SADRAJ

1. UVOD 2. OPENITO O ATEROSKLEROZI

2.1. 2.2. 2.). 2.,. Stanine pro !ene " ra#$o!" atero%&'ero#e (or iran!e p'a&a (or iran!e a%ni* na%'a+a Pro+re%i!a -o'e%ti i .e%ta-i'i#a/i!a atero%&'erot%&o+ p'a&a

). PARA0ETRI ODRE1IVANJA ATEROSKLEROZE

).1. ).2. ).). 2o'e%tero' Tri+'i/eri.i Lipoproteini ).).1. Lipoproteini $i%o&e +"%to3e4 2DL ).).2. Lipoproteini ni%&e +"%to3e 5 LDL ).).). Lipoprotein 6a7 ).,. ).9. ).:. 84 rea&ti$ni protein 2o o/i%tein (i-rino+en

,. ZAKLJU;AK 9. LITERATURA
1

1. UVOD
Akutni koronarni sindrom (ACS, engl. acute coronary sindrome) kontinuirani je slijed dogaaja koji se zbivaju godinama, vjerovatno desetcima godina, a ukljuuje promjene od stabilne angine koja predstavlja prsni bol pri naporu s reverzibilnim oteenjem tkiva, preko nestabilne angine s minimalnim oteenjem tkiva i konano akutni in arkt miokarda (A!") s nekrozom tkiva miokarda# $o je akutna komplikacija bolesti koronarni% arterija, uzrokovana poremeajem krvotoka u koronarnim arterijama, koja mo&e rezultirati is%emijom odgovarajueg dijela miokarda# 'oronarna bolest srca odnosno ACS kao njezina akutna komplikacija predstavlja jedan od najei% uzroka smrti u svijetu, posebno u razvijenim i srednje razvijenim zemljama# (rema najnovijim podatcima iz SA)*a, ondje svake minute od koronarne bolesti umire jedan ovjek, a ak +,- bolesnika s koronarnim incidentom umrijet e unutar jedne godine# .adalje, u SA) oko /01111 bolesnika godinje umire naglom (kardiogenom) smru, kojoj je najei uzrok upravo koronarna bolest# 2na je danas jedan od vodei% uzroka smrtnosti u razvijenim zemljama# 2d 31 najei% uzroka smrti, na bolesti srca i krvni% &ila, kao posljedice ateroskleroze, otpada nji% est# .ajei uzrok nastanka sindroma jest su&avanje koronarni% arterija procesom ateroskleroze# Ateroskleroza uzrokuje odebljanje i otvrdnuie arterijske stijenke nastalo odlaganjem plakova bogati% lipidima, pjenastim stanicama makro agnog porijekla, kolagenskim vlaknima, proteoglikanima, elastinom, kalcijem te umno&enim i izmijenjenim glatkim miinim stanicama du& arterija#

.ajva&nije posljedice ateroskleroze su koronarna ili is%emika bolest srca, posebno srani in arkt, cerebrovaskularna bolest i to mo&dani udar, te su&enje ili zaepljenje peri erni% arterija, posebno nogu, ak do nastanka gangrene#

2. OPENITO O ATEROSKLEROZI

Ateroskleroza je najea bolest arterija obilje&ena su&enjem lumena krvnog suda zbog lokalnog zadebljanja unutranjeg sloja stijenke, koji se naziva plak ili aterom# Ateroskleroza je komplikovani proces upalne prirode, odnosno 4odgovor4 krvni% sudova na poviene vrijednosti masnoa u krvi# 2sim stvaranja ateromatoznog plaka, dolazi istovremeno do zadebljanja miinog sloja arterijskog zida, to jo vie su&ava arterije, a istovremeno se na te naslage lijepe i krvne ploice, pa dolazi do zgruavanja krvi, to ima za posljedicu potpuno zaepljenje arterije i potpuno zaustavljanje dovoda krvi i kiseonika u odgovarajui organ# 5aktori rizika za nastanak ateroskleroze su6 puenje cigareta, povien krvni pritisak, stres, povean 7)7, a nizak 8)7 %olesterol, eerna bolest# Starenjem se, naravno, uz sadejstvo aktora rizika, ateroskleroza produbljuje# 9ene su do menopauze zatienije od mukaraca, a poslije :1# godine &ivota i &ene i mukarci su pod istim rizikom# .astanak ateroskleroze najveim dijelom je odredjen nivoom %olesterola u krvi, to zavisi od nasljedni% aktora i aktora is%rane# 2sim ovi%, bitan aktor rizika za nastanak ove bolesti je aminokiselina %omocistein# "ogue je da je %omocistein veza koja nedostaje izmeu drugi% aktora rizika (puenje, stres i dr#) i kardiovaskularni% bolesti#

S'i&a 1. Aterosklerotske promjene na Aorti ; ranim azama ateroskleroze, dok jo nije dolo do ogranienog protoka krvi, simptoma obino nema# <remenom, kako je pro%odnost krvni% sudova manja, smanjuje se i snadbjevenost pojedini% vitalni% organa kiseonikom# (ojava simptoma ukazuje na uznapredovalu bolest# ;koliko su djelimino blokirani krvni sudovi koji is%ranjuju srce, nastaju anginozni bolovi u grudima, a ako je nastupila nji%ova potpuna blokada ili je dolo do pucanja ateromatoznog plaka, mo&e nastupiti srani udar, koji esto zavrava smrtno# Ako se sve to deava u mozgu nastaje log, a ako su oboljele arterije u nogama, prvi simptom je bolno i ote&ano %odanje#

2.1.

Stanine pro !ene " ra#$o!" atero%&'ero#e

Ateroskleroza je u osnovi multi aktorska i poligenska bolest i razvija se i prije klinike mani estacije# $i%a klinika aza bolesti javlja se u obliku zapaljenjskog odgovora (monocitno=makro agna in lamacija) i vodi obrazovanju aterosklerotskog plaka, koji se sastoji od kristala %olesterola, lim ocita, proli erisani% glatki% miini% elija, penasti% elija, proteoglikana i ostataka elija, kao i akumulacije vezivno * tkivni% proteina# 'asnija aza bolesti se mani estuje kalci ikacijom arterije, zadebljanjem ibrozne kape, pa i rupturom plaka koja dovodi do mikroembolija, izliva krvi i intravaskularne tromboze# )o razliiti% bio%emijski% i elijski% deavanja u toku razvoja bolesti dovode i razliiti pato izioloki su6 dijabetes, %ipertenzija, %iper%olesterolemija itd# aktori kao to

S'i&a 2. (rocess kalci ikacije arterije 2.2. (or iran!e p'a&a

(roces ateroskleroze zapoinje oteenjem endotelni% elija razliitog stepena, koje mo&e biti izazvano brojnim noksama, kao to su6 oksidativni stres, genetske promjene, povien nivo %omocisteina u plazmi, in ektivni mikroorganizmi, kao i povien nivo 7)7 estica i nji%ova modi ikacija6 slobodni radikali izazvani puenjem cigareta, %ipertenzijom i diabetes mellitus*om, ili kombinacije ovi% i drugi% aktora# 'rajnji rezultat dis unkcije endotela usljed oteenja je6 poveana propustljivost endotela, neuravnote&enost izmeu vazokonstriktorni% i vazodilatatorni% aktora endotela, poveana ekspresija ad%ezioni% molekula, oslobaanje %emotaktiki% i aktora rasta koji vode do debljanja intime i ormiranja plaka# Ad%ezivnost endotela za leukocite i trombocite se poveava# 2teenje takoe indukuje ispoljavanje prokoagulantni%, umjesto antikoagulantni% osobina endotela# ;koliko in lamatorni odgovor nije e ikasan u neutralizaciji i uklanjanju uzroni% agenasa, on se nastavlja bez ogranienja, stimuliui migraciju i proli eraciju glatki% miini% elija u podruje in lamacije dovodei do zadebljanja arterijskog zida# >adebljanje zida se kompenzuje postepenom dilatacijom krvnog suda, tako da je u ovoj azi lumen arterije jo uvijek nepromijenjen# ?ranulociti su rijetko prisutni tokom bilo koje aze aterogeneze# 'ontinuirana in lamacija rezultira poveanjem broja makro aga i lim ocita, koji migriraju iz krvi, umno&avaju se unutar lezija i oslobaaju %idrolitike enzime, citokine, %emokine i aktore rasta (<CA"*3, vaskularni elijski ad%ezivni molekul*3, !CA"*3, meuelijski ad%ezivni molekul*3, @*selektin, proin lamatorni citokini kao to su6 aktor nekroze
5

tumora*al a ($.5* a), interleukin (!7) * 3, !7 * + , !7 * : i inter eron * A), koji doprinose daljem oteenju# .agomilavanje %olesterola u makro agama i glatkim miinim elijama vremenom izaziva nastanak mor oloki% promjena tzv# masni% taaka i pruga na zidovima krvni% sudova# 2ve promjene neznatno su&avaju lumen, ne izazivaju klinike simptome i reverzibilne su ukoliko se obnovi integritet endotela# "eutim, %ronina oteenja endotela vode nagomilavanju glatki% miini% elija, makro aga, lipida i vezivnog tkiva u intimi, pa dolazi do de ormiteta arterijskog zida i ormiranja plaka#

S'i&a ). 5ormiranje plaka 2.). (or iran!e a%ni* na%'a+a

8iper%olesterolemija udru&ena sa povienim nivoima aterogeni% lipoproteina 7)7 i <7)7 u krvi, vodi ka %roninom prisustvu 7)7 estica u arterijskom zidu# 2ve 7)7 estice mogu biti
6

modi ikovane oksidacijom (u oksidativnom stresu), glikozilacijom (u dijabetesu), agregacijom ili inkorporacijom u imune komplekse i smatraju se glavnim uzrokom oteenja endotela i glatki% miia koji le&e ispod endotela# 'ada 7)7 partikule penetriraju u intimu arterije, one bivaju zarobljene od glikozaminoglikana i izlo&ene slobodnim radikalima iz susjedni% elija# 2ksidativna modi ikacija 7)7*a obu%vata oksidaciju svi% klasa lipida (sterola, masni% kiselina u os olipidima, %olesterolski% estara i triglicerida) i proteinski% estica# 7ipoksigeneza makro aga, mijeloperoksidaza i .A)(8*oksidaza su glavni izvori produkcije reaktivni% oksigena, kao to su lipidni peroksidi, oksisteroli, malondialde%id i +*%idroksinonenal, to mo&e promijeniti lizil ostatak apolipoproteina B*311 (apoB311), glavnog proteina 7)7*a, koji onda mijenja svoju unkciju i ne vezuje se vie za 7)7*receptore# $ime se objanjava uloga oksidovanog 7)7 (oC7)7) u slijedu dogaaja koji obu%vata6 aktivaciju endotelni% elija, privlaenje monocita iz cirkulacije, ad%eziju za endotelne elije i prodor u subendotelne slojeve zida, gde se di erenciraju u makro age i eventualno, postaju pjenaste elije# Sama oC7)7 je %emotaktiki agens za monocite i $ elije# 8umani endotelni receptor koji posreduje preuzimanje oC7)7 pripada C tipu amilije lektina *72D*3 (lectinlike oC7)7 receptor*3)# (rva opisana proaterogena osobina oC7)7 bila je sposobnost da indukuje akumulaciju %olesterola u makro agima# .aime, oC7)7 estice u arterijskom zidu, vezuju se za speci ina mjesta na povrini makro aga, koja su identi ikovana kao EscavengerE receptori klase A (SFA)# "eutim, makro agi ne poseduju regulatorne me%anizme nadzora nad ulaskom %olesterola iz 7)7 estica, pa postaju prepunjeni %olesterolskim estrima i pretvaraju se u tzv# pjenaste elije#

S'i&a ,. (okretai upalnog procesa u arteriji ;tvreno je da oC7)7 estica posjeduje mitogena svojstva i sposobna je da indukuje rast makro aga# .akon preuzimanja oC7)7 posredstvom EscavengerE receptora klase A, nastaje aktivacija protein*kinaze C i sljedstvena sekrecija ?"*CS5 (granulocGte*monocGte colonG* stimulating actor)# (ored proli erativne uloge, EscavengerE receptori klase A posreduju u rezistenciji mako aga na apoptozu# !sto tako, aktori koji podstiu ekspresiju ((AF (peroCisome proli erator*activated receptor) u primarnim makro agima i monocitnim elijskim linijama, modi ikuje aktivnost makro aga i redukuje in lamatorni odgovor# Sa druge strane, in lamatorni odgovor znaajno utie na kretanje lipoproteina unutar arterijskog zida# "odi ikovani apoB*311 se preuzima od strane HHscavengerHH receptora (receptori %vatai) na makro agima, dovodei do ormiranja pjenasti% elija i rezultira masnim naslagama, dok medijatori in lamacije ($.5,!7*3,"*CS5) poveavaju vezivanje 7)7 za endotel i glatke miine elije i poveavaju transkripciju gena za 7)7*receptore# 2.,. Pro+re%i!a -o'e%ti i .e%ta-i'i#a/i!a atero%&'erot%&o+ p'a&a

Spora progresija bolesti vodi do is%emije redukcijom veliine lumena arterije# 2vo stanje se kliniki mani estuje kao angina pektoris# 8ronina zapaljenjska reakcija i nastanak kalci ikacioni% promjena u me%anikim karakteristikama arterija dovode do rupture plaka# >bog djelovanja metaloproteinaza dolazi do istanjenosti ibrozne kape i rupture plaka, mo&e se javiti iznenadna tromboza usljed promjena u unkciji trombocita, koagulaciji i=ili ibrinolizi# Itetna uloga makro aga poslije rupture plaka ogleda se u podsticanju generisanja trombina i luminalne tromboze putem tkivnog aktora, koji inicira koagulacionu kaskadu# (rodukcija oC7)7, akumulacija trombocita i lokalni porast tkivnog aktora, tromboaksana A/, serotonina, A)( i aktora aktivacije trombocita pogoravaju stanje tromboze, koja se mani estuje kroz akutne koronarne sindrome kao to su akutni in arkt miokarda i nestabilna angina pektoris# Fuptura plaka je praena razvojem %ematoma kroz rascjep ibrozne kape# >reli plakovi mogu kalci ikovati, pri emu mineralni depoziti zamjenjuju izumrle elije i ekstracelularne lipide# ;znapredovale lezije su esto udru&ene sa lokalizovanom dilatacijom dijela krvnog suda koji zauzimaju#
8

2vako nastale aneurizme mogu sadr&ati tromb, a djelii tromba koji se otkidaju u sistemsku cirkulaciju mogu dovesti do embolije# Jak i u odsustvu komplikovani% lezija, sa napredovanjem ateroskleroze sve vie se su&ava lumen krvnog suda, remeti se protok krvi i raste rizik od daljeg oteenja endotelni% elija * time se zatvara zaarani krug# Su&enje lumena krvnog suda praeno je tkivnom %ipoksijom, a zbog smanjene elastinosti krvni% sudova poveava se krvni pritisak# $ime se poveava mogunost rupture izmijenjenog zida krvnog suda i posljedinog izlivanja krvi u okolno tkivo, naroito u uslovima naglog i veeg porasta krvnog pritiska#

). LA<ORATORIJSKI PARA0ETRI I DIJA=NOSTIKAODRE1IVANJA ATEROSKLEROZE

).1.

2o'e%tero'

8olesterol je nep%odan sastavni dio organizma, potreban za normalno unkcionisanje svake elije# Strukturni je element svi% elijski% i intraelijski% membrane# 8olesterol je najrasprostranjeniji sterol u organizmu#; pogledu %emijske strukture, %olesterol kao i svi steroli, sadr&i ugljenikov skeleton ciklo*pentano*per%idro* enantrena, sa *28 grupom na treem C* atomu, cis orijentisanom u odnosu KC8L grupu na C31*atomu (iznad ravni prstena), boni niz od M C*atoma# 8olesterol ima dvostruku vezu izmeu C*atoma 0 i :# 7judi uzimaju %olesterol %ranom, ali se on stvara i u organizmu# Budui da biosinteza %olesterola zapoinje od acetil*CoA, njegovom stvaranju pridonose razne tvari6 masne kiseline, ugljiko%idrati i neke aminokiseline# )rugim rijeima, %ranom se unosi mnogo potencijalni% prekursora %olesterola, te je to razlog zbog kojeg se redukcijom unosa namirnica koje sadr&avaju %olesterol ne posti&u veii uinci u poboljanju stanja kod %iper%olesterolemije# .ajvei dio %olesterola nastaje u jetri, a do njegove sinteze mo&e doi i u sluzoko&i crijeva i nadbubre&nim &lijezdama# 2datle se putem krvotoka transportuje do elija organizma# (oto je kao i ostali lipidi nerastvorljiv u vodi, u krvi se %olesterol transportuje tako to se ve&e za proteine gradei lipoproteine# (ostoji vie vrsta ovi% lipoporoteina# (odijeljeni su prema gustini na6
9

%ilomikrone, koji su najveeg dijametra a imaju najmanju gustinu (i najvei sadr&aj triacilglicerola) <7)7 (eng# Very Low Density Lipoprotein), lipoproteini vrlo male gustine !)7 (eng# Intermediate Density Lipoprotein), lipoproteini intermedijerne (prelazne) gustine

7)7 (eng# Low Density Lipoprotein), lipoproteini male gustine 8)7 (eng# High Density Lipoprotein), lipoproteini velike gustine#

7ipoproteini sa mnogo lipida imaju i ni&u gustou# ; krvi je %olesterol prisutan u slobodnom i esteri ikovanom obliku vezan sa jednim molekulom masne kiseline# @steri ikacja %olesterola odigrava se u plazmi pod dejstvom enzima lecitin*%olesterol*acetiltrans eraze (7CA$) koji se nalazi u krvnoj plazmi# ; plazmi je pribli&no ,0- ukupnog %olesterola esteri ikovano najee polinezasienom masnom kiselinom, linolnom kiselinom (00-)# 'od neki% ljudi se 7CA$ enzim nalazi u vrlo maloj koliini, pa je kod nji% poviena je koncentracija %olesterola u krvi# "noge elije imaju speci ine receptore (najee se radi o ApoB*311 receptoru) za lipoproteine i pinocitiju i% unutar elije gdje i% razgrauju lizozomi i pri tome se oslobaa %olesterol, pa se tako elije snabdijevaju %olesterolom# .ajvei dio slobodnog %olesterola se nalazi u tkivima# @liminacija %olesterola iz organizma se vri preko &ui (konverzijom u %olne kiseline), perutanjem ko&e, mala koliina se gubi saurinom, dok &ene koje doje gube neto %olesterola preko mlijeka# >bog znaenja %olesterola kao rizinog aktora u razvoju koronarne bolesti smatra se da koncentracija u serumu treba biri ispod preporuene vrijednosti# (oveanjem koncentracije %olesterola iznad preporuene vrijednosti koja za odrasle osobe iznosi 0,1 mmol =7, znatno se poveava rizik za razvoj ateroskleroze# .o, rizik ne raste linearno ovisno o koncentraciji %olesterola, tako osobe koje imaju trajno poveane koncentracije od npr# :,M mmol=7 imaju dvostruko vei rizik za nastanak aterosklerotini% promjena# 8iperkolesterolemija se uspjeno mo&e lijeiiti pomou lijekova iz skupine statina# 2sim toga to smanjuju koncentraciju 7)l*
10

%olesterola, ti lijekovi smanjuju i koncentraciju triglicerida, a ne smanjuju koncentraciju 8)l* %olesterola# Fe erentna metoda za odredivanje %olesterola osniva se na %emijskoj reakciji koju su prvotno opisali Abbel, 7#rG i Brodie# Serum se obrauje s alko%olnom otopinom '28 kako bi dolo do %idrolize %olesterol*estera# $ada se ukupni %olesterol ekstra%ira iz smjese pomou %eksana# 2dredeni se volumen ekstrakta osui u vakuumu, te se osueni ostatak obrauje s mjeavinom siretne kiseline, an%idrida siretne kiseline i sul atne kiseline (7iebermann*Burc%ardov reagens) za razvoj boje# Apsorpcija se oitava na :/1 nm, a isti se %olesterol upotrebljava kao kalibrator# @nzimske metode za odreivanje %olesterola su rijeile probleme oko odreivanja %olesterola i speci inosti metoda# .ajprije su se %olesterolesteri %idrolizirali alkalijama i %olesterol oksidirao %olesterol*oksidazom (C82), engl# c%olesterol oCidase) ili de%idrogenazom# (oslije su se merode osnivale na %idrolizi esteri iciranog %olesterola djelovanjem kolesterol*esteraze u slobodni %olesterol i masnu kiselinu# 8olesterol je dalje reagirao s kisikom uz katalitiko djelovanje C82)*a i nastali su Aa*kolesten*L*on i 8/2/# (reporuena metoda za odreivanje koncentracije %olesterola jest spektro otometrija s C82)* om, tzv# C82)*(A()# ).2. Tri+'i/eri.i

$rigliceridi su jednostavni lipidi u kojima su %idroksilne skupine glicerola esteri icirane istom ili razliitim masnim kiselinama# ; ljudskom se organizmu najvie nalaze palmitinska, stearinska, palmitoleinska i oleinska kiselina# $ligliceridi u ljudskom organizmu mogu stvoriti energijske rezerve, ponajprije u potko&nome tkivu, ali i u drugim dijelovima tijela# 2ni su energijski najbogatiji prirodni spojevi (LN kO=S)# $rigliceridi su netopivi u vodi# )odatkom baze (.a28 ili .a/C2L) ili proteina daju stabilnu emulziju, jer se oko kapljica lipida stvara %aptogena opna sapuna ili proteina koja sprjeava sjedinjavanje manji% u vee kapi# 'u%anjem s .a28 ili '28 trigliceridi se saponi iciraju i stvaraju se slobodni glicerol i odgovarajui sapuni, tj# natrijeve ili kalijeve soli masni% kiselina# $rigliceridi koji %ranom dospijevaju u tanko crijevo razla&u se u masne kiseline i glicerol koji se resorbira u stanicama crijevne sluznice# $rigliceridi koji se dalje transportiraju u %ilomikronima
11

nazivaju se egzogeni (vanjski)> a oni nastali u jetri i masnom tkivu nazivaju se endogeni (unutarnji). 'oncentracije triglicerida u serumu kreu se od oko 1,M do 3,N/ mmol=7# 2visne su o &ivotnoj dobi i nainu pre%rane# )jeca imaju manje koncentracije, koje s pubertetom dose&u one u odrasli% osoba# 9ene obino imaju malo manje koncentracije nego mukarci# (reporuene su vrijednosti za trigliceride u serumu do 3,, mmol=7# 2dreivanjem koncentracije triglicerida obu%vaeni su i endogeni i egzogeni trigliceridi, ali, budui da se re analize rade samo ako je bolesnik pret%odno bio 3/ sati natate, to, u pravilu, u cirkulaciji vie ne bi smjelo biti egzogeni% triglicerida# Fe erentna metoda za trigliceride osniva se na sljedeem principu6 trigliceridi se najprije kvantitativno ekstra%iraju s %loro ormom kako bi se odijelili od inter erirajuii% spojeva topljivi% u vodi, kao to su glukoza i glicerol iz seruma# @kstrakt se obradi sa silikatnom kiselinom da bi se uklonili os olipidi, a trigliceridi u ekstraktu podvrgnu se alkalnoj %idrolizi da bi nastale masne kiseline i glicerol# ?licerol se zatim oksidira i nastaje ormalde%id, koji reagira s kromotropnom kiselinom i daje obojeni produkt# Apsorpcija nastaloga %romogena mjeri se na 0,1 nm# Fe erentna metoda mjeri samo trigliceride bez slobodnoga glicerola jer se preliminarnom obradom uklanjaju inter erirajui spojevi iz uzorka# Fazvijene su i brojne rutinske enzimske metode za odreivanje triglicerida u serumu# 2penito, reagensi sadr&avaju sve potrebne enzime, ko aktore i pu ere za odreivanje koncentracije triglicerida# (ritom se primjenjuje niz enzimski% reakcija, a kod svi% je prvi korak %idroliza triglicerida do glicerola i masni% kiselina katalizirana lipazom# 'oncentracija triglicerida preko glicerola mo&e se odrediti %emijski ne samo kromotropnom kiselinom nego i 8antzsc%ovom kondenzacijom# ; toj metodi glicerol se oksidira u ormalde%id koji s amonijevim ionom i acetil*acetonom kondenzira u &uto obojeni diacetil*lutidin# 'ondenzacijski se produkt mjeri spektro otometrijski na +3/ nm ili uorometrijski uz ekscitaciju na +11 nm i uorescenciju na +M0 nm# Budui da je glicerol produkt normalnog metabolizma, prisutan je kao endogeni glicerol u serumu# >ato je rezultat potrebno korigirati s obzirom na endogeni glicerol# >drave osobe imaju endogenoga glicerola manje od 1,33 mmol=7# ?reke esto nisu kliniki znaajne# (reporuena metoda za odreivanje koncentracije triglicerida jest ;<*spektro otometrija s glicerolkinazom i glicerol os at*de%idrogenazom#
12

).).

Lipoproteini

7ipoprotein je biokemijski spoj koji se sastoji od proteina i lipida# >a razvoj ateroskleroze su bitni lipoprotein visoke i niske gustoe, kao i lipoprotein (a)# ).).1. Lipoprotein $i%o&e +"%to3e4 2DL $o je tip lipoproteina koji transportuje %olesterol iz peri erni% elija organizma natrag u jetru# ?raeni su uglavnom od proteina# 8)74estice nazivaju se EistaimaE, a kolesterol iz nji% Edobrim kolesterolomE# 2ne odnose taj suvian kolesterol iz tkiva gdje ga ima previe i njegova via razina u krvi upuuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularni% bolesti# (ribli&no /0ukupnog kolesterola u serumu se prenosi kao 8)7 rakcija# .iski 8)74%olesterol je aktor rizika neovisan o ukupnoj razini kolesterola i predstavlja visoku vjerovatnost za kardiovaskularna oboljenja# Fe erentna $ri!e.no%t &o. "?&ara/a !e @3,1, mmol=7 a kod &ena P3,/ mmol=7 Fe erentna metoda za odreivanje koncentracije 8)7*%olesterola koristi se kombinacijom ultracentri ugiranja i precipitacije 8)7*a, nakon ega slijedi odreivanje koncentracije %olesterola s re erentnom metodom# ; rutinskim se metodama 8)l*%olesterol u supernatantu nakon precipitacije lipoproteina koji sadr&avaju apo*B*311 odreuje izravno iz seruma upotrebom polianiona i u prisutnosti dvovalentnog kationa# 'ada se polianioni dodaju odreenom volumenu seruma, odma% se stvara jaki precipitat# (recipitacijska aza traje 31*30 minuta na sobnoj temperaturi# (recipitat se tada sedimentira centri ugiranjem na 3#011 g L1 minuta i koncentracija 8)7*%olesterola odredi se u bistro supernarantu# (rimjenjuju se odreene kombinacije polianionski% i dvovalentni% kationa, ukljuujui %eparin*sul at i "nCl/, ili dekstran*sul at i "gCl/# (recipitacijske metode mogu dati netane rezultate u uzorcima koji sadr&avaju velike koncentracije# "etode taloi&enja s os ovol ramat*"gCl/, i dekstran*sul at*"gCl/, daju pribli&no iste rezultate, dok se talo&enjem s %eparin*sul at*"nCl, dobivaju neto vii rezultati# (reporuene metode za odreivanje koncentracije 8)7*kolesterola su %omogena enzimska metoda s modi iciranim polietilenglikolom ((@?) i al a*ciklodekstran*sul atom, %omogena enzimimunoin%ibicijska metoda i %omogena enzimska metoda uz katalazu#
13

).).2. Lipoprotein ni%&e +"%to3e 7ipoproteini niskog stepena gustoe, koji se ormiranju kao derivat <7)7, nakon to elije iz nji% uklone trigliceride# ?raeni su uglavnom od %olesterola# 7)7*estice sadr&e %olesterol koji se naziva Eloim %olesterolomE jer te estice prenose kolesterol koji se iz nji% odla&e u tkiva pa i stijenke krvni% &ila# Fe erentne vrijednosti kod mukaraca i &ena Q L,1 mmol=7# Fe erentna metoda za odreivanje koncentracije 7)l*kolesterola osniva se na te%nikama opisanima pri odredivanju 8)l*%olesterola# ;kljuuje ultracentri ugiranje, pri emu se gornji sloj koji sadr&ava <7)7 i %ilomikrone uklanja, a donji sloj obrauje se talo&nim reagensom (%eparin*sul at*"nCl/)# 7)7*%olesterol mo&e se odrediti primjenom indirektni% i direktni% metoda# !ndirekne metode za odreivanje koncentracije 7)7*%olesterola jesu raunska metoda# )irektne su metode one na principu selektivne precipitacije ili one na osnovi %omogenog imuno%emijskog odredivanja# 7)7*%olesterol mo&e se odrediti i elektro orezom# Futinski se koncentracija 7)7*%olesterola odreuje izraunavanjem prema tzv# 5riedeRaldovoj jednad&bi, iz podataka za ukupni kolesterol, 8)7*%olesterol i trigliceride6 7)7*%olesterol mmol=7 S ukupni kolesterol K trigliceridi=/,/ * 8)7*%olesterol >a odreivanje 7)7*%olesterola primjenjuju se i razne direktne metode# 'od veine se 7)7 selektivno talo&i s polivinil*sul atom ili %eparinom pri niskim p8*vrijednostima# >atim se 7)7* %olesterol izrauna kao razlika izmeu ukupnog %olesterola i onog u supernatantu ili se odreuje izravno iz 7)7*precipitata# ).).). Lipoprotein 6a7 )okazano je da je 7p (a) rizini aktor koronarne ateroskleroze koji je neovisan o svim drugim parametrima i vanjskim aktorima# (reporuuje se stoga njegovo odreivanje u svr%u ranog

14

prepoznavanja rizika za aterosklerozu, posebino u prisutnosti poveane koncentracije 7)7*a# 7p (a) je dimer koji se sastoji od 7)7 molekule koja je vezana na apo(a) disul idnim vezama# Apo (a) je glikoprotein koji je znaajno strukturno %omologan s plazminogenom, zimogenom proteolitikog enzima plazmina, koji otapa ibrinske ugruke# (olipeptidni lanac apo (a) varijabilne je du&ine, to je uzrok %eterogenosti njegove molekularne mase, a do danas je opisano vie od L1 izooblika 7p (a)# >bog slinosti strukture, 7p (a) natjee se s plazminogenom u ibrinolizi i inter erira za ve&ua mjesta na stanicama i molekulama, te tako ubrzava trombozu# !ako je slian 7)7*molekuli, ini se da mu je metabolizam drugaiji# >a razllku od 7)7*a, koncentracija 7p (a) ne mijenja se s promjenom naina pre%rane ili primjenom lijekova za smanjenje koncentracije %olesterola#

S'i&a 9. 7ipoprotein (a) >a odreivanje koncentracije 7p (a) primjenjuju se razliite imuno%emijske metode, kao to su imunoturbidimetrija i imunone elometrija te F!A, @7!SA i @!A# ; svima se, osim u @7!SA* *i, upotrebljavaju poliklonska antitijela iz razlititi% &ivotinjski% vrsta# 2dreivanje 7p(a) za sada nije standardizirano, ali,bez obzira na analitike potekoe, koncentracija vea od 1,L g=7ukupne mase 7p (a), tradicionalno se uzima kao granina vrijednost iznad koje se smatra da je poveana koncentracija 7p (a)#

).,.

8 5 rea&ti$ni protein

CF( po strukturi pripada porodici pentraksina, kalcij*vezujui% proteina sa svojstvima imunosne obrane# ?raen je od 0 istovjetni%, neglikozilirani% podjedinica sastavljeni% od jedinstvenoga polipeptidnog lanca od /1: aminokiselina s molekularnom masom od 33M k)a# Sintetizira se u jetri (u normalnim iziolokim uvjetima l*31 mg=dan, a u akutnoj upali P 3 g=dan) nakon
15

indukcije s porodicom citokina !7*:, dok mogua sinteza izvan jetre ne pridonosi vrijednostima CF(*a u bolesnikovu serumu# <rijeme znaajnog poveianja vrijednosti CF(*a u krvi, ako je rije o sistemnoj upali, iznosi oko :*3/ (31) sati, a vrijednosti mogu biti poveane i do /#111 putaT granina je vrijednost Q 0 mg=7# ; odsutnosti induktora !7*: sinteza se smanjuje na izioloku vrijednost za# /*+ sata# "etode odreivanja CF(*a jesu lateks*imunone elometrija, imunoturbidimetrija i F!)# ).9. 2o o/i%tein

8omocistein je neovisan rizini aktor za nastanak ateroskleroze# $o je aminokiselina koja nastaje u metabolikom putu esencijalne aminokiseline metionina ,istodobno ! jedinog izvora %omocisteina u organizmu# .ormalno se ne akumulira u plazmi (cirkulirajuie su vrijednosti u plazmi Q 30 pmol=7), jer je nestabilan, a kada je u viku, podlije&e oksidaciji u %omocistin# (o&eljne su vrijednosti %omocisteina Q l1 pmol=7, a dokazano je da poveanje za svaki% 0 pmol=7 poveava rizik za nastanak koronarne bolesti za 3,L puta# ?ranino poveanim vrijednostima tako se smatraju one od l1 do 30 pmol=7, a teom %iper%omocistinemijom smatraju se vrijednosti P311 pmol=7# .a vrijednosri %omocisteina u plazmi utjeu nasljedni aktori, &ivotna dob i spol (muki spol i postmenopauza), pre%rana s nedostatnim koliinama olata, vitamina B: i Bl/, bolesti bubrega i zloudne bolesti, poremeaji vezivnoga tkiva, %ipotireoidizam, te lijekovi koji smanjuju vrijednosti %omocisteina# Ako je rije o nasljednom metabolikom poremeaju, koncentracije %omocisteina u krvi mogu biti P 311 pmol=7, a oboljeli imaju kardiovaskularne poremeaje ve u mlaoj &ivotnoj dobi# Brojna epidemioloka ispitivanja dokazala su da je umjerena %iper%omocistinemija (vrijednosti P30 Umol=7) prisutnau/1*L1- bolesnika s kardiovaskularnim bolestima# Smatra se da %omocistein kao rizini aktor ateroskleroze djeluje izravno na vaskularni endotel me%anizmima koji ukljuuju oksidativna oteenja, primarno mijenjaju i vazodilatacijska svojstva endotelni% stanica zbog poremeena stvaranja .2# "etode za odreivanje %omocisteina ukljuuju redukcijski stupanj kojim se cijepaju disul idne veze# "jeri se ukupni %omocistein, to, meutim, ne ukljuuje %omocistein inkorporiran u proteine putem disul idni% veza# $e%nike za mjerenje ukljuuju imunokemijske metode s
16

enzimskom detekcijom ili detekcijom s uorescentnom polarizacijom# !munokemijske metode koriste S*adenozil%omocistein (SA8) %idrolazu u katalizi stvaranja SA8*a iz %omocisteina# Bolesnik treba biti natate jer obrok bogat proteinima poveava vrijednost ukupnog %omocisteina l0*/1-# >bogo slobaanja %omocisteina iz krvni% stanica koje ovisi o temperaturi i vremenu stajanja, uzorak je potrebno odma% staviti na led i u roku od L1 minuta odvojiti plazmuod stanica# <rijednosti ukupnog %omocisteina na sobnoj temperaturi poveavaju se, naime, 0* 30- po satu# ).:. (i-rino+en

5ibrinogen se nalazi u krvnoj plazmi koja se dobiva kada se krv, kojoj je dodan antikoagulans, odvoji od krvni% elemenata# $o je izdu&eni globulin ija molekularna masa iznosi L+3k)a# ; plazmi zdravi% odrasli% osoba nalazi se 3,M do L,0 g=7 ibrinogena# Jini se da talo&enje ibrina mo&e inicirati aterogenezu te tako doprinijeti rastu plaka# 5ibrinogen i njegovi metaboliti mnogim me%anizmima mogu uzrokovati oteenje endotela i njegovu dis unkciju# "noge aterosklerotske lezije, koje ne pokazauju nikakve ulceracije, mogu sadr&avati veliku koliinu ibrina, koji mo&e biti ili u obliku zidnog tromba na dodirnoj povrini plaka, u slojevima unutar ibroznog epa u lipidima bogatom jezgru, ili on mo&e biti di uzno rasporeen du& plaka# 2vaj enomen mo&e biti pogoran smanjenjem arterijske ibrinolitike aktivnosti, kao i smanjenjem koncentracije plazminogena koja je zabilje&ena u kardiovaskularnim bolestima# Smatra se da u tuniki intimi arterija ibrin stimulira proli eraciju elija pru&ajui premosnice uz koje elije migriraju, te vezuje ibronektin, koji stimulira ad%eziju i migraciju elija# "aterije koje razgrauju ibrin, a koje su prisutne u t# intimi, mogu stimulirati mitogenezu i sintezu kolagena, te privui leukocite, to mijenja propusnost endotela i vaskularni tonus# ; naprednom plaku, sam ibrin mo&e biti ukljuen u vezivanje 7)7*a i nakupljanje lipida, to rezultira lipidnom jezgrom aterosklerotski% lezija# )ostupne metode za odreivanje ibrinogena mogu se svrstati u dvije skupine, E unkcionalneE i EdirektneE# (rva kategorija ukljuuje testove na osnovu utvrenog vremena koagulacije, to je proporcionalno koncentraciji ibrinogena# .ajee koritena metoda za odreivanje unkcionalnosti ibrinogena u veini kliniki% laboratorija je Clauss metoda, koja bilje&i vrijeme potrebno da se postigne krajnja taka koagulacije, (tj# ormiranje ugruka)# 2dgovarajui
17

postupak kalibracije je neop%odan za pouzdano mjerenje ibrinogena, bez obzira na metodu koja se koristi# ; drugoj grupi testova se direktno broje molekule ibrinogena, bilo imunoloki, gravimetrijski ili talo&enjem (zagrijavanjem ili isoljavanjem)# "eutim, ova grupa testova ne daje in ormacije o sposobnosti koagulacije ( unkcionalne sposobnosti) ibrinogena# 7aboratorijska dijagnostika protrombotikog stanja ili laboratorijska dijagnoza trombo ilije se osniva na ispitivanju prirodni% in%ibitora zgruavanja odreivanjem unkcionalne aktivnosti A$, (C i (S te utvrivanju dis ibrinogenemije, anti os olipidni% antitijela (A(7A)# )etekcija )*dimera je pokazatelj reaktivne ibrinolize# 2dreivanje )*dimera ima dijagnostiku vrijednost kod tromboemboliki% stanja# (oveane koncentracije )*dimera indikativne su za prisutnost tromba npr# pri venskoj trombozi, plunoj emboliji i diseminiranoj intravaskularnoj koagulaciji ()!')#

18

,. ZAKLJU;AK
Ateroskleroza, proces koji je temelj veine koronarni% srani% bolesti, poinje rano u &ivotu i sporo i ti%o progredira desetcima godina# 'liniki se oituje u obliku in arkta miokarda, mo&danog udara, angine ili iznenadnom smru, najee izmeu 01# i :1# godine &ivota u mukaraca i izmeu :1# i,1# godine &ivota u &ena# 5aktori rizika za nastanak ateroskleroze su6 puenje cigareta, povien krvni pritisak, stres, povean 7)7, a nizak 8)7 %olesterol, eerna bolest# Starenjem se, naravno, uz sadejstvo aktora rizika, ateroskleroza produbljuje# .astanak ateroskleroze najveim dijelom je odredjen nivoom %olesterola u krvi, to zavisi od nasljedni% aktora i aktora is%rane# 2sim ovi%, bitan aktor rizika za nastanak ove bolesti je aminokiselina %omocistein# "ogue je da je %omocistein veza koja nedostaje izmeu drugi% aktora rizika (puenje, stres i dr#) i kardiovaskularni% bolesti# (robiranje na temelju koncentracije kolesterola poma&e u identi ikaciji osoba koje imaju poveani rizik razvoja budui% koronarni% komplikacija# Aterosklerozu je mogue prevenirati zdravim nainom &ivota, redovnom izikom aktivnou, pravilnom is%ranom ! pokuajem reduciranja stresa na minimum#

9. LITERATURA
19

Itraus B# (3NN/)# Medicinska biohemija# >agreb6 "edicinska naklada ?uGton A# C# (3NN0)# Fiziologija o!jeka i mehanizmi bolesti# >agreb6 "edicinska naklada

%ttp6==RRR#apotekasombor#rs=ateroskleroza#%tml %ttp6==RRR#nutris#net=Rp* content=uploads=/133=1:=.utris*ateroskler-CL-BLza+#jpg %ttp6==RRR#kardio#%r=%ome=strucni* clanci=3LL*milii*d*akutni*koronarni*sindrom*3L#pd %ttp6==RRR#ordinacija#%r=zdravlje=kolumna=LMMM= %ttp6==link#springer#com=article=31#311,-/5s33MML*111*11/L*/ %ttp6==link#springer#com=article=31#311,=s33MML*111*11/+*3 %ttp6==RRR#maGoclinic#com=%ealt%=medical=!"11:+/%ttp6==lijecnickivjesnik#%lz#%r=attac%ments=a rticle=L:0="O@S$2-/1!-/1;72?A-/1@.)2$@7A-/1;-/18!(@F$@.>!O!-/1! -/1A$@F2S'7@F2$S'!"-/1(F2C@S!"A#pd

20