo jednim
proizvodom, a u mom sluaju, radi se o f inalnoj preradi plodova kupine i
proizvodnji kupinovog vina.

Prinos plodova kupine sa moje plantae je 12 T. Oko 50% plodova se
proda u svjeem stanju, po cijeni 2KM / kg. Ostvareni prihod je 12 000
KM.
Ostali dio plodova se prerauje na plantai u kupinovo vino. Od 6 tona
plodova kupine, preradom se dobije 4 500litara vina. Na tritu cijena
kupinovog vina je 8 KM / litar. Prihod od prodaje vina je 36 000 KM.

U finansijskom smislu, mnogo je isplatnije vrit i preradu plodova kupine,
nego ih prodavat i u svjeem stanju. Ali zbod ogranienog kapaciteta
hladnjae i potrebnih uslova za preradu plodova kupine, 50% plodova
kupine prodajem u svjeem stanju.
Cilj je dobit i licencu za proizvode da se mogu izvoziti na druga trita.

47
9. ZAKLJUAK


Kao to nam je poznato ,da bi se bavili bilo kojim poslom moramo
imat i poslovni plan, koji e nam biti auto karta vodilja.
Dobar broj preduzea koji nije imao poslovni plan ili nije imao realan
poslovni plan, propao je. U poslovnom planu kupine predviene su sve
radnje koje se deavaju u procesu proizvodnje.
Ulaganje sopstvenog i pozajmljenog kapitala treba da su efikasna i da
donose ekonomske efekte (profit ).
Rezultat planiranja moe dati razne ef ikasnosti. E > 1 ; E = 1 ili
E < 1. Ako je efikasnost vea od jedan , novo ulaganje ima profitnu
efikasnost, dobro smo planirali pr iliv sredstava i rashode, nova ulaganja su
izvodljiva i mogua. Ako je ef ikasnost jednaka jedan , moramo neto
izmijenit i u poslovnom planu da ostvarujemo veu efikasnost, ali i sa ovim
rezultatima efikasnosti mogua su nova ulaganja. Ukoliko je efikasnost
manja od jedan, nova ulaganja nisu efikasna, ostvarujemo gubitak i
moramo u poslovnom planu otkloniti nedostatke koji ut iu na negat ivnu
efikasnost.
Mis lim da je ovo jedan od boljih naina provjere uspjenosti bilo
kojeg preduzea.
Pored dobrog, realnog planiranja za uspjeh preduzea, vrlo je bitan i
uspjean menader, a njegov je zadatak da proizvode kupine prezentuje na
domaem i inostranom tritu po realnim cijenama. Da bi proizvodi bili
konkurentni na inostranom tritu, moraju zadovoljiti evropske standarde .

Zato sam se odluio za plantani uzgoj kupine?
Velika ljubav prema voarstvu je doprinijela da se odluim za plantani
uzgoj kupine . Imajui u vidu da je kupina kao vona kultura vrlo mlada na
naim prostorima , njene dobre bioloke osobine, svake godine stupa u
veliku rodnost kvalitetnih plodova, koji imaju sve veu primjenu u
domainstvu, kulinarstvu i prehrambenoj industriji. Proizvodi kupine su
ljekovit i, kako u svjeem, tako i u preraenom stanju. Velika je potranja za
proizvodima kupine, uspjeh je zagarantovan.






48
LITERATURA


1. Prof.dr Baro .: Organizacija i upravljanje preduzeem, Zavod
distrofiara, Banja Luka 2003.

2. Dr oki A. : Kupina, NIRO "Zadrugar", Sarajevo 1984.

3. Brown E. : "Cheyenne" Blackberry, London 1977.

4. Cvetkovi D. i Eizovski R. : Pomoloke karakteristike nekih divljih vrsta
kupine, Jugoslovensko voarstvo, aak 1973.

5. Stankovi D. : Ribizla,ogrozd,borovnica i kupina, Nolit, Beograd 1982.

6. Gavrilovi M. Janda Lj. : Pomoloko - tehnoloke osobine nekih sorti
kupine, Jogoslovensko voarstvo, aak 1970.

7. Dr Blagojevi R. : Kupina, Poljoprivredna biblioteka, Ni 2001.

8. Miurin V. ReznienkoG. : Plodovij sad - Stroenie,razvite i plodonoenje
rastenij. "Nauka", Moskva 1966.

9. Dr oki A. : Sorte jagodastog voa koje se preporuuju za gajenje,
NIRO "ZADRUGAR" Sarajevo 1981.

10. Dimova - Kmetska J. Naevski V. : Kupinovi sortove, Ovoarstvo,
Sofija 1977.

11. Velika ilustrovana enciklopedija VRT, Mozaik knjiga, Zagreb 2005.

12. Stanevi A. oki A. Vujani D. : Dosadanja iskustva u gajenju
kupine bez bodlji, "Dani jagodiastog voa" eli 1983.

13. Tei M. : Razmnoavanje kupina bez bodlji, Jugoslovensko voarstvo,
aak 1974.

14. Naumann D.W. : Effect of training systems on crop Yield and ripening
patterns in blackberries, Hamburg 1982.


49
15. Draga M. : Vinogradarstvo opti dio, Beograd 1961.

16. Boileau C. : Les petits fruits, La Maison rustique, Paris 1978.