Aristotel ( starogrki: Aristotls) je pripadao ontolokom razdoblju filozofije a bio je i izmeu materijalizma i idealizma.

. Bio je idealist jer je analogno Platonu stvorio slinu utopiju (idealnog drutva i drave), ali je bio i realist jer jer polazio od realne historijsko-kulturne stvarnosti antike Grke. Aristotel je utvrdio tri funkcije novca i to: sredstvo razmjene, mjera vrijednosti i sredstvo za gomilanje bogatstva. ivot Aristotel (384-322. p.n.e.) je roen u Stagiri-Trakiji. Sa sedamnaest godina je stupio u Platonovu Akademiju gdje je bio do Platonove smrti (dvadeset godina). Nakon akademije, poziva ga kralj Filip Makedonski na dvor i Aristotel postaje vaspita Aleksandra Makedonskog (velikog). Kada se vratio u Atinu osnovao je kolu u etalitu Likeja koja je poznata kao "Peripatetika kola", po grkoj rijei peripatos-etnja. Etika Za Aristotela, najvede dobro je sreda. Ona zavisi od naih umnih sposobnosti. Tvrdio je da je najveda vrlina sredina izmeu dvije krajnosti. Uenje o vrlini Aristotel je izloio u svom djelu Nikomahova etika gdje je polazio od onoga u emu se svi ljudi slau, a to je da je cilj ljudskog ivota ili blaenstvo, koje nije povrni hedonizam, niti materijalno bogatstvo ili slava, ved je sreda ili blaenstvo - dobro po sebi ili samovrijednost. Aristotel je tvrdio da je ovjek po prirodi politiko bide (zoon politikon) i da svoju sutinu izraava tek u zajednici. Aristotel, za razliku od Platona, cijeni umjetnost a naroito grke tragedije jer etiki djeluju na gledaoca (tvorac je termina katarza-proidenje putem straha i saaljenja). Aristotelovi dravni oblici-Aristotel je podjelio dravne oblike na osnovne dvije grupe: dobre i loe. Dobre oblike predstavljaju: monarhija aristokratija drava Loe oblike predstavljaju: tiranija oligarhija demokratija Razlika izmeu Platonove i Aristotelove drave Platon je u svojoj "Dravi" pokuao da formulie apsolutno najbolju dravu, dok je Aristotel uoio da ne postoji apsolutno najbolja drava ved samo relativno najbolja drava u odnosu na postojede stanje. pak kako ne bi dolo do zabune i Aristotel je stvorio svoju sliku koja je predstavljala "Aristotelovu najbolju dravu" meutim bazirala se na realnim principima za razliku od Platonove, on svoju dravu objanjava kao onu koja stoji izmeu Platonova komunizma i principa laissez-faire krajnjeg individualizma.Platonova idealna drava ima tri stalea (filozofi, vojnici, robovi), dok Aristotelova ima dva stalea i to: upravljaki stale i stale robova. Aristotel je pogreno formulisao poetnu premisu o robovima a to je da su oni takvi po svojoj prirodi, dok su u stvarnosti oni takvi zato to ih takvim ini drutvo. U samoj toj tvrdnji Aristotel je formulisao i rasnu teoriju drutva. Aristotel je bio realniji od Platona iz razloga to se zalagao za dravu po uzoru na Atinu. On je prouavao postojede ustave grkih drava i iz njih izvlaio zakljuke. Aristotel je, takoer, dravu prikazivao u organicistikom obliku. Vie o Aristotelovom pogledu na dravu proitajte u lanku o Aristotelovom djelu Politika. Politika je jedno od djela antikog grkog filozofa

Aristotela, u kojem je on iznio jednu od prvih teorija o nastanku drave. O dravi Aristotel na poetku govori kako svaki grad, odnosno, drava predstavlja neko zajednitvo i da ta zajednitva tee nekom dobru. Najmanja zajednica je porodica, nekoliko porodica formira selo (naselje), a vedi broj takvih sela predstavlja grad, odnosno, dravu. Po Aristotelu drava nastaje po prirodi i da je ona vanija od pojedinca. Pojedinac koji ne moe da ivi u zajednici ili kome nita nije potrebno (koji je sam sebi dovoljan), nije dio drave, te je zvijer ili bog. Aristotel tvrdi da je umno bide vladajude i ono je po svojoj prirodi gospodar i vladar, a bida koja su predviena fizikim radovima su robovi. On smatra barbare robovima i da oni po svojoj naravi nisu bida koja treba da vladaju i da Heleni imaju pravo vladati njima, te po njima barbar i rob su jedno te isto. Priroda je stvorila sve radi ljudi: biljke radi ivotinja, ivotinje radi ljudi, a ovjek ima pravo da ih lovi. On ima pravo da lovi one ljude koji su od prirode stvoreni da mu se pokoravaju (barbari). Takav rat je opravdan. Aristotel pod privrednom vladu podrazumjeva onu vlast koja se odnosi na stvari neophodne za ivot i onaj ko njima upravlja ne mora da zna da ih pravi, ved da se njima slui jer to je posao roba. Svaki grad je sastavljen od domainstava a da svako savreno domainstvo treba da se sastoji od robova i slobodnih ljudi. Dijelovi savrenog domainstva su:

Gospodar i rob Suprug i supruga Roditelji i djeca

Gospodar je vlasnik imovine a rob je njegovo ivo orue za rad. Imovina je dio privrede bez koje se ne moe preivjeti niti dobro iviti. Vlast nad domainstvom je jednovladno jer svakim domom vlada jedan ovjek dok je vlast nad slobodnima i jednakima dravnika vlast. Najbitnije to Aristotel razmatra jeste koga treba nazivati graaninom i ko je graanin. Onaj ko je graanin u vladavini naroda (demokratija), esto nije graanin u vladavini malobrojnih (oligarhija). Graanin se odreuje sudionitvom u sudstvu i vlasti. Graanin je onaj koji ima mod uestvovati u savjetodavnoj i sudbenoj vlasti. Graanin je, takoer, osoba koja je s obje strane potjee od graana, a ne samo s jedne strane, kao po ocu i majci. Dobro zajednice je posao i dunost svih graana. Vrlina graanina se sastoji u tome da moe da vlada i da se pokorava. Meutim, onaj koji vlada mora da zna jo vie, ali i on mora da proe pokornost, dok niko od slobodnih ljudi ne treba da stie vrline robova. Dravno ureenje treba da bude tako da od njega imaju koristi svi,a ne samo vladari. Po Aristotelu basileja je kraljevstvo i aristokratija jer vlada manji broj ljudi, ali ili zato to je najbolji, ili zato to je u interesu svih, kada vedina upravlja dravom u opdem interesu, onda je to politeja. U politeji najvedu vlast imaju ratnici, jer je to vrlina koja se najlake stekne i koja se upravo stide u masi. Dravu ne ini jedinstvena teritorija i drava nije nastala radi toga da se sprijede meusobne nepravde ili trgovaki odnosi. Drava je zajednica koja ima za cilj sretan ivot, ivot potpun i ekonomski nezavisan. Drava postoji radi dijeljenja po moralnim zakonima, ali ne samo zajednikog ivota. Ako masa upravlja ona moe initi mnoge greke i nepravde, ali ako mase ne uestvuju u odluivanju onda postaju neprijateljski raspoloene i rue dravni poredak. Prava vrhovna vlast treba da pripada dobrim zakonima. Na vlasti treba da bude osoba sposobna za taj posao, dok dravom nebi trebalo da vlada masa. Dobro za kojim drava tei jeste pravda i to je opda korist. Demokratija i oligarhija su dva oblika koji su postepeno znaajni Aristotelu u objanjavanju. Za razliku od Platona, on ne smatra demokratiju najloijom, ved umjereno loom. Aristokratija je vladavina vrlih ljudi, koji uz to mogu biti bogati, ali uivaju potovanje naroda. Priroda drave zahtjeva da drava bude sastavljena od jednakih i to je mogude slinijih ljudi, a takvi su najede ljudi srednjeg sloja. Srednja klasa mora da bude mnogobrojna da bi drava bila dobra. Drava je dobra kada su graani koji uestvuju u vlasti dobri i puni vrlina. Za vrlinu ljudi potrebne su tri stvari priroda, navika i razum.