Filozofski fakultet u Rijeci Sveuilita u Rijeci Odsjek za povijest umjetnosti Slavka Krautzeka bb, Rijeka

Seminar iz predmeta Umjetnost 19. stoljea

Arhitektura secesije u Zagrebu: utjecaj bekog kulturnog kruga

Student: Sandra Maljavac Studijska godina: 3. Studijske grupe: pu/ eng Mentor: Lidija Butkovi, prof.

Saetak 1. Uvod............................................................................................................3 2. Beka secesija...............................................................................................3 3. Zagrebaka secesija.......................................................................................4 3.1. 3.2. 3.3. Viktor Kovai...................................................................................5 Vjekoslav Bastl..................................................................................7 Ignjat Fischer.....................................................................................8

4. Zakljuak......................................................................................................9 5. Literatura......................................................................................................9 6. Popis reprodukcija..........................................................................................10

Saetak
3

Problemi kojima e se baviti ovaj seminar su, prije svega, idejne (filozofske) i stilske slinosti arhitekture secesije dviju europskih arita- Bea i Zagreba. Iako je Be u tom razdoblju bio mnogo vei (umjetniki) centar, dolaskom hrvatskih aka koji se koluju pod palicom Otta Wagnera zagrebaka e arhitektura i urbanizam doivjeti snaan zaokret njihovim povratkom. Upravo e taj, beki, duh biti najvie vidljiv u projektima Viktora Kovaia. Na njegov e stil, ponajprije u kasnijim razdobljima, veliki utjecaj vriti i arhitekt Adolf Loos iji e najznaajniji projekti biti prezentirani u nadolazeim stranicama. Vjekoslav Bastl, koji se koluje u Beu i Zagrebu, e svojim radovima pokazati drukije tendencije, meutim, u njegovim je projektima moda i najvidljiviji utjecaj Otta Wagnera. Trei se arhitekt, Ignjat Fischer, koji je donedavno ostao neistraen, istaknuo svojim projektima izrazito javne namjene.

1. Uvod O arhitekturi zagrebake secesije je logino povezivati s bekim kulturnim krugom iz nekoliko razloga. Tadanji je beki krug umjetnika zasigurno najutjecajniji krug stila secesije iako moda nije i najraniji koji se pojavljuje u tadanjoj Europi (Mnchen- 1892. godine)1. U Beu se u tom razdoblju koluje pozamaan broj hrvatskih aka koji, vrativi se u Hrvatsku, projektiraju pod tim utjecajem iako svatko zasebno razvijaja svoj osobni stil. Upravo naziv secesija treba staviti pod navodnike iz tog razloga- javljanja pluralizma stilova i heterogenosti izraza koji se guraju pod istu kapu i koji se tim terminom pokuavaju objediniti. Konzultirana literatura predlae koritenje izraza stil oko 1900.godine2.

2. Beka secesija Sam termin znai odcjep, rascjep od akademizma, od stare struje. U Beu se to u poetku dogodilo primarno iz administrativnih razloga3 oko 1890. godine dok se je pravi rascjep dogodio 1897. godine kada likovnjaci okupljeni oko Gustava Klimta osnivaju Udrugu austrijskih umjetnika. Otto Wagner se tih godina nalazi na razmei izmeu historicizma i

Aleksander Laslo, Lica moderniteta 1898.- 1918.: zagrebaka arhitektura secesijske epohe u Secesija u Hrvatskoj(ur. Anelka Gali, Miroslav Gaparovi), Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 15.12.2003.- 31.3.2004. , str. 23.
2

Aleksander Laslo (bilj.1), 23.

Harry Francis Mallgrave, Modern architectural theory: a historical survey, 1673.-1968., University Press, Cambridge, 2005. (http://books.google.hr/books?id=iK7ld8-oYswC&pg=PA213&dq=vienna+secession+architecture&hl=hr&sa=X&ei=dB8ZTmlOqOK4gSn8bSMDQ&redir_esc=y#v=onepage&q=vienna%20secession%20architecture&f=false, pristupljeno 15. sijenja 2012.), str. 214.,

moderne iako ga Klimt sa povlai prema suvremenom4. Wagner e kroz itavu karijeru biti podijeljen izmeu funkcionalizma i tenje za estetskim to je vidljivo i u njegovim projektima. Iako njegove zgrade prate jasan i logian funkcionalistiki plan i razdiobu prostora, njegova tenja za visoko estetskim postignuem je vidljiva na fasadama. Primjeri toga su njegova Majolika Haus (keramikom obloena fasada koja je ljegov izum) te Parksparkasse (zgrada austrijske pote) u Beu. Njegova kasnija djela Karlsplatz ili crkva sv. Leopolda, takoer, u Beu su primjeri estetski izrazito kvalitetnih projekata. Prvi Wagnerovi uenici Joseph Maria Olbrich i Josef Hoffmann pokazuju kvalitetu i matovitost ve svojim ranim radovima5. Olbrich tako 1897. godine radi na velikom projektu za Palau beke secesije, zvanom i jednostavno- Secesija6. Osim bogate pozlate i konstrukcije zlatne kupole iznad ulaza, palaa je poznata zbog natpisa postavljenog na fasadu. Citat Svakom vremenu njegova umjetnost. Svakoj umjetnosti njezina sloboda. je filozofija koju e nastaviti i hrvatski aci, ponajprije Viktor Kovai. Josef Hoffmann je autor jednog drukijeg projekta, palae Stoclet u Bruxellesu koji je svojevrsni primjer secesijskog Gesamtkunstwerkapotpunog, zaokruenog projekta, kako arhitekturom, tako i unutarnjim dizajnom7. Glavni kritiar i protivnik secesije i Jugendstila koji je ujedno i suprotnost Ottu Wagneru jest Adolf Loos. Svoje najcitiranije djelo koje se moe nazvati i programatskim lankomOrnament i zloin objavljuje 1908. godine. Zalagavi se za apsolutni purizam u gradnji Loos kao jedini cilj graevine vidi njezino sluenje svrsi. Iz tog razloga ornament i dekoracije su viak, tj. potpuno nepotrebni dijelovi fasada i graevina8.

3. Zagrebaka secesija Zagreb je krajem stoljea izuzetno povoljno i profitabilno mjesto za gradnju. Grad se je u samo nekoliko desetljea proirio, njegovo se je stanovnitvo udvostruilo te je izraena. potreba za novo sagraenim zgradama i regulatornim projektima. Posebno plodan dio je bio donji grad koji se, de facto, sagradio u svega dva desetljea. U prilog tome govori faktografija- 1904. zapoinje cementiranje centra dok se 1910. poploava trg bana Jelaia te se iste godine uvodi elektrini tramvaj.
4

Klaus H. Carl,Victoria Charles, The Vienesse Secession, Parkstone Press International, New York, USA, 2011. (http://books.google.hr/books?id=hmyEFpGm1vEC&pg=PA159&dq=vienna+secession+architecture&hl=hr&sa=X&ei=dB8ZTmlOqOK4gSn8bSMDQ&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false, pristupljeno 15. sijenja 2012.), str. 159.
5

Harry Francis Mallgrave (bilj.3), 214. Harry Francis Mallgrave (bilj.3), 214. Klaus H. Carl,Victoria Charles (bilj. 4), 162. Klaus H. Carl,Victoria Charles (bilj.4), 188.- 190.

2.1. Viktor Kovai Najutjecajniji arhitekt koji je obiljeio hrvatsku umjetnost na prijelazu stoljea je zasigurno Viktor Kovai. O njemu su jo tada pisali A.G. Mato i Gjuro Szabo kao o nemirnoj i izuzetno samokritinoj linosti. Kovaia moemo nazvati hrvatskim Wagnerom- bio je prvi graditelj hrvatske moderne arhitekture, zastupajui uvoenje tradicije u novogradnju. Osim to se kolovao u Wagnerovoj graiteljskoj koli (Wagnerschule), Kovai se, djelomice i zbog vremenskog perioda u kojem se pojavljuje, uvijek nalazio na razmei historicizma i moderne9. Smatra se kako je radio na izrazito mnogo projekata- samu temu stanovanja je obradio vie od pedeset puta. Za Kovaia se, takoer, vee pluralizam, odnosno raznovrsnost projekata- od umjetnikog obrta do javne i sakralne gradnje10. Njegov rad Radovi Mahei i Laslo dijele u etiri razdoblja. U svom prvom razdoblju (do 1899.) Kovai dio svog djetinjstva provodi u Grazu kod ujaka koji radi kad graevinski poduzetnik i koji ga alje u kole u kojima dobiva elementarno obrazovanje. Nakon toga odlaz i u Zagreb gdje pet godina radi pod palicom Hermanna Bolla s kojim ubrzo dolazi do neslaganja te odlazi u Be. Kasnije, kroz Kovaiev rad, emo vidjeti kako je on, zapravo, ista suprotnost Bollu iji e rad nerijetko i kritizirati. Svojim ranim radovima u Beu na Wagnerschule pokazuje znanje o arhitekturi tog doba, prije svega pokazuje znanje o Mackintoshu. Generacija koja se tad koluje kod Wagnera se sastoji od aka iz svih dijelova srednje Europe; nakon diplomiranja svatko odlazi svojim putem i radi pod odreenim utjecajima tako da, u tom kontekstu, ne moemo govoriti o jednom jedinstvenom stilu ve o heterogenosti, pluralizmu modernih tenji. Kovaieva afirmativna faza zapoinje oko 1900. godine povratkom u Zagreb. Okuplja se s ostalim umjetnicima slinih tendencija (zanimljivo je kako je on bio jedini arhitekt koji je istupio zajedno s likovnjacima i knjievnicima) te izrauje omotnicu i pie lanke za asopis ivot. Kovaia moemo, zapravo, nazvati pandanom Otta Wagnera upravo zbog svog rada na asopisu (Wagner je dio svoje karijere radio za beki Ver Sacrum11). Kovaievi citati Svaki stil je produkt svog vremena. te Moderna arhitektura zahtijeva loginost i praktinost. pokazuju njegovu privrenost Wagneru. Njegova je modernost, odnosno suvremenost vidljiva u koritenju suvremenih materijala i konstrukcija ime se prilagoava zahtjevima svog vremena12. 1900. godine, takoer, objavljuje programatski tekst Moderna arhitektura koji je, zapravo, saet

D. Radovi Mahei, A. Laslo, Viktor Kovai- promotor hrvatske moderne arhitekture u Radovi Instituta za povijest umjetnosti, br. 21, Zagreb, 1997., str. 143.
10

Aleksander Laslo (bilj1), 32. Klaus H. Carl,Victoria Charles (bilj.4), 73. D. Radovi Mahei, A. Laslo (bilj.9), 146.- 147.

11

12

Wagnerov manifest, odnosno sva njegova predavanja o arhitekturi na jednom mjestu13. 1905. godine Kovai osniva Klub hrvatskih arhitekata u kojem mu se uskoro pridruuju i nekolicina arhitekata diplomiranih na Obrtnoj koli. Iako u ovom razdoblju Kovai radi na nekoliko projekata (zgrada Kornitzer i Winkler iz 1902., kua Auer iz 1903. te atelijer Auer iz 1905./1906.), veina svog vremena provodi u crtanju projekata te, takoer, pokazuje interes za unutarnji dizajn. 1905. dobiva nagradu za regulatornu izvedbu Tomislavova trga u Zagrebu te 1906. gradi jedan od svojih najznaajnijih projekata- najamnu zgradu Ori- Divkovi. Zanimljivo je kako za taj projekt Kovai ne dobiva novac ve mansardu koju uskoro dekorira po svom ukusu te ju graani Zagreba nazivaju jednim od najukusnije opremljenih stanova u gradu. U tom e prostoru Kovai kasnije imati zajedniki atelijer s Hugom Ehrlichom. Proelje zgrade Ori- Divkovi projektira u duhu secesije rastvorivi ju erkerima te dodavi ornament- pozlatu. Tih je godina, takoer, bila aktualna tema problem Bakaeve kule, odnosno regualacije Kaptolskog trga. Kovai je bio otar protivnik Bolla, jednom ak izjavivi kako bi najradije topovima sruio njegove neogotike zvonike na katedrali. Svojim projektom Atrium ecclesiae forum populi koji nikad nije realiziran, Kovai dobila prvo mjesto na natjeaju. Ono to on predlae je luni otvor ispred kaptolskog trga s grobnicama Frankopana i Zrinskog. Nadalje, 1908. i 1909. radi projekt za crkvu sv. Blaa u Zagrebu. Nakon boravka u Italiji, na ovom se djelu osjeti Kovaiev zanos bizantskom umjetnosu, najvjerojatnije pod uzorom ravenske arhitekture. Ovaj projekt sadri prvu armiranobetonsku kupolu kod nas te svojim jednostavnim volumenima odraava funkcionalnost- promiljanja Adolfa Loosa pod ijim je utjecajem Kovai ve vjerojatno i bio. U svom treem razdoblju (do 1915. godina) Kovaiev rad doivljava zamah. Osnivanjem atelijera zajedno s H. Ehrlichom i njegovo djelovanje koje traje pet godina je iznjedrilo najvie privatnih zgrada, odnosno vila. Osim ureenja Jezuitskog trga, rade na vili Frange te na nizu ugaonih kua na kojima koriste novi stil. Naime, komponiraju ih zrcalno, s glatkim fasadama i jednolinim, ritminim otvorima te sa stubitem u sredini (izraz funkcionalnosti). Kovai i Ehrlich, takoer, stvaraju i tzv. cottage naselje na Tukancu- niz vila (Vrbani, Rado, Frange) to pokazuje njihov senzibilitet za okoli te intimniju atmosferu. Bitno je spomenuti i njihov projekt za kuu Lustig koja se istie glatkim plohama i pozlatom (sjetimo se zgrade OriDivkovi) te projekt za najamnu kuu Banke za promet nekretninama klasine dekoracije i plonosti14. Atelijer se ukida 1915. godine Ehrlichovim odlaskom u rat. Na kraju svoje karijere (umire 1924. godine) Kovai doivljava svojevrsnu zrelost u svom radu to je vidljivo i njegovu stilu koji je sve vie i vie odraz utjecaja purizma Adolfa Loosa.
13

Vladimir Malekovi, Secesija u hrvatskoj likovnoj umjetnosti u Secesija u Hrvatskoj (ur. Anelka Gali, Miroslav Gaparovi), Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 15.12.2003.- 31.3.2004., str. 16.

14

Aleksander Laslo (bilj.1), 28.

Gradi stambeno- poslovne zgrade sa istim, simetrinim proeljima, reduciranim dekorativnim elementima, malenim otvorima i plonim balkonima. Palaa Burze, njegovo kapitalno djelo, zamiljena je kao zrcalna kua. Njezina je gradnja proirila obod grada prema istoku, odnosno prema nekadanjem sjamitu. Projektirana je kao praktina, funkcionalna zgrada s racionalnom konstrukcijom i profinjenom vanjtinom. Moemo rei kako je ona, zapravo, spoj klasine koncepcije (klasini elementi na proelju) i linearne jednostavnosti. Ona pokazuje upravo tu razmeu na kojoj se Kovai nalazio- izmeu Wagnerova funkcionalizma i Loosova radikalnog purizma to je zgrada Palae Burze sintetizirala. Wagnerova i Loosova strana nikad ne iskljuuju jedna drugu, nikad nisu suprotstavljene ve djeluju poput amalgama15.

2.2. Vjekoslav Bastl Za razliku od Viktora Kovaia, arhitekt Vjekoslav Bastl je svoj zanat izuio u Hrvatskoj, i to na Obrtnoj kolu u Zagrebu. 1896. godine pripada prvoj generaciji apsolvenata kole te se, uz Podhorskog i Mundera, spominje kao jedan od najveih telenata16. Iz tog ga razloga zapoljava atelijer Hnigsberg i Deutsch te ga, uz Ivana tefana, postavljaju na suradniko mjesto. Uz Bastla se, takoer, vee funcionalizam Otta Wagnera, meutim, u svojim projektima nerijetko koristi dekorativne elemente iz podruja spiritizma i astrologije (npr. Palaa okultnih znanosti). Zbog toga se izmeu njegovog graditeljstva i slikarstva Bele ikoa Sesije vee paralela. Neki od njegovih radova pod kapom atelijera Hnigsberg i Deutsch ukljuuju kuu ljekarnika Peia ija je secesijska fasada primjer suvremenog konstrukcijskog zahvata. Takoer, zgrada Trgovakoobrtnog muzeja svojim proeljem izraava veliinu te namjenu institucije. Poetni zamah zagrebake novogradnje zapoinje donjogradskom blokovskom izgradnjom, prije svega razgradnjom i otuenjem pojma kue. U takvim je projektima prednjaio upravo Bastl gradivi trgovako- stambenu zgradu Kallinu (1904.), Rado (1905.) te kuu Feller (1906.), sve u atelijeru Hnigsberg i Deutsch. Zgrada Kallina je izuzetan primjer moderna gradnje, izgraena na industrijalca keramike te je ujedno i trea sagraena Majolikahaus (tip koji uvodi Otto Wagner) u srednjoj Europi. Tipino za stil secesije, fasadna opna je potpuno dematerijalizirana i negirana keramikom oplatom cvjetnih, vitiastih te imi- uzoraka17. Projektom za kuu Rado na Jelaievom trgu Bastl otvara vrata novom oblikovnom govoru te radi prvi formalni proboj iz neostilske prakse u stvarnu secesiju. Upravo je taj projekt svojom jednostavnou i slobodnom ornamentikom (utjecaj Wagnera) razdjelnica izmeu starogakademskog i novog- slobodnog.

15

Aleksander Laslo (bilj1), 26. Aleksander Laslo (bilj.1), 25. Aleksander Laslo (bilj. 1), 27.

16

17

Ranom funkcionalistikom purizmu pripadaju poneki Bastlovi kasniji radovi nastali oko 1910. godine. To su, na primjer, kua Gorak i kua Hodovsky na koju se nadovezuje niz gradnji u Gajevoj ulici ime se stvara ugoaj urbanu scenografiju 18. Projekt koji je zasigurno jedno od najboljih i najutjecajnijih Bastlovih djela jest palaa Hrvatsko- slavonske zemaljske centralne tedionice na adresi Ilica 25 koja svojim poloajem na uglu, tj. krianju ulica te raskonom fasadom naglaava karakter novarske institucije koju predstavlja. Drugi njegov projekt vrijedan panje je onaj za trnicu na Dolcu koji radi od 1925. do 1927. zajedno s ininjerom Karlom Vajdom i gdje se, zapravo, nastavlja na projekt Kovaia i Lenucija za taj dio grada. Bastl se na tom projektu sluim klasicistikim izrazom, pogotovo na vanjskim zgradama koje omeuju trg te svoju suvremenost pokazuje koristei armiranobetonsku konstrukciju velikog raspona19.

2.3.

Ignjat Fischer

Sljedei arhitekt specifinog izraza je Ignjat Fischer, projektant koji spaja te prolazi kroz faze neoklasicizma i art decoa do novog modernizma, odnosno funkcionalizma. Njegovi su klijneti bili raznovrsni- od novarskih zavoda do lijenika i odvjetnika to je, logino, rezultiralo zgradama razliitih namjena. Svoje prve projekte radi zajedno s ehom Antoninom Hrubyjem te su u toj fazi njegova proelja bogata neostilskim elementima20. U svojoj drugoj fazi (1899. do 1918.) Fischer doivljava , izrazito je plodan te stvara svoja najbolja djela. Tu se spominju zgrade Sanatorija dr. Jokovia, kino Apollo, robna kua Kastner & hler, Gradska tedionica, zgrada Jugoslavenske banke te regulacija trga ispred zagrebakog HNK. Zanimljiv je projekt Sanatorija bolnike zgrade za one, kone te duevne bolesti (1908.- 1909.). Njegovo je proelje graeno u stilu klasicizma dok je njegova unutranjost projektirana visoko funkcionalistiki s brigom za svaki detalj. Stil secesije je vidljiv u detaljima proelja te u opremi u interijera u duhu beke secesije (prizemlje i ekaonice). Fischer uvodi elemente koji e se protezati i koji e biti bitni u buduoj arhitekturi zdravstva (kakve susreemo i dan danas) a to su visoki prozori i nadsvjetlo. Zbog raznovrsnosti odjela, prostori su jasno i funkcionalno odreeni i odijeljeni dok se otmjenom jednostavnou dobiva dojam otmjene poliklinike. Upravo taj spoj funkcionalnosti i estetike je vidljiv i u upotrebi keramike- detalju koji oslikava kako praktinost, tako i osjeaj za dizajn21.

18

Aleksander Laslo (bilj.1), 28.

19

Zlatko Juri, Martina Strugar, Karlo Vajda i Vjekoslav Bastl- detaljna regulacijska osnova i arhitektonski projekt trnice na Dolcu u Zagrebu 1925.- 1927. u Kvartal,vol. 19, br.1 (41), Zagreb, 2010. , str. 310.
20

Marina Bagari, Sanatorij u Klaievoj ulici u Zagrebu djelo arhitekta Ignjata Fischera u Radovi Instituta za povijest umjetnosti, br. 30, Zagreb, 2006., str. 265.
21

Marina Bagari, Arhitekt Ignjat Fischer i njegov atelier u Kvartal, vol.7, , Zagreb, 2010. , str. 87.

4. Zakljuak Zapoevi priu o zagrebakoj secesiji od arhitekata Kovaia preko Bast la i Fischera, moemo, zaista, zakljuiti kako je Zagreb proao slian razvoj kao i Be. Podudarnosti su vidljive u idejama i filozofiji umjetnosti to, shodno tome, rezultira i stilskim slinostima. Kovaiev je rad odreen utjecajima arhitekata Wagnera i Loosa- dvije, naizgled, suprotnosti ije ideje uspjeno implementira u svojim projektima. Utjecaj Wagnera je jasan u koritenju zlatne ornamentike, meutim, Kovai ponekad spaja dvije odrednice- funkcionalizam i purizam. Najvei pomak prema istoj bekoj secesiji stvara Vjekoslav Bastl i to, prije svega, projektom za (Majolikahaus) kuu Kallinu direktno citirajui Wagnera. Takoer, projektima za kuu Rado i kuu Pei dekoracijom fasadnih opni Bastl na prvo mjesto stavlja karakteristian secesijski vokabular. Djela trei spomenutog arhitekta, Ignjata Fischera, su, zasigurno, najmanje poznata. Mautim, svojim je projektima za kino Apollo, robnu kuu Kastner i hler te, moda i svojim najistaknutijim projektom, Sanatorij pokazao izuzetan osjeaj za oblikovanje prostora i potrebe namjene svojih zgrada.

5. Literatura: Marina Bagari, Arhitekt Ignjat Fischer i njegov atelier u Kvartal, vol.7, , Zagreb, 2010. Marina Bagari, Sanatorij u Klaievoj ulici u Zagrebu djelo arhitekta Ignjata Fischera u Radovi Instituta za povijest umjetnosti, br. 30, Zagreb, 2006. Zlatko Juri, Martina Strugar, Karlo Vajda i Vjekoslav Bastl- detaljna regulacijska osnova i arhitektonski projekt trnice na Dolcu u Zagrebu 1925.- 1927. u Kvartal, vol. 19, br.1 (41), Zagreb, 2010. Klaus H. Carl,Victoria Charles, The Vienesse Secession, Parkstone Press International, New York, USA, 2011. (http://books.google.hr/books?id=hmyEFpGm1vEC&pg=PA159&dq=vienna+seces sion+architecture&hl=hr&sa=X&ei=dB8ZTmlOqOK4gSn8bSMDQ&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false , pristupljeno 15. sijenja 2012.) Aleksander Laslo, Lica moderniteta 1898.- 1918.: zagrebaka arhitektura secesijske epohe u Secesija u Hrvatskoj (ur. Anelka Gali, Miroslav Gaparovi), Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 15.12.2003.- 31.3.2004.

10

D. Radovi Mahei, A. Laslo, Viktor Kovai- promotor hrvatske moderne arhitekture u Radovi Instituta za povijest umjetnosti, br. 21, Zagreb, 1997. Vladimir Malekovi, Secesija u hrvatskoj likovnoj umjetnosti u Secesija u Hrvatskoj (ur. Anelka Gali, Miroslav Gaparovi), Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 15.12.2003.- 31.3.2004. Harry Francis Mallgrave, Modern architectural theory: a historical survey, 1673.1968., University Press, Cambridge, 2005. (http://books.google.hr/books?id=iK7ld8oYswC&pg=PA213&dq=vienna+secession+architecture&hl=hr&sa=X&ei=dB8ZT mlOqOK4gSn8bSMDQ&redir_esc=y#v=onepage&q=vienna%20secession%20arch itecture&f=false , pristupljeno 15. sijenja 2012.)

6. Popis reprodukcija

Gustav Klimt, Poster za 1. izlobu beke secesije, 1898. Otto Wagner, Majolika Haus, Be, 1899.- 1899. Otto Wagner, Postsparkasse, Be, 1894.- 1902. Otto Wagner, Karlsplatz, Be, 1894.- 1902. Otto Wagner, crkva sv. Leopolda, Be, 1903. 1907. Josef Maria Olbrich, Zgrada beke secesije, Be, 1897. Josef Hoffmann, palaa Stoclet, Bruxelles, 1905.- 1911. Adolf Loos, Looshaus, Be, 1909. Adolf Loos, vila Steiner, Be, 1910. Adolf Loos, vila Karma, Be, o. 1910. Viktor Kovai, kua Kornitzer, Zagreb, 1903. Viktor Kovai, kua Winkler, Zagreb, 1902. Viktor Kovai, zgrada Ori- Divkovi, Zagreb, 1906. Viktor Kovai, projekt za crkvu sv. Blaa, 1908.
11

Viktor Kovai, crkva sv. Blaa, Zagreb, 1908.- 1909. Viktor Kovai i Hugo Ehrlich, vila Frange, Zagreb, o. 1910. Viktor Kovai i Hugo Ehrlich, najamna kua za promet nekretninama, Zagreb, o. 1910. Viktor Kovai i Hugo Ehrlich, kua Frank, Zagreb, o. 1915. Viktor Kovai, Palaa Burze, Zagreb, 1924. Vjekoslav Bastl, kua Rado, Zagreb, 1905. Vjekoslav Bastl, kua ljekarnika Peia, Zagreb, 1899. Vjekoslav Bastl, zagrada Trgovako- obrtnog muzeja, Zagreb, 1903. Vjekoslav Bastl, kua Hnigsberg, Zagreb, o. 1905. Vjekoslav Bastl, kua Kallina, Zagreb, 1904. Vjekoslav Bastl, projekt za palau Hrvatsko- slavonske zemaljske centralne tedionice, o. 1905. Vjekoslav Bastl, Palaa Hrvatsko- slavonske zemaljske centralne tedionice, Zagreb, 1905.- 1906. Ignjat Fischer, kino Apollo, Zagreb, 1903. Ignjat Fischer, robna kua Kastner i hler, Zagreb, o. 1905. Ignjat Fischer, Sanatorij, Zagreb, 1908.- 1909. Ignjat Fischer, projekt- tlocrt Sanatorija, Zagreb, 1908.

12