Kibernetski prostor i virtualna realnost kao

drutvena upotreba informacijskih i

komunikacijskih tehnologija
UDK: 316. 77
VJEKOSLAV
Odsjek za Sociologiju
Filozofski fakultet II Zagrebu
Izvorni znanstveni rad
Primljeno: 20. rujna 1999.
Kibemetski prostor je prostor koji nastaje upotrebom sUIiremenih in!ormacUJkih lchno-
logija i moe ga se definirati kao ime koje neki !fudi koriste za kOllcep1tlolni pros/or, II kojemu
se, kada ljudi koriste komunikaciju posredov(llllt lehn%gijom, manifestiraju rijeb, ljudske
re/acije, podaci, dobrobit i Pojam kiberne/ski prostor nasUlO je II zl/omlveno} fafltastici
Williama Gibsona, fl pjesnik Jolm Perry Barlow opisao ga je j jeclllOs/(lVI!O kao
0110 mjesto, gdje smo kada govorimo (e/eiollom. Ceslo se brkaj!l pojmovi kibemerski prostor s
mentalnim stanjem j vizualnim slikama virtualne relllnos/i. Stlsvim izvieslIo virtualIla realllos/
se moe lt kibeme/skom pros/oru, ali ova dva pojma Sit sasvim kao izgovore-
na iradioprogram. Kiberne/ski proSlOr kao pros/or meduliudske komunikacije svakako
je vrlo uli ic /0 /o je 011 II ovog pros/ora.
KibemelSki prosIor se moe razumieti kao zadnp stadij u evoluciji Popperova "Svijeta
Ill': evoluciji koia od dnt/venog uSlroia preko jezika vodi do kibemelskog prosIora
Ova evolucija odvija se 1/ vie odvoicllih evoluc/jskil! llili: II evoluciji mitova na kojima
lIsIroj ljudskih dmlllva, II evoluciji komunikacijskih metiija, II evolllciji kOl/slntkcije i
I/lIIIumizaciie prostora i II evoluciii razumijevanja prostora.
Kiber1l(!lSki prostor, kao stadij II evohtclJ"' "Svijeta III': kao prostor nove forme komuni-
ktlcije izvjeSila ie sasvim ilaV prostor socijalne imerakcije, a Sllmim tim i I/OV socijalni prostor,
dio drutvene zbilje. Kao dio dnltvelle zbi/je 011 se moe de{lnirati kao kOl/cep/llol"i svijet
mrenih illlerakciia, sloeni koloplet teimologlja koje vrlo brzo kocvollliraju stvara-
reprezentacije i o!>jetilllog iskustva, kao {IkiivIli pro:>'Ior II koji limovi IImll-
jaju, u IrallSIlIllIlik "uSflglaelloj halucinaciji", tc II/om smislu kao stal/je lima koje lilje/e lju-
di koji koml/llicimitl, digitalnu reprezell/llclju cje/ine ljudske dllhoVl/os(i, a upravo
zato kao pros/or evolucije ollog tipa dn/tvelle interakcije koji nastaje tlmlVel/Om upotrebom
informacijskih i komunikacijskih re/lllologija.
RazumijewlIIje i de{lnicija kibemetskog prOSlora polaZI/a su stOl/ica "tl putu istraival/-
ia nicgove drutvene aktualnosti i njegovog za razvoj dtl/ lva.
DRU1VENA I NTERAKCIJA, INFORMACIJSKE l KOMUNIKACIJ-
SKE TEHNOLOGIJE, K1BEIINETSKI PROSTOIl, DIIUTVENI PROSTOR
Kibernetski prostor i virtualna realnost su ideje. Ovdje se literarne fantazije
S tehnolokom u projektu univerzuma odnosa Me-
do sada su se ove ideje pokazale definiranim i vie nego difuznim za
anali zu. Polje nema prepoznatljivih granica u kojem znanstve-
nici o drutvu mogu koristiti tradicionalne pristupe tc formulirati kriterije za analizu. Bijesni
i manijakalni ritam koji karakterizira promjene II svijetu elektronike, posebno II svijetu
informacijskih i komunikacij skih tehnologija, dovodi do anali za koje se reduci raju na
povrne opise ili izabrane facete cjel ine. Ovaj fenomen se poj avljuje i na takav
koji dovodi u pilanje ranije lako prepoznatljive i razumljive drutvene odnose. Odnosi
koji su, do nedavno, bili sasvim izvjesno dobro pojmljeni, posebno odnosi koje dru-
tva imaju sami prema sebi, tehnologije jastva ili samo uspostave, i socij alni odnosi lju-
dima i njihovim sada postaju na jedan nov
lRl
v. : Kibcmctski i virtualna r.:alnosl... Revija 1":' sociologiju. Vol XXX. (1999). No 3-4: 181- 194
Informacijske i komunikacijske tehnologije opremaju na svijet s drutvenim
sustavom onome u naim tijelima. Razvoj tehnologije pokrenuo jc procese ekstenzije
tijela j tj elesnih funkcija da bi nam mnogo efikasniju kontrolu okoline, on je ponu-
dio i nematerij alnog ivotnog prostora, ili izmj etanja materijalnog tije-
la iz neposrednoga ivotnog prostora. Tako novih informacijskih i komu-
nikacijskih tehnologija nij e samo postizanje nove razine tehnoloko- ljudske fuzij e koja
novu razinu utjelovlj enih formi , to je produkcija i kontrola nove informacijama ge-
nerirane okoline i razina tj elesnih simulacija te drugih enti teta koji je naseljavaju. To nije sa-
mo pravljenje i prepravljanje tijela, ono to je krucijalno, to je ovdje pravljenj e i preprav-
ljanje svijeta.
Ljudi su se nali pred sasvim novim socij alnim Si tuacijama i oni svakodnevno izabiru sa-
svi m Il ove vidove ponaanja u ivlj enju ivotima, univerzalni diskurzivni
prostor, prostor koji ukida sva i vremenska, i prostorna, i asocijat ivna te ona II
tvorenju samo identiteta, ih na sasvim nov Ova tehnologija ostvaruje ljud-
ski san o transcendiranju materij alnog za cijenu. Savreno znanje, dugo
deklarirani cilj nae civilizacije, ostvarilo se i zastrani la je u poplavi informacij a. Dok je valid-
Ila znanje neizbjeno ljudsko jer ostaje preutno i stvarno u tijelima, strojno informa
cija je nas tj elesno od naih znanja tehnologija nas apstrahira od nae
egzistencije kao tl svijetu. Mi zanemarujemo iskustva koja vode do
znanja. ovih mi raspolaemo morima podataka. Ovo stari
odnos znanja i bez znanja to se s bez tjelesno centriranog znanja
i kako mi moemo dj elovat i. ivahnost zamj enjuje akciju. Operacije zamjenj uju
Ova promjena pretvara nae dj elovanje u razrjeava nau zajed-
ni cu, nae poli tike.
Sve tehnologije izgledaju na Umirovljeni farmer Levi tt Burris nikada
nije imao telefon. On ga nije nikada koristio. Prije godinu dana Jon Al exandar pi tao ga je
zato. Levitt je odgovor io:
"Ah, ja tome ne vjerujem, zato ga i ne koristim. Pogledajte to na ovaj Siguran sam
da su oni savreno u redu. Ali reci mo da Mama BeJl poalje svoj glas na veliku daljinu. Pret-
postavimo da tel efona iznenada nestane. Kako mi biti sigurni da ona dobiti svoj
glas natrag."
Mi sc moemo smijati Levittovoj naivnost i, ali mi smo danas mnogo vie u neprilici , ne-
go to je on bio, da ispravno razumijemo kibernetski prostor, virtualnu realnost j Internet.
Poput Levitta i mi jo uvijek nemamo jedan adekvatni referentni okvir s kojeg
moemo utemeljiti nau tako promj enjivu egzistenciju.
Temelji za referentnog okvi ra analize zahtijevaju izvjesne preduv-
jete. Ovi preduvjeti odredeni su novim i definiranj em naeg istra-
ivanja. Mi takoder trebamo konstruirati i neka nova Da bi sve to mogli na-
praviti , mi najprij e moramo razumjeti to je to o govorimo kada govorimo O kibernet-
skom prostoru, virtualnoj real nosti i Int ernetu.
Pojam kibernetski prostor nastao je II znanstvenoj fantast ici Williama Gibsona, u jednoj
od njegovih ranih znanstveno a najbolje je opisan kasnij e u romanu Neuro-
mancer (1984). Gibson ga opisuje kao:
"Namjernu halucinaciju koju svakodnevno doivljavaju milij arde operatera irom
svij cta, dj eca koja koncepcije ...
prezentaciju podataka izdvojenih iz banke sva.kog kompjutora u kompjutor-
skom sustavu
Nezamislivu zamrenost . Linije svjetla poredane u ne-svemir uma, skupine i konste-
lacije podat aka. Poput h svjetala grada ... " (Gibson, 1984:41).
182
v.: Kibcrnelski proslor i \'i rll,lalna real nos!... Revija la sociologiju. Vol XXX. (1999), No 3-4: 181-194
Za Gibsona je kibernetski prostor virtualni prostor kompjutorske memorije i kompju-
torske mree, mrena memorijska matrica, koja prekriva svijet planete Zemlje u nama.
neposrednoj
U ovom fiktivnom svijetu kibernetski prostor je globalna kompjutorska mrea. informa-
cij a, koje Gibson zove "matrica", koje operator moe dohvatiti ("jack-in") preko kompleta za
glavu (headsets) u direktnom odnosu preko elektroda na ("trodes") preko kompjutor-
skog terminala (cyberspace deck). lednom kada je u "matrici ", operater moe "letjeti" do bi-
lo koj eg dijela beskrajnog trodimenzionalnog sustava podataka, kodiranog u ikona-
ma nalik, obojene arhitektonske forme, koje su poloene jedne do drugih poput beskrajnog
metropoli sa. Ovaj grad podataka mat erij ali zacija je Borgesove bibli oteke beskrajnih baza po-
dataka koje sadre sva kult urom uspostavljena dobra, gdje je svaki dokument raspoloiv, sva-
ki zapis a svaka slika vidljiva. Jednom kada je lokacij a odabrana,
ju je (zoom) tako da se unutar trodimenzionalne reprezentacije podataka, u
poretku poj edinu oblast.
Gibsonov kibernetski prostor dozvolj ava visoku interakcije iko-
reprezentacija operatera, to -Stephenson [1992} u romanu
Snow Crash pojmom "avatars" ili to mi moemo pojmom "kibernetskog
tijela (cyberbodies)" tako da ko-prisutnost moe biti simulirana tl vjerno
oivlj enih okolina. Razni drugi " inteligentni" entit et i mogu "postojati" u kibernet -
skom prostoru, premda nemaju neposrednu ljudsku referencu "izvan" sustava. Neki od njih
su prethodno (downloaded) konstrukti ljudskih osobnosti, dok su drugi post-ljudske
artificijelne inteligencije. Ovi razni inteligentni "entiteti" ive u kibernetskom prostoru Gib-
sonova svijeta poput "riba u vodi", rastu i munjevito se razvijaju II blagotvornom obilju pre-
zentirane cjeline cjelokupne ljudske kulture, svakom sckundom i svakim bajtom in-
formacija sve intcligentniji i obrazovaniji, saimanjem u jednu jedinstvenu inteligen-
ciju, inteligenciju kibernetskog prostora kao novostvorenoga apsol uta. On mo-
ra u ljudskO drutvo uvesti apsolutizam ako ni zbog drugog, a ono zbog bri -
ge za, po razini intelekta, dj etinjasta i nezrela ljudska
Svij et kojim dominira kibernetski prostor jedan je nesretni svijet, to je antiutopijska vi
zija bliske koju moemo na stranicama Gibsonovih romana Neuroma1lcer
(1984) i Counl Zero (1987). To je svij et korporacijskih hegemonija i urbanog raspadanja, svi-
jet implantata i kompjutorskih umjetnih inteligencija, svijet globalnog planetarnog
grada koji je i nepregledan, a ivot u nj emu jedna je mj eavina paranoj e i bola. Ali
upravo ova vizija svijeta dala je ime novom fenomenu, novom stupnju razvoja meduljudske
int erakcije, novoj kulturi , gospodarstvu, ivljenja i drutvu II znaku tehnologije.
Pjesnik John Perry Barlow, aktivne grupe Electronic Frontier Funda-
tion, opisao je kibernetski prostor i jednostavno kao ono mjesto, gdje smo kada
govorimo telefonom (Sterling, 1990:54). Drugim kada je fokus nae
na prostor od onog prostora koji nas neposredno okruuje, kroz upotrebu tehnologi-
je koja nasje prefokusirala. mi smo uli u kibernetski prostor. Medutim, smatra Barlow, kada
ljudi upotrebljavaju pojam kibernetski prostor, onda se taj pojam odnosi na
narodnu mreu kompjutora poznatu pod imenom Internet. Nai zgled svugdje prisutni Inter-
net prepoznat je kao "nedotjerana ... svjetska povezanost elektronskim kojima je
povezano otprilike 30 milijuna ljudi. U ovom smislu, Internet je jednostavna forma kibernet-
skog prostora koji nije mnogo vie od proirenja telefonskog sustava. jednostav-
na zamj ena zvuka s neto teksta i neto ikona. Barlow tvrdi da kompjutorski i telefonski
mreni sustav na jednom limitiranom opusu ljudskih osjet ila i premda interakcija
kroz ove medije moe biti izuzetno bogata, oni vjerojatno ni su, i ne mogu biti, zamjena za in-
terakciju licem u lice, to jest interakciju u kojoj sudionici dijele isti prostor i vrijeme, to jest u
kojoj su sudionici prisutni. Razlog ovome lei u da sudionici u suvremenom drutve-
183
Y.: Kibcrnelski prostor i vi rtualna realnost.. , Revija za sociologiju, Vol XXX, (1999), No 3-4: 181-194
nom ivotu jo uvijek vjeruju i kao zbiljski implicitno fizionomijski pojam da su li-
ce i tijelo jedini "istiniti " izvori koji mogu "raskrinkati" karakter osobe. Po svemu ovo
je razlog da razvoj formi kibernetskog prostora nastoji si mulirati takove interakcije sve iv-
ljom upotrebom koordiniranih multimedijalnih sustava, kao to je virtualna realnost koja si-
mulira naa druga osjetila.
Za Barlowa kibernetski prostor, kao prostor komunikacije, svakako je vrlo
ali je to to je on simbol novoga drutvenog prostora.
Pojam kibernetskog prostora u posljednjih je nekoliko godina preao u svakodnevnu
upotrebu koncepte i aplikacije koje, premda genijalni vizionar, Gibson nije
mogao II cjelini ni sagledati ni predvidj eti. Kibernetski prostor je prostor koji nastaje upotre-
bom suvremenih informacijskih tehnologija i moe ga se definirati kao ime koje neki ljudi
koriste za konceptualni prostor, u kojemu se, kada ljudi koriste komunikaciju posredovanu
tehnologijom, manifest iraj u ljudske relacije, podaci , dobrobit i Upravo u ovom
smislu kibernetski prostor moe biti prepoznat kao skup multimedijskih i mrenih
tehnologija koje se mogu objediniti pod nazivom informacij ske i komunikacijske tehnologije.
Kibernetski prostor - novi univerzum, paralelan univerzum kreiran i odravan umre-
enim kompjutorima i njihovim komunikacijskim linijama; svij et globalne razmjene znanja, taj-
ni, vrijednosti, indikatora, zabave, ukratko, svi h ljudskih djelatnosti koje se mogu predstaviti
znakovima, tekstovima, zvukovima i slikama. Kibernetski je prostor mjesto koje nema granica,
mjesto koje u sebi objedinjuje sva mjesta, II koje se, mu preko pristupnih
ulazi s bilo kojeg mjesta: iz podruma u Vancouveru, s broda II Splitu, iz taksija u New Yorku,
garae u Texas Citiyj u, apartmana u Firenci, ureda II Hong Kongu, bara u Kyotu, kafea u Kin-
shasi ili iz laboratorija u Zemljinoj orbiti, kibernetski prostor jednako je dostupan.
Kibernetski prostor nije prostor, to nije materijalni svijet, to nije ni subjektivni
svijet duha, to je jedan sasvim novi svijet ili Svijet 111", Karl Popper. jedan od
fi lozofa znanosti u ovom smatrao je da se svijet kao cjelina sastoji od triju
no povezanih svjetova. "Prvi svijet ili Svijet I" objektivni je svijet materijala, prirodnih stvari i
njihovih obiljeja, s njihovom energijom, teinom, kretanjem i svim ostalim. "Drugi
svijet ili Svijet II" subjektivni je svijet svijesti s interesima, kalkulacijama. milje-
njem, snovima, i tome II individualnom umu. "Svijet lU" je svijet objek-
tivnih realnih i javnih struktura koje nisu neophodno intencional ni produkti miljenja ivih
koja su u interakciji jedna s drugima 'j s prirodnim "Svijetom I". Premda visoko kompli-
cirane strukture, koje ivotinje i ljudi grade da bi uredili svoj okolinu, nisu ni ta drugo do
strukture "Svijeta III", struktura "Svijeta Ill" apstraktna je ili informacijska. To su
razne forme drutvene organizacije, na primjer, ili oblici komunikacije. Naravno "Svijet Ill"
posjeduje svoju objekt ivnu materijalnu (Svijet l) i svoju subjektivnu duhovnu (Svijet 2) stranu,
ali ono bitno u njemu je i od jednog i od drugog. Za Poppera, ukratko, hramovi , kate-
drale, trnice, sudnice, biblioteke, kazalita i stadioni, pisma, stranice knjiga, filmske vrpce, vi-
deotrake, CD-ovi, novi'ne, kompjutorski diskovi, predstave, izlobe su sve
manifestacije, ili mogli bismo to su komponente objekata koji postoje mnogo cjelo-
vit ije u "Svijetu III". Svi ovi i ovakvi objekti postaju ono to jesu ne kao objekti, ide-
jama koje reprezentiraju, lO jest slikama. zvukovima, podacima, uzorcima infor-
macija. Kibernetski prostor nij e nita drugo do zadnji stadij u evoluciji "Svijeta III".
Michael Benedikt (1994) analizirao je evoluciju "Svijeta III" koja od drutvenog ustroja
preko jezika vodi do kibernetskog prostora i pronaao da se ona odvija u medusob-
no odvojenima evolucijskim nitima:
184
u evoluciji mitova na kojima ustroj ljudski h drutava,
u evoluciji komunikacijskih medija,
u evoluciji konstrukcije i humanizacije prostora i
u evoluciji razumijevanja prostora.
Afrit. V.: Kibern(:lski pms[or i virl\llllna realnOlit. .. Rcvija za sociologiju, Vol XXX. (1999), No J....4: U!I-194
Kibernetsk.i prostor kao prostor mita
Mitska naracija je najstarija, a s prvim jezika u komunikaciji pleme-
na ili drutvene grupe. i slikovnim reprezentacijama mitska naracija, u interpretaciji
drutvenim grupama tema poput: ivota i smrti, zato i kako, izvora i kraja svih
stvari, stvara vie ili manje koherentne sustave, karaktere, scene, zakone i pouke koje i mi da-
nas prepoznajemo kako u sadrajima tako i u podtekstu nae svakod-
nevnice.
Mit je govor, komunikacij ski sustav, poruka, iz slijedi da mit ne moe biti objekt,
pojam ili ideja, da je on forma. (R Bart: Knjievnost, mitologija, se-
miologija, Nolit, Beograd 1971, str. 263) Mit dakle nije neki predmet poruke, neka
tema, on je na koji se neka poruka ili suvremenim on
je forma kao sredstvo prenoenja poruka, medij. Upravo u tom smislu granice mita su for-
malne, a ne supstancijalne. Mitski govor kao jedna forma, medij izlaganja ne mora nuno biti
usmeno izlaganje, on moe biti od pisma (teksta), ili slika (ikona), ili jedne mjeavi-
ne usmenog, pismenog i slikovnog izlaganja.
Mitoloka forma igra ulogu i u suvremenoj razvijenoj tehnolokoj kulturi, i to
ne samo kao forma u umjetnosti ili kao prezentacije mate i fantazije, i u na
koji mi razumijevamo jedni druge, tretiramo sami sebe i nae ivote. Funkcija mi -
ta nije da porekne stvarnost, mit ne stvari, on, upravo suprotno, o njima govor i tako
da im daje tako da ih tako da im ukida povijesnu dimenziju i sve neja-
nastale iz geneza, te ih na temelju prirode i Mitovi uj edno i reflektira-
ju i kreiraju "ljudske uvjete".
Medu inim formama poruke, medu inim medijima, i mit je poruka od starijih prema
generacijama koje ga kao temelj za odrastanje, prosudbu i otpor spram
zahtjeva svijeta, kao temelj granice fikcij e i izmedu elja i realnosti, izmedu
i vjerojatnosti. Kao arhetip ideala, dobra i zla, knjige i filmovi
stoje kao putokazi bitke odrastanja. Mitovi nae tchnoloke suvremenosti prezentiraju llam
se prcko stripova, znanstvene fantastike i industrije videoigara. Posebno videoigre, koje se
igraju Ila "osobnim i "play station ima", danas svojevrsne "medije" kojima
se mitovi posreduju i koji tvore posebne kulturne obrasce mladosti i odrastanja u suvremenoj
tehnolokoj kulturi.
Ovi " mediji" djeluju putem mita, predaje i objektiviranih simulacij a najsloenijih i ne-
vidlj ivih dinamika ivota, one koji se zanesu s njima - kako u tehnologiji tako i u
procesu internalizacije suvremenoga drutvenog svijeta - narativno izraenim sadriajem u
formi mitologika od do mrenih kompjutorskih igara, od simulacija do
RPG-a (Role Playing Games - Igre igranja uloga).
S obzirom na da kibernetski prostor sadri dobru mjeru mito-logike, ne
da su upravo mladi ljudi , sa svojim kulturnim prefcrencijama, ujedno i kompjutorski hakcri
(hackcrs) i najintenzivniji korisnici kibernetskog prostora (Interneta). Oni su " nase-
lj enici" on-li ne zajednica i grupa za novosti (newsgrups). Tako mladih znatielj-
nika, programera i hakera, preko Battleneta (mreno igranje kompjutorskih igara),
se kroz MUD-ove (Multi User Dungeons - podzemne tamnice) , raz
(razgovarati chat-porukama preko mree) se
preko emaila (elektronske pote) samom svojom kibernetski prostor.
Naravno ovo ne da je kibernetski prostor, prostor za djecu ili prostor za igranje.
Tvrdi se samo to da kibernetski prostor jednim svoj im dijelom sadri mitoloku formu medi-
jacije i premda je vjerojatno da on u svom odrastanju definirati sebe kao prostor umjet-
stvaralatva, racionalne komunikacije i poslovanja, nadajmo se da ipak zadrati do-
bru mjeru mitologijskih manifestacija ostati tajnovit i
185
v.: Kibcrncl ski pro510r i virHl:alna realnost... Revija ta sociologiju, Vol XXX. (1999), No 3-4: 181-194
J(jbernetski prostor kao prostor multimedijskih i mrenih informacijskih i
komunikacijskih tehnologija
Kibernetski prostor sadri bezbrojna mrena odmorita u reetki satkanoj iz
nezamislivo sloenih podataka koji se rascvjetavaju preko jedne virtual
ne Na izvjestan mi tamo dolazimo bez kretanja. "Kibernauti" se
spajaju kroz njihova modernom opremljena ili "decks" Uacking in) u
"matricu" kibernetskog prostora kako bi dohvatili podatke. Kardinalne i ivot materi
jalno nestaju u bestjelesnosti kibernetskog prostora. se inicij alno iskustvo bez tjelesnog
bivstvovanja, koje do te mj ere da budi strah od ovisnosti. Postoji izraz koji dobro
opisuje ovo iskustvo, a glasi izravnava osobu (Going online 'flatlines' a per
son)", na da je nesvjesna imobili zacija tijela i suspenzija nor
malne svakidanj e svijesti . najednom postajemo posve i, tovi e, posve
tehnolokom informacijskom vezom (tehnonexus). Udar na naa moe bit i
estok te katkad moemo govoriti o prelaska u drugo slanje, o iSkuavanju alter
nativnih potreba, frustracija i zadovolj stava. Tehnologije kibernetskog prostora proiruj u i
mij enjaju svijest.
Za razumijevanje kibernetskog prostora, kao prostora multimedijskih, mrenih, infor
macij skih i komunikacij skih tehnologija, nuno je razmotriti povijesni razvoj sami h komuni
kacijski h medija kao takvih, to jest, povijest kojima su odsutni i apstraktni
entiteti, iskustva i ideje reprezentirani , "fiksiranjem" u prihvatljiv mate
rijal i tako kako kroz vrijeme tako i kroz prostor. Mogli bismo govoriti o mnogim ste
pen icama na ovome putu, ali najvanije su: prvi zapisi to jest prve slikarije, pronalazak pisma,
notni zapi s muzike, vidovi reprezentacije i kasnij e tiska,
su se svi ovi ranije navedeni "zapisi" veoma lako umnoavat i, transportirati i jav.
no distribuirati.
Implikacije tiskarske revolucije i onoga to je Marshal Mc Luhan nazvao "Gutenberga
va galaksija" mnogostruke su i nezaobilazne u razumij evanju suvremeni h drutava i kultura,
to su: demokratizacija ideja, njihova produkcija i irenj e, eksponcncijalni rast objek
tivne znanstvenog znanja, raslojavanje kulturnih praksi snova, argumenata i doku
menata te da ovo znanje sadri kako ispravna vjerovanja tako i he reze, da ne moe
biti locirana na nekom mjestu i uniteno uni tavanjem log mj esta te, na kraju, da
ne moe biti kontrolirano. Naravno "tiskani materij al" sadri i brojna a najbol
nija su ona vezana za prostor i vrijeme. Knjige i dokumente je voziti ili nositi i tako
svladati prostor, ali to izaziva kanjenje u vremenu.
Prekretnica II odnosu na barijere prostora i vremena su brzojava, telefona, radija,
telefaksa, televizij e. Televizija je od svijeta napravila "globalno selo", postavi pravi "prozor u
svijet ", ali tek je kibernetski prostor stvarno ukinuo barijere prostora i vremena uvevi u igru
"virtualnost" i teleprisutnosl. Filmovi, televizija, kompjutorska multimedij a i "virtualna real
nost" uspostavljanje jednog postliterarnog doba, doba komunikaci
je". U takvom jednom dobu jezika i igre bit prevladane potpunijim
iznoenjem kako osobnih stajal ita, povijesnih tako i informacija.
U kibernetski se prostor moe jedino u pristupa uredaj u, koji uk-
umjetni mehanizam, takav kao to je digitalna i/ili soft
warea i koji je s drugim pristupnim na mreu. Bez
obzira da li je pristupni kompjutorski zaslon, telefon, osobno digitalno pomaga
lo, terminal, ili dvije kantice spojene pagom ili neki drugi takav ne moe se po
razlika kibernetskog prostora i komunikacij e II realnom svijetu. Kakav god alat
mi koristili, on definira prirodu naeg iskustva u kibernetskom prostoru i moe se razmatrati
kao granica kibernetskog prostora ili na prozor II kibernetski prostor.
186
Arric. Y.: Kibcrnetski prostor i vi[!ualna realnost .. . Revija za sociologiju, Vol XXX. (1999), No 3-4: 181-194
On i olakava interakciju i komunikaciju izmedu individua i drutvenih
grupa te njihov kreativni izraz uglavnom neovisnim od prostora i raspoloivim II vreme-
nu. Kibernetski prostor nezamisliv je bez interakcije, interakcij a je upravo ono to ga ta-
kovim kakav jest, kibernetski je prostor, prostor interakcije. Ova interakcija je od
tradicionalnog poimanj a interakcij e. Za tradicionalnu interakciju je da ona
moe biti poneto indirektna, u vremenu i odvojena daljinom. neposred-
nosti , koji nastaje interakcijama u kibernetskom prostoru, upravo je suprotan onome tradi-
cionalnih interakcija u kojima su nae komunikacije skoro uvijek naim mjestom
u prostoru i isto toliko naim mj estom u vremenu. to su one
karakteristike kibernetskog prostora koje reduciraj u vanost vremena i prostora, kao
barijera za komunikaciju.
Postoje brojne tehnologije kojima se ostvaruje kibcrnetski prostor, te u tom smislu
moemo da postoje broj ne manifestacij e kibernetskog prostora. Premda one imaju mno-
goto svaka od njih razli kuje se od ostalih:
Telefonski razgovori i razne vrste pozivnih usluga kao to je vrij eme, vremen-
ska prognoza i stanj e na cestama j sl. , te telefonska pota i automatske sekretarice.
Elektronska pota, s koj e se, osim poruke, moe, takozvanim pridruivanjem
(Attach), poslati bilo kakva datoteka (tekst, slika, zvuk).
Grupne novosti (Newsgrups) i forumi u kojima sudionik i prima i emit ira "vijesti ".
Mailing Ji sle, preko kojih stiu obavijesti o proizvodima ili neke druge infor-
macij e koje zanimaju sudionike.
Chat rooms ili slanj e poruka te razgovaranje s poznatima jli s onima koj e prvi put su-
ba na mrei.
Telnet odredita i ostale mree u koje se moemo ukoliko su nam zanimljivi
sadraji koji se nude na ovim odredit ima.
Web sites ili hipertekstualne stranice koje pruaju brojne i raz-
novrsne informacije u najraznovrsnije svrhe, od pukog predstavlj anja, do rekl ame i pro-
mi dbe.
Elektronske biblioteke kao ITP, iz kojih na svoje moemo kopirati
tekstove ili knjige tc neki drugi materijal.
Elektronske konferencije, u koj ima se moemo II burne polemike o raz-
pitanjima za koja imamo interesa ili u kojima moemo sudjelovati II polemikama koje
nas zanimaju.
Videokonferencije, u kojima moemo izravno vizualno komuni cirati u razgovor ima S
vie sudionika, a da su sudi onici udalj eni na kontinentima).
MUD, (Multi User Dungeons) podzemne tamnice II kojima se moe-
mo kretati (rjeavati zagonetke) ili koje moemo oblikovati i preoblikovati (postavljat i zago-
netke) tako zajedno s drugim sudionicima verbal ne virtualne svjetove.
Virtualna realnost, koju kreiramo jJi kroz koju se kroz pro-
zor na svome zaslonu, nj ene kraj obraze.
Interaktivna TV svih formi ivideotelefoniju, kabl ovske videoteke i sve vi-
dove vizualnih informacij a dostupnih preko kabla (on-line).
Itd.
Ono to moe iznenaditi u ovom nabrajanju primjera kibernetskog prostora sasvi m je
izvjesno to da su veli k dio svog ivota u kibernetskom prostoru proveli i oni koji se nikada ni-
su dodirnuti
187
v.: Kibcm.., tski prostor i virtualna r..,al nost... Revija za sociologiju. Vol XXX. (1999). No 3-4: 181- 194
Neki ljudi mij eaju kibernetski prostor s mentalnim stanjem i vizualnim slikama virtual-
ne realnosti. Sasvim izvjesno virtualna se realnost moe u kibernetskom prostoru, aJi
ova dva pojma su sasvim kao izgovorena iradioprogram (Whi tt1e, B. D.,
1997:12).
Pojam virtualne ili " kao da" realnosti (VR) prvi je skovao Jaren Lanier, nekadanj i vo-
ditelj tvrtke VPL RESEARCH Inc. II Californiji. Ovaj se pojam razumijeva kao "re-
alna ili simulirana okolina u kojoj iskustvo teleprisutnosti " (Steur J., 1992:76-7)
To je sustav koji pribavlja da smo zaronj eni u okolinu. Virtualna realnost je
generirano vizualno, auditivno i taktilno multimedijalno iskustvo. stere-
osluali ce, stereotelevizijsku kacigu i kompjutoriziranu (Data suits). virtual-
na realnost cilj a na okruivanje ljudskog tij ela jednim artificij elnim senzorij em zvuka
i dodira.
Sustavi virtualne realnost i su posve interakt ivni u smislu da proiz-
vodi. simuliraju okolinu u koju je osoba zaronjena, neprestano rekonfiguriraju taj okoli tako
da odgovara kretnjama tijela, premda je tehnologija jo uvijek relat ivno sirova
Katkada postoji jaz pokreta tijela i rekonfiguracij e okoline, rezolucij a je re-
lativno niska i mnogi dijelovi okoline su iscrtani grubim crtama ili predstavljeni ikonama na-
lik na sve ukazuje na to da se razi na dostignutog realizma po-
praviti prema kraju (Lanier and Biocca, 1992). VR je dakle medij koji si mulira
prisutnost i kroz upotrebu tehnologije - stoga je pojam teleprisutnosti nuno
u njegovu definiciju.
Strogo virtualna realnosl je tehnologija. Ona da se uk-
u, vidimo i oSjetimo, pucamo virtualnim mecima) kompjutorom generi rane ob-
jektne slikc. Za od nas, tako, virtualna je realnost stvori la paralelne sfere egzisten-
cije. Usprkos tvrdoglavu otporu naih limitiranih tijela, mi dugo pokuavamo
istraiti , i real nim, oblast i iza granica naih neposrednih Kao civi li zacija mi smo
da ivimo s mnogi m virtualnim realnostima. Pomi slite na molekule i atome nae fi-
j kemijske strukture. Promislit e o virtualnoj realnost i svemira koji se iri , mjerenoj u
svjetlosnim godinama i posutoj crnim rupama i supernovama. Mi smo zanim-
lj ivu virtualnu realnost patnje drugih ljudi preko oceana i vremenskih zona. Na TV ekran
svaki dan prikazuje suvremenost svih ljudskih iskustava. Mi izabiremo me-
te mi ra i rata, prosperit eta i stagnacije, smijeha i Mi smo tol iko ubacili sebe u kaleido-
skop virtualnih realnost i da nas ovakvi preokreti ne zbunjuju.
Lit eratura o kibernetskol11 prostoru naglo je postala element u popularnoj kul-
turi. Sterlinga (1990), kibernetski prostor jc najbolje razmatrat i kao rodni (obuh-
vrstu) termin koji referira na mnotvo tehnologija, od koji h su neke uo-
(fami lijarne), neke tek odnedavna raspoloive, neke tek II razvoju, a neke jo uvijek
samo zamiljene, ali je svima njima to da simuli raju okoli nu S kojom moe
stupiti u odnos.
Tehnologija se vidi kao izvor separacije. interakciju na dalji nu, prvo
brzojavom, zatim telefonom, a sada negirana su prisutnost i.
Konverzacija je s udaljenim i odsutni m drugim. Poput jezika koj i nam dozvoljava da
s naim duhovn im apstraktne i nevidlj ive koncepte, tehnologij a udaljeno
i nepoznato prisutni m i opi plj ivim. Jednostavna tehnologij a teksta na zaslonu omo-
je Internetu da postane medij u koj em korisnici mogu razvijati jasni smisao, opipljiv
za druga tijela, angairat i se u formi javnog seksa preko kompjutorskih ica, ela-
senzualne fantazij e i seksualne dijaloge preko "hot chata" i
"cybersexa" (kibernetski seks).
Ipak svakodnevna upotreba pojma kibernetski prostor ne uzima u obzir sve infor-
macijske i komunikacijske tehnologije, se odnosi na kompjutorom posredovanu komuni-
188
V.: Ki !x:rnelski prostor i virtualna realnost... Revija za sociologiju. Vol XXX. (1999), No 3-4: 181-194
kaciju i na njen najrazvijeniji oblik Internet, pri se kibernetski prostor razumijeva kao
drutvena upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije. Premda je Internet najrazvi-
jeniji oblik kibernetskog prostora, nuno je naglasiti da je Internet samo jedan od oblika ki-
bernetskog prostora.
Internet je (Whittle, D. B., 1997:16) neprestano elektronska mjeavina ser-
vera, klijenata, veza, protokola (TeO/lp, SLIP, PPP, HTML, itd.), programskih jezika (Java,
CGI, PERL, itd.) te softvera koje su ili softverske industrije ili sami korisnici kako bi
ostvar ili izvj esne cilj eve kao to su:
ostvariti Mai ling li ste,
prikupiti grupe za novosti (Newsgrups - kao to je na primjer Usenet),
uvesti jedinstveni protokol za sigurno prebacivanj e datoteka s jednih na dru-
ge (kao to je FIP to jest File Transfer Protocol),
kreirati arhiva na mrei, Archie,
korisniku da se stvarno na drugo bilo gdje u mrei, i da
na njemu pokrene program po izboru (Tel net),
pribaviti sustav izbornika koji da korisnik informacij e
unaprijed definirane veze, Gopher,
korisniku da pretrauje Gopher-izbornike preko (Veronica),
pregled hipertekstualnih stranica uz (browser) kao to
su Mosaic, Netscape ili Microsoft Internet Explorer, to je stvorilo sustav koj i nazivamo
World Wide Web (WWW).
WWW je revolucionirao Internet jer je jednostavan za koritenje i lagan za Pre-
pregled sadraja tekstualnih zapisa na bilo koj em serveru na mrei kao i
brzo i jednostavno prebacivanje s jednog mrenog servera na drugi upotrebom unaprijed de-
finirane veze ili hiper/inka. Osim danas postoje i hipertekst uajne st ranice
to jest takve koj e se kreiraju u trenutku kada ih korisnik poziva u Ovo omo-
da podaci, koji se prezentiraju preko stranica, budu gotovo trenutno aurni. Dina-
hipertekstuajne stranice korak su prema tzv. "gurni me-povuci ga" (push-pu JI) tehno-
logiji koja da se mrea tretira kao jedno
Iz svega navedenog proizlazi da se kibernetski prostor mora promatrati kao
sloeni koloplet tehnologija koj e vrlo brzo koevoluiraju, reprezentacije
i osjetilnog iskustva koje su odvojene vremenom i prostorom, al i povezane um-
reenim pristupnim
Kibernetski prostor kao Nebeski Grad
se prema svojoj okoli ni odnosi tako da je humanizira, o povijest
oblikovanj a svoga svijeta ili , mogli bismo povijest arhitekture. Arhitektura
s premjetanj em i selj enjem, seljenjem iz ugodne i plodne Afrike prij e dva milijuna
godina, iz Raja, gdje nikakva arhitektura i nikakva ni su bili potrebni. Premjetanj e i
seljenje, brze klimatske promjene, suparnitvo i eksponencijaini rast populacije nepo-
vratno su promij enili uvjete prvih ljudi . arhitekture kreativan je odgovor na klimat-
ski stres i unutranji razvoj drutvene strukture porastom populacije, stvaranjem institucija
privatnosti, privatnog vlasni tva, drutvene podjele rada, ceremonija itd. Arhitektura se razvi-
jala tij ekom vremena, drutvene odnose i institute, se u raspo-
loivim materijalima, preko dizajna i porasta ekspertnih znanja. Brojne kulture dale su svoj
arhitekturi, ali uvijek - bez obzira na na koji se stvarna arhitektura re-
alizi rala u prostoru neke kulture, od agrarnog do urbanog konteksta - tema povrat-
ka u Raj ostaje centralna tema, ideja povratka u vrijeme nevinosti, pomirenja ljudi
189
y.: Ki bcrnetski prostor i virlu31na realnost.. . Revija za sociologiju. Vol XXX. (1999). No 3-4: 181-19-1
no i s pri rodom. Ova tema naravno ne objanjava arhi tekt uru, arhitekt ura je kreacija trajnog
svij eta koj i moe iznj edriti generacije ljudi, ena i djece, koji moe odrediti njih u nji
hovoj vlast itoj povijest i, im zatitu od radoznalih kie, vjetra, i proj ektila
svake vrste, dakle, jedan trajan od izgraden svij et, trajan spomenik na sve to je
prolo i to treba biti Ali negdj e II podlozi svega toga moe se nazrijeti tenja za
izgradnjom zemalj skog Raja, moe se nazrij eti slika Nebeskog Grada, novog Jeruzalema iz
Knjige otkrivenja. Svet i grad to silazi s neba "pripravlj en kao nevjesta ukraena muu svoje
mu" (Sveto pismo, Otkrivenje Ivanovo).
Dok je Raj, prij e pada, bio mj esto za nae stanj e nevinosti i neznanj a, Nebeski Grad je
mjesto za nae stanje mudrosti i znanja. Dok je Raj bio mjesto za na intimni kontakt s mate
rij alnom prirodom, Nebeski Grad je mj esto za nau transcendenciju kako materijalnosti tako
i prirode, dok je Raj bio mj esto za svij et nesimbolizirane incdrutvene rcalnost i Nebeski
Grad je mjesto za svij et prosvij etlj cnih ljudskih interakcija, formi i informacija. U Raju Sunce
izlazi i zalazi , tamo postoje dani i vjetar i sjene, zemlja i kamen, sve je miomirisno.
Nebeski Grad takoder moe sadravati vrtove, odisati kri stalnim sjajem svoj ih vlastitih
svjetala, blistav, netjelesan, poloen poput prekrasne jednadbe. Tako dok biblij ski Raj jest i
moe biti imaginaran, biblij ski Nebeski Grad dvostruko je nestvaran, jednom u konvencio
nalnom smislu, jer nije aktualan, a drugi put ponovno, i kada postane aktualan, zato to
nij e drugo do informacij a, on moe postati zbiljski samo kao virtualna realnost, il i, kako se to
cjelovitij e kae, samo u imagi naciji. Stoga je slika Nebeskog Grada slika "Svij eta III " koji je
postao cjelovit i svet, odnosno to je religijska vizija kibernetskog prostora.
Naravno o arhit ekturi i nj enoj povij esti moe se misliti i na druge i ne tretirati
samu arhitekturu kao neto apstraktno, kao ostvarenj e drutva i II prostoru i vreme
nu, kao sociokulturnu geometriju. Medutim ako arhitekturu razumijemo kao sociokulturnu
geometriju, onda se ovakav pristup S pravom naziva teorij skom dematerij alizacijom arhitek
ture. Teorijska dematerijalizacija arhi tekt ure il i ovo nematerijalno razumijevanje arhitekture,

da razumij emo kibernetski prostor kao ostvarenj e drutva i u virtualnoj, ima
ginarnoj realnosti.
da realnost kibernetskog prostora sagledamo kao vrhunac razvoja arhitekture II gra-
topografiji, kao trodimenzionalnu kartografiju podataka.
Kibernetski prostor sagledan kao prostor evolucije arhi tekture, kao sociokultu rne geo
metrije, ponovno oivljava neke od osnovni h tehnika i neka od osnovn ih pitanja izgradnj e ar
tiricijelnog svijeta u kojem, ljudskom drutvu interni, "sustav poruka" zadObivaju
svoj vlast iti ivot , svoju osobnu prostornost, se kao sam duhovni supstrat cjeline
povijesti arhitekture. se kao stvarni duhovni prostor, kibernetski prostor
se oblikuje kao centralno mjesto ljudske duhovnosti , kao Nebeski Grad, jer II kibernetskom
prostoru lei Nebeskog Grada.
Kibernetski prostor kao ati n ndimenzionalni prostor
razumijevanje prostora nij e uvijek isto, ono se mijenja i razvija to se manife-
stira kroz razvoj matemat ike od Euklidove geometrij e, algebrizacije geometrije, geometriza
cije algebre, neeuklidske geometrij e, do prostora" u kojem "udalj enosti " nisu
udaljenost i, vrijednosti derivirane iz skupa jednadbi s vie varij abli , to
jest u kojem funkcija moe biti prikazano tako da vidljiv prostor. Mate
razumijevanj e prostora u sebi sadri implicitno uvjerenje da sam prostor po sebi nije
neophodno s onim to mislimo pod pojmom prostor". Prostor je jedno "po
dj elovanja" za sve informacij e, a ono djelovanja, na kojem djel uju gravitacij
ska i elektromagnetska polja, je prostor ili realni prostor II kojem ivimo. dje
.oe
y.: Kiberm:tski prostor i virtualna realnost...
Revija za sociologiju, Vol xxx. (1999). No 3-4: 181 -194
lovanja jednostavnih jednadbi prostor fraktala, prekrasnih
formi kori tenih u kompjutorskoj grafici, koji proizlazi iz prikaza rj eenja re-
kurzivnih jednadbi. Nedavna atraktora", objekata koherentnih geometri-
ji i ponaanju koji postoje samo u prostoru u koj em su koordinate koordi nat-
nog sustava posebno izabrane, ocrtavaju, opisuju i ponaanja kompleksnih, kao-
sustava (teorija kaosa).
Razvoj poimanja prostora od trodimenzionalnog vektorskog prostora do
suvremene koncepcije afina prostora kao n-dimenzionalnog prostora je sasvim no-
vo razumij evanje pojma prostor. Afin prostor nije na poznati prostor, zato to se u n-dimen-
zionalnom afinu prostoru iz aksiomat ike tog prostora ne moe izvesti niti jedno
svojstvo niti se u njega mogu uvesti pojmovi kao udaljenost dviju kut izmedu dvaju
vektora, relacij a okom itost i itd. U afinu prostoru se samo afina svojstva, to jest
svojstva bez metri ke. U afinu prostoru svi su koordinatni sustavi ravnopravni. Prij elaz od jed-
noga koordinatnog sustava prema drugom koordinatnom sustavu jednak je preslikavanju jed-
noga koordinatnog sustava u samoga sebe, jer se ne mijenja nij edno od afinih svojstva presli-
kanoga koordinatnog sustava. Nin prostor je upravo onaj pojmovni koncept koji odgovara
pojmu kibernetskog prostora jer kibernetski prostor je jedan n-dimenzionalan prostor bez
svojstava i u njega se ne mogu uvest i pojmovi kao udalj enost dviju kut iz-
dvaju vektora, relacija okomi tost i itd.
Kibernetski prostor nije lokacija. To je virtualni prostor, odnosno to je stanje
uma, mjesto istovremeno real no i ar tifi cij elno. To je stanje panje u koje
mi ulazi mo kada smo apsorbirani II vizualnoj ili u verbalnoj komunikaciji , takovoj kao to
je pisanj e, promatranje ili ispitivanj e sli ke videa ili crtea, ili kada tako palj ivo
sluamo muziku ili govor, da ne druge zvukove. Kibernetski prost or je na mnogo
"digitalni " komplement , ali on nij e ogledalo ili obrnuta sli ka, naeg "atomskog" (ana-
lognog) svijeta. On je svijet svih lj udskih svjetova on je n- dimenzionalan prostor ili prostor
svih ljudskih prostora.
Kibernetski prostor kao prostor drutvene interakcije, posredovane informacij skim
komunikacijskim tehnologijama.
Kibernetski prostor, kao stadij u evoluciji "Svijeta III", kao prostor nove forme komuni-
kacije, izvjesno je sasvi m nov prostor socijalne interakcije, a samim tim i nov socijalni pro-
stor, dio drutvene zbilje. Kibernetski prostor kao dio drutvene zbi lj e, s obzirom na elabori-
rane evolucijske niti , moe se definirati u nekoli ko
Kibernetski prostor je:
1. konceptualni svijet mrenih interakcija individua i njihovi h intelekt ualnih
kreacij a i sve to je povezano s takovom mreom i takovim interakcijama,
2. sloeni koloplet tehnol ogija koje vrlo brzo koevoluiraju reprezen-
tacije i osjet ilnog iskustva, koje su odvojene vremenom i prostorom, ali povezane
umreenim pristupnim
3. fikti vni prostor tehnoloki predstavljen mit olokom formom medijacij e u koju
uranjaju umovi u transu nalik " usuglaenoj halucinaciji " (Gibson),
4. stanje uma koje dij ele ljudi koji komuniciraju digit alnu reprezentaciju cjeli -
ne ljudske duhovnost i, odnosno kao Nebeskog Grada, Globalnog Grada
koji je svijet svih ljudskih svj etova, n-dimenzionalan prostor i prostor svi h ljudskih prostora,
5. prostor evolucije onog tipa drutvene interakcije koji nastaje drutvenom upotrebom
informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Ovakva definicija kibernetskog prostora postavlja nas pred obvezu da se, u pokuaj u da
razumij emo zbivanja, ne zaustavlja mo na razini opisa suvremenih tehnologija. Razvoj kiber-
101
Y.: Kibcrnctski prostor i virtualna realnost... Rcvija za Vol XXX. (1999). No 3-4: 181-194
netskog prostora kao prostora drutvene interakcije, posredovane informacijskim i komuni-
kacij skim tehnologijama, izazov je za sve znanosti. Razvoj kibernet-
skog prostora izazov je i za sociologiju jer ona mora propitati drutvene aspekte informacij-
skih i komunikacijskih tehnologija i reformulirati svoj pristup kako bi on mogao zahvatiti u
kibernetski prostor kao novi drutveni prostor, prostor novog oblika drutvene interakcije.
Sociologija mora:
objasniti implikacije uspostave novog oblika drutvene interakcije za drutvene od-
nose,
teorijski promi sliti novi jezik i novi okvir razumijevanja drutva s obzirom na novi
prostor drutvene interakcije,
odgovoriti na pitanje da li novi prostor drutvene int erakcije mijenja drutvo u toli-
koj mjeri da moemo govoriti o jednom posve novom obliku drutva, dakle o revolucionira-
nju koje mijenja bit drutva ili je ova promjena samo slijed evolucije u razvoju kasnog
(korporacijskog) kapitalizma.
Suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije, koje se vrlo intenzivno ire i
razvijaju tijekom posljednjih mij enjaju ustalj ene drutvene relacije i soci-
jalnih interakcija do te mjere da se moe postaviti radikalno pitanje, radi li se o totalnoj
promjeni nama poznatih drutvenih institucija, koja otvara nove prostore slobode u ustroju
drutava, ili o novoj ideologiji kojom se pokuavaju zakrpati rupe susta-
va u cilju njihova samoodranja. S obzirom na to da je pristup kibernetskom prostoru
uvjetovan pristupnim i tehnoloki m znanjima, ne pojavljuje li se ovaj
prostor i kao novi izvor neravnopravnosti u suvremenim drutvima.
Moramo li kibernetski prostor na naseljeno pretplatnicima Interne-
ta i drugih "mrea". Da li je to masonski tip univerzuma rezerviran samo za one elektronski
spojene s drugima ili je kibernetski prostor mnogo vie razgranana i vie polimorfna realnost,
u kojem kompjutorska tehnologija posreduje svaku ljudsku akciju, govor, pa i miljenje.
Kibernetski prostor mnogo je od Interneta i drugih mrea. Zar mi ne ulazimo u kiber-
netski prostor svaki put kad planiramo godinji odmor, kupuj emo turu u paketu ili
knjigu s redom vonje aviona. Mnoge svjetovne aktivnosti su angamani u kibernetskom pro-
storu i vremenu. Mi odlazi mo tamo automatske govorne strojeve, kre-
ditnom karticom ili preko telefona (Zabafon - telefonska usluga Zagre-
banke). Jednostavan akt telefonskog poziva stavlja nas u kiber-
netski prostor. Danas moemo gledati simuliran u virtualnu realnost i, nj enu tele-
prisutnost na televiziji. Kibernetski prostor svakim danom sve to vie postaje - svakodnevni
prostor nae drutvene egzistencije.
Kibernelski prostor, kao stadij tl evol uciji "Svijeta Ill", kao prostor nove forme komuni-
kacije izvjesno je sasvim nov prostor socijalne interakcije, a samim tim i nov socijalni prostor,
dio drutvene zbi lje. Kao dio drutvene zbilje kibernetski se prostor moe definirati kao kon-
ceptualni svijet mrenih interakcija, sloeni koloplet tehnologija koje vrlo brzo ko-
evoluiraju rel)rezentacije i osjetilnog iskustva, kao fiktivni prostor
u koju umovi uranjaju u transu, nalik "usuglaenoj halucinaciji", te u tom smislu kao stanje
uma koje dijele ljudi koji komuniciraju digitalnu reprezentaciju cjeline ljudske
hovnosti, a upravo zato kao prostor evolucije onog tipa drutvene interakcije koji nastaje
drutvenom upotrebom informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Razumijevanje i definicija kibernetskog prostora polazna su stanica na putu istraivanja
njegove drutvene aktualnosti i njegova za razvoj drutva.
192
v.: Ki bemetski prostor i virtualna realnost. .. la sociulogiju, Vol XXX. (1999), No 3-4: 181-19-l
LITERATURA
1. Bart R. (1971) Knjievnost, mitologija, semiologija. Beograd: Nolit .
2. Featherstone M., Burrows, R. (eds.) (1996) Cyberspace/Cyberbodies/Cyberpunk. Cultures of Tehno-
logical Embodiment, London: SAGE Publications.
3. Benedikt, M. (ed.) (1994) Cyberspace: First step. MIT Press.
4. Gibson, W. (1984) Neuromancer. London: Harper Colins.
5. Moser, M. A., Macleod, D. (eds.) (1995) Immersed in Tehnology. Art and Virtual Environment,
London: The MIT Press.
6. Stephenson, N. (1992) Snow Crash. New York: Bantam Books.
7. Sterling, B. (1990) Cyberspace. (TM), Interzone 41.
8. Stcur, J. (1992) Defini ng Virtual Reality: Dimensions Determining Te1epresence, Journal of Com
munications 42 (4).
9. Aronowitz, S., Martinsons, B. and Menser, M. (eds.) with J. Rich (1996) Tehnostructure and Cyber.
culture. New York: Rout/edge.
10. The Governance of Cyberspace. (1997) Politics technology and global restructuring, Edited by B. D.
Loadcr, London: Routledge.
ll. Jones, S. G. (ed.) (1995) Cyber Society. London: SAGE Publications.
12. Shield, R. (ed.) ( 1996) Cultures of Internet. London: SAGE Publications.
13. Webster, F. (1995) Theories of the Information Society. London: Routledge.
14. Whittle, B. D. (1997) Cyberspace: the Human Dimension. New York: W. H. Freeman and company.
CYBERSPACE AND VIRTUAL REALITY AS
SOCIAL USE OF INFORMATION AND
COMMUNICATION TECHNOLOGIES
VJEKOSLAV
Department fo r Sociology
University of Zagreb
Cyberspace is a space that is risingfrom use of new infomIOtion techno
logies alld it c(m be defined like a lJame which certain people Il se for concep
lUal space, ilJ which, when people ilse technology they mediate comnlllllica
tion, manifest words, humall data, well being and power. Concept of
Cyberspace has arisen ill science fictioll literature by William Gibson, alld
poet lohn Perry Bar/aw, they described it figuratively and simply like that pia
ce, where we are whell we are speaking on telephone. Confusion is often bet-
ween concepts of cybemelics space and mefllal state and visual image of vir
fila! reality. Totally unquestionable virl/wl reality can be fOl/nd ill cyberspace,
but these two concepts are totally differelIt like articulate sound words and rao
dio progmms. Cyberspace like space between communicatiOIlS is of course
very significant but marc important is that il is a symbol of a promise of new
social spaces.
Cyberspace can be understood like the last state ill Poppers "World III,
evolulioIl lhal from social mechanism, across language leads to cyberspace
This evolution goes on in more separate evolution threads: ill myth evo-
lurion on which lies lhe human society strncture, itl the evolution of commu-
nications media, in the evolution of constrnct;oll and IlllmaniZalion of space
and in lhe evolUlion of space lInderstanditlg.
193