'()RIJENTALNI INSTITUT

U SARAJEVU

INSTITUT ORIENTAL
A SARAJEVO

PRILOZI
ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU l ISTORIJU JUGOSLOVENSKIH NARODA PODi TURSKOM VLADA VINOM

RE V U E
DE PHILOLOGIE ORIENTALE ET D'HJSTOIRE DES PEUPLES YOUGOSLAVES SOUS LA DOMINATION TURQUE

III-IV 1952-53

REDAKCIJA:- REDACTION:.

D-r BRANISLAV UREV, NEDIM FILIPOVI, HAMID HADiBEGi, D-r AiR SIKIRi, HAZIM ABANOVI

:STAMPARSKI ZAVOD >VESELIN MASLESAc SARAJEVO

9 5 3

Glavni i odgovorni urednik:

NEDIM FILIPOVIC

Tehniki

urednik:

HAZIM SABANOVIC

Slaganje turskog d arapskog teksta

izvrio:~

DZEMAL SPAHO

Tira 900 primJeraka .

SADRZAJ D-r Fehim

Bajraktarevi,

TABLE DES MATIERES

Strana

Jedan savremeni perzlski izvor o bici ,na Kosovu - La bataille de Kosovo d' apres une source persane contemporaine . . . . . . . . . . . . .

D-r Ha!i! Inalcik, Od Stefana Duana do- Osmanskog carstva- De Stephane Douchane

jusqu'
Hamid

a !'Empire ottoman . JSadi!lbegi, Dizja ili hara Kreev!jakovi,

l . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Le cizya ou harac . . . . . . . . . . . . . . . .

-.
137 195

23

Muhamed A. Muji, Poloaj cigana u jugoslovensk1lm zemljama pod osmanskom vlau

-e-

L'etat social des tzlganes dans les pays yougoslaves sous la domination ottomane

Hamdija

Cefilema sarajevskih krana Iz 1788 godine - La caution (garantie) collective des chretlens de Sarajevo en 1788 . . . . . . . . . . . . Hamzevije u svjetlu poslanice uikog eiha - Les Hamzevltes la lumiere de la ntissive du cheikh d'Uice . . . . . . . . . . . . . . . . .
Hadi!ijahi,

Muhamed

a
Alija

215'
229

Spomenici osmanlijske arhitektu re u Bosni i Hercegovini - Les constructions ;i-architecture turque en Bosnie et en Herzegovina . . . . . . . . . . . . . Le calendrier de l'Hegire et les autres calendriers chez les peuples musulmans . . . .

Bejti,

'Muhamed Kantardi, Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda ";0.-p opaHHCJ/aB 13yp~eB, .l{eQJTCPH

299

speMeHa \:KCHJ[ep-6era UpuojeBHha - Les defters (registres) cadastraux pour le sandjak de Montenegro du temps de Skender.bey Crnojevi . . . .. . . . . . . . . .
UPHOfOPCKH cauQaK 113

aa.

349 403 415

cHazjm Sqbanovi, Najstarije vakufilame u Bosni Adem

Handi,

Les plus anciens vakf-names en Bosnle . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pisma Ahmed-pae Dugalia dubrovakom knezu l vlasteli - Les lettres d' Ahmed-pacha 'Dugall au recteur et aux nobles de Raguse . . . . . . . . . . Sedam dzykumenata iz kodeksa br. 1 Orijentalnog instituta u Sarajevu - Sept documents hlstoriques d'un re cueil de documents a !'Institut Orlental de Sarajevo . . . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . . . . . . . . . . . .
Filipovi,

Nedim

4:i'r

Mehmed Mujezinovi, Turski natpisi XVI vijeka iz nekoliko mjesta Bosne ~'Hercegovine - Les inscriptions arabes et turques d u XVIe siecle dans quelques places de

Bosnie et Herzegovine : . . . . . . . . . . . . , . . . . . .. . . . . . . . . . . . .
Hamid

45S

Odnos Ome Gore prema osmanskoj dravi polovinom XVIII vijeka - Les relations entre le Montenegro et !'Empire ottoman vers la mfodtie du XVIIIe siecle . . . . . . . . . . . . , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Les raclnes trilltteres dans la langue arabe

Hadibegi,

485' 509 553: 575

Teufik Mufti, Trilitere u arap~kom jeziku -

D-r Sair Sikiri, Sintaktike funkcije arapskih prijedloga - Les fonctlons syntactiques des prepositions eri arabe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ,
Omer

Jedna turska pjesma o Sarajevu iz XVII vijeka - Une chanson turque sur Sarajevo du XVIIe siecle . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Mui,

IV
SITNI PRIWZI NOTES
Strana

Dr Fehim Bajraktarevi, Poreklo Uupline pl)Vijesti turske carevine - L'origine de !'histoire de !'Empire ottoman par Uup!ija . . . . . . . . . . . . . . . . . Muhamed A. Muji, Stav livanjskog kapetana Firdusa prema pokretu Husejn-bega Gradaevia i sultanovoj poHtici L'attitude du kapetan de llivno Firdus envers le mouvement de Gradjlevi et envers Ja politique du sultan . . . . . . Duanka Bojani, Podaci o Skoplju iz 951 (1544) godine ~ Les donnees historiques relatlves a Skoplje de l' an 951 (1544) . . .. . . . . . : . . . Muhamed A. Muji, Prilog prouavanju prolosti Vitine - Un apport a l' etude du passe de Vitina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . KRITIKA, ()CJENE I PRIKAZI -;- CRITIQUES, COMPTES RENDUS

589

597

607
622

Dr. Annemarie Schimmel: Die Blldersprache Dschelilladdin Rftmis (F. Bajraktarevi) 629 Le Diwan de Ka'b ibn Zuhair, edition critique par Tadeusz Kowalslrl (F. Bajraktarevi) 630 L. A. Mayer, Mamluk Costume (1\ Mufti) . . . . . . . : . . . 632 H. R. Roemer, Staatsschreiben der Tumuridenzeit (A. Handi) . . . . . . : : . . 632 C. A. Nallino, Raccolta di scrlttl editi e inediti, Vol. II Hl40 fF. Bajraktarevi) . . 634 A. R. Nykl, Gonzalo de Argote y de Molina' s Dlscurso sobre la Poesia Castellana contenida en este libro etc. (F. Bajraktarevi) . . . . . . . . 635 Najnoyjja izdanja Portae Jinguarum orientali um (F. Bajraktarevi) . . . . . 636 :Beslm Korkut, Gramatika arapskog jezika za I l n razred klasine gimnazije (F. Ba:lraktarevi) . . . . . . . . . . . . . . . . . 640 P. Wittek, Turkish Reader i Vocabulary to the Turkish Reader (F. Bajrakta~evi) . 643 Journal Asatique, Tome CCXXXVIII-CCXL (T. Mufti) . . . . . . . . 644 O,riens. Vol. 1-5 (T. Mufti) .. . . . . . . . . . . . . . . . . . 648 Zeitschrlft der Deutschen Mogenliindischen Gesellschaft, Band 99-102 (A. Handi) 655 Bulletin of' the School of Oriental and African Studies, Vol. XIV (T. Mufti) .. . . 659 Journal of the Royal Aslatic Society of Great Britain and Ireland, Parts 1-4 (T. Mufti) 661 ":"1;'111 ~ sv. l, Kairo, 1951 (0. Mui) . . . . . 662

.;.L:J_,".,

,J."-11 .,.IJI (+fl ~' sv. 27, I-II, Damask, 1952 (0. Mui) . . . . . . . . . . . . .
Bulletin de !'Institut d't!:gypte, Tome XXXIII (T. Multi<!) . . . . . . . . . . . Nae starine, I, Sarajevo, 1953 (H. Hadibegi) . . . . . . . . . . . . . Journal of the Gypsy Lln'e Society, Vol. XIV-XXXIII (R. Uhlik) . . . . . . . .

1164 666 667 67B

FEHIM BAJRAKTAREVIC

JEDAN SAVREMENI PERSISKI IZVOR O BICI NA KOSOVU

Ne moe se kazati da ima mnogo i s t o <~ i h (muslimanskih) izvora za istoriju :poetaka< Turske carevine i uopte za XIV vek u kome je ona osnovana, a jo manje takvih koji bi neto sadravali to je vie< ili manje u vezi s naom istorijom toga perioda, u ovom konkretnom sluaju to se odnosi na <pogibiju sultana Murata i kneza Lazara. Ovo se moe lako videti iz pregleda glavnih izvora koji je Mehmed Fuad Kiipriilii dao u svojoj poznatoj knjizi L e s O rigi n e s d e l' E m p ir e O t t o m a n (Paris 1935, str. 22 i dalje), a< to se moe zakljuiti ili bar naslutiti i po spisku arapskih i persiskih dela koji je Heinz Helmut Giesecke sastaviousvomeradu Das Werk< des Aziz ibn Ardair Astariibiidi- Eine Quelle zur Geschichte des Spiitmittelalters i n K l e i n a s i e n (Leipzig 1940, str. 114), jer ta dela - ma da sastavljena u poecima Turske drave ugl;lVnom obrauju istoriju Egipta<i Irana. Naravno, ovom prilikom nas ne interesuju istoni izvori o osnutku i poe cima Turske uopte, nego samo oni koji krae ili opirnije govore o onoj bici koja je donela propast srednjovekovne srpske drave. Ti najstariji istoni izvori su delimino kod nas ve obraeni i ovde se moe na njih samo uzgred ukazati. Safvet-beg Baagi je saoptio u turskom originalu i naem prevodu odlomak iz AIJmedijeve I s k e n d er n ii m~ (Aleksandride) koji sadri najstariji turski prikaz kosovske bitke. Al)medi je, posle Nesimija, najvei turski pesnik XIV veka, a njegov romantino-istoriski epos o Aleksandru Velikom (dovren u prvobitnom obliku 1390 godine) poiva na persiskim izvorima, ali opevajui velikog Makedonca on dodaje opiran dodatak i <o, istoriji Mill~ Azije, naroito o s m a n s k i h knezova i tako ukljuuje i prikaz kosovske bitke. Ov<:!j Baagiev lanak (u G l a s n i k u Z e m a l j s k o g m u z e j a, knj. XXXVI, 1924, str. 95-99) potstaknuo je i poznatog istoriara F. Siia da se osvrne na taj najstariji turski, iako stihovani i pesniki prikaz bitke na Kosovu (Nov prilog o kosovskom boju u S t ar ohr v a t sk o j pr o s v j e t i, nova serija, knj. I, Zagreb 1927, str. 96-97). Druga dva najstarija turska izvora za kosovsku bitku su Sukrullahova opta istorija pod naslovom B e h g e t u 't-t e v ii riJ:! (Ljupkost hronika) koja je napisana na persiskom jeziku oko 1459 godine, i Urugev Teviiril)-i iii-i O~miin (Istorija Osmanove dinastije) koji prikazuju dogaaje od osnutka Turske do 1467 godine. Kako Sukrulliihov odlomak koji pretstavlja najstariji p r o z n i izvor od

Fehim

Bajraktarevi

jednog turskog istoriara tako i Urugev prikaz kosovsk;e bitke koji se smatra za najstariji p r o z n i izvor na t u r s k o m jeziku, poznati su i naoj iroj publici iz mojih odnosnih lanaka u beogradskoj P o l i t i e i. 1
Meutim, kako se po gornjim datumima ukrullahova i Urugeva prikaza kosovske bitke vidi, oni su sastavljeni nekih sedamdeset godina posle same bitke (1389), i prema tome vremenski znatno zaostaju iza jedp.og istonog izvora s kraja XIV veka (iji rukopis u carigradskoj Aja Sofiji je zavren 800 po hidri tj. 1398 godine po naoj eri), dakle jednog izvora koji se moe smatrati savremenim sa kosovskom katastrofom, drugim reima koji po starini dolazi odmah iza Al)medijeva prikaza, a koji, bar kako meni izgleda, nije uopte kod nas poznat a kamo li da bi bio obraen.

Taj istoni istoriski izvor koji je ~ prema upravo reenom - za vie od trideset godina s t ~ r i j i od najstarijega naeg izvora u kome se prikazuje bitka na Kosovu, t( od Z i v o t a d e s~ o t a S t ef a n a L a z ar evi a (oko 1431 godine) od Konstantina Filozofa, - nosi persiski naslov B ii z m u r a .z m, a potie od Aziza ibn Ardaira Astarabadija. Po miljenju M. F. Kopriiliija (L e s O r i g i n e s ... , str. 23), ovo je najvaniji izvor koji uopte imamo o An~toliji u drugoj polovini XIV veka; on ne obrauje samo politike i vojne dogaaje nego je vaan i za istorisku topografiju Anatolije, za njenu kulturnu istoriju i za njenu etnologiju, kako s punim pravom istie isti turski naunik u predgovoru B a z m u raz m-a (str. 21). Ustvari, glavni zadatak toga dela je da prikae burni iv?t i neprestana ratovanja sivaskog kneza (sultana) Kadije Burhanuddina koji je iveo od 1345 do 1398, a vladao kao 'sultan od 1381 pa sve do smrti (1398). Astariibadi je, kako mu ime kae, poreklom iz male ali poznate varoi u severnom Iranu (p.edaleko od Kaspiskog Mora). 2 Studirao je i iveo kao dvorski pesnik u Bagdadu, ali beei ispred navale Cagataja i Tataril naao je 1394 godine utoite kod pomenutog sultana (koji je tada bio u Kajsariji) i od tada, dakle za poslednje etiri godine sultanova ivota; bio je neto kao njegov dvorski pesnik i, moemo rei, kao zvanini istoriograf. Iz toga odnosa nastala je' velika hronika sa parnenutim naslovom.
Meutim, ne samo to je ta hrop.ika sastavljena po elji samoga sultana i vrlo esto na osflovu njegovih pri:anja i obaveteb.ja nego je on predloio i navedeni naslov B ii z m u r ii z m, to na persiskom znai G o z b a i b i t k a (r a t),
1 Original Sukru!liihova odlomka o Kosovu koji se nalazi u radu Theodora Seifa Der Abschnitt uber die Osmanen in. Siikriilliih's persischer Universalgeschichte tampan je u M i t t e i l u n g e n z u r o s m a n i s e h e n G e s e h i e h t e (knj. II, Hannover 1925, str. 92-94), a moj lanak o tom, pod naslovom Jedan persiski tekst o bici na Kosovu, iziao je u uskrnjem broju P o l i t i k e za 1933. - Urugev odlomak o Kosovu ja sam obradio u boinom broju istog dnevnika za 1935 pod natpisom Jedan odvojeni turski prikaz kosovske bitke; taj je lanak preveden odnosno reprodukovan na francuskom u listu L' E ur o p e Ce n tr a l e (Prag, 16' februara 1935). Tek posle raznih mojih lanaka o ovome predmetu i verovatno pod njihovim uticajem objavio je Aleksej Olesnicki svoje T ur s k e i z v or e o k o s o v s k o m b o j u u G l a s n i k u S k o p s k o g n a u n o g d r u t v a (knj. XIV, 1935, str. 59-98). K. Guji je u Hr v a t s k o j Re v i j i (VIII, 1935, str. 502-504) s pravom prigovarao 01esnickom da je veina materijala u njegovu radu ve p re n j e g a bila prevedena i objavljena. 'Poblie u Enzyklopaedie des Isliim (s. v.) i u Grundriss der iranis e h e n P h i l o l o g i e (knj. II, Strassburg 1896-1904, Register).

Jedan suvremeni persiski izvor o bitci na Kosovu

ili, ako bismo hteli imitirati rimu originala, G o z b a i b or b a. 3 Qac;li Burhiinuddin ili,~kako ga Astariibiidi stalno zove, sultan A~med, koji je i sam bio pesnik i dobro poznavao persiske pesnike, predloio je, kako meni vrlo verovatno izgleda, ovaj naslov pod uticajem itanja Firdiisijeve S ii h n ii m e gde se esto govori o gozbama, pijankama i ratovima pojedinih, naroito sasanidskih vladara, i gde ove dve rei stalno ine rimu u prvom i drugom polustihu odnosnoga stiha (bejta):'

G o z b a i b o r b k ne nosi samo persiski naslov nego je i cela sastavljena na persiskom jeziku. Kad se setimo da je ovaj jezik bio zvanini jo u doba maloaziskih (rumskih) Selduka, onda nas ovo mnogo ne iznenauje, i ta tradicija (koja potse,a na ulogu talijanskoga u Dalmaciji i nakon osloboenja od Mleia) trajala je jo dosta vremena. Siim Astariibiidi, kome je persiski maternji jezik, navodi kao razlog za ovo jo i to da stanovnitvo Ruma (tj. Male Azije, dakle Romejci) vole ovaj jezik i da se on uveliko upotrebljava kao zvanini jezik u administraciji, pismenom saobraaju itd: Ali Astariibiidijev persiski jezik je protkan masom arapskih rei i izraza, a neke partije StY ak u celosti na arapskom jeziku. Stil ovoga dela je vrlo esto u duhu tadanjeg persiskog naina pisanja: za najjednostavnije dogaaje i stvari upotrebljavaju se obino traene i zamrene fraze, razni sinonimi, figure, slike, paralelizmi i slini obrti, a pored toga u tekst je upletena velika masa pesnikih citatata iz raznih arapskih i persiskih pesnika (u svemu 1541 stih!) 1 itav niz arapskih poslovica a tu su i itave qa~ide (pesme) i pojedini arapski i persiski stihovi (196, stihova) i od samoga pisca (Astariibiidija). 5 Sto je B ii z m u r ii z m ostao. d,1,1go vremena (sve do 1910) nepoznat nau-: nicima i neiskorien kao istoriski izvor, .uzrok je uglavnom u tome to nijedna evropska biblioteka mima nijednog rukopisa toga dela. Tek 1910 godine je poznati i vrlo uvaeni turski naunik Ham Edhem6 skrenuo panju strunjaka na to da od ovoga dela postoje etiri rukopisa u Carigradu. Cetiri godine posle toga, u C a s o p i s u T u r s k o g i s t o r i s k o g d r u t v a,7 A~med Tevl,lid je pod naslovom .u-l .:r...o~fi.JIA.;: ~\; rezimirao (na turskom) ukratko glavnu sadrinu iz G o z b e i b o r b e, ali na dosta neodreen nain, tj. ne oznaavajui nigde . strane (listove) rukopisa koji mu je sluio kao podloga. Medutim, samo delo je i dalje ostalo netampano. Tek 1928 izdao je Turkoloki institut u Carigradu G o z b u i b o r b u

<rj)J i.i.)

u celosti i u lepoj opremi. Predgovor je napisao stareina Instituta, Kiipriiliiziide

Po smislu i sa zadravanjem rime moglo bi se prevesti i Banket i bajonet da poslednja re ne pretstavlja anahronizam za Astarii biidijevo, odnosno i za kosovsko doba (u Bayonne-i se tek od XVII veka izraivalo to oruje). Po monumentalnom Glossar-u .zu Firdosis Schahname od Fritza Wolffa (Berlin 1935), str. 142, b a z m i raz m u takvoj ili slinoj vezi dolaze u tom eposu na vie od osamdeset mesta. ' Sto G o z b a i b or b a ne sadri i turske stihove kadije Burhiinuddina moda se moe objasniti time to Astariibiidi nije uopte znao turski ili vrlo malo. ' U svome radu o natpisima u Sivasu i Divrigiju koji je izdao u zajednici sa van Berchel!'om u Kairu 1910 godine. 'T ii r i h-i os m an i en g ii me ni me g m ii'a s i (TOEM), god. V. br. 26-32, a u broju 25 je prikazana dinastija Eretna ( 1:;.)1 ~ ) da se bolje razumeju ivot i spletke kadije Burhiinuddina.
l*

Fehim Bajraktarevi

MeJ:tmed Fu'iid, 8 a sam persiski tekst koji obuhvata (bez predgovora) nita manje nego 541 stranu velike osmine, spremio je za tampu Kilisli: Rifat. Tako je delo postalo pristupano bar onima koji znaju persiski, bolje reeno, onima koji dobro znaju taj jezik, s obzirom na zamreni nain prikazivanja i kitnjasti stil. Kilisli nije mogao ni to pretpostaviti da njegovi turski itaoci, koji su onda jo imali jaku tradiciju u ovom pravcu, vladaju u dovoljnoj . meri jezikom Firdiisija i I:liifiza, odnosno stilom 'Utbija, Guvejnija i drugih bombastinih persiskih istoriara, - pa je na kraju svoga izdanja dodao na turskom sasvim
skraen

sadraj (..::,.....~ ) od 38

stranica (na 2 stupca) najvanijih dogaaja o kojima persiski original govori. Naravno, na osnovu ovoga resume-a, drugim reima, samo sa znanjem turskog jezika nije niko mogao sa sigurnou tvrditi ta se o izvesnom dogaaju u p o j ed i n o s t i m a kae i izvetava u -ovom istoriskom delu od tolike' vanosti za ono doba i za one krajeve. Ovde se moe odmah napomenuti da je Giesecke u napred pomenutom svom radu, pored opirnog uvoda, kriti.~kih razmatranja i raznih korisnih podataka i napomena, dao opirniji sadraj vanijih 'dogaaji u G o z b i i b or b i, ali ni to, razume se, ne moe sasvim nadomestiti original, naroito ako nam je stalo do toga da o izvesnom dogaaju ili linosti saznamo sve pojedinosti koje nam Astarabiidi prua." Kako ve znamo, Astariibiidi zove svoje delo B a z m u raz m, ali Turci esto imaju vie q vidu njegovu stvarnu sadrinu i zovu ga I s t or i j a k a d i j e Burhariuddina, 10 ili Osobine (JI.:,.) kadije Burhanuddina, ili, u ranije doba, jo tanije I s t o ri j a k a j e B u rh ii n u d d i n a S i v a s k o g. 11 I .doista, kako je ve ukratko reeno, to je prikaz ivota neprekidnih spletki i borbi uenog kneza (sultqna) AJ:tmeda Burhiinuddina od Sivasa, inae poznatog kao turskog pesnika pod imenom Qii<;li Burhiinuddin. 12

di

U Bibliog'!'afij i .Kiiprilliijevih radova od 1913- 1934 koju je sastavio. i objavio

.~erif Hultlsi Sayman (Istanbul 1935, str. 14, pod br. 225), ovaj Predgovor je citiran ne po
tinom naslovu<.~:>\.!.~)

fakve

nego po sadrini: Aziz

bin

Erde~ir

Esterftb:idi

e s e r i h a k k r n d a. Iz ovoga se vidi turski izgovor pieva prezimena i njegova rodnog grada; na istom mestu je i naslov dela dat u 'turskom izgovoru tj. B e z m v e Re z m. U davanju sadrine katkada je Giesecke - protivno oekivanju - krai od Kilisl;ja, kao na priiner na strani 20 = 47~2 origiitala, ili na strani 21=61 strani perslskog teksta, ali to jedva da umanjuje korisnost njegova posla; on je, verovatno, takva mesta smatrao za manje vana pa Ih je krae prepriao nego turski izdava - interpretator. Subjektivni momenat igra u ovakvim sluajevima uvek izvesnu ulogu. " Halil Edhem, D ii v e 1-i i s l ii m i j j e (Istanbul 1927, str. 388), mada pominje. i pravi naslov. " Kod Hagi Halife pod br. 2273 (prema Babinger, D i e G es e his e h ts s e hr e iber der Osmanen und ihre "Werke, Leipzig 1927, str. 5).. "P. Melioranski je jo 1895 izdao i preveo njegovih 20 rubalja i 12 tujuga (B-o<eToqR bl R 3 a M e T K 'H\ str. 131 i dalje; po E n e i k l o p e d i j i I s l ii m a s. v. Burhiin al-Din). E. J. W. Gibb je zatim u svojoj History of Ottoman Poetry obradio Burhiinuddinov ivot i pesniki rad (knj. I, str. 204-213), dajui u prevodu njegovih 6 gazela, 8 rubalja i 9 tujiiga (na str.214-224), sa odgovarajuim turskim originalom (knj. VI, str. 16--20). F. F. Godsell je 1922 izdao u Carigradu Burhiinudd lnov D i v ii n (Pesme). T ii rk e d e b i j j a t 1 n ii m ii n e l e r i od Hifzl Tevfiqa i drugova daje probe kadijinih gazela, rubalja i tujuga (knj. I, Istanbul 1927, str. 94-101). Sadettin Niizhet; obraujui kadiju Burhanettina (kako on pie) kao pesnika a z e rb a j d a n s k e knjievnosti y svojoj knjizi T a n z i m a t'a I{ a d ar

Jedan suvremeni persiski izvor o bitci na Kosovu

Astariibadi nije imao lak zadatak. Trebalo je u povoljnoj svetlosti izneti ivot jednog uenog pravnog pisca, darovitog turskog pesnika i njegovu borbu za vlast, pri emu on nije prezao ni od ubistva tasta, sestria i drugih koji su mu bili na putu, a zatim, kad je ve uvrstio svoju vlast, trebalo je prikazati njegove neprestane borbe, sumnjienja i ratovanja. Ovaj ambiciozni, agresivni, nemirni i okrutni ovek koji je najpre bio kadija (1365, nasledivi to zvanje od oca-kadije u svojoj 21 godini!), pa vezir (1378) AH-bega Eretne, gospodara od Sivasa, zatim namesnik (1380) maloletnog Ali-begova sina i onda, ubivi svojom rukom Kibg Arslana i Kejgusreva, uzurpator vlasti, a posle pobede, nad Sadgeldijem (krajem 1381) sultan od Sivasa koji se borio i protiv jakih Karamanida, nadmonih mamelukih sultana pa lik: i protiv osmanskog sultana Biijezida Jrldmma,_prikazan je u ovoj istoriji mnogo simpatinije i povoljnije od strane svoga zvaninog istoriagrafa i dvorskog pesnika - koji je znao ceniti njegovu zatitu i mecenatstvo prema sebi - nego to bi to bilo iz pera kojeg nezavisnog, objektivnog istoriara koji nije imao tih obaveza i obzira prema gospodaru. Svakako, nema sumnje o tome da noviji objektivni prikazivai Burhiinuddinova ivota - koliko god bili suzdrljivi (bar neki) - ne mogu prikriti njegovu svirepost, njegova uesnitva u ul.>istvima pa ak i itav niz njegovih neposrednih ubistava. 13 Kratko reeno, ovo je jedan od onih sudija kojima treba suditi, i zbog
M u h t a s a r T i1 rk E d e b l y a tr T ar l h i v e n i1 m u n e l e rl (Istanbul 1931, str. 84) saoptava (na str. 102) samo l njegov gaze! l l tujiig. - Interesantno je da S. Siimi-begov Qamiisu'l-alilm (knj. II, Istanbul 1306 ~ = 1889, str. 1301, s. v. Burh!inuddln) uopte ne pomlnje da je on bio pesnik. Burhiinuddlnove pesme su samo po jeziku turske, Inae odiu persiskim duhom. " Cl. Huart u Enzyklop a e d i e d es I s Um (1912), s. v. Burhiin al-Din (Kudi) [tursko izdanje Enciklopedije nije mi pristupano). - Ahmed Tevhid u T O E !Vf, god. V (1914), str. 475-476 (osuuje Burhiinuddina vrlo otro l neuvijeno). E. de Zambaur, Manuel de Genealogie et de Chronologie pour l' Histoire de l' Islam, Hanovre 1927, str. 156, br., 151 (na mapi Asie Mineure envlron 730 de l' hgire oznaeno je i podruje Burhiinuddinove vlasti). Hali! Edhem, D i1 v e l-i i s l ii m i j j e, Istanbul 1927, posveuje celu glavu (str. 387-8) naem kadiji, istiui, pored ostalog, i njegovo sauesniiltvo u ubistvu Mehmed-bega Eretne. - Nasuprot tome, T ar i h koji je izdalo Tursko istorisko drutvo (Istanbul 1933, knj. II, str. 277), apsolvira Burhaneddina (kako tamo stoji) u ciglih pet redaka. - Od poznatih velikih istorija Turskoga carstva nijedna ne istie toliko Burhiinuddinova nedela nego vie njegove vanredne dravnike i naunike sposobnosti (sr. J. von Hammer ~ Purgstall, Geschichte des Osman ischen Reiches, 2. Auflage, knj. I, Pesth 1840, str. 189; J. W. Zinkeisen, Geschichte des osman ischen Reiches in E u ropa, knj. I, Hamburg 1840, str. 351-2). Hammer, po svom obiaju, prevodi i kadijino ime kao Richter Glaubensbeweis. Zinkeisen, bazirajui na talijanskom prevodu Saduddina, istie da je Burhanuddin mogao u boj poslati 20 do 30 hiljada k o n j a n i k a. N. J orga (G e s e h i e h t e d e s O s m a n i s e h e n Re i e h e s, knj. I, Go tha 1908, str. 308-9) vrlo malo zna o njemu, ali tvrdi da je nazvan Tekkiur ili kralj i gazi ili triumfator i da se on na p er s i s k o m jeziku zvao Burhaneddin. Ovo poslednje tvrenje je netano, jer je Burhiinuddln arapsko ime, odnosno tanije poasni nadimak koji znai Dokaz vere, kako je ve Hammer preveo. U istini, samo prvi deo ove sloenice (status constructus-a), tj. re burhiin, moe se donekle nazvati arapskim jer su. je Arapi pozajmili iz e t i o p s k o g jezika u kome b er h ii n znai svetlost, rasvetlenje, a d;ugi sastavni deo din je (u ovom znaenju) persiskog (pehleviskog) porekla. - Od starijih istoriara, Sadud<:!in najpre istie da sultan Burhiinuddln (kako ga on zove) raspolae sa 20 do 30 hiljada krvoednih konjanika (T ii g u 'tt e v ii r i h, knj. I, Carigrad 1279, str. 133), a onda, govorei o istaknutoj ulemi za vlade Murata I, veli za njega da je poznat po svojoj vrlini i savrenstvu (!), da je autor T e Iv i h a, ali ipak ne proputa dodati da je ubio svoga tasta, (isto delo, II, 410).

lO

Fehim

Bajraktarevi

kojih je nastala arapska izreka (po nekima ak Muhamedovo predanje [!.ladi!], ali ne najbolje zajameno, fali i u Bu!.J.arijevu i u Muslimovu zborniku) 14 : Jedan kadija u raju a dvojica u paklu!

Jn J .:_,W,\; J U...l J ._;.li

... ... #

,. Iz ovoga se ujedno moe videti koliko je laki posao imao na Konstantin Filozof prikazujui ivot i rad svoga gospodara, despota Stefana Lazarevia (1389 - 1427), nego Astarabadi koji je morao da ulepava, odobrava ili preutkuje mnoge momente iz ivota svoga impulsivnog i bezobzirnog domaina. 15 G o z b a i b or b a koja pored svog glavnog cilja, prikaza ivota i rada sultana od Sivasa, obrauje i propast (kraj) dinastije Eretne (1335-1365) i uopte pretstavlja vaan prilog izuavanju malih kneevina u Anatoliji pre pojave Timurove, - zavrena je 800 godine po muslimanskoj, tj. 1397-98 po naoj erLl 6 Te godine, iako nekoliko meseci docnije (misli se u toku leta), dakle sigurno 1398,17 poginuo. je i sultan A~med, inicijator i junak te knjige, i to na vrlo okrutan nain: u sukobu na Qara-Belu (klanac blizu Divrigija u okolini Dijaribekira) ubio ga je Qara '0mful-beg, 18 koji je zbog svog krvolotva prozvan Qara Jiiliik
" Nalazi se samo u zbirkama (manjeg autoriteta) od Abu Dii'iida (k i t ii b 23, biib 2), at-Tirmidija (13,1) i Ibn Miige (13,3); sravni A. J. Wensinck, A Hand book of Early M u h a m m a d a n Tr a d i t i o n, Leiden 1927, str. 119, i arapski prevod ovoga dela od Muhammed Fu'iida Abdu'l-biiqija pod naslovom

L.Jt j ;s'(.!:A.,

Kairo 1352 (1933), str. 386.

" S druge strane, padaju u oi izvesne slinosti izmeu Astariiblidija i Konstantina Filozofa: obojica su vrlo ueni, obojica naputaju svoje ranije prebivalite (Bagdad odnosno Bugarsku), obojica ive na dvoru jednoga vladara koji je prosveen i knjievnik, obojica opisuju ivot i rad toga vladara, i jedan i drugi biograf daju mnoge lstoriske pojedinosti, obojica prikazuju dogaaje - vie ili manje - prema kazivanju svojih gospodara, obojica su iveli priblino u isto doba, i, to je ovde glavno, obojica izvetavaju o bici na Kosovu. Naravno, pored svega toga, ima i veih ili m;lnjih razlika izmeu ova dva lvotopisca: Konstantin pria i o smrti svoga vladar~ i izlae mnoge dogaaje posle toga, to kod Astariibiidija nije sluaj, itd. - Poblie o Konstantinu sadri Pr e g l e d s rp s k e k n j i e vn o s t i od Pavla Popovia (3. izd., Beograd 1919, str. 38 - 40) i Predgovor koji je isti naunik napisao za S ta re srpske b lografij e XV i XVII v e ka (Camblak, Ko ns ta n t in, Pajsije) u izdanju Srpske knjievne zadruge (Beograd, 1936, str. XXXVII - LIII). " Sto H. H. Schaeder u Giese-ovoj Spomenici (Fes ts e hr i ft Fr i ed rie h G i e s e, Berlin 1941, str. 26, napomena 3) veli da je Astarliblidijevo delo zavreno 1396, to je, kako meni izgleda, prenoenje Giesecke-ove (str. ll) odnosno tamparske greke, jer tamo oznaenoj hidranskoj godini 800 ne odgovara naa 1396 nego 1397 (od 24 septembra) i 1398 (sve do 12 septembra zakljuno). " H. Edhem, D ii v e 1-i i s l ii m i j j e, str. 387, stavlja pogibiju sultana Ahmeda na kraj 800 ili na poetak 801 godine, a to jo vie govori za nau 1398 godinu. " Saduddin (l, 134),
prikazujui

pohod Biijez;da I na Tokat i Sivas, veli da se sultan

Burhiinuddin sklonio u brda kod Harputa ( ..::...r.? ) blizu Dijaribekira, ali je tu naiao na Qara Osmana, zvanog Kara Iliik (;!l):\ }l koji ga je ubio. Docnije, u II knjizi (str. 410), ovaj turski istoriar pria isto o Burhiinuddinovoj smrti, samo to precizira da je to bilo krajem 800 godine po hidr!. HalH Edhem (str. 387) ne veli izrino da je Qara Osman ubio sultana nego samo da je ubijen u sukobu kod Qara-Bela. Kako emo docnije videti, Schiltberger pria da je Burhanuddin s drugim ~arobljenicima oteran u Sivas i tu pogubljen.

Jedan suvremeni persiski izvor o bitci na Kosovu

<!l~

ll

ljl u H. Edhema), to znai Crna Pijavica,1 " inae poglavar turkmenskog

plemena Aqqojunlu i docnije (1403?) osniva dinastije Belog Ovna (to znai Aqqojunlu).' 0 O tome neslavnom zavretku sivask.og vlastodrca govore razni pisci, ali tako rei bez ikakvih bliih pojedinosti. Meutim, naroito opiran i jezovit izvjetaj o tome nalazi se u poznatom putopisu Hansa Schiltbergera iz Miinchena, koji je, kako je poznato, pao u tursko ropstvo posle Biijezldove pobede nad ugarskim kraljem (i docnijim nemakim carem) Sigmundom u bici kod Nikopolja, zatim, na molbu sultanova sina, zbog svoje mladosti (16 godina!) poteen od sigurne smrti kojoj ostali zarobljenici nisu mogli izmai, zadran .kod sultana i s njim u biel kod Ankare (1402) zarobljen od pobednika -Timilra (Tamerlana), nakon ega je dugo ostao u njegovoj slubi (pratnji) i najzad se (tek 1427) vratio u Nemaku.21 Ovaj Nemac pria o Burhiinuddinovoj smrti i takve detalje da se oveku koa najei: kad ga je Qara Omiinov momak uhvatio (zarobio), odveo ga je pred svog gospodara, a ovaj oga je s ostalim zarobljenicima oterao u Sivas i, posle neuspelih pregovora sa stanovnicima toga grada da mu varo predaju itd., naredio je svojim ljudima da ga poseku na njihoV:e oi i razreu na etiri dela, zatim da svaki deo sveu na jednu motku i izloe pred gradom, a glavu da mu nataknu na raanj. 22 Kako je Astarabiidl zavrio svoje delo nekoliko meseci pre sultanove pogibije, on naravno ne prikazuje tragini konac svoga mecene niti nas to sada vie intere~uje. Za nas je vanija injenica da G o z b a i b or b a zavrava prikaz istoriskih dogaaja ve sa godinom 1397, drugim reima da ukljuuje ili bar pominje ratovanje sultana A~meda i sa Osmanlijama, tanije sa Muratom I i Biijezidom l, a to nam ve daje povoda da traimo - kako bi se Astarabiidijevim stilom reklo U ovom moru fraza i s p l e t k i koji ljunak vesti o k o s o v s k o j b i e i. I doista - kako bi dalje Astariibiidi rekao - ronjenje u ove neizmerne d u b i n e donelo je po koje zrno bisera i s t i n e.
" Hammer (G O R', I, 189) pie Kara Juluk i prevodi der schwarze Blutegel, ali je Aug. Muller (Der Islam lm Morgen-und Abendland, knj. II, Berlin 1887, str. 302) isticao da se pijavica kae na turskom s ii l ii k, a ne. j u l u k. E. G. Browne (A History of Persian Literature under Tartar Dominion, Cambridge 1902, str. 404) pie ovaj nadimak Qara Iluk l prevodi ga sa the Black Leech, dakle kao l Hammer. Po mom miljenju, mogue je da se pijavica u lokalnom dijalektu zove i l u k, ali bi ovo tek trebalo proveriti. H. Edhem (str. 407) navodi 4 razna pisanja ove rei. Kako M. F. Kipriilii (Les Origines ... , str. 52) izrino veli, Tur kmeni Aqqojunlu i Qaraqojunhi doselili su se krajem XIII veka u masama iz Centralne Azije u istonu Anatoliju l u Azerbajdan. Istorija! ovih dvaju plemena odnosno dinastija, sa genealakim pregledom, donosi H. Edhem, str. 404 - 412. Ismail Hakkl Uzun~ar~iH-jev rad A n adolu Beylikleri ve akkoyunlu, karakoyunlu devletleri (Ankara 1937) ostao mi je do sada nepristupaan.- Pada u oi da Historical and commercial A t !'a s o f Ch i n a od A. Herrmilima (Cambridge, Massachusetts, 1935), koji je inae esto od koristi za turkoloke studije, nema na svojim mapama ni jedne od ove dve dinastije koje su vladale blizu 130 godina. " H. Schiltberger, Re i s e b u e h, izdanje V. Langmantel, Tiibingen 1885, str. 16 i dalje (citiram po Giesecke-u, jer nisam mogao doi do tog izdanja). Browne, u svojoj I s t or i j l p e rs i s k e k n j i e v n o s t i p o d t a t a rs k o m d o m i n a e l j o m (1265-1502), citira (str. 404) engleski prevod Schiltbergerove knjige (B o n d a g e a n d Tr a v e l s, izdanje Hakluyt Society-a, 1879), i navodi da se u njoj (glava IX, ivaski sultan naziva Wurchanadin. " Po Giesecke-u, str. 127.
ve
o o

12

Fehim

Bajraktarevi

A sad da ogledamo izblie ta mesta koja prikazuju ili bar pominju ono .to je za nas ovde od izvesnog znaaja i interesa. Evo tih mesta, naravno hronolokim redom. Poto je Astarabiidi u pojedinostima prikazao kako se Burhiinuddin na ovaj ili onaj nain oslobodio svojih takmaca odnosno. pretendenata na vlast, prelazi na opis onoga ta je on uinio kao sultan od. Sivasa, 23 drugim reima kao neogranieni gospqdar istone Anatolije. U tom nizu pisac G o z b e i b r b e dolazi qo obrade dogaaja koji su se desili posle ramazana 790 hidranske godine, tj. posle oktobra 1388 godine po naoj eri pa meu ostalim navodi (B ii z m u r ii z m, str. 381, red 15-18) da su neki ljudi doli iz Amasije i javili sultanu kako blizu tog grada ima jedna poruena tvrava koju bi trebalo popraviti, jer u toin sluaju -Amasi ja ne bi mogla izdrati i morala bi se predati;24 posle nekoliko dana sultan A!Jmed je tamo otiao i naredio da se poruena tvrava obnovi. Ovde Astariibiidi ve iznosi neto to je u vezi s Muratovim pohodom na Kosovo, mada se izrino ne pominje ni ime turskoga sultana ni mesto nje'gove' pogibije.

U to vreme -

pria

Gozb a i b or b a 26

dok je jo bio

u Amasiji, doli

su sultan A~medu mongolski knezovi <J"MISIJ41)

(u persiskom originalu .:.,~ _r:~, upravo Osmanov 'sin, po naem Osmanovi, misli sultan Murata 1) 26 krenuo na nevernike, velei da je suvino i nepotrebno razlagati i objanjavati kakvo neprijateljstvo .i suparnitvo on (= Murat) gaji prema sultanu A~medu i . navodei, pored ostalih primera ~jegove zle volje i

i saoptili mu da je Osmanlija

" Kako S. Sami-beg tvrdi, Sivas je u doba Selduka imao 120.000 stanovnika, a njegove medrese su bile neka vrsta univerziteta, bar za ono vreme (Q ii m fi s u 'l-a! ii m, knj, IV, Istanbul 1311 = 1894, str. 2794). Ta varo (ranija S e b a s t e i a odnosno S e b a s t e) bila je i docnije veliki trgovaki i zanatski centar u koJe.m su ak i trgovci !z Denove (Denovljani) imali svoje radnje. O vanosti Sivasa u XIII veku i dalje govori opirnije Koprlilii u ve pomihjanim. Les Origines de l' Empire Ottoman (str. 67 i 72-73). " Amasija, varo na severoistoku od Sivasa. Vie tursko-mongolskih grupa je dolo (preko Kavkaza ili iz june Rusije morem) u Anatoliju i tu se nastanilo, a poto se to dogodilo u doba m o n g o l s k i h i l h ii n o v a (126fi-1337), ova se plemena u istoriskim izvorima oznaavaju kao Mongoli, iako veliki deo medu njima nisu bill Mongoli nego Turci (Kopriilii, L e s O rigi n e s ..., str. 53). U vezi sa irokom upotrebom rei Mongol (u originalu m o g o i, bez n; sr. izraze .veliki mogul i mogulsko carstvo, takoe bez n) pada u oi da je i Halil Edhem u svojim odlinim I s l a ms k. i m dr a v a m a, u XI glavi koja nosi naslov M o n g o l i (Mogollar) i poinje Cingizhanom, obradio, pored ostalih, i krimske i agatajske banove, l Eretnide, pa ak i kadiju Burhiinuddina koji je nasledio (= uzurpirao) njihove oblasti. - Il-hiin (plemenski knez) je titula koju je jo veliki hiin Kubi!aj (K u b l a-k h a n u engleskog pesnika Coleridge-a) dao 1263 god. Hutagu-u s tim da samostalno vlada Persijom i zemljama zapadno od Oksusa (AmuDarje) .(Aug. Miiler, D er Is la m i m M orge n-und A b endland, Il, 237). U poetku su ilhiinovi nominalno potpadali pod velike hiinove u Kini ali su vremenom odbacili i ovai formalni feudalni jaram. Kako je u gore. pomenutom A t l a s u K i n e (mapa 50: A s i a u n d er t h e M o n g o I s, 1290 A. D.) jasno oznaeno, vea polovina Male Azije (istok) potpala je pod ilhiinove ve 1308 godine. " Sa puser-i Osmiin (pers. p u s er je isto to p u tr a u sanskrtu i latinsko p u er = sin, deak) oznaava Astariibiidl ovde Murata I, ali na drugim mestima (na pr. na str. 388) re je, bez ikakve sumnje, o njegovu sinu Biijezldu. Isto tako oznaava Biijezjda
_i_ poznati

Tlm fi rov biograf, ~bn Arabflh, samo na arapskom ( 1"~ ~: ), poto je cela biogra-

fija na arapskom (sr. E. G. Browne, n a v. d e l o, str. 198).

Jedan suvremeni persiski izvor o bitci na Kosovu

13

mrznJe, i to kako je on podupirao emira f:liigi Siidgeldija27 i kako je ovaj, uhvativi vezu sa Sirijcima (sa Damaskom), stalno njih potsticao na to da on napadne Sivas s jedne, a Barqiiq s druge strane, - dokazivali su i ubeivali sultana Al)meda kako bi sada bila zgodna prilika da s vojskom krenu u njegovu (- Muratovu) zemlju, te da je porobe, opljakaju i opustoe. Mada je ovaj predlog - nastavlja Astariibiidi - izgledao opravdan s oportunog gledita kojeg dravnika i osvajaa, ipak sultan A~med je bio drugog miije nja. S jedne strane, Osmanlija (opet puser-i O~miin kao i gore}'8 koji je bio jedan obini Mongol/ 9 bez ukrasa nauke i bez ikakve mudrosti Jb~ J J ~J! o>\.... J_,M .S >>.J~<-~) (~S;Ic J otiao je u boj. protiv nevernika (na str. 382, red 3 i 4) i zauzet je time da ih pokori i ~niti, a on (sultan A~med) k~ji je pravedan i hum:m i koji zna ta je po veri do~voljeno i zabranjeno, pored sve svoje duevuosti, uenosti i znanja da na elu muslimana napadne njegovu zemlju, - to bi, pored svil) materijalnih koristi i prednosti od jednog takvog pohoda, znailo pomagati slabljenje (str. 383} prave vere i jaanje nevere. S druge strane, sultan-pesnik je smatrao za neasno i podlo da napadne neprijatelja u vreme kada je on van svoje zemlje a njena teritorija bez vojska. Iz oba ova razloga sivaski sultan nije pristao na elju ovil1 mongolskih knezova koji su se bili polakomili na pljakanje muslimana i na pustoenje njihove (u ovom sluaju, Muratove) zemlje, pa se iz Amasije vrati natrag u Sivas.81 Ovo je stvarni sadraj onoga to Astariibadi o ovome pria sa puno kitnjastih fraza, retorskih figura i drugih stilistikih ukrasa koji za istoriara pretstavljaju samo jedan nepotreban balast (B ii z m u r ii z m, str. 381, red 19, do str. 383, sa 4 redom zakljuno).
30

.=-s::: c-k.;;+. i

" Pored Ktl!g Arslana Burhiinuinov glavni takmac u borbi za vlast koga je ovaj (1381) u bici u kojoj je Siigeli imao vojsku od etiri hiljade ljudi (B ii z m u r ii z m, str. 249). " Da se puser-i Osman ne moe shvatiti doslovno kao sin Osmanov nego samo kao njegov potomak, kao lan njegove dinastije, dovoljno je, pored ostalih razloga, potsetiti na to da je Murat I sin Orbanov a ne o~miinov. " Sto Astariibiii naziva ovde Murata obinim Mongolom, to on ini, naravno, iz omalovaavanja i mrnje, a za to mu dobro dolazi i uobiajeno nazivanje Turaka i Turkmena Mongolima o emu je malo pre bilo govora u napomeni pod 25. U ostalom, i kod nas se Muratu pometalo da je nepismen i da je toboe prvi ugovor s Dubrovanima (1365) potpisao na taj nain to je aku umoio u crnilo i pritisnuo je na ugovor; v. Dr. Lujo knez Vojnovi, Dubrovnik i osmansko carstvo, Beograd 1898, str. 21 {sa,ugakom napomenom). Isto tvrenje i u I s t or i j i t u rs k e e ar e v i n e od Stanley-a Lane-Paole-a, u prevou Ce. Mijatovia, Ni 1890, str. 203.
pobelo

" Sto . Kilisli Rifat misli da ovde re fijskom rukopisu G o z b e i b o rb e) treba itati

J J';;.

mogo! (tako je vokalizovano i u ajaso-

J)~ m i g v a l i da to znai (. . . Murat je

samo) Obina sabljetina (ili junaina), to je i suvie nategnuto, kako se iz samog konteksta vidi. U ostalom, ni Killsli se ne zalae bezuslovno za takvo itanje. " Ovaj odlomak nas navodi na zakljuak da je kod ovih mongolskih knezova elja za ratovanjem i pljakanjem mnogo jaa od neke islamske solidarnosti. U stvari, re je, po svoj prilici, o stareinama turkmenskih nomada sa vrlo povrnom islamizacijom. Kako Kopriilii (L e s O rigi n e s ..., str. 117) izriito veli, islam je jedino u gradskom stanovnitvu bio uhvatio vri koren. Ukoliko bi bila re o pravim Mongolima ili plemenima sa njihova podruja, kod njihovih nomada je uticaj islama jo slabiji. Ovo je dosta razumljivo kad znamo da je mongolski han Giiziin, sa jo 10.000 Mongola, primio islam tek 1295 godine (sr. E. G. Browne, n a v. d e l o, str. 40.)

14

Fehim

Bajraktariwi

Iz razloga koji e odmah biti jasni naveu ovdje kako je gore pomenuti A!Jmed Tev~id (T O E M, god. V, br. 30, str. 348) rezimirao (na turskom) gornje mesto iz G o z b e i b or b e: Mongolski knezovi koji su saznali da je sultan~
muenik (~.:,Iki...

) Muriid Hudiivendigiar" otiao u bitku na Kosovo doli su

ovom prilikom sultanu Burhiinuddinu A~medu. Oni su (od njega) zatraili dozvolu da pljakaju osmanske pokrajine, ali je on to odbio, poto nije mogao dovesti to u sklad sa pravdom i ovenou. Odatle se (sultan) vratio u Sivas. Kako odmah pada u oi, A~tned Tev~id je u svom prepriavanju upotrebio, tanije dodao i rei Muriid Hudiivendigiiir i Kosovo, to je u o s n o v i tano " ..i za veinu italaca jasnije i razumljivije, ali kako se iz mog iznoenja sadrine (ustvari, prevoda bez zadravanja stilskih floskula) vidi, tih rei nema u persiskom originalu G o z b e i b o r b e. Posle iznoenja mongolskog predloga o napadu na Muratove pokrajine odnosno posle njegova odbijanja od strane sivaskog. sultana, Astariibiidi prelazi odmah na dogaaje koji su se desili u proiee sledee, tj. 1389 godine. Tom prilikom (B a z m u r a z m, str. 383, red 5) on izlae kako je sultan A~med bio poao na Erzindiin protiv emira Mutahhartana, i kako su se obojica, pod izvesnim uslovima, sporazumeli i izmirili s tim da emir u sluaju potrebe prui oruanu pomo sultanu. Tih dana, dok je sultan bio jo u Erzindiinu pria dalje Astariibadi (str. 383, u sredini) - on je usnio proroka Muhameda (.;:.,l_,t,., l; .:..IL.J
.:;.,~

4J ful ) koji je doao u nonji jednog dervia

a~mediskog reda,

34

a kad mu je

sultan A~med ukazao dune poasti i poljubio ga u ruku i nogu, Prorok je oslovio sultana, pa mu je, pored ostaloga, govorio i o Barqiiqu30 i o Muriid-begu (tj. o
" Hudiiviindgiir znai u persiskom najpre tvorac (sveta), g o s p o d, pa tek onda suveren, monarh, go s p od ar (Steingass, P er s i a n-E n gli s h D i e t i o n ary, s. v.), ali Turci koji ovu re izgovaraju hudiivendigiir upotrebljavaju je kao nadimak Muratu I. Clanak u E n e i k l o p e d i j i I s l a m a (s. v.) ne pominje da se ovaj nadimak pridaje i Bajezidu I (napr. u Sukrulliiha u M i t t e i l u n g e n z ur o s m a n i s e h e n G e s e h i e h t e, knj. II. str. 94 i 106 persiskog teksta). " Ja velim U o s n o yi tano, jer hronoloki nije sasvim tano, poto je Murat tek s l e d e e godine kren\IO na Kosovo. " Ovaj derviki red irio se u Anatoliji jo od XIII veka, a u XIV veku imao je razne tekije u toj pokrajini, pa i u Sivasu; to je u o snovi rifii<lski red, ali ga ve Ibn Battilta, u veni arapski putnik iz XIV veka, u svom putopisu zove t ar i q a t-i a h m e d i i j e (sr. K orosi Csoma-Archivum, knj. II, str. 349). Kako M. F. Kopriilii (Les Origines ..., str. 115) veli, ahmedije su imale veinu pristalica meu siromanim gradskim stanovnitvom, a izvesni obredi njihovi (plesanje, gutanje v11tre, ulaenje u vatru, opkoraivanje divljih ivotinja, igra sa zmijama, itd.) potiu od amana (V. od istog pisca I nf l u e n e e d u e h a m an i s m e t u re o - m o n g o J s u r l e s o rd re s my s t i q u e s m u s u l m a n s, Istanbul 1929, str. 12-13). L. Massignonov lanak o dervikim redovima u islamu (E n e i k l o P ed i j a I s 1 a m a, s. v. T ar i k a) daje ostale podatke o rifaiskom (osnovan u XII veku) i ahmediskom redu (ustanovljen u XIII veku) meu ostalim i to da rifiiijii jo uvek ima a da su ahmedije iezle. " Barqilq, egipatski sultan erkeskog porekla, vladao je u dva maha, i to od 1382 do 1389 i od 1390 do 1399 godine. Posle poraza njegove vojske u borbi sa namesnikom Jelbogiijem (1389), on je bio svrgnut, a na njegovo mesto je postavljen Hagi II, koga je Barqiiq bio ote.rao s prestala. Ali posle nekoliko meseci Barqiiq Je opet doao na vlast i v]ad;:\O. jo. ~evet godma, sve do smrti (1399).

Jedan suvremeni persiski izvor o bitci na Kosovu

15

sultanu Muratu I) ali dosta lep!

(~

neodreeno (~l

J- 'Y)

rekavi: On je lep, a ja sam

uo,

l.r* J ..:-l

J!.' JI).

Kad je sultan

A~med

ovo

oseti

nemo

i saaljenje,

ponovno pade Muhamedu pred noge i ree mu da je on (Muhamed) i izvor i poreklo apsolutne le~ote

(j!... J\~ ).36

Posle ovoga Astarabadi izvetava o sudbini obojice vladara koje je prorok Muhamed sultanu A~medu u snu spomenuo. To mesto (str. 383, red 23 i dalje) glasi u persiskom originalu:

).).;r; .t"~.,'" J J. r->.r- &>"!J J.!. ~.ifiJ ..:;;;;L;s"'

..:;..;) )':, ...s".>.J.

i4 ,.~.)'_,.-" r~'.J' )->J

.>y}

.1J

~ {'"WI J ~.>J} J:'! 1;1 1t

..1!. ~~

.:,!JJ jll; ..r; ~ l.S~I

J

.JI::: J .h~ J
1 .u:. f .;..

Jh. .:,lkL J. 'l.S.r"t l.S~.r.-1.!

t! e;!

)=>>i =>r}

':"'1 _,.;.;:. r)Lll

"+'JJ-).::..~(!..,.;

U naem prevodu to znai: Tih dana Murad-beg krenu u boj sa nevernicima i pogibe tamo kao muenik ( e h i d). Meutim, neki ljudi su uporno tvrdili da je njegov sin, u toku bitke, naredio nekolicini sluga (slubenika) da ga ubiju.37 A kako je doista bilo, to (jedino) Bog zna! 88 A to se tie sultana B<rrqiiqa, Jelboga-i Na~iri 30 se pobunio protiv njega, a kakva je sudbina zadesila Barqiiqa, to je ve spomenuto. Prema tome, ono to je estiti Prorok - mir budi s njim! - u snu bio rekao, dogodilo se sa obojicom. (B a z m u raz m, str. 384, red 1.) 40 Sto sada sleduje u G o z b i i b o rb i nije u izravnoj vezi s naom temom, ali objanjava neke pojedinosti u gornjem prikazu sna sultana Al.1meda o sudbini Murata I. Naime, sivaski sultan je usnio proroka Muhameda u nonji a~mediskog dervia zato to je on ba tih dana poklonio turbetu ejha $adruddina Qonavija (=. iz Konje) dva skupocena ilima, nakon ega su tamonji dervii onda njemu
" Po shvatanju muslimanskih mistika Ibn Arabija (XIII vek) i al-Gi!ija (XIV vel<) najvii stepen koji teosof moe postii jest onaj ovek koji je ostvario svoje sutinsko jedinstvo s bogom. Takav ovek ima u velikoj meri i glavne boje atribute, tj. atribute sutine, l e p o t e (g a m ii 1), velianstva <ir l! l ii l) i savrenstva (k a m ii l) i to ini savrenog oveka, a takav je u prvom redu Muhamed. Sr. En e i kloped i j u Is lam a, s. v. A b d al-Ka1 n m... al-D j JI i i al-I ns ii n al-k ii m it " Kako je poznato obino se uzima da je Bajezid, im je Murat poginuo na Kosovu, ubio brata Jaqftba. Sami Turci istiu da su i Murat i njegov sin Biijezid likvidirali svoju brau da bi se time oslobodili takmaca i pretendenata na presto (Koprtilft, L e s O rigi n e s ... , str. 129). Ubijanje b r a e iz istih razloga vrilo se i docnije kod Osmanlija. 38 Kao i u svima slinim prilikama, ovaj arapski izraz, jedan od uobiajenih testimonia ignorantiae, ukazuje i ovde na to da pisac ne preuzima nikakvu odgovornost za ovo tvrenje. " Ovo je bio Barqiiqov namesnik u Halebu. Protiv njega i njegova saveznika Minfaa sultan je poslao veliku vojsku, ali ona bude potuena kod Damaska u proljee 1389 g. Jelbogu i Minta odlaze u Egipat, sultan se predaje sam Jelbogi, a ovaj ga dri u svom zarobljeni.'ltvu (Enzyklopaedie des Islam, s. v. Barkftk; H. Edhem, nav. delo, str. 108 itd.). " Naime, posle poraza svoje vojske kod Damaska 1389 g., Barqiiq pada u ropstvo svoga ranijeg namesnika Jelboge i gubi presto, a za Murata znamo da je iste godine poginuo. O Bar.qftqu i njegovim mahinacijama protiv poslednjih; mameluka bahritskog ogranka. sr. Aug. Muller n a v. d e l o, knj. II, str. 249 i 297.

16

Fehim

Bajraktarevi

poslali jedan primerak dela Fu~iisu'l-~ikam (Geme mudrosti) 41 od uvenog arapskog mistikog pisca Mu~jiddina Arabija (1165 -1240),' 2 a taj je primerak, u svoje vreme, prepisao isti ejh $adruddin Qonavi (umro 1273), njegov glavni uenik i . komentator koji je leao u pomenutom turbetu. Posle toga objanjenja, G o z b a i b or b a prelazi na izlaganje raznih drugih dogaaja iz nemirnog ivota sivaskog vladara, dogaaja koji takoer nisu u blioj vezi s predmetom ovoga lanka. Ali na kraju etvrte strane posle onog mesta o Muratovoj pogibiji koje je malo pre gore prevedeno, Astarii.biidi se opet vraa na isti dogaaj i pominje ga vrlo kratko, gotovo istim reima (str. 387, red

..1~ ~If! J .::.J; ;lAS" !Sifi ~.>Ir''~ .:,1 ;.>J to u pre:vodu ~nai: U to vreme Murii.d-beg krenu u borbu sa nevernicima i pogibe tamo kao muenik (eh id). U sledeem pasusu, biograf sivaskog sultana veli sasvim kratko da je na Muratovo mesto zaseo njegov sin Bii.jezid-beg, ne uputajui se ni u kakvo objanjavanje kosovske pogibije. . Meutim, iako G o z b a i !b or b a ovako brz~ i zaudo .prirodnim jezikom izvetava o Muratovu zavretku, ona se ipak due zadrava na njegovu nasledniku, sultanu Bii.jezidu I (1389 - 1402), i to nas moe ovde interesovati iz vie razloga. Ne samo zato to nas turska istorija, kako je u svoje vreme rekao Cedomilj Mijatovi, odmah posle nae nacionalne moe najvie zanimati nego i zato to je ovaj munjeviti ili, kako Konstantin Filozof (str. 69) veli, munjogromoimeniti car uestvovao u samoj kosovskoj bici gdje je svojom brzinom i vetinom spasao tursku vojsku od poraza i u vezi s tom pobedom stekao vrhovnu vlast nad srpskom dravom i postao zet kneginje Milice, uzevi joj protiv njene volje ker Oliveru. za enu. Kratko vreme posle zasedanja na oev presta, nastavlja Astarabiidi, neiskusni Biijezid je bio okruen neprijateljima i gotovo svaki susedni knez (u Anatoliji) oduzeo mu je po neki deo zemlje, koju tvravu ili varo - ija se imena navode -, i tek pomou izvesnog Sulejman-pae polo mu je za rukom da protivnike i vazale smiri i pokori, i tako sredi i osigura svoje naslee iza oca. Ali sada ba ovaj Sulejman-paa koji je toliko bio na pomoi Bajezidu, odnosno Astarii.biidi na njegova usta, izraava se vrlo nepovoljno o judmmu, odvraa se od njega i eli da se prikljui sultanu A~medu od Sivasa. '
4 odozdo):
" Ovo delo govori o sutini i znaaju dvadeset i sedam glavnih proroka, a napisano je Muhameda u snu. ~' Ovaj pretenciozni vizionar, udni praznoverac i veliki zagovora kulta svetaca je u izvesnim krugovima neobino popularan. Ipak, dvojica odlinih orijentalista, pored izvesnog priznanja njegova entuziazma, fantazije i knjievne vetine, smatraju Ibn Arabija (kako ga takoe zovu) gotovo varalicom (Alfred von Kremer) odnosno do izvesne mere arlatanom (Reynold A. Nicholson). Prvi ga je izuavao i prikazao dosta opirno u svojoj G e s e h i e h t e d er herrsche n den Ideen des Is la ms (Leipzig 1868, str. 102-109), a drugi u svojoj sadrajnoj A L i t er ary H i s t ory of t h e Ar a b s (3. izd., London 1923, str. 399-404). Meutim, engleski orijentalista koji je izdao i preveo celu M e s n .e v i j u Geliiluddina Rumija na engleski i inae dosta pisao o arapskim i persiskim misticima, pokazuje dosta opreznosti u oeeni ovog mistika dok detaljno prouavanje ne dadne sigurnije rezultate. e. Broekelmann-ova G e s e h i e h t e d er A ~-a b i s e h e n L i t t er a t ur (knj. I, Weimar 1898, str. 441) ne ulazi toliko u smele i udne ideje Ibn Arabija koliko u biografske podatke, a Erster Supplementband (Leiden 1937, str. 790 i dalje) uz njegovu literaturu pun je bibliografskih podataka o delima ovoga mistika i o komentarima na neke od njegovih radova. U nas je o Arabiju pisao A. Adi! Coki u N o v o m B e h ar u, god. IX, str. 259 i dalje (u 5 brojeva). posle
pieva vienja

Jedan suvremeni persiski izvor o bitci na Kosovu

17

U emu se sastoji ta otra kritika Bajezida i njegovih postupaka? Pre svega, G o z b a i b o r b a istie ovde da taj tursk.i sultan - prema oceni onih koji su imali iskustva s njim- niti potuje ako je s nekim jeo soli i hleba (..:J..\() niti ceni kako treba pravog prijatelja 1 pobratima <.::-1;.1_,.-); dalje, on nema ni toliko pameti da moe razlikovati prijatelja od neprijatelja, niti ima toliko znanja da moe dobro od zla, niti toliko str. 388, red 5-22)_43 G o z b a i b or b a pria jo izvesne pojedinosti o Biijezidu i njegovim borbama s raznim emirima u jo nezavisnim kneevinama Male Azije, ali to nema vie nikakve veze sa kosovsk~m bitkom ni sa temom lanka, pa emo sa ovom Astarabiidijevom karakteristikom Biijezida J1ldmma zavriti prevoenje odnosno prepriavanje ovog istoriskog izvor/i na persiskom. Ako sada bacimo jedan letimian pogled na gore iznesene vesti i podatke iz G o z b e i b" o rb e, videemo da se one u osnovi (bez obzira na detalje) mogu svesti na sledee tri teme: I. predlog mongolskih knezova da se upadne u Muratove pokrajine dok se on nalazi u borbi s nevernicima; II. san sultana A~meda o sudbini Murata i Barqiiqa i obistinjenje toga sna (Muratova pogibija); III. karakteristika Biijezidovih postupaka neposredno iza kosovske bitke. Kako se jo dobro seamo, ove tri teme nisu jednako obraene ni po obimu koji zauzimaju u G o z b i i b or b i ni po vanosti podataka koju mogu imati za nas odnosno za nau istoriju. Prva tema je dosta opirno prikazana, ali najvei deo tog prikaza posveen je razmatranju razloga zbog kojili sultan A~med nije pristao na predlog mongolskih knezova. Ipak, taj odlomak sadri neto to je moglo uticati na Muratov pohod protiv Srba da je sivaski sultan posluao te knezove i navalio na Muratovu zemlju, naime u toliko to bi onda turski sultan morao to pre da se vrati natrag da brani svoj prag mesto da napada tue zemlje. Ali da ne nagaamo ta bi bilo da se desilo ono to stvarno nije uinjeno nego da preemo na drugu temu. Tano uzevi, tu imamo posla sa jednom malom grupom pojedinosti koje su prethodile Muratovoj pogibiji kao glavnoj temi odnosno takvih detalja koji su joj sledovali. Kao obino kod istonjaka tako i u G o z b i i b or b i snovi igraju vanu ulogu: oni obino potstiu i sokole sultana A~meda da se na neto odlui i da to to pre izvri, ili ga opominju i odvraaju od neega to je snovao ili bio odluio. U ovom snu ukoliko ovaj Astariibadijev detalj ne pretstavlja obini v a t i e i n i u m e x e v e n t u - sivaski vlastodrac je unapred saznao sudbinu dvojice vladara s kojima je imao dosta posla i neprilika, i to je bilo vrlo vano za njegove dalje planove i odluke.
" Koliko je (inae uglavnom vrlo korisni) resume Kil;sli Rifata u nekim sluajevima nedovoljan, vidi se i na ovom mestu ge je celi ovde izneseni, takoer skraeni sadraj zbijen u ove etiri rei:<.>";.S(~~..f..~lo!.liJ;. tj. autorovo kuenje Bujezid-bega (sravni Blizm u raz m, dodatak, str. 31, u sredini).
uviavnosti (~)

luiti

da oprosti i pomiluje kad vidi poslu-

nost (J) j), niti uopte ima obzira onde gde ga treba imati, itd. (B ii z m u r ii z m,

18

Fehim

Bajraktarevi

Meutim, za nas je vanije ili bar interesantnije ono to Astarabiidi dodaje odmah posle konstantovanja da je san postqo java i da je Murat ubijen, tj. ono tvrenje da je Murat ubijen po nalogu -svoga sina Bajezida! Koliko se ja seam, ovo je neto sasvim novo i nepoznato, a da i ne govorimo o tome koliko je neprovereno i nedokazano. Ovde ne moemo rei i neoekivano i nemogue, jer u prestonim borbama su zabeleen! razni zloini ne samo kod Osmanlija nego i kod mnogih drugih naroda. Onaj Astariibiidijev detalj o tome zato se prorok Muhamed u snu sultana Af.lmeda pojavio u liku aJ:imediskog dervia moe biti koristan prilog za proua vanje o irenju ovoga reda, ali za nau svrhu nema nikakva znaaja. Sto G o z b a i b or b a, posle toga objanjenja, jo jednom istie da je Murat poginuo, to je prosto ponavljanje iz kojega ne saznajemo nita novo i nepoznato. Najzad, trea tema - karakteristika Biijezidova - obraena je tako da prilillo odudara od uobiajenih prikaza l:ivota i rada M)lratova naslednika, u kojima se najvie istie njegova;smelost, energinost i njegova brza (munjevita) osvajanja (Srbija, Makedonija, Bugarska, ostatak maloaziskih kneevina), prodiranja (Turci su tada dopirali do Stajerske, Bosne i do Atine) i dugotrajna opsedanja (na primer Carigrada kroz sedam godina), a naroito njegova epohalna pobeda nad ujedinjenim hrianima kod Nikopolja (1396). Ukoliko mu se to prigovara, to je njegova velika gordost koja ga je toliko zanela da je potcenjivao neprijatelja i nije se dovoljno pripremio za borbu protiv Timiira u bici kod Ankare, 44 ali to vredi za Biijezidov postupak itavu deceniju i vie posle Kosova. U svakom sluaju, ne treba zaboravljati da nepovoljna karakteristika novog sultana. kao i ono tvrenje da je on naredio ubistvo svoga oca na Kos~vu - potiu od biografa sivaskog sultana koji je bio u neprijateljstvu i na ratnoj nozi sa Muratovim naslednikom. Uopte, upravo pomenuto kuenje i osuivanje Bajezida I kao i gore navedeno nazivanje sultana Murata prostim i neukim Mongolom - jesu u osnovi odraz jake animoznosti i mrnje Astariibiidija odnosno njegova inspiratora, sultana A~meda, prema Osmanlijama kao politikim neprijateljima. Za ovakva oseanja prema Turcima kao naim nekadanjim neprijateljima ima i u naoj istoriji i knjievnosti dosta paralela. Da potsetimo samo na to kako je Ljubomir Nenadovi u pesmi proklinjao Turina i kako je ve Skerli navodio primere za to da su omladinski pesnici kanibalski raspoloeni prema Turcima.' 5 Druge primere za mrnju Srba na Turke naveo je iz savremenih pisaca V. orovi u svojoj B o s n i i H er e e g o v i n i (str. 65). Tek docnije, pod uticajem nemakih orijentalistikih pesnika, nai pesnici, t ur k of o b i kako se samo moe zamisliti, paradoksalno su postali zaneti poklonici m u s l i m a n s k e poezije,' 6 naime Hiifi~a i drugih istonih pesnika. Ova mrnja na Turke protegnuta JE' ak i na one koji su samo islam primili od Turaka-osvajaa, tj. na jugoslovenske muslimane. Kako Antun Barac kao strunjak izlae, 47 ovi Turci su predmet mrnje srpskohrvatske knjievnosti u

" Aug. Muller, n a v. d e l o, II, 303. " Omladina i nj ena kn j ievnos t 228-229 i 536-7.

(l 8 4 8 - l 8 7 1),

Beograd

1906,

str.

'" Skerli, i s t o d e l o, str. 377. " Hr v a t s k a re v i j a, IV (Zagreb 1931), str. 533-4, u lanku B o t i k a o p j e s n i k.

Jedan suvremeni persiski izvor o bitci na Koso"u

prvoj polovini XIX veka, mrnje koja je nastala pod uticajem . . . , . , dobri primeri za stepen te mrnje, produuje Barac, jesu S m r t s m a ~~~~Je! e e n g i a i neka druga dela s njihovom glorifikacijom meusobnih . ubistava ,g u itavoj tadanjoj novelistici, zavrava isti kritiar, Turin je samo zulumar, a ne ovek, tek Boti istie ono oveansko u Turcima (Fazli-beg u P o br a t i ms t v u, itd.~, tek on znai likvidaciju knjievne mode - mrnje prema brai zbog vere. S druge strane, politika mrnja nije bila nepoznata ni Osmanlijama. Oni su oseali 1(eliku mrnju protiv katolikih drava, naroito protiv panije zbog progona Mavara iz te zemlje, zbog stranog poraza kod Lepanta (1571), itd. Kako F. W. Hasluck navodi, 48 ovo stanje su iskoristile protestantske drave (Engleska i Halandija): prvi engleski ugovor s Portom je od 1581, a holandske kapitulacije datiraju ve od 1610 godine. Nasuprot tome, panija nije tada imala ni svoga pretstavnika u Carigradu! Ovo pada tim vie u oi to je turkofilska struja u XVI veku bila vrlo jaka gotovo u celoj Evropi.4 9 Ali da se, posle ovih primera nae nekadanje mrnje prema Turcima i turske netrpeljivosti prema ondanjim pancima, primera koji su ovde navedeni samo kao paralele Astariibadijevoj animoznosti protiv Murata i. Bajezida, - vratimo onamo gde smo stali. Pored svih pojedinosti koje su gore malo pre istaknute u sve tri glavne teme Astariibiidijeva prikaza vesti koje su u vezi s kosovskom bitkom, ipak ono to bismo verovatno najvie oekivali, tj. blie ,podatke o kosovskoj bici, - to je u njega prikazano vrlo turo i odve kratko, Naravno, ne treba od Astarabadija oekivati detalje kojih, recimo, ni na Konstantin Filozof nema," 0 ali, s druge strane, on i suvie zaostaje za prikazom ukrulliiha i Uruga. Samo ne treba gubiti iz vida da je predmet G o z b e i b o r b e u prvom redu ivot i rad s i v a s k o g vladara a ne istorija turskih ::.ultana, njihovih osvajanja i bitaka. Ipak, pored sve oskudnosti i neodreenosti u Astarabadijevu prikazu kosovske bitke, tanije Muratove pogibije, a u vezi s tim da svaki izvor o ovom epohalnom dogaaju, pogotovu jedan sasvim nepoznati i savremeni, i jo k tome orijentalni,
" Chris tian i t y a n d I slam und er the Sul tan s, Oxford 1929, knj. Il, str. 723 (o ovom vanom delu u dve knjige ja sam opirno pisao i sadrinu pojedinih lanaka izneo u Srpskom knjievnom glasnik u, knj. XXXII, 1931, str. 556-561 i 641-649). " Agatangel Krimski, u svome delu Hcropill Ty'PeqJH~H (Kijev 1924, na ukrajinskom) posveuje itavu glavu (str. 200-221) tome turkofilstvu; sravni i moj prikaz ove knjige u M it t e il u n g e n z u r o s m a n i s e h e n G !i' s e h i e h t e, knj. II (1926), str. 335-337 - Povoljna miljenja o Turcima u o p t e nalaze se ve u uvenog arapskog pisca Giihiza (umro 869) koji je o njima napisao jednu malu raspravu (v. Cl. Huart, G e s e h i e h t e d er Ar ab er, autorisierte Ubersetzung von Sebastian Beck und Moritz Farber, knj. I, Leipzig 1914, str. 302). " Radi poreenja, evo toga mesta iz Konstantina: Medu vojnicima koji su se borili pred (vojskom), bee neko veoma blagorodan (Milo), koga oblagae zavidljivci svome gospodaru i osumnjiie kao neverna. A ovaj da pokae vernost, a ujedno l hrabrost, nae zgodno vreme, ustremi se ka samome velikom "aelniku kao da je prebeglica, i njemu put otvorie. A kada je bio blizu, iznenada pojuri i zari ma u toga samoga gordoga i stranoga samodrca Kako se vidi, ime Miloa (Obilia) se uopte ne navodi nego ga je, po smislu, u zagradi d o d a o prevodilac Z i v o t a d e s p o t a S t e fa n a L a z ar e v i a, dr. Lazar Mirkovi (izdanje Srpske knjievne zadruge, Beograd 1906, str. 59). Konstantin daje i druge detalje o bici, ta vie i njen taan datum, ali na primer nita o ubistvu Jaqiiba, Bajezldova jedinog brata, itd.

20

Fehim

.Bajraktarevi

moe privui nau panju i pobuditi nae interesovanje, - ovaj prikaz nije na odmet niti bez koristi, naroito po nekim pojedinostima u vezi s ovim dogaajem, kojih nema u drugim izvorima. Na koncu, i oskudan, pa. ak i negativan rezultat jednog ovakvog traganja i izuavanja koristan je za nauku bar u toliko to se, posle izvrenog posla i uloenog truda, moe rei da je dotini izvor, u ovom sluaju Astariibadijeva G o z b a i b or b a, obraen bar koliko se odnosi na pogibiju sultana Murata na kosovskom polju i na ostalo to je u vezi s tim vanim dogaajem.

RESUME LA BATAILLE DE KOSOVO D'APRES UNE SOURCE PERSANE CONTEMPORAINE Parmi les rares sources historiques relatives aux.commencements de !'Empire Ottoman (XIV-e siecle), ecrites en langues orientales (islamiques), quelques-unes seulement contiennent plus ou moins de renseignements sur la bataille 'de Kosovo en 1389 Le fragment qui fait partie de l'epopee historico-romanesques I s k e nd er-n ii m e h d' A~medi, terminee en 1390, peut etre consideere comme la source la plus ancienne. Les deux autres sources turques les plus anciennes relatives a cet evenement sont l' H i s t o i r e g e n e r a le par Sukrullah et l' H i s t o i r e d e l a d y n a s t i e d e O ~m a n par Uruji"; mais elles ont ete corhposees quelques soixante-dix ans apres cette bataille. Cependant, la biographie du sultan A~med Burhanuddin de S ivas, ecrite en persan sous le . ti tre B a z m u r a z m (Banquet ~t combat) par l'historiographe de la cour Astarabadi et terminee en 1397-98, contient certains renseignements touchant cette catastrophe, dont la relation serbe la plus ancienne, celle de Constantin Philosophe, ne remonte qu'a quarante ans et davantage (1431) apres la bataille meme. Apres avoir donne les eclaircissements necessaires relativement au contenu principa! de B a n que t e t e o m b a t par A~med Tev~id (TOEM, tome V, numeros 26-32), puis a !'edition de cette oeuvre (1928} par Kilisli Rifat, avec son resume des evenements principaux (en ture), et apres avoir souligne que Heinz H. Giesecke avait communique (1940) un contenu assez detaille de la meme oeuvre, l'auteur de cet article en rapporte ou traduit les fragments relatifs a cette bataille, a la mort sur le champ de bataille du sUI tan Murad et a tout ce qui a trait a cet evenement. A ce propos, l'auteur de !'article ramene tous ces renseignements aux trois thernes (groupes de renseignements), a savoir: l 0 la proposition des princes mongols faite au sultan Burhanuddin d'envahir avec lui les pays de Murad pendant que celui-ci combat les infideles; 2 Je reve du sultan Burhiinuddin sur les de~ti nees du sultan egyptien Barqiiq et de Muriid Ier et Ja realisation de ce reve (au cours de cette meme annee, le premier a perdu son trone et le second sa vie); 3 la description et la stigmatisation du comportment de Biiyezid immediatement apres la bataille de Kosovo.

Jedan suvremeni persiski Izvor o bitci na Kosovu

21

En considerant d'une maniere critlque ces trois groupes de donnees, le professeur Bajraktarevi releve que le pr l' m i er theme est traite d'une maniere assez detaillee, mais qu'il ne contient, malgre cela, en general, que les raisons pour lesquelles Burhiinuddin avait refuse cette proposition; c'est seulement dans le eas ou la proposition eftt ete acceptee, dit l'auteur, que nous aurions eu une situation critique, puisque Muriid Ier aurait dil renoncer a la guerre contre les infideles et rentrer dans son pays. Quant au d e u x i em e groupe de donnees, l'auteur souligne que ce reve ou sa realisation (c'est-a-dire la defaite et le detronement de Barqiiq respectivement la mort de Muriid) ont pu influencer les plans et les decisions de Burhiinuddin, mais aussi que la description meme de la bataille est tres courte et assez pauvre et qu 'elle ne contient rien de nouveau et d'inconnu, excepte !'assertion que Muriid, par ordre de Bayezid, est tue par quelques serviteurs. En ce qui concerne le tr o i s i e m e groupe (theme), il continent une description tout a fait defavorable de Biiyezid et elle provient d'un certain Suleyman-pacha, qui l'a aide a assurer, dans le combat c9ntre ses vassaux retifs, sa succession au trone apres son pere, mais on y sent l'arumosite d'Astariibiidi, -que deja dans le premier groupe de renseignements qualifia meme Muriid de Mongol vulgaire et ignorant - et, en general, la haine contre les Turcs en tant qu'ennemis politiques. Par un parallelisme, l'auteur de !'article se reclame de l'a n e i e n n e haine des Yougoslaves (pour les memes raisons) contre les Turcs qui s'est manifestee dans !'histoire et dans la litterature, aussi bien que de la haiiie des Turcs contre les Espagnols d'alors (a cause de !'expulsion des Maures d'Espagne, etc.). A la fin, l'auteur de !'article conclut que certains renseignements d'Astariibiidi sont interessants, nouveaux, inattendus meme, tandis que ceux relatifs a la bataille mi!me sont tres courts et assez pauvres; mais pourtant il pense que ce travail et cette sorte d'etudes ne sont pas sans profit, car il y est traite d'une source historique orientale tout a fait inconnue chez nous (et de plus e o n t e m p or a i n e), au moins dans la mesure ou elle se rapporte a la mort de Muriid a Kosovo et a tout ce qui touche cet evenement important.

HALIL INALDZIK

OD STEFANA DUANA DO OSMANSKOG CARSTVA

Hrianske

spahije u Rumeliji u XV vijeku i njihovo porijeklo

Jasno se vidi da su dokumenti koji se nalaze u turskim arhivima takvi da mogu iz osnova izmjeniti neke poglede na irenje osmanske drave na Balkanu. Znamo da su pretjerani i pristrasni pogledi koji su bili na cijeni u posljednjem vijeku Osmanskoga carstva, za vrijeme pobuna i pokreta za osloboenje balkanskih naroda polako olabavili, ak. da su od nekih smionijih pisaca potpuno odbaenU Napokon nijedan ozbiljan istoriar ne tvrdi da je osmanska vlast likvidirala domae upravne i vojnike klase, plemie time to bi ih pogubila ili silom prevela na islam i da su na njihovo mjesto dolazili muslimanski Turci kao povlatena vladajua feudalna klasa. 2 Ipak je potrebno sa insistiranjem se zaustaviti na gleditu da je Osmansko carstvo imalo sasvim drugi karakter u XV vijeku, u periodu svoga uspostavljanja. Jedan dio istraivaa koji su se poblie bavili osmanskom istorijom utvrdio je izvjesne injenice vrijedne panje. Prvo je istaknuta tolerantna politika osmanske drave u pogledu vjere, injenica da se ona nije interesovala vjerskim stvarima nemuslimanske raje, ponavljano je da je zahvaljujui kupljenju u janjiare (devirme) i sistemu robova (gulam sistemi) omoguavala svojim hrianskim podanicima na Balkanu da ulaze u vladajuu klasu, a pominjano je u obliku pojedinanih injenica da se ak, uz hrianske vojnike grupe koje su se poput vojnuka i martolosa kroz duge vijekove sauvale, s vremena na vrijeme direktno sluilo hrianskim podanicima radi vojnike slube. 3
' Dubrovaki dokumenti iz 15 vijeka mnogo su pomogli u tom pravcu istraivaima (Jorga, Truhelka). N. Stanef, Blgarija pod igo, Sofija 1935, a pogledaj bilj. 128. ' Naprimjer pogledaj Hammer, Hist. de l' empire ottoman, VII, 356; samo je on rije raja u svome izvoru prokomentarisao prema svom miljenju. Tekst u Peevija (II, 320) je ovaj: ':" _,i>'(l!~ f-"'IJ.I) ~J ...s'~I)J~I.J';";.IJ~ J~lj J_,LI;_,J.J_,_.;.>:i.:,l.~i.p-"-~JI_,!-.1 J JX.... "'"='_,JI Jii.J!! Hammer se prevario, govorei u jednom svom djelu (Staatsverfassung und Staatsverwaltung, Wien 1915, str. 276) da su hriani nalazei se kao joldai dobivali timar. U svakom sluaju on je uzeo rije raja kod Ajni Alija samo u znaenju hrianskog podanika.- D' Ohsson (Tableau general de l' Empire ottoman, Vri, 276), poto je rekao le Sultan ne prends point des soldats parmi ses sujets tributaires, pie da je Ibrahim-paa prihvatio prilazak 600 francuskih vojnika iz tvrave Pape njegovoj vojsci (Za ovaj dogaaj pogledaj i Peevija, II, 228-229). - Finlay, (The History of Greece under Othoman and Venetian domination, London 1856, str. 55-56) ukazuje da su osmanski sultani poevi jo od vremena Orhan-Gazija davali mjesta u svako vrijeme hrianskim vojnim snagama u svojim kadrovima. - Gibbons (The Foundation of the Ottoman Empire, London 1916) tvrdi da su Turci i domai elementi zajednikom vjerom, islamskom vjerom doveli do stvaranja jednog naroda, osmanskog naroda i kae da su osmanski sultani vodili s tim ciljem istinsku i svjesnu politiku islamizacije. Ustanova devirme jeste jedno sretstvo toga. Uza sve to oni su ostali vezani za princip vjerske slobode. Osmanska drava je stekla osnovnu snagu i silu u Rumeliji i zahvaljujui tome mogla je da pobijedi svoje protivnike u Anadoliji. Hriani Balkanskog Poluostrva pomogli su uspostavljanju Carstva. Protiv njegove osnovne tvrdnje pogledaj: M. F. Kiipriilii, Les origines de l' empire ottoman, Paris, 1935. 2*

24

Hali! Inaldik

I K. Jireek, ija su djela o istoriji balkanskih naroda postala klasina, kao i svi ostali pisci, tvrdi da je prelazak na islam bio uslov za ulazak u vladajuu klasu, da su muslimani sainjavali povlatenu klasu. Ali u isto vrijeme on iznosi panje vrijednu misao o jednom pitanju, sa kojim emo se malo kasnije opirno pozabaviti. Po njemu, mnoge timarske spahije u Rumeliji potiu od starih. bugar-. skih, srpskih, arnautskih i grkih plemikih porodica, a od stare srpske drave . ostalo je vie ustanova. J orga koji je autoritativno ispitivao uslo.;.e osmaruikih osvajanja na Balkanu, iako je suvie daleko. iao u nekim svojim uoptavanjima, iznio je poglede vrijedne panje. On u jednom svom djelu doslovno kae: Balkanske hrianske drave koje su il toku jednog stoljea ustupile svoje mjesto Osmanskom carstvu nisu, kao to se openito misli, likvidirane jednom vjerskom katastrofom, kojoj bi bio uzrok fanatian neprijatelj kOji hoe da uniti hriansku vjeru . . . "osmani su donijeli monarhijsko jedinstvo, i mir i red apsolutizma, vladavinu jednog jedinog gospodara. Osmani su ,se pojavili ne kao narod, nego kao vojska, kao dinastija, kao vladajua klasa .n Vizantiski, slavenski i osmanski politiki poretci stopili su se jedan s drugim u jednu cjelinu. 6 Mjesne feudalne vlasti jedna po jedna su se izbrisale pred Osmanima koji su pretstavljali optu istorisku tendenciju vremena i slili se u osmansku zajeclnicu. Rumunski istoriar ukazuje na to da su se seljake klase kojima je bila dodijala anarhija pokazivale pristalicom novog osmanskog ujediniteljskog poretka 7 i kae: upravljai .su rijetko bili turskog porijekla . . . Subaa, beg, kefalija, stari knez, vojvoda ili njihov blii roak ili neko ko je doao iz neke druge pokrajine Carstva nisu gdjekada u istvom svojstvu nita drugo do li bivi hriani. 8 Ali i J orga misli i!a je primanje islama uslov da bi se moglo unii u vladajuu klasu. 9 Osnovno gledanje Jorgino sada mnogi primaju i potvruju. L. Hadrovi u jednom djelu koje je u posljednje vrijeme objavio ukazuje na to da je organizacija Osmanskog carstva u Rumeliji ostala pod jakim uticajem grkim i slavenskim i kae 10 : Prodor Srba zajedno sa turskim osvajaima duboko u Maarsku i injenica da sainjavaju veinu posada u tvravama omoguuje nam da mislimo da je turska vojska puna srpskih elemenata koji nisu primili islam i ivjeli su vjerom svojih otaca. 11 Pogledi P. Viteka koji je duboko pronikao inioce koji su osigurali uspon osmanske drave zauzimaju posebno mjesto. On se prije svega zaustavlja na osmanskoj dravi kao dravi ratnika sa granice (ue gazi de~leti) i lj:ae da 5e posebna kultura granice (ue kiiltiirii), za koju je ova drava ratnika u poetku bila
Viele christliche Adelsfamilien wurden, besonders in Bosnien, durch Annahme des Islam zu erblichen Spahi's, deren es um die Mitte des XVII. J ahrhunderts in Rumelien 1294 gab, meist ehemals christliche Bulgaren, Serben, Albanesen und Griechen (Gesch. der Bulgaren, Prag 1876, str. 449), Auch in den Provinzen tiberlebten viele Institutionen den Fall der alten Stidslavenreiche (isto djelo, 451). '.N. I orga Histoire des Etats balcaniques, Paris 1925, str. 1-2. ' Isto djelo, str. 5. ' Isto djelo, str. 25. ' Isto djelo, str. 26. ' Isto djelo, str. 32. " L. Hadrovics, Le peuple serbe et son eglise sous la domination turque, Paris, 1947 godine, str. 45. " Naalost nismo mogli vidjeti djela J. N. Tomia, K. Draganovia, srpskih pisaca koje pominje Hadrovi.

Od Stefana Duana do Osmanskog carstva

25

vezana, pribliila Osmane narodu osvojenih krajeva u punoj toleran~iji olakavala je njihovo stapanje. Zahvaljujui ratnikom karakteru (gazi karakteri) osvajaa nije dolo do kulturnog nazatka ni u Anadoliji, ni na Balkanu. 12 Isti naunik privlai panju na ovu injenicu: Prilagoavanje Osmana do te mjere civilizaciji zemlje na koju su napadali jo je vie olakavalo prilaenje na njihovu stranu akrita (vizantiskih pograninih vojnika) u masama i dobrovoljno predavanje tvrava i manjih gradova .. 13 Ali ipak on kae da je poslije velikih osvajanja centralna vlast iz ekonomskih obzira traila da hrianski podanici ostanu u svojoj vjeri, ali je na takav nain uklonila mogunost da budu koriteni za upravu i vojsku, da su se tome nasuprot ratnici za vjeru (gaziler) trudili da proire islam, a da je pak ustanova devirme ove dvije tendencije mirila. 14 Nasuprot ovome jedan pogled koji se poslije osnivanja narodne turske drave kod nas rairio i snano odravao jeste pretpostavka da je Osmansko carstvo bilo jedna drava koja se u svom osnivanju, tj. do sredine XV vjjeka potpuno oslanjala na turski elemenat.'G I u najnovijim djelima o osmanskoj dravi vidi se da nije shvaeno da je npr. Osmansko carstvo XV vijeka rastavljeno dubokim linijama od Osmanskog carstva iz XVII vijeka, da osno1/ne tendencije i ustanove ova dva perioda nose katkada gotovo pod istom odjeom potpuno razliitu sutinu i da su istoriski uslovi potpuno razliiti.' 6 Sigurno je da e, kada uzmognemo, uzimajui osmansku istoriju odvojeno u odreenim periodima, da pokaemo svaki period u njegovim vlastitim uslovima i nunostima, koji izgledaju toliko protivrjeni i zamreni, oni postati jasni. Iako je, kao to smo gore vidjeli, od strane nekih naunika jasno postavljeno pitanje u tome pod kakviffi uslovima i kako su ostvarena osmanska osvajanja u Rumeliji u XIV i XV vijeku, kao i pitanje o ureenju koje je postavljeno namjesto starog ureenja i o odnosima izmeu osvajaa koji su doli i domaeg stanovnitva, ono nije nalo zadovoljavajui odgovor naroito zbog nedovoljnosti izvora kojima se raspolagalo. 17
" P. Wittek, Deux chapitres de l' histoire des Turcs de Roum, Byzantion, sv. XI (1936) strana 315. " The rise of the Ottoman empire, London 1938, str. 42. 11 Pomen. djelo, str. 49. - Takoer pogledaj njegovo De la dfaite d' Ankara a la prise de Constantinople, Revue des Etudes Islamiques, 1938, sveska I. " Zagrieni branilac ove misli je pisac Amasya tarihi (Carigrad 1327-1330) H. Htisameddin. " Djela I. H. Uzunarinlija o ustanovama osmanske drave izdata od strane Turskog istoriskog drutva (TUrk Tarih Kurumu) (Kapu kulu ocaklari I-II, Ankara 1943, Merkez ve bahriye te~kilall, Ankara 1948, Saray te~kila!J, Ankara 1945) u prvom redu se mogu kritikovati s toga gledita. Pogledajte rad koji sam napisao o Saray te~kilat, u D. T. C. Faktiltesi Dergisi (sv. V, br. 2). I u jednom djelu o osmanskim ustanovama koje je izalo u posljednje vrijeme, H. A. R. Gibb i H. Bowen, Islamic society and the West, nije u veoj mjeri uzeta, u obzir razlika izmeu razliitih doba. 17 F. Babirigerova istraivanja o Starim osmanskim begovskim porodicama i njihovom porijeklu (Ewrenos-oghlu, Timilrta~. Yurakhan-oghlu, Quarly-zadeler, Michal-oghlu, Malqo~ oghlu) (pogledaj Annali, Publicazzioni dell'istituto univerversitario orientale di Napoli, Nuova serie vol. 1 (1940) str. 117) treba proiriti. Stari popisni defteri u Arhivu Opte vilkufske uprave i Arhivu Pretsjednitva vlade sadre mnogo materijala o ovoj temi. Pogl. T. Gokbiligin, XV ve XVI: asirlarda Edirne ve Pa~a Livasindaki has-Mukataa mtilk ve vakiflar, Istanbul 1952. - Naalost nismo mogli da vidimo ovu Babingerovu studiju: Beitriige zur Geschichte der Tiirkenherrschaft in Rum eli en (14. und 15. Jhdt.) Brtinn-Mtinchen-Wien, 1944.

26

Halil Inaldil<o

Dolje emo pokuati da prema timarskim i popisnim defterima koji pripadaju vremenu Murada II i sultanu Mehmeda Osvajaa 18 pokaemo brojevima i dokazima da je osmansko irenje na Balkanu nosilo potpuno konzerVativan karakter, da nee moi biti govora o iznenadnom osvajanju i smjetanju, da su stare grke, srpske i albanske plemike klase i vojniki slojevi ostavljeni na svom mjestu, da je vaan njihov dio uvrten u okvir osmanskog timara, kao hriani tix'narnici, da u XV vijeku nije osmanska drava ni u kakvom obliku vodila politiku islamizacije- Ali prije nego to pridemo tome, treba da kaemo ovdje da i zabiljeke i ukazivanja dostojna panje koja se nalaze u dodanas poznatim izvorima dobivaju sada jasnije znaenje. Ustvari, ove stare zabiljeke, zato to dozvoljavaju da predmet naega istraivanja dovedemo do poetka drave, imaju posebnu vrijednost. Znaenje ovakvih zabiljeaka u najstarijoj osmanskoj tradiciji koju su prikupili anonimni Tevarih-i Al-i Osman,'" Aik Paazade i Neri: Tekfur nevjernika Harman-kaje (Chirmenkilj) Koze Mihael koji je jo od prvih vremena saraivao sa Osmanom Gazijeni nije bio jedini hrianski domai velika koji je tako postupio. Na primjer, pominje se i ovaj dogaaj pri jednom upadu koji je napravio Osman u Tarakli-Jenidesi: <.S>).!J.JII:!'f-l~J~ .__. c.s))\(<,:h_,.. l .!l..t. JJI J .lf- ~JI JI.:.~ <.S>;\J j\(~}JI J. o.ll)\;1 )!.!il Jl;i:--1 ~J~I.:..o\1.1 J;_,. J <.SJI ~JJJ <.S.}JJ!.:/ 20 >)~l J~ JI ......il .:..;..,to:- .__, .().iii .:.~.-:; Saradnju sa domaim hrianskim feudalcima (beyler) nije se sastojala prosto iz odnosa saveznitva. Opet u prvo vrijeme aktivnosti Osmana Gazija: <.SJj::..;~;IJ .:Jt.-. ."~<.S.}}> ~~l.f.i .v.....,~ .s::::_., ~;lJ ~ .:_,Ji\ -:-11 ~ JI <.S>;IJ j.JI J. .:_,;,;::_; JJI ~ J.). o.ll ..t. ~~~l .::.cU.l Y'- Y,.} 21.}.-l~Jif'.,; ..,..t.;. .;~;e )J~ ~~l (..J .:.):SL. ~~l .:.oU. l~~' J~;A:--1.;.> c.s;j::..; );>lr ~;j::_; Ali nema nijednog znaka da je ovaj tekfur koji je uniao u slubu Osmanovu postao musliman. S druge strane i obavjetenje koje daje Pahimer o tome da je opet u Osmanovo vrijeme, jo 1305, dolo jedno katalansko odjeljenje i pridruilo se Osmanima, privlai panju. 22 U staroj osmanskoj tradiciji ima drugih biljeaka o prilaenju Osmanima tekfura i nevjernikih spahija u vrijeme Orhana Gazija. On, dok mu je otac jo bio u zdravlju, u jednom pohodu koji je napravio na granici kod Iznika: J~ .:._,..l;\('. .;r 6:1' .:..:~1 ~I.JS" Jt.-..;.. 4 )J ls:;' c.s;t.-. c.s>JJl.f r->1 .:;.fi~.,,.:.,, c.s;t.-. ~ .} -:X 13 <.S~> ;J.i.~ j\ ('.} ('. .:.LP Gospodar tvrave nije se predao. Ali sutina ove ponude koja pokazuje osvajaki metod osmanski, zasluuje panju. Orhan, im je postao

.s-

" Za takvu vrstu deftera pogL O. L. Barkan, TUrkiyede Imparatorluk devirlerinin nU fiis ve arazi tahrirleri ve hakana mahsus istatistik defterleri, Iktisat FakUltesi Mecmuasi, sv. II (1939-1942), i H. Kun, Avrupadaki Osmanlt yer adlan, TUrk dili ve Tarlhi hakkmda ara~ttrmalar, Ankara 1951, str. 83 i dr. " Anonimni Tevarjh-i Al-i Osman (Die altosmanischen anonymen Chroniken, Izd. F. Giese, Breslau 1922, opet od njega, MOG, I str. 49. P. Wittek, Zum Quellenproblem der altosm. Chron. Isto mjesto, 77) Oruc, Teviirih-i Al-i Osman (Die frUh. osmanischen Jahrbiicher des Urudsch, izd. F. Babingera, Hannover 1925), predgovor izdavaa. 0 ' Ne~ri, Gihanniima (Die altosmanische Chronik des Mevlana Mehemmed Neschri). Izdava F. Taeschner prema pripremnim radovima Th. Menzela, I, uvod i tekst Menzelova primjerka, Leipzig 1951, str. 28. " Ne~ri-Taeschn~r, str. 36. " PogL P. Wittek, The rise ... , str. 42.
23

Asik Pasazade. izdanie Aliia. 27.

Od Stefana Duana do Osmanskog carstva

27

vladar (bey) ostavio je na njihovom mjestu tekfure vie tvrava koji su se pokazali poslunimY 4 Tako vezir tekfura Bruse ije je jelo predaja brusanske tvrave, ostao je uz Osmana.2 5 Za vrijeme osvajanja Iznika: .)J.:.. ~ J.,p-l cSJj:..; e ,..,..~\ J':'=- l~ ...:t.;.JJI Ji!.;. _,r. ~ .J>'r- _;(l ..,...,s- .J_,p-l~~ U ovoj posljednjoj biljeci naroito elim da svratim panju na nevjernike spahije. Ono to je bilo u Izniku prirodno ponavljalo se na drugim stranama. Sin Orhana-Gazija, Sulejman-paa im je preao na poluostrvo Galipolje ..,..)JI~ J)!jli.J! .s})ri.!.l.;Jl.- ~
n,)!~JJ)!

Pisma Palamasa Gregorija", solunskog arhiepiskopa koji je 1355 pao kao zarobljenik u ruke Osmana jasno pokazuje koliko su Orhan i njegova okolina postupali tolerantno prema hrianima. On je svagdje vidio hriane u punoj slobodi. Orhanov sin Ismail slobodno mu je postavljao neka pitanja o hrianskoj vjeri. Poslije je sam car Orhan priredio jednu optu diskusiju izmeu Palamasa i uleme (muslimanski vJerski uenjaci). Tu je diskusiju zabiljeio Orhanov doktor Grk Taronites.30 Balaban (Palapanis) koji je pretsjedavao skupu postavio je hrianskom duhovniku ovo pitanje: Mi vjerujemo u vaega poslanika, zato vi ne vjerujete u naega? Tu je pomirljivi akcenat oevidan. Jednu drugu diskusiju Palamasovu neko je ovako zakljuio - Doi e vrijeme kad~ emo biti svi jedinstveni u naim miljenjima. Momenat koji naroito privlai panju jest to da je Palamas naao u osmanskom gradu Bigi (Pegae) vizantiskog hetaeriarcha (generala) Mavrozoumisa kao najuticajniju linost (subau?) mjesta. 81 Poznato je da su se u vojsci Murada I. nalazile u znatnom broju hrianske pomone snage koje su slale kneevine koje su plaale hara.'" Nisu se samo u bitci kod Ankare, nego i u Kosovskoj bitci (1389) nalazile vazalne hrianske snage u redovima Osmana: 13 >cSJ.lJI _,.;,t... <5'~ ~Ir J JJ.:.l.S' )~J\ _,.;,t... ~1; .,s-:))II'J\1( rJ.1;. cS~.)~ Jl( .J? e Prema Timurovom istoriaru Nizamuddin Sami-ju, Jildirim Bajezid je izveo protiv svoga protivnika itage i nevjernike. 34 U ankarskof su bitci uestvovali ne samo srpski vojnici, nego poput albanskog feudalca Coia Zacarie", i ostali balkanski feudalci.

" .s.J.!li jJi' ,_,;1 .0.:, Jj:;....,~\ .;~_,JJI .JI.;.JJI (Ne~ri-Taeschner, 46); o tome da je isto ostavljena gospodarica Kirmastija i njen brat na svojim mjestima Neri-Taeschner, 47.
" A~ik Pa~azade, str. 30; Ne~ri-Taeschner, 39. " Ne~ri-Taeschner, 45 4::< .Jjj\1-- ~Jj_,! J\ .::.JJ cSJ))'.J.J JIJ~ ci!;. jL.~ ~)!J" .SJj'J jji J <1!\Jlo (Asik Pszd. 41). " A~ik pa~azade, str. 48; Ne~ri-Taeschner, 50. " C. Arnakis, Gregory Palamas among the Turks and Documents of his captivity as historical sources, Speculum, vol. XXVI, No l (1951). " Ova biljeka izostala u originalu (prbnjedba prevodioca). " Arnakis, pom. lan. str. 108. " Pom. lan., str. 106. " Pogl. Ne~ri-Taeschner, 63-64. " Ne~ri-Taeschner, 66, 73. - Upor. Gibbons (turski prevod: Ragip Hulusi) str. 151.

J>-

"

lj ~.}l u- 'J

_r; "":'

JJ" ~.;JJ; J .?JJ' J

J. J lJ lJ )l J t_~ .s~ j:.:J ..J:I J! U. jJ~ ~:t.~ (JJ ~ JJ--="b ~L<':" t.i~'.s~ _,(!}~ (Zafernama, ed. F. Tauer, Monog.

-:-:j t

Areh. Orient., vol. V, Praha 1937, str. 255). Cuveni Marko Kraljevi umro je u osmanskoj slubi u Vlakoj (pogl. Melanges H. Gregoire, Brisel 1949, str. 568). " Jorga, GOR, I 331.

28

Halil Inaldik

Dolje emo vidjeti direktno iz isprava Arhiva koliko su vano mjesto imali timarnici, vojnuci i druge vojnike grupe u osmanskoj vojsci poslije Bajezida J~ldirima. Ali neemo propustiti da ovdje navedemo panje vrijedna svjedoanstva jednoga Francuza koji je 1432-1433 godine posjetio osmansku zemlju. Ovaj Francuz, Bertrandon de La Broquiere, govori o tom da se u vojsci Murata II. nalazilo osim 3.000 spahija koje je poslao srpski despot i. vie hrian skih vojnika iz Albanije i Bugarske.30 I Jean Torzelo koji je 1439. na konsilu u Florenci podnio izvjetaj o mogUnostima jednog krstakog pohoda protiv Turaka, biljei, govorei o 50.000 hriana carskih vazala, da su spremni na ustanak. 37 Bez sumnje da on s time nije mislio na sve hrianske podanike careve. On u potpunosti nie snage podloene caru. Po narna,-ovih 50.000 hriana su hrianski vojnici koji su podanici cara i ovaj broj, makoliko bio pretjeran, daje nam misao o relativnoj vanosti hrianskih vojnika u osmanskoj dravi. 38
hrianski

**
U Arhivu se nalaze defteri XV vijeka koji se odnose gotovo na sve krajeve koji su nekad bili unili u granice srpskog Duanova carstva. Sa svojim ispitivanjima poeemo od Tesalije. Imamo u ruci dva deftera koji se odnose na livu Tirhalu. Prvi je napisan 859 po Hidri (1454-5 n. e.), 30 a drugi 871 po Hidri (1466-7 n. eV 0 Na. taj nain najstariji defter. koji pripada ovom kraju pokazuje vrij.eme samo oko 60 godina poslije osvojenja.. Ovaj defter je napisan u vrijeme sandak-begovanja Omer-bega sina Turhan~begova i zauzima zajedno sa Tirhalom vilajete Fener (Phenarion) i Agrafu. Ovdje su timari ovako raspodjeljeni: l has mirlive, u vilajetu (nahiji) TirP,ali 79 ekindi" et de l' armfe qui fu dernierment en Grece, une grant partie estoit Crestiens; c'est assavoir que quant il mande le dlspot de Servie, il envoye l' un de ses fils accompagnie de IIIm chevaulx. de service ef aussi d'autres a.Sses d'Albanie et de .Voulgairie qui sont Crestiens lesquelz n'osent dire le contraire et sont pluseurs esclaves qui vont il Ja guerre qui sont Crestlens ... (B. de La Broquiere, Voyage d'outremer, Izd. Ch. Schefer, Paris 1892, strana 185). " en oultre ces seigneurs cy, ilya plus de cinquante mn hommes chrestiens qui sont subjectz au Ture et incontinent qu'llz verroyent la puisance des chrestiens se rebelleroyent contre le Ture et seroyent ceulx qui pltlll le destroyent, et oultre tous ceulx cy, ilya une grande multi tude de crestiens subjectz au Ture par tribut; .. (Kod B. de La Broqujere-a dodatak, strana 265). " Opet po Torzelu careve sve vojne snage su 100 hiljada konjanika i 20 hiljada pjeaka. (Isto djelo, str. 262-263). Prema Broquiere-u (str. 185) s'il veult fait grant armee, tel qui Je scet bien m'a dit qu'll trouvera bien XXVI mil hommes en la Grece, mais qu'il les paye de Jeurs ga!ges, c'est assavolr VIII aspres pour homme a cheval et V pour homme de pie; et de ceulx cy, m'a l'en dit que les LX mil seron! bien en point. " Arhiv Generalne direkcije Pretsjednitva vlade, defteri preneseni iz Maliye, privremeni klasifikacioni broj 167, 230 lista, potpun, dimenzije 11/29. To je popisni opirni defter koji zajedno sa timarima saoptava imena raje, pojedinosti dabina. Njegov uvod: ;;, .::-JY" AJ.U.J_,< 0:1 4,1/ .::-_rlf; .::.-:5" J/ ... .;~.;. ,1/ Lr.t .:,~.;. .;$ .:,u.u1 ... ,\.!.,~ ~ .C..Jt;.j t_t";..

o.blr:lt J
,

I.J:.-i-

4,_; i:, J\;

" Arhiv Pretsjednitva vlade, deft~r prenesen iz Maliye, privr. klasifik. broj 66. Na poetku deftera stranice su pomijeane, dimenzije 11/29, limarski sumarni defter. U njegovom predgovoru koji je otiao do sedmog lista u sadanjem njegovom povezu:.I_,J~~J ~fl>

:t:..!

u-iJJI

Lr. 4J~ Lr, 4.>o-l

o,S..b-1

.::-rl:<. .JI;. >lJ' ..J: .JI;. .J$ .J\1UI

,\!.,~ ,Jl.J!

.6'..!\.:.j

D~lt'\t" j ~"7' J

Od Stefana Duana do Osmanskog carstva

29

timara, 24 timara uvara tvrava, u vilajetu Feneru l has subae, 60 ekinditimara, 9 timara tvravskih posada, u vilajetu Agrafi l has subae, 7 ekinditimara. Od ukupno 182 timara 36 ih pripada hrianskim spahijama. Daemo neke tipine primjere: Timar Dimitrija sina Mihaljeva, sin spahije od starine.<' Opet u Tirhali Timar Mustafe i Petrosa, njegova brata, sinovi Mikre .>':- jau zajedniki po redu.' 2 U Tirhali Timar !glave ._,:n-1 i Dominika i Muzeraka.!lv_;.sinova Mikre. Timar Pavla, sin je Mikre, njegov brat Paa-jigit iskopao mu je oko, bez oka je, godinje daje jednog konjanika.' 3 U tri posljednja primjera vidimo timare sinova Mikre. Kraj koji se imenuje u defteru iz 871 po Hidri kao zemlja Mikre treba da je pripisivana ovom Mikri. Pretpostavljamo da e Mikra biti stari gospodar kraja koji je pripao Osmanima kada su oni osvojili zemlju.< Ostali timari osim ovih 36 koje smo vidjeli u ovom sandaku 859 po Hidri dati su licima koja su dola zajedno sa Evrenuz-begom ili Turahan-begom45 ili gulamima zapovjednika (robovi begova) i kapu-kulovima),46 Sto se tie idmal-deftera (sumarni defter) iz 871 po Hidri (1466-1467 n. e., prema rezimeu sa njegove posljednje stranice, stanje timara je slijedee: Liva Tirhala: zeima 22, kadija 6, spahija 343, dizdara sa tvravskim posadama 191, vojnuka 103, jamaka 203. Posebno. u Livadiji 24 arnautska katuna, u nahiji Istifa ima 34 arnautska katuna.' 7 . U ovo vrijemme nabrajaju se 23 nahije u sandaku [meu ovima sti zemlje Mikre, na sjeveru Platamona (danas Platamon), na jugu Livadija (danas Lebadea), Lodorik (danas Loidorikan), u centru Domeke (Domoks), Catalda Phersala)]. Omer-beg se jo pojavljuje kao sandak-beg. Od 343 spahije koji se gore pojavljuju u cijelom sandaku dvadesetorica su hriani a i oni posje duju tek etiri tiiriara. Samo Ilandari koji je u tvravi I~din (,:r.>.JI = Zeytuni?) sluio kao topnik uiva sam jedan timar ..'0 Ranije je Dimitri sin Todora uivao sam jedan timar. Jedan timar koji je ranije pripadao Petru u Tirhali uivaju
" List 179. "List 234. List 236. "Pogl. nie biljeke 91 .>",;'J:!...;$'-di~l<!l;.:iJJ\tS"Y'.ll..!jb-.>1..;

.di~ e_'J_, J! <!I;.Jl;.J_,b ~_I.J..cl..>l ~J;.,.~~ .U...\ 4v-IJI.!l_,:- f.>L..; :>)!..;"\'volt!~ U~ ~~I ..PI.ll,r,. h. v-1~1 JJ<'j.;. ~J.;$' .(Isti defter, str. 134).

Jr._,

" Meu njima privlai panju jedan timarnik hrianin koji nosi tursko ime. Biljeka je tekstuelno ova: <SJIJ J _,i ,)'6' ,;I..;(List 105b). " Nalaenje arbanaskih kolonija Tesaliji jest rezultat arnautske seobe koja je poehi prema jugu nakon osvajanja Albanije od strane Stefana Duana oko 1330 godine (pogl. A. A. Vasiljev, Hist. de !'Empire byzantin, Paris 1932, II str. 295). Iz deftera Tirhale mogue je prilino tano odrediti broj arnautskog stanovnitva u Tesaliji u XV vijeku. Oni su, organizovani u katune, imali poseban status. Porijeklo armatola koji se poslije vide u istoj obtasti i iji se veliki dio sastojao od hrianskih Arnauta mora da su ovi arnautsk:i katun! (Za armatole vidi R. Anhegger, Martoloslar hakkmda, TUrkiyat mecmuas1, sv. VII-VIII (1942), 297 i dr. Za katun vidi B. urev, Eflak kanunu hakkmda kU~iik bir izah, THIM (1939), str. 186. Upotrebljavanje za Arnaute istoga izraza bie da je dolo od toga to su i oni bili nomadi. Ali su u gradovima Teslije jo u XV vijeku postojale posebne arnautske etvrti.) - Prema Kavanin-u Ayni Alijevu (izdanje Tasvir-i Efkar-a. str. 40) u poecima XVII vijeka u Tirhali je bilo 36 zeameta i 439 timara. " 1413 pao je u ropstvo Uzun Hasan-begu (Nesri: Taeschner, 210) Omer-beg je 1489 jo bio u ivotu (A~ik Pa$azade, str. 237). "List" 63a. " List 63a.

._,.;u.

30

Hali! Inaldik

zajedno njegova tri sina i idu po redu u rat. 01 Tako vidimo kako se timari dijele na male dijelove u generacijama koje slijede jedna iza druge, to je bila opta pojava. Osim ovih dvadeset hrianskih spahija jo 19 timara pripada novim muslimanima, iji su oevi hriani spahije. 52 Ovaj broj pokazuje da je ve u ovo vrijeme ovdje prilino uZnapredovala islamizacija meu hrianskim spahijama (nismo unijeli u gornju sumu dvojicu novih muslimana, o ijim oevima nema posebne biljeke). Najzad naroito zasluuju panju biljeke koje se odnose na jedan timar dat jednom franakom pribjeglici 873 po Hidri Ove biljeke napisane su kao derkenar (margina) na timar koji pripada Baraku: I - Zato to nije doao u slubu, dat je Gilbertusu Cancelariusu ..r.J-!fl. ~J!~[' koji je pribjegao od Franaka. Jae u r.at, 15 rerebiulahira 873 u Indigizu. Jae u Paa-sandak. II- Ovaj pomenuti je postao musliman i dato mu je ime Ahmed. Ostavljeno je po starom. Napisano sredinom muharrema 875 godine u Agrribozu. 03 Sto se tie nove situacije hriana spahija, u 871 po Hidri, ija smo imena vidjeli u defteru iz 859 po Hidri, u tom pogledu zaustaviemo se samo na nekim tipinim primjerima: 859 po Hidri uivali su jedan timar djeca Bogoslava po imenu Boga i Pelegrin ( v..A .J ~.J!). Prema defteru iz 871 po Hidri, ovaj timar je jedno vrijeme preao Aliji sinu Bogoslavovom koji je postao musliman, a poslije je preao njegovom bratu Mustafi. Mustafa uiva polovinu toga timara, a drugu polovinu uivaju Goni Grgor (;_;.~.J <J"') sinovi Pelegrinovi. (Ova po~ljednja dvojica idu po redu u rat) Sto se tie sinova Mikre koga smo gore upoznali prije 859 po Hidri kao vanu linost (kao mjesnog senjora?), od njih susreemo Isa-a sina Mehmeda sina Mikre. Ovaj Mehmed treba da bude jedan od sinova Mikre koje smo 859 po Hidri vidjeli sa hrianskim imenima. Ostoja i Mira {J.I~.J~_,:...JI) sinovi Mihe sina Klazinosa (? ..r_,;.))(; ) koji 859 po Hidri uiva timar u Tirhali, sa jo jednim, s novo-muslimanom Ahmedom sinom Ginovim dre zajedno jedan timar. Susreemo jo jednog krupnog spahiju koji je poput Mikre dao ime vilajetu Kravaldi (?cSJII.JI)). Njegov sin Halil koji je postao musliman uiva jedan veliki timar u nahiji Kravaldi. Cim je on 872 po Hidri umro, njegov timar dat je bratu mu Jusufu. U isto doba subaa Fenera Hasan-beg sin Zenebiev0 " u svako'm sluaju treba da je sin uvenog Zenebissija50 jednog od senjora June Albanije. I beg juruka Tirhale bio je Il'jas-beg sin Efendra". Jakub-beg sin ~tina dri u ruci zeamet Suvalak (J\'u_,..., ), a i njegov brat Mustafa-beg uiva u Tirhali jedan timar. Njihov
" List 13a. "Na primjer: Timar-i Mehmed ve Ali, nev-milsliman, veledan-i Kukra )ji (List 75a). Timar-i Mustafa, nev-milsliman, veled-i Filatrino _,::_ji ~ (List 78b), zeamet-i _Istir
{.!;=~1) der tasrruf-i HIZlf bey bin Vulka~in "' List 41a.

.J:!-WJJ

" List 157a. " List 36a. "" Za porodicu Zenebissi pogl. A. Gegaj, L' Albanie et l'invasion tmque au XV siecle, Paris 1937, str. 28-29. Jorga, GOR, I 1303. " Efendre oglu Umur-beg, prema jednoj zabiljeki u defteru Arvanid-ili (320 timar), nalazio se u opsadi Akahisara u vrijeme Mehmeda I. Jako je mogue da je on u to vrijeme bio beg sandaka Arvanid-ili. Hizir-beg sin Efendre oglu Umur-bega u doba Murata II posjedovao je timar u Krevu.

Od Stefana Duana do Osmanskog carstva

31

otac Atin bio je veliki albanski senj or koji je dao ime kraju Atin. "8 Gornji primjeri pretstavljaju drugo pokolenje hrianskih spahija koje se islamiziralo, tj. koje se u punom znaenju poosmanilo I nalaenje vojnuka u znatnom broju (103 vojnuka, 203 jamaka) u sandaku Tirhala privlai panju. Sada sa jednim idmal defterom koji pada potkraj vremena Murada II prelazimo prema sjeveru, prema Makedoniji. 59 Dijelovi iz ovoga deftera kome nedostaje poetak i kraj, koji su nam doli u ruke, sadravaju dijelove vilajeta Timur-hisar (sjeverno od Sereza), nahije Istefanije hili:..l), nahije Kalojan i Nevrekop, nahije Kopriilii, vilajeta Kastorije ('!~). Kasaba Timur-hisar je zeamet Zaganos-pae kralja vezira. U ovim krajevima koji su poput Nevrekopa, Kopruluja (Veles) i Kastorije (Kesriye, Kastoria) prilino daleko jedni od drugih ima u svemu 14 timara u ruci hriana spahija. Sest od njih nosi naznaku stari. Jedan dio timara uivaju meusobno oevi i sinovi zajedniki i oni idu po redu u rat. Naprimjer, Kubrin i Prbo <Y.Jl J iJ.J'..f'> sinovi Dimitrija uivaju jedan timar. Duka i njegov brat Kalojan jedan timar, Dukagin i brat mu Pal (J~ u?'<iJl) jedan timar, Milko i njegovi sinovi jedan timar. Iznos timara nije velik (opnito manje od 2.000). Jasno je da se i ovdje smanjuje broj hriana spahija uslijed prelaza na islam. U vrijeme pisanja deftera tri timara (timari Musa-a sina Petkova, Bajezida sina Agustusova i Umura sina Todorosova) su u ruci spahija koji su preli na islam. U vilajetu Kalojan ima vojnuka. U Arhivu se nalazi i jedan sumarni defter iz 'as9 po Hidri koji pripada oblasti Stare Srbije koja je kolijevka srpske drave sjeverno od ovoga kraja. 60 U ovoj oblasti koja obuhvata nahije Jele (fB), Zvean (U!'Jjl), Hodidide ( >><S>J"), Senica. ( ~ ), Ras (u-\; ), Oskiip (Skoplje) i Kalakandelen (Tetova) i njihova podruja i.ma 50 timara u rukama hriana . spahija. Od hriana spahija su trojica oznaeni kao stari timarnici, osmorica kao Isabegovi hizl):leari."l Lino Isa-beg sin Ishak-begov poticao je iz velike hrianske porodice62 i svakako mu je poloaj bio vii od poloaja sandak-bega: izuzimajui Tetova u ostalim nahijama od 189 timara oko 160 ih je u rukama njegovih pripadnika (njegovi robovi i sluge). Ali su ovi timari openito vrlo mali i pripadaju u njegove hasove.
" U defteru sandaka Arvanid iz 835 po H. (pogL nie blljeku 88) prolazi Atin-ili. Atinoglu Jakub postao je vaspita princa Dema. " tl Arh. Pretsj.' vlade defteri preneseni iz Malije, privrem. klasifik. br. 525 i 250. Sada posebno povezana, ova dva deftera u osnovi su dijelovi jednog istog deftera. Prvi dio je defter pod brojem 525. Defter je jedan sumarni timarski defter. Poetak i svretak mu nedostaju. Razabire se iz rubnih biljeaka iz 849 po H. da pripada vremenu Murad II (na str. 25 ima jedna takva marginalija). " U Arh. Pretsj. vlade defteri preneseni iz Malije, privr. klas. br. 544, 317 stranica, kraj mu nedostaje, razmjere 11/29, timarski sumarni deftet. Predgovor: , _! ~ ;:., .::.,~"...

... .JI.;. c)lkL .j:c)l;...l:;" .J\kl~ .J\.. }i'*"~'; L c)':/,.J\.il;"~~l ,...,.,~J~) <S"" J .f.-J}I <_:l)(<>~/. .Ct.:'lt J~ J,,_;"'~ J" 'YI tS,;\..>:' _,;.1"1 j '-:'J~ <.?'b. <f. ~ 0;~.)\..k:OI

'J

f.

Na .Primjer: Timar-i Dimitri, hizmetkar-i Isa bey Timar-i Branislav, hizmetk:ir-i Isabey Timar-i Branila, hizmetkar-i Isa bey<. " C. Truhelka, Die geschichtliche Grundlage der bosnischen Agrarfrage (Sarajevo 19H), turski prevod Kopriiliizade A. Cerna!, THIM, I, 58. - Gl. Elezovi, Skopski Isakovii i Paa-jigit beg, GSND, XI (1932).

01

32

Hali! Inaldik

Posebno u Tetovu 41 timar od njegovih hasova opet je u ruci njegovih slugu. 63 Iznos Isabegovih hasova, ne raunajui Skoplje, penjao se godinje na 763.000 aki. ak je u XVI vijeku malo sandak-bega imalo plau koliko ovaj moni beg vojne krajine (ue) koji je od oca Ishak-bega naslijedio ovu oblast, iji je strateki poloaj bio vrlo vaan. Zasluuje panju momenat da hriani timarske spahije koje pripadaju Isa-b,egu ne nose atribut gulama (roba) ve atribut sluge (hizmetkar). Ne dolazi u obzir da bi oni po porijeklu bili raja ili robovi. U svakom sluaju oni treba da su hriani vojnici koji su, zato to nisu mogli da nau timar, unili u Isa-begovu slubu s nadom na dirlik (sredstva za izdravanje, renta). Znamo da je bilo roaka jednog dijela hriana spahija koji nisu mqgli da dobiju timar, ali da su, zato to su pripadali vojnikoj klasi, bili u mogunosti da u svako vrijeme dobiju timar. 64 Pola vijeka poslije osvojenja hriani spahije u ovoj oblasti jo uvijek zadravaju prilino veliki znaaj. Zato to je meu njima s vremenom bilo prelaenja na islam, bez sumnje je da je taj ,znaaj bio ranije jo vei. Ipak nema mnogo u defterima biljeaka koje se odnose na prelaenje na islam. 6 G U ovoj oblasti ope nito timari hriana spahija su mali. Meu njima se susreu i timari, iji se godinji prihod sastoji od 250 aki. 66 Jedan dio idmal-deftera koji se odnosni na okolinu Kieva (Kugeva)" i Prilepa (Pirlipe) 67 upotpunjuju ovu oblast koju smo gore prouavali. Prema dijelu koji posjedujemo, u ovoj oblasti od 90 timara njih je 26 u hriana spahija. Jedanaestoric~. od njih nose naznaku stari. Ovdje naroito ova biljeka zasluuje panju68 : > .? JI~ l_,:. J..,..! JI ul;--1 !ly ~.) .>=;) ~t< Ovo pokazuje da je jedan hrianin zaim naslijedio $arapdar Hamza-bega poznatog kao subaa Kieva (K1rgeva). Jedan potpuni opirni defter koji se odnosi na vilajet Vllk (Vulk, Vuk) iz 859 po Hidri (1454-1455 n. e.) 68 b daje nam o ovoj oblasti jasna obavjetenja. Defter sadri nahije Trgovite (..::..i_;), Vuitrn (Vull;itrin), Morava (<S.> U .J ), Topolnica ( ~Ji ), Pritina i Lab- U cijeloj ovoj oblasti od 170 timara 27 ih pripada >>nevjernicima spahijama. Iznad desetorice ima zabiljeka stari. Jedan od njih je pisar vlaha Brano ( .;._,;1.;: ), a dvojica su vojnuki lagatori. U istoj oblasti od

"
VJ..IiY.

..s oJb-J\.:. .)~<S ).e-- !JJ)!)y j.f~ ).}'b oJ~j~

v.::.~~ J;. ,JIJ~.l>- J:rJ J~-6'.)'l~ ,JI<ll; .::.!'JJ~~ JJ')~~..,.~,\_..,\.;. .y. (str. 188). U defteru Tirhale iz 859 po H. (pogl. biljeku 39) ova zabiljeka zasluuje panju:
o.J

..f .)J')~ \_,i;~ j\~.)\.;_.;..))':)

.s-* j : ._.)L.\

~}

(str. 318) i pogl. str. 28. " Ova zabiljeka na timam Il'jasa roba Sagrakova: ~JJ.J.i ..i,
<S~

Ai ! .:... .;U _,;.l .JI J <S...JJ.J " Timar-i Oliver ve Aleksi ve Todor: ... hasi! 252 - I ovaj timar uivaju tri lica zajedniki. Ali zato timar Nikole, sluge Isa-begova je od 2296 aki. ., U Arh. Pretsj. vlade defteri preneseni iz Malije, prlvr. klasif. br. 303, timarski sumarni defter. U naoj ruci ima samo 85 njegovih stranica .. Mnogo oteen, razmjere 12/35 cm. - Kako se razabire iz jedne marginalije iz 849 po H. pisanje deftera pada u posljednja vremena Murada II. Iz jedne zabiljeke se vidi da je emin koji je popisivao ovu oblast u isto vrijeme popisivao i Prespanski vilajet (str. 64). " Peharnik (arapdar) Hamza-beg spadao je u bliu okolinu MUIada II (pogl. Ne~ri Taeschner, 172). On je 1473 u svojstvu begler-bega Ruma stolovao u Tokatu (Tursun beg 146). Za vakufe pogl. T. Gokbilgin; Edirne ve Pa~a livasi ... , 52, 77, 234, 318, 479. "b Arh. Pretsj. vlade, deft. br. 2 ponovljen. ...: pl
J>

Od Stefana Duana do Osmanskog carstva

33

ll topija, pukara i zemberekija u tvravi Novo Brdo (Novaberda) samo je jedan musliman. Veliina timara varira izmeu 500 10.000. Naprimjer topija Bogoslav i lagator Radoslav uivaju velike timare od 6288 i od 7505 aki (ceri-baa Novoga Brda od 8950, kadija od 8927 aki). Vidi se iz deftera pisanog poslije 23 godine koji se odnosi na istu oblast da se situacija nije mnogo izmjenila. Sumarni defter live Vuitrn pokazuje stanje timara u subailucima Vuitrn, Lab, Gornji Obrovac (Gorne Obrafca), Pritina, Morava, Topolnica."9 U ovoj je oblasti 21 timar u ruci hriana spahija. Posebno je istaknuto da su dva timarnika novi muslimani. 70 Jedan defter Vuitrna" ija poetna strana nedostaje pokazuje neto malo sjevernije oblasti. Ovaj defter koji treba da pripada posljednjim vremenima sultana Mehmeda Osvajaa obuhvata oblast .Vuitrn i okolinu sa Bihorom i zemlju Altin (Ibalea izmeu Debra i Prizrena). I ovdje susreemo spahije hriane koji posjeduju timar! 2 Iako defteri koji se odnose na oblasti Srbije i Bosne i Hercegovine koje su osvojene u doba sultana Mehmeda Osvajaa, nisu stariji, zato to su blii vremenu osvojenja, imaju posebnu vrijednost. U defteru sandaka zemlje Hercega od 882 po Hidri (1477-1478) 73 susreemo izvjestan broj timarnika hriana. Od 214 timara 14 ih pripada hrianima. l'i'ekl od njih uivaju prilino velike timare (npr. timar Vuke 5956), neki pak vrlo malene (npr. timar Radivoja 430 aki). BilJei se da jedan od ovih posjednika ti~ mara posjeduje od starine batinu. Osim starih spahija koji su u Hercegovini uglobljeni u okvir timara, jedan njihov dio takoe podvrgnut je carskom zapovjeu vlakom statusu. Oni koji su stavljeni u ovu drugu grupu openito su na elu jednog demata (skupine), t. j. jedne polunomadske grupe. Prema ovome defteru, u Hercegovini ima svega 107 vlakih demaata. Prema zakonima u ovom defteru im bude rat od svakih deset kua izlazi jedan ekindija (opremljen konjanik), jae zajedniki u rat. Ovim l!:onjanicima vlasima kae se vojnuk!" Skupine koje su razliite veliine, od 8-10 porodica do 100 porodica, pominju se imenom kneza .kome su podreene: kao s!mpina Radia sina Bogote, skupina
" Arh. Pretsj. vlade, deft. prenesen iz Matije, prlvr. klasif. br. 16. .Cl.<"ls:' J
u

U predgovoru:

J i.t.._,.i",.;illa. 'JJ~ JJi l.>$ .SJ)I.;A;I .:;.;\.. ~ .)~ ol.l' .J..>$- .Jll.L. .JI..fi~ J .1) ~fl>
~lt' J

.J . . :. . ~":')

JJI

J! lJ Sandak-beg

je

Sinan-b~g.

Timar-i Yusuf mUsliman-i nev; timar-i Atmaca m~sliman-i nev. " Tapiski defteri Pretsj., br. 5 m. treba da pripada posljednjim vremenima Mehmeda Osvajaa po tome to se nalaze marginalne biljeke iz 883 po H. U redepu 883 Ahmed-beg je bio sandak-beg. Ali u muharremu 883 jo je bio.sandak-beg Sinan-beg (str. 8 i 17). " Timar-i Vuk (str. 15), Timar-i Mihayil veled-i Dimitri (str. 15); Hasanov je timar dat u rebiulahiru 883 po H. Andriji (~.;-"ll i uri (JJ) (str. 17). " Hersek (herceg, Herzog) jest titula koju je posio gospodar ove zemlje. Hersek - ili sancagi je po obliku poput Karli-ili sancagi, a odatle je iziao izraz vi!ayet-i Hersek sancagi. Meutim poslije je prosto rije Hersek poela da oznauje zemlju. " Arh. Pretsj. vl., deft. br. 5. U predgovoru: , , ~cl./' ..:.!')!J ~ _;.Ll fl>

f;

.;t.:...J J!'J' J ... .;1.J f. JJ~' ..i:.J'.r- ~')/ J ..:.rl:t. .J.!-.:!.,;

.Ciils:' J

.;~,,.l' ,:,\1.1_

.:r.1 .).$ ,:,ll.L.

.:,;;ts:' J

~l;,.:.. .!lJI;il

34

Halil Inaldik

Jarosava sina Kute. Ljetita i zimovalita ovih skupina su odreena. Vrlo rijetko su koje smjetene. u selima. Ali u defterima XVI vijeka veina skupina javlja se naseljena u selima! 6 Kao to pokazuje jedan smederevski defter koji pripada vremenu Mehmeda Osvajaa/ 7 ovo je oblast gdje veinu pretstavljaju hrianske spahije s timarom i ostale hrianske vojne grupe poput vlaha, vojnuka, martolosa. Ovdje se u isto vrijeme nalaze velike hrianske spahije koje posjeduju zeamet. Prema defteru Branieva (ohiJ.) iz 872 po H. (1467-1468 n. e.)/ 8 u istoj oblasti na 32 ekindi timara u muslimanskoj ruci ima 59 timara u ruci spahija hriana. Ali od 34 uvara tvrave-posjednika timara samo su trojica hriani. U tvravama veliku veinu vojnih snaga opet ine hriani. U tvravi Golubac svih 15 pukara su hrianski vojnici, (u defteru iz 872 p H. njih je 10 lica). Prema ovom posljednjem defteru ima jo 40 zemberekija i 6 kovaa hriana. U istoj tvravi ima 52 martJosa koji su rasporeeni u odjelima od 10-15 lica koja slue za platu od 2 ake dnevno," posebno tesara, graditelja majstora za lukove i ostalih hrianskih grupa osloboenih poreza koje se nalaze u tvravskoj slubi. 76 lica od hrianskog stanovnitva grada osloboena su nekih davanja pod uslovom da budu na obrani grada i laa. Oni koji su u topiskoj i pukarskoj slubi u tvravama openito su hriani timarnici ili s platom u novcu. 80 Smederevo je jedna oblast gdje naroito veinu sainjavaju vlasi. U defteru je 151 strana potpuno posveena popisu ovih vlaha. Na poetku se nalazi ova biljeka: !l.)i:>UI')_;,; ..u_,..<._,l' .)\('.;x...... IJ,:,G:>UI..:..c~ >;>l J _,..i;\..: j~;l.!.\,: ,:,_,! J,o1J. <S.}_,;".. 'J""'i f jll.I..;J.:-!l; Vlaki knezovi koji su u poloaju bae kod jaja, eri-bae kod vojnuka, dobili su timar raunajui se u sp'ahiski red. 81 Pod knezovima dolaze primiuri koji su njima podreeni. Poslije toga ima
" U istom defteru vlaki zakon je ovo .)~ l)p J'. <S.fi jij <!l..}'> .::..:')J .JI;; )Ul .:;... !..>:-
.;~ >_,;..~.JJ:? _,!:jJ;.;. J t.S~_,liJ. _,1 cJ>J'~J"' .;;/,:,'JJI Ju -K<.> J" v-l:ll _,;.~ :~_"1_, 1

.AJ{.!! J. 4:>-)\..

~~~ ..,..~ >_,;..~ ~_,; $!1 eJ> JI Jll ./"_,);.:..J ~.JJI ... ~ >r~ ~_,;J. J -fl $! ,:, 11 cJ.)J\ eJ JI.}'> J~ JI .s;}- cJ>.f>J'. J )JJ..J jJ.. <S'~ .)r~ l) J:' J. JI Jll J>.Jl-' J .j\... cJ..\l.:.~l.r J..l- ~ .J..>.lx!JI bl F~JI.f~ J'. _,!1 4: ~ ~~

4-\

.J._

4-1

Za jedan kasniji oblik ovog zakona pogl. Kanun-namu Sultana Sulejmana (Dodatak TOEMu) str. 63-64; jedan smederevski zakon iz 1527: O. L. Barkan, Kanunlar, 324--3~.5; za vlahe pogl. Br. Durev, Neto o vlakim starjeinama pod twskom upravom, Gl. Zem. muz., Sarajevo 1940. Da bi se bolje shvatila vlaka organizacija, potrebno ju je uporediti sa slinim grupama u Osmanskom carstvu, npr. sa organizacijom juruha. " Hercegovaki defter iz 925 po H. " Tapu defteri br. 16 Arh. Pretsj. vl. " Arh. Pretsj. vl., opirni timarski defter sa privremenim klasifik. br. 5, pren. iz Malije. U predgovoru:

-"lili J~

..l

.;;=l...:.... t,;~ j

J ... .JI.;. >I.J',JikL.f.-11-.JikL ... Jt.; 0:1 4J .;.;_,.._J~~

.J'I.f ._,fi.;.~'JJ J.~~ Jl_;!llr;

J

J:-a.i:l,

" U defteru iz 872 po H. ima ova vana biljeka

tvrave
J~.;._l

Golupca: y, <S"'';))'C' .r,J.... ~..l::'J..J .:.:s-J o-~ ..1 .;:....~.[..,. .)S" <S"'~- .:,L J> ))'C' .;.I..:l\:i-1 f) (30 lica).

,i

koja pokazuje porijeklo martolosa

"*""'J l::_l? :,Jl- JJ;~!..::..~_,....

" Timar-i Nikola ve Istepan ve Marko, topciyan-i kal'a-i Resava ... hasi! 3068; Timar-i Istepan ve Marko, topc1yan-i kal'a-i Resa va ... hasi! 2547. " Suba~Jlar ve ceriba~1lar . . . sipahi kismmdandir. O. L. Barkan, XV ve XVI asirlarda Osmanli Impartorlugunda zirai ekonominin hukukj ve mali esaslari, I cilt, Kanunlar, Istanbul 1945, str. 260).

Od Stefana Du;ma do Osmanskog carstva

35

vlaha. Cinjenica koja zasluuje panju jest to da se ovdje u ovo vr.ijeme javljaju vlasi nastanjeni u selima. Ovi vlasi daju sandak-begu od svakog katuna jednog komornicu (slugu) i od svakih pet kua (porodica) jednog vojnuka. 82 Jedan dio vlaha stekao je poseban poloaj: na prim jer vlasi Leva postali su hasa padiahova, a to treba razumjeti tako da se vlaki porezi daju caru. I 35 vlaha, zato to vre slubu u tvravama Zvorniku, Srebrl(!nici i Avali (Havale), osloboeni su od vlakih poreza. U livi Smederevo nalazi se i iroka vojnuka organizacija. Oni su skupljeni u nahijama Pek, Zvid, i naroito Branievo. U jednom drugom defteru imena koji pripada vilajetu (nahiji) Branievo iz 872 po H. vojnuci su opirno ovako
utvreni:

l. U selima kraja Resave:

2. 3. 4. 5. 6. 7.

U U U U U U

l lagator 42 vojnuka 107 jamaka selima kraja Ravanice: l lagator 5 vojnuka ll jamaka selima kraja Lomnice: l lagator 29 vojnuka 59 jamaka selima kraja Zvird: . - lagator 2 vojnuka 4 jamaka selima kraja Homolj: 1 l lagator 56 vojnuka 124 jamaka selima kraja Zdrelo: l lagator 26 vojnuka 65 jamaka selima kr_a_"_ja_P_e_k_:_ ___::l_l"'a'-"g,_at ..... o ..... r_5:._7_v_oJ"_n_u_k_a_l3_3_"_ia ..... m_ak_a_ Ukupno: 6 217 503

U ovom defteru vidimo jasno vojnuku organizaciju. U svakom kraju glava vojnuka je jedan lagator. Ovima direktno podreeni jamaci izlaze na 8-10 lica. U razliitim pak selima jamaci vojnuka koji su podreeni lagatorima variraju izmeu 1-3 lica. 83 I iz docnijih deftera se razabire da su uopte u Srbiji vojnuci zauzimali vano mjesto. Prema defteru Kruevca (Alacahisar) iz 922 po H. (1516 n. e.), 84 u ovoj oblasti bilo je 1.000 vojnuka oklopnika. Isto tako na jugu Custendil (Kostandin-ili) je bio oblast u kojoj su se vojnuci u velikom broju nalazili. 85 Nema sumnje da su ovi oklopnici vojnuci bili stvaxni ratnici. 86 Jedan defter Vidinskog kraja i njemu podrune okoline 87 upotpunjuje povrinu koju ispitujemo prema zapadu. Defter obuhvata osim Vidina i njegove okolice kraj Beograd (bez sumnje dananji Bjelogradik), tvrave Filoridin (Florentin) i Banju (sjeverno od Aleksinca Banja). Prema iznosima na posljednoj strani u ovoj oblasti broj vojnih snaga je slijedei: u cijeloj oblasti ima 114 spahiskih timara, 74 uvara tvrava, 193 musellema sa novanom platom, 56 martolosa s novanom
postojeih

Vlaki zakon koji se nalazi ovdje vaan je zbog svoje starosti: ,:,,~!,;.

J.

J)\; .J ,i\;

.J~JJI ~l v' J J:?!! .;.~ J. J il.r. J.,)~ ;t; J" JJ\>jG J.~!,;. rJ>; J <!I.S"JI <SJ. J J~).,; <SJ.~ 1 \ <SJ Ji; .,!l '*-:J 'J'~ J }Y'J.J .,_,j .Jx::~J ( yJ J~ )JJ. J .JJ~ .%')J. 't~,))\; J. J J~J1. ~t .:.lt J
" Dosada o vojnucima nije nainjena jedna potpuna studija. Za bugarske vojnuke (vrijeme poslije XVI vijeka) pogl. G. D. Galabov, Osmano-turski izvori za blgarskata istorija, Universitet Sv. Klimenta Ohridskog (Sofija) Godinjak Fakulteta za istoriju i filologiju, sv. XXIX 1942/43, broj III. opet od njega. Osmano-turski izvori ... , Godinjak Sofiskog universileta, Fakultet istorisko-filoloki XXXIV, 2 (1938). A. Refik, Tiirk idaresinde Bulagaristan, Istanbul 1933 i o. L. Barkan, pom. dj., 255-266. " Tapu defteri Arh. Pretsj. vl., br. 55. " Tap. def!. Pretsj. vl., br. 916. Defter imena vojnuka live ustendila i live Kruevca (Alacahisar), datum 892. " Pogl. bilj. 151. " Arh. Pretsj. vl, deft. pren. iz Malije, privr. klasifik. br. 18, poetak nedostaje.

36

Halil Inaldik

platom, 150 musellema martolosa, 231 vojnuk kopljanik, 34 sokolara. U ovom defteru, iji poetak nedostaje, nabrojali smo 7 timara u ruci hriana spahija. Zasluuje panju da je 70-80 godina poslije osvojenja u ovoj oblasti veina vojnih snaga ostala jo hrianska, jer prema neznatnosti hrianskih spahijl! dostojna je panje mnoina vojnuka i martolosa (od sedam hrianskih timara dva su u ruci Hamze sina Balina i brat!! mu Jakuba. Jedan od spahija hriana je Lazar U}~!>
VOdi hrianin.)

Sada ako se vratimo iz Srbije u Albaniju, tamo emo uz neke istoriske i drutvene posebnosti specifine ovoj zemlji, vidjeti gotovo isto stanje. Sluajno najstariji defteri u Arhivu pripadaju ovoj oblasti. Prema defteru Arvanidove zemlje (Arvanid-ili) iz 835 po H. (1431-1432 n. e.) 88 nekako u to vrijeme po~tojao je sandak Arvanidove zemlje pod upravom Ali-bega sina Evrenuzova (Evranos), a to je sredinji Ergeri Kasre (Argikastro, Ginokastre). Ovaj sandak obuhvatae ove krajeve (nahije): osim Argirokasta krajeve Kaninu, Beograd, Skrapar, Pavlo, Kurtik, artalos, Kroju (Ak~ahisar). Oko istog vremena Premedi, Juvan-ili, kraj oko Prespe pretstavljali su oblasti iji je popis izvren za svaku u posebno vrijeme. Relativno male, ove_ oblasti gdjekada su bile vezane za sandak-bega Ergirikasra. Naprimjer Premedi je u evvalu 844 po H. (1441 februar-mart) data sandak-begu Arnavuda (Arvanida) Jakub-begu sinu Todora Muzaka. 8 " U oblasti Premedi uspostava turske vlasti i primjena timarskog sistema svakako dopire do vremena Bajazida Jildirima. U defteru Promedija ima vie zabiljeki koje pripadaju vremenu Bajazida Jilidirima. Prema Halkokondilasu,90 Osmani su u vrijeme Bajazida Jilidirima protjerali sa njihovih mjesta feudalce iz oblasti Ergirikastra i zemlje im zauzeli. Ali ovdje, prema timarskim zabiljekama u defteru iz 835 po H., timarski je sistem stvarno usta-. novljen tek u vrijeme elebi Sultan Mehmeda. I drugo ime Qblasti Oblast Zenebi moe se raunati kao dokaz koji to potvruje Senjor ove oblasti Gin (Gjon) Zenebissi umro je 1418 kao vazal carev." U svakom sluaju, prema defteru koji nam je u ruci, ovdje se susreemo sa stanjem tek 20-25 godina poslije osvojenja, t. j. sa prvim rezultatima osvojenja. U ovo vrijeme u sandaku Arvandi-ili od 335 timara 56 ih pripada hrianima spahijama. To pokazuje odnos od 16%. Osim ovih spahija dat je timar jednom mitropolitu i trojici episkopa. -30% od 335 timara pripada muslimanilna Turcima potjeranim iz Anadolije, a vei.rla preostalih timara muslimanima gulamima (robovima). Izgled raspodjele hrianskih timara
" Arh. Pretsj. vl., tap. deft. br. 1 m, 141 list, razmjere 11/29 cm. Poevi od nedostaje nekoliko lista. U predgovoru:

io

lista

4J_,..1 .:. rl:<. .:..:..\ J / .;~.;. .)$ .;:1 .;~.;. .~..... .JlbJ...lt 1!.~ ~ ...;;1JJ1 Jli"' ;;, .:.J."....t ~litt J ~-J....,..:. :t:.. &J J, , , l!~"':" JJ\... .):1 Ovaj defter bi!', uskoro objavljen. " Arh. Pretsj. vl., deft. pren. iz Malije, privr. klasifik. br. 231, defter Premedija. gJ,IJ> ..:litt J c:J!ul J (:!.;1....:.. JI_,! J;.\_,1 J 15 ..U..._J ,..s:; ":'J"". Ji'JI ~ly J",f<liJj\ >Jt.';l " Chalcoconndylas, izdanje Darko, Budimpeta 1923, tom II, str. 29. " Osmani su davali zemlji s kojom su prvi put dolazili u dodir, ime ili titulu tamonjeg gospodara. Tako su stvorene sloenice Konstandin-ili, $i$man-ili (Bugarska), Laz-ili, (Srbija), K1ral-i!i (Bosna), Hersek-ili, Lukag-ili (u Bosni), Karli-ili. Ova imena nam openito saoptavanju imena prvih gospodara ovih zemalja koji su plaali hara. Imena oblasti u Albaniji _ovu pretpostavku jako potkrepljuju: Bal~a-ili, nahiyet-i Bogdan Ripe "'.;.JI~ ' vilayet-i Pavlo Kurtik, nahiyet-i Kondo Miho, Yuvan-ili. - Ova zadnja jest oblast Jovana, Skenderbegova oca. Za Gina Zenebissi pogl. Gegaj, 28. Njegov sin Hamza podigao se do poloaja sandak-bega.

cJf-

Od Stefana Duana do Osmanskog carstva

37

prema oblastima ovakav je: u vilajetu Beograda 17, u vilajetu Pavla Kurtik (juno od dananje Tirane) ll, u vilajetu artolos (izmeu Elbasana i Berata i Timorinda) 7, u vilajetu Akahisar 7; u Iskarpari 5, u vilajetu Ergirikasri 4, u Kanini 4, u klisuri 3, u Timorindi (Timorrice) 2.- Od ovih 19 timara nosi naznaku stari. Jedan im pak dio sadri biljeku ima berat od umrlog cara. Od ovih 60 timara koji pripadaju hrianima 24 komada su ispod 2.000 aki. Najmanji je timar 212 aki (timar Todora Bardida u Akahisaru), najvei timar je u Jenidekale 15.128 aki (zajedniki timar tri lica). Kako 2.000 aki pretstavlja prosjek, razmjer velikih timara rauna se visokim. Sada da uzmemo jo ue podruje, n. pr. vilajet Pavla Kurtik gdje hriani spahije pretstavljaju veinu i .da ispitamo poblie stanje. U vilajetu Pavla Kurtik (.!.U.J..P= )J4) od 20 postojeih timara devet ih pripada hrianima. Od muslimanskih timara jedan je dodijeljen kadiji Jenide-kale (Bratue ,J.!jl..r. ), a jedan njegovom dizdaru. Pet od njih je dato gulamima emira<< (bey-kulu), jedan spahi-ogl~nu, jedan bratu Ajas Hamza-bega, jedan Karli oglu Aliji. Posebno treba dodati timar subae Isaa sina Pavla Kurtika. Vidi se da svakako i od ovih devetorica nisu bili muslimani prije jedno-dva koljena. Meu njima ima dva sina krupnih senjora koji su postali muslimani, Ali sin Karlija (Karlo) i Isa sin Pavla Kurtika. Timar koji pripada subai Isa-begu obuhvata u 107 sela 1225 kua (porodica) a iznos mu je 81.306 aki. 36 sela od toga je od vilajeta Bale, dva od vilajeta Kondo Miho, 18 od zemlje Gonomajmo (.Y:,t.j.f' Gonoma),"' a tek je 26 sela sa tahvila (prenosa) njegova oca (.;..J-'1 J._,.;! ..il). Ova zadnja biljeka pokazuje da je Pavla Kurtik lino uivao kao timar ovih 26 sela (imena sela su zapisana). Izraz tahvil ukazuje na prenos jednog postojeeg timara. Ali izraz vilajet Pavla Kurtika saoptava da je Pavle Kurtik i od ranije senjor ove oblasti. Poloaj Isabega, njegova sina koji je postao musliman i koji je odreen za subau ovoj oblasti, mnogo je vii. Drugi jedan sin Pavla Kurtika, Mustafa, uiva u isto vrijeme u vilajetu Belgrad jedan veliki timar od 9.142 ake. U defteru Avione iz 912 po H. vidimo Mustafina sina (Huseyin veledi Kurtik Mustafa J- ._;;)..liJ.:.:-) kao uvara tvrave." 3 Djeca Isa-begova Ibrahim i Jusuf ( .!.i;.;.f )J~ ..liJ~ <5":" >'JJI ....;..J! J r--"l.xl.Jl,;) uivaju u Tirhali zajedniki jedan veliki timar od 42.399 aki. Tako vidimo kako se jedna domaa senjorska porodica, islamizirajui se, rastaka i nestaje u timarskom sistemu. Samo ovdje ima jedna stvar dostojna panje, a to je da Isa-begove timare ne inspicira emin na licu mjesta i ne popisuje, ve da se oni popisuju njegovom sopstvenom izjavom. Mislimo da ovo stanje koje pretstavlja izuzetak pokazuje da je i on do izvjesnog stepena povlaten. Ista je stvar napravljena i za timar Alije sina Karlijeva. Biljeka koja se u defteru odnosi na sina Karlijeva je ovo: JJI; ..liJ J-.J!.-i< ..,..J~l>?Y.. if-b Jp.t;.;) w'1t; .;....J'..J ~Jr..;.f..i. j.UJ... .;.t; .;...J'.. J.JG ,x;t...i j.UJ... J wu.L. rr.r .J>)J Jl..r. j.U.L o.>.:l\ .;....J~ J!> .JJ ~ Ovaj veliki timar koji se sastoji od 30 sela proraunat je otprilike 30.000 aki. Vidimo ovu biljeku sainjenu poslije deset godina o ovom timaru: .:... JJ'11 ~.J J.lJl J (J:_,.! .l! ,,b JJI; >'JJI '-"JJ \;jJ~~ ,J., ~U..l <
" O porodici Gonoma ili Yonima pogl. Gegaj, 23-24. " Tapu de.fteri Arh. Pretsj. vl., br. 34. Spada meu (Bera ta).
tvravske uvare

Be!grada

38

Halil Inaldik

l..r. \j J~"'""" Vidi se da je ovaj timar dodijeljen poslije sinovima Karlija koji su ostali hriani. Drugi jedan sin Karlija, Muzak, jo je u doba elebi Mehmeda uivao jedan mali timar u vilajeta Pavla Kurtik. 0 "1 Hamza veled-i Karli koji je u vrijeme Osvajaevo bio gospodar jednoga timara u Altun-ili (Ibalea) treba uz veliku vjerovatnost da bude njegov sin.95 Jedan od hriana spahija gospodara velikih timara u vilajetu Pavle Kurtik jeste Dimitri iz Prespe ( <.:~.r. .S~l) (njegov timar j 9.031 aka). 96 On je poslije uz lini pristanak prepustio svoj timar svome zetu Ozguru (;_,oJJI Sguras). U deftera sandaka Avlonije iz 912 po H. 97 sin ovoga Ozgura Murad-beg pojavljuje se u istoj oblasti kao posjednik jednog velikog timara od 64.729 aki. .Vidimo da nisu samo senjorske porodice koje su od poetka pokazivale poslunost i vjernost Osmanima, nego da je i porodica Araniti98 dobila timar. Unuk Aranitijev (Ali bey bin Mahmud bey bin Aranid) posjedovao je 912 po H. jedan zeamet od 29.000 aki. 99 Skreemo panju na injenicu da se unucfbivih senjora koji su postali muslimani u timarskom reimu nalaze se u klasi begova. Gore smo pomenuli Zenebi oglu Hasanbega, Atin oglu Jakub-bega. Mnogi od ove senjorske djece, poto su odgojeni na carskom dvoru kao i-oglani, slati su u svoju zemlju. Pobunjenik Skenderbeg najuveniji je primjer za to. 10 Krupni albanski senjor Todor Muzak 101 je otac linosti kao to su Todor Muzak og lu Jaku b-beg, 102 Todor Muzak oglu Mehmed103 i Muzak oglu Kasim paa.' 04 Prema jednom defteru sandaka Avlonije iz 912 po H.l 0 " koji pripada ovoj oblasti koju smo mi u Arhivu ispitivali, u ovo doba upravno ustrojstvo Albanije bilo je nanovo ureeno i bio je uspostavljen jedan sandak Avlonije koji je obuhvatao sa Avlonijom kao sreditem Belgrad, Iskarpar, Kaninu, Ergirikasri, Delvinu, Tepedelen i Premedi. Mi emo ovdje napraviti poreenje samo u vilajetu Belgrad. Kao to smo gore vidjeli, vilajet (nahija) Belgrad je jedna od oblasti u kojima se naj. gue nalaze spahije hriani (od 61 timara njih 17). U defteru pak iz 912 po H. ovdje je od 138 timara samo njih sedam ostalo u ruci hriana. Ali meu muslimanskim timarnicima moemo poznati porijeklo Alije sina Laskarija, Alije sina Muratbega sina Ozgurova i Matranik Jusufa. Otac Matranika Jusufa Pavli Matranik <.!tiJa. JA l drao je u defteru od 835 po H. u Belgradu timar. Poto mu je timar 857 po H. bio dodijeljen nekorri licu po imenu Hokadem, dat je ponovo sinovima Matranikovim Hiziru i Jusufu. 106 U sandaku Arvanid ima i vojnuka
" Defter sandak;! Arvanid, 249. timar. " Arh. Pretsj. vl., Tapu deft. br. 5 m, strana 24. " Defter sandaka Arvanid, 257. timar. " Pogl. bilj. 93, meu zeametima Muzakiye (Myzeke). " Za Aranite koji su prije Skender-bega svojim pobunama mnogo zadali posla osmanskoj dravi pogl. Gegaj, 48-58. " Pogl. biljeku 93, meu zeametima Avlonije. '" Njegov identitet sada bolje poznajemo. Pogl. moj Iskender-beg, Islam Ansiklopedisi, ciiz 52. "' Za Muzakite pogl. Gegaj, 25-27. "' Jaku-beg sin Todora Muzaka koga .vidimo poetkom 1441 godine kao sandak-bega Arnavut-ili (pogl. gore biljeka 89) pao je u pohodu u Maarskoj 1442 god. Jakup-beg se raunao u komandante ljubimce Muradove (Oruc, 53). "' Uivao je u livi Karli jedan zeamet. Arh. Pretsj. vl., tapu deft. br. 140. '" A~ik Pa~azade (izdanje Alija, Carigrad 1332) str. 191. '"' ~og!. biljeku 93. '" Deft. sandaka Arvanid, 160. strana.

e!:

Od Stefana Duana ,do Osmanskog carstva

u malom broju. Prema defteru iz 835 po H., u vilajetu Belgrad u selu Geradide
<~l.fl zabiljeena su etiri vojnuka (sve etvorica braa) i pet jamaka njihovih

u selu Viani (J~_,) jedan vojnuk i pet jamaka sastavljenih od njihovih sinova i roaka, u selu Visako <h4-' l jedan vojnuk i tri jamaka. U defteru iz 991 po H. (1583 n. e.) vidimo da su vojnuci Visakoga (h.J-!-') dokinuti. 107 U istom vremenu i u Albaniji, kao to je bilo i na drugim stranama Rumelije, u nekim tvravama ili derbendima (prolazim:a) od nameta i tereta osloboeno (muaf ve miisellem) stanovnitvo, iako se u osnovi rauna kao raja, najvie je vrilo vojnu slubu, slubu uvanja. Na taj nain, u Ergirikasru od hrianskog stanovnitva 8 porodica, u Belgradu 12 osoba, u Iskapardi 40 lica, u tvravi Akahisar 125 porodica, u utvrdi Kodadik 48 lica dobile l!U berat o osloboenju od nameta <rl-_, JI... l. Iako se u defterima XVI vijeka njihov poloaj titi novim beratima, susreemo i neke promjene. Na primjer, dok su oni u Iskarparu prije davali samo dizju, prema defteru iz 912 po H., nareeno je da sada bez zaostatka dadu hara, uur i obiajne pristojbe, da samo budu oproteni od avariza i da vre slubu tvravi Iskarpar. Ali se sada i njihov broj krajnje poveao (192 hrianske porodice, 50 neoenjenih i 15 muslimanskih porodica). Ova politika osmanske drave koja je upotrebljavala sistem osloboenja (muafijeta) kao praktino naelo da bi tvrave drala pod straom i da bi barem osigurala njihovu vjernost, bila je bez sumnje faktor za skupljanje stanovnitva u tvravi Iskarpar i za rasprostiranje islama. 108 Stanje u sjevernoj Albaniji koja je pokorena poslije dugih borbi protiv !skender-bega zasluuje panju. Prema defteru Debra i njegove okoline koji je napisan 871 po H., 109 u to vrijeme ovdje je 18 timara jo bilo u ruci hriana spahija (od ovih je jedan pop). Svega ima 98 timara. Posebno imaju etiri gospodara timara koji nose naznaku novi musliman. Jedan od novih muslimana jest osoba koja je uhvatila jednog od najenerginijih komandanata Skender~begovih Mois Dibru (u tekstu Moysa '-!.r 110). U ovoj oblasti i vojnuci se penju do znatne cifre. Ima jedna vana zabiljeka o tom da su oni, kada se dao opti oprost, sauvali staro stanje sa svojim batinama Ti vojnuci se ovako rasprostiru u ovoj oblasti: U vilajetu Gornji Debar: 8 jahaa 24 nefera U vilajetu Donji Debar: 3 jahaa 14 nefera U vilajetu Dulgobrdo: 7 jahaa 23 nefera U vilajetu Rijeka: 10 jahaa 31 nefer U vilajetu Mat (Matia): 5 jahaa 15 nefera Ukupno: 33 jahaa 107 nefera
'" Tapu ve Kadastro U mum mudurlugU (Ankara), Kuyud-i kadjme (stare registracije), br. 62. Opirni, defter Avlonije: Voynugan-i karye-i Viso~ka. Privlai pl\nju fakat da se jedan dio vojnuka posjednika batina u ovo vrijeme pojavljuje kao muslimani. "' Na poetku XVI vijeka islam se u Albaniji bio tek malo rairio. U defteru sanaka Avlonije iz 912 po H. (pogl. biljeku 93) bilo je u jednoj kasabi i u 82 sela koji su pripadali zeametima samo 70 muslimanskih porodica naprama 3623 hrianske porodice. Kasaba Iskarapar sa 15 porodica nosila je meu njima najveu cifru. U cijeloj nahiji Avloniji naprama 14304 hrianske porodice bilo je 1206 muslimanskih porodica, u nahiji Ergirilcasri naprama 12257 hrianskih porodica bilo je samo 53 muslimanske porodice. '"Arh. Pretsj. vl., deft. pren. iz Malije, privr. klasifik. br. 508. Uvod: ~L\Ji;o..:J;y""

roaka,

hli\.C J ~

J <.5-'>\

" 1 ...;\;JJ

rio <\!. ..ii'r1- r1-ll .)~,.!. .}i! j t~;f J~>- _,l ;i -?.J" i .)ll--_...", _,4.!

&-.r. J

~J

J OO.). J.iJO J <.5_:.0

""!J~l "!/.,JI
3*

~~J

40

Hali! Inaldik Hrianski

Ime mjesta

Godina

Stanje deftera

Iznos tim ara

Vojnuci

Vlasi

Martolozi

timari

Sandak Tri kala

H. 859

potpun

182

36

---103 vojn. 203 jam.

--

-.

..
Prokuplje Veles, Kastorija i dr.

H. 871

nepotpun

343 spahije

20 spahija

---

---

II Murat

jako nepotpun

--

ima

ima

---Jele

Zvean,

Skoplje, Tetovo i dr.

Krevo,

H. 859

potpuq

--

50

-----

------

---- ----
Prilep Sandak,
Vuitrn

li Murat

nepotpun

-170

26

---

H. 859

potpun

27

--ima

..
"
Sandak, Hercegovina

H. 882 Fa tih

nepotpun nepotpun

'

--214

21
ima

--107 d emaata

H. 882

potpun

14

Sandak, Smederevo

Fa tih

-potpun

--

ima

ima

ima

Branievo

H. 872

91 ekrundija 34 uvara
tvrave

59

6 lagati 217 vojn. 503 ja::.

----56 s platom 150 osloboenih M.

Vidin Sandak zemlje Arvanid

Fati h

potpun

188

231 voj n.

H. 835

nekoliko Esta nedostaje

335

60

6 vojn. 13 jam. 23 vojn. 107 nef.

--

Debar

H. 871

potpun

97

18

Od Stefana Duana do Osmanskog carstva

41

Ukratko, vidi se, da su domae albanske spahije i senjori iza osvojenja preuzeti u okvire osmanskog timara i uprave, a da za to, kao to je to bilo na drugim stranama, nije postavljen nikakav uslov osim poslunosti i vjernosti, i vremenom primivi islam sainjavali su u pravom smislu osmanske spahiske i begovske porodice. Gore smo, sluei se koliko je mogue, starim defterima t. j. defterima koji pripadaju vremenima bliskim osvojenju, prikupili obavjetenja o hrianskim ejaletskim vojnicima u okvirima osmanske drave i ukazali smo na neke tipine primjere i vane zabiljeke koji objanjavaju njihovo porijeklo i status. Radi detaljnih i jasnijih uporeenja potrebno je sistematsko sreivanje i svrstavanje grae u svim defterima. Mi smo se zasada prihvatili toga posla samo u podruju Albanije kojoj pripadaju najstariji defteri. Poto je veina starih deftera, kao to smo za svaki posebno pokazali, zamrena i nepotpuna, to je, uz oprezno uporeivanje njihovih brojeva i odnosa, situacija rezimirana u gornjoj tabeli.
Otsjeno se moe potvrditi da su hriani spahije podvrgnuti istom postupku sa gledita dodjeljivanja, prelaenja i ostalih ustaljenih svakovrsnih pravila koja se odnose na timar, kao i njihovi muslimanski drugovi. U prenoenju timara koji pripadaju hrianima spahijama sigurno je da razlika vjere nije dovela ni do kakve diskriminacije. Prema razliitim primjerima moemo da utvrdimo ovakve situacije. Sinovi jednog hrianskog spahije koji su ostali hriani naslijeivali su timar svoga oca. I u defteru iz 912 po H. (Avlonija) vidimo hriane spahije koji posjeduju timar. 111 Timar jednog hrianina spahije, makar preao njegovu sinu koji je musliman ili bilo kakvu muslimanu, moe poslije, ako tra~ opta timarska pravila, prei drugom njegovom sinu koji je hrianin. Ili pak sinovi muslimani i hriani mogu da zajedniki uivaju timar svoga oca. Ni u kakvom sluaju ne vidi se nikakva prednost ~inova koji su muslimani. Ako je potrebno da se dodijeli jedan novi timar' jednom hrianin u iz spabiske loze, sasvim je mogue da ovaj timar prethodno bude pripadao nekom muslimanu. Na primjer, vidimo da je u oblasti Belgrada (danas Berat) dat jedan timar koji se u vrijeme Mehmeda I nalazio u ruci jednoga mitropolita, imamu tvrave u doba Murata II, a poslije da je, poto je i od njega oduzet, carskim beratom dodijeljen jednom hrianinu spahiji po imenu Angelosu. 112 I ovaj primjer je naroito vrijedan panje: Dio pomenutog Mehmeda dat je, poto je sandak-beg izvjestio da je mevkuf, hrianin po imenu Vradku ( }>\.I.JI ) koji je po porijeklu spahija, a usto se pokazao ispravnim prema caru, prvog redepa 883 g.. 113 Ovdje se pokazuje kao dovoljan razlog za dodjeljivanje timara: l) biti po porijeklu spahija, 2) pokazati vjernost caru. Prirodno ne moe biti rijei o jednoj stvari kao to je odreivanje timara zastalno hrianima. Samo se deava da jedan te isti timar na taj nain to prelazi shodno timarskim pravilima s oca na sina ostaje nekoliko koljena u ruci iste hrianske porodice. Ali najee usljed prenosa, zbog promjena koje je
111 Istina, njiliov broj u ovo vrijeme sastojao se samo iz nekoliko komada: timar-i Dimo So po tino (u nahiji Belgrad), timar-i Kn iska ( ...;.f5") (u K anini), timar-i Gin veled-i Andriya (zajedniki sa Hizirom u tvravi Belgrad), Matranik i Nika (u tvravi Belgradu zajedniki sa Ejnebegom), Giorgi (u tvravi Avlonija). "' Defter sandaka Arvanid, 148. timar. "' Defter Vuitrna (pogl. biljeku 69), str. 16.

42

Halil Inaldik

potrebno izvriti u veoj mJeri, sastav toga timara moe se stalno mijenjati time to iz njega izlaze sela ili dijelovi ili to u njega ulaze novi dijelovi. Na taj nain usljed svrgavanja, prenoenja ili ponovnog dodjeljivanja timari hriana spahija se mijenjaju. Premda su ovi openito ostajali u svojim vilajetima, katkada je timar koji su iznova dobivali mogao biti u drugom sandaku.. Na taj nain govoriti o hrianskim spahiskim porodicama koje su vezane za jedno odreeno zemljite mogue je samo za neke oblasti koje se nalaze u izuzetnom poloaju (Bosna). Nije .da nema u timarskom sistemu nekih primjera o tome da su odreeni timari koji se daju nosiocima slubi kao to su mitropolit, episkop, trajno vezani za tu slubu. Ne znamo jasan primjer o tome da jedan spahija hrianin koji je postao musliman dobiva posebnu nagradu. Jedino ova biljeka zasluuje panju: .;JJ. J!" AVo ....;.... JJ':il.s;~ J,... lJ l J .s...:lJI (' o.;_jl. .,...._. .!l!.l-':!' .;.f'l. ._"j.; j JA .s,\ ._"}J\ 0\!- ( ~.f--JI) > ~ .;> Ali ovaj dodatak ovdje moe da bude bez ikakve veze sa prelaskom na islam. 1 " U svakom sluaju i u vrijeme Bajazida II svjedoci smo da se prema optim timarskim pravilima dodjeljuje timar spahijama hriimima. 115 Nismo mogli nai ni jedan dokaz da drava, pa bilo to posredno, potstie spahije hriane da preu na islam. Uza sve to injenica je da su se hrianski timarnici u sredini timarnika malo po malo islamizirali i potpuno nestali. 116 Ovo se potpuno ostvarilo samo od sebe kao jedan socijalni fenomen. Nema ovdje ta vie da se doda svemu onome to su rekli Arnold i Fuad Kiipriilii 117 o psiho-socijalnim faktorima koji su potsticali uopte nemuslimane u Osmanskom carstvu da prelaze na islam. Sigurno je da je klasa timarnika odvojena od rajinske mase i u kojoj su veinu sainjavali muslimani, pretstavljala, naroito u ratna vremena, jednu sredinu koja je snano potsticala na prelaenje na islam. Ovdje treba ukazati na to da je u islamiziranju i -osmaniziranju stare balkanske aristokracije posebno veliku ulogu igrao sistem gulama (robova).U 8 Kao to smo gode pokazali, u Albaniji koja je dola u poloaj jedne od oblasti u kojima se islam najvie rairio prvi prelasci na islam desili su se meu starim hrianima spahijama koji su unili u okvir timarskog sistema. U XV vijeku odnos hrianskih timara prema optem iznosu timara mijenja se prema oblasti izmeu 50% (Branievo, 872 po H.) i 3,50/o (Vidin, doba Osvajaevo). Zato to znamo da se u svim oblastima u obliku opteg kretanja malo pomalo islamizacijom umanjuje broj spahija hriana, nema sumnje da je ovaj odnos jo vei u godinama osvojenja. Isto tako je sigurno da se u isto vrijeme broj vojnuka rairenih na svim stranama Rumelije mnogo povisio i zauzeo vano
"' Defter Tirhale iz 871 po H. (pogl. biljeku 40). "' Pogl. biljeku 111. ue Islamizirani timarnici sauvali su ime svojih hrianskih oeva na elu svojih imena: kao Matranik Jusuf, Kmtik Mustafa. '"Th. W. Arnold, Preaching of Islam, London 1913, i M. Fuat Kypriilii, Les origines de !'Empire ottoman, Paris 1935, str. 96 i dr. 118 Ovdje pod izrazom sistem gulama podrazumijevamo nain ulaenja u slubu dvora i velikaa i prikljuivanja vojnoj klasi putem ropstva, devirme ili traenjem zatite. Vanost ovoga sistema istaknuta je u knjizi Lybyer-a: The government of the Ottoman empire in the time of Suleiman The Magnificient, Cambridge 1913. - Za pitanje porijekla pogl. M. Fua t Kopriilii, Bizans miiesseselerinin Osmanli miiesseselerine tesiri ... , THIM l, str. 241-248.

Od Stefana Duana do Osmanskog carstva

43

mjesto u vojnim formacijama Carstva. Ako ovima dodamo druge hrianske grupe (u tvravama graditelji, kovai, lukari, pukari, zenberekije, iji se broj sa martolosima "Znatno penjao i najzad od nameta osloboenu (muaf ve mlisellem) raju, sigurno je da su u nekim oblastima hrianske snage pretstavljale veinu. Carstvo je sa ovakvim svojim stanjem prualo potpuno drukiji izgled i karakter nego to je izgled koji vidimo tamo prema XVII vijeku. Ali kakvo li je poreklo ovih hrianskih vojnih grupa koje su poslije nestale? Prije nego uemo u to pitanje potrebno je utvrditi tu injenicu da su Osmani primili u okvire svoje timarske organizacije samo lica koja su po svom porijeklu posjedovala vojne atribute, a da su briljivo drali daleko od tih okvira raju, t. j. radne podanike zaduene plaanjem poreza. Kada bi uslijed -nekih potreba bile na raju navaljene opte slube, i to novo stanje nije moglo da izmjeni njen status raje po porijeklu. Princip Sin raje je raja stalno je ostao jedan od osnovnih pravnih principa Carstva. 119 Objanjenja koja se ine izrazima spahiski sin, spahiskog roda, ili sin staroga spahije kad se hrianske timarske spahije biljee u defter, proizlaze iz detaljiziranja koje se zasniva na ovom principu. 120 Naili smo i na biljeku o tom da se iz ruke posjednika timara, za koga se pokae da nije spahiskog roda, uzima nazad njegov timar. 121 Privlai panju injenica da se hrianski spahiski sinovi piu u defterima rastavljeno od raje. Naroito s posebnom biljekom objanjava da su oni spahiski sinovi. 122 Da bi se unilo u jednu vojnu grupu, pa bio to timarnik, bio vojnuk, potrebno je da se potie iz vojne klase, 123 potrebno je biti u srodstvu s nekom spahiskom porod~com. 124 Izraz stari spahija koji se upotrebljava za hriane treba da ponajvie ukazuje na njihovo stanje prije osvojenja. U najmanju ruku, prema defteri.! Arvanid-ili iz 835 po H., moemo biti sigurni o ispravnosti ovog suda u pogledu Starih spahija, iji sinovi 20-25 godina poslije osvojenja uivaju timar.
m

<$'':':'J tS~_,J. J

0>1 J_,;.., ,)i ..J:'>_).

J.

0> 1~ "':'J:1JI 0>J\i "':'~JI ;!1 -~J~ ~ ..S:::bt. jllJI

U")\;.

.i--";- ~~~
0.X:~!-J ,d.;l_,1

)n,

V:.J=.:!:-J ("'J

~l ~::,1?1 0>fl> V:).c-'1

J 1 s!'

(Kanunname, rukopisi I. Saipa na ankarskom Fakultetu za jezik, istoriju l geografiju br. 5120 i 143a). Osmanski politiki pisci objanjavaju propadanje Carevine naputanjem ovoga principa, pogl. Raspravu Koi bega, izd. A. K. Aksiit, Carigrad 1939, str. 31, 38, 42-46. "' Timar-i Dimitri veled-i Mihal, kadimi sipah! ogluymu~< (defter pod brojem 167, pogl. gore biljeku 40). Gore smo pokazali da je vie timara ovako naznaeno.

"' }Y:JJ""': l? .J J....;;~ .)_,:.._,1 ~..I::J> <5-"'.J, .i"C..n.J J":.0> .fi 15..>.1>' )'f: 1 . _,1,1 J.it. .6"'r.>-'t~ _, ..51 dl d", ~~ <>~? ~1 '_,s:'!. l _, ~ r.>..I::J r"' .fi "~ll .J J-i J ~::.'? V:J ~J, .J\?- ..:;, JJ:;: A t y ...:... ~~J~ ?l j iJ.~ .o.! l ..; }'!l ("' J ~ r.>..I::J> ("' -<:1!1 ~ Ima ova marginalna biljeka koja je kasnije nainjena: tS~ .::-.!'.J .s xl _,1 ~ ...:...1 _,.J (Arhiv Pretsj.
1 ;'f:

a-,

vl., deft. pren. iz Malije, br. 231, deft. Premedija, str. 42). "' U Tirhali u selu Lua (l!. _,l ) posebno je medu rajom zabiljeena jedna grupa mezkurlar sipahi ogludur (defter pod brojem 167, str. 321). 1_: vilajot.u Agrafa u selu Balt:>oglu zapisana su tri hriana pod zabiljekom (silvari ogullari (defterpod br. 167, str. 449a).

..>.1::: <b)~ _,.ci'" .J-';!~ <>.fi..J_,l )dj if>';-- "':'J:1J1 c;lt. J -=-:?.J ...:...l #.10,1. lJJJJ~~. }-!.J _,l ~ ~l ..",_,;..._,.j' rl _;ll ...G!! ..J:~ <5.J.. (defter Vuitrna pod brojem 16, Jist 2Qa,
" 3

za defter pogl. biljeku 69).

"' ).J.. }i 15)..-=- t.l ;~ ..J-<. }i }Y: .J.)~~ r.>.Jl: ."1_, ._;lb.Ji }Y: .JI..; (defter pod
br. 167, str. 105a).

44

Halil Inaldik

S druge strane, injenica da hrianska raja nije mogla da unie u okvir timara dovela je do jo jednog vanog rezultata. Zbog toga to su spahije hriani pretstavljali prosto jedan zatvoren sloj koji nije uzimao snagu iz rajinske mase, 125 ta je injenica uslijed islamizacije olakala njihovo postepeno nestajanje. Zasluuje panju prevoenje u rajinsku klasu nekih lica kojima je dat timar u nekim posebnim situacijama. 126 Nije zabiljeeno porijeklo ovakvih lica. Ali u svakom sluaju kao to je nemogue da raja postane direktno spahija, u svako vrijeme je uoeno da i spahije bivaju uslijed vanih razloga svedeni u poloaj raje. 127 Prema svim dokazima, spahije hriani ne mogu biti uzeti od strane Osmanske drave iz sredine hrianske raje. Ali u svakom sluaju ima dokaza koji pokazuju da ovi pripadaju vojnoj klasi drave koja je nestala. Tvrdnja da su Turci na Balkanu posjekli ne samo vladare, ve i klasu koja je igrala u dravi osnovnu ulogu, t. j. plemstvo, a da su one koje su ostavili silom prevodili na islam 128 odavno je odbaena. 129 Ostavljanje klase domaih. hrianskih spahija na njenom mjestu nije izuzetna politika koja je od strane osvajake drave primjenjivana samo u Bosni. Gore smo primjerima pokazali kako je u Albaniji uzeta u okvir timara klasa starih senjora i spahija. Sto se tie spahija hriana u Albaniji, oni se ni po emu ne razlikuju od spahija hriana na koje smo ukazali u defterima u Makedoniji, Srbiji i Tesaliji. lako su se ove spahije u Bosni ouvali moda do dvadesetog vijeka, a na drugoj strani nestale u XVI vijeku,za to ima razloga. Time to emo ovdje krenuti od pojma batina mislim da emo u pogledu mnogih pitanja doi do jasnog stava. Prema objanjenju Truhelke, batina je u Bosni prije osmanskog osvojenja komad zemlje koje su davali vladari jednoj linosti u naknadu za vanu uslugu kao nasljedno i trajno apsolutno imanje. Ova se zemlja mogla prodati, ostaviti i ustupiti. Bila je osloboena od svih tlaka i poreza. Biti posjednik batine, to je u sebi sadravalo atribut plemstva. 130 U takvom stanju batina, uzevi uopte, nije nita razliito od carskih temlika (davanja u mulk) kod Osmana132 i nije stran pojam osmanskom zemljinom zakonu. Ali temlici (davanja u mulk) kod Osmana, zato to su suavali timarsku povrinu, to su u rezultatu bili na tetu Blagajne, davani su u izvanrednim situacijama i podvrgavani su s vremna na vrijeme optoj reviziji, a jedan njihov dio vraen je
"' Ipak timarnici nikako ne sainjavaju jednu zatvorenu klasu. Kao to su uzimani u spahisku klasu junaci, dobrovoljci-tuinci nepoznata porijekla koji su svoju hrabrost potvrdili na granicama i u ratovima tako su i spahiski sinovi koji su se sedam godina bavili stvarima van vojnog poziva gubili ta svoja svojstva. Tako je u formiranju klase timarnika osnova postala sluba a ne krv. (pogl. biljeku 127). "' Pogl. biljeku 121.

"'~loJ.)_,.:Ji .sJ.:.))~ J .!l\::)Wj~.=:.:Jfl>>j..f-"lJ::- )..JJI c!.ll..:.o .o.:..il.. J-:-'6-.:.. tS~

ojll._,l ~dt_> .J>.JIJ (lJ. ..11.1 I.A..L (~l tl'~~ ..:r. )J} JI (Kanunname, MTM, I, 310).

J_,l }!il JIJ.h> _};f. .:JJ .s.fl..llJI <S"Io tS).J,'6 <!!.::._:~, f.

.",..._1 (-"

J-PJ> 0>}-i ._;...l )JJ'6 <.S"'~I _};f.

tS~ ~ 0~ (Defter Arvanid-ili, ll. timar).

'" K. Kadlec, Introduction a l' etude comparative de l' histoire du droit public des peuples slaves, Paris 1933, str. 97). "' Pogl. C Truhelka, prev. Kiipriiliizade A. Demala, THIM, I 57 i dr. 130 Isti lanak, str. 53, 57. "' Najstarija osmanska temlikniima koju posjedujemo pripada jednom temliku Orhanovom iz 749 po H., pogl. Ar~iv Ktlavuzu, I, Carigrad 1938, l br. sa faksimilom.

Od Stefana Duana do Osmanskog carstva

45

u stanje miriske zemlje.182 Ako je tako, ostavljanje u Bosni batina, iji je broj znatan, u rukama njihovih gospodara izraava doista znatnu tolerantnost od strane Osmanske drave prema ustanovama starih vremena. Zasluuje panju ova vana zabiljeka u defteru Hercegovakog sandaka iz 882 po H.: ~).:.1!.~ ,;,tl_y, o.!O)!I ~.r1JI'l!.~~ oJ.Itf'J...!.Jl}:->1,- .;;.li)...:_S'" iJ'Ij~ J-1.!.1 u.!O.J!c >)JJ...J U:~!. .._,;:>Ul .s")J.Ij~ o.)j.Jl Jlk- .._,;:>Ul Ovdje su batine (im preu u ruke njihovih muslimanskih sinova ifluci) njihove vlastite zemlje koje posjeduju od Hercegova vremena. Njihovi gospodari daju .samo po obiaju desetinu i pristojbe od njih. Posjednici timara koji u Bosni i Hercegovini zadravaju mulk, t. j. svoje batine u istom su poloaju u jednom pogledu sa gospodarima mulk-timara u-Anadoliji koji su svoja zemljita sauvali kao nasljedno porodino dobro.'"" Na taj nain istina je da su Osmani, kao to je to sluaj u islamskom prostoru u Anadoliji, i u balkanskim hrianskim zemljama vodili rauna o zemljinom ,pravu prije njih. 1a. Tako bivamo svjedoci zadravanja klase timarnika hriana u Bosni koji su se vijekovima odrali na svojim zemljama. Ako preemo na prostor Srbije i Makedonije, vidjeemo da su tu spahije prije osmanskog osvojenja bile u poloaju drukijem od polo{lja spahija u Bosni. Dok u Bosni snaga i ugled plemia koji su sebi prisvojili zemljite kao batinu stalno rasli, u Srbiji je mo krupnih plemia stalno padala u korist nove inov nike klase.m U osmanskim popisnim defterima koji se odnose na Srbiju i Makedoniju ne susreemo, kao to je to sluaj u Bosni, stare spahije ostavljene sa svojim batinama na svojim mjestima. Tamo emo nai batinu kao zemljite voj nuka. Dok je. gotovo nemogue zamisliti u Bosni plemie be?. batine,"'" dotle u Srbiji s.tanje nije isto. Znamo da je ovdje veina spahija bila bez batine, ali da su za to uivali pronije. 137 Prema Duanovom zakoniku, pronija se nije mogla prodati, kupiti, zavjetati. 13 " Te !enske doznake vrlo su bliske osmanskom timaru, i vrlo je mogue da su Osmani ostavljali srpske spahije na njihovim starim pronijama kao osmanske timarnike, ne postavljajui nikakav drugi uslov osim vjernosti dravi, t. j. naroito ih ne primoravajui da preu na islam. Samo su u svakom sluaju sa nov\m popisima postojeu situaciju dovodili u sklad sa timarskim sistemom. injenica da su u nekim oblastima spahijama hrianima dati neznatni timari pokazuje da su i ranije bili siromane spa~ije. Meutim smo gore vidjeli da. su
"' Pogl. Fermani sultana Mehmeda Osvajaa prema 'erijatskim sidilima Bruse, Belleten, br. 44 (1947), str. 695. "' Truhelka govori o uticaju na stanje u Bosni uslijed uspostavljanja nasljednih !imara i uticaju pojma batina na iste osmansko-islamske ustanove (pom. lanak, str. 16 i dr.). Ali izgleda da je zaboravio injenicu da su jo prije primjenjivani mulk-timari u Anadoliji oci strane Osmanl). "' I to je naroito vrijedno panje da zemljino pravo u Srbiji i Bosni koje nije priznavalo seljaku pravo vlasnitva i koje ga je vezalo za zemlju na kojoj je radio (pogl. Kadlec, 105 i dr. i Truhelka, 46-52) nije bilo u suprotn~sti sa osmanskim zemljinim sistemom (sada pogl. o osmanskom zemljinom pravu: O. L. Barkan, Osmanli imparatorlugunda cift~i str{tflannm hukuk1 statilsu, ffiku dergisi, br. 49, 50, 53, 58, - i Tiirkiyede toprak meselesinin tarihi esaslari, ffikil, br. 60, 63, 64; i od istoga pisca: XV ve XVI astrlarda Osman!t tmparatorlugunda zirai ekonomnin hukuki ve mali esalan, I, Kanunlar, Carigrad 1945). "' Kadlec, 100-1 Ol. "' Truhelka, 56. "' Kalec, 98. "' Kalec, 98-99.

46
hrianski izvui

Halil Inaldik

velikai i velikaki sinovi uivali krupne timare. Ipak ne treba ovdje pravilo kao da su gospodari batina proizvoeni vojnucima, a oni bez batina spahijama. Makar i rjee, vidimo da je u izvjesnim situacijama vojnuk timarnik.' 39 Na taj nain srpski plemii time to su stjerani pod opti reim timara i to su raznim razlozima bili primorani da mijenjaju svoja mjesta bilo je predupreeno da, kao to je to bilo u Bosni, ostanu u poloaju spahiskih porodica vezanih za odreene zemlje. Ali u Srbiji i Makedoniji sitni plemii - posjednici batina pokazuju da su se odrali kao vojnuci. Ovdje batina treba da je razliita od batine u Bosni. Vojini ili vojnici prestavljali su u Dul\novom srpskom carstvu suprotno vlasteli (krupnim plemiima) klasu vrlo brojnih sitnih plemia koji nisu imali ekonomske vanosti. 140 Snano se moe tvrditi da vojnuci iji je broj kao stvarnih ratnika u osmanskoj vojsci bio znatan, potiu od sitnih plemia po~jed nika batina koje se nalaze na prostorima na kojima se prostiralo Duanovo carstvo. Prostori koje smo gore ispitivali jesu mjesta koja su nekada unila u granice ovoga ca~stva i u Osmanskom carstvu yojnuka batina pokazuje da je sauvala svoj stari karakter. U osmansko vrijeme pod imenom batina podrazumijevaju se dvije glavne vrste zemlje razliite jedna od druge: l) rajinska batina, 2) batina koja se dodjeljuje licima u vojnikoj slubi (vojnuka batina, sokolarska batina, akindiska batina i dr.). Rajinska se batina u osnovi ne razlikuje od iftova (ifluka) u rajinskoj ruci koji su podvrgnuti optem miriskom sistemu. Jedina razlika jest u tome to su ove u ruci hriana i to su podvrgnute harau. Stoga se njima kae haraka batina. 141 ak kad bi ovakve batine poslije prelazile u mus~imanske ruke, gospodar im je bio duan da plati haraku pristojbu na nju. 142 Vojnike batine, pa meu njima i vojnuke batine, razline su od rajinskih ifluka (batina). Vojnuka se batina u Ali-avuevoj kanunami' 43 ovako definie: a jedan njihov dio su obradive zemlje (mezari') koje su.kao batine odreene vojnukom redu, a batina u terminologiji ljudi s divana znai ifluk. A oni ih siju i obrauju i oproteni su i osloboeni od erijatskih desetina, obiajnih poreza, haraa i ispende od njih, od divanskih nameta i svih obiajnih tereta. U granicama kojeg god sela im bile batine, u njih se ne mogu mijeati gospodar zemlje i drugi, desetine i pristojbe pripadaju njima. Stvar koja se ovome moe dodati jest to da se vojnuke batine zadravaju u rukama sinova, brae i roaka. Na batinama se piu kao jamaci vojnuka po pravilu njihovi sinovi, njihova braa i drugi roaci. Kad on umre, vojnukluk se daje jednom od njih. Ovaj poloaj osmanske batine, t. j. l) da su se one sastojale iz dijelova zemljita s granicama u odreenoj veliini, 2) to je do jednog stepena nasljedno porodino zemljite, 3) njeno osloboenje od poreza, pokazuje da je
m r_;l.:"":-If- J .C..';" .;.1'-1~ )!.,~ )J<(j." J.t_l JY.J !5P~ ;Jj_. tSP~ j ..rP i .;.l.x.J":'J!; .!l]!.. ";';~i ;Jj.. ~#.>.1_,1 (Defter Trhale pod brojem 167, str. 126a).

"" Kadlec, 97-98. "' Eger voynuklardan biri hara~lu raiyyet ba~tinasin tasarruf etse hem harac alina ve hem ispence alina ve hem o~iir alma. (Kanunnama Bosanskog deftera iz 1516, Barkan, Kanunlar, str. 398). - U carigradskim basovima i ortakiska batina prua posebnu situaciju, pogl. Barkan, pom. djelo, 94. "' Pogl. Ohridsku kanunnamuz 1022 po H., Barkan, pom. djelo, str. 295. "' Ali ~avu~ kanunu, izd. Hadibegovi, Glasnik Zemalj. muz. Sarajevo, II (1947), str 15~. Upor. I. H. Uzuncarsili, Belleten 59 (1951), str. 398.

Od Stefana Duana do bsmanskog carstva

47

sauvala karakter srpske batine prije osvojenja. 144 Postoje i neke isprave koje pokazuju da su Osmani ouvali vojnuku batinu prije osvojenja. S tog gledita privlai panju ova biljeka o vojnucima Debra145 : ~.;lJ-' rb ..I.S'.J!JJ .:,!.lo:(. .Y. .s..U_,\ J_;. ~};ji .dt'"J .Y. <J..\f.- J_,\ J!> ~JI o.>,;)ll ~l- JI) .;. ..:.5 .sj .:l:.~ .sf .%'&")~

r:-

I ova stara biljeka koja se odnosi na vilajet Prespu vana je sa gledita ukazivanja porijekla vojnuka i njihovih zemalja: ..s'o.J.J)ll u"":!- .s.).ll_,\.s)li._,\ u" l;--..;: );fl. ..1! tS.ft..> _, u>l:- J~:..;\: ~.P JJ.,~~ : J.f!J
146

>..;J>IJ>

AOA...:..

r..f"- J..\_,1 J eiJI)!..llj~ JY!J ..:)}JI.: ..:_ft~

._;fi
:~,

I ova biljeka u vilajetu Kalojan zasluuje panju: , ,J.):._, '!Y. _,}Jj _, .:,~y_ Jj l. o\;>1.;.

..;1: _ JJJI. .11_, _,11;

Iznad ovoga ima ova marginalija: ...;fi ..s' ..>,;)li.J.::J.J"" ~.:.:JJI r fJ.JI rt} Jl.;.e ..;J,,J, """...:..._p.~\ .s:.4- J_,l J);.l)":?" IS"J. ~)Jlj~ JY!J U jednom posebnom vojnu~kom deftru iz 892 po H. koji se odnosi na vojnuke Alada-hisara (Kruevac) i Kustendila (Konstandin-ili) 147 saznajemo da je svaki vojnuk imao batinu ( ...::.!.~) kao i sutinu ovih batina Da bi o tom dali jednu misao, prenosimo jednu od njih doslovno: Oklopnik vojnuk Jovan sin Oliverov ( .;..,:1..11 .u_, u\J!), batina: 6 njiva, jedna livada, jedan vrt. J3atine su po prilici te veliine. Na nekim batinama iznad toga ima i mlin, voke. Ouvanost srpske batine u osnovi jest injenica koja se podudara sa optom politikom Osmana: kako su Osmani ostavljali kaluere, mitropolite i episkope na njihovim starim mjestima sa starim njihovim privilegijama, 148 nita nije moglo biti toliko prirodno koliko zadravanje starih vojnih klasa koje bi mogle da zado- volje vojnike potrebe koje su se tako osjeale. to se tie samih vojnuka, bez sumnje njihovo najvanije svojstvo jeste to da su vojnicL1 41' Oni nisu raja. Ne ulaze u status raje. Kao to se vidi iz primjera koji smo gore naveli, naroito je spomenuto da su neki od njih stare spahije. Cak usljed ovog njihova svojstva jedan je vojnuk mogao lako da unie u klasu timarnika spahija. 150 Nema sumnje da su oni u istom vremenu stvarni ratnici i da vojuju. 151 Bar oklopnici vojnuci (.:..~}<:<;- ,:.,~<._,::_,) ija se imena pominju u vojnukom defteru Kiistendila i Alada-hisar, (Kruevac) iz 892 po H. i u defteru Av lo'" Uopte o batini u Srbiji i Bosni pogL Kadlec, 98, 102-105; Truhelks, 53 i dr. '" Defter Debra iz 871 po H., pogL bilj. 109. '" Defter Kreva koji pripada vremenu Murada II. (pogL bilj. 67), str. 62. "' Tapu defteri Arh. Pretsj. vL, br. 21: Defter imena voj nuka live Custendila i live Aladahisara (Kruevac).

"' .j)\5"_,_:.

.J.>..::l.j .;'6

.,.;_,~_,;.. ~.::.~ rr

.J'

!l_,J!.~_) .;j'j_.

(Kalabaka)

\1 c.31;li .J~

~-!1 }_, .sJ!s:)_. ~.:....;.)lb

0-"j}_,J, J .J.h)_,i-' 0.;,J;..j'... J 0-"Ji:-~ ..S:,!' ;!J. jL11... _, .!l.}lbL!>~ t IJM 0~\.,":" ):M ...:..l..,..,}:! f""" _, Jl...(Deft. Tirhale pod br. 167, str. 124a).

' " . Yiiriik ve tatar ve voynuk taifeleri dabi askeridir (Kanunname sultana Sulejmana, TOEM, sk 40) i Galabov, Osmano-turski izvori ... ,21. "" Pogl. gore bilj. 139. "' I u XVI. vijeku vojnu ci Poege jahali su na graninu slubu i u akin a tla, 1 ve tonlan ve gonderleri ve kalkan!an ile {pogl. Zakon Poege iz 952 po H., Barkan, pom. djelo, 303). U Bosni je preputeno vojnucima uvanje tvrava Broda, Neretve, Akhisara i Sinja (Bosa11ska kanunama iz 922 po H., Barkan, 395). Upor. Broquiere, 208.

48

Halil Inaldik

nije 991 po H.' 62 po porijeklu su takvi. m Dok su se vojnuci Bugarske koji su vezani za carsku konjunicu ( .r"' J,!... l l sauvali due vremena, vidimo da su se u drugim oblastima vojnuci umanjili ili su bili potpuno dokinuti. Po svoj prilici i oni su poput jaja i musellema uzeti iz aktivne ratne slube u pozadinske slube. Poslije uslijed dokidanja giindera zbog toga to se vojnuki jamaci nisu upotpunjavali na vrijeme, 154 uslijed toga to su se b~tine mijeale sa raj inskom zemljom i gubile, 155 zato to centar nije mogao da preduzima mjere na vrijeme/ 50 - organizacija se kvarila i rasula ili je sama vlast na dosta mjesta s vremena na vrijeme dokidala ova svojstva vojnuka157 i prihod njihovih batina vezivala za has ili timar. Sigurno je da je osmanska drava, iako je ostavila stare vojnuke, i njih kao to je to bilo i na hrianskim timarima, ustrojila prema slinim kadrovima u svom vlastitom organizmu. Slinost izmeu organizacije jaja i musellema za koje se zna kao za najstariju vojnu organizaciju Osmanaus i vojnuke organizacije na prvi pogled upada u oi. Tako mislimo da izrazi u vojnukoj organizaciji kao vojnuk, lagator, batina pokazuju koji su osnovi preli iz srpskog vremena, a izrazi kao tursko eri-baa, (ser-asker), gunder (gonder), jamak, ekindi ta su Osmani donijeli ovoj organizaciji. U osnovi iflUk musellema mnogo je blizak batini. I na ifluku su prava naslijea iroka. Cifluk prelazi onome ko god ostane iza musellema od sinova mu, ili brae ili drugih mu roaka. 150 Ali se i na batinu, kao to je to sluaj na musellemskom ifluku, trpani su ljudi svana di bi se popuni'> broj jamaka. Batina, kao i ifluci, pominje se imenom osobe kojoj je nekad pripadala.100 U organizaciji jaja i musellema su jaja-bae, a kod vojnuka eri-bae i laga tori komandanti i dobivaju timar. Ispod njih na jednoj strani dolaze jaje, a na drugoj strani vojnuci. Bilo u organizaciji jaja i musellema, bilo u vojnukoj organizaciji, na niem stepenu zauzimaju mjesto pomonici-kandidati, ija je dunost ista i koji se zovu jamaci. Njihov broj je na obje strane odreen (2-8 jamaka). Skupu jamaka podrenih svakom jaji, musellemu ili vojnuku u obje organizacije daje se ime gunder (gonder). Na kraju obje organizacije podvrgnute su istom postupku i poto su odreene za neke pozadinske slube u veini oblasti su dokinute, a njihovi ifluci ili batine dati su timarima. 101 Tvrdnja da su vojnuci uspostavljeni od strane rumelisk9g begler-bega Timurtaa 779 po H. (1377-1378 n. e.) 102 moe da samo ima veze sa jednom aktivnou ponovne organizacije. Dok smo gore objanjavali porijeklo vojnih grupa razliitih jednih od drugih poput hrianskih timarnika spahija i vojnuka, nastojali smo da idui nazad od najstarijih osmanskih dokumenata pokaemo njihovu vezu sa slojevima prije osvo'" Vojniki defter Custendila i Aladahisara, pogl. bilj. 147; opirni defter Avlonije iz 991 po H., pogl. bilj. 107. '" Suprotno tome postoje kara-voynuklar (prva polovica XVI. vijeka, Galabov, 20). '" Pogl. Vojnuku kanunnamu, Barkan, pom. dj., str. 266. "' Primjer za to, pogl. Galabov, 55. '"' Pogl. Galabov, 58, 62. "' U def!eru Avlonije iz 991 p~ H. (pogl. bilj. 107); voynugan-i mensuh-i karye-i Viso~ka, karye-i Grabocka ma' voynugan-i mensuh-i karye-i Grabova, voynugan-i mensuh-i karye-i Po thom; za dokinu te vo jn uke u Bugarskoj pogl. Galabov, 59. '" Pogl. A~ik-Pa~azade, 40, 97; Ne~ri-Taeschner, 45. '" Kanun Galipolja iz 924 po H. o miisellemima i pjeacima (piyade), pogl. Barkan, pom. dj., 242. '" Poput Dimitrijeve batine ili iftlika jaj~ Ogulbega. '" Pogl. bilj. 157. '" Hoda Sadeddin, Tac iit-tevarih, I, 94.

Od Stefana Duana do Osmanskog carstva

49

jenja i ukazali smo da je osmanska drava njihovu staru z~mlju i klasni status u osnovnim linijama sauvala. Bez sumnje je na taj nain vie vizantisko-slavenskih ustanova prelo Osmanskom carstvu. Nije vjerovatno da su stare hrianske spahije, pOto su ostavljene na svojim mjestima, barem u nizu ustaljenih obiaja i tradicija presjekli svoju vezU: sa starim odjednom i potpuno. Bolje poznavanje osmanskog timara u Rumeliji pomoi e nam da odredimo ove lokalne tragove koji dolaze s vana u timarskom sistemu. Ovdje emo raspravljati o jednom lokalnom porezu na prihod koji je uniao samo u timarski organizam, da bi pokazali ovaj uticaj i djelovanje. Prema zabiljeci jedne kanuname koja dopire do na poetak XVI vijeka,tr.a u okolini Sofije gospodari timara, poto uzmu desetinska davanja od raje, uzimaju poslije po vrhu od batine dvije mjerice penice i dvije mjerice jema pod imenom harman resmi (pristojba na gumno). (Posebno je naznaeno da se to uzima takoe mjesnom mjericom). Ovo davanje je jedno davanje koje odudara od optih osmanskih zakona. Zbog toga je sultan Sulejman Zakonodavac idui na beogradsku vojnu, ukinuo ovo davanje da bi 'zadovoljio raju ovoga kraja koji je blizu ratne oblasti. 106 Ali su spahije uspjele da tvrdei uz svjedoanstva staraca da je dok je ovaj vilajet bio u nevjerstvu i zabludi, od raje po obiaju uzimana pristojba na gumno (adet-i harman)<<, povrate ovo davanje (932 po H.). 106 Znamo da je jo u vrijeme cara Samuila (976-1014) bugarski seljak davao kao porez na proizvode godinje jednu mjeru prosa i posebno jedan up vina. Cim je Bugarska prela pod vizantisku upravu, ovi porezi su onakvi kakvi su ostavljeni.'o7 Eto davanje otsjekom na proizvode koje vidimo u osmansko doba kao neto razliito od desetine nije nita drugo nego ovo davanje. Isti porez susreemo u XIX. vijeku pod imenom gospodarlik u Vidinu i njegovoj okolici. U ovo doba seljak, da ne bi plaao agama po iftu pristojbu koja se sastojala od odreene koliine (50 oka) penice, jema i mjeanca, izazvao je 1850 godine veliku pobunu. 168 Tako se ovo staro davanje koje se uprkos pokuaja Sulejmana Zakonodavca nije moglo ukinuti, uvrstilo u timarski organizam i odralo se do posljednjih vremena Carstva. Dodajmo ovdje da se lokalna davanja iz vremena prije osvojenja koja su unila u organizam osmanskog timara ne sastoje iz toga.
"' Zakon Sofije (932 po H.), Barkan, pom. dj., 252. '" U istonim pokrajinama Anadolije ukinuta je takva jedna stara dabina pod imenom resm-i ~ahnegi u veini mjesta. (Barkan, pom. dj., materija resm-i ~ahnegi). Upor. W. Hinz, Das Steuerwesen Ostanatoliens im 15. und 16. Jahrh., ZDMG, Bd. 100-1, str. 181. '" Stanovnitvo ovoga kraja, pridruivi se maarskoj vojsci koja je 1443 g. napredovala, pobunilo se (Halil Inalcik-Mevlut Oguz, Yeni bulunmu~ bir Gazavat-i Sultan Murad Han, DTCF Dergisi VII, br. 2, str. 488). InG Barkan, 252. "' e. Jireek, Geschichte der Bulgaren, Prag 1876, str. 410. '"' Hali! Inalcik, Tanzimat ve Bulgar meselesi, Ankara 1943, str. 45--105. "' U Del vinu u selu Sopote (..;; >;") oenjena raja davala je godinje spahiji jednu mjericu penice, jednu mjericu jema (defter Avlonije iz 912 po H.). U Bosni novana dabina polja ina ( e".'J_,, ) koja je uzimana od kue zadrana je uz modifikaciju. Pola te dabine uzimao je go;podar timara, a pola sandak-beg(Bosanski zakon iz 1516 po H., Barkan, 397, 399). O tome da je dabina na vino koja se uzimala od grkih sela u livi Galipolje ostala iz staroga vremena ima u kanunnami ovo objanjenje: Zikrolunan kabakulak adeti ve mona polya kadimi kanunlard!r (Zakon Galipolja, iz 1519 po H., Barkan, 236). O tome kako su ostale stare dabine posebno pogl. Zakon Kipra, Barkan, 349.

50

Hali! Inaldik

Gore smo ukazali na martolose (,:,1.._,1;;1..) k9je smo sreli u defterima vremena Osvajaa. Prema tim zabiljekama: l) martolose vidimo u tvravama Golupcu i Vidinu na Dunavu; 2) objanjava se da su oni u Golupcu hriani spahiskog roda; 3) Ovi se dijele na dvije grupe: kao martolosi koji primaju platu t. j. dnevnicu i martolosi koji su musellem, t. j. osloboeni od davanja; 4) golubaki martolosi sa platom nalaze se u odjeljenjima od 10-15 lica pod upravom jednog starjeine i svako se odjeljenje pominje imenom svoga starjeine. Dnevnica svakog martolasa je dvije ake. Oevidno je da su se ovi martolosi prikljuivali akinima. Sinovi i braa martolosa zapisani su s njima zajedno posebce. Tvrdnja da su odjeli martolosa ustanovljeni od Murada Il 170 bez sumnje nije dovoljna za objanjenje porijekla martolosa. Iz gornjih primjera vidi se da su oni podruni vojnoj organizaciji koja u drugoj polovini XV vijeka slue na granici, u tvravama na Dunavu. Cinjenica da su martolosi kasnije openito smatrani graninim, tvravskim vojnicima i akindijama 171 bie da je u vezi.sa ovim njihovim porijeklom. Donado da Lezze (Angiolello) smatrao ih je u dobu sultana Mehmeda isto to akindije (simili a questi aganzi). 172 Dok u defterima unutranje Rumelije koje smo gore ispitivali susreemo martolose, oni se u ovim oblastima tek u slijedeim vijekovima vide. 173 Osmani su u tvravama upotrebljavali raju da bi zauzela mjesto obrambenih snaga potrebnih u velikom broju. Ovaj postupak, odredili raju za uvanje tvrava na taj nain to se uini osloboena poreza i nameta (muaf ve miisellem) primjenjivan je u unutranjoj Rumeliji od prvih vremena osvojenja. Dok se istrauje porijeklo martolosa s tim da li su oni u osnovi raja ili pak vojnici, ima jedna stvar na kojoj se treba zaustaviti.m Kao kod ostalih nosilaca slube koji spadaju u raju, npr. kod derbendija, i kod njih se u defterima katkada oznaava oprotenost od poreza (miisellem martoloslar: od poreza osloboeni martolosi). 175 Stvarno ima dokumenata o tome da su od derbendiske raje pravljeni martolosi. Ne mislimo da je, kao to je to sluaj kod vojnuka, batina posebne prirode elemenat martoloske organizacije. Ako se katkada nae marto losa sa batinom, 110 ovdje treba shvatiti batinu kao rajinski ifluk. 171 Isto tako poetkom XVI vijeka zapisano je izmeu raje hiljadu akindija i njihove batine su osloboene od bilo kakvog davanja. 118 Ipak svaka od raznih grupa koje vidimo u ovoj klasi pod imenima crnih martolosa (kara marto los), od davanja osloboenih martolosa (miisellem martolos), martolosa sa plaom (ulufeli martolos) moe biti posebnog porijekla. U svakom sluaju pravi martolosi treba da su po svom porijeklu odreena i samo"' Prema Barbaru (pogl. Anhegger, Martoloslar hakkinda, Tilrkiyat mecmuasi, sv. VII-VIII (1940--1942), str. 285). "' Anhegger, pom. dj. 283 i dr. m Kod Anheggera str. 286, 308. - Mihajlo Konstantinovi, jedan Srbin koji je sluio izmeu 1455--1463 u janjiarskom odaku, govorei u svojim uspomenama o martolosima, kae da ovi vojnici koji se sastoje od nekoliko stotina lica vre straarsku slubu u pograninim obrambenim oblastima. (Jireek, Gresch. der Bulgaren, str. 456). "' Anhegger, 286 i dr. "' Pogl. str. 27. Znamo da je obean timar jednom martolosu kao nagrada za izvanrednu uslugu (Dursun bey, TOEM ilavesi, str. !30). "" Pogl. Anhegger, dodaci, br. 19. "' Anhegger, 293. "' Pogl. gore bilj. 141. "' Pogl. Bosansku kanunnamu iz If22 po H., Barkan, pom. dj. str. 397.

Od Stefana Duana do Osmanskog carstva

51

stalna organizacija, razliita od raje oprotene i osloboene od davanja. Samo ime martolos pokazuje porijeklo strano Osmanima. Pitanje je da li njega treba traiti u Vizantiji, kao to misli Anhegger, 179 ili pa)!: u organizaciji srpsko-maarske granice. Moe se energino tvrditi da su Osmani pod pritiskom potreba ovu klasu vojnika proirili pripajajui im od davanja oprotenu i osloboenu raju i da su je, kao to to pokazuju neke organizacione osobenosti (organizacija odjeljenja) ponovo ustrojili. Cak da bude pretjerana izjava Donalda da Lezze da se u vojsci Mehmeda Osvajaa nalazilo u pohodima protiv Karamana i Uzun Hasana 6.000 hriana martolosa/ 80 nesumnjivo je da su oni u ovo doba zauzimali vano mjesto meu hrianima vojnicima u Rumeliji. Pqslije osvojenja Maarske pak martolosi srpskog porijekla koji su se upotrebljavali u ovoj zemlji, naroito u tvravama, zauzee vrlo vano mjesto. 181 Ovi redovi koje je nekada napisao Truhelka za Bosnu nadahnuvi se savremenim dubrovakim ispravama, mogu se bez oklijevanja primjeniti na iroke oblasti Rumelije. On je rekao: Ove isprave potvruju da Osmani nisu nikako unitavali domae ustanove, nego da su naprotiv prilagoavajui se tim ustanovama ak i sluili tim ustanovama. Uostalom to da su bogomili, zato to nisu htjeli da izgube svoja imanja, primali u masama islam sastoji se od legende. Istoriski nema jedne jedine injenice koja bi mogla da potvrdi prisilnu islamizaciju. Ai zato ima vrlo mnogo dokaza da su muslimani u mjestima u koja su unili ostavljali hriane u njihovoj vjeri ne uznemiravajui ih. 182 Oevidno je iz izuavanja starih osmanskih deftera da se osmansko osvajanje ostvarivala prosto u jednom sistematskom obliku prolazei kroz odreene faze: prvo etapa zaduenosti haraem (haradgiizarlik), pretstavlja vrijeme navikavanja; iza toga katkad potpuno mirnim sredstvima uklanja se domaa dinastija. Ali su zadrani elemeti koji pripadaju staroj dravi i prilagoavani su osmanskom poretku jednim izvrenim popisom. Iza toga je novi poredak davao svemu svoj kalup. Ali se ni jednom nailo na jednu stvar kao to je ukidanje staroga poretka odjednom i u cjelini i primjenjivanje silom osmanskih zakona i uredaba. Moe se rei da su se Osmani smjestili u oblastima koje su osvojili konzervativnom politikom: vjerske ustanove, statusi klasa, upravna podjela, 183 dabine.' 84 domai obiajjl 85 i najzad vojni slojevi u osnovi su sauvani. Najveu i najzamaniju novost sainjavao je timarski sistem, bolje rei osmanska upravna i vojna stabilizacija na njega se oslanjala. Ali, kao to je to gore dodirnuto, i on se zato to
"' Anhegger, 285. "' Pogl. Anhegger, dodatak br. 3 i str. 286. Konstantinovi.

Gore upor. bilj. 172 sa brojem koji daje

'" Pogl. Anhegger 287 i dr. - O martolosima nisam mogao vidjeti ovaj rad: D. Popovi O martolosima u turskoj vojsci, Prilozi, sv. 8 (1928), str. 213-229. "' Pom. lanak, turski p revod, 57-58. "' Doline i kotline rastavljene jedna od druge bregovima u Albaniji, ograniavale su prostore vlasti starih velikaa. Ove su upe i dalje pod osmanskom upravom pretstavljale osnov upravnih jedinica (veinom subailuka). Isto stanje vidimo u Makedoniji i Srbiji. Osmani su i kad su Maarsku osvojili, sauvali stare upravne granice (Predgovor defteru sandaka Segedina od H. Kuna, koji se upravo izdaje od T. T. K. (Tursko istorisko drutvo). "' Pogl. gore bilj. 169, i Hinz, pom. lanak. '" U sandakim kanunnamama koje je objavio Barkan lako je vidjeti koliko su Osmani pokazivali obzira svagdje prema adet-i kadime (starom obiaju).

52

Hali! Inaldik

nije u suprotnosti sa zemljinim pravom i sa stanjem klase spahija i zato to su stare hrianske spahije uzete u timarske okvire, lako stabilizovao i nije otvorio put velikim borbama. 186 Ukratko, Osmani su se isprva zadovoljili, bilo uslijed nunosti, bilo pak da ne bi izazvali u novo osvojenim oblastima otpor naglim promjenama suprotnim navikama i osjeajima naroda, da na postojei poredak prosto nabace pokrov . svoje vladavine. Poslije je drava da bi prosto produila stalne borbe u Anadoliji i Rumeliji imala potrebu za velikim vojnikim snagama. Naroito uslijed toga to je trebalo postaviti vojsku u stotinama tvrava,. ona se sueljavala sa opasnou da na taj nain rastoi u ovim irokim oblastima osnovne aktivne vojne snage i da joj se iz ruke ne izmaknu. Meutim u zemljama koje smo gore razgledali samo u tvravi Novo Brdo (Novaberda) sullreemo 10 pukara janjiara. 187 Na taj nain nalaenje meu snagama za uvanje tvrava u velikom broju domaih hrianskih snaga koje pripadaju raznim formacijama, timaniika, plaenika ili prosto oprotenih od dabine, rezultat je jedne takve nude. Najzad, drava je time to je sada ostavljala na njihovim mjestima hrianske vojnike koji su se u doba haradarstva navikli na slubu u osmanskoj vojsci kao pomona vojska pod upravom svoje vlastele, naroito hrianske spahije, zadovoljavala je stalno rastue potrebe za vojnim snagama. Ovo je bio jedan faktora koji su osigurali premo osmanskog -bejlika nad njegovim protivnicima u Anadoliji. Za osmansku dravu, iako je zadravanje domaih vojnih klasa proizlazila s jedne strane iz vojne potrebe, s druge je to strane s gledita drutvene politike trebalo biti shvaeno kao najpogodniji postupak. Ukidanjem stare drave ili dinastije koja je tu dravu pretstavljala ostalo je pred osvajakom dravom niz vojnih i vjerskih slojeva Njih je trebalo ili posjei, ili ih je trebalo stjerati meu raju/88 ili je trebalo da nastave svoju dunost pod upravom nove drave. Nije bilo uzroka koji bi Osmane silili na ova dva prva puta ili su se takvi uzroci rijetko javljali. Ali sa primjenom treega puta drava je osiguravala velike dobitke i njih je vezala za sebe. S ove strane ovi domai vojnici i ljudi iz uprave i vjerski ljudi znali su vrlo dobro da, ako se ostvari najezd~ katolikih hrianskih snaga koje. dolaze sa Zapada, sve e se silom izmjeniti, i oni e kao jeretici biti izloeni progonu i pritisku i bie primorani da svoja mjesta prepuste njima. Stoga oni nisu pokazali protiv osmanske najezde beznadeni otpor, a poslije su se za nju vezali u pravom smislu.188a Cak je vie elemenata aktivno pomoglo stabilizaciji ove vlasti. Poslije osvojenja bilo spahije, bilo kalueri i episkopi osjeali su da su sada njihov poloaj i veina privilegija osigurani i zagarantovani u regularnim i sreenim okvirima jedne snane i centralistike drave namjesto nesigurne vladavine jednog slabog i haradarskog princa. Ova atmosfera sigurnosti koju je davala drava pretstavljala je najbolju propagandu za njena budua irenja.
"' U Albaniji uslijed pomoi i potstreka od strane italijanskih drava i osobenosti zemlje domaa feudalna gospoda nisu proputala da se bune i da pruaju otpor. Pogl. H. Inaletk, !skender bey, IA, suz 52. '" Defter oblasti Brankovia iz 859 po H., pogl. 68b. "' U Novom Brdu jedan dio hriana spahija preuzeli su na sebe oko 864 po H. da izvlae vodu iz rudnikih jama. (Kanuname-i Sultani ber mueeb-i orf-i osmanj, Paris, Bibi. Nation., man. ture 39). "' (le Grand Ture) le plus obbey de ses subjectz que seigneur que je eognoisse (B. de La Broqiere, 273).

Od Stefana Duana do Osmanskog carstv"

53

Zato je trebalo da osmanski vladari napuste ovu pomirljivu politiku koja je pomagala irenju njihove i ukorenjavanju vlasti? Naprotiv, sredina u koju su doli i tradicija olakavali su potpuno takvu jednu politiku i Osmani su sigurno od poetka dugo;vali blistavu sreu svoje .drave upravo toj politici. Stvarno, ovaj karakter drave, kao to su to pokazali F. Kopriilii i P. Wittek, u vezi je s jedne strane s time to je ona roena kao drava na krajini (marche), s druge strane vezan je za uticaj i aktivnost uleme koja je donosila jednu tradiciju upravljanja sa irokim shvatanjem. Da su u doba uspostavljanja drave ljudi na najviim poloajima bili kadije, to je injenica koja zasluuje panju. Zahvaljujui tome uvrstili su se i postali osnova 'uprave Carstva stari vjerski principi snoljivosti i zatite iz islamske tradicije188b u pogledu na nerriuslimanske podanike. Ideologija ratnih upada i borbe za vjeru ove krajinske drave nije joj smetala da usvoji realistike sklonosti do krajnje mjere tolerantnog i pomirljivog krajinskog drutva. 189 Ukratko osnovni karakter same osmanske drave nije koio izmirenje sa domaim ustanovama i klasama, ve ga je naprotiv potsticao. 190 Karakter osmanske drave kiw carstva dinastije koja nema drugog cilja osim da iri svoju vlast ovdje se snano manifestuje.*
""b Za ovo pogl. P. Wittek, De la dfaite d' Ankara ... , turski prev., Belleten, br. 27 (1943), str. 559-560.

"' Pogl. M. F. Kopriilil, Les origines. :. , str. 83 i dr. "" Ostavljanje staroga poretka i klasa nije samo injenica koja je karakteristina za oblasti koje smo ispitivali, nego je rezultat jedne opte politike. Imamo namjeru da u budu nosti objavimo jednu takvu studiju i za druge oblasti Rumelije. Osman! su i u Anadoliji primjenili istu politiku ak u iroj mjeri. U bej!icima koji su pripajani svakovrsni elementi koji su obnaali javne slube ostavljani su na svojim mjestima time to su lm prosto izmjenjivan! berat! na ime osmanski caeva. Sami pripadnici domaih porodica premjetani su na vane dunosti, na poloaje sandak-bega u oblastima gdje nisu mogli Izazvati nerede. Mulktimari, divani-malikane sistem jesu rezultat mirenja sa starim poretkom (Za ovo pogl. O. Barkan, Malikane-divani sistemi, THIM, II (1932-1939), str. 119-184). - U Anadoliji se nalaze hrlanski gospodari timara. U livi Bajburd biljei se 63 spahiska nevjernika sina. (Arh. Pretsj. vl., tapu deft., br. 387, str. 925). Postojanje hrlana koji su uivali feudalna rentu (dirlik) u tvravi Kutahija 990 po H. postalo je predmet albe centralnoj vlasti, i utvreno je da su neki od njih uivali dirlik s oca na sina od vremena sultana Mehmeda Osvajaa a neki da su imenovani od strane bivih careva zapovjeu i ostavljeni su na svojim mjestima. Njihove izjave da imaju u rukama fetve o tome da je sada desetina pravo hriana pokazuje koliko se najzad izmjenio mentalitet u ovo doba (Original ove zapovjesti, Miihimme defteri, br. 48, str. 30, datum 18 redep 990). * Ovaj rad je poslao naem asopisu D-r Halil Inaldik, prof. Fakulteta za jezikoslovlje, istoriju i geografiju u Ankari. Rad je sa turskog jezika preveo Nedim Filipovi.

54

Hali! Inaldik

RtsUME

En se basant sur de precieux materiaux qu'il a trouves dans les Archives de la Presidence du Conseil des Ministres a Istanbul et dans d'autres archives turques ainsi que sur de riches documents deja publies et en corroborant tout cela par les resultats auquels sont parvenus les eminents historiens contemporains de l' Empire ottoman le professeur H. Inalcik traite dans cette etude la question de !'expansion de la puissance ottomane dans les Balkans. La raison principale de la prompte propagation de ce pouvoir et de sa consolidation rapide dans les Balkans, le' professeur Inalcik la voit premierement dans l'aptitude de !'Etat ottoman a concilier les interets de la classe feodale musulmane avec ceux des classes feodales des Etats chretiens Iiquides par les Ottomans, secondement a etendre et a fortifier graduellement ses institutions fondamentliles, sa pussance economique et militaire par !'adoption de quelques-unes des institutions trouvees dans !'organisation des Etats balkaniques. Il fonde sa these en prem'ier lieu sur l'etude de document relatifs aux territoires d' Albanie, de Macedoine, de Serbie et en partie a ceux de Bosnie et Hercegovine et de Bulgarie. Par cette etude le professeur Inalcik projette une vive lumiere sur le developpement du systeme des timars comme aussi sur celui de quelques institutions que l~s Otomans ont empruntees a !'organisation des Etats de Serbie et de Grece.

HAMID HADiBEGIC

DIZJA ILI HARA

Porezi i nameti u Osmanlijskoj imperiji pretstavljaju jedan vrlo sloen i obiman problem. U prvim stoljeima broj poreza bio je mnogo manji, a kasnije u toku razvoja i opadanja carstva njihov se je broj toliko umnoio, da ih je vrlo teko sve obuhvatiti. S obzirom nq, njihov pravni karakter oni se dijele na dvije grupe: jedno su porezi koji baziraju na principima eriatskog prava i zovu se h u k u k-1 ~e r ' i ye, a drugo su porezi koji su propisivani naroitim zakonskim odredbama te se nazivaju r ii s Om-l orf i ye. Dizja spada u prvu kategoriju. Taj njen karakter podvlai se u svim izvorima i dokumentima.' I u smislu tih propisa dizja je porez koji daju odrasli nemuslimani za svoju linost kao znak pokornosti i lojalnosti. Obraujui ovaj problem dizje na osnovu izvornog arhivskog materijala iznijeemo u kratkim potezima i osnovne pretpostavke eriatskog prava o tom pitanju. To je potrebno radi boljeg poznavanja samog predmeta. Pri tome emo se ograniiti na pitanje ovoga poreza u Osmanlijskoj carevini, naroito u naim krajevima, a ;>pecijalno u Bosni. Za utvrivanje dizje i njenog iznosa u XV i XVI vijeku imamo podataka u kanun-namama, koje se odnose na nae zemlje, kao i u kanun-namama ostalih podruja Osmanlijske imperije. A za 9alja tri vijeka posluiemo se arhivskom graom, na koju smo naili u naim turskim arhivima. Na osnovu ovog materijala moe se ustanoviti, koliko se je plaalo na ime dizje u Bosni, a koliko u drugim krajevima do druge polovice XIX vijeka, kada je ovaj porez kao takav dokinut. S obzirom na vanost samog predmeta donijeemo u turskom tekstu i prevodu dokumente, koji su potrebni za utvrivanje tih injenica. Ali, zbog prostora, u ovom broju Priloga obuhvatiemo samo period do kraja XVIII vijeka, a u slijedeem broju doi e XIX vijek. Dizja je bila jedan od glavnih dravnih prihoda, koji je troen uglavnom u vojne svrhe. I syaka promjena u visini dizje proisticala je iz potreba tadanjeg finansijskog stanja u dravi. Zato je prouavanje dizje od velike vanosti za utvrivanje ekonomskih prilika u Osmanlijskoj carevini. Sama rije dizja u arapskom jeziku dolazi od glagola gezaun, to znai: nagraditi, platiti, dostajati. Moe da se upotrijebi i u smislu kazne. Prema tome rije dizja moe da znai nagrada ili kazna. 2 Kao termin ona ima smisao protu' O dizji se govori u 29 ajetu IX sure u Kur'an-u. ' Ako bi se uzelo, da se pod terminom dizje podrazumijeva kazna, onda bi to znailo kao da se od nemuslimana uzima dizja kao neka kazna zato, to nisu primili islam. Medutim nemuslimani koji pristanu na plaanje dizje stiu slobodu vjeroispovijesti i dravnu zatitu u tom pogledu. Prema tome dizja se nikaku ne moe tumaiti u smislu kazne.
4*

56

Hamid Hadibegi

naknade, jer onaj koji daje dizju dobiva pravo na zatitu i sigurnost ivota i imetka. Zbog toga se nemuslimani u islamskim zemljama i nazivaju tienicima (zimmf). Istaknuti indijski uenjak ibli Numani (1857-1914) u svom djelu o ivotu i vladavini drugog halife Omera kae o pravnom karakteru dizje ovo: Najposlije moemo prei na pitanje razreza dizje. Iako sam o ovQm predmetu napisao jednu posebnu knjiicu na urdu jeziku, koja je izala i na arapskom i na engleskom jeziku,3 smatram za potrebno da i ovdje ukratko objasnim ovo pitanje. Cilj razreza dizje bio je potpuno jasan ve od prvog uspostavljanja islamske vladavine. Vidjelo se, da je to porez koji se uzima u zamjenu za to, to muslimani preuzimaju pod svoju zatitu nemuslimane. Ali smisao postojanja ove dizje u doba halife Omera je tako jasan, da nema mjesta nikakvoj sumnji niti ravom tuma-

enju.

Prvo, halifa Omer je, kap Nuirevan;' odredio za dizju razliit srazmjer. Vidi se da ovo nije nova stvar, nego da je to' isti porez koji je razrezivan od strarte Nuirevana." Drugo, jasno je da se dizja uzima kao ekvivalenat za zatitu. Kao to smo iznijeli u prvom dijelu nae knjige, kada su se muslimani povukli (iz Humsa) da bi se pripremili za borbu na Jermuku, povratili su dizju koju su bili pokupili od stanovnitva ama i Humsa, jer nisu bili u poloaju da ih l\tite. 0 Nadalje dizja se nije uzimala 'od nemuslimana koji su uestvovali u pokretima vojske. U zapovijesti koju je halifa Omer sedamnaeste godine po Hidri uputio svojim funkcionerima u Iraku rekao je: Koristite se konjanicima, ukoliko vam budu potrebni. Ali od njih nemojte uzimati dizje. 7
Naalost do ovog njegovog rada nisam mogao doi. Nuirevan je perzijski vladar iz dinastije Sasanida. Vladao je 48 godina i bio poznat po svojoj pravednosti i izvan granica Perzije. Umro je 579 godine. " Ova vrsta poreza postojala je i kod starih Egipana, Grka i Rimljana. Dordi Zejdan u svojoj istoriji islamske civilizacije veli ovo: Glavarina nije islamska tvorevina nego je ona stara jo iz antike kulture. Nju je uspostavil<~ grka Atina na stanovnike primorskih krajeva Male Azije oko petog stoljea prije roenja Isusa kao zamjenu za njihovu zatitu od napadaja Feniana. A F~nicija je tada potpadala pod Perziju, te je stanovnicima tih obala bilo lako davati novac u prilog svoje zatite. Rimljani su uspostavili dizju na narode koje su pokorili. Ali ona je bila mnogo vea od one, koju su kasnije uspostavili muslimani. Kada su Rimljani osvojili Galiju (Francusku) stavili su na svakog njenog stanovnika dizju, iji se je iznos kretao izmeu 9 i 15 dunejha (zlatnika) ili oko sedam muslimanskih dizji. Ali dizja nije bila tako velika u svim zemljama , koje su osvojili Rimljani. Oni su stavili najviu u Galiji i njoj slinoj zemlji. Ona je uzimana od njihovih uglednih ljudi i njihovih robova i sluga. I Perzijanci su takoer kupili dizju od svojih podanika. - Tarih-ut-temeddun-ilislamijji, Kairo 1902, I, sb. 169.) " Komandant arapske vojske Ebu Ubejde pozvao je svoga blagajnika Habib b. Muslima i naredio mu, da vrati novac koji je na ime dizje uzet od nemuslimana. Rekao mu je ovo: >Mi smo ovaj porez uzeli da ih titimo od njihovih neprijatelja. Budui da ih, ne moemo zatititi, treba da im vratimo novac. Treba im rei, da mi - i pored prijateljskog raspoloenja prema njima - nismo u mogunosti da ih titimo. Zatim je pokuPljeni novac razdijeljen stanovnitvu. Iznenaeni tim postupkom oni su izraavali elju, da se arapska vojska ponovo povrati i da preuzme upravu nad njima. - Sibli. Islam tarihi VIII, Sadri islam - Hazreti Omer, na turski preveo Omer Riza, Istanbul 1347 (1928), str. 153. 7 Futuh-ul-buldan.

Dizja ili

hara

57

Osim toga ako bi jedna zajednica ljudi makar jednom saraivala s islamskom vojskom, od nje se za jednu godinu ne bi uzimala dizja. Dvadeset druge godine po Hidri (644) tako je postupljeno prema stanovnitvu Azerbejdana. Oni koji su tamo radili u toku jednog dijela godine sticali su oprost od dizje za cijelu godinu. U ugovoru koji je iste godine sklopljen s glavarom Jermenije usvojen je isti princip." Ponovo u ugovoru koji je te godine sklopljen s Durdanom stavljeni su ovi uslovi: Mi se obavezujemo da vas titimo. A vi ete nama plaati dizju. Ako mi budemo od vas traili vojniku pomo, odustaemo od uzimanja dizje." Ukratko, rijei hallfe Omera, njegovi postupci pokazuju na najjasniji nain smisao postojanja dizje. Principijelno dizja se je troila samo u vojnike svrhe. Prije ovoga jedan dio ubirao se je u naturi. U Egiptu od svakog obveznika uzimana su 4 dukata (dinar - 4 dinar-a odgovara l engleskoj funti), ali mjesto polovine od toga uzimane su stvari kao penica, ulje, maslo, sire i med. A to je pretstavljalo prehrambene artikle za vojsku. Meutim kasnije, kada je osnovana posebna uprava za potrebe i prehraq~bene artikle, cijela dizja naplaivana je u novcu. 10 Davanjem dizje nemuslimani stiu slobodu vjeroispovijesti i sva graanska prava kao i muslimani." Prema kanunnami Ejubi-efendije cjelokupni prihodi od dizje u Osmanlijskoj carevini 1071 godine (1661.) iznosili su preko 111,700.000 aki. 12 Nedkof navodi, da je finansijska odjeljenje u Carigradu, koje je rukovodilo poslovima oko dizje, svake godine izda valo oko 15,000.000 potvrda za dizju."l Ako se uzme u obzir da su ovaj porez davali samo odrasli mukarci, onda se moe pretpostaviti koliki je broj nemuslimana u to vrijeme ivio u Osmanlijskoj imperiji. I vazali koji su priznavali njenu vrhovnu vlast i davali joj danak (tj. dizju ili hara) uivali su njenu zatitu protiv svakog napadaja, bilo to iznutra ili izvana. U pogledu izraza dizja i hara kao pravnih termina moemo rei ovo. Dizja je porez koji su nemuslimani davali za svoju linost. A hara je zapravo porez na zemlju. I jedno i drugo se stavlja kao obaveza na nemuslimane. Ali izmeu njih postoji razlika u tome, to dizju ne daju muslimani. Zato primanjem islama otpada ova obaveza. Moe se govoriti samo o tomt!, da li tada mora platiti ono
Tarihi Taberi. Durdan je grad u blizini sjevernih granica Irana blizu jugoistone obale Kaspijskog mora. On je kasnije postao jedan od vanih kulturno-prosvjetnih centara arapske drave. " Sibli Numani, Islam tarihi, VII, Sadri islam - 2. Hazreti Omer, 386--388. " Maverdi (Ebu-1-Hasan b. Muhamed - umro 450 1058), Kitab al-ahkam al-sultanijje, Kairo 1298, str. 137. C. H. Becker, Djizja. Enzyklopedie des Islam, Leiden-Leipzig 1913, s. 1097; Cizye, Islam ansiklopedisi, III, Istanbul 1944, str. 199. . B. Ch. Nedkoff, Osmanli imparatorlugunda cizye, Belleten VIII, Ankara 1944, str. 603 .i 606. (Na turski preveo: Dr. Sinasi Altundag iz Sammulung orientalischer Arbeiten, ll Heft, Otto Harrassowitz, Leipzig 1942.) " I. H. UzunGar~n!, OsmanU devletinin merkez ve bahriye te~kilatl, Ankara 1948 g., strana 349. Belin, Tiirkiye iktisadi tarihi (na turski preveo M. Ziya), Istanbul 1931, str. 83. " B. Ch. Nedkoff, cit., str. 622 i 623.

58

Hamid

Hadibe)(i

to je ostao duan kao nernusliman. 14 Meutim kada se na zemlju uspostavi hara, njega mora dati svako, bio njen vlasnik odnosno posjednik nernusliman ili musliman. Zbog toga i primanje islama od strane njenog vlasnika odnosno posjednika ne mijenja nita na stvari. I dalje on mora plaati hara na zemlju. 1G Ova razlika u znaenju dizje i haraa kao pravnih termina istie se u eriatsko-pravnim djelima. Meutim u praksi ova su se dva termina upotrebljavala jedan mjesto drugoga. ", Tako je i izraz hara 17 esto upotrebljavan u znaenju dizje. To vidimo ne samo kod Arapa nego i kod Osmanlija . U turskim dokumentima pored termina dizja i dizjedar nailazimo na izraze hara i haralije. I u naem narodu dizja je poznata pod irnnorn haraa. Zato srno u naslovu i stavili oba izraza.
Dubrovaka republika, zatim vojvodstva Vlaka i Bogdanija te Erdeljsko kraljevstvo priznavali su vrhovnu vlast Osmanlijske imperije i plaali joj godinji danak. To je ustvari kolektivna dizja, koja je u starijim dokumentima preteno

" O ovom pitanju postoje razliita miljenja meu islamskim praVJ:liclma. Pretstavnlk hanefijske pravne kole Ebu Hanife Numan b. Sabit (699 - 767. g.) smatra, da primanjem islama duna dizja otpada. Njegov uenik Ebu Jusuf, kao vrhovni kadija u doba Harunu Reida, dao je ovakvo
tumaenj~:

Dizja se ne uzima od muslimana, osim ako je on prethodno primio islam poslije isteka godine. Ako bude primio islam poto je godina prola, onda je djzja postala obavezna za njega, te e se od njega uzeti. A ako bude primio islam prije nego to se je navrila godina na l ili 2 dana, ili prije l 'ili 2 mjeseca, prije vie ili manje, od njega se nee uzeti nita na ime dizje, s obzirom da je primio islam prije isteka go\flne. - (Ebu Jusuf, Kitab al-harag, Kairo 1032, s. 123). ) Isto stanovite zastupa i Maverdi: koji pripada afiijskoj pravnoj koli. On veli ovo: Ko primi islam, ono to je bio duan dati na ime dizje, ostae na njemu l traie se. (Maverdi, cit., str. 139.) Ibni Rud, istaknuti pravnik malikijske kole (umro 595 1199), podvlai, da veina islamskih pravnika stoji na gleditu, da primanjem islama otpada duna dizja. - (Ibn-u Rud el-Hafid, Bidajet-ul-mugtehid ve nihajet-ul-muktesid, Istanbul 1333, I, str. 326.) To stanovite zauzima i Sejhul-islam Burhanuddin Ali b. Ebi Bekir el-Murginani (umro 593 = 1197.) - Kitab-ul-hidaje, 1326, II, s. 137. U Osmanlijsko) carevini postupalo se je po tumaenju Ebu Hanife. " Mjesto haraa muslimani treba po pravilu da daju desetinu od svojih zemaljskih proizvoda. Ali to nema karakter poreza u smislu haraa, nego se ova desetina smatra vjerskom obavezom kao zekat< i troi se u naroite (socijalne), a ne opte svrhe, kao to je kod haraa. I dok se zemlja s takvom desetinom naziva urijom ili desetinskom (arazi-i o~riye), dotle se ova druga naziva harakom (arazi-i haraciye). Visina poreza na ovoj zemlji moe da bude l desetina, ali po svom pravnom karakteru ona i tada ostaje haraka. U kategoriju harake zemlje spada i mirijska zemlja (arazi-i miriye), kao to je to bilo u Maloj Aziji i u evropskom dijelu Osmanlijske drave. U gornjem tekstu pod rijei vlasnik mislim na haraku zemlju u uem smislu, koja se po eriatskom pravu smatra mulkom, kao i desetinska. A kod rijei posjednik treba imati na umu mirijsku zemlju.

" U arapskom jeziku moe da se kae: platio je dizju za svoju zemlju <..._;,.;\ ~~ cS;I) u smislu platio je hara na svoju zemlju (..._;,.;\d~ cS;I). Isto tako moe se rei: podanici nemuslimani platili su hara na svoje glave ( rr-':JJ dizje

tr

~jji

J-e. l e$)\)

mjesto

... svoje

<{'.?.- .. ).

" Rije hara znai prihod sa zemlje te je u vezi s tim uzeta kao naziv za porez na zemlju, po emu je i zemlja dobila ime haraka.

Dizja ili

hara

59

nazivana haraem.'" Prilikom svog kratkog boravka u Dubrovniku pregledao sam niz dokumenata iz XV i XVI vijeka o plaanju navedenog danka. Na osnovu njih moe se konstatovati, da do polovice XVI stoljea dolazi stalno izraz hara,'" a kasnije esto dolazi i izraz dizja. 20
KO JE DUZAN DA DAJE DZIZJU

Kao to smo gore spomenuli, dizju daju samo nemuslimani. Istaknuti islamski pravnik Ebu Jusuf formulie to ovako: Dizja je obavezna za sve podanike nemuslimane (zimmi) u Sevadu (Irak) i u Hiri kao i u drugim zemljama i to: za jevreje, hriane, medusije (oboavaoce vatre), sabiije i samirije, izuzimajui hriane Benu Taglib i stanovnike Nedrana. 21
" Turski istoriar I. H. Uzunarili veli ovo: Iako je dizja po eriatu porez na glavu vergisi), a hara porez na zemlju (arazi vergisi), kod Osmanlija dizja i hara smatrani su kasnije kao jedno, te je dizjl davano ime hara, pa su i u fermanima upotrebljavani kao sinonimi. Ali l pored toga novac koji su Osmanlije uzimali od vojvodstava Vlake i Bogdanske l od Dubrovake republike te neko vrijeme l od Erdeljskog kraljevstva je od harake vrste. - (I. H. Uz., Merkez ve bahriye te~kilati, str. 321.) Na ime haraa (tributa) Dubrovaka republika plaala je u poetku 500 dukata godinje. Taj je iznos 1444 godine povean na 1000 dukata zato, to je Dubrovnik pod pritiskom krstaa pruio istima pomo davi im prilikom bitke kod Varne jednu ratnu lau zvanu kadirga (ratna laa koja se pokree i jedrima i veslima). Tako veli Ismail Hakkl Uzunarili u svojoj istoriji Osmanli tarihi, I, str 116. Pozivajui se na Jireeka (Istorija Bugara) Uzunarili smatra da je Dubrovnik sklopio ugovor s Osmanlijskom dravom 1365 godine i da je Porta 1380 godine odobrila Dubrovanima slobodnu trgovinu u turskim pristanitima. Osim toga obeala je Dubrovakoj Republici svoju zatitu, a ona se je obavezala na davanje tribUta u iznosu od 500 dukata godinje. Navodno Dubrovani su koncem XVIII vijeka, prilikom traenja da im se odobri trgovina qa Crnom Moru, isticali da njihovi odnosi s Osmanskom dravom datiraju jo iz doba Orbana. To su miljenje zastupali i mnogi drugi, kao to su Engel, Hammer, Matkovi, Nova)<ovi, K. Kosti, Lujo Vojnovi. Meutim Ivan Boi u svom djelu Dubrovnik i Turska u XIV i XV veku (Beograd 1952, str. 6-7) pobija ta miljenja i kae da su te verzije nastale u doba kada su Dubrovani plaali Porti godinji tribu t i priznavali vrhovnu vlast sultana. On smatra da stvarni odnosi Dubrovnika s Osmanskom dravom poinju 1396 godine, kada su Dubrovani do.bill od sultana garantna pisma, neku vrstu povelja (str. 14). O slobodi trgovine u turskim zemljama Dubrovani su dobili povelju i 1430 godine (str. 54). A 1442 su se obvezali dl! e svake godine slati sultanu poslanstvo s poklonom od 1000 dukata u srebrenom posuu, a sultan se je obvezao da e potivati samostalnost Dubrovake Republike (str. 91). A to se tie haraa, oni su istom 1458 godine pristali da daju svake godine po 1.500 dukata (str. 107-108," 153-155). Time su u naelu regulisani odnosi izmeu Dubrovnika i Porte. Od tada je Republika redovno slala taj tribut, koji se je iza toga stalno poveavao i to: 1468 g. na 5.000 dukata, 1471 g. na 9000, zatim 1472 g. na 10.000, a 1478 godine na 12.500 dukata (str. 186-187, 189, 293, 213). Ovaj se iznos nije vie mijenjao sve do propasti Dubrovake Republike. Ivan Boi bazira ta svoja izlaganja na arhivskom materijalu Dubrovakog arhiva. Glia Elezovi u svojim Turskim spomenicima donio je u prevodu niz dokumenata plaanju toga haraa od strane Dubrovnika, poevi od 1458 godine. Originale tih dokumenata vidio sam u Dubrovakom arhivu, te sam ih citirao u ovom radu u napomenama br~ 19 i 20. God. 860 (1455) sklopljen je ugovor s Bogdanijom (Moldavija) po kojem se je ova obvezala da e Osmanlijskoj dravi svake godine davati na ime haraa 2000 dukata, a u sluaju rata vojsku i konje, te da alju dvoru ptice za lov (av ku~u). - I. H. Uzunarili, Osmanli tarihi, sv. II, str. 421. Sto se tie Erdelja, on je od vremena sultana .Sulejmana Zakonodavca plaao na ime haraa 10.000 dukata godinje. - Tarihi Naima, sv. III, str. 103.
(ba~

60

Hamid

Hadibegi

Pretstavnik malikijske pravne kole Malik b. Enes. (711-795) smatra da dizju treba uzeti od svih nemuslimana, bili oni Arapi ili drugi, izuzimajui jedino pleme Kurej." 2 Pretstavnik afiijske pravne kole Muhamed b. Idris (767 - 819), a isto tako i pretstavnik hambelijske pravne kole Ahmed b. Muhamed b. Hanbel (780-855) zast11paju miljenje, da se od idilopoklonika ne uzima dizja uopte. Prema tome oni ne bi mogli uivati zatitu islamske drave. 23 Kako je Ebu Jusuf bio vrhovni kadija u doba Abasida, to je u tadanjoj Arapskoj dravi primjenjivano eriatsko pravo uglavnom po interpretaciji hanefijske pravne kole. Ta je pravna kola dominirala i u pravu Osmanlijske carevine. Zato se moe rei, da su svi nemuslimani bili obveznici dizje. Obaveza davanja dizje pada samo na odrasle mukarce. Po pravilu nemuslimani nisu bili vojhi obveznici i zato je ovaj porez bio obavezan za njih kao znak njihove lojalnosti prema dravi.
ZENE I DJECA

Od ena i maloljetne djece ne uzima se dizja. Kao obrazloenje za ovo u eriatsko pravnim djelima obino se navodi to, da oni ne spadaju u borce i da se u ratu ne smiju ubijati. 24 Maverdi pak veli, da ena i djeca (kao i lud ovjek i rob) ne daju dizju zato, jer se oni veu za odrasle mukarce. Sta vie ako ena bude ivila odvojeno i samostalno, od nje se nee uzeti dizja, jer se u tom sluaju smatra da ona slijedi mukarce svoga naroda.'" Nt!dkoff primjeuje ovo: Stavljanje dizje samo na mukarce moe ovjeka navesti na pogreno miljenje,. da je to jedan ratni porez (harb vergisi), koji su prisiljeni davati podanici nemuslimani zato to su osloboeni vojne obaveze. Meutim to je pogreno, jer izuzimanje od ovoga ena i djece bazira na samom eriatskom propisu. Seriat je njima obezbijedio islamsku zatitu i ne moe biti ni govora o nekom dokidanju toga (te zatite). A to eriat izuzima od ovoga ene, djecu, starce, robove i hronine bolesnike, a to obvezuje samo zdrave mukarce, tj. one koji su sposobni nositi oruje, pobuuje naroitu pozornost. Moda je ovo proizale iz ekonomskih razloga. 26
" Dubrovaki arhiv, najstariji dokumenti od 1459-1501 god. (u kovertama) i to br. l, 2, 5, 12, 13, 14, 18, 19, 21, 2~, 25, 26, 30, 32, 33, 42, 44 i 45; zatim dokumenti iz XVI vijeka A': lla, 14a, 27a. U svima je upotrijebljen izraz hara. "' Dubrovaki arhiv, A': 15a, 16, 17, 26a, 28a, 29, 30a i 36a. Kod ovih je upotrebljen izraz dizja. U tekstu obino stoji: dizje koje su obavezne za njih ... (vilcib olan
~izyeleri).

" Ehu Jusuf, cit., str. 122. " Abdulvehhab e-Sarani, Kitab-ul-mizan, Kairo 1306, II, str. 160. " Isto. " Ehu Bekir er-Razi el-Gessas (umro 370 981), Tefsir-u ahkam-il-Kur'an, Istanbul 1335, III, str. 96. Ibnu Rud el-Hafid, cit., str. 326. Sejhulislam Halebi, Multeka-1-ebhur; te komentar od Abdurrahman b. e-Sejh Muhamed (Damad-Efendi), Istanbul 1317, str. 671. C. H. Becker, cit. " Maverdi, cit. str. 137. '" B. Ch. Nedkoff, cit. str. 610.

Oizja ili hara

51

Izuzimanje ena i djece je apsolutno i kategorino. Tu nema nikakva razmimoilaenja meu islamskim pravnicima. 21 Ali ipak u nekim se dokumentima naroito podvlai, da se dizja ne uzima od maloljetne djece.' 8 A to se tie samog punoljetstva, ono se po eriatskom pravu vee za polnu zrelost, a to zavisi o mnogim okolnostima. Kao elemenat punoljetstva nisu uzete godine starosti, nego se to ocjenjuje pojedinano prema osobi. istina 15 godina starosti smatra se kao vrijeme od kojeg se moe smatrati da je dijete odraslo. 29 Imamo jedan primjer zvaninog krenja ovog propisa eriatskog prava. Kara Mustafa-paa sprovodei svoju politiku smanjenja rashoda i poveanja prihoda bio je zaveo (1053=1643 godine) da se dizja uzima i od male djece. Ali kao potpuno suprotno eriatu brzo je dokinuto.30 Meutim bilo je zloupotreba. Devdet-paa u svojoj istoriji navodi, da ~:u dizjedari - protivno eriatu - uzimali dizju i od djece u beici. O.tim i drugim nepravilnostima raspravljano je na jednom sastanku najviih dravnih funkcionera u prisutnosti Selima III, koji je energino traio da se otklone te nepravilnosti.31 Slijep
ovjek,

bolestan

i starac

Pored ena i djece ima i odraslih mukaraca koji se izuzimaju i oslobaaju davanja dizje. Pravnici hanefijske pravne kole na elu s !mamom Ebu Hanife smatraju, da obaveza davanja pada smo na mukarce koji su sposobni za rat. Zbog toga oni vele, da slijep ovjek, hronini bolesnik, kontuzovan ovjek i iznemogli starac nisu duni dati dizju, pa ~pakar bili i bogati. 32 Meutim, Ebu Jusuf, koji takoer pripada ovoj pravnoj koli, stoji na stanovitu, da i od njih treba uzeti dizju, ako su bogati. 33 Pretstavnik afijanske pravne kole Muhamed b. Idris dri, da i oni u svakom sluaju treba da dadu dizju.34 U osmanlijskoj carevini postupalo se je po hanefijskoj pravnoj koli. I kako vidimo iz decizija (fetvi) turskih ejhulislama, usvajano je gledite Ebu Hanife."" Meutim u beratu od 1775 god. stoji, da se od iznemoglog starca nee uzeti dizja,
" Kao primjer naveemo dvije fetve Sejhulislama Abdurahima: l) Da ll e se uzeti dizja od maloljetnog sina zimije Zejda? uzeti. 2) Da li e se traiti dizja od hrianke Hind? - Odgovor: Nee. Orijentalni institut, rukopis br. 831, list 34 v. " Vidi dokumenat br. 5 i 21. " Nedkoff navodi, da je svaki nemusliman od 15-75 godina morao davati dizi\1 (cit., str. 621). ,. M. Belin, cit., str. 133. " Tarih-i Cevdet, IV, Istanbul 1309, str. 287-8. " Ebu Bekir El-Gessas, cit., III, str. 96. " Ebu Jusuf, cit., str. 122. " Damad Efendi, cit., str. 671. " Moemo citirati fetve Sejhulislama Abdurahim-efendije: l) Da li e se uzeti dizja od zimije Zejda koji je invalid i ne moe na noge? Odgovor: Nee se uzeti. 2) Da li e se uzeti dizja od zimije Zejda koji je slijep? - Odgovor: Nee se uzeti. 3) Da li e se traiti dizje od zimije Zejda koji je iznemogao starac? - Odgovor: Nee. (Or. institut, ruk. 831, list 34 v.) Ovdje nije stavljeno nikakvo ogranienje niti kakav uslov. To bi znailo, da se od navedenih ne uzima dizja, pa makar bili i bogati. Odgovor:
Nee

se

62

Hamid

Hadibegi

ako nije bogat. Kadije su imale dunost da nadziru i da vode brigu o pravilnom ubiranju dizje. I po svojoj dunosti oni su morali poznavati propise o osloboenju izvjesnih lica od dizje. Moda je to jedan od uzroka te u veini dokumenata nemamo detaljnih podataka o tome. Od naih dokumenata u beratu od 1694 godine se istie, da su od dizje osloboeni slijep i kontuzovan ovjek te onaj koji je bolestan vei dio godine. U beratu od 1732 godine zabranjuje se uzimanje dizje od maloljetnika i iznemoglih staraca koji su nesposobni za rad. U dokumentima se ne oznauju godine starosti. Jedino u bujurudiji Bosanskog divana od 1841 godine kae se da treba uzeti dizju od polno zrelih mladia do 80 godinjih staraca. Siromah U pogledu siromana ovjeka Ebu Jusuf veli, da ne treba uzeti od onog koji prima milostinju. 30 Ostali pravnici hanefijske kole su miljenja da ne treba traiti dizju od siromana ovjeka koji ne radi i ne zara)lje. 37 Mlai uenik Ebu Hanife i jedan od najistaknutijih pravnika njegove kole Muhamed zastupa gledite, da dizju treba uzeti od bogatog ovjeka i onog koji privreuje. Ali on u ovome ide i dalje. On veli, da ne treba uzeti dizju od nemuslimana koji zarauje, ali kojem ne preostaje nita preko izdravanja njegove porodice. 38 Maverdi, koji pripada afiijskoj pravnoj koli, veli da e se od siromana ovjeka uzeti dizja, kada on bude u mogunosti, a saekae se kada on bude u tekom imovnom stanju. 39 Lud i slabouman Isto tako veina islamskih pravnika smatra, da ne treba traiti dizju od luda i slaboumna ovjeka. 40 Svetenici Sto se tie svetenika u manastirima, Ebu Jusuf veli, da se od njih ne uzima dizja, ako su siromani; a ako su bogati, treba uzeti. Isto kae i za lica koja se nalaze u samostanima. Samo dodaje: ako su oni svoj imetak dali za manastir, onda e se dizja od njih uzeti i traie se od starjeine samostana. A ako on to bude negirao i zakleo se na to po propisu svoje vjere, nee se od njega nita uzeti. 41 Ebu Bekir El-Dessas kae, da dizju ne treba da daju oni svetenici koji se ne mijeaju sa svijetom. A oni koji se mijeaju treba da dadu.~
'" Ebu Jusuf, cit., str. 122. " Damad Efendi, cit., str. 671. " Ebu Bekir El-Gessas, cit., III, str. 96. U nekim sandacima osvojenim od Ugarske, obaveza je padala samo na one prihod u vinu i stoki iznosio 300 aki, kao to emo to vidjeti. " Maverdi, cit., str. 139. '" Ebu Jusuf, cit., str. 123. Maverdi, cit., str. 137. Damad Efendi, cit., str. 671. " Ebu Jusuf, cit., str. 122. " Ebu Bekir El-Gessas, cit., III, 96.

iji

je

Dizja ili

l)ara

63

To isto veli Sejhulislam Burhanudin i dodaje ovo: Muhamed prenosi od Ebu Hanife, da e se dizja staviti na njih, ako su sposobni za rad. A to je miljenje Ebu Jusufa. Uzrok stavljanja dizje na njih je sposobnost, koju dotini nije upotrijebio. Prema tome to je kao ostavljanje harake zemlje neobraenom. A uzrok za nestavljanje dizje na njih jest to, da se oni u ratu ne mogu ubijati, ako se ne mijeaju sa svijetom. 43 Pisac pravnog djela Multeka-1-ebhur Ibrahim Halebi (umro 956=1549) kae: Nema dizje na svetenika koji se ne mijea (sa svijetom), a njegov komentator Damad Efendi dodaje: pa makar bio sposoban za rad, jer se on u ratu ne ubija. Zatim veli: Od Imama (Ebu Hanife) se prenosi, da e se staviti dizja, ako on bude sposoban za. rad. To je miljenje Ebu Jusufa. 44 Teite fetvi (decizija) koje su izdavali turski ejhulislami i muftije je u tome, da li se oni mijeaju sa svijetom ili ne mijeaju. U tom smislu oni daju odgovore na postavljena pitanja u vezi s osloboenjem svetenika od dizje.' 5 U kanun-nami iz vremena niandije Delal-zade (1534-57) postoji ovakav propis u pogledu svetenika: >>Ako rajetin nemusliman, koji je upisan u defter, postane kasnije svetenik, od njeg e se uzeti hara (hara~) i ispenda. Ali ako bude svetenik, a ne bude se mijeao sa svijetom, nego bude stalno u manastiru i bude se izdravao od milodara, od njeg se nee uzeti nita, tj. nee se uzeti hara, ispende, bennak, resmi muderred, niti ita drugo pod imenom pristojbi (riisfim). 46 U naim dokumentima govori se o svetenicima u beratima od 1693, 1694 i 1732 godine. Tu se izriito kae, da e se dizja uzeti od svetenika koji su sposobni za rad i zaradu. 47 U jednom sidilu sarajevskog kadije nalazi se ferman od 15 zulkadeta 1197 godine (12-X-1783) koji je izdan na traenje svetenika manastira u Kreevu, Fojnici i Sutjeski. U njemu se govori o njihovom osloboenju od svih obiajnih tereta (tekalif-i iirfiye), crkvenih pristojbi (kilise resimleri) i drugog na osnovu ahdname izdane od strane sultana Mehmeda II Fatiha. Tu se navodi i osloboenje od dizje. U vezi s tim bosanski valija Abdulah-paa izdao im je bujurul" Sejhulislam Burhanuddin, cit., str. 137. " Damad Efendi, cit., str. 672. " Kao primjer naveemo nekoliko fetvi Sejhulislama Abdurahim Efendijc: l. Da li e se traiti dizja od svetenika Zejda i Amra koji stanuju u jednom manastiru i ne mijeaju se sa svijetom? - Odgovor: Nee. 2. Da li e se traiti dizja od svetenika Zejda koji se mijea sa svljetom? - Odgovor:
Traie

se.

3. Da li e se uzeti dizja od svetenikll Zejda koji se ne mijea sa svijetom? Odgovor: Nee. 4. Da li e se traiti dizja od hrianina Zejda, koji je svetenik u jednoj crkvi, ali se nikako ne drui sa svijetom? - Odgovor: Nee. 5. Kada oni koji su zadueni za kupljenje dizje budu traili dizju od zimije Zejda, koji stanuje u jednom selu i drui se sa svijetom i zarauje, moe li Zejd da je ne da pod izgovorom: Ja sam svetenik? - Odgovor: Ne moe. Orijentalni institut, rukopis 831, list 34 v. Po eriatskom pravu dizju ne daju ni robovi, niti se trai od njihovih gospodara. Isto tako ne uzima se ni od zarobljenika. - (Sejhulislam Burhanuddin, cit., str. 137.) " Orijentalni institut, rukopis br. l, I, list 86 v. - Rukopis br. 10, list 27 v. " Vidi dokumenat br. 2, 4 i 5.

64

Hamid

Hadibegi

diju 13 safera 1198 godine (1784) s nareenjem da se postupi po navedenom fermanu i da se od navedenih svetenika ne trai nita to je gore spomenuto.g U drugom sidilu ima takoer bujuruldija navedenog bosanskog valije od 27 safera 1199 god. (9-I-1785), kojom se takoer u smislu carske ahdname nalae, da se od njih ne uzima dizja} 9 Ako rezimiramo .sve gore navedene sluajeve osloboenja od dizje, vidjeda je pravi uzrok to, to svi ti pojedinci nisu bili produktivni u postojeem drutvu. I samo pod tim vidom oni su oslobaani od davanja dizje. Svako drugo tumaenje je formalistiko i ono zbog toga i nije uvaeno u stvarnom ivotu. Drava je uzimala dizju i od iznemoglog starca, ako je on bio bogat, drugim rijeima ako je postojala materijalna b~a za njegovo oporezivanje. I svetenik koji je privreivao morao je plaati dizju. To znai da je dizju .davao svaki onaj koji je u tom drutvu privreivao. Ovakav je mogao biti oslobo~n :>amo u tom sluaju, ako je vrio neku naroitu slubu dravi, kao to je uestvovanje u ratu i sluenje u izvjesnim vojnikim jedinicama, to emo ovdje iznijeti.
emo

PRIPADNICI VOJNICKIH REDOVA

Pored gore navedenih u Osmanlijskoj carevini od dizje su bili osloboeni i svi oni nemuslimani koji su se po svojoj slubi ubrajali u vojniki red i koji su uestvovali u vojnim operacijama. A tu dolaze akindije, vojnuci, martolosikonjanici i drugi. U kanun-nami Sulejmana Zakonodavca (iz prvih godina njegove vladavine) nabrojeni su oni koji se ubrajaju u vrjniki red. U njoj se izmeu ostaloga k&e: >>Sokolar (dugancl) koji s carskim beratom faktiki vri sokalarsku dunost, a koji nije niiji upisani rajetin, te pjeaci (yaya), muselemi (miisellem), dambazi (canbaz), juruci (yiiriik) tatari (tatar) i vojnuci (voynuk taifesi), koji idu na vojnu, ubrajaju se u vojniki red. 50 Akindije Akindije su laka konjica koja je upadala u neprijateljsku zemlju, da bi glavnoj vojsci olakala prodiranj<:>. Tih akindija bio je priliit broj u periferij-. skim vilajetima:u njihovim odredima bilo je i hriana. 51
" Gazi Husrevbegova biblioteka u &;u'ajevu, .sidil br. 23, str. 31. U navedenom fermanu se istie, d'l spomenuti svetenici posjeduju carsku zapovijest od 1009 1600 godine u istom smislu i da im je i bosanski valija Ali-paa (koji je. prije toga bio veliki vezir) izdao dvije bujuruldije i to 1049 i 1050 godine (1639 i 1650). U drugom broju Priloga kod obrade dizje u XIX vijeku ponovo emo se zabaviti ovim pitanjem osloboenja svetenika od dizje, jer se je to stalno povlailo. " Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil. br. 24, str. 49. Gornje nareenje izdao je valija na molbu svetenika iz manastira u Fojnici, Kreevu i Sutjesci. "' H. Hadibegi, Kanun-nama sultana Sulejmana Zakonodavca, Glasnik Zemaljskog , muzeja, Sarajevo 1949-50, str. 349. " I. H. Uzunarili, TUrk tarihi (skripta), Istanbul 1937, str. 68-88.

: DiZja ili

hara

65

U bosanskoj kanun-nami od 1516 godine spominje se da je za granice u Bosni upisano 1000 akindija. Kao nagrada za njihovu slubu je s njihovih batina desetina i sve . novane pristojbe, zatim nameti Mjesto svega toga njih hiljaau davalo je godinje sto hiljada aki ..,a kasu. Vojnuci

i!uvanje dokinuta i tereti. dravnu

O osloboenju vojnuka od haraa imamo potvrda kako u turskim istorijskim izvorima tako i u najstarijim put;opisima. Tako Konstantin Mihailovi iz Ostrovice govorei o vojnucima veli ovo: . Ima jo i neki Hristijana, k o j i s u s l o b o d n i i k o j i n e p l a a j u n i k o m n i t a za njihovu slubu; ovi se zovu vojnici i ovi posluuju cara. i vode prazne konje, kad se ukae potreba. MaPtaluza i vojnika ima nekoliko stotina."? Bentrandon u svom putopisu od 1432 godine kae na jednom mjestu ovo: >>Noivali smo po nekim mestima, gde smo nalazili Bugare koji su hriani. Oni su nam govorili k a k o o n i k o j" i d r e k o n j a r a d i o d l a s k a u v o j s k u n e p l a a j u n i k a k v a h ar a a. Ovdje se vjerovatno radi o vojnucima."' I Gerlah za bugarske vojnuke istie, da ne plaaju nikakav danak. Jedni od njih uvaju carske i vezirske konje na pasitima, a drugi za vrijeme rata nose hranu za vojsku."" U kanun-nami o vojnucima iz doba sultana Sulejmana stoji ovo: V o jn u e i s u o s l o b oen i h ar a a i ispende te od desetine na ono to posij u i poanju na svojoj batini, od desetine na konice, od pristojbe na svinje i od pristojbe na ovce do 100 ovaca, a od vika neka im se na dvije ovce uzme jedna
aka.

U poekoj kanun-nami od 1545 godine jedan pastis odnosi se na dunosti vojnuka i na njihovo osloboenje od svih. daa i.novanih pristojbi i filurije (ciimle hukt1k ve riisO.mdan ve filuriden muaf ve miisellem). Ovdje se jasno ocrtava vojniki karakter ovih vojnuka. Taj pasus glasi: Poto je izloeno podnoju uzvienoga prijestolja da su budimski beglerbeg i poeki sandakbeg podnijeli izvjetaj, da ima meu rajom hriana poznatih pod imenom vojnuk, koji a k o n a s t a n e g r a n i ~ a r s k a s l u b a il i v o j n i p o h o d, polaze sa svojim sandakbeiima i vojvodama na granice sa svojim konjima, odelom, kratkim kopljima, titovima i uopte ureenim ratnim priborom, vre. razlii te sl u be u zarobljavanju neprijatelj a i izvianju neprijateljskih poloaja i uestvujuu ratnom pohodu, pa su dosada bili oproteni i osloboeni od svih daa, p ris t o j b i i fi l u rij a, to je od spomenutih imenovano 120 lica kao vojnuci i zapovijeeno, da oni budu po prijanjoj odluci oproteni od svih daa i pristojbi, dogod budu na spomenuti nain ili na graniarsku-slubu i vojni pohod i ue stvovali u' ratu, nemajui neispravnosti svome oruju i spremi. 07

L. Barkan, Kanunlar, Istanbul 1945, str~ 397-s, t. 15. - H. abanovi, Kanunnama Bosanskog "sandaka iz godine 922/1516, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinpm, Sarajev9 1950, str. 165. "' Prevod J. afarika, Glasnik Srp. U. Dr. I (XVIII), str. 176. " Bertrandon de la Brokijer, Putovanje preko mora, Beograd 1950, str. 129. " Gerlach, Tagebuch p. 54 (22-iV-1574) i p. 487 (1578). "" O. L. Barkan, cit., str. 265-6, t. l. "' Br. urev, Poeka kanun-nama iz "1545 godine, Glasnik Dr. muzeja, Sarajevo 1946, str. 132 i 136-7.

" o.

66

Hamid

Hadibegi

Poznati turski istoriar Ahmed Refik u svom radu o Bugarskoj pod turskom upravom donosi jednu carsku zapovijest od 24-XI-1604 godine o vojnucima. Tu se izriito spominje da su vojnuci osloboeni od dizje. Na poetku ove zapovijesti, koja je upuena kadijama Sofije i ehirkoya, stoji slijedee: Vojnici nastanjeni u spomenutim kadilucima poslali su na moju Portu sree ovu molbu: Mi smo od starina vojnuci, djeca vojnuka, i svake godine vrimo svoju slubu koju smo duni. Iako nemamo greke, iako imamo u rukama asnu zapovijest i izvod iz novog deftera, d a s m o r a d i s l u b e o p r o t e n i i o s l ob o e n i d i z j e, ispene, avarizi divanije i ostalih obiajRih nameta, iako u naem ponaanju nema nita to bi iziskivalo kakvo mijeanje, oni kojima je nareeno da kupe dizju, avariz i ostale namete, protivno onome kako je dosada postupano i suprotno vilajetskom defteru, stalno uznemiruju i prijete naim sinovima sa spomenutim nametima. S obzirom na to oni mole moju carsku zapovijest, da bi se to zabranilo. Iza toga se u zapovijesti konstatuje, da su oni zaista stari vojnuci, djeca vojnuka, da svake godine vre svoje dunosti i da su radi toga oproteni i osloboeni od spomenutih nameta. Zato se nareuje kadijama, da ne dopuste nikom da uznemirava navedenu grupu. 5 " I u raspravi Ali Caua od 1653 godine govori se o osloboenju vojnuka, od Tu stoji ovo: Jedna su pak vrsta one njive koje su odreene vojnukom redu, pod izrazom batina. U terminologiji inovnika carske kancelarije batina znai iftlik. Oni to siju i obrauju. Oni su oproteni i osloboeni .eriatskih d e s e t i n a (a~ar-i ~er'iye), o d h ar a a, ispene, vanrednih nameta (avar'iz-I divaniye) i obiajnih nameta (tekalif-i orfiye). Ubudue u njihove batine, nalazile se one u kojem god selu, nemaju se prava mijeati ni gospodari zemlje (sahib-i arz) niti ko drugi. Desetina i pristojbe pripadaju njima. Oni imaju svoje begove, eribae i lagatore, to je gore spomenuto Odravanje reda i discipline pripada njima. 50 Sinovi, braa i roaci vojnuka daju hara, ali se ne smatraju rajom i ne daju rajinskih pristojbi. U bosanskoj kanun-nami od 1516 godine veli se ovo: Na sinove, brau i roake vojnuka ovoga vilajeta bilo je od davnih vremena odreeno na svaku osobu po 30 aki kao ekvivalenat za dizju (bedel-i cizye). Poto oni plate tih 30 aki za dravnu blagajnu, neka im se ne namee ispenda ill neto drugo. 00 U kanun-nami iz doba sultana Sulejmana naroito se naglaava, da oni ne spadaju u raju, iako daju hara, jer se iz njihovih redova popunjavaju upranjena mjesta vojnuka. 61 Ali ako oni ili sami vojnuci dre rajinsku zemlju, onda treba da daju o_no to otpada na nju, uz izvjesne povlastice. U navedenoj bosanskoj kanun-nami se napominje, da oni vojnuci, koji posjeduju haraku rajinsku zemlju treba da dadu za nju hara, ispendu i desetinu. A i oni koji slue kao rezerva vojnuka u tom
haraa.

" Ahmed Refik, Tiirk idaresinde Bulgaristan (973-1255), Istanbul 1933, dokument br. 37, str. 27--8. XVII
stoljeu,

" H. Hadibegi, Rasprava Ali aua iz Sofije o timarsko-spahijskoj Glasnik Zem. muzeja, Sarajevo 1947, str. 191-192.

organizaciji u

" O. L. Barkan, Kanunlar, str. 398, t. 16 i 17. " Orijentalni institut, rukopis br. 1, I, list 92 r.

H. Sabanovi, cit., str. 166.

Dizja ili
sluaju,

hara

67

pored 30 aki na ime dizje, morae da plate dravnoj blagajni i hara te rajinske batine, a ispendu i desetinu spahiji, na ijem se podruju nalazi dotina batina. U beratu o dizji od 1694 godine stoji, da ne treba izuzimati od ostale raje one koji se nalaze u vakufskim selima ili na hasovima sultana, velikih vezira itd., a koji plaaju otsjekom i koji su na neki nain dobili berat i tvrde da su osloboeni kao tumai, muselemi, sokolari i vojnuci. Slino ovome postoji i u jednom beratu od 6-X-1709 godine, to ga je objavio Nedkoff, ali u njemu se izriito ne spominju vojnuci. Meutim on na osnovu ovoga berata tvrdi, da vojnuci uopte nisu plaali dizje. 62 Da to nije tano, vidi se iz gore citiranih izvora. Ovdje bi se jedino moglo postaviti pitanje, da li su vojnuci 'poslije navedene godine, tj. od kraja XVII vijeka, bili obavezni plaati dizju. Ja mislfm da se ovdje radi o vojnucima koji se nalaze na rajinskoj zemlji, za koju moraju dati pored ostalog i hara. Naime treba imati u vidu, da vojnuke batine ne ulaze u popis timara. One su izuzete iz popisa i ne mogu spada~i niti u vakufska sela niti u hasaove sultana, vezira i drugih funkcionera. Taj podatak vaan je s druge strane. Iz njega se vidi da izvjestan broj vojnuka postepeno prelazi u obinu raju. A to znai, da je ustanova vojnuka poela da gubi onu ulogu i povlastice koje je imala prije. Ali to ne znai, da dizju odnosno hara moraju da daju svi vojnuci. Ova se je ustanova zadrala sve do tanzimata i bilo je vojnuka, koji do tog vremena nisu plaali haraa. To se naroito moe rei za carske vojnuke (hassa voynuklan), koji su se brinuli o odgajanju carskih i vezirskih konja na ispasitima. Vlas i
Meu
etvrti

one koji su bili

osloboeni haraa

spadali su i

branievski,

vidinski

i smederevski vlasi. O fome se govori u kanun-nami sultana Sulejmana iz prve

XVI vijeka, kada su ti krajevi bili na granici Osmanlijske carevine, naime bitke. Tu stoji ovo: Branievski i vidinski vlasi n e p l a a j u n i d e s e t i n u, n i h ar a , niti ispendu. Oni su oproteni i osloboeni i od svih vanrednih nameta. Ta im je povlastica data radi toga, jer su oni uvali strau na izloenim mjestima, i kada bi se pojavio neprijatelj, svi su uestvovali u pohodu kao konjanici. I za smederevske vlahe se kae, da n e p l a a j u n i h ar a , ni ispendu, ni desetinu, ni porez na ovce, ni mlaarinu, niti to od drugih novanih pristojbi. I tedni i drugi davali su svome sandakbegu godinje po 83 ake i to s kue na prije
mohake kuu.

" B. Ch. Nedkoff, cit., str. 638-9. Branislav urev u svom radu o vojnucima veli ovo: Razvitkom turskog feudalizma vojnuci su se veinom izjednaili sa ostalom rajom. Samo u izvesnim krajevima Bugarske se donekle sauvala ustanova. Iz dokumenata i bugarske tradicije se vidi da je ostala samo ustanova carskih vojnuka (hassa voynuklan). U Bosni i Hercegovini od vojnukih povlastica dokumenti iz XVIII i XIX veka spominju samo u Hercegovini ime mukatu (voynugan-1 Hersek mukata'as1). U toj mukati oni su postali obespravljena raja. Ukoliko je u Srbiji bila neka mukata poreklom voynugan mukata'asi, ne mogu nita rei. Mi zasada jedino znamo da je u XVI veku i neto ranije bilo vojnuka u smederevskom sandaku. - Br. D., O vojnucima, Glasnik Zem. muzeja, Sarajevo, 1947, str. 101.
03

68

Hamid

Hadibegi

U istoj kanun-nami se veli, da je u sluaju upada u neprijateljsku zemlju svaka vlaka kua davala po jednog v o j n u k a radi uestvovanja u tome. Iz svega toga jasno se vidi njihov vojniki karakter, te je razumljivo zato su bili osloboeni od haraa. 63 Knezovi i
primiuri

Kao vlake starjeine spominju se knezovi i primiuri. Za ltnezove se veli, da imaju pravo na jednu desetinu od novanih kazni, koje pripadaju sandakbegu, a za primiure da su osloboeni divanskih nameta i obiajnih tereta. 04 U bosanskoj kanun-nami od 1530 godine govori se jedino o primiurima i njihovom odsloboenju od haraa. Tu se izmeu ostalog kae ovo: Zapovijeeno je da primiuri u spomenutom sandaku sa svojim batinama koje posjeduju budu oproteni i osloboeni: da oni sami i njihovisinovi ne daju haraa,ispende, desetine od ita, ovarine, niti ostalih pristojbi i vanrednih nameta. P r i kupljenju prihoda za fiskus oni treba da pomau harali j a m a i e m i n i m a. A kada bude i drugih carskih slubi, treba da vre dunosti koje su za njih obavezne. S obzirom da je tako zapovijeeno, to je u novi defter upisano na obrazloeni nain. Dokle god oni budu sluili i ne budu imali greaka, treba da budu oproteni i osloboeni, kao to je u defteru zapisano. Neka se od njih i njihovih sinova ne trai nita: to je suprotno defteru. A kada oni umru, neka na njihovo mjesto budu primiuri njihovi sinovi. 65 U zvornikoj kanun-nami iz sredine XVI vijeka prec1z1rane su dunosti knezova i primiura i istaknuto njihovo osloboenje od haraa. s obzirom na vanost iznesenih podataka citiraemo taj odlomak. Poto ima raje iz vlakog reda pomenutog vilajeta koja je ubiljeena na hara, to, kako imaju od starina primiure i knezove, pr i m i ur i p o m a u pr i k u p l j e n j u h ar a a, te uvedenih poreza i ovarine o d r.a j e koja stanuje u njihovom selu i postali su odgovorni za tetu priinjenu tome dobru. U svakoj nahiji ima knez. I k n e z o v i s u o d g o v o r n i z a p r i m i u r e u svojoj nahiji i p o m a u e m i n i m a i e a rs k i m s r"u g a m a u p o g l e d u h a r a a, ovarine i nameta. O d p rim i ur a s e u naknadu za njihovu slubu n e u z i m a h ar a , a ni od prihoda njihovih batina desetina, salarija i porez (riisum - novane pristojbe}. Oni ih sami uivaju i osloboeni su od divanskih nameta (avariz-1 divaniye} i neeriatskih tereta (tekalif-i orfiye - obiajni tereti). Njima su podloni njihovi sinovi, a i braa koja ive zajedno s njima. U asnim odredbama koje imaju u svojim rukama zavedeno je da sin umrlog primiura postaje primiur namjesto svoga oca. Pomenuti red je kao i ranije odgovoran za carsko dobro (za prihod koji pripada fiskusu). Poto je, kad je sada izloeno podnoju visokog prijestolja da je primiurstvo potrebno i vano, nareeno da budu potvreni, to im je radi nove odredbe u ruke data opirna ~eskera, i to je ubiljeeno u novi carski defter. O n i m a
" H. Hadibegi, Kanun-nama sultana Sulejmana Zakonodavca, Glasnik Zem. muzeja za 1949-50 god., s. 370-371. " H. Hadibegi, Kanun-nama s. Sulejmana Zakonodavca, str. 370-372. " Br. urev, Kanun-nama Bosanskog sandaka iz godine 1530, Glasnik Zem. muzeja, Sarajevo 1948, str. 194 i 200.

Dizja Ill

hara

69

k o j i s u k n e z o v i prema njihovom stanju ponovo se d o d j e l j u j u n j ih o v i t i m a r i koji su u njihovom posjedu. Poto je k o d n j i h z a k o n d a o n i k o j i u i v a j u t i m ar ve i o d 1000 a k i i d u l i n o n a k o n j u u v o j n i p o h o d, kad im sandakbeg pravi vojni pohod prema Budimu, a da za one i j i j e t i m ar m a nj i o d 1000 a k i i d u vri j e d n i z a m j e n i e i, to je zabiljeeno po staroj odluci. 66 Iz ove navedene kanun-name moe se zakljuiti, da su knezovi i primiuri u Bosni bili osloboeni davanja haraa. Meutim u poekoj kanun-nami od 1545 godine kae se za knezove, da su oproteni od svih daa i novanih pristojbi, a za primiure da treba da dadu ratnu filuriju kao i filuriju na kuu, a od ostalih daa i pristojbi da su osloboeni. To je formulisano ovako: U tom kraju meu hrianima kau svojim nahijskim naelnicima knez, a seoskim naelnicima kau premiur i tekli. Budui da spomenuti k n e z o v i p r i n a s e l j a v a n j u i k o l o n i z a e i j i z e m l j e, p r i s k u p l j a n j u d o b r a e a rs k o g (mal-i miri - prihoda koji pripada fiskusu) i u p r i k u p l j a n j u p o r e z a i n a m e t a (hukOk ve 'riisOm - daa i pristojbi) o d r a j e t r u d e s e i zadovoljavaju, od ranije je uobiajeno da su o pr o t e n i s v i h p or e z a i n a m e t a (daa i pristojbi) ... , a spomenuti pr e m i ur i t e kli, budui da takoe u naseljavanju svojih sela i u skupljanju poreza i nameta od raje svojih sela kn e z o v i m a p o m a u, zaveden o je da budu o p r o t e n i d r u g i h poreza i nameta, kada plate ratnu filuriju i filuriju na
kuu. 67

U sremskoj kanun-nami od 1588-9 izriito Sl? kae ne samo za knezove nego i za primiure da su osloboeni od svih daa i novanih pristojbi, ali pod uslovom da idu na vojni pohod Tekst te kanun-name koji se odnosi na to glasi: Kako je u starom defteru zabiljeeno da su linosti, koje su u Sremskom ostrvu i u spomenutoj nahiji poznate pod imenom k n e z a i p rim i ur a, b i l i o s l o b o e n i i o p r o t e n i s v i h d a b i n a i p o r e z a (hukOk ve riisO.m - daa i pristojbi) z a s v o j e s l u b e u kojima se trude u k o l o n i z a e i j i zemlje, u skupljanju dobra carskogaiprikupljanjuostalih p or e z a i d a b i n a, izveten je carski presto o poloaju spomenutih. Poto je zapoveeno da se odreuje s vremena na vreme radi skupljanja dobra carskog u pokrajini k o l i k o j e p o t r e b n o k n e z o v a i p r i m i u r a p o d u s l ov o m da id u n a vo j n i p o h o d, na spomenutom ostrvu uvedeno je prema uzvienoj zapoveslti ukupno 87 ljudi kao knezovi i primiuri uz osloboenje (od dabina) po staroj odluci. 68 I kod Ali aua oni su osloboeni dizje. Govorei o njima on veli ovo: >>Ovi takoer ine dvije skupine. Jedna je skupina s ti m ar o m, t o s u v l a- snici i knezovi. Oni kao i ostali pojedinci timara imaju il r u k a m a b e r a t e. A jedna je skupina s muafijetom, a to su p r i m i u r i. P o r e d t o g a t o s u o s l o b o e n i n j i h o v i i fl u Ci i b a t i n e koje
" Nedim Filipovi, Jedna kanun-nama Zvomikog sandaka, Glasnik Zem. muzeja, Sarajevo! 948, str. 228-9, i 232---3. " Br. urev, Poeka kanun-nama iz 1545 god., Gl. Zem. m., Sarajevo 1946, strana
132 i 136. ' " Br. urev, Sremska kanun-nama iz 1588-89 god., Glasnik Zem. muzeja, Sarajevo, 1949-50, str. 274 i 281-2.

7o

Hamid Hadibegi

obrauju od poreza i pristojbi, t e o n i i n j i h o v i s i n o v i i n jih ova b r a a o d d i z j e i ispende za njihov rad, oni su osloboeni i od divanskih nameta (avariz-i divaniye) i ostalih obiajnih nameta (tekalif-i orfiye).

Martolosi Kod martolosa pjeaci su bili. osloboeni izvjesnih poreza, a martolosi konjanici koji su uestvovali u vojnim pohodima nisu plaali ni haraa. U zvornikoj kanun-nami iz XVI vijeka navedene su dunosti i jednih i drugih kao i njihovo osloboenje od daa na ovaj nain: Izvan granica sela i mjesta gdje se uva derbend ima velikih bregova i uma. Ponajvie vremena dolaze razbojnici, borave tamo 'i odatle nou napadaju kue onih koji su nastanjeni u gradovima i selima i presijecaju puteve. Koliko su ubili ljudi i opljakali stvari od raje! Da bi se to suzbila, ranije su u pomenutom vilajetu asnom zapovijeu u s p o s t a v I j e n i, m a rt o l o s i, d a u v a j u b a t a k o o p a s n a m j e s t a i d a i h, k r u e i s t a l n o, b r a n e. O n i slue plaajui poreze po derbendijskom obiaju. Ovaj put, kad je izloeno podnoju visokog prijestolja da su oni potrebni i vani, nareeno je da se potvreni u svojim slubama uvedu u novi carski defter. Da bi im pomagali o d r e e n o j e i z m e u n j i h 25 m a r t o l o s a k o n j a n i k a. Kad bi sandakbegu pomenute live bio nareen vojni pohod u pravcu Budima, i l i b i s njime na konjima u vojni pohod martolosi konjanici. Oni su sluili, a da im, u n ak n a d u z a n j i h o v u s l u b u n i s u u z i m a n i d e s e t i n a, h a r a , ispende i divanski namet. Ponovo su carskom zapovjeu upisani u novi carski defter u svojim slubama. 70 I u sremskoj kanun-nami se govori o kara-martolosima koji uestvuju u vojnim pohodima kao ajkai. Tu se doslovno kae ovo: U defteru se nalazi i zapisano je da u spomenutoj livi ima 50 l j u d i kara-martolosa, da su spomenuti sa svojim batinama koje imaju u rukama b i l i o s I o b o e n i (od dabina) z a s v o j u s l u b u, u kojoj se trude da vre slubu u s a k u p l j a n j u p r i h od a z a fi s k us i u h v a t a n j u r a z b o jn i k a i ostalih zloinaca koji se pojavljuju u Frukoj Gori, u brdima kadiluka Nemci i na drugim mestima koja pripadaju spomenutoj livi. Kada je radi toga izveten uzvieni carski presta o poloaju spo!llenutih, nareeno je da se 10 ljudi od njih brie, a 40 n j i h d a s e odredi p o d u s l ov o m d a i s p u n j a v a j u s I u b e koje su im u .dunosti, a k a d a n a s t a n e v o j n i p o h o d, da se ukrcaju u ajke i d a v r e a j k a k u s I u b u. Stoga je po uzvienoj zapovesti upisano 40 ljudi od njih u novi carski defter kao martolosi uz osloboenje (od dabina) po staroj odluci. 11

" XVII st., " "

H. Hadibegi, Rasprava Ali Caua iz Sofije o timarsko-spahijskoj organizaciji u Gl. ZM, Sarajevo 1947, str. 191. N. Filipovi, Jedna kanun-nama Zvornikog sandaka, GZM 1948, str. 228 i 232. Br. urev, Sremska kanun-nama; str. 274 i 282.

Dizja ili

hara

71

D e r b a n d i j e, s o l a r i i d r u g i Osim toga u Osmanlijskoj carevini bilo je pojedinih grupa koje su bile

osloboene djelomino ili potpuno poreza i nameta, ali koji su plaali hara

odnosno dizju. To su derbendije, 72 martolosi-pjeaci, solari/ 3 skelari, upridije i njima slini. U citiranoj bosanskoj kanun-nami od 1516 godine spominje se 70-80 majstora koji su bili osloboeni izvjesnih daa. 74 U sidilu jajakog kadije od 1106 godine zavedeno je na jednom mjestu, da su hriani Jajca bili osloboeni poreza zvanog imdad-i hazariye ve seferiye zbog nekih svojih dunosti, ali su morali davati hara. 75 Prema zakonu za cigane u rumelijskom vilajetu, oni koji su radili kao musellemi u tvravama d a v a l i s u s a m o e ar s k i h ar a , a bili su osloboeni divanskih nameta, ispende i ostalih obiajnih pristojbi. 70 Iz dokumenata vidimo, da se kod ovih koji su bili oproteni izvjesnih poreza i nameta javljala tendencija da budu osloboeni i davanja haraa. Cuvari baruta Bilo je pak naroitih osloboenja od dizje. Ali svako to osloboenje bilo je u vezi s nekom slubom vojnikog karaktera. Tako na primjer u Carigradu bilo je 100 Grka koji su bili osloboeni od dizje zato, to su uvali barut. 77 Isto tako bili su osloboeni i njihovi zemljaci koji su sluili u mornarici. A slinih osloboenja bilo je i na drugim mjestima. 78 Radnici u majdanima Iz kanun-name za vilajet Erzurum od 947=1540 godine saznajemo, da su hriani tri sela od davnina radila u etiri majdana za izradu apa. Kao nagrada za to oni su bili o s l o b o d e n i: d i z j e, ispende, behre i ostalih novanih daa, zatim od acemi oglanl te avariz-a i davanja veslara (kiirekgi) kao i od obiajnih tereta (tekalif-i orfiye). Kasnije ove su im povlastice bile oduzete, a rad u tim majdanima vren je pomou najamnih radnika. Nakon dvije godine uvidjelo se da ovaj nain rada u majdanima nije dobar kao ranije. S druge strane za te dvije godine otselilo se iz tih sela 180 kua, jer su ti krajevi kameniti i pasivni, te im je bilo teko plaati navedene namete. S obzirom na sve te okolnosti ponovo je stanOVI\icima tih sela ustupljen rad u tini. majdanima uz stare povlastice. Sta vie data su im jo dva majdana. 79
" O derbendijama vidi ove kanun-name: Kanun-nilma za Bosanski sandak od 1530. god., (cit.); Br. urev, Kanun-nama za bosanski, hercegovaki i zvorniki sandak iz 1539 godine, Istorisko-pravni zbornik, Sarajvo 1950, str. 232 i 236-7; N. Filipovi, Jedna kanun-nama zvornikog sandaka (cit.). Prema kanun-nami Sulejmana Zakonodavca, derbendije koji ne uvaju klanaca nego stanuju u drugom selu gube povlastice i spadaju u red obine raje. - Glasnik Zem. m., Sarajevo 1949-50, strana 365. " N. Filipovi, Jedna kanun-nama zvornikog sandaka, str. 229 i 233. " O. L. Barkan, Kanunlar, str. 396-7, t. 7. - H. Sabanovi, cit., str. "' Orijentalni institut, sidil br. 10. God. 1106 po Hidri poinje 22 avgusta 1694, a zavrava sa ll avgustom 1695 godine. " O. L. Barkan, Kanunlar, str. 258, t. 8. " Jacob Elssner, Neueste Beschreibung der griechischen Christen in der Tiirkei, Paragraph VII. " Nedkoff, cit., str. 621. " O. L. Barkan, I):anunlar, s. 72,t . 57. 5*

72

Hamid

Hadibegi

Pojedinana osloboenja

Osim ovakvih grupnih osloboenja od dizje bilo je i pojedinanih. 80 Radi ilustracije naveemo dva tri primjera. , u blagajskom sidilu od 1809 godine zaveden je prepis jedne molbe nekog ure Spasoja iz sela Rodbine upuene bos. valiji Sulejman-pai. U njoj on moli da bude oproten od dizje, jer je uestvovao u prolim vojnama. Ta molba u prevodu glasi: Srenom, dareljivom, milostivom gospodinu, Njegovoj ekselenciji Gospodaru, neka je zdrav sa sreom i zadovoljstvom. Ja va sluga stanovnik sam sela Rodbine u Balagajskom kadiluku. S obzirom da sam se nalazio u prolim vojnama, a naroito ovaj put u vaoj srenoj pratnji, i budui da je moja privrenost carskoj slubi oita, usuujem se podnijeti molbu i zamoliti, da budem osloboen od eriatske dizje, koja je stavljena na me. U tom pogledu naredba i zapovijest pripada srenom, dareljivom i milostivom gospodinu Nj. ekselenciji mom Gospodaru. - Ponizni: tienik uro sin Spasov. Valij a je uputio tu molbu blagajskom kadiji i dizjedaru s ovim nareenjem:

Plemenitom gospodinu blagajskom kadiji i dizjedaru-agi. S obzirom da je podnosilac molbe navedeni tienik pokazao privrenost u ratu i u potrebnim slubama u mojoj pratnji, te poto zasluuje da bude dokinuta dizja koja je stavljena na njega, to je s moje strane 'dokinuta njegova dizjil. Neka se ubudue ne uznemirava i ne progoni s traenjem dizje. - 27 ramazana 1224 godine (5-XI-1809). Sulejman. 81 U sidilu ljubinskog kadije od 1833 godine zavedene su na tri razna mjesta molbe i rjeenja o osloboenju od dizje. Neki Luka moli valiju da bude osloboen od dizje navodei da je u proloj godini za vrijeme ustanka ostao vjeran i da se je nalazio na slubi. Valija daje nareenje (5 safera 1249 - 24-VI-1833), da se imenovani oslobaa dizje. 82 Sline molbe podnijeli su i neki Jovan83 i Simo. 8 I njihovim molbama je udovoljeno. ' U sidilu travnikog kadije od 1256 godine naiao sam na molbu nekog Kantardije Josipa iz Travnika upuenu bos. valiji M. Vedihi-pai. On navodi da je izgubio bujuruldiju o osloboenju od dizje te moli da mu se _izda nova. U molbi istie, da je prije 30 godina u doba Ibrahim-pae uestvovao u pohodu na Srbiju kao i u doba Sulejman-pae, te da je bio osloboen dizje. Vedihi-paa je udovoljio njegovoj molbi i o tom izvijestio travnikog kadiju i dizjedara. 8"
" U jednoj fetvi Sejhulislama Abdurahima (1128 1714 god.) kae se ovo: Ako stanovniku jedne varoi zimiji Zejdu bude izdata carska zapovijest, da se u naknadu za odreenu slubu od njeg ne uzima dizja, i Zejd bude vrio tu dunost, da li suprotno toj zapovijesti moe uzeti dizju Bekir koji je zaduen za kupljenje dizje u toj varoi? Odgovor: Ne moe. (Orijentalni institut, rukopis 831, list 34 v - 35 r.). " Orijentalni institut, sidil blagajskog kadije od 1224 god., list 71 v. " Or. institut, sidil br. 19, list 35 r. " Or. inst., sidil 19, list 44 r. ~ Or. inst., sidil 19, list 49 r. " Or. institut, sidil br. 32, str. 132. Datum rjeenja 15-III-1840.

Dizja ili

hara

73

STRANCI to se tie plaanja dizje od strane stranaca, stvar stoji ovako. Ako u islamsku zemlju doe jedan nemusliman iz drave s kojom postoje normalni odnosi, po eriatskom pravu on uiva zatitu svoje linosti i svog imetka. U sluaju da se zadri u zemlji godinu dana, treba da dade propisanu dizju. I zato postoji poseban termin za dizju stranaca yava cizyesk Postavlja se pitanje da li e morati dati dizju, ako bude dotini .stranac ostao manje od jedne godine. Islarnski pravnici se slau u tome, da stranac moe ostati u isl. zemlji etiri mjeseca, a da ne daje dizje. A ako se bude zadrao vie od etiri mjeseca, u tome postoje razliita miljenja, jedni su da treba da dade dizju kao i kad se nav.ri godina dana, a drugi smatraju da obaveza nastaje istom nakon godinu dana. 86 U naim dokumentima nema nita odreeno. Samo se u beratu od 173;1 godine veli, da dizju u Bosni treba uzeti od nemuslimana, bili oni mjetani (yerlii) ili stranci (yabancl). Ali pod ovom rijei moe da se mis~i na nemuslimane iz drugih vilajeta, koji se momentano nalaze u Bosni. Dubrovaki trgovci koji su se nalazili na teritoriju Osmanlijske carevine nisu plaali dfzje, jer je Dubrovaka republika plaala Osmanlijskoj dravi danak, koji je pretstavljao kolektivni hara za sve Dubrovane. U sidilu temivarskog kadije od 1063 god. (= 1653.)' naiao sam o tom na jedno sudsko rjeenje. Neki Ahmed Odabai, kojemu je bilo povjereno da kupi dizju od stranaca (yava cizyesi) u gradu Temivaru, podnosi tubu sudu da mu dubrovaki trgovci (latini) Rade sin Petrov, Jakov sin Pavlov, Nikola sin Markov, Matija sin urin, Anton sin Marinov, Marin sin Antonov i drugi koji se nalaze u gradu s trgovakim poslom nee da dadu dizje. Oni su na to pred sudom izjavili ovo: Mi smo hriani iz Dubrovnika. Naa se dizja svake godirie alje u prijestolnicu sree otsjekom. I naina je data carska ahdnama: da se od dubrovakih trgovaca ne uzima carina ni hara (harac) i da ih sandakbezi, emini i dizjedari ne uznemiravaju i da na njih ne prave pritisak traenjem ma ega. I mi od tada ne dajemo nita. Oni su uz to pokazali carsku ahdnamu s carskom tugrom, koja potvruje njihove navode. Pored toga i svjedoci su izjavili, da oni do tada nisu plaali dizje. Na osnovu toga sud je odbio tubu navedenog dizjedara i zabranio mu da od njih trai dizju. 87 to se tie ostalih stranaca, oni su vjerovatno plaali dizju. To nam pokazuje i navedena odl1:1ka temivarskog kadije. Na prvom mjestu iz nje vidimo, da je navedeni dizjedar bio ovlaten uzimati dizju od stranaca (yava cizyesi). S druge strane, kada stranci ne bi morali plaati dizje, onda se sudu ne bi morala podnositi carska ahdnama niti bi se pozivali svjedoci i uzimala njihova izjava. Nedkoff meutim veli, da dizju nisu plaali stranci koji su bili pod zatitom priznatog stranog poslanika u Carigradu. 88 Po mom miljenju bilo je izvjesnih privilegija u tom pogledu, ali to nije moglo biti pravilo za sve. Istom onda, kada je Turska poela slabiti i kada su joj velike sile poele naturati kapitulacije, moe se govoriti o izuzimanju stranaca od dizje u irem smislu. ta vie tada su se poele javljati i zloupotrebe u tom pogledu. Mi emo ovdje navesti samo jedan tipian primjer iz Bugarske od 1835 godine.
" Maverdi, cit., str. 139. " Arhiv grada Sarajeva, temivarski sidil (nepa!$iniran),. " Nedltoff, cit. str. 621,

74

Hamid

Hadibegi

U jednoj carskoj zapovijesti od kraja zulhideta 1251 god. (1835), upuene kadiji i naziru u Plovdivu (Filibe), stoji, da su izvjesni pojedinci izmeu raje doli na neki nain do austrijskog patenta i pasoa, da bi na taj nain izbjegli davanje dizje i drugih nameta. U vezi s tim nareeno je. da im se te isprave oduzmu, jer su oni od starina kao raja obveznici dizje. Ujedno je zapovijeeno, da se konzulima i njihovim zamjenicima onemogui izdavanje tih isprava turskim podanicima.
UBIRANJE DZIZJE

Centralna vlast je prema ekonomskim uslovima i politikom stanju odrevisinu dizje i nain njenog ubiranja, bilo putem povjerenika ili putem zakupa. U smislu donesenih zakljuaka izdavane su podrunim organima carske zapovijesti, fermani i berati, a prema potrebi i naroita carska pisma (hatt-I hamayun). Fermani su upuivani kadijama kao nadzornim organima pri kupljenju dizje. U njima su davana uputst:va kako njima samima tako i dizjedarima pojedinih podruja. Dizja se je kupila na osnovu izramih deftera. Zavoenje i ispitivanje tih deftera vrilo je u XVI vijeku finansijska odjeljenje zvano Rumeli muhasebesi kalemi (raunovodstvo za Rumeliju). Zatim je predmet slat odjeljenju Ruzname kalemi (ili potpunije Ruznamc;e-i evvel ve sani kalemi), koje je vodilo blagajnike dnevnike. Sredinom XVIII vijeka postojalo je posebno odjeljenje za poslove dizje pod imenom Cizye muhasebesi (raunovodstvo za dizju). Ono je pripremalo liste (potvrde) za kupljenje dizje. I te bi se liste stavljale u naroite boe namijenjene za pojedina podruja. Kada bi bilo vrijeme, te bi se boe davale zapeaene dizjedarima. Prethodno bi se utvrdio njihov sadraj i zaveli jamaci za one kojima su te boe izdavane. 90 S beratom i s tim boama dizjedari dolaze u centar svoga podruja. Njegova je dunost bila da bou s formularima donese na sud, da se tu pred kadijom skine peat i otvori boa, pa da se taj peat sravni s onim na formularima i da se stavi u jednu kesu i poalje u Carigrad. To je inio kadija. 91 Dalja je dunost kadije bila da omogui kupljenje dizje, a da ne dopusti 'nikakvo izbjegavanje dizje. Kadije su naroito morale paziti, da ne bi sluajno kogod bio izostavljen. 92 Sta vie u beratu od 1694 godine se napominje, da e biti razrijeen dunosti onaj kadija koji u tom bude pokazivao nehaj. 93 Da bi se ti tom pogledu sprovela to vea kontrola, svake tree godine sastavljan je na terenu novi defter obveznika dizje.94 Ta se godina u dokumentima naziva nev yafta senesi. Troak za to snosila je raja u vidu naroite pristojbe zvane nev yafta aMesi. 90 U taj defter unoeni su: l) odrasli mukarci koji su bili sposobni za borbu, 2) mladii koji su doli u godine kada treba da daju dizju, 3) nomadi koji su bili nastanjeni na jednom mjestu deset godina, 4) oni koji prije nisu bili uneseni u defter a treba da daju dizju. ..:....__
ivala

__

" Ahmet Refik, TUrk idaresinde Bulgaristan (973-1255), Istanbul 1933, str. 78-79. " Ismail Hakki Uzuncar~m. OsmanH devletinin merkez ve bahriye te~kilatr, Ankara 1948, str. 340 i 348. " Vidi dokumenat broj 5. " Vidi dokumente broj l, 3, 4 i 6. " Vidi dokumenat broj 4. " H. Hadibegi, Kanun-nama sultana Sulejmana Zakonodavca, Glasnik Zemaljskog muzeja za 1949-50 godinu, str. 374. " Vidi dokulenat broj l,

hara

75

dizje bili su duni savjesno vriti svoju dunost i uredno voditi defter. Naime kada bi neko platio dizju, u taj defter trebalo je unijeti: ime i prezime njegovo, ime oca i mjesto stanovanja (mahala odnosno selo). U bujuruldiji Bosanskog divana od 1841 g. se kae da treba unijeti i godine starosti i lini opis. Prilikom obrauna dizjedar je bio duan predati ovaj defter. Za nomade pravio se je poseban defter na isti nain. Osim toga dizjedar je bio duan izdati potvrdu svakom ko je platio dizju. 96 U dokumentima se naroito podvlai da svak treba da dobije listu (potvrdu) s linim opisom i s peatom dizjedara. Zabranjuje se izdavanje ovih potvrda grupno, kao to su to na nekim mjestima inili starjeine sela, da bi onda sami mogli izvriti razrez po svom nahoenju. Ova potvrda sluila je kao dokaz o plaenoj dizji. Zato bi je obveznici nosili sa sobom, kada bi ili u koje drugo mjesto, jer su dizjedari naplaivali dizju ne samo od mjetana nego i od prolaznika. Ako neko nije imao pri ruci dokaznog sredstva o plaenoj dizji, moglo mu se je dogoditi da je plati i po drugi put. Ukoliko mu dizjedar ne bi uvaio potvrdu da je platio dizju, mogao se je aliti nadlenim organima. Naveemo jedan originalan dokumenat o tome iz 1789 godine, iz kojeg se vidi kakva je bila procedura prilikom takvih albi. U njemu stoji, kako je neki Protija iz Kneine doao s poslom u Sarajevo i kako mu je sarajevski dizjedar naplatio dizju, iako je on istu ve bio platio u svom selu. Zbog toga je on podnio molbu bosanskom valiji, koja u prevodu glasi: Srenom, blagonaklonom, milostivom Njegovoj ekselenciji mom Gospodaru, neka je zdrav, Molba Vaeg poniznog sluge je ovo: Ja spadam u raju Kneine u kadiluku Bire i porodica mi se nalazi u Kneini. Pored toga to ja oduvijek plaam dizju (cizye) dizjedaru biranske kancelarije (Birge kalemi) i pored toga to imam u ruci potvrdu fiskusa (miri tezkire), kada sam doao u Sarajevo radi nekih poslova, sarajevski di?jedar nije uvaio potvrdu koja mi je u ruci, nego je suprotno uslovima asnog berata ponovo silom uzeo i naplatio dizju i time mi nanio nepravdu. Zato molim Vau visoku milost da se uputi zapovijest plemenitom gospodinu Sarajevskom kadiji u pogledu toga da mi se, u smislu asne decizije (fetva) koja mi je u ruci, povrati i urui dizja koju je suprotno uslovima uzeo sarajevski dizjedar, i usuujem se da podnesem Vaoj Visosti ovu molbu. Ponizni: Protija, tienik. Iznad te molbe bosanski valija je stavio ovo: >>asnom gospodinu Defterdaru, Da stvar izvidi i izvijesti ta je potrebno. Tako se nareuje. 25 redepa 1203 godine (21-IV-1789).
poimenian

Pobirai

Na istoj molbi sa strane bosanski defterdar je dao ovo objanjenje: Izvjetaj Vaeg sluge je kako sliJedi: Podnosilac molbe navedeni 'ltienik stanuje u kadiluku biranske kancelarije (Birge kalemi). I porodica mu se nalazi u spomenutom kadiluku, te prema tome
" Vidi dokumente broj l, 2, 4 i 5,

76

Hamid

Hadibegi

dizja koju on treba da dade pripada prema uslovima ugovora (mukayese) biran skom dizjedaru. Ako je on dobio potvrdu fiskusa i ako je sarajevski dizjedar naplatio od njega dizju za navedenu godinu, to je suprotno uslovima uzvienog asnog berata. S obzirom na to kada Vi koji poznajete svijet budete izvolili narediti da se postupi po zakonu, to nareenje i zapovijest pripada mom srenom blagonaklonom dobroinitelju Njegovoj ekselenciji mom Gospodaru. 26 redepa 1203 godine<< (22-IV-1789). Ponizni, Sulejman, sadanji bosanski defterdar. Nato je valija predmet uputio sarajevskom kadiji stavivi iznad defterdareva objanjenja ovo: asnom plemenitom gospodinu Njegovoj ekselenciji koji zauzhna poloaj jasnog eriata u Sarajevu, Izvidite spomenutu stvar i nakon to, u smislu izvjetaja navedenog defterdara, bude utvrena dizja spomenutog, povratite mu dizju koju je navedeni dizjedar suprotno eriatu i uslovima ponovo uzeo. Tako se nareuje. 28 redepa 1203 godine<< (24-IV-1789).97 Kao to se iz prednjeg moe zakljuiti, ovakve pritube rjeavane su dosta brzo: Valija je dobio molbu 21 aprila i odmah je uputio defterdaru, da po istoj dade svoje miljenje i predlog. Ovaj je to uinio sutradan i ve 24 aprila valija je poslao predmet sarajevskom kadiji, da se moliocu povrati dizja koja je protivno zakonu naplaena od strane sarajevskog dizjedara. Mnogo se je pazilo na to, da ne bi kogod ostao a da ne plati dizju. Skoro u svim dokumentima skree se panja dizjedarima da o tome vode rauna. Ukoliko se je pak neko skrivao i izbjegavao plaanje dizje, bio je kanjen.98 Dogaalo se da spahije i drugi uticajni ljudi uzimaju u zatitu svoje ifije, najamnike, obane i poslugu. U fermanima i beratima to se strogo osuuje i prijeti im se kaznom. Od kadija se trai da sprijee takve sluajeve, a ako neko ne poslua, tome izvijeste Protu. Zabranjuje se takoer mijeanje V!Jjnih lica u da odmah poslove oko ubiranja dizje. 99 Kadijama i dizjedarima izdavana su nareenja da se striktno pridravaju datih uputstava. Inae im se prijeti da e biti sprovedeni u prijestonicu i strogo kanjenU 09 Fermanima i beratima utvrivana je visina dizje, a katkada i samim hatt-1 humayiln-ima. Ujedno je oznaavano koliko e se raunati pojedine vrste novca. I dizja se je mogla plaati kojim god novcem prema tim skalama. Upozoravani su dizjedari, da ne smiju traiti da im se plati u zlatnom novcu ili da trae neku razliku izme~ prometne vrijednosti zlatnog novca i plaanja dizje u drugom novcu. Isto tako tim zapovijestima propisivano je koliko iznosi nagrada dizjedarima i pisarima kao i inovnicima koji su vrili obraun dizje. ta vie 1694

" Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu, dokumenat broj 411. U ovo vrijeme bosanski valija bio je Agribozlu Ehu Bekir-paa. -Vidi tablu I. " Vidi dokumente broj 4, 5, 7, ll. " Vidi dokumente br. 3, 5, 7, ll. "' Vidi dokumente br. l, 4, 5.

Dizja ili

hara

77

godine bilo je uvedeno da se i kadijama od svake dizje dade po jedna para kao nagrada, da bi oni ovom pitanju posvetili to veu panju. Ali je to 1732 godine dokinuto i nareeno kadijama, da ubudue ne trae nita na ime sudskog troka. 101 Do konca XVII vijeka nagrada dizjedaru i pisarima padala je na teret samih obveznika dizje, a kasnije oni su to naplaivali iz fiskusa, od novaca prikupljenih od dizje. Kao to emo kasnije vidjeti, nije bilo jednoobraznosti u cijeloj zemlji u pogledu visine i naina ubiranja dizje sve do 1690 godine. U Anadoliji i drugim azijskim zemljama dizja je odreivana po osobi i bilo je malih varijacija u visini dizje s obzirom na razne ekonomske i politike uslove. U evropsk!>m dijelu dizja je preteno odreivana po_ domainstvima. Meutim navedene godine zaveden je jedan sistem u itavoj dravi. Propisano je koliko svaki pojedinac treba da dade na ime dizje. U najveem dijelu drave dizja se ubirala prema imovnom stanju na tri klase, u periferijskim vilajetima po najnioj stopi, a u krajevima koji su graniili s ovim vilajetima polovina po srednjoj a polovina po najnioj stopi. U Bosni se je kupilo po najnioj stopi od uvoenja ovog sistema kroz XVIII i XIX vijek. Ondje gdje se je kupila prema tim klasama, odreivan je procenat i to obino prva klasa 20%, srednja 60%, a najnia 20%; Ali i u periferijskim vilajetima gdje je odreivano da se dizja uzima po najnioj stopi i tu se je u pojedinim selima vrio razrez prema imovnom stanju u granicama tog odreenog iznosa. Godine 1732 je zavedeno da se od bogatijih ljudi i prolaznika naplauje dizja odjednom, a osi ostalih u etiri rate. Visina dizje i njena poveavanje ilo je, moe se rei, normalno do vremena Murata III. Iza toga pa sve do zavoenja jedinstvenog sistema dizja se naglo poveava zbog tekog finansijskog stanja i opadanja vrijednosti ake. U doba Murata III dizja je u poetku iznosila 35 aki(a gdje se je kupilo po domainstvu 70 aki), kasnije je poveana na 40, a pri kraju njegove vladavine na 70 aki. Za vrijeme Mehmeda III iznosila je 140 aki, a u doba Murata IV 232 ake. Ako se pak tome dodaju ostali trokovi, onda je ukupno iznosila 400 aki. Ovo naglo opadanje finansijske snage donekle je zaustavljeno energinom i dobrom upravom Mehmedpae Cuprilia i sina mu Fazi! Ahmed-pae. Poraz pod Beom 1683 i gubitak velikih i bogatih podruja te ratovi koji su trajali do konca XVII vijeka jo su vie iscrpli ekonomsku snagu drave. I bilo je potrebno poveati dizju koja je i onako bila visoka. Tada je u itavoj zemlji zaveden jedan sistem u pogledu dizje, kao to smo to gore spomenuli. Odreeno je da bogatiji plaaju na ime dizje 4 dukata, srednji stale 2 dukata, a siromani l dukat, odnosno hmos koji odgovara tome. I po tome se uglavnom postupalo do druge polovice XIX vijeka s tom razlikom, to je nekad iznos dizje bio neto manji od stvarne vrijednosti dukata. Osim toga visin<> dizje ne oznaava se vie u akama nego u groevima, odnosno u parama. A poto je vrijednost groa padala, to je dizja u tom omjeru poveavana. Dok je dizja 1690 godine po najnioj stopi iznosila 2Y2 groa, polovicom XIX vijeka ona je bila 15 groa, kao to emo detaljno vidjeti kad budemo govorili o visini dizje u toku turskog perioda. Ovdje moemo napomenuti samo to, da je poveanje u toku XVIII vijeka, raunajui prema grou, bilo neosjetno, jer je u ovom vijeku pove"' Vidi dokumente br. 5, 10, ll,

78
11na

Hamid

Hadibegi

samo jednom i to na 2% groa, raunajui naJmzu stopu. Naglo i stalno nastupilo je u prvoj polovici XIX vijeka, kao to emo to vidjeti u slijedeem broju Priloga. Sto se tie sakupljaa dizje, njih je odreivala centralna vlast. U XVI i prvoj polovici XVII vijeka ovu su dunost vrili veinom konjanici na dvoru, zvani kapukulu siivarileri. Kada bi naime sultan Sulejman Zakonodavac iao na vojnu, odvajao bi od njih 300 ljudi te bi ih drao uza se za uvanje svoje kancelarije. I oni su nazivani miililzim-i. A kada bi se vratio s vojne, kao nagradu za njihovu slubu, davao bi im upravu nad nekim carskim vakufima i jednogodinju upravu nad veim mukatama i druge slube, kao to j.e ubiranje dizje. Ali se je pazilo da oni te dunosti vre savjesno i da ne bude zloupotreba. To je kasnije dobilo zakonsku snagu i postalo pravilom. 102 Ovdje emo donijeti u prevodu jednu carsku zapovijest od 15-V-1572 godine, koju je u originalu donio Ismail Hakki Uzunarili u svom djelu Kapukulu ocaklarl, (II, str. 227-229). Iz te .se zapovijesti vidi, kakve su direktive davane tim mulazimima prilikom njihovog odailjanja za kupljenje dizje. Ta zapovijest glasi:
poveanje

Neka se napie carska zapovijest (ni~an-1 humayun) kako slijedi: S obzirom da je sada potrebno da se prikupi od nemuslimana Solunskog vilajeta hara, koji je za njih postao obavezan 977 godine (1569/70), to su postavljeni i upueni: kao povjerenik (emin) ponos vrnjaka i drugova Ali sin Ibrahimov, povjerenik za ohu janiara visokog dvora (Derga-1 illi yeni!;erilerinin <;Uhasi emini), koji pripada 120 odredu (biiliik) mojih silahdara (silahdar, silihdar) i ima dnevnicu (ulufe) od 20 aki, a kao pisar Osman siri Timurov, koji pripada 173 odredu spahijskih sinova (ebnay-i sipahiyan) i ima dnevnicu od 21 aku. Spomenutima je predat defter od dizje (cizye defteri), koja je prikupljena u navedenoj , godini. Zapovijedio sam ovo: Kada stigne moja asna zapovijest, neka spomenute moje sluge prema harakom defteru sa carskim znakom (ni~anlu harag defteri) koji im je dat u ruke skupe hara u sudu posredstvom kadija dotinog mjesta od nemuslimana, koji se nalaze u navedenom vilajetu koji ima da daju hara (haraggiizar). Neka i oni sami naprave poseban defter, kao to je defter koji je njima predat, a i kadije sa svoje strane neka naprave defter. Kada stvar bude gotova, neka kadije uporede defter koji su sami pisali s defterom haralija i poto ga isprave neka ga potpiu i sa spomenutim mojim slugama i s vrijednim ljudima poalju na moju Portu. Poto spomenute moje sluge uzmu hara od nemuslimana prema prologodinjem defteru, neka od svakog nemuslimana, osim dizje, uzmu po 3 ak e, od toga neka l aku zadre za moju carsku (dravnu) blagajnu (hiziine-i ilmire), a od 2 ake koje preostaju neka jednu aku uzme moj sluga povjerenik, a jednu aku moj sluga pisar i neka s tim raspolau. Od ovoga neka ne uzimaju vie ni jednu
lo:t o njihovim dunostima I. H. Uzunarili veli ovo: Slube dvorske konjice (Kapukulu siivarileri) za vrijeme rata i mira u XVI vijeku bile su dunosti: pisar u finansijama (maliye katipliji"i), pisar kod divana (divan kiitipligi) i kod trnog nadzornitva (ihtisap kiltipligi), povjerenik i pisar kod fiskusa opteg i carskog (beytillmal-1 amme ve hassa emin ve katipligi) pisar za vanredne namete (avarlz kiltibi) i potu (niiziil kiltibi) i tome slino; zatim prikupljanje raznih poreza i pristojbi (na pr. bag resmi, adet-i agnam, resm-i agil i ))cizye), povjerenik za ovarinu (koyun emini). - Kapuklu ocaklari, II, str. 156-158,

Dizja ili

hara

79

aku. I neka ne uzimaju ni jednu aku u vidu poklona (poklon), pokaja (po!;kay), darova (hedilya) niti na ime pristojbe na vrata (tj. na kuu- kapu hakki). Neka im se ne dopusti da to uzimaju. Spomenutim mojim slugama dat je u rebiul-ahiru 980 godine (poinje 11-VIII1572) rok od 3 mjeseca. Potrebno je da skupljeni novac od haraa donesu u datom roku i da ga predaju dravnoj blagajni. Neka taj rok ne prekorauju. Sandakbeg dJtinog mjesta te subae, zaimi, posjednici timara i ljudi koji stoje na njihovim mjestima neka prema potrebi pomognu u dovoenju nemuslimana radi skupljanja haraa. Ali pod timizgovorom neka od raje ne uzimaju novac niti nagradu (agirllk), neka im kadije ne dopuste da to .uzimaju. Meutim ako, suprotno mom asnom nareenju o ovom predmetu, budu od raje uzimali novac, a vilajetske kadije o tom ne izvijeste, nee se spasiti time to e biti razrijeeni i trajno odbaeni, nego e biti kanjeni, to da znaju. Ako se od prikupljenog harakog novca nae falsifikovanog i nevaljalog novca, te bude potrebno da se izmjeri i pregleda (taylatmak), neka ne dopuste da harlije taj novac mjere i pregledaju, nego neka dadu strunjacima da oni izmjere i pregledaju i neka uzmu ispravan novac. Ali pod tim izgovorom, protivno nareenju, neka im ne uzimaju novaca. Kada se s haraom zavri te bude potrebno da novac dobiven od njega doe u dravnu kasu, vilajetske kadije treba da se postaraju i da navedenim mojim slugama kako treba pomognu i da im prue zatitu, da bi mogli proi kroz opasna i sumnjiva mjesta i da bi na konacima imali strau preko noi. U protivnom teta e se namiriti od vilajetskih kadija. Tako da znaju. Uopte od raje neka ne uzimaju vie novaca nego onoliko koliko im je hara u defteru upisan i ono to je odreeno po 3 ake pristojbe na kuu (resm-i hiine). Neka im kadije ne dopuste da uzmu. Ako pak sandakbegovi ljudi, subae i posjednici timara, pod izgovorom: Mi smo doveli raju i pomogli da oni predaju svoj hara, budu od njih uzeli novac, a vi kadije ne budete to sprijeili i ne budete zapisali imena onih koji se od toga ne budu ustegnuli i o tom ne budete izvijestili, nee vam isprika ni na kakav miin biti uvaena. Koliko haralije koje tamo dou i drugi, suprotno mom asnom nareenju, budu uzeli novaca od raje, toliko e se bez ikakva manjka od vas nadoknaditi. I poto to bude natrag dato njihovim vlasnicima, vi se neete spasiti s tim to ete biti razrijeeni i stalno odbaeni, nego ete biti i kanjeni raznim kaznama. Prema tome treba da se postarate i da ne propustite ni jedan as u pogledu zatite raje. A vi koji ste haralije, ako budete od raje uzimali novaca vie od mog asnog nareenja, ni vaa se isprika nee uvaiti ni na kakav nain i neete se spasiti samo time to e vam se odbiti plata (ulilfe), nego ete biti i degradirani (hakaret olunursunuz). To treba da znate. Haraki defter neka ne bude s potpisom naiba (zastupnik kadije), nego neka bude s potpisom kadije. Ako haralije ne donesu novac od haraa na prvi dan proljea i ne predaju dravnoj kasi, plate e im biti odsjeene. To znajte. A vi kadije, ako moje :duge haralije ne budete poslali i uputili s novcem na moju Portu, znajte da se nee zad<woljiti s vaim razreenjem i trajnim odbacivanjem, nego ete biti izloeni raznim neugodnostima. Prema tome da se pobrinete i da budete na oprezu. Tako da znate. Pisano 2 muharema 980 godine<< {15-V-1572). 10 "

----

'" Isto, str. 227-229. - Uzunarili je donio jo jednu slinu carsku zapovijest od 980/1573 godine, -samo to je ova upola kraa i odnosi se na Valonu. Cit., str. 229-230. Fezleke, I, 223.

80

Hamid

Hadibegi

Ustupanje ovih dunosti navedenim mulazimima ograniavale se u poetku samo na vrijeme rata, a od 1591, godine protegnuto je i na vrijeme mira. Oni koji bi bili izdvojeni za mulazime sluili bi jednu godinu kod divana vrei dunost u kancelarijama vezira koji su dolazili na divan. Na kraju godine, kao to se to vidi iz gornje zapovijesti, davali bi se defteri od dizje po dvojici od njih, od kojih bi jedan bio povjerenik (emin), a drugi pisar (kiltib), te bi se slali da kupe dizju na odreenom podruju. U tom svojstvu oni su nazivani dizjedarima (cizyedar) ili haralijama (hara<;<;l) i njihova su imena upisivana u odjeljenju koje je vodilo evidenciju o dizji. Na povratku oni su polagali obraun o prikupljenoj dizji. Kao nagradu za svoj rad dobivali su od svake dizje po lO aki pod imenom gulamiye. Kasnije njihov se broj od 300 popeo na 700-800 osoba. Jedno vrijeme, zbog ratova na istoku, defteri od dizje su davani nekolicini spahija, to je pretstavljalo vee optereenje za narod. Osim toga poeli su se ovi defteri prodavati u Carigradu. Godine 1592 nastojalo se da se zavede stari nain slanja na teren po dvojicu spahija; ali se to nije moglo ostvariti, jer zbog toga istom to nije nastala buna. 104 Kasnije su nastale druge zloupotrebe. Liste od dizje izdavane su spahijama pod zakup (iltizam), a oni su ih odmah i ne uputivi se na teren prodavali drugima za gotov novac i predavali odgovarajuu sumu dravnoj kasi. Time bi bez ikakva truda izvlaili za se korist. Oni koji bi kupili liste .od dizje (cizye kilgidi) ili haraa (hara!; kagid'i), dali bi da se na tim listama napie iznos koji su oni dali. Zatim bi isposlovali pismenu zapovijest i s njom ili na teren. Na taj je nain raja prisiljavana da daje ustvari dvije nagrade. 10n Za vrijeme velikog vezira Javuz Ali-pae 1603 godine ukinut je ovakav hain ubiranja dizje, zabranjeno je predavanje harakih deftera i data su uputstva, da se ubudue ne smije uzimati Vte od liJ aki na ime gulamiye. Konjanici iz Istanbula, koji su se n:o>lazili razasuti po Anadoliji i Rumeliji, stavili su prigovor Divanu, da prihod od gulamiye imaju samo oni koji su u Istanbulu i traili da se podijeli na sve. Zbog trajanja ratova njima se moralo udovoljiti. 100 Za vrijeme Murata IV, u doba velikog vezira Hf. Ahmed-pae, spahijama su <!;avate razne dunosti i to bez jame& i na 6 mjeseci. Ovo je stanje dovelo dotle, da je poremeeno blagajniko poslovanje i nije se mogla voditi tana evidencija o dravnim prihodima. Poto se je brzo uvidjela tetnost ovoga, to je 1626 godine dokinut takav nain zakupa. 107 Najposlije 1631 godine sultan Murat IV je naredio, da se spahijama ne daju druge dunosti osim onih koje su davane za vrijeme Sulejmana Zakonodavca. Spahije su se tome usprotivile, te su se bili iskupili na trgu Sultan Ahmed. Ali uz podrku janiara, koji su izrazili privrenost sultanu, ovaj je istup spahija suzbijen i kolovoe pobijene. 108
"' Selaniki tarihi, str. 324. 105 Naima tarihi, II, str. 39. "' Vekayi-i tarihiye, list 90; Naima tarihi, I, 362. "' Naima tarihi, II, str. 440. "' Opirnije o toj pobuni spajlija u lsta!ll;mlu vidi; I. H. Uzun~ar~m, Osmai\H tarih!, Ul, Ankl\ra 1951, str. 192-195,

 lJizja ili

hara

81

Poslije ovoga spahijama se vie nisu davali defteri od dizje. Mjesto toga podijeljeno je svima po 6 groa na ime gulamiye. Ovako se postupalo dvije godine, a onda je i to dokinuto i njima se vie nije nita davalo osim prinadlenosti.100 Meutim u jednom beratu od 1633 godine, na koji sam naiao u sidilu bitoljskog kadije, kao dizjedari u Bitolju odreeni su dvojica iz redova Sipahi oglanlari i to jedan kao povjerenik a drugi kao pisar. 110 Ali u kasnijim dokumentima do kojih sam doao nema vie spomena o njima. U beratu od 1694 spominje se kao dizjedar u Bosanskom ejaletu neki Fazlulah-aga.U 1 Godine 1729 ova je dunost preputena Sehri Muhamedagi. Iz murasele sarajevskog kadije Ibrahima vidimo, da je on kupljenje dizje u sarajevskom kadiluku ustupio nekom Osmanagi iz Sarajeva. 112 Beratom od 1732 godine postavljen je za dizjedara u Bosanskom ejaletu bosanski defterdar Mustafa. 113 Iz svih daljih dokumenata XVIII i XIX vijeka moe se konstatovati, da je dunost kupljenja dizje stalno povjeravana bosanskim valijama. Za vrijeme Alipae Stoevia njemu je bilo preputeno kupljenje dizje u Hercegovini. Valije su tu dunost prenosile na muteselime, kapetane i druge i to vei nom putem zakupa. Svaki ovaj zakupac dobivao je pismeno ovlatenje da moe kupiti dizju. A on sam je imao da dade potvrdu o zaduenju, koju je osim njega potpisivao njegov jamac, koji je garantovao sa svojim imetkom da e namiriti sav dug, ukoliko ga dotini zakupac ne bi isplatio u odreenom roku. 114 Ali imamo vie bujuruldija bos. valija, naroito iz XVIII vijeka, u kojima se navodi da se kupljene dizje ustupa pojedinim funkcionerima putem povjerenitva. Godine 1841 dokinuto je kupljenje dizje putem zakupa, jer su zakupci vrili zloupotrebe i naplaivali vi~ nego to je propisano. U bujuruldiji Bosanskog divana od te godine kae se da su zakupci mjesto 15 groa, koliko je tada dizja iznosila u Bosni, naplaivali negdje po 21 gro. Tom prilikom je rijeeno, da se dizja kupi preko povjerenika i da se odredi toliki broj, da je mogu pokupiti za jedan mjesec dana.
"' Naima tarihi, III, str. 118. I. H.
Uzun~ar$rli,

Kapukulu ocaklarl, II, str. 158-161.

"' Vidi dokumenat br. l. m Vidi dokumenat br. 4. u:2 Prevod murasele glasi: Ponosu vrnjaka Osman-agi, stanovniku grada Sarajeva, Nakon pozdrava izvjetava se ovo: Kupljenje dizje od nemuslimana, koji se nalaze u Bosanskom ejaletu, za raun olle 1142 godine, ustupljeno je ponosu vrnjaka i plemenitih ljudi Sebri Muhamedagi, neka mu vrijednost bude poveana, u smislu berata koji se nalazi kod njega. Poto je on tebi prepustio dizju nemuslimana, koji su nastanjeni samo u navedenom gradu i njegovoj okolici, to je na traenje napisana i poslana ova murasela. Kada ti doe, potrebno je da se prema uslovima carskog berata postarate da skupite i uberete eriatske dizje, koje su obavezne za nemuslimane koji se nalaze u navedenom kadiluku i njegovoj okolici, ali s tim da niko ne ostane izvan deftera. Treba da se uvate od svakog stava i postupka, koji bi bio suprotan uzvienom asnom beratu, i od gubitka dizjanskog prihoda. Pisano 16 redepa 1141 godine (15-I-1729). Gazi Husrevbegova biblioteka, dokumenat br. 526. "' Vidi dokumenat br. 4. "' U slijedeem broju naih Priloga naveemo radi primjera takva dva dokumenta.

82

Hamid

Hadibegi

Svi podruni organi kao i seoske starjeine bili su duni pruiti svoju pomo u kupljenju dizje. Na nekim mjestima sami su knezovi ubirali dizju i predavali novac dravnoj blagajni. 115 O svim poslovima oko dizje obavjetavane su kadije, kako od strane centralne vlasti tako isto i od valija. A i sami dizjedari i oni koji su u njihovo ime naplaivali dizju direktno od naroda bili su duni da prethodno izvijeste nadlenog kadiju. Kao nadzorni organi, kadije su bili duni voditi brigu o tome da se dizja kupi prema uputstvima datim u fermanima i beratima. U svim dokumentima skree se panja kadijama, a sprijee svaki samovoljan postupak koji bi bio u suprotnosti s carskim zapovijestima. Na ovo pitanje mi emo se ponovo osvrnuti u drugom dijelu naeg rada. Tom prilikom emo se zabaviti i problemom na kakav je otpor u narodu nailazilo samo kupljenje dizje. Ovdje moemo spomenuti samo to, da je svako odbijanje davanja dizje smatramo kao akt neposlunosti i nepriznavanja vrhovne vlasti. Ako je itavo jedno podruje otkazalo davanje dizje', protiv njega su poduzimani vojni pohodi. Tako su u prvoj polovici XVIII vijeka esto slate vojske protiv Crne Gore, da bi je prisilile na plaanja haraa, to emo iZ'nijeti u posebnom radu.
VISINA DiZJE

U pogledu visine dizje postoje meu riatskim pravnicima razliita miljenja. Pretstavnici hanefijske pravne kole stoje na stanovitu, da dizju treba odrediti prema 'imovnom stanju obveznika. Bogatiji ljudi treba da dadu godinje sumu u vrijednosti od 48 srebrenih dirhema, srednji stale po 24 dirhema srebra. a siromani po 12 dirhema. 110 Oni to temelje na onome kako je drugi halifa Omer postupio u Iraku. Prema Ehu Jusufu u prvu kategorij'.l bogatih spadaju: mjenjai, manufakturisti, veleposjednici, veliki trgovci, lijenici i njima slini bogatai iji godinji prihod iznosi 10.000 dirhema. U treu kategoriju spadaju oni. koji sa svojim linim radom stiu i zarauju, kao to su krojai, bojaije, Cipelari i njima slini, iji je prihod ispod 200 dirhe,na. Drugu kategoriju sainjavaju trgovci, zanaije i drugi, koji po svom imovnom stanju spadaju u srednji stale i iji je godinji prihod od 200 - 10.000 dirhema. 117 Pretstavnik malikijske pravne kole Malik b. Enes veli da se ne moe odrediti ni minimum ni maksimum. To treba prepustiti miljenju dravnih upravljaa da oni prema prilikama odrede visinu dizje. 118
"' U Orijentalnom institutu u Sarajevu imamo dvije potvrde od 1670 i 1671 godine (dokumenat br. 1081 i 1082), kojim se potvruje da je Juro Dragievi, knez sela ele u Poljicima, predao hara svoga sela bosanskoj blagajni. n Ebu Jusuf to formulie ovako: Dizja je obavezna za mukarce, a ne za ene i djecu. Bogat ovjek je duan dati 48 dirhema, onaj koji je srednjeg imovnog stanja 24 dirberna, a siromah koji sobom obrauje zemlju 12 dirhema. - Ebu Jusuf, cit., str. 122. Maverdi govorei o tom klasificiranju na tri klase primjeuje da se tim odreivanjem minimuma i maksimuma onemoguuje dravnim rukovodiocima da oni prema prilikama odreuju visinu dizje. On smatra da to treba prepustiti njihovoj ocjeni. Cit djelo, str. 137. "' Ibidem, str, 123-4.
118

Maverdi, cit., str. 137-8.

Ibni Rud kae, da Malik smatra obaveznom koliinom za bogatije 4 dukata, a za druge 40 dirhema srebra, a uz to i hrana prolaznicima muslimanima za tri dana. Prema tome ne bi trebalo biti ni manje ni vie, - Ibnu Rud, cit, str, 326. Maverdi istie, da je drugi halifa Omer napravio sporazum s hrianima Sirije, da oni ugouju tri dana one muslimane koji budu putovali kroz njihova mjesta i da im daju hranu koju i sami jedu. Osim toga da im dadu mjesta za njihove konje, ali bez davanja
jema.

Dlzja ill hara

83

Pretstavnik afiijske pravne kole Muhamed b. Idris istie da je m1mmum dizje jedan dukat, a to se tie maksimuma, to je stvar koju treba da utvrde dravni rukovodioci. Osim toga oni ima da rijee, da li e se naplaivati od svakog podjednako ili e se praviti razlika prema imovnom stanju. 110 Pretstavnik hambelijske pravne kole Ahmed b. Hanbel zastupa miljenje, da se na ime dizje ima uzimati samo jedan dukat, kako je to u doba Muhameda odreeno za Jemen. On smatra da dizja ne treba da bude ni manja ni via od tog iznosa. 120 Jedan od istaknutih eriatskih pravnika Sevri navodi, da visinu dizje treba da odredi vladar. On to svoje miljenje motivie time, da niti u Kur'anu, niti u Sunetu, kao glavnim izvorima eriatskog prava, nema kategorinog propisa o visini dizje. 121 U Osmanlijskoj imperiji, a naroito u njenom evropskom dijelu, kod utvrivanja pravnih normi uzimala se u obzir hanefijska pravna kola. Prema tome pri odreivanju visine dizje trebalo je praviti razliku izmeu obveznika s obzirom na njihovo imovno stanje. Meutim to nije bio uvijek sluaj. Nekada je odreivana dizja za sve podjednako, to je svakako bilo nepravilno i teko za siromanije. I to je izazivalo nezadovoljstvo, koje je i sama drava morala na neki nain ublaavati. Tako je bilo sluajeva da se odredi jedan iznos od osobe! ali ipak da ne daju svi podjednako. To bi se postiglo na taj nain, to bi se utvrdilo koliko ima na pr. u jednom selu obveznika dizje i koliku sumu prema tome treba da dade dotinu selo. A onda bi sami ti mjetani napraviH izmeu sebe razrez uzevi u obzir tri klase prema materijalnim mogunostima. U kanun-nami za Jeni-il od 991 godine (= 1583.) se navodi, da je dizja u doba sultana Sulejmana iznosila 25 aki za svakog bez obzira na njegovo imovno stanje. Kasnije je to izmijenjeno na gore izloeni nain. I ovaj sistem primjenjivan je sve do navedene godine, samo je dizja dva puta poveavana za pet aki prilikom stupanja na prijesto novog sultana, tako da je iznosila prije donoenja spomenute kanun-name 35 aki. A tada je poveana na 40 aki s motivacijom, da je 35 aki ispod eriatskog minimuma. Sistem meusobnog razrezivanja ostao je i dalje na snazi.' 22 Isto tako imamo u sidilu bitoljskog kadije od 18 ramazana 1043 godine (18-III-1634.) registrovan jedan spor izmeu dvije grupe jevreja u Bitolju o plaanju dizje podjednako ili prema finansijskoj mogunosti. Na osnovu podnesene fetve zakljueno je da se izvri razrez unutar jevrejske zajednice prema prihodima pojedinaca, kako to predvia hanefijska pravna kola. 123
uo Maverdi, cit., str. 138. Muhamed b. Idris bazira ovo svoje stanovite na prvom 631 godine. - El-Hidaje, II, stt. 136.
odreivanju

dizje za Jemen

"' Ibnu Rud, cit., II, str. "'Ibidem. "' O. L. Barkan, Kanunlar, str. 83, t. 24. defter br. 138. Ankara Tapu ve kadastro miidiirliigii,

"' Dravni arhiv NR Makedonije, bitoljski sidil br. 3, str. 63. U istom sidilu stoji da dizja jevreja u kadilucima Solun, Bitolj, Skoplje, Stip, Sidrekis (Sidrekastro - Demir-hisar), Serez, Tirhala, Jeniehir i Kostur (Kasrije) iznosi 763.610 aki, a nev yafta 50.000 aki.

84

Hamid

Hadibegi

Kao to emo vidjeti kasnije, kada je koncem XVII vijeka za itavu zemlju jednoobrazno propisano da se dizja uzima prema imovnom stanju na tri klase, za periferijske vilajete odreeno je da se uzima po najnioj skali. Ali u dokumentima nailazimo na prigovore i u ovim krajevima, da nije pravo da svi jednako plaaju. U vezi s tim daju se uputstva da se odrerena suma koju ima da dade na pr. jedno selo razree na stanovnitvo prema finansijskoj mogunosti pojedinaca 12 Godine 1695/96 bilo je odreeno da se razrez plaanja dizje na pojedin~ krajeve izvri po srednjoj skali, a da raja meusobno izvri klasifikaciju na tri klase u srazmjeru 10 : 70 : 20.1 26 Isto tako iz jednog fermana od 1754 godine vidimo, da je Numan-paa Cuprili 1714 godine utvrdio, da Crna Gora treba da dade po najnioj skali 1002 dukata na ime haraa, a da je to kasnije poveano na 1010 dukata. 126 Kao to je na vie mjesta istaknutq, dizja je lini porez koji se plaa po glavama. Ali i ovdje je bilo otstupanja. Mjesto od osobe dizja se je uzimala od kue odnosno domainstva. To vidimo u nizu sandaka u evropskom dijelu drave i to u XVI i XVII vijeku. Prema kanun-nami za Bosanski sandak od 1530 godine derbendije su u Bosni plaali po 30 al{i na ime dizje ali ne od osobe nego s kue na kuu. 127 I u Crnoj Gori u doba Skenderbega Crnojevia plaalo se od domainstva . po 33 ake na ime carskog haraa, U kan un-nami za Crnu Goru od 1523 godine kae se ovo: Ranije kada je liva (sandak) Crna Gora zauzeta, pa kada je popisana i defter nainjen, bili su nametnuti uur (desetina), hara i ispende. Kalw je spomenuta liva neprohodna i krevita zemlja, pa raja nije u mogunosti da daje uur, ha_ra, ispende i druge dabine, n a s v a k u k u u i b a t i n u nametnuto je p o 55 a k i p o v l a k o m o b i a j u. Od toga je o d r e e n o 33 a k e z a e a r s k u b l a g a j n u n a i m e h a r a a, a 20 aki sandakbegu umesto uura i ispende, a 2 a k e z a e ar s k e s l u g e k o j i d o l a z e da skupljaju glavarinu (dizju). 128 Prema poekoj kanun-nami od 1545 godine svaka je kua plaala na ime dizje po 50 aki. Te godine, veli se, raja je pristala da plaa na ime haraa po 60 aki, ali pod uslovom da i dalje plaa od kue. U navedenoj kanun-nami se veli ovo: Poto je stari obiaj kod raje poekog vilajeta da daje u pogledu plativih obaveza na dan poznat u narodu pod imenom Hizr Iljas o d svake kue u ime haraa pod nazivom resmi filuri (porez dukat) p o 50 a k i, kao i ranije, neka plaaju svoje filurije u to vrijeme. Ali, poto je shodno da se kao re s m i fi l ur i uzima p o 60 a k i, pa poto su i pripadnici raje, u v a j u i s e d a s e n e s t a v i h a r a n a s v a k u
"' Orijentalni institut, sidil br. 10, list ll. "' B. Ch. Nedkoff, Osmanli imparatorlugunda cizye, Belleten VIII, sv. 32, strana
640-644.

'" Orijentalni institut, sidil br. 13, strana 28-29. "' Branislav urev, Kanun-nama za Bosanski sandak iz 1530 godine, Glasnik Zem. muzeja, Sarajevo 1948, str. 192 i 197. '" Branislav urev, Defteri za Crnogorski sandak iz vremena Skender-bega Crnojevia, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, Sarajevo 1950, str. 12 i 14.

Dizja ili

hara

85

g l a v u, rekli ovako: Ako se zapovedi da se uzme od svake kue po jedan dukat po ranijem obiaju, pristajemo da dobrovoljno dademo 60 aki kao resm-i filuri, to je zapoveeno da se uzima po 60 aki kao resmi filuri. 120 Isto to imamo i u sremskoj kanun-nami od 1588-89 godine, samo to je njen iznos prije navedenog datuma bio 70 aki, a tada je poveana 80 aki. U toj kanunnami stoji ovo: Poto je stari obiaj da raja live (sandaka) Srem daje na dan koji je u ,narodu poznat pod nazivom urevdan (Hizr Iljas) o d s v a k e k ue u i m e h ar a a p o d i m e n o m re s m i ! i l ur i p o 70 a k i, pa kako je posle toga, godine 996 (1588) on uzvienom zapoveu p o ve a n z a lO a k i, neka daju za filuri od svake kue 80 aki. 130 U drugoj sremskoj kanun-nami iz doba sultana Murata III, koju je objavio -O. L. Barkan, hara iznosi 80 aki. U njoj se i ne spominje koliko je iznosio prije.'ar U kanun-nami za sandak Lipovo od 962 godine (= 1554.) se navodi, da je raja ovoga podruja po svom starom zakonu koji je vaio prije dolaska Turaka svake godine na Mitrov-dan davala svom kralju po jedan maarski dukat ili 100 peneza i to s kue na kuu. To su zadrali i Turci i uzimali su isti iznos, samo to su oni pored toga uzimali jo po 2 peneza za dravnu kasu pod imenom pristojbe na kuu (resm-i hane) i po 2 peneza za povjerenika (emin) i pisara (katib), koji su kupili ovaj porez. Taj iznos plaala je svaka kua, bilo da u njoj ivi samo jedan rajetin, bilo da u zajednici s ocem ive sinovi, bilo da u zajednici u kui ive dva tri brata, ali pod uslovom da zajedno jedu, siju i privreuju. Ali ako zasebno siju i -privreuju, bili to braa ili sinovi, onda i oni ima da daju po 106 peneza na ime haraa (tj. 53 ake), pa makar i stanovali u jednoj kui. Za druge zadrugare osim sinova i brae bilo je propisano da moraju davati zasebno, pa makar i ivili zajedno. 132 Prema jednoj kan un-nami za sandake Budim, Ostrogon, Hatvan i Novi Grad iz doba Sulejmana Zakonodavca hara je iznosio 50 aki i to za raju - kako u varoi tako i na selu - iji je prihod iznosio 300 aki. Kod utvrivanja ovoga prihoda nije se uzimala u obzir kua vinograd i njiva nego samo prihod od stoke i vina. Oni iji je prihod bio ispod 300 aki nisu davali nita. Ako su u jednoj kui bila tri, etiri brata ili vie, a svaki je zasebno imao prihoda 300 aki, onda je svaki trebao dati po 50 aki haraa. 133
"' U navedenoj kanun-nami se dalje veli: Poto je kod raje, koja je u spomenutom vilajetu, ustaljeni obiaj da pri odlasku svojih begova na vojniki pohod daju od svake kue po 50 aki kao vojnicu (sefer harci), zavedena je. takoe po 60 aki kao ratni dukat (sefer filurisi), jer su otsada obavezni da daju i vojnicu po 60 aki od svake kue, ako nastane velianstveni vojniki pohod i Njegovo Velianstvo Suvereni Padiah lino blagoizvoli poi na pobedonosni ratni pohod.< - Br. urev, Poeka kanun-nama iz 1545 godine, Glasnik Zem. muzeja, Sarajevo 1946, str. 130-131 i 134. 130 I u ovoj kanun-nami se govori o ratnom porezu: Poto je uobiajeno da se daje pod imenom sefer harci (troak za vojni pohod, vojnica) 60 aki od svake kue, spomenuti sefer filurisi (vonicu) takoe neka daju po starom nainu. Znai da ovaj porez nije povean, kao to je to sluaj kod dizje. - Br. urev, Sremska kanun-nama iz 1588-9 godine, Glasnik Zem. muzeja, Sarajevo 1949-50, str. 271 i 277. "' O. L. Barkan, Kanunlar, str. 306, t. L "' Svaka ona kua koja je bila duna dati jedan dukat caru, kako je to gore izneseno, imala je da dade jo !OO peneza na ime ispende i to u dvije rate po 50 peneza. - O. L. Barkan, Kanunlar, str. 322, t. 1-2. - Istanbul, Ba~vekalet ar~ivi, defter br. 88. "' O. L. Barkan, cit., str. 300-301, t. 1-2. - Istanbul, Ba~v. ar~ivi, defter br. 226. 6

86

Hamid Hadibegi

Isto je tako bilo propisano i za sandake Kopan i imontorna. Ali stupanjem na prijesto Selima II dizja je poviena na 60 aki. 134 I prema kanun-nami za sandake Canat i Dula od 1566 godine dizja je za vrijeme sultana Sulejmana iznosila 50 aki ili 100 peneza. Prilikom stupanja na prijesto Selima II poveana je za 10 aki, te je iznos.ila 120 peneza {sa dodatkom od 6 peneza: 2 za resm-i hane, 2 za povjerenika i 2 za pisara). I u ovoj kanunnami izriito stoji da se uzima s kue na kuu, bez obzira na broj ukuana, samo ako ive u zajednikom kuanstvu. Ako su djeca ili braa odvojeno ivili i privreivali, davali su dizju zasebno. 136 U kanun-nami za sandak Hatvan iz doba Murata III potvruje se da je .dizja u doba Sulejmana .iznosila 50 aki, a za vrijeme Selima II 60 aki. Taj je iznos povean na 66 aki prilikom stupanja na prijesto Murata III. Obaveza davanja ovoga haraa odnosno dizje padala je na one koji su imali 300 aki prihoda od stoke i vina, a nije se dizja uzimala od onih koji nisu imali tolikog prihoda.130 U doba sultana Ahmeda I (1603-1617.) u Sofijskom sandaku svaka je kua na ime dizje davala po 200 aki godinje. 137 Prema jednom beratu od 2 rebiul-evela 1043 godine (6-IX-1633.) u Bitoljskom vilajetu svaka je kua plaala na ime dizje po 232 ake. Tu se naroito skree panja pobiraima dizje, povjereniku (emin) i pisaru (kiitib), da prilikom sastavljanja novog deftera ne bi izostavljali kue bogatih sela, a stavljali teret na siromanija sela.138 I na otoku Kipru dizja se je uzimala s kue na kuu, a iznosila je 1673 godine 450 aki. 130 Kao to se iz navedenih podataka vidi, uzimanje dizje od domainstava, a ne po glavama, bilo je iskljuivo u evropskom dijelu Osmanlijske carevine. I u pogledu visine dizje nije se postupalo po hanefijskoj pravnoj koli nego prema ekonomskim i politikim uslovima. Drava je morala voditi rauna o ekonomskoj snazi pojedinih krajeva uzimajui pri tom u obzir i politike momente, naroito u periferijskim podrujima. Drugi vaan faktor pri odreivanju dizje bila je finansijska mo drave i njene potrebe, naroito za vojsku i stalne vojne operacije. Dok je drava napredovala i jaala se finansijski dobivanjem novih podruja, optereenje masa moglo je da bude srazmjerno manje. Ali ve u drugoj polovici XVI vijeka poeli su se pokazivati poremeaji unutar prostrane drave, koji su dolazili kao posljedica
"' Oni koji su bili duni davati dizju davali su mjesto ispende resmi kapu u dvije rate po 25 aki (na urevdan i Mitrovdan). - O. L. Barkan, cit., str. 319-320, t. 1-6. "' O. L. Barkan, cit., str. 318, t. L Osim toga se dodaje, da onaj koji daje dizju treba da dade i 100 peneza gospodaru zemlje (sahib-i arz). - Cit., str. 319, t. 2. "' Ko moe da daje dizju, veli se u ovoj kanun-nami, taj treba da dade svome spahiji na ime pristojbe resm-i kapu na urevdan i Mitrovdan po 25 aki ispende, O. L. Barkan, cit., str. 316, t. 1-2. - Istanbul, Ba~vekalet ar~ivi, defter br. 256. "' Nedkof, cit., str. 625. - Ichtschieff, Perioditschesko spissanie, dokumenat od 1617. "' Dravni arhiv NR Makedonije, bitoljski sidil broj 3, str. 230. - Na str. 211 istog sidila ima berat od 5 ramazana 1043 g. (5-III-1634) za Tetimei Manastir (za bitoljsku okolicu) koji je skoro istog sadraja. "' Navedene godine naplaeno je od 12.029 kua 54 tovara i 13.050 aki. - Nedkoff, cit., str. 625. - Franz Babinger, Das Archiv des Bosniaken Osman Pascha, Berlin 1931, dok. VIII-XVII.

Dizja ili

hara

87

slabljenja finansijske snage. Od vremena do vremena poduzimane su razne mjere, nekad s izvjesnim uspjehom, a nekada su one ublaavale samo momentane potekoe. U takvim prilikama dolazilo je do poveanja dizje, jer je ona pretstavljala jedan od najvanijih dravnih prihoda. U doba finansijske krize trebalo je iznalaziti izvore prihoda. Medutim svako poveanje tereta teko je pogadalo narodne mase i stvaralo kod njih neraspoloenje. Zato se je centralna vlast borila protiv poveanja daa spahijama i uvoenja novih, ukoliko je to bilo mogue, ali u pogledu poveanja dravnih daa imala je sasvim drugi stav. Paralelno s padanjem vrijednosti novca drava je poveavala poreze koje je sama ubirala i uvijek je za to nalazila dovoljno opravdanja. Tako se je postepeno poveavao i iznos_,!fizje prema vrijednosti zlatnog novca. Prema kanun-narni za vilajet Kajseri od 916 = 1500 godine dizja je iznosila 26 aki. Ako se uzme u obzir, da se je tada od 100 dirhema srebra kovalo 426 aki, 140 onda to znai da je dizja bila za polovinu manja od eriatskog minimuma od 12 dirhema srebra. Ali se vie nije moglo ni staviti, jer je tada jedna ovca vrijedila 14-15 aki, a obina dnevnica oko 2 ake. Koliko je dizja iznosila prije toga ne znamo. Ali svakako bila je manja s obzirom na vrijednost novca u odnosu na srebro. Prema onome kako navodi Dr. Mustafa Akdag, taj se je odnos kretao ovako: U doba Orhana od 100 dirhema srebra pravljeno je 269 aki, za vrijeme Mehmeda elebije taj je broj smanjen na 266,5 aki, a u doba Murata II opet povean na 320 aki, zatim smanjen na 290,7 aki i opet povean na 306,1 aki, a 1450 godine ak na 375 aki. U doba Mehmeda II Fatiha od 100 dirhema srebra izradivano je 1426 godine 300 aki, to znai da je vrijednost ake porasla. Godine 1470 imamo od 100 dirhema srebra 337 aki, a kasnije se penje na 400 aki. Godine 1477 vrijednost ake je poveana, od 100 dirhema srebra kovano je 280 aki pod nazivom cedid ak!le (nova aka). AJi 1481 godine vrijednost njena ponovo opada, od 100 dirhema srebra dobiva se 426,5
aki. 141

Kada je sultan Selim osvojio Siriju, dizja je odreena u iznosu od 20 U njegovo doba od 100 dirhema srebra kovano je 400 aki. Godine 1512 bilo je poveano na 457 aki, ali je 1516 godine opet smanjeno na 400 aki. Tada su u Bosni sinovi, braa i roaci vojnuka plaali na svaku osobu po 30 aki kao ekvivalent za dizju (bedel-i cizye). Ali ovo je vailo samo za njih, oni osim ovoga iznosa nisu nita davali od svojih batina, jer su ubrajani u vojniki red kao rezerva vojnuka. 143 Koliko je u to vrijeme raja u Bosni davala na ime dizje, ne znamo; nemamo o tome izvornog materijala. Prilikom stupanja na prijesto sultana Sulejmana dizja je poveana za 5 aki i iznosila je 25 aki, kao to smo t~ vidjeli kod sandaka Jeni-il. Za vrijeme ovoga sultana od 100 dirhema srebra izradivano je 457 aki. Medutim u evropskom dijelu Osmanlijsk~ carevine u sandacima u kojima se je dizja uzim?la od domainstva (kao to su Poega, Lipovo, Budim, Ostrogon, Hatvan, Kopan, ijimontorna, anat, ula i drugi), taj je iznos bio duplo vei, tj.
aki. 142
"' (j L. Barkan, cit, str. 57, t. 5, "' Dr. Mustafa Akdag, Osmanli imparatorlugunun kurulu~ ve inki~af devrinde Turkiyenin iktisadi vaziyeti, Belleten cilt XIII, Ankara 1949, str. 514-528, '" 0. L, Barkan, cit, str. 200, L 4. - Istanbul, Ba~vekalet Ar~ivi, defter br. 973. 143 O. L. Bmkan, cit., str. 398, t. 16 i 17. - H. abanovi, cit., str~ 166.

Hamid

Il:adibegi

50 aki. Tu ima vie razloga. Na prvom mjestu dizja se nije uzimala od osobe nego od domainstva, to je za obveznike svakako povoljnije. U kanun-namama za dotina podruja je istaknuto, da se je i prije Turaka uzimalo od svake kue po 100 peneza, to ini 50 aki. Ali jedan od glavnih inilaca bio je svakako i bolji standart ivota u tim krajevima. Iz poeke kanun-name vidimo, da se je u ovom sandaku do 1545 godine plaalo na ime dizje po 50 aki i da je te godine poveana na 60 aki. Navodno raja je pristala na to poveanje, samo da i dalje plaa od domainstva. U ostalim navedenim sn:dacima iznos dizje nije mijenjan do kraja vladavine sultana Sulejmana. Mislim da su tu politiki razlozi diktirali da se dizja ne poveava, jer su preko tih podruja poduzimani vojni pohodi u pravcu sjevera i prema Beu. Od godine 1548 nailag:imo na poveanje dizje i u nekim dijelovima Male Azije. Tako prema kanun-nami za Sam od 955 = 1548 godine visina dizje iznosi 24 pare odnosno 48 aki. Isto to vidimo i kod sandaka Cukur Abad. Sta vie za Sam je kasnije poveano na 40 para.u 4 Taj iznos je odreen i kanun-namom za sandak Safed od 963 = 1555 g.HG Ali u veini drugih oblasti u doba Sulejmana Zakonodavca dizja je iznosila 25 aki. Kako navodi Ismail Hakki Uzunarili, u to doba od 100 dirhema srebra izraivano je 500 aki, a jedan dukat bio je 63 ake. Godine 1564 dravni prihodi iznosili su 183,088.000 aki, a rashodi 189,600.000 aki. To znai da je deficit iznosio oko est i po miliona aki. Ali nastojanjem Sokolovia Mehmed-pae budet je kasnije izravnat. To je bio prvi deficit u Osmanlijskoj imperiji. 146 Kako je bio zaveden obiaj da se prilikom stupanja na prijesto novog sultana (culfis) dizja povea za 5 aki, to je dolaskom Selima II dizja poveana na 30 aki. Ali ta motivacija za poveanje dizje. samo je vanjska forma, u sutini po srijedi su ekonomski razlozi. Iako je imperija tada bila na svojoj kulminaciji, . stalni ratovi, rasko, zavoenje zakupa u kupljenju dravnih prihoda i poputanje discipline slabiH su finansijsku snagu drave. U doba Selima II od 100 dirhema srebra kovano je 525 aki, to znai da je vrijednost ake mnogo opala. 147 U onim oblastima gdje se je dizja uzimala od domainstva njen ]e iznos povean na 60 aki. To vidimo u kanun-namama za sandake Kopan, Simontorna, Canat, ula i Hatvan. 148 Kada je 1574 godine doao na prijsto Murat III, dizja je poveana na 35 aki, a malo kasnije na 40 aki, iako je vrijednost ake neto porasla. Kao razlog za ovo poveanje je navedeno, da je taj iznos ispod eriatskog minimuma. U
"' O. L. Barkan, cit., str. 226, t. 28. "' Ibidem, str. 230, t. 12. "' I. H. Uzunarili, Osmanh tarihi, sv. III, str. 129-130. - M. Belin, Tiirkiye iktisadi tarihi hakkmda tetkikler, Istanbul 1931, na turski preveo M. Zija, str. 106. '" Interesantan je podatak u kanun-nami za pristanite Tarablus od 979 = 1571 godine. Tu se veli, da je prilikom stupanja na prijesto Selima Il dizja hriana u ovom mjestu poveana za 5 aki, a jevreja za lO aki. Vjerovatno su jevreji u ovom pristanitu bili bogatiji. - O. L. Barka'n, cit., str. 216, t. 16. Prema kanun-nami za Elbasan od 977 godine (1569-70) cijene itu i vinu u to doba kretale su se ovako: jedan tovar penice, boba i soiva 36 aki; jedan tovar jema, rai i prosa 24 ake; jedan tovar zobi 18 aki; jedna medra vina 5 aki. - Omer Lutfi Barkan, Kanunlar, str. 293, t. 2. "' Ibidem, str. 219-220, t. 1--6 (Kopan i imontorna); str. 318, t. l (Canal i Dula); str. 316, t. 1-2 (Hatvan).

Dizja ili
poetku
aki

hara

89

njegove vlade od 100 dirhema srebra pravljeno je 435 aki, kasnije 525 i najposlije 800 aki. Ovo naglo opadanje vrijednosti ake jasno pokazuje, da je drava preivljavala finansijsku krizu i da je to bio uzrok poveanju dizje. 140 U Srijemu, kako se to vidi iz kanun-name od 1588-89 godine, dizja je iznosila 70 aki, a tada je poveana na 80 aki. 100 Vjerovatno se je i u drugim oblastima gdje se je uzimalo od domainstVa kupilo isto toliko. A to je upravo duplo od 35 i 40 aki, koliko se je u drugim vilajetima uzimalo od osobe. 151 U ovom periodu teina ake smanjena je od 3 kirata na 2 ~ kirata i u tom srazmjeru je porasla vrijednost dukata. Jedan dukat iznosio je 70 aki. A kada je 992/1584 godine od 100 dirhema poelo aa se pravi 800 aki, onda je dukat poskoio rta 120 aki, a gro na 80 aki. 152 Zbog ratova s Perzijom (1578) i Austrijom (1591) i tekog finansijskog stanja u koji je drava padala dizja je najposlije poveana na 70 aki. U fermanu upuenom 1592 godine u Anadoliju to se poveanje obrazlae ovako: Dizja koja se sada uzima zatienim zemljama ne odgovara eriatskoj, nego je manja od nje. Ustvari po eriatu, a to je i fetvom potvreno, od onog koji ima 10.000 dirhema ili vie trebalo bi uzeti 48 dirhema, tj. 384 ake (48 X 8), od onog koji ima od 200-10.000 dirhema 24 dirhema, tj. 192 ake (24 X 8), a od onog koji ima manje od toga a moe da radi i zarauje 12 dirhema, tj. 96 aki (12 X 8). Ali s obzirom da je raja obavezna da bez nagrade vri tolike dunosti od obiajnih tereta (tekiilif-i iirfiye), ako bi se uzelo ovoliko, to raja ne bi mogla podnijeti njoj bi time bio uinjen zulum. Nakon tog obrazloenja u fermanu je odreeno da se dizja povea za 30 aki i to podjednako za svakoga. Osim toga istim fermanom dokinuto je odvojeno kupljenje pristojbe na vino, jer su se kod toga inile zloupotrebe, i odreeno da se zajedno s dizjom kupi po 15 aki kao ekvivalent ?:a navedenu pristojbu (bedel-i hamr). 153 Sve to ukupno iznosi 85 akU 54 Ako se tome doda ono to je uzimano na ime tefiivut-i hasene (tj. po 2 ake raunajui manje dukat i gro u korist dr. blagajne), zatim gulamiye (nagrada eminu i pisaru) i pristojbe za hudet (hiiccet ak!;esi), onda izlazi suma od 100 aki, to je trebalo kupiti od naroda u ovu svrhu.155 Za vrijeme Mehmeda III (1594--1603) dizja je iznosila 140 aki. Turski istoriar Ismail Hakki Uzunarili navodi, da je 1004 = 1595 godine za vrijeme velikog vezira Sinan-pae uzimano na ime dizje po 140 aki, a uz to da su dizjedari uzimali na ime svoga troka po 10 akLl 56 Dr. Mustafa Akdag istie, da su posjednici

"' I. H. Uzunarili, OsmanU tarihi, sv. III, str. 130. Br. urev, Sremska kanun-narria, str. 271 i 277. "' U vilajetu Bitlis dizja je iznosila 55 aki. Ali za neke nahije koje su se nalazile u brdovitim krajevima gdje se zemlja slabo obrauje odreeno je na svaku osobu po 35 aki. Isto je tako propisano i za nabiju Adildevaz s obzirom da se nalazi na granici. - O. L. Barkan, cit., str. 193, t. 2. - Ankara, Tapu ve ve kade-stro Umum mildiirlugil, defter br. 109. '" I. H. Uzun~ar~m, Osmanli tarihi, III, str. 130. "' Ankara, S. Sc. broj 4, str. 250 i 251. "' Od cigana hriana traen je skoro dupli iznos (150 aki), to s drugim trokovima cm1 oko 200 aki. - Topkapi Mi.izesi Arsivi, Balikesir S. Sc. broj 2, str. 116 i 181. - Dr.

Mustafa Akdag smatra da je to zbog toga, to oni nisu davali nita nameta (avanz). "' Dr. M. Akdag, cit., str. 558-9. 1 " I. H. Uzunarili, Kapikulu ocaklari, II, str. 159, napomena 2.

na

ime vanrednih

90

Hamid

Hadibegi

lena (dirlik) i njihove vojvode, te zakupci, emini i drugi koji su nastupali u ime fiskusa uzimali od naroda nekoliko puta vie nego to je bilo zakonom propisano. Zbog Delalijskih nereda u Anadoliji, ta vie i u Rumeliji, opao je ugled vlasti i ona u tom pogledu nije mogla nita uiniti. 157 Prilikom stupanja na prijesto Mehmeda III od jednog dirhema srebra pravljeno je 12 aki, te je pored svih mjera od strane Porte dukat skoio na 220 aki. Kao posljedica unutarnjeg i vanjskog stanja, osjeala se nestaica novca u dravnoj blagajni. Zbog toga je 1006/1598 godine uzeto iz dvorske riznice 300 tovara (yiik) aki srebra i srebrenih stvari i u kovnici istopljeno, te je od jednog dirhema pravljeno 8 aki i otpoeta s kupljenjem manjkavih aki. Ali poto to nije sprovedeno kako treba, to je dukat spao od 220 samo za 40 aki, tj. na 180 aki. Godine 1009/1600 pitanje novca je bolje rijeeno, te je dukat oboren na 120, a gro na 80 aki. 158 Kada je doao na prijesto Ahmed I, pristupilo se vanim reformama u pogledu poreza, a izmeu ostalog i dizje. Koliko je ovo bio teak problem vidi se najbolje iz fermana od 3 muharema 1013 god. (1-VI-1604). U njemu su iznesene mnoge nepravilnosti i protuzakonitosti onih koji su kupili razne poreze. Povjerenici dizje mjesto 140 aki uzimali su po 400 i 500 aki, po nekoliko godina oni nisu brisali iz deftera umrle nego su i za njih traili dizju. Pobirai ovarine naplaivali su od jedne ovce po 5-6 aki nastojei pri tom da uzmu ovu pristojbu i od onih koji nisu imali ovaca s motivacijom da prema defteru imaju ovaca. Kao posljedica takvog postupanja raja je poela da zanemaruje gajenje ovaca, te se je stoni fond mnogo smanjio. Da bi se ovo stanje popravilo, potpuno je dokinuta pristojba na ovce za nemuslimansku raju. Mjesto toga na dizju je dodato 30 aki, od ega je na ime ekvivalenta za ovarinu raunato 26 aki i 4 ake kao ekvivalent gulamiye, to je dr. blagajna imala da dade pobiraima ovarine kao otetu. Ovome je dodato jo uobiajenih 5 aki u vezi sa stupanjem Ahmeda I na prijesto i 10 aki gulamiye spahijama te 15 aki na ime ekvivalenta za vino, to je za vrijeme Mehmeda III po drugi put nametnuto. Tako je dizja sa ovim dodacima Lmosila 200 aki, to je pretstavljalo dosta teak porez. Ali dokidanje ovarine kao posebnog poreza bilo je vrlo povoljno za nemuslimansku raju, jer je sada mogla da gaji ovce u neogranienom broju. Osim toga time su rijeeni i pobiraa pristojbi na vino i mogli su da se vie posvete vinogradarstvu159 Sve ovo pokazuje da je finansijska stanje drave diktiralo poveanje prihoda. A to je bilo teko sprovesti poveanjem dizje, jer je ovaj porez narod teko podnosio naroito zbog raznih nepravilnosti koje su vrene pri kupljenju dizje. Zato je i teite navedene poreske reforme bilo suzbijanje nezakonitosti i uvoenje novog naina ubiranja ovarine od nemuslimana. Iako je dizja poveana, smatrano je da e se s tim reformama nastupiti izvjesno olakanje.
m Poetkom XVII vijeka vrijednost ake jo je vie opala. Od 100 dirhema srebra kovano je 950 aki. "' I. H. Uzunarili, Osmanli tarihi, sv. III, str. 130-131. 1118 Sto se tie ovarine muslimanske raje propisano je da se na svaku ovcu daje po l aka (to je na basovima i mukataama uinjeno ve 1596), zatim na svako 100 ovaca 20 aki na ime gulamije date dvorskoj konjici (alti baltik sipahileri). Prema tome na 100 ovaca uzimano je ukupno 120 aki. - Dr. M. Akdag, cit, str. 559-561. Prema Ohridskoj kanun-nami od 1032 goodine (16!3) cijene itarica u to doba bile su ove: jedan tovar penice, nauta, soivice i boba54 ake; jedan tovar jema, rai i prosa 30 aki; jedan tovar jema, rai i prosa 30 aki; jedan tovar zobi 18 aki. A cijena vinu bila je 6 aki jedna medra. - O. L, !}!'rkan, Kanunlar, str. 292, t. l.

Dizja ili

hara

91

Poslije Ahmeda I dizja je ponovo poveana. Iz jednog berata od 20 muharema 1031 godine (5-XII-1621), zavedenog u sidilu bitoljskog kadije, vidimo da je u tim krajevima bilo tada odreeno da svaka kua da je po 222 ake. Od onih koji su bili osloboeni izvjesnih poreza (muaf olanlar) uzimalo se pored navedenog iznosa jo 30 aki kao ekvivalent za osloboenje od tih daa. 160 U beratu od 2 rebiul-evela 1043 godine (6-IX-1633) govori se o visini dizje i o nainu kupljenja iste u Bitoljskom vilajetu. Prema ovom beratu odreeno je da svaka kua plaa po 232 ake, a oni koji su osloboeni nekih nameta radi vrenja odreene slube treba da osim navedene sume dadu jo 30 aki na ime tog osloboenja, tj. ukupno 262 al!:e. 161 U sidilu bitoljskog kadije od 1634 godine zaveden je 18 ramazana 1043 godine (18-III-1634) jedan spor oko dizje izmeu dvije grupe jevreja u Bitolju. U vezi s tim sud je donio odluku, da se dizja ima plaati prema imovnom stanju i to 48 srebrenih dirhema oni kod kojih godinji prihod iznosi 10.000 dirhema srebra, a oni iji se prihod kree izmeu 200 i 10.000 dirhema treba da daju po 24 dirhema srebra na ime dizje, a po 12 dirhema oni koji imaju prihod ispod 200 dirhema srebra, ali koji su sposobni za rad i privreivanje. 162 U istom sidilu naiao sam na jedan drugi spor oko dizje. Krajem safera 1044 godine (24-VIII-1634) tue se spahije sudu protiv dizjedara Ahmedage, da od njihove raje trai na ime dizje preko 400 aki. Oni istiu da je prije njega bio dizjedar Redepaga i da je kupio po 400 aki. Raja je voljna da daje toliko, ali imenovani ne pristaje. Na upit suda on odgovara, da za dravnu kasu treba uzeti 232 ake, na ime gulamiye 50 aki, na ime girihte 80 aki. Ako se tome doda kesr-i mizan, tefavut-i hasene i drugo, onda to ukupno iznosi preko 400 aki. Ako bi on uzimao samo 400 aki, bio bi lino oteen. Ovaj je spor zaveden u sudskom registru, ali do nekog konkretnog rjeenja nije moglo doi. 163 Prema jednoj kasnijoj zabiljeki u navedenom sidilu ovaj je spor rjeavan pred rumelijskim valijom Mustafa-paom, te je o tome krajem redepa 1044 godine (19-I-1635) doneseno i sudsko rjeenje. Tu se veli da je u prisutnosti zaima, aua i spahija utvreno, da se na ime dizje, zatim giize~te i girihte uzima 380 aki, a osim toga po 20 aki za trokove kupljenja i isto toliko na ime pristojbe zvane nev yafta ak~esi, to ukupno iznosi 420 aki. 164
"' Dravni arhiv NR Makedonije, bitoljski sidil br. 2, str. 152. Visina dizje u ovom beratu oznaena je sa 222 ake. Mislim da je pogreno napisano mjesto 232 ake, kao to to stoji u slijedeem beratu. "' Dravni arhiv NRM, sidil bitoljskog kadije br. 3, str. 230. Na strani 211 istog sidila postoji berat od 5 ramazana 1043 godine (5-III-1634) za Tetimmei Manastir (za bitoljsku okolicu), koji je skoro istog sadraja. "' Isti sidil, str. 63. "' Isti sidil, str. 104. '" Dr. arhiv NRM, sidil bitoljskog kadije br. 3, str. 151. Iz sidila bitoljskih kadija iz ovog vremena vidimo, da je dizja cigana izdavana pod zakup. Godine 1621 bitoljski zabit Habib Cau uzeo je pod zakup dizju, ispendu i badihavu bitoljskih cigana za 50.000 aki (Bitoljski sidil br. 2, str. 133). A 1623 god. neki Kurt-beg i Nesuh-beg uzeli su pod zakup samo njihovu dizju za 23.500 aki (isti sidil, str. 89). Kasnije 1634 godine ciganska dizja u Bito!ju izdata je pod zakup za 75.000 aki (sidil br. 3, str. 76). Iste godine dizja, ispende i ostale pristojbe cigana u srezovima Serefde, Sarigol, Egribudak i Duma-pazar, koji su pripadali Ohridu, izdate su pod zakup za 92.000 aki (sidil br. 3, str. 60).

92

Hamid

Hadibegi

U to doba Murat IV bio je uspio da zavede red i zakonitost u zemlji i da popravi dravne finansije. Meutim u doba sultana Ibrahima (1640-1648) kao i u prvih osam godina vlade Mehmeda IV (1648-1687) drava je bila u dosta tekom finansijskom stanju. Godine 1650 rashodi su bili za jednu polovinu vei od prihoda. I poto nije bilo dovoljno novaca za isplatu prinadlenosti, to se je prije vremena pristupilo prikupljanju prihoda za sljedeu 1651 i 1652 godinu, pri emu je vren pritisak j time stvarano nezadovoljstvo u narodu. Samo vrsta ruka velikog vezira Mehmed-pae Cuprilia (1656-1661) i dobra uprava njegovog sina Fazi! Ahmed-pae (1661-1676) spasila je dr.avu od naglog propadanja. Ali poraz pod Beom i dugi ratovi koji su voeni na sve strane iscrpili su finansijsku snagu imperije. I ona je bila prisiljena da iznalazi naine i sredstva, kako bi se poveali prihodi a i rashodi snizili na potrebnu mjeru. Tako je dolo i do uvoenja jednoobraznog sistema u odreivanju i prikupljanju dizje.

u doba velikog vezira Kiipriilii-zade Fazi! Mustafa-pae, koji je proveo poresku reformu i dokinuo sve proizvoljno nametnute dae, propisano je da se dizja ubire prema imovnom stanju obveznika i to od bogatih po 4 erefi dukata (e~refi altin), od srednjeg stalea po 2 dukata, a od siromanih po jedan dukat. To je bila novina za ejalete. Meutim u Istanbulu taj je sistem primjenjivan ve otprije. Do tog vremena u evropskim ejaletima ovaj je porez stavljan na kue. Prema Kou-begu iznosio je 240 akU 65 Od ovog vremena pa dalje imamo niz dokumenata, iz kojih moemo tano utvrditi, koliko je iznosila dizja u Bosni i drugim krajevima sve do njenog dokidanja u drugoj polovici XIX vijeka. Na prvom mjestu moemo spomenuti berat od poetka dumadel-ula 1105 godine (29-XII-1693) koji govori o visini dizje u Bosni. U njemu se navodi, da je 1102 (poimlje 5-X-1690) i 1103 godine (poinje 24-IX-1691) bilo odreeno da se dizja kupi prema imovno!Oll stanju i to od bogatih po 4 dukata kao ekvivalent od 48 dirhema, od onih srednjeg imovnog stanja po 2 dukata odnosno 24 dirhema srebra, a od siromanih koji rade po l erifi dukat ($erifi altin), kao ekvivalent od 12 dirhema srebra. Za pobirae dizje bilo je odreeno na ime mai$et-a od prve kategorije po 12 para, od druge po .6 para i od tree po 3 pare, zatim po l para na ime kalemiye i iicret-i kitabet-a. 166 Poto su tih godina pobirai dizje pravili zloupotrebe, to je za 1104 godinu (poinje 12-IX-1692) odreeno da se od svakog kupi podjednako po srednjoj &kali tj. po 2 erefi dukata. ' Meutim izvjetena je centralna vlast, da na obalama Dunava ima krajeva koji su nastradali od neprijateljske invazije i da ima sirotinje koja nije u mogu nosti plaati dizju po srednjoj skali. U vezi s ovim zakljueno je slijedee:
'" Nedkoff, Osmanlt imparatorlugunda cizye, Belleten VIII, sv. 32, str. 634-635. Ismail Hakki Uzunarili govorei o budetu Ejubi-efendi'je od 1071 godine (1660) navodi, da je jedna kesa iznosila 40.000 aki; jedan gro 80 aki; a to znai da je jedna kesa iznosila 500 groa. - I. H. Uzun~ar$IH, Osmanli devletinin merkez ve bahrije te$kilati, Ankara 1948, str. 256. lM Or. institut, sid. 10, list ll. O ubiranju dizje 1102 god. prema tri kategorije govori se i u fermanu upuenom sarajevskom kadiji i bos. dizjedaru od 6 zilhideta 1156 g. (21-I-1744). Tu se veli da je 1102 godine $erifi dukat u prometu iznosio 90 para. Prema tome i dizja za I kat. bila je 9 groa, za II kat. 4% groa, a za III kat. 2'4 groa. (Sidil br. 21 - teanjskog kadije - list 21 v.).

II

Dizja ili

hara

93

a) Da se u kadilucima koji su na granici i koji su ugroeni od neprijateljske invazije ubire dizja podjednako po najnioj skali. b) U kadilucima koji su blizu granice polovina e se raunati po srednjoj, a druga polovina po najnioj skali. e) U ostalim kadilucima uzee se u obzir sve tri kategorije. Sto se tie Bosne predvieno je da se ubire po najnioj stopi, tj. po l erifi dukat. Za pobirae dizje propisano je jo po 6 para na ime mai~eta-a i po l para za hare-i muhasebe i kitabet iicretk Navedenim beratom odreeno je i kadijama po l para na ime ma~et-a, kako bi uloili to vie truda i pomogli sa svoje strane pri kupljenju dizje. 167 Ovo ubiranje dizje po najnioj stopi u Bosni i drugim periferijskim vilajetima proizlazi svak:ako zbog ekonomskih razloga, jer su ti vilajeti bili stalno ugroeni sa strane. Ali to su zahtijevali i politiki uslovi. Centralna vlast je morala voditi rauna o osjetljivosti ovih podruja. U vilajetima gdje se je dizja kupila prema klasama odreivan je njihov srazmjer, ali on nije bio uvijek isti. Beratom od 18 Rebiul-evela 1106 godine (6-XI-1694) za krajeve gdje je dizja kupljena na tri kategorije odreen je njihov srazmjer u procentima: za prvu kategoriju 20%, za drugu 60%, a za treu 20%. I u ovom se beratu veli za Bosnu, da se dizja u njoj ima ubirati po najnioj stopi.1 68 Iz ovog vremena imamo i jedan berat od 21 rebiul-evela 1106 godine (9-XI-1694) upuen bosanskim, klikim i zvornikim kadijama o ubiranju di~je od cigana. Dizjedaru Seferu predato je 600 formulara o dizji s tim, da moe traiti jo, ako mu bude potrebno, a ako mu to preostane da vrati. Nareeno je da se od cigana naplauje po l dukat na ime dizje i po jedan rub' na ime mai~et-a pobirau dizje. Prema navodima dotinog Sefera nekoliko godina je bilo zanemareno kupljenje dizje od cigana. 160 U sidilu jajakog kadije zaveden je gornji berat na listu 66 r. U istom sidilu malo dalje nalazi se berat skoro iste sadrine izdat na beogradskom polju, a ispod njega je bujruldija Mehmed pae od 12 rebiul-ahira 1106 godine (30-XI-1694). 110
"' Sidil br. 10 (jajakog kadiie), list ll. Pored berata (1 d. I 1105 = 29-XII-1693) u ovom sidilu zavedena je i bujuruldiia bos. valiie Mehmed-pae, upuena jajakom kadiji, o kupljenju dizje od 7 d. II 1105 (3-II-1694). Vidi tablu II. U ovom sidilu jajakog kadije pod datumom od 20 zulkadeta 1105 godine (5-VII-1697) orlreene su cijene hljebu i mesu i to: l oka hlieba 8 (aki), l oka bravetine 20, govedine 14, kozetine 16. (aki). Orijentalni institut, sidil br. 10, list 24 r. "' Sidil 10, list 62. "' Sidif.il 10, list 66. '" I. H. Uzunarili citira navode istoriara Raida, da je 1106 (1694) god. izdata pod zakut> di?.i" cil!ana u Anadoliji i Rumeliii za 40.000 J!toa i da su muslimanski cigani plaali po 5,a hr(anski cigani po 6 groa. - Raid tarihi, II. 328. Ce~to puta f:U i ostale rlae ciP.:ana koie ~u oni nJaali otsiekom izdavane nod zakuo zaiedno s haraem. Tako .ie 1742 i 1744 f!. vran<luki kaoetan Huse.in-aga preuzeo ubiranie tih <laa od cif!ana u Bosanskom eialetu. U sidilu teanskog kadije stoji, da je on to kupljenje dizje i o<talih daa u teanjskom kadiluku koje pripadaju fiskusu ustupio 1742 god. Odabai Omeru i ehaji Uvejsu, a 1744 god. navedenom Odabai i Ahmedagi. - Orijentalni institut, sidil br. 21, list 6 r i 22 v. Dogaalo se da onaj koji preuzme kupljenje dizje prepusti njeno ubiranje drugom i primi odgovarajui novac. Tako iz jedne isprave od l muharema 1187 godine (1773) vidimo, da je neki Abdulfetah-aga uzeo pod zakup dizju cigana koji potpadaju pod sarajevsku kancelariju. On je tu dizju ustupio Abdulah-agi za 1080 groa i primio novac. On to potvruje ovom ispravom. - Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil sarajevskog kadije br. 14, str. 87.

94

Hamid

Hadibegi

Nedkoff navodi, da je 1107 godine (poinje 12-VIII-1695) zavedeno plaanje po srednjoj skali s tim, da raja meusobno izvri raspored tako da 10% plaa po najvioj, 70% po srednjoj, a 20% po najnioj stopi. 171 Godine 1108 (poinje 31-VII-1696) novi kovani dukat (cedid e~refi altln) imao je prometnu vrijednost 300 aki ili 100 para (2lh groa), te se je prema tome naplaivala i dizja: 10 odnosno 5 i 2% groa, prema imovnom stanju. Poslije karlovakog mira (26-1-1699) neki krajevi u Srbiji i Bugarskoj ostali su skoro pusti. Zato je veliki vezir Kiipriiliizade Husejn-paa obeao o&loboenje od poreza svima onima koji su bili pobjegli iz Srbije, ako se vrate na svoju zemlju. A oni koji su ostali bili su toliko osiromaili, da im je bilo teko plaati porez. Prema beratu sultana Mustafe II od 2 rebiul-ahira 1111 godine (27-IX-1699) tada je u Srbiji i Bugarskoj bilo odreeno da se dizja kupi po najnioj skali.112 Meutim, kako veli Ahmed Rasim u svojoj istoriji, stanovnitvo Banata, Srbije i Bosne bilo je te godine osloboeno dizje. Osim toga bila su brisana i sva dugovanja od prijanje dizje i ostalih. poreza, to je iznosilo oko 3.085 kesa aki. 173 Uglavnom to isto navodi i Belin, kao take samog mirovnog ugovora.n Hammer pak istie, da dizja u Banatu i Srbiji u prvim godinama iza karlovakog mira nije uopte kupljena. 176 U prvoj polovici XVIII vijeka Turska je s malim prekidima bila u ratnom stanju sve do mira u Beogradu 1738 godine. Ali visina dizje u evropskom dijelu dr.ave ostala je ista, iako je vrijednost novca prema zlatniku neto opala. Istom 1744 godine dizja je povana prema prometnoj vrijednosti dukata. I taj iznos ostao je do kraja XVIII vijeka, kao to se to vidi iz dokumenata ovoga stoljea. U sidilu bitoljskog kadije nailazimo na jedan berat od 10 dumadel-ula 1116 godine (10-IX-1704), u kome se odreuje procenat pojedinih klasa. Za prvu kategoriju koja je imala da plaa 4 nova erefi du\mta ili 10 groa stavljen je procenat od 10%. Druga kategorija plaala je 2 dukata ili 5 groa, a njen procenat iznosio je 80%. Po najnioj stopi, tj. po l dukat ili 2% groa imalo je da plaa 10%. Dizjedar je uzimao na ime mai~et-a od prve kategorije 12 para, od druge 9 para, a od tree 6 para. Na ime hare-i muhasebe<< uzimano je od svakog po jedna para.176 Godine 1132 (poinje 14-XI-1719) dukat je u prometu poskoio za 5 para, ali je dizja ostala ista (10,5 i 2% groa) sve do 1147 godine (poinje-3-VI-1734) i mogla se je plaati u kojem god novcu prema zvaninom kursu. 177 U Bosni se je dizja uzimala po najnioj stopi tj. po 100 para ili 2lf2 groa. Prema beratu od 5 redepa 1121 godine u srezovima: Vidin, Fethulislam, Polovina, Isferlik, Banja i Timok dizja se je uzimala po srednjoj i najnioj skali. 178 Inae se je kupilo prema tri kategorije. Od prolaznika i bogatijih ljudi
B. Ch. Nedkoff, Osmanli imaparatarlugunda cizye, Belleten VIII, sv. 32, s. 640---644. Nedkoff, cit., s. 635-636. A. Rasim, Osmanli tarihi, Istanbul 1326-1328, sv. II, str. 780. Belin, cit., str. 181-182. J. V. Hammer, Geschichte des Osmanischen Reiches, VII, 44. Dr. arhiv NRM., bit. sidil br. 30, strana 80-81. 177 Or. institut, sid. 21, L 21 v. Ovo je izneseno i u fermanu od 1744 g. (sidil br. 21, list 22 r.). U beratu od 2. d. II. 1145 (20-XI-1732) naveden je kurs zlatnog novca (sid. 2). "' Nedkoff, cit., str. 644-649. "' "' "' "' "' "'

Dizja ili

hara

95

dizja se je naplaivala odjednom a od ostalih u etiri rate i to: 15 ramazana, 10 zulhideta, 15 rebiul-evela i 15 dumadel-ahira. Plaanje dizje u ratama zaveo je Rami paa.'7 9 Prema beratu od 20 dumadel-ahira 1145 godine (20-XI-1732) za kupljenje dizje u Bosanskom ejaletu predato je bosanskom defterdaru 43.200 formulara dizje po 2% groa. Iz toga se vidi, koliko je u to vrijeme bilo u Bosni nemuslimana koji su plaali dizju. 180 Od 1735 do 1743 godine u nekim krajevima Anadolije i Sirije dizja je uzimana prema vrijednosti dukata (110 para), dok je u drugim krajevima ostalo po starom. 181 Godine 1744-uzet je za bazu dukat zvani zer-i mahbftb, koji je tada imao prometnu vrijednost od 110 para (2 i %. groa). Prema tome dizja je iznosila: za prvu kategoriju 4 dukata = ll groa, za drugu kategoriju 2 dukata = 5% groa, a za treu l dukat = 2%. groa. Ko moe dati u zlatu, dae Zer-i mahbftb, a ko ne moe, on e dati navedeni iznos u kojem god novcu. Fermanom od 6 zulhideta 1156 godine (21-I-1744) nareeno je, da se u Bosanskom ejaletu i krajevima koji mu pMpadaju dizja ubire po najnioj stopi, tj. po 110 para = 2%. groa. Prepisi ovog fermana upueni su krajem zulhideta (poetkom februara 1744) svim bosanskim kadijama zajedno s bujuruldijom bosanskog vezira, odnosno Bosanskog divana. 182 O dizji u naim krajevima u drugoj polovini XVIII vijeka imamo pri ruci tri bujuruldije bosanskih vezira, ali se u njima ne govori o visini dizje. To sw l. Bujuruldija bosanskog valije Kanui Ahmed-pae od 24-I-1757 godine, upuena Hasan-begu iz Trebinja i nikikom kapetanu Hamzagi, kojima je stavljeno u dunost kupljenje dizje u Ljubinjskom kadiluku. 183 2. Bujuruldija bos. valije Hadi Mehmed-pae od poetka safera 1171 godine (15-X-1757), upuena kadijama Podgorice, Bekije Novi, Cernice, Nevesinja, Stoca, Mostara i Blagaja. Tu se veli, da raja iz crnogorskih nahija, kao i raja drugih krajeva koja plaa dizju, treba da uiva punu zatitu, dokle se god bude drala kao raja. 184 3. Bujuruldija od 10-VI-1776 godine, upuena kadijama Fojnice, Neretve, Belgraddika, Mostara, Blagaja, Stoca, Ljubinja, Nevesinja, Cernice i Bekije Novi. U njoj se t~;ai da se odmah poalje druga rata od ubrane dizje. 185 U drugim bujuruldijama bos. valija iz ovog vijeka naroito se podvlai da se . dizja ima kupiti po najnioj stopi. U Gazi Husrevbegovoj biblioteci u sidilu sarajevskog kadije broj 10 (strana 30-31) postoji berat o dizji od 1176/1763 godine, u kome je visina dizje u Bosni oznaena s jednim dukatom, zvanim zer-i mahbub, to znai 2%. groa. Iz toga slijedi, da nije poveana. Ovim beratom se dozvoljava plaanje dizje kojim bilo
"' Nedkoff, cit., str. 637. Or. institut sid. 2, s. 1-2. 161 Or. inst. sid. 21, l. 21 v. Hl!! Or. inst., sid. 21, 22 r. "' Orijentalni institut, sidil br. 14, list 6 r. - Vidi dokumenat br. 8. "' Orijentalni institut, sidil br. ll, list 9 v. "' Orijentalni institut, sidil blagajskog ka.<lije, br. 57, list 43 v.
180

96

Hamid

Hadibegi

novcm prema zvaninom kursu. Tom prilikom dato je bosanskom valiji Mehmedpai 68.545 najniih lista za dizju. Znai da je broj obveznika dizje od 1732 godine porastao za 25.345 osoba. 186 Osim toga u navedenoj biblioteci iina originalna bujuruldija Bosanskog divana od l muharema 1188 godine (14-III-1774), upuena sarajevskom kadiji. Ona je potpisana od strane Ibrahima, kajmakama Bosanskog ejaleta. U njoj se veli, da je kupljenje dizje u ovom ejaletu ustupljeno s carskim beratom bos. viliji Dagistani Ali-pai, a da je on to prenio na spomenutog svog kajmakama. U tom svojstvu kajmakam ustupa kupljenje dizje u Sarajevskom kadiluku Denetiu Smail-begu putem povjerenitva. S obzirom da se dizja u Bosanskom ejaletu kupila po najnioj stopi, to je njemu upuen potreban broj najniih lista za dizju. 187 O kupljenju dizje u Bosni u 1189=1775 godini imamo berat Abdulhamida I, upuen bos. valiji Dagistani Ali-pai. Istodobno mu je poslata 78.090 najniih Jista za dizju. Visina dizje ostaje ista, tj. 2%. esedi groa. 187 U bujuruldiji od l muharema 1191 godine (1777), upuenoj sarajevskom kadiji, bosanski valija Silahdar Mehmed-paa izvjetava, da je carskim beratom njemu ustupljeno prikupljanje dizje u Bosanskom ejaletu. U vezi s tim napominje, da je kupljenje dizje u Sarajevskom kadiluku dao Abdulah-agi i predao mu prepis berata zajedno s najniim listama fiskusa, da bi od poetka muharema mogao pristupiti kupljenju dizje. 188 Isto tako i u bujuruldiji bos. valije Sejid Mustafa-pae od kraja zulhideta 1193 god. (1780) govori se o kupljenju dizje u Sarajevu po najnioj stopi.' 8 'a Zatim imamo bujuruldiju bos. valije Ahmed-pae od l safera 1200 godine (4-XII-1785), upuenu sarajevskom kadiji i muteselimu Dervi-begu Denetiu.
"' Vidi dokumenat broj 10. Muvekit u svojoj istoriji Bosne navodi, da je 1182 1768 godine jedan inik penice (90 oka) iznosio 50 para (strana 141). A mi znamo da je tada dizja bila 2%. groa, odnosno llO para. Znai da se je za taj novac moglo kupiti 198 cika penice. Da bismo imali jo jasniju pretstavu o visini dizje u to vrijeme, naveemo u akama kolike su cijene bile pojedinim ivotnim namirnicama u Bosni 1183 = 1769-70 godine, rau najui da je 6 aki l para. l oka 20 aki bravetina . . . hljeb l oka ll aki l oka 20 aki jagnjetina ll aki l oka simit l oka 16 aki debela govedina 16 aki ahija l oka l oka 12 aki mrava govedina . 56 aki pirina . l oka l oka 36 aki peena bravetina . l junga 160 aki maslo l oka 16 aki kozetina . . 54 ake l oka med 1 oka 18 aki masni sir . . 60 aki l oka vosak obini sir . . l oka 12 aki. Orijentalni institut, Muvekit, Tarih-i Bosna, str. 143. '" Gazi Husrevbegova biblioteka, dokumenat br. 1067. U sidilu blagajskog kadije zavedene su cijene mesu koje su utvrene 8 abana 1189 godine (4-X-1775) i to: 1 oka bravetine 18, a kozetine i govedine po 16 aki. Kasnije 6 ramazana iste godine (31-X-1775) sniene su te cijene i to bravetina na 16, a kozetina i govedina na 14 aki. - Orijentalni institut, sidil br. 57, list 33 r. "'a Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil br. 16, str. 134. - Vidi dokumenat br. ll. "' Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil br. lB, str. 25. Kupljenje dizje u Sarajevu i okolici u 1193 1779 g. ustupljeno je navedenom Abdulah-agi. - Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil 20, str. 12. "'11 Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil 29, str. 39.

bizja ili

hara

97

Iz nje vidimo, da je kupljenje dizje u Sarajevskom kadiluku bilo ustupljeno navedenom muteselimu i da je on predao bosanskoj blagajni potvrdu o zaduenju. I po ovoj bujuruldiji dizja je kupljena po najnioj stopi_l 80 Turski istoriar Ismail Hakki Uzunarili objavio je jedan berat od 17 dumadel-ula 1201 godine (7-III-1787), koji se takoer odnosi na dizju. Prema tom beratu dizja je iznosila za prvu kategoriju ll groa (esedi guru~). za drugu 5%, a za treu 2% groa. Dizja se je mogla plaati svakom vrstom novca. Zvanini kurs pojedinih vrsta zlatnog novca bio je ovakav: Istanbul fmdJ.k altml = 4 groa, Istanbul zer-i mahbubu = 3 groa, Mlstr zer-i mahbubu ~ 2%, groa, MlStr zincirli altmt = 2% groa. Jedan gro iznosio je 40 para (sag para). Pored dizje naplaivano je na ime mai~et-a prema kategorijama 12 - 9 - 6 para i po l para za raunovou dizje (cizye muhasebecisi) i za pisare. 190 Nadalje imamo bujuruldiju bos. valije Ebu Bekir-pae od l muharema 1203 godine (2 oktobra 1788). Iz nje vidimo da je kupljenje dizje po najnioj stopi u Sarajevskom kadiluku ustupljeno Denetiu De:vi Mustafa-begu. 191 Ovaj iznos dizje ostao je do kraja XVIII vijeka. Ovdje emo iznijeti u turskom tekstu i prevodu vanije dokumente o dizji iz XVII i XVIII vijeka, a u slijedeem broju Priloga prei emo na XIX vijek.

DOKUMENTI O DZIZJI
l.

Berat sultana Murata IV

(2 r. I 1043

6-IX-1633)

Za kupljenje dizje u Bitolju odreeni su Ahmed Mustafa kao povjerenik i Saban Mustafa kao pisar koji pripadaju vojnikom redu sipahi oglanlan. Njima se stavlja u dunost da od> svake kue uzmu po 232 ake na ime dizje.
Dr. arhiv NR Makedonije u Skoplju, Bitoljski sidil br. 3, s. 210.

Jj~

.:.v.:.. .;tt._.r.:,l,i".;el Jj tA:: ct~~c~~; c::t; ~;h ;Ll:..~ ~'JJ

~l jJ~~

.:,.o.~ <.SJ$JI u"'';- ~JI i j'} #JI~ J

jJ! u:>'-'};<..::,.."~ J

t:.z: <S)~_r. <.;r' ij'}'<S'bl ~~);)JI ~;t;.::..,;:;

..j~"!~l.;:.,;;; uJI ~J!.~". ? j i J I
;:>)!:'JI JL;i ':"~-O ji;;;

..\2'"1 .:,'}JI

)l }k

~)ll ':"fiJI~ ...;r' <S))l('ful.!.f- .:,~.:,'}JI <S'~I ~l~f==! ~J! .D(i". 15~j

"' Gazi Husrevbegova biblioteka, dokumenat br. 1076. "' Ismail Hakki Uzunarili, Osmanlt devletinin merkez ve bahriy 1948. str. 349-350. - Maliye vesikalan br. 938.

te~kilati,

Ankara

98
.:h.1.j

Hamid

Hadibegl

.!...4:._;!. <'s:::;_ .O:::::..>;J:! ";"J--1_!1 .:'1 .ll;J.il ~J C::. .E~~ J_,t:.. .:,l..j IS~I

.IS"bl ~)J)JI o.>J.f.f f.:j.J'r; &~\e; 15'~ tj'r; dvo}.t';.;.)

rh' li <\S";..- o..l.i_};.>h \1' ;.U ~j (')l j

J-_ J ~l ;!.~lj}JI )J!~I.J.!i)-.i\;..1. .1' ~:'="r fl.> )1_;1. .J~.r..J ~~Y..:t..)'.!f.<.J:'r)~

J~ J ~l ;!.~l jiJI )J! ~l .:,_,f-IlS)~):- .J,J.jJ..; l;. .1. ..1' !~):!JI ._;t..,. .-~:-~t....;:...;..;..
":"L... ~l ~IJ.r!l j.J!~I ~j..; l;. J. ..1' !l):lJI.,j\.... *-"JJ. ,o' ~l ;j}JI.J_,f-I~S):!I....
. r"'::-';J.il
.1. .J..I.i j..; l;. .JJI

eJ

Jl..i o.>j

J. ";"J;J.il

fl.) J Ji} J~ J

e.

OJJJI

..1' C-lj~~J 15'~ .J~JI oJ..(..Jr .llk l.._,K ...!~lJIIS".o.:- ci~j ...:-J: J

&~\~; 15'~ e::t OJ.f.f fl.) IS~I ~IlJI ;.>l.o (l!:'"' .:,l..j ~~..;S:'JI~ J
JJ. .:.,~ .JJI J .J:.)UJI JAl.:' J .>.:'l ).r.. ~lj- J i ... J

e. IS)~I ci~j

e:_!}- l .J.>;.J.> .J..).>.:' u~JI ~t ~_;!.

C::. .:t.J~I ci~} o;jJI J.f.j ":"l- J~ o~J~ jib ~S);.J.> ji el;. J .O~ .:,~JI~.;<'L. o..l.i~l

!~)'!j .J~JI J.l. ";"J~I i~ l o.>~ j ~~ Y. 1..1 r"-:';.>~115'~ )j .1. jj.> ji el;. ";"J;.I.il ~

~~ .o~tY. J .:,";J\f J ~SJ.S ".!~"';J .:,.JSG;J.il ~~'j .:.~J' IS"~) J~ J{;.!}-' .:r..J..;I;.
;--~l jljb.l .::...!~.:,..\lL. .i.:.l J '":'"1~

!IJ~j .:,~J' Jj~~~- .JGI.. c:.--b ~Y. ;..- rJlJ .:.~J' ;yi.....:..~ ~ft ..s' rJ
~JA o)j\- .JJI J.J!.. J~ )jj.>~.>)~.>_";.~ J ~ o)u.) w~JI ~J c:!J.I .J..}.....i\;.
;..-~1

..;:...~ ~SI.>I ":"},1 J;_t o;J\5"1

JJ, ..~"-~r.N..;$!1

;.>;}

~.:,~~ .J_,f-1 jJI~~ J~-'!"

_y:::-_ Jj <fJj ISJ-IJ j.S:::::... .;...:::_ <f-Jj J-<15" J:;:::- wJI )J! JJ:ll.:,tll.:,_,f-IIS;_:.-J
._p~~;. ;JIS" l""',) J.
r--:;..GI

Y:f '=~~"'JY..-' ;;JI J. J} J .:,_,:!1-4' J

~~J r-":";JJI.;\...A.i J."~; ":"J~I ~~1r:a1 2 J r"-:';JJI ~l .jj J ,_;J!; ;\i) ";"JJJI ~~

J~ !lA JI' J ~S.f!~r)l.... .\5";.> J N":"~)' J li-.> J J. J": J..;;;:...:.;; ~f. J -'"!~JA o~.-:1 J.Ji-:1 jJI tL. ":"_,.!.l;\i j:.S ~;Ji IS~.}>"! (.;J:.J_~J u~l J .:,..t:-.....:lk IS_F:.-~ .r..'J ~S);J;!I J ~S)..-I~S)j\:[JI

tr.!..:.. .;--~l~_, J t: ":"J:';J.il 4\;.l.~o ~;yol ~ft ~S).J_;iJI r-od;' r~' J J:>r . .a.-;.> ";"JJ~~~ oJs::::i;_,

j }JI J..f.. :;:::_

.:.!; IS~ .;...:JI oX~)l.?."~JI .JJI ~j-~l IS~~ el J j .!.!=. )J.f.j J J.f.j 4:... ~J ~l ~P )}JI JJ~I ~ ;2l .JJI )J! .x:,j j-Jp .JJI !l.f.jA olt~ J ~l j,:::_ .J..t:- ~l ci~j .~f ~;1 tt._;;.:' .L. ~J ~lJ. .JJI JJ! IS~~ J-! Jj.~ ~JI d~; ~l ~;p Jj J..f.. j_,Ab Gl:. (!JI ..~::,) j-.>;p 15'J0_ !l;.f.jA .l.. ~J ~l Jll Jj .l;. jp )}JI ~ , ~J )}JI jJ!jJ'j. .l;. ~)).> w_,f-l~S)It ~)~ oJ.:..iJ j)p .:JI&~ OJ.f.f 4:... ~J
3.)~1 ~ ....:....~;;_ (.>1..-. :01:-1 ;~l el jJ! IS~
' U sidilu napisano ( cS>l.. .J).

Gl:. ~;p..;....=:_ j~l

' U sidilu stoji (~"-'!~ .J).

Dizja ili

hara

99

..s.Jaj "!~b; .JJ!\J'> .r'l J

j._j3 }\M J .J}G J

tr J)\;. '-:"'J--':1 i~l ('IC .....~~ 1...1

eJ; ~.r- .:, Jl!ll i.r.'l J l.J..}

_;...~ "1;...1 <A.!_,!. ..:,....)b

..r-41:. 41;,! . _;...~1 jl)i,..l .::.:~ .J3~f. ._;a;:, J .j3.)U3 .rs' J .:_.3)J~
J

....All J~)

~...:.. j_,;JI

Berat o dizji

Zapovijest asnog i uzvienog carskog znaka ... je kako slijedi: Poto je. potrebno da se prikupi i ubere dizja (cizye), od nemuslimanske raje (zimmi reaya) koja potpada pod defter samog Bitolja, a koju su obavezni dati za 1044 godinu poevi od prvog dana asnog ramazana 1043 godine, to je za povjerenika (emin) postavljen Ahmed Mustafa Siruz, koji pripada 35 eti odreda Sipahi oglanlari i koji ima dnevnicu od 14 aki, a za pisara (katib) aban Abdulah Kelazi, koji pripada 140 eti navedenog odreda i ima dnevnicu od 22 ake. Njima je dat tugrali defter (tugralu defter) i oni su tamo poslani. U vezi s tim naredio sam da se sprovede kupljenje i ubiranje kada nastupi vrijeme, te zapovijedam ovo: Kada navedene moje sluge - neka im bude poveana vrijednost - dou s mojom asnom zapovijesti, vi kadije treba da im omoguite da od r<!je koja potpada pod navedeni defter prikupe, uberu i prime dizje, koje su obavezni platiti u navedeno vrijeme, i to u smislu datog tugrali deftera: od svake njihove kue po 232 ake. A od onih koji su osloboeni (izvjesnih nameta muaf olanlar) ima da prime od svake kue po 232 ake za dizju i po 30 aki kao ekvivalent za njihovo osloboenje, tj. raunajui od svake pojedine kue onih koji su na neki nain osloboeni po 262 ake. I da im naredite da to zavedu u defter. Nemojte dozvoliti nijednom pojedincu da izbjegava svoju obavezu i da se suprostavlja. A poto je ova godina nev yafta senesi, to je izdat moj visoki ferman, da se od nemuslimanske raje u svim mojim zatienim zemljama pokupi i naplati jedna pristojba nev yafta akgesi od svako 10 njihovih kua. S obzirom na to treba da naredite da se od raje koja potpada pod navedeni defter izbriu iz deftera oni za koje je eriatom utvreno da su umrli, a da u novi defter upiete njihove polno zrele mladie (murahik) koji su dorasli za hara i nomade (haymane) koji meu njima ive 10 godina kao i one koji su ostali izvan deftera, te da prema navedenom raunu prikupe i naplate od njih pristojbu nev yafta akgesk Nemojte dopustiti da ostane i jedan nemusliman izvan deftera. Ali pri tom dobro pazite i potpuno se klonite, da ne biste izostavili kue onih sela koja mogu podnijeti, a natovarili na sela koja su slaba i koja imaju onih koji su napustili selo (grihte). I nemojte initi nepravdu prema raji i napadati je. Klonite se od toga, da ovo uzmete kao priliku za sticanje imetka. 192
U sidilu nejasno napisano. "' Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil 30, str. 14-15. "' Kao to smo u uvodu spomenuli, svake tree godine vren je popis obveznika dizje i ta je godina nazivana n e v y af t a s e n e s i. Cilj toga popisa bio je da se izvri kontrola i da se obuhvate i oni koji nisu upisani zato to nisu ni bili obveznici ili koji iz bilo kojih razloga nisu bili prije upisani a treba da daju dizju. Osim toga brisani su oni koji su umrli i nisu upisivani u novi popis. I kao to s e vidi iz gornjeg bera ta, tom prilikom od svako deset kua naplaivana je naroita pristojba z vana n e v y af t a a k~ e s i. U ovaj defter upisivani su i nomadi koji su nastanjeni na jed nom mjestu deset godina, jer se vie nisu smatrali nomadima.

100

Hamid

Hadibegi

A vi moje sluge (kul-lar), koji ste zadueni za kupljenje dizje, ako budete iz FJOhlepe izostavljali kue onih sela koja su bogata, a tovarili na sela koja su slaba ili ako defteri koje budete napisali budu neispravni i neuredni, sigurno ete biti otro kanjeni, kao opomena i savjet drugima. Prema tome se upravljajte i izvravajte svoju dunost. Dukat koji budete uzimali za fiskus treba uzimati po 118 aki, kamil guru~ po 78, esedi guru~ po 48, a ... po 6 aki. Nemojte dopustiti da se uzima ni za vie ni za manje. A kada bude trebalo uzeti aku, treba da uzmete pravu aku (halis ak!;e), koja tei jedan dirhem. Nipoto nemojte uzimati izlizanu i manjkavu aku. Nemojte dopustiti da se uznemirava raja time, da se uzima iskljuivo dukat i gro.'' Ako se u kupljenje dizje budu mijeali muteferika (muteferrika), aui, zaimi (zaim, pl. zuama), tim~rnici (erbab-i timar), janjiari mog visokog dvora (dergah-i mualla yeni~eri) i pripadnici est eskadrona (alti boliik halkt). i drugi od vojnih rodova, te neki uticajni ljudi od vilajetskih ajana, treba da ih popiete s njihovim imenima, nadimcima i !enima i da to dostavite i javite mojoj Porti sree (Der-i saadet). Spomenuti neka predaju blagajni moje srene prijestolnice (Asitane-i saadet): 13 dumadel-ahira 1043 god. 67.838 aki, zatim 19. dan navedenog mjeseca 113.234 ake, te 3 redepa navedene godine 45.711 aki., zatim 10. dan navedenog mjeseca od pristojbi nev yafta ak~esi 39.046 aki, te 24 navedenog mjeseca 3.944 ake, a zatim 19 abana navedene godine 4.930 aki za bargir behasi (cijena za konje), to ukupno iznosi 274.703 ake. Prilikom kupljenja treba da pokaete punu panju i da se dobro uvate, da se raji protivno eriatu (~er') i zakonu (kanun) i suprotno defteru i carskoj zapovijesti (ernr-i humayOn) ne ini nepravda i da se ne napada, te da se ne umanjuje defter i ne ponitava dizja. Tako da znate, na moj .asni znak da se oslonite. Pisano dne 2 mjeseca rebiul-evela 1043 godine (6 septembra 1633).

2.

Berat suttana Ahmeda II

(1. d. I 1105 =

29-XII-1693)

S obzirom na prilike i stanje u raznim krajevima odreuje se da se dizja kupi: a) u pograninim i ugroenim krajevima po najnioj stopi; b) u kadilucima u blizini neprijateljske zemlje Yz po najnioj, a !JJ po srednoj i e) a u ostalim prema sve tri klase. U Bosni se ima kupiti po najnioj stopi.
Orijentalni institut u Sarajevu, sidil
jajakog

kadije br. 10, list ll.

"' U fermanima i bera tima o dizji obi no se navodi vrijednost pojedinih vrsta novca, da bi sc suzbijala svaka zloupotreba pri kuplje nju ovog poreza. S druge strane skretana je panja haralijama da uzimaju ispravan novac, tj. koji ima odgovarajuu sadrinu i teinu. Dogaalo se naime da su mjenjai strugali metalni novac, naroito srebrene ake, i time mu smanjivali vrijednost.

Dizja ili

hara

101

.o)..U,I ~J !tl;. .:,\:...i~ "sij "sl_;!:. J

J \bl_ .:,\G ~L .J\.!:Ik ~;!..:,\!l

JI.. '-:'fiJI~ J t::~r "sJ;.;~ 1.5)'-:.f.- .:,..e:..~ jl>l o.M"-Jf- tllk ~~~ .J.Ji.Y.
~1.:,1 1 .:,..u....:..,. ~ o;j,l .ft'JI~ ~;\;&1 ~~..j\.:.., l .d..H .:,~..UJI 1_,6! J .1.~ "!k
.t'\l; J;>~~

tF.' d-'!~;.~~~).).::..;:~~~ .:,..cl",l J\L-1 ..b.._,:,. J;\:_~ J'. .cl-'!"_,;..~~(""

s.:;~1 ~ J:.IJI ;".-t.~~ J '-:'_,:ll;~~.::";" .d~~_,;..~...::,; (""J~~ J} .:,..ciJI &5~1

...,.i; .t' J ~ J~ -F.' .:,,, .;..e..~~ J J~~~ .:,..t.:.b-J' r",J ;~re' .:,..c.....t~' .o...:' ;1-W "!f..:,'ll",, ;".-t.~~ .i>J.c.... re' i.t ",tF.' jJ!~ '-:'fl",' 0-f ~\:S"' .::..r.-1 !JI ~ ;~)J'. .:,~"!.r. "!rl' J' .u.+~ oJ:- .C.... .::..;.) jJ!~ '-:').,l "s): If J.).)&. "!1.5-!!-- --?~~~.b- J 41;-- !J)L. k ~l .JJI.J""!f.- JI.. J.ol '-:'".:JJI ~J tl; .:,_,:ll J;!.l ~l.j.)o..b-IJ ~ o;jJI JJI ..b-",1
...,.i;~ ;_,:l",l J~.";.;".:,...~;_;", J1.. -"'! ",~~\:b= .::...r.-' J~~ d;~ )J'. 1 ~

..:.._P.;... ..jliJI o;jJI ~L:.. "-!f.- $'",.Al(' 4.:11 -..;", "!f.- ...,.j; ;I..WJI ~l .ftJI.x.J.IS""':.f.;I.W l w ) "":?. o.)~\..~ d-.) ~liJI .:,')1",1 OJ~-'!~ I.S)"!f.- J-. J '-:'rl'' f-i.:,~~ .W1 ..j). ~}JI '-:'fl JI ;~l ~J 2J6. >Jci*>l ~J.:~ .o...: l J....IK?JI "":'>~J J~ ;.)\.,o .:,J!\J> .k;. o;)JI .ft' JI~ J tl; .j.)o ..I.~..IJ ~IS"~ \rl _,il ..j)l:;.l J' ~f.- if>;'llJI ..Gk
..j).
."s...\.!il11~~J .x.}"s}l.f. ~r '-:')JI

;51 J~ J~ o.)JI.,;,; [;_,.;;i..] .J~j)l.:....l ;\A. J o-i>):l~ .;1b ..:J;j:l \)) .::..:_')/) ~

&

'";")~'.;.....b- 4'.::...r.-1.jl jJ! P,).)).) .j~! ..:.....r, '-:'hl ;~..b-;fiJI ~j)l.;",l; .~)!$!

,:~..UJI--'::> J ;.Ji. f "!l? '-:',nlJif.S;I....::JI ".!1~1 d-" Lr""!f.-J '-:'J;J.yjl} J~

..:.._)16. .!tl_;; .dM IlJI "S)j;..U"!bl ~J ..r.

,,;,s-- ~l JJ!.f'

.o...:l ;fiJI ~ .S-'"'!f.- .h:..JI d-" .e... f. 4~Y..J ~

o.)JI.,;,; .J'lJJI ;-e' ~l J o.)..b-.r' bi....A.:.o '-:'fiJI ;~l~~ ..j !:,oi 4-~ oJjJI ~~t"' J [o;fl

_;")L;,; .:,')1",1 '-;".,} "!}-1 h J~<$""!?. t"l ~",..JI J' .:,..e:..~ jl>l ;_;')1",1 a<Ja1:.. 41 i)L.I J.-1
~JI.:,\...j .ft'",l ~ o;jJI jJI bl J .1..",1 J )bl.:,,))\,;.; jL J o;)JI jJI bl..;~ J ..b..JI~
JL;I '-:'fiJI ~j-1 .JJ.A;Ak ~f- ..c.._i~ J;t;J):.I ~lJ.~~ .C....J!
.J"..j)~k; ~.lt:", I;Lai

.:r-J:t ..1.:.:1~1 .e_.J! "s~l

;.;~;",;.

.:,..e:..) jl>l .J\:1.1. "J":J.. ", .:"f=L .:,\:11 1 ~,raJ .";,;" }\4.1 ", Jx

"s)\1; IS".c....

.P. jJ! !:. .r.!.l o;)JIJ.i!JI (j jj .:t.,)..Ji.\s"' bl .;)JI J.i!",l ..::.:~ ~",..JI J' IS"~f.' bl
J,'lll
.~....:1",1

e. .;;JI J!_rJf.

JJ.;,; .JI}'lll J J;l..')/1 oJ~ .:,')1,1 ;".-t. ~4- .:t..)"':.f.' bl ;,;'6 ij')/ IS"bl ::);jJI ;,;.J.:....j
tj;; .:x.J.J.'6bl _,t ~.!l, J;r' U siilu napisano C:j.JJ. ' U sidilu napisano (.Jtbl"..). ' U sidilu {oJlb..).

.:,)1-:!;~f w...IA;Aic ~;. "!J~ ~j

io2

Hamid Hadibegi

s;~ l "!.ft lS'.ll .:,.e:~~ jl>l ~JJ.f. '-;'Jj' .:.r.)...,_; [J]..:..~ ,;;J... h~f. Jfl '-:'~;$1 ~J
'-:'fiJI )ib J
...:...J.j

J..} I.S'L\11 Je ~~JS.x! J lS}...-1 1$");.5 J IS'~~ J&'""..} SJ.J.:I ."..,_;~l#> J

41:_}...-1 !l)J~~ J~)~~ J &' ... }J I'..}JJ ~b

".!ft ";')~l;;"..;:.~

'-k/ .,;li ~JJ.f. J

J.:j

j-o;$1 ..::.:~ o;)JI.yl;J.f. (;_JI;. o..U..dJI ~ -0';-o;$1 J!.l ;~l ~ll~ L. .j.)

JI,;.; .:,}1,1 JI... ~lJ ...w;~ .!l:..J" ->).f.j- .::.1~11~1... .:,.;,.!. J

lS)~~ .L~ .:,..:..~~e; lS)~,;.; ~lk J JJ!.J. J .:.lif!J

~JI
(.S~....; ..k

.r.;..;;""

e;

e ~;J <.f-~~ .:,l:JJI ,~, t..-~M

lS~\.,. ..1:-~18.;..1~1 il,) JJ. ~}S(; .c-7. il.fJI .lr\11-':!-'1 o;)JI.yllJI

J

J>.r ~~l$'J~ .:,1~~ ~~)J lS)::.. ~ , lSJ.. )l""' ~""' '-='~ lSJ.TJ- .~..
. -l:~ JI

jJI f.Y.\1'

~~'-=''JJ X', '-:''J.: l \.,_.l .:r...ii.b ";"'~l J..j I.S'L\11 je~~!.>; !})L;,.; .:,l:J,I)1

J L ;l ...t.>l...;.> .JJf-1
J

J. l... ~J o;~ ~l.j.J.iJc\l'" t.> l ..,.i; f. J" .JJf-1 J.!:... ..:..~ !l;)! j ?l:-- l~ L. .J.G.f. J
o.l~ .j~J.i:';l ~ .YJ. o.>~ L~ o}:.OG ~ '-;'J:JJI0:.;" J fi"! ~\:j J ~~u- o;~ J.
"';'""'\:.. ~.> f. '-:'J:J,I

~ ~ ):OG J! JJ. ,J.>t.>l ..,.i; .t. J"~ Y-.i;J.JI ;;. lS);.,:O J ;Ji. ".!lS~ '-:')JI lS};.,.";

J} o..U.!IJI f.Y.IJ" ~~ lS)l'~l jiJ"J J J.-~ ~b~ ..:,..\i.f.'-:'_,.:1.,1

)J; l.t(.;L;,;

.:,~.,::JI "-!.ft j..al ~~,'-;',:JJI.!-} .G)<!-t

J!.i ~l \bl iJ;::-..:.01; .;)JI ~llJ..J

;_,.:IJI'-:'G.

.JI-':'~ J rit~ .,sl;jJ J ~)L J'l,;. .L ..~.:-1} .j\;;1 ~G oM<-J./- ~lc ~~J

J~ J'";"""!; !J)):IJ1 }W ~ ~1:---1 .)>"!J .P-1.>

o.lfl->J!) J

j~ J JL-j~JI J l}-!!--' J
._t} .t. :!.15

J '-:'Lul..S:::.I.> 1~ j_j\1,1 .>..:-6"1 ~l... J &..L. J JG~j ";"}1..:..1;: ~}ll ..J;I jJI ..;:u_~ [o.:l4:-].ftb=.l .>_i~,<$.<( jJI~ J ..:..;1.,:0 o.J.i\..j ;}JI

t\.. .J.\Lf J";"},\ ;.>U -.IR

;}.i~ .-~..t ~.JI J JJr- J ~l;. o-4~ cli~6 '-:'J~JI \:!1..1 ,JL; jl>l JL. <;:!JI ~ ;l.i&.l"'
4. ;.-;,_ql

..:..;~ ~.)

0:.)'-.f.

..J;. .f. '-:'J::l;,_ql Jl.i -'!.) jl;ll ":?. ,J.J.i~; .!;l J} .:,':},1

. !J):J,1 ;"lJ; Ji\f '-;',.:JJI Jr~~r ~J.)>f ~~ .#,1 ..:..:.~ o;)JI ;f" ~J J :.:_.. ~14-o}y< 1.)_,! ~;;~:-:!ft ~J {J;.::s'.)! .JY.\1' _k;..:,':}JI ;:\... o;j)l ~.j.J.i~
JJ;;-! J i'.>J..J

JY.\1' ..:..If. .f. ~_;1,1 ;:>\..:..JI!:'\~ .:,\.j -'-=!~ .#JI..::.:~ o;)JI jJI

'-:'r:- J.f.j-

c:;>l;.. l$'; ;j .t. '-=''-:l rt-1 J.;.;~ ...:,e,.,;. "!.ft _r..J:.:.li <If=;- o.U:>;IJ ,;;f rl:--~.)

~ o;)JI ur-- ~J .:,-_,!1:-- o:::_, ;-~:1._:..;\d ~ o;jJI ~J ~..d,I.J~j ";".Y;:'P.J;

' U sidilu ( o>;J:;I).

Dizj a ili hara.

103.

lS"~~ J J~J lS"":.} J J:.'lJ ~J~I ;_;.) \;!~ lS).jl:lY. .i~J lS.f:::l.:l "!fl- lSi.)l ..~.)'J.~:l ..:.,~~;.<
dJI j lji,..!..:..:~ .:,.ri)I;.~_,.:IJI ii;:_..I.J.~ If. l . .J-~1 .!;.<> .:t..fl.)~J~I J..jlS')L\11 je .U..J..-1

)~ .)~1 ~"-'!~.:,..)\e)~~_,.::.
....;JI J ...:1.. J._? ot:....l J.J\IilS.)~ } J l~j.

Zapovijest asnog uzvienog sultanskog niana i svijetle carske tugre gospodara svijeta je ovo: Dizja podanika-nemuslimana (ehi-i zimmet) u mojim zatienim zemljama kupila se je prije prema defterima o dizji i prihod od dizje je registrovan i uvan. Kod ubiranja, raunajui sve tri klase, uzimalo se od siromanog koji radi (fakir-i mu'temil) 12 dirhema srebra ili mjesto toga l dukat, od srednje stojeeg (mutavassit-ul-hal olan) 24 dirhema srebra ili mjesto toga 2 dukata, od bogatoga (zahir-ul-gina olan) 48 dirhema srebra ili mjesto toga 4 dukata. Za one kojima je stavljeno u dunost kupljenje dizje, bez obzira na sumu koju su oni trebali da uberu, bilo je odreeno od najnie (klase -edna) 3 pare, od srednje (evsat) 6 para, a od najvie (alil) 12 para na ime mai$et.-a, te od svake dizjanske glave (re's-i cizye) po l para za kalemiye i iicreti-i kitilbet. 194 U godinama 1102 i 1103 amili koji su bili duni ubirati dizju inili su sluei se prevarom i varkom zloupotrebe i nepravilnosti prema dravi. Zato je 1104 godine izdana carska zapovijest (hatt-i humayiln da se kupi i ubire preko jednog organa po dva erefi dukata (e$refi altin) tako da bude za sve podjednako srednje. Iz samog prihoda od dizje bilo je odreeno po 12 aki za mai$et<< i po l para za hare-I muhasebe<< (troak za obraun) i iicret-i kitabet (nagrada za pisanje). A zatim koliko je dizji od vakufskih prihoda bilo u defteru upisano da se prikupi, toliko je dizji od strane drave predavano vakufskim mutevelijama (miitevelli - upravitelj), prema raunu dizji koje su uzimane za vakuf. A za vakufe, od kojih su neke dizje bile odreene za drugo, uzeto je u obzir - prema razlici u godinama - srednje stanje od onoga koliko je od dizje u prolim godinama bilo prihoda za vakuf i koliko je uraunato. Zapovijeeno je da se dizja koja na taj nain ima da pripadne vakufu - ma koje vrste bila da se sva kupi i ubire preko jednog organa. U tom smislu napisani su berati i zavedeni na odgovarajuem mjestu. 196 Izvijeteno je meutim, da u Rumelijskom vilajetu u kadilucima na obalama Dunava zbog neprijateljske invazije ima siromaha i nevoljnika i da su oni u veini mjesta sluge zvana sluinad, koji rade uz nagradu od 400 - 500 aki na godinu i s tom sumom podmiruju potrebe svojih porodica i nisu u mogunosti da daju i dizju, te bi to za sirotinju bilo nepravedno i previe. Poto oni ni na kakav nain
Hlf, Novac koji je uziman na ime m a :;; e b(-a sluio je za izdravanje onoga koji je kupio dizju. To se naziva i v e e h-i m a a~. A ono to je ubirano pod imenom k a l e m i ye ili h a r c-I m u h a s e b e da vano je kao nagrada slubenicima koji su pravili obraun o dizji. A pisari dizje dobivali su nagradu pod imeno m ii e r e t-i k i t a b e t.

"' Iz ovoga pasusa vidimo da je bilo sl u ajeva da se jedan dio dizje ustupi jednom vakufu, ali taj prihod nisu ubirali upravitelji vakufa nego dizjedari ili haralije. Nakon toga je odredeni dio tog vakufa odvajan i predavan vakufskom mutnveliji. 7*

104
zapovijeeno,

Hamid

Hadibegi

ne bi mogli platiti, ako bi se i ovu godinu traila srednja dizja, to je fermanom da se po starom redu uzmu sve tri klase (esnaf-i selase) prema stanju sirotinje (raje). Kao najnia klasa (smrf-1 edna), da se od podanika nemuslimana koji su sa muslimanima nastanjeni na granici i u kadilucima ugroenim od neprijatelja naplati podjednako najnia (edna) dizja. Da se od kadiluka koji su blizu neprijateljske zemlje naplati tako, da se polovina rauna kao srednja (evsat), a polovina kao najnia. A da se od ostalih kadiluka vri ubiranje uzevi u obzir najviu (ala), srednju i najniu. Na osnovu toga najnia dizja ima se podjednako kupiti od podanika nemuslimana: od hrian!)ke i jevrejske raje; koji stanuju i koji se nalaze u Bosanskom elajetu u samom Bosanskom Sandaku kao i u Zvornikom Sandaku, a koji su izriito navedeni u defteru koji je iz moje carske blagajne (hazine-i amire) izvaen i poslan bivi ovjerovljen peatom i potpisom. Njima se imaju podijeliti najnie liste (edna kiigtt). Kada se budu dijelile najnie liste s peatom i carskim znakom koji su iz moje carske blagajne poslani uzoru vrnjaka i drugova Fazli-ji - neka mu se povea vrijednost - koji je zaduen da skupi oil njih najniu dizju kao obavezu od l dumadel-ula ove 1105 godine, ima se kupiti i ubirati po jedan erifi dukat (~erifi altm). 196 Navedeni dizjedar (cizyedar) treba da obie mjesta i sela, da bi se sainio poimenian defter za podanike nemuslimane koji su platili dizju s tim, da se zapie ime njihova sela u kojem se nalaze, ime njihovog oca i njih samih i njihova prezimena. A isto tako treba da naredite da se izradi zaseban defter za nemuslimanske nomade (haymane kefere) koje bude naao s imenima njihovog vilajeta, sela, njihovog oca i njih samih. i treba da ih predate kancelariji za dizju (cizye kalemi), da ih ona zavede. Treba se stara ti da se dizja kupi tako, da se prilikom kontrole ne nae niko izvan deftera. Osim toga u spomenutom ejaletu, u Hercegovakom sandaku - osim kadiluka koji su osloboeni - za raju u kadilucima ajnia, Foe, sa vojnucima, Prijepolja i Plevlja, koji su prije bili oglaeni kao unutranjost, bilo je dokinuto osloboenje s ilamom zapovjednika plemenitih zapovjednika bosanskog b,eglerbega Mehmeda - neka mu je trajan napredak - s obzirom da nisu zadrani na dunosti. Meutim dola je iza toga njihova pretstavka. Zato ako imaju uslova za osloboenje i ako su na dunosti, neka to spomenuti mir-i miran izloi i neka ih posredstvom eriatskog suda popie poimenino sa starom rajom iz spomenutih kadiluka. Zatim neka defter o tom potpie i zapeati i neka taj defter poalje na moju Portu sree (Der-i saadet) radi mog carskog upoznavanja. Pored toga za izdravanje (cihet-i mai~et) pomenutog mubaira (muba~ir koji kupi dizju) odreeno je od svakog najnieg formulara po 6 para kao vech-i maa~ i po l para za hare-l muhasebe i kitabet iicretk A poto kadijama u
"' Na listama odnosno na potvrdama o dizji (e i z ye k a g l d i) bilo je napisano Ci z ye-i g ebra n (dizja nemuslimana). Na njima je bila oznaena klasa dizje, godina ubiranja, ime glavnog blagajnika (b a~ h a z i n e d ar) i raunovoe (e i z ye m u h a s eoecisi) iimezal<upcadizje(cizye umilm mfiltezimi). Osim toga bili su otisnuti i peati tih funkcionera. D i z j e d a r je na svaku listu trebao napisati ime mjesta, ime onog koji je dao dizju i njegov lini opis. Svaki ob veznik bio je duan u odreenom roku dati dizju na to bi dobio tu potvrdu, koju je na traenje poreznika bio duan pokazati.

Dizja ili

hara

105

prolim godinama nije bilo nita odreeno, to je bilo manjkavosti u njihovom zalaganju. S obzirom da je time bila oteena drava, to je kadijama ubudue odreena po l para od najnie liste. Ako se bude saznalo kod mog carskog prijestola da oni i poslije ovoga ne vode brigu i ne daju vanosti, bie razrijeeni. A moji e kazaskeri - neka im uzvieni Alah uiini trajnim njihove vrline - zapisati u svojim registrima (ruznamc;;e), da im se vie ne daje poloaj. Sve e se gornje obraunati iz samih dukata o dizji. 107 A oni koji stanuju u vakufskim selima u mojim zatienim zemljama, koji spadaju u hasove sultana (havas-t selatin), velikih vezira, miri-mirana, sandakbega, te u odakluke (ocakllk), muhassilluke (muhasstlllk) i vojvodaluke (voyvodallk), a na osnovu nekih uzroka plaaju otsjekom, bili oni svetenici i kalueri, bili oni koji su na neki nain dobili berat i koji tvrde da su na dunosti tumaa, muselema i da su osloboeni, nee se izuzimati od ostalih podanika nemuslimana, dokle god su sposobni za rad i zaradu; a u vrijeme kad ne mogu raditi, dokle god ne budu imali opravdanih razloga, kao to je biti slijep od roenja (dararet) ili biti kontuzovan (meflftc) ili biti veinom bolestan. Ne smije se dopustiti izbjegavanje obaveze s izgovorom koji je proiren i poznat u narodu i u govoru ljudi, da se od svetenika dizja ne uzima. Treba da se i od ovih pokupe dizje. Potrebno je da se postupi u smislu onoga to je izloeno i precizirano, da bi se kupljenje obavilo na opisani nain. U smislu moje velianstvene carske zapovijesti (hatt-i humayftn), koja je izdata da bi se onemoguili oni koji ine zloupotrebe, izdata je moja visoka zapovijest (ferman) u pogledu kupljenja navedene dizje za spomenutu godinu uz iznesene uslove. U vezi s tim izdajem .ovaj carski berat i nareujem ovo: Kada doe navedeni mubair, vi kadije treba da u pogledu dizje nastojite i da dobro pazite pa da ne dozvolite ela i jedan podanik nemusliman ostane izvan (neobuhvaen). Treba da pomognete da se kupljenje izvri na nain, kako je to zapovijeeno. A ti mubaire, kad pristupi kupljenju dizje na obrazloeni nain, treba da napravi zaseban defter za one koji plaaju dizju i onih nomada koji se budu nali i da napie poimenino imena njihovih vilajeta, sela, njih samih i njihovih oeva i da taj defter uva. Kod obavljanja toga treba paziti i dobro se uvati od suprotnog rada. Tako da znate, na moj asni znak da se oslonite. Pisano l dumadel-ula 1105 godine U zatienoj Jedreni
3.
Bujuruldija bos. vali je Kora Mehmed-pae 198

(7 d. Il 1105 =
Upuena jajakom

3-II-1694)

kadiji u vezi s beratom od 29-XII-1693 g. Izvjetava ga da je za dizjedara u Bosni odreen Fazlulah-aga i daje mu uputstvo u pogledu kupljenja dizje.
Orijentalni institut, sidil
jajakog

kadije br. 10, list I l.

---,.,-.-K-ao to se vidi iz samog teksta, sve nagrade koje su dobivali dizjedari, raunski inovnici i pisari dizje za svoj trud, kao i ono to je ovim beratom odreeno kadijama, padalo je na teret ubrane sume od dizje. To je uvedeno poslije usvajanja jednoobraznog sistema u pogleedu ubiranja dizje u cijeloj dravi. Pr ije toga ovi su izdaci padali na teret samih obveznika, koji su pored dizje morali i to plaati. "' Kora Mehmed-paa, koji potie iz sela Kora blizu Sarajeva, bio je bosanski valija od 1693 do 1697 godine.

106

Hamid Hadibegii:

~J;I

J:'J .:;_,_':l, .:..~t.:..lj:JI, ~L.:JI j-lU, ..La; ~j ~..c.;~(.$-_::..t; 4.f-~ '":'~.;.

~;J:IJI

yi f""'J-'; ~j

d..;.js" jl- J :>;t:. ~~J o:>4:.....f. ..:.J~ l o;)JI j.JI '":'~.....:........:....J:.! )J?. .:.1::! _r.!II:Jl:.. ....;)" ~~~.>tl fuJ J,;,; 1 ;!f'\ll J ~L.\fl oJ..l._; &~ ~}":.ft- ..rj; .:.,)ts' r.i:J &1;:,1 ~};))1 ".!f.J .:.,~b ...A_:_j. .:.,JJ.~~ J::~ ._;.t!JI~ .U_;~I ~;,l ";._,..JI J> '":')JI J.;';-- u:>~ .:..:1L
.:.,lj\!, .Fl.\fl .,..u..:.,.....:;).

-0'1..5'r, ;l ...~.cl J J..j. ~JJ;;:. .j-:> .:..:.j). ~.r .us:::i..v ~)J.i-ls"

. ;...l.!~JI JL.;I J~.;~

.;..U .;~j tl

J' Jr.f.

o;)JJ jJI'":'~ ";.JY.f 4:.... .\.:.... o}f= ~b; jiJ o.:>J\,;:,i

.:.J. ..S;..I.S"Jo.J.:IJ~ J

1..5'JA J.ot: ~;l;cl t.:>J ~_,...11 J> ~r

i.J'...:> :...;:J

.;~b

...A.:r .::.,l..t. .:X.}":.f. ..rj; J6 r.i':l &bl ..::.J;.>JJ

..r-":1:' r:% :J L. d'""' J rtr'-"' ~..t. .1' .:.,..S:::;..Iil ..::.;. ~b J ~' t:: JJ' .:..)J. ~r -0'
~~;<~l .:;.bl 4:ir JLf'...~;~.f. ~JI..:.,~;~ K ~~r- ;yi JY.j< J'_,.,;. ..1. '-:'r.--1:.' ":.\.;>-J 1.0;.1 J ~:>j J. .:.,.e.; J-"'' ~t ;lG.....:. J ~l J~ ;y) ~,l .:.,..d,,) J

J J~ J,l .:.,f ..t. .:.l.; d'\!.>~ jL. '":'J;J.i11$)....:ls" J~ ~}"!ft- o;)JI ._rllu Cl.;. .J:>.ii...h ::>)

~~~-:!-'J L. J~.....; J~ o.> j

.1.

WJ!tJ'> .:.,JJ. .1..~ J .J}\; J

tr

..j ')l;.

'":'Jf.l .:..;..U Jj{ o-l.:.. \tl

. ~..J;-':'! J!;, _;...'JJI jAb ~l ~.JI;_r.: ~.Y' '":'J~ l jl;i..l ..:;,_,_~ .:.,..V::::.;-X::.'I ;J.i- J

1\o.:_.?::..vj.
Poznavaocu eriata gospodinu jajakom kadiji - neka mu se povea vrlina i ponosima vrnjaka i drugova vilajetskim ajanima i radnim ljudima (i~ erleri) neka im se povea vrijednost, Dostavlja se ovo: Kupljenje dizje na glavu (ruus-1 cizye) za ovu 1105 godinu, koju su duni platiti jevreji i drugi nemuslimani koji se nalaze u Bosanskom a!ajetu, stavljeno je u dunost od strane visokog carstva uzoru odlinika i plemenitih ljudi Fazlulahagi - neka mu se povea ast. U pogledu kupljenja dizje po najnioj stopi njemu je izdan uzvieni asni berat i liste za dizju (cizye kilg1t!an). U tom smislu i s nae strane napisana je i izdata bujuruldija (buyuruldu). A od strane imenovanog postavljen je i poslan kao m\lhassll (koji naplauje dizju) uzor vrnjaka i drugova Bostor Ali-aga - neka mu se povea vrijednost. Kada on doe, svaki od vas treba da s puno nastojanja i zalaganja omogui da se posredstvom spomenutog muhasila u smislu uzvienog asnog fermana to prije pokupe i uberu dizje na glavu podjednako po najnioj stopi, a koje je nemuslimanska raja vaeg kadiluka obavezna platiti za navedenu godinu, pa da se dostave blagajni. Poto je spomenuta stvar od vanih poslova carstva, to je vjerska i dravnika dunost da pruite pomo u najveoj mjeri, a da nipoto ne krijete i ne prikrivate i ne uzimate u zatitu ni jednog pojedinca od podanika nemuslimana pod imenom ivije (ciftci;, najamnika !ecir) i sluge. Dizje treba prikupiti tako,

Dizja ili

hara

107

da ni jedan pojedinac ne ostane izvan deftera. Treba nastojati da dobiju liste. Treba da uloite sav trud, da se to prije prikupi carski prihod i da se dobro uvate, da se suprotno eriatu i zakonu, protivno carskom beratu ne bi napravio zulum i nepravda kojem pojedincu i da se ne bi napravila teta i zloupotreba. Postupite tako kako to trai bujruldija. 7 dumadel-ahira 1105 godine.
4.

Berat sultana Ahmeda II

(18 r. I 1106

6-XI-1694)

Zapovijeda se da se dizja kupi prema imovnom stanju po l, 2 i 4 dukata, u srazmjeru 20:60:20, a u Bosni po najnioj stopi.
Orijentalni institut, sidll
jajakog

kadije br. 10, list 62 r .

JI; l.:. .:,\:...i~ t.Sij t.SI_;l. J Jll.L .:,\G 15L wl!:fb ~r .:,\!i .;.ll J .:,~.t. J? Jt_,...t &..~J'>' .u.;..I.<JJ' .:,~ct;-' J. Jr ..li~ft ..::.:~ r.!.i' .:,..uy,
..5';-'IJI ~

~JI....AI.i' J ljl;o .:,x;!..UJI .J;~ J 1~ ~S') '-"!f.-Jl. .:,)IJiw..c.."-"J_..!... jl_,..l J"..,t.!.lllll

.l.i._xk.. ..::...;,_r. l'!f. .:,)JJI -~<-,;.;oJ ~J)JIIS'jJ.l:..) j l ':'}JI J;~jl_,..l J .J:,~jl.i-1 ir.'l..w.

4~ft ~)JJI b_r. ~"I.:,J.:l.. J.:,~ ;_,..1 ijl} .ft'J'.:.:~ OJJJI ~J~..t!;l ':'!:fl b\A-1 J ~.",j

..b..._;.. J)~.).:. J~ .l;4,a)l.;. 4..cl (""J" ~1.:,_,1 2.:......:... ~.:,.i...; J-1 .:ft ij)l J.~-'' ~J
("'J.) j=a.. J}
.j-Ar)JJI

}.G l:.;ll J" U; J;~.) ~l J.~~. dj -..,dl.;. (,;.; ("'J.)..:.,;_,!.$'~ 3,j..J\!..I

.ft'JI .i;.l ;~.)..:.,;.)J~ .l;o!,a)l.;. (..cl J" .:_,"..,j~ JI:... l O)JJI .ll..r,.J bl !S'"!:'~ J ..b...JI ~l J )\,:.1 IS'"!:'~ :!l..~& ls" .)..11> JY. ........ y J
.Jr.:"<~!- ji)J! ~ t.S~I ~.1. ~J ;,L.,;;_, o;)JI
. dl t.S)~f,- ':'}JI

e;-Z J CJ:jj .l:i;! IS'~ \,o l ._,.,_j.:. J" J ~J.

.1"1 JJJI d..dl J

':'~..r..J t.S~Is"' '-"!f. ;_,r .q-'! wJ1.1 .jlJI fJ!~~'- i _,k. ~JI:I ~ft

':'~l o.)~j ":>.t._, ~l.:. w-';ik 1_iJ..dJI 0f J ..r.....Z w.J.i.:. ;" .l.i~~ ..j\:,..1 ):JJI ;_,..t. ~~

~b!

-ft),; ..6"'..!l;)IS' "z--~ J

o..I~l .r-b :.:!;;.

el-i ~ ~l .!.li'-!f. ~JI: l. e. J

J o;~ jl.:,..c..bl ~l ;}JI ;1..\A.. .U '-!ft JJJI:I

J,:oat o;)JI .j-<\.l"l ~ J. J..:.,..~:.. J_.y ..:..t

)J.

Jf. J o)JJI jJI ~ ...:_ J.A:s" .J-''-"!ft j l. J.ol oJ~~~~ wJI ,j..!:.. )L. l J o)~ jG w.l.:k-JI

J OJ~)./. .:,,bl~.) 4-1JI

J::.ol; J

J)JI .ll..r..J ..":..!\Y..:.,f.l wIS'~ 4:-~ "!ft OJ~

W''-"!fi- ..,.i;

':'J~ W-'!.J1A J} IS'.U.: J ~ ~ o)~ Jf.' .1. .j.))\cl J ~~ L \.a .:,p .:,J.:k-_,1
~

' U sidilu iza toga stoji (.::.2 ' U sidilu (.;,J.! l> .J,._ .1).

.;,-).

' U sidilu (c)Jl..:... -1 ~).

108

Hamid

Hadibegi

~l ;fiJI c_t-1 d-'..cll ~i .t >~) .jJ:.}~ 4<>_,..::,_,.. ~ft.!.{::..~ J--.>11..~<>1.. .j.J.jY. J J~I .}>.f ~;l..~.o .:JJ>;> ,;}11_"..1 ~_,l:y~l >; ~\#'1 JJ.(

J.!J. .t ":"r.-".1..-' ~'-!ft-AJ~-' J~>j;: fi .j>):.i(' r.>'J ~ft- ~;)_,1 .:;.e.~ j...l J
,:,'1}_,1 4!J.ri:u ~;)JI

&~ > o..liJ!_,I ./'\};~~l c_l::..l .j>"!f.- ,;bl ~l ;~l ;lj >Y,~ J lA:.;;. l ~l
. ;_,:1.,1

-?k. ~l J!s::::; J~~ ...1!.1 .p ..li..cll &"!k

J riti.. ,;I;)J _,~)L u"l_,;. _,.:;..~:...lj ._;r;_,l .U~

e'-' o.M'-Jf" t.llk

l..~<> l.. .jJ.iY. J

J ';"""'l; !If !l):JJI~ ~ "!1:--1 .):>-!J ~l> fl>.J!J J~ J Jlf~_,l J l}~ J .ji~-!!--< J J!!J _, 4~~_,1. J~\!._, .:!.ll..J_, _, Jl.i~; ":"}l .;.,l.t "-=-!}ll ~l J,!).;: !J)J ~ _, ..:...;I_,..D o.J:.I..j ;}JI

J.!P.
,;ji..

tl.. ,:,..q~ ":"}_,l ;>u ..LP _, ":'L.:s1

<IS(.. bl.. );!_,1 ...;..1.:.>1~1....

J'>' jL. ~-''t$'~ ;1,1,1,_f'fl-'1 ..P..r .e.. l.: ;s--'1 >Y.~ _,e}'--_, c_l::..l.j,)bl J"?.k J J1.i J!> j\oJI "!ft- .jJ:.~; <!ll_,t ,:,'1}_,1 ;p..i.. .-~..t ::...11 _, ;_,r.. J i:!:l!. xl;. J.ol .:.tA...;_,./' '"""! ":');;~l~~ JY.jt J-Ir> o;)JI J! L. ~J '-1..}"-?,f.-d-,) !JjJ_,M J! ":'J;'"J..ql
IS"~ !l}"!f. o;)JI Ji'_,l fJ ,:,~~...;_,b ~).d_,:. .j\;JI ~;\;<-l &-ob._;;, o;)JI c..f....W ~J
_r.!.l

~ ..... ~.:. "=".;.'-' 1:5...1 ,:,.e.;

'-~..~JI (l.. j Ji'_,l..:..._,.!.l:--o...~.:.. oj i f .;~liJ; .j~l Ji'JI ~J t5 ~>J.:>.b ~"!_,.JI~

.,)Jf!J 1;\,ai .;:....~J'> l .j'JJI o..d~l .,;...J! t,$r:f .j..C.C~ d../' o;jjl jJI ":'_,J--..:.,.. <e.:.. Jflji.J!

.!.S ~'JJI .:;.u_,~?~ rf.~ i )l.... :~>;_,..t. ~~ '-1..}"!.?.- ~;1;<-1 t,)l :u-r ..:;)b. ~}~\b rf J
~~J! J oJ)JI ._r\1\; e:_;\;.<.$.) j;: .j.C..~

;).i.. o..IH!-;11.:. .;.,l.t _r.!.l .j~;;.J "'":~ .!bo.Jf ib J.iJ i;u:::il J ..~.o~ l t'~ i;ll'JI J ~l..'JI ;~l

J'> l .ji:!J! ,)Y.J" J J'L. o.J:... "'..j J ok ~f../' !JJI.,;,; r}f-.a:::oG o;)JI &ll;;. J~ J->;: ":'fiJI J _t o-liJ! JI i_,l,... ~l };~l j\.1'1 J J..l5.i J-,)):.OG
.:;J!V> ..t.;.~~

#J' J.:..t _,p.)~,) J-:: ..sJ"!.r. "='fl-''~ .c:J'ft;_,; v;w Jl.i .tu1 i',)'
~,))_.t!_,

r,)..r..J 5..:...~~ .:..J"'"" J ..:...~1..:...1;: J! ~11_,1 ).)""(J.}o .::fy.

J'> l ~l J.!J. "'..li- ;-.5);1 J: l~'}_, ,:,\:-1 J ):.OG .o" _r.. Jfl ~}...;;\l. {6) .)Jf!J 1;\,ai .;:....~ J"'l .j\:lJ! o,)J.;~ ,;j\.. J~ J .J'_);? .f~ J tj lJ) ,:,..e.;~ .:L.l' .;)JI j_,l ":">-~ JJ!jt ~ <r 4}1 15_,.. J:-- l.:. ;_,..t.~~- ,;J"'..r. ~;\;<-1 t,)l U!.~ .J....~l..:..._;.!:--~ J t:. ji.. ,;}"'..f.- o;)JI dJ..clJI ,:,\..j&..~ J'> i JY.jt ..::..1~11~1..
":"~ ':',.~.p ~J J. .e.~
J

il ~}Jis" J ci:J~~ ~ "!j .!.lilY,_;.,) ..S;l:! JI o,)"'..j _,&M lS;l:!JI o,)~ ":'YJk .;l.....b

":')..111 J2.i,.. o;) JI ~l r.;-l-...:i ~ &4:--'b! "'..k >4;--~ ~":"J~l ji_j,) !.S'L.':/1 ~ 41,;};X.
'Izostavljeno

<tr.-J~ J).

'J~~
rije: :.,;,1;1.

'<f"JP

Smatvam da je ovdje izostavljena

Dizja ili

hara

109

JA' .:.,l:l.f. o-li ls" ~~oJ.:- oL:.. J.! J.f. Jfl 0"' ~l t.S'.Y' h ~k .0:::::.... l..~r-1.. .:.,..u.f. J
J.lS..I}-i ~"') ~~u...I.S""!k ~JoL:.. .iS"

.p J.i..cll ~k '-;')J..) J~ls" <4_)\~1 bl...:.~

..:!JI jljb.l .:.,~J..U' ..yk ~}!- o;)JI )~ .)~1 ~_,.:..:,..)b)~~;.

r~l oL:..I,r.l !J.>i

1J_;. .J'liJI JJl. .!it!:JI" .:,lJ. .JJ;.> o;) JI ..;~\;JJI ~JJ.~; 4ir.-J

.k...JI J ~l.P.JS".>.J..j o..l...its"t~l J~ !S)"?_f. J:.r )J. o;)JI ..;,...lJII.S"~f.- bl '-;'J-'-!'

J:L-

....All J
.>I_A 0 If" ~JJ;!

....

a. J ..:- ...:....~ JJ'lli tJ) x- .:r-p. .:r-~' i .nl' J '.J..f

Zapovijest asnog, uzvienog, visokog sultanskog znaka i sjajne carske tugre gospodara svijeta je kako slijedi: Poto se prije nije pazilo na uslove o kupljenju dizje, to je stanje podanika nemuslimana (ehl-i zimmet) postalo poremeeno i teko. A poto prihod od dizje, koji spada u glavne zakonske prihode fiskusa, nije voen i evidentiran kako treba, to se je gubio i propadao. Ubudue treba da to budu uredni poslovi i evidentirani prihodi. Kupiti dizju, koja je uspostavljena na glave podanika nemuslimana, r>a onaj nain kako to trai isti eriat po svom izriitom propisu (nass) i po interpretaciji pravnih kapaciteta (ictihad), spada u neophodne poslove carstva i naroda. Zbog toga je u defteru zavedena i zapisano, da se od podanika nemuslimana, na koje je po eriatu potrebno staviti \lizju, uzme jedan dukat od siromanog koji radi (fakir-i mu'temil) kao ekvivalent od 12 dirhema istog srebra, od onog srednjeg stanja 2 dukata kao ekvivalent za 24 dirhema istog srebra, a od bogatog 4 dukata kao ekvivalent za 48 dirhema istog srebra. Na osnovu toga za 1106 godinu i ubudue treba da se u svakom gradu i u svakom selu izvri razrez i podjela meu stanovnitvom na tri klase tako, da se od 100 lista dade 20 alil (po najvioj stopi), 60 evsat (po srednjoj stopi) i 20 edna (po najnioj stopi) i da im se tako naplati dizja. I prema tome kako bude razrezano, treba da im se izda lista o dizji (cizye kagtdt), da bi bilo poznato mom carskom prijestolju da je platio dizju. Oni koji su zadueni za kupljenje dizje neka ne uzimaju ni od koga od te tri klase ni jednu aku, ni jedno zrno vie od onog iznosa koji je predvien i odreen. Kada oni budu predali dravnoj blagajni (hazinei amire) dizju koju su sakupili i kad se bude obavio obraun, neka se ni od njih ne trai nita na ime ruznam!;e<< i hare-l muhasebe. Koliki god iznos bio od dizje, koji su oni sakupili, neka im se od samog novca od dizje dade na ime mai~et<<-a od najnie (Jiste) 6 para, od srednje 8 para, a od najvie 12 para. Od svake dizjanske glave odreeno je da se dade i raunovoi za dizju (cizye muhasebecisi) po l para kao iicret-i kitabet, a i kadijama od najnie po l para, od srednje etiri prave ake, a od najvie l '\6 para na ime mai~eta<<. Sve to neka se urauna od strane fiskusa. Osim ovoga, ako se bude ulo da je od podanika nemuslimana uzeto ma ta vie od ustanovljene i odreene dizje, treba narediti da se vlasnicima natrag vrati i izvijestiti prijestolnicu o njihovom stanju. Ako od onih podanika nemuslimana

110

Hamid

Hadibegi

koji su duni davati dizju ne budu dizju dali, nego se na neki nain budu skrivali ili budu pobjegli, im postane jasno da se oni usteu od davanja dizje, bie kanjeni s najteom kaznom, nakon to im se uzme dizja koja je ustano~ vljena na njih. Pored toga oni koji se nalaze u svim vakufskim selima u mojim zatienim zemljama i koji spadaju u hasove sultana, velikih vezira, miri mirana, sandak bega i u odakluke, rnuhasiluke i vojvodaluke, a koji na osnovu nekih uzroka plaaju otsjekorn, bili oni svetenici, patrijarsi i kalueri, bili oni koji su na neki nain dobili berat i tvrde da su osloboeni k!!O tumai, rnuselerni, sokolari, jastrebari i kobari i vojnuci, oni se nee izuzirnati od ostalih podanika nernuslirnana, dokle god oni budu sposobni za zaradu i rad, a u sluaju kad su sprijeeni da stiu, ako ne budu imali opravdanih razloga, kao to je biti slijep (dararet) od roenja, uzetost (rnefluc olrnak) ili bolovanje vei dio godine. Nemojte dopustiti da neko izbjegava obavezu i da se ustee od davanja dizje pod izgovorom onoga to je u narodu proireno i poznato i to se pria, da se od svetenika ne uzima dizja. Treba da ornoguite spornenutOII\ arnilu, da i od ovih pokupi dizju na gornji nain. Zapovijedio sam, da se s kupljenjern dizje u Rurneliji otpone l rnuharerna i da se sva dizja podjednako pokupi i ubere preko jednog organa, a kasnije da se od strane fiskusa preda vakufskirn rnutevelijarna prema napomeni u defteru, kako je to od starina za svaki vakuf ve ustanovljeno. Ovaj uzvieni berat izdan je ponosu uglednika i plemenitih ljudi Fazliji koji posjeduje sva dobra svojstva i plemenite udi i koji spada u kapudibae (kapucu ba$1) rnog dvora (Dergah-1 rnualla) - neka mu se povea ast. On je zaduen da kupi dizju za 1106 godinu od podanika nernuslimana: hriana, jevreja i perzijanaca, koji se nalaze u Bosanskom alajetu, izuzev Hercegovaki sandak, po najnioj stopi, iz samilosti prema njihovom stanju. Izdata je moja velianstvena carska zapovjest (hatt-1 hurnayun), da se dizja kupi i ubire kao pravi dug i da ne bude izostavljen ni jedan pojedinac od podanika nernuslimana, koji stanuju i koji se nalaze u svakom pojedinom gradu i .selu u kadilucirna spomenutim u beratu. Ako kadije u ovom pogledu budu pokazivali nehaj i nemarnost, bie razrijeeni, im se za to sazna. I bie upisano u registrima (ruznarnc;e) mojih kazaskera - neka im Allah uini trajnim njihove vrline - da im se vie ne daje poloaj. U vezi s tim izdao sam ovaj jasni berat, kojemu lm ciljevi zadovoljstvo, i . zapovijedio sam ovo: Vi kadije, vilajetski ajani i radni ljudi, nemojte ni na kakav nain da se pojavljujete kao gospodari podanika nernuslirnana uzimajui ih u zatitu. A ti, navedeni arnile, koji si zaduen da samo po najnioj stopi kupi dizju od padanika nernuslirnana: hriana, jevreja. i jermena, kad pristupi kupljenju i ubiranju prihoda od dizje za spomenutu godinu od podanika nernuslimana navedenog elajeta, izuzev Hercegovaki sandak, treba da napravi zaseban defter, kako je to ferrnanorn zapovijeeno. Treba da napravi poirnenian defter s naznakom mahale za one koji su u gradu, a sela za one koji su u selu, te imena njihovih oeva i njih samih. I treba da ga uva i da ga donese i prilikom obrauna da ga preda raunovodstvu za dizju (cizye rnuhasebesi kalerni). Osim toga, ti navedeni dizjedaru, treba da izda liste po najnioj stopi

Dizja ili

hara

Hl

samo onim podanicima nemuslimanima, kod kojih se nalazi potvrda (kilgit) i za 1105 godinu. Ali da dobro pazi da ispuni uslove i napomene koji su spomenuti u mom uzvienom beratu, da ni na kakav nain ne bi napadao i uznemiravao sirotu raju traenjem dizje za prole godine. Poto za dizju naplati po l erifi dukat kao najniu dizju, treba da se 'kloni i da ne trai dizju prema najvioj stopi. Tako da znate na moj asni znak da se oslonite. Pisano 18 dan mjeseca rebiul-evela 1106 godine Iz logora u Beogradu108a

5.

Berat sultana Mahmuda I

(2 d. II 1145 = 20-XI-1732) Kupljenje dizje u Bosni ustupljeno bosanskom defterdaru Mustafi i dato mu 43.200 formulara po najnioj stopi s tim da od svakog uzme po l erefi dukat, odnosno po 2% groa. Dizja se ima plaati u etiri rate.
Orijentalni institut, sldil mostarskog kadije br. 2, list l.

cS)";f,- .:;':i_,l ~_,_,.;,.. ~)-j;~p &1;\..;i J -'Jr!.:,...:...) Jt>I...A.!I_,l. ~1_, ':>'-Jr ~1...cS}"'-?.f.- .:,_,):1_,1 ~f.- aJ>;:._. o;)JI2~

':""'.i.. y}JI .:,...~:....<~oJ_,!.. jl_,..l j_,..,l ~ j\ll ~

~~~;tS"...:~ J.! Jj <S""":f.- tS"~ Jll J} JJ!~- Jl.i .iiii .\!..:,1 ~ iJ~ J$;'_,1 ~~
j_,l '-:'_,.J-....:~~ Jll Jj JJ!~ ~_,1 ;:>L> wJ.f.Y/ .J-tV .k.:. o;).,l._#;l ~~ .:,...~:.... } Jt>l .:..1_!1 J.Yf' ~JJ,;< J -'J'!"Y J~ J<}'\- o..li}lj J l,;,; ~lj J~ 4:""t J ~.f. .:.J~I o)jJI
~1;_,, bl )Y.~' ~rd Jj~~~ cS)";ft- .:,\S' ri~ t$""1_,1 ~};))i ~)4~\.l.

_,,_,.r: _, .;(' .::..,..;

o.l.fJ-'

'!..If .!_!)~b.,_. cShji;_, ~.f. ~1.. wi:-~1 J

.J.::-l.'YI;;_,.~.i jlil.:. .:,\!JI

r:j; rjJ el;_,;.l

~_, ;_,~) i"'Y..-' J~~.; ..:..l..w

cS']:' ...~:.... y.-IJ..

wi!:Jl. ..:,1;: .r.:.1 '":'fl-'' ~_,z J

._:;Jif't:.. ...~:.... } J:~~; tS"~ .j.! J} JJ!~'-:'-';!) r} J'

J::ki" ~l Jr' .:,y_,l .UI;_,I _, ~ cS);r< .l.:.. ..f.t Jll ":f.- 1.);:.-' 4.:;.1..! ;Jt' ~l cS;r< .:f'- ._,...,_}J~ .1' e~ J.tj' ""lj_, Jl.-;1 "'_,'- ).) '-:'J!x- ~lj ..:..!'Y-' _,t!'-' --:.'-'f;: .;:::,:,
.:,.~._;..d_,l
5JAIJ' :>J' l_, cS}.o.i:\1. ~ <:..1;1 _, _,.Jt _,op..:,...) j>t>l .:,~l J.Yf' J JJ,;<_, j.~ J};. :>r.r _,

el.:. cS->} .1. _, ~ ~~~~~_,~~S")cS_,\,.~ .:,'Y,I,:i-_. ...,_":.t:-~~'-:'_,~_,, J.:.b ...:..s::::

.:,_,:ll J~1 .i.. :ml.-1 '-:'~ 4!_,1 .i.;, l cS)'-:_f,- J~! .:,_,:11;: o;)JI r5_;, 4-:-J ,";j_,l J.< UJI _r.-Li\s" _,
";a Sud u Jajcu dobio je ovaj Berat 15 rebiul-ahllra 110 god. (3-XII-1694).
' U sidilu ( -'- J U sid.

.J").

' U sid. (~).

tJl"J.

U sid. (J-" .J).

'U sid. (J..--1./').

112

Hamid

Hadibegi

J!.:> ;dJI

&.al JS;'I .:,_,:fl oJ,j)rl_r. .:,~1 ~ft };b ~ft .:,~..UJI J,,~"':".[~l ..;.~ O)~ P.

~\e) J J:..J J~ o;~ .;!l JJ! oJ.:...~\;.. u_,::ll .t../' o$Jy> <.SfiJ!.f. 0:,_,::11 J oJ:f) ~lb .j_,:fl C.::
X. ~L... o,:}} <i-J} X. ";".,f'JI [~J .:,_,::11 e.$;: .:,::.~6; ~

Y~~l <.S.J.i ~J .1. <t.:- lJ-j

J.Jj .f.'J! ~1.:,..\:!I;JI t:.l

.:,j}l i~ J ;'::-fl ._pil;. ~l );.:,.J ~l 4JJ4J .:,::.::.;:. U"~l o;)JI jJI Jl..c:.,IJ ~~~

Jr.--~1 _,!("~)J ~~l jJI jJ!J_,:fl .;-D.A )~jJ~ljU.. 4bi)J..i.:.lo;)JI ~J ~..UJI~; <.S):IJI

JLf ~~J" :;j.1J~ .qJ ~J ~~~JY. <.S)~ft":";Jl41jJ!.;:.;:. J_,:fl 1[<.S)If.l !JJ;~l JJ.~<> .:,..c..IA::...I J.!_,k J o.:,.x:._;IJ.,Q ~~l ($.J..i J )Jlf ...1> ";";JJI .:.,L.., lJ" o;)JI
.clJI ~;

~~f. Jli- J ":"~J..J ..li~ .1. 41}\Cl J>f ~l X' <.S~ ~.1. ./' cl.;.j(' ..::,...) J"' J
1$"~ "-:-~ ~ c.f:. OJ~ ).f. .:,.J1;J .1. .1' lJ<> L.
.j.),jY. J

~ O)~ Jll .:,..cii;JI ~?. ~.JW_I

e::.>;

sot:JJI "':"~ .q~., o:."-:--~~. u.>ol_!f. JL. l.l':lJI ~ &Jl!.J:.:f ~Ls"' .:.,.r.-1 ~}:i\5' J

ul;;<~ J \lJ<.SI;jJ J~~~~ [J] ..::,...) J.ol JI- o...lihj J GJI o.M'-J.f- lllc
J '";"""'l; !J) ):lJI ~J jljl .:,:.;J:. ~ "'.~1 ~J .P-1::. fil.>J!.J J "!JA::-;1 J> l;. ~}JI- J

~~):lJio..!!.. ld ~l... J .!.\W-o J .j;~; ":")1.:.,1.;: "!Jll ~IJ.!J. .f. [!)j] J ~J J.!~
<.Sfol ::._,;.~J
~J uJ.:.... ~ !!)~_;. .1. ";";fJI ~l .:,J.:A.) J.ol JI- ~JI is'~ ;l.id

l J.:.,)_,.;. J oJ,jl.j ;)JI ~L. o-'!l..:s1 ":"}JI ;:.lt ..!J' J ":"L:s'1<1SGI:.L. ~JI e;
9.f' jA!JI .J>!.f" ..c..6
~JI~ ~ft tr...;~ .:,:.);':!JI <.S)..cll "z-J ;\l' ~J.t. ";"}JI o..\il.

Jr J JI;~ ";";;!JI 1.:.:!1.1'\l; J~ .:,~!JI .,;#-'"!~ft J -=-.!~ 1.5)"-!f. u.>.J.........Ij ~ o;)Jif.#p

uJ,j)J.JY c.fb ~ft JL. J

":".dJI ~ ~ ~~ .:,::.};1::. ~ft o::.-6;1:-- 4:.. ;:!.1 J

-.Jik.. .:.~j u..\i)rl.;:

1JrJ ~l J:..JJ~ 4,.;;:..:,J.:....I_fo ~6; ..j:.);!:. "!ft-4:l.Jio;)JIJS;'JI J:..J~I~.:.,;:.

J--l..~<> l. .:,:.):lJI J~ ~bl 4J:. J .:,:.o..\iJ; J IOJ.::,I ":"~l 15.;..; J o~; ~l

. ~JI~

~":"~l bl ~l ~.:.,p ~ft JL. c.f:. };l.> ~ft J J'+.,l J:..J J t<: ~l ~ .:.,;::.
4.;_,

c.f::. .:,::.);1._;:::., .jJ,j)S"'~I

f-i 4AJ"6 ~f. ~L.j J .:;J .;jJI j:.Jp

r:f:-.

':?~ft-

.t.;.. ..::,...) J.-.ol ":").,1 .:.::.~~ .:.,1::.;1; .:,~1 "':"~' ,;~,J (:,i ~ft Jt.. J
.cl,l ~;}If. ~l ":"~l ~l ":"\Ac ..l 6p
' U sid. (o.U\.J.,., '-:":"').
U sid. (~;l).
10

~:.IJ..I ;.i.. ~J:! .:,~1 .L:-J..J ,:,.}"!ft- <.Sfi..UJI ~ 41 ;~J J;~~ ~1- .:,:.;.i.: ;}JI

.p

..U .....:ll <>)"!ft- u'YJI 4:J~ ~;)JIIS"~; !JJ;~ l li:;.l.:..:...r. J ~l ~l ._x). .t. ~~~J n,lhl
' Sidil na ovom mjestu
U sid.
oteen.

(~.

U sid. (o.J.::lc).

" U sid. {ji.Jio.l).

bizja ili

hara

113

J~Jij J.:.,~-":" o...l.i}o;..U\.. J~ J~~ J~ .:,.>}J.::")Ji ~.)J>"! .:,~\IJJ\J.IJ

.:,\li; .!.&~;t~l.::";4- i.S'.r .:.f.J'. "':"r.'.f..JJ!}"-!f.J"':"~I J--.) J>'>l<ll:I.W\r.ji..J ~t

oJ)Jio~l jll'.J_,f.)JI... .,:....)l_ "':'h~ J ;}-t ~_A.\1,1...;\.... ~~o~.\!..::..\;\.... JJJI ;.L!I

}-0.,1 .::..5'.r
(::-?.jj "';"J;...I.iJJI;JI ~l~~"-!~~; .:,~;t_,! .P-b .:)~!;.. ti:!};:;:};!.> ":ft J

~fl- J.>IJ ~ r~~ IS"'~' J::~; ...,__,iS" J;:f= j..~& l(' ~:ly..J ..u.JJ./'\1; _,.::.-..~b_,!. ~JJ... l

Jl.U' ~J .r. ~)il;_,! J r.;W ~h J>-! ~l r)\1 J"JI ~~ ~}""..ft- _,,i._f .;.:...1} J ~ J'J..!IJI .:fo=>l.. ~b; J>-! J
~;~l ..:...ill? J

J,\.. "':".t.f-'1 c;,.>i . . . ~~;J "';"JI Jl;,l .:,~_,k .:,_,f-l .:.ji .:r.,}~j:- _,iS"~):!~"";} &l} J.::"~

t:' ,j-.> 4f!J._:...,~.J'. ~_,JIA)! u J!ll' t::::-' d:.clJI ~tf- ..j)t;. J "':'l- o...l.i}:;! ~l ..:..1'
..:J_,I ~\:::-~}""..ft-"':"-'~!.!..' ~)il;_,! ..l:ll<:.l .;;..u~ ;b ""..ft-.!.!::...) J>'>l;: ./'"':'fiJI
~J ~;:./'.!.!::...)J>'> l oJ) JI ,jA~U _,;-;l;_,!_, if}l;.. ~.>j;: .::"1.1. J.,_,_,!. ..j)!;.. i)l(' J.> l...

Jl;_,l.:,~_,b ~;;_,1 ~;_,~.p

J l..>~ .dl ~l .r. ."~) .:,...131;:

..15".-;l ~1:::- .:r..J"':?r ~fl-"':"-'.!..-' .:r..;UI;JI;)JI r..fr J.,_,_,!. i)\(' J.> L.. ....:1,1 ":'~l J jl;i..l....... ~,~~.:,~l c;..Ji Jr.}

~JI_r. !J;t~l .::..;4 .X.r <lih J'r-1 ~.._~l ;_,:ll ~~ d:..l.!l-'1 ~Jr_} JI;JI .:,~_,k .>_,;..~

.}.d;. .:fo=- J
~ .r. ~t IY~I

); .

,ft\1Ji --:4;

1_,_,!....;)1.;._, .::..5'.r ~1.,::....1;:..1 Ja"'="~~ J_,..~<>.:,k~"~..;."JL.~ ;_,..t.~~_,

J; j

~Ir' J ~If= J 12 0~.) J~ o\A!.~ .:,x...I}J ~b; .:,1!:1~ .::"1.1.

}~1~

~ <r ~J J:G .:,.>"!f.- Jtr J .:",~lc; ~t ~d ,j-.> "'="')J ;;L;,; dl.iS"' J

,:,._

~~ J;~l ~;.,.;,~~~b;~ b_,.. Jt. ~};!""!.fl-_, J::.>u .o::J,_;

}"::--!' o!Jlk.. .u...i.1.

b_,!. J ;\.,a:...l ~a.~ :UI:-1 .1:1 ~_,~~l ;)JI .l' U; ~;U..UI3._,~.i ":'fiJI...,# J~ Ek J J}"Y..JJJ:.'>u"':"fl-'1 [.::"bi;A."_,:;_,J1J_,!.d..il!:'b.::"I_:._,;.I.;J~ ;_,.:t".:,J..i_,t...p
~~;)JI ;~l ..::...ill?_, .;.;lo l .);b ~fl- ..c..a_,..,;..J!~ ~fl- Jti,'"\1~ ~\l_, .:,\G ji..-' ~Al;, l}

... ;.>~)..-; J 1""1 o;)JI ~.:,..u)A... ."~"':"j_,k ji;_,~~ };b ""..f. .:,_,f-l jJI i _,l... ~.._1 bl~ "!fl- !J_,j;: ./'J
}-:1:.1 i::>\..1 J ._pf ..a
-'il f~;t~IJ JJf"JJJrJ f~)..-11 ~ "'..} f,j-.l ~):lJio.>o~~}l J ff.S"Ml ~~~):JJI
J )o;_; ~).>...::!.P ;.l o;)JI 4l
" U sid. (~j).

f-i 4:...1_; ~Y"-:--1? ""..f. J ["';"J~I] ji;.> ~L\ll Jo~)..-;

" U sid. (>~>ji).

114

Hamid

Hadibegi

J.l)" _r..J\CI J '-:'Y.J.x" ):+} ~ 4/ JI;JI ~kl e); ~lj J~ ~JJI Jyl. j):> ~ft
"5'.:,\:IJI .t;".
14 0

.J..:..l> ~ft JjJI-#.1. .J.Ib. o-li..dJI ~ .:,~1.\f!l

e:.

.:.!,;,iii

L!!> '-:'r,:'f..J

)":Jx" ~)x"

tf$')IS);: f> ...:..lftl J~ !.bi J .bJr .J\:IJI ~_r:>i J~ .x~~ .::"1;: _r.!.l J
J~ :>~1 ~r ..:;_...)!., )~

4r

J~I jlji"..l ~~ .JiY.r J

eJ .J!)!;.

'-:'.r.l!l i~l

. .:..AJI J~\.. J ~JI J~...:.. ._;.'JI 15,.:1~ [<fl j~l

frr.'ll J ly_j.

'-J)I~i~
Dizja koja je po eriatu uspostavljena na glave podanika nemuslimana: jevreja i hriana, koji se nalaze u zatienim zemljama, spada u osnovne zakonske prihode fiskusa (beytulmill) muslimana. Poto je potrebno da se uberu dizje od onih koji prema hanefijskoj pravnoj koli (mezheb-i hanefi) treba da daju dizju, to je izdata velianstvena carska zapovijest (hatt-'i humilyOn), da se od poetka asnog redepa (hiljadu sto) etrdeset pete godine pristupi kupljenju dizje za 1146 godinu. Kupljenje dizje za 1146 godinu koju su duni da dadu podanici nemuslimani (ehi-i zimmet): hriani i jevreji, koji stanuju i koji se nalaze i kreu u kadilucima i selima Bosanskog elajeta i Nikike nahije i pripadajuih kadiluka, preputeno je i ustupljeno sa 43.200 najniih lista nosiocu ovoga uzvienog carskog znaka uzoru uglednika i ajana sadanjem bosanskom defterdaru Mustafi neka mu se povea ast. Izdao sam ovaj uzvieni berat, koje mu je cilj pravednost, i zapovijedio ovo: Poto navedeni doe i na prvi dan asnog redepa 1145 godine u prisutnosti tadanjeg sudije odree peate od boe s listama za dizju (cizye evrakt), koji nose dravni peat, a koje su mu m:uene, i nakon to se sravne s peatom na listama, treba da ih stavite u jednu kesu, pa da je vilajetski kadija zapeati i poalje u Carigrad. On treba da s marom i trudom istrai podanike nemuslimane: hriane, jevreje i jermene, mjetane i strance, koji stanuJu i koji se nalaze u svakom pojedinom gradu i selu koji podpadaju pod navedenu kancelariju, i one koji su na prolazu, kao i one polno zrele mladie koji po eriatu ima da daju dizju. 04 njih treba uzeti prema eriatu po l erefi-dukat na ime dizje s tim, da ni jedan pojedinac ne ostane izvan i bez liste. Poto sada erefi dukat prelazi po 5 para i poto postoji razlika, to dizjedari u cilju sticanja materijalne koristi prave pritisak traei samo dukate pod izgovorom, da je u njihovim beratima izriito navedeno da se uzima dukat. A u sluaju da ne nau dukata trae i naplauju za svaki dukat po 105 para i na taj nain ine nepravdu siroti raji. Zato se ubudue nee traiti .samo dukati nego e se od svake najnie liste raunajui svaki gro po 40 para uzimati po 2 i po groa u novcu koji je iste sadrine (hillis-ul-ayar) i potpune teine (tamm-ulvezn) i to prema prometnoj vrijednosti, kakvu god vrstu novaca oni davali. Zolota e se uzimati po 90 aki, lanani egipatski dukat po 110 aki, a lanani carigradski dukat po 400 aki. Na ovaj nain treba kupiti i naplaivati dizje.
"U sid. (....:.b).

Dizja ili

hara

115

S punom paznJom i umjerenou treba paziti na ustaljene uslove koji su na snazi. One koji prelazei granicu i inei nepravdu budu otstupili od pravog i ispravnog puta treba kazniti. Svakom pojedinom podaniku nemuslimanu treba dati po l propisanu listu ovjerovljenu peatom fiskusa. Od svakog formulara za dizju, koji budu podijelili amili dizje, odreeno im je po 6 para na ime mai~et-a, a osim toga od svake liste i po l para na ime iicreti kitabet-a za raunovou dizje i pisare. Prilikom obrauna to e im se uraunati u njihove dugove od samih prihoda dizje. Podanici nemuslimani koji stanuju u vakufskim selima u mojim zatienim zemljama kao i oni u has-odacima i vojvodalucima velikih sultana i plemenitih vezira, te miri mirana, kao i onih koji su iz nekih razloga izuzeti iz deftera i koji plaaju otsjekom, bili oni svetenici patrijarsi i kalueri, oili oni koji su na neki nain dobili berat i tvrde da su tumai, muselemi i da su osloboeni, sve je to dokinuto. Dok god su oni sposobni za rad i zaradu, a u vremenu kada su sprijeeni od zarade, ako ne budu imali opravdanih razloga, kao biti slijep od roenja, uzetost i bolovanje vei dio godina, oni se nee moi izuzeti od ostalih podanika nemuslimana. Od svih ovih neka se po eriatu pokupi dizja od strane jednog organa. A neka se suprotno eriatu ne trai dizja od maloljetnika i od onih koji su stari i nemoni te nisu nikako sposobni za rad i zaradu, a nisu bogati. Poto se u ovoj blagoslovenoj godini nee traiti od strane dizjedara unaprijed mai~et i poto e se i prihod od dizje naplaivati od njih u 4 rate., to neka ni oni ne uznemiravaju sirotu raju traei od nje i naplaujui odjedanput i traei vie nego to je u uslovima berata. Izuzimajui prolaznike i one koji mogu odjednom platiti, neka od ostalih ubiru u 4 rate. A i kada dizjedari budu davali prihod od dizje u 4 rate i kada prema uslovima davanja u ratama budu predavali dravnoj blagajni, neka se ni od njih ne trai odjedanput. Prihod od dizje spada u eriatske prihode koji su obavezni po izriitom slovu eriata i po pravnoj interpretaciji kapaciteta. Zato oni podanici nemuslimani, koji, i pored toga to nemaju nikakva razloga koji bi iziskivao osloboenje od dizje, pokuavaju da navedu neki veliki razlog da ne bi dali dizju, koju su obavezni dati s poniznou i skruenou, kao i oni koji se na neki nain usteu i skrivaju treba da se kazne kako zasluuju s najeom kaznom, nakon to im se uzme dizja, koja je na njih propisana. Neki od uticajnih ljudi od stanovnika vilajeta koji dre kod sebe nemuslimane ne daju njihovih dizji navodei, da su to njihovi obani i sluinad u vinogradima, baama, iflucima i bailima i izgovarajui se na drugi nain. Ti koji se usuuju na takav postupak treba sigurno da znaju da e biti kanjeni estokim kaznama koje e im donijeti sramotu. Oni treba da u interesu spasa svoga poloaja postupaju s najveom obazrivou. Ako po eriatu bude ustanovljeno te bude jasno, da dizjedari s prevarom tajno alju i dijele liste raji koja ne spada u njihovo podruje, izdate liste bie vra~ene natrag njima, a novac e se potpuno naplatiti i predati pravom dizjedaru i izdati lista. U tome neka se ne dozvoli nikakvo izbjegavanje i suprotstavljanje. I pored toga to dizje raje treba kupiti u gradu i selu gdje oni stanuju, koabae nekih mahala i sela, da bi privrstili svoja sela, uzimaju sve liste skupa. I oni ih ne dijele raji nego prihod, ma koliki bio, obraunavaju izmeu sebe i

116

Hamid

Hadibegi

vre ubiranje suprotno eriatu. To je dojavljeno mom carskom prijestolu. I ovaj runi obiaj ima da se zabrani i da se svakom pojedinom podaniku nemuslimanu izda lista koja se nalazi kod dizjedara sa svim oznakama i da se tako naplati dizja od njih. Ukratko treba svakom pojedinom podaniku nemuslimanu izdati na eriatski nain listu pazei pri tom, da suprotno uslovima berata ne bi ostao ni jedan pojedinac izvan i bez liste. Kada se budu kupile od njih eriatske dizje, treba se do krajnih granica kloniti i uvati, da se liste ne razrezuju na grad i selo i da se ne dijele skupno. Kratko reeno, ako se dozna da je uzeta jedna aka vie nego to su uslovi berata ili da su liste skupno razrezane i nametnute, treba sigurno da znaju oni koji se budu usudili na ovakav postupak da e bez odlaganja biti kanjeni. A i amili koji su zadueni da je kupe neka se ne udaljuju od pravog pravca, nego neka postupaju s potpunom ispravnou. Neka suprotno uslovima uzvienog berata ne trae od raje vie ni jedno zrno pod vidom mai\;et-a, Zahire, klltibiye, sarrafiye i kolcu akgesi. A isto tako i kadije i naibi neka ubudue nita ne trae od raje pod imenom harci mahkeme, bilo to malo ili mnogo. Ako pak kadije i dizjedari u tenji za sticanjem imetka budu inili raji zulum i nepravdu, to e se tajno i javno izviditi i ispitati, te ako se pokae da su uzeli vie, oni e biti svezani dovedeni u moju prijestonicu sree i po eriatu strogo kanjeni. Prema tome treba paziti da se postupa prema uslovima ovog mog uzvienog berata. Kadije, vojvode, zabiti sela i ostali vilajetski funkcioneri treba zajedniki da prue pomo dizjedarima u pogledu kupljenja dizje. Ako budu suprotno postupali, treba izvijestiti i dostaviti mojoj Porti sree njihova imena i opis, kako bi po zasluzi bili kanjeni. Da bi se znalo, da je svaki pojedinac platio svoju dizju, to neka dizi'edari vode zaseban defter. Neka naprave poimenian defter s naznakom varoi i mahale za one koji su u gradu, a sela za one koji su u selu i njihova imena, te imena onih koji su u prolazu. I neka ga donesu u centar drave radi predaje rau novodstvu za diju (cizye muhasebesi kalemi). Ubudue neka koldije ne stavljaju peata na liste koje budu dizjedari podijelili na kadiluke i nahije, u koje su po dunosti upueni, i neka ne izdaju nepropisne liste. Neka ih dizjedari ovjerove sa svojim peatima koji se uvaju u kancelariji za.dizju, kako bi se u sluaju potrebe za otstranjenje sumnje moglo prilikom uporeenja ustanoviti da li odgovaraju. Za primjenu i sprovoenje. uslova i napomena koji su odreeni i izriito spomenuti u ovom mom uzvienom beratu treba svaki pojedini da svojski nastoji i da se dobro uva od svakog suprotnog stava i postupka. Tako da znaju, na moj asni znak da se oslone. Pisano 2 dumadel-ahira 1145 godine U
zatienom

Carigradu

Dizja ili

hara

117

6.

Ferman sultana Mahmuda I

(6 zh. 1156 = 21-I-1744) U njemu se iznosi, koliko se je na ime dizje uzimalo od 1102-1156 g. (1690-1743). Za 1157 = 1744 g. odreuje se prema imovnom stanju po ll gr., 5% gr. i 2% groa, a u Bosni po najnioj stopi.
Orijentalni institut, sidil teanjskog kadije br. 21, list 21 v.

:.,;lJ .:r._..UI J ~_,.!JI i~ l ~l; ~l .t ~l .J...~a.< .J:...~>)I r.'J, J,l ~l ;;L;,; ~l

~l.':llr.,~J t.&\;,; .;:.,~j ~\t ~J.ISI.r~ ~"':ir ~l.:!.l\1.1 ~~ ~J.~'.:&-}'J ~':l~r~

.0':1,1 r_,\... ~JI j.<> lJ .JJ!\l' e:j; eji
.j\:.,.. l .~;t .Fi.l jJ!~ &!b;..::...,.~ JAl

e''

.Jf ..J:.j 15;1.:> ~ft ...:.....1. .:..1~1 .:,~':11 J

oJ....to!.il.ol!..>~ .IIUI LJ} l .llk

~;~;LAl. .:,_,:JI~_;!. .~..cl,l .::.._;!.1;.- ~~~

.$'~ .:,..U....ll J .>JJ>.::..;.> o;)JI jJI

15}'-!.f. ~l ~jj JI;JI ._rj)l J' J 1.6;(;.:1 -.J~

J.Jj j _,Al. J-'! ..,all.:.(.""'("";.>~ J} .J.>:>\.:1-.J.;l.,l ~l;

J-'! ..,all.:. i-"("";.> ~-;:;_l.:,,l.:,.>t.>l J .>JJ>.Fi.l o;jJI j,l.j.Jj~ .::..;.>J.-'!..,dl.:.i-"r"';".;:..;::. 15l_;k o..\:......:~ ~jJ! '"""! '":"'fiJI~~~ .:,_,:.il~_;!.

J-: ;)JI

j,l C:::JJ.

J.>j ~l

u.\:.....:.... jp jJ! ...W.,I ~l;~~~ )J!.f:"JIIS.>JJ> X. .~..o.:J,I ~ .:,_,:JIJ.;!-1 ~~ ~y:::_. ~l fJ!\1'

~l o;)JI jJI J.>j J.! .:,..U....,I J.>.!.<>.::..;.> o;)JI j,l J.J} uJI L;.>)\.,1 ~..:.-...:.....Fi.' j}JI

J-: :.JJ> J. o;)JI jJI J.Jj J& ~I.J.>bl J.>~ . ~.,_;.;..rl:::-' '":"',f'' ~.:,_,:.il J-:.:,::.!~} .;~..o.:J.~. .:..,\U &Ir. J.o' '":"'.f..!:' .;~;~J.! .:,_,:ll IS~ J} JJ! ...W.,I .JL.j .#1 J.Jj~ cF._I.J.>bl J.?. .:,.J.....JI J .;,l .J::. )bl ._);.;,.J .:,~ ./"
J.;!-1 o~;t .Fi.l J}JI ~ '":"'fll.:,_,:ll J.;!-1
J

.:r..::.;l.Jh)~::J) i';3Jo;l.::. J.f../' ~~;ll ~J .f. .:,.z..~ J-12(._,~- ~...:.......:....

;j o;)JI ~L.- ;~jJI jJ! 15::...u ;r. .J.!i)~lo; IS)..E l~ J ~lj. J~.;!. ..r..U J il! J

J.or

j\.. ~L..- ---l-1 ;jj,l jJ! ?."'1 ~;;. .:,_,:11 X. ..UJI,I J.r" .;.s' ;I.Jj '";"'#;j J-: J ._.11, '";"'#

ur- ~J IS}~f.- &..~1.:; ._.il' i)\.;1 0::':/ll..i.o 4JI.J.>o;}.i.. ~~JI (l.j yi.,_;.; ..r\:::-1
~j;. ~.J.I("_,:l,l ~[JJ~~~r <.$"\!;;<.S"...:.. .Fi.l jj,IIS}4!f.- &.. \..ul. J o;j,l
~J~ jJI jJ! oM4-J.f- .IJk j _,:ll _raA,){' j) J'";"'# ;j o..i.o .UIJ,..I J'-:') JI ~ o.!i );__;::. i"rlc
l,ai;l J~JI ~~J~ o;j,l ~L.- '":"'.n~ JJ if> IS)";.f.- &~~; ..::...,.~ JolspJI J' ...W.,l

!@;

~;&..lJ<> l. J~ J _r: ..::_}~f.- ~)\il~ J. ;_,b..... o.>':l\ ~L.,. '":"'Y::. ;j .kA.J ~~;~l
' U sidilu pogreno napisano (.J.:WI). ' U sid. (,;._r ). ' U sid.
,~1).

' U sid. \.yi).

' u sid.

<r.r~l).

118

Hamid

Hadibegi

J!.~ ~j-~ .J_.\j;~l ~~.ji:,., l J tj!::-. 6J!;J$. J!.~ '!k J)JI

~"':'.;.'JI \:!.i.. l ~.t. .:.t;'!k i)!;l

.j)!::.;. l ~JI

~'(;J

e!'J -:f"l.tiJ J.!' i JJ .:x..i' ..1"! ...w._,1 ..;ilyo ~ ~"::'r .l:.J~ o;)JILS_k-IJ;cli;JIJ~IJ J:.~ o.>~l- ~ w;f-1 Y.t .;:.,I_,L,..J7.>1).1.~J ~~.:.!.:.... 2\.._,..r """! Y ~.>.:,X.. l..ql ~.T~~ LS~ Jll )J! o!!:. ft,. J!..clJI ~b .:,_,:ll&;-.:,.....:..~ JJI
'":'fiJI~ '":'#JJ&;- ~;V-'' )J! LS>J.o. x. .;)JI ~i;.:,."~~;..::,...~ J<>l e!'-'~' rm J). tl
wJ' .:,")l., l J)JI

Jr L.. "':'Jf- ;) .:,"):1_,1 J~ .,;s;1.;..; "':'~JJ&;- J '":'J:~ JJ &;- .:,.:~.}.>.~__, J:." .j~ f-J!V> .J\..j w.tGI yJI ~t:) J'. J-Jj .;f, ,_;::;_l.:,.:~t.>l.j.J} .;f, .j.! .:,.J:,.._,! J-Jj ..1.
..:...~LS~ Jllo..clJ""J(~~ ~~r1r.!li.r4}1~_,..;b ~k~ LS.1~1 ~lJI;JJ..o..;.!::

.:Ju ..(,Jt,:.; J'-1; J JI~I.;)JI Y-'' ~~ ~ILS;~I bl ~<:k J'-1; J c-.1. .:.J!'~~

":""\1. "':'# JJJ..1. .:,..~:...bl &'!f.-JI;JI ..!.ls"'~l t!jj8c;.'l ~J Je"!~~;..::,...~ J-1 .:,'}JI :.J':"J"

.:;f. JC:.I .:,.:~bl [o;)JI] Jr L.. '-!~ ;) .J.>):lJI J~ J:/. ois"";l..li '":'J~ ;j J:_c J ._,.\:.:-1 jL ~l Jr L.."':'# ;j ~JI~..:... l_? !lc.;~"':'# ;j&;- ..;lk.. '":'J~ l ~J..:.::~ _r..o~l r.L3 J bl 9'!LS~ ~L:- o;)JI JrL.. "':'~;j ~~j;. J\.. J .i;.l .:~jA. WJ.;..;,; J )J':" 0)'1")1 .J.JA&... 1_;; ~~) w'lJI Jk-. o.M.(.i\.1.\.!..): .;.;i) ~L:. J,.J Jfl J~~ o;)JI JrL.. "':'# ;) cli~ft J\..~! .:,~..UJI (J! V> "1 ;A LS \.aji LS)j!JI ..:;,..il:_... J ~ir <::-!!--~~LS~ J JJ::-'!!~; LS};b ~ft ft.. yJI (-'> ~I('."~J ,:;.J.:J...}..);l.> ~ft ~JI J~ ~Ir. .1. ~l}.j ~lo; "':'J!!I ~~~.:;..M.:.. [J] J\..~ ll~;~ lO~..(S" ~~ .1. ;Vj 44.1_,1 "1::- J
ir -:ll ~ ~ .:,~l LS~ J ;.?." ~l

o;~ .JJI .j.Jj

..::..:.~ )J)' "':'#;)~~;.J\.. "-'t::- J~..ll_,l (J!\.1> .J\.. j i.r'~l~yLSt'ly~J

;..J.!.l.JI ;.>\.., (~~ .:,\...j~~~ ;~l .:,.ill? J .:~l:c ci~ cli_t o.>j ..1. .j.)~~; "':'J.>;~I ~ _, .:,\.!JI

J:!::- r' r.!' .:,'}_,!

))J..o

..::.J ~;t~ O)JJI

CJ_r..,. ~J~~ .1. o..l.i.))J <W;~ ~ ~.))J:!

i.r' ~l ~1.::::-1
'ir-ili ,)~1 "'.!~..::,...)\.,.J~~~,;

J jl)i...l .J.i..)'j'" J

e-' ~)L;. '":'h' J--lc. ~J;. ~\bl.:,_,_;.,. .!..111!:..'}1 ,j'} J tt;;'ll ~~J
....AJI J .,i.. J~ J..:..~~ ~~LS~ Xo ._,..._,..)Ul p}I.J l~_j.

"-J}I~
J...\

,;;k;J:i!:lto ul.} u;J"'

..:.s ..:..Y. <SI.r ~~&>lill Jo- ..,a:. .r ._,ll ~l ...ii

' U sid. (J-!; J f-l' U sid. (.bl_). l).
U sid.
("!~ ).

" U sid.
'" U sid.

(t.f_;JI).

<.J:J.:S'").

" U sid. (~;j).

Dizja ili

hara

119

Najpravednijem od muslimanskih kadija, najistaknutijem od upravitelja izvoru vrline i ubjeenja, koji uzdie zastave eriata i vjere, nasljedniku nauke vjerovjesnika i poslanika, odabraniku naroite milosti vladara koji prua svaku pomo Mevlana sarajevskom kadiji - neka mu se poveaju vrline,
pravovj~rnika,

Uzoru velikana
povea ast,

odlinika

dizjedaru Bosanskog elajeta

slijedee:

neka mu se

Kada

doe

uzvieni carski znak, neka se znade

Kada se je 1102 godine pristupilo prikupljanju dizje od nemuslimanske raje koja se nalazi u carskim zemljama, iji su putevi osigurani, oni su raunati na tri klase i svakom pojedincu izdana je lista. Obzirom da je erifi dukat imao prometnu vrijednost 90 para, tada je od najvie kao ekvivalenat od 48 dirhema istog srebra uzimano 4 nova erifi dukata u iznosu od 9 groa; a od srednje 2 komada kao ekvivalent od 24 dirhema istog srebra, to ini 4 ~ groa; a od najnie l novi erifi dukat kao ekvivalent od 12 dirhema istog srebra, to ini 21A groa. Iza toga 1108 godine, kovani su novi erefi dukati s carskom tugrom. S obzirom da je svaki komad imao prometnu vrijednost po 300 aki, to je od 1109 do 1132 godine uzimano od najvie liste 4 erefi dukata to ini 10 groa, od srednje 2 komada, to ini 5 groa, a od najnie l erefi dukat, to ini 2~ groa. Budui da je 1132 godine erefi dukat prolazio sa 5 para vika i poto mu se je osnovna cijena izmijenila, to je fermanom zapovijeeno, da se od raje ne trai samo dukat, nego od kojeg god novca budu davali da se uzme: od najvie klase 10, od srednje 5, a od najnie 2~ groa. I na taj nain do 1147 godine uzimano je od svih podanika nemuslimana. Poto je meutim navedene godine bila potekoa u traenju dukata Zer-i mahbilb od raje koja je pripadala kancelarijama Erzuruma, Dijarbekirlit, Mardina, Musula, ama, asnog Jerusalima, Tarablusa i Saide, raunajui svaki komad po 110 para, i poto ga je bilo teko pribaviti, to sam zapovijedio, da se uzimaju i ostale vrste novca raunajui mjesto svakog dukata po 330 aki. Od spomenute godine do danas dizja raje koja je pripadala navedenim kancelarijama kupljena je i ubirana na izloeni nain, a dizja ostalih na nain od 1132 godine. I tako je upisano u defterima moje dravne riznice. Poto danas dukat zer-i mahbilb i zincirli Misir altunu u mojim zemljama sigurnosti ima prometnu vrijednost od 110 para, to bi i dizje od sve nemuslimanske raje trebalo traiti i ubirati prema dukatu Zer-i mahbilb. Ali ograniavanje raunanja po dukatu Zer-i mahbO.b samo na nekoliko gore navedenih kancelarija, a naputanje i odgaanje toga kod ostalih, prouzrokovalo bi tu nezgodu, da se dizja ubire na razliit nain. Zbog toga kao i s obzirom da razliito blagajniko ubiranje raunajui 3 klase ne odgovara uslovima ubiranja, to se ubudue u Rumeliji i Anadoliji nee praviti izuzetak ni za jednu kancelariju dizje. Da bi pri ubiranju postojala jednoobraznost i jednakost kod svih, kao to se je u prolim godinama trailo od podanika nemuslimana dukat prema prometnoj vrijednosti erifi i erefi dukata, to sam izvolio izdati moju carsku zapovijest, da se ubudue od poetka muharema _1157 godine od sve raje u Anadoliji i Rumeliji trai dukat >>zer-i mahbO.b raunajui ga prema prometnoj vrijednosti po 110 para za svaki komad. Od onih koji mogu dati sam dukat neka

120

Hamid

Hadibegi

se uzme sam zer-i mahbi'lb, a od onih koji bi imali potekoa u pribavljanju zer-i mahbi'lb-a, da se naplati od najvie klase ll groa, od srednje 5~ groa, a od najnie 2% groa. Prema tome ti, gore navedeni dizjedaru, kada doe ova asna i visoka moja zapovijest, s obzirom da se dizja elajeta Bosne i njoj pripadajuih krajeva za 1157 godinu ima raunati po najni,oj stopi, treba da trai po l dukat Zer-i mahbi'lb od najniih dizjanskih lista, koje po eriatu bude podijelio nemuslimanskoj raji, koja stanuje i koja se nalazi u tom elajetu i pripadajuim krajevima. A od onih kojima je nemogue i teko pribaviti zer-i mahbftb, da uzme i naplati po najnioj stopi po dva i po groa i 10 para, kako se rauna zer-i mahbi'lb. Neka se na raju ne pravi pritisak s traenjem samog zer-i mahbOb-a. Treba da uzima i ostale vrste novca raunajui ib prema zer-i mahbftb-u i da fiskusu preda novac koji pripada kasi po raunu zer-i mahbOb-a. U pogledu sirote raje koja se nalazi pod okriljem moje carske milosti moj carski najvii cilj jest uvati je i tititi od svake nepravde i nasilja. Osim toga kupljenje i ubiranje novca za dizju prema raunanju zer-i mahbOb-a ne smije biti povod dizjedarima da ine nasilje i nepravdu raji traei od nje vie nego to ona moe podnijeti. Zato nemoj nipoto da ovu stvar smatra kao pogodnu priliku za sticanje imetka i materijalne koristi i kloni se da tim povodom ne pravi nasilje i nepravdu siroti raji. Ti gore navedeni gospodine treba da kupi i ubire novac koji pripada dravnoj blagajni u smislu mog carskog fermana raunajui prema zer-i mahbOb-u. Uz to je izdata moja visoka carska zapovijest da se ne dopusti ni jednom pojedincu od raje da se suprotstavlja ovome. Zapovijedio sam ovo: Kada doe s mojom carskom zapovijesti, treba da se pokorava i da na obrazloeni nain postupa po ovoj uzvienoj zapovijesti, koju sam izvolio izdati, a koja se mora slijediti i po njoj upravljati. Treba da se uva i kloni suprotnog stava i postupka. Tako da zna, na moj asni znak da se osloni. Pisano 6 dan mjeseca zulhideta 1156 godine. U zatienom Carigradu. Prepis uzvienog fermana odgovara originalu. Napisao svemonom ponizni Mustafa, kadija u gradu Sarajevu, budi mu oproteno.
7.
Bujuruldija bos. valije Jegen Mehmed-pae 1""

(Krajem zh. 1156

14-II-1744)

Upuena kadijama Tenja i Dervente u vezi fermana od 21-I-1744 godine za kupljenje dizje u Bosni po najnioj stopi, tj. po 110 para.

---

Orijentalni institut, sidil teanjskog kadije br. 21, list 22 r.

"' Jegen Mehmed-paa bio je bosanski v alija od 1742 do.1744 godine. Prije toga kao veliki vezir i glavni komandant vojske uspjeno je v odio rat protiv Rusije i Austrije. Bio je ispravan i odvaan ovjek i estok protivnik neradnika i korupcionaa, ali su oni raznim spletkama uspjeli da on bude razrijeen ovog visokog po {oaja.

Dizja ili

hara

121

&1;fl. .La; wl_,i/1 J

J~l.\11 oJ-li J~ ~j.f..,;.;l.s}:.DI; ~;"J d;!..!..::...:.;.

.o';J:lJI

lfl V';. ~j

;_,..i..~~ I.S)<:..ft

..s)-:.ft &~"'' .,::....~ JAl '":'-h'~) -:)V JI .>.J! w;:ll f .J!:fj J '":'J~;) ."4-J.f- .!IH.2J:o\; o;)JI J: L:.."_,;.~ J'-;'# ;j&.; .j.JA)L;I ;J .i_.. -':'l~ _rl ji.. J J<;_;~.) J tiJ; J:o;ll....IA..
.1.

~_,.JI J- .j.)ol..J.f- t.~! l.- ~~ "":'r.lJI .r# ":_4-4} _,. i)l;l ..:J b. Y. <;~ '-;'l JI wl.. j yi ._j-1

.;:JJI o..l:..

-v ..r"!.ft .O.:..J! ..::J~l .u;[ JI ;JJ...~> .f.-...;_;. w.J!V' .j\..j~~ ._;i!JI ~ o;jJI ji_,:..
.O.:..

1.5}'-!f. ~)La; ..r.,lJ J ot:..._1. ~_,J.

J-.) o..l.~.~j .J':t\11 J J.....::-1..:11 iJ-1! '":'J'!- ;j u. .J,J:.... t,)l &".!.ft .ji;JI ~~l tf. jj 3{:fJI ~J J- o!.!~ b; .,::....~JAl .Uf$'Jl ;~l t" i
Jr oi.S" ;l..tj '-;'#~j&.; J ~b

ot:... IS~ Jll

JI.. J~.? J..:.:~ o;~ .JJI j.J! o;)JI J:L:.. '-;'#;j .j.)):JJI oJ) JI J: L:.."":'# ..;) ,?<~,!f. JI..

.Je- J ~J.:IJI .j\..j

'-;'J~ l el-3 4~1.5~ ~\...:.. '-;'#;j ':?o!.!f.

~~J <i-1}..;" IS~ J;~ <~,!~b; <1:- 4:"b ~ ~ ~1:--J ":_Ji.S" ....._,~ .1. J tS-~
J JJJ...D 0 ~_;. ~.;" .1. ~\b;. ~145'_,.. ;b "!Y. J ~1.5..1.:.91 _,1~ ...s-)1.:.. ..:....1. ..Slr ~~~tl...! l

;..l.!....:!JI JL.;I J ;IJ...DI.S...I!;J:! _,;.I.J>ot:...Y. .ji.J!.l 0-JA J J;J"' .1. &t!.jb _,-1 ~l >m
C::-!jj <l,!~ b;.,::....~ JAl
.1.

s.")La; wl:IJI )1.;jJI CJ_r... ~J .6';..1.5')..1.1J"" J

ot:... l_? ~b; "-4l o~.i\f. .1. J '-;'.J;"J..ql .;...;)\?J.)\:..

~~J! '-;'J~I ~J ..:.:~ ..S)'!,f. OJ~; JI j.J! ~L:..'-;'# )J).)'. ~J~ l bl ..!.l...ji;JI .Jl:!JI
)Y,0 ,)

'":'~l ~If J <i-1}. .j.)jJlf J .SJA: J

;-~l ~_;:, J ;.i.- ."~j .jJ:;)\;. J ..:f .;> J

JI" ~I.S...I!;J:! ";"!".r' J J!., _,-1 w_,...,;..

\o'\.o.:..:.&J

Poznavaocima eriata tepnjskom i derventskom gospodi kadijama - neka vrlina, I uzoru vrnjaka i drugova ... koji su zadueni za kupljenje dizje u navedena dva kadiluka - neka im se povea vrijednost, Dostavlja se slijedee: U zatienim zemljama dukat zer-i mahbCtb i zencirekli altun imaju prometnu vrijednost po 110 para. Prije je bilo fermanom zapovijeeno da se za dizje nemuslimanske raje u Erzurumu, Dijarbekru i ostalim mjestima koja su spomenuta u visokoj zapovijesti uzima sam dukat zer-i mahbCtb ili bijele ake raunajui prema njemu. Ali ovaj nain nije ostao ogranien samo na spomenuta podruja, nego je izdata carska zapovij~st (ferman), da se od svih zatienih zemalja ubire na ovaj nain podjednako. im se
povea

' U sidilu pogreno napisano

' U sidilu napisano (;~).

(r.JJ..J>.rl

' u sidilu (<.f.rll ..,..J.}).

' U sidilu napisano {o.JJ,:,.).)' .;l,;,;).

'u

sidilu (~-ft,- l

122

Hamid f!adibegi

Prema tome, uzor uglednika i ajana.. . koji je na se preuzeo dizju Bosanskog ejaleta, treba da rauna dizje u Bosni i kadilucima koji joj pripadaju po najnioj stopi i da uzima po jedan zer-i mahbftb od najniih dizjanskih lista, koje bude na eriatski nain podijelio nemuslimanskoj raji. A od onih !toji imaju potekoa u pribavljanju samog zer-i mahbub-a treba da pokupi i ubere prema zer-i mahbfib-u 110 para i da novac od dizje preda fiskusu po raunu Zer-i mahbub-a. Kao to je zapovijeeno, treba da nastoji i da se trudi da prihod od dizje pokupi prema zer-i mahbftu-u. Mora se uvati i klonuti da raji ne ini nasilja i nepravde povodei se da to uzme kao pogodnu priliku za sticanje materijalne koristi. Dostavlja se l prepis uzviviene zapovijesti koja je ovom prilikom u pogledu toga izdata i koja je dola, bivi upuena plemenitom gospodinu sarajevskom Munli i navedenom dizjedaru. U smislu iste izdata je od strane Bosanskog divana ova bujruldija, te im se alje po .... Kada vam stigne, potrebno je da se na izloeni nain pokupi i ubere na ime dizje po 110 para prema zer-i mahbub-u, raunajui po naj_11ioj stopi liste koje su podijeljene nemuslimanskoj raji nastanjenoj u spomenutim kadiJucima. Nemojte dopustiti, da se iko ovome suprotstavlja i protivi. Ali da se uvate i klonite da se pod tim izgovorom ne bi inilo nasilje i nepravda siroti raji. Treba da radite i postupate prema onome to sadri visoka zapovijest i kako to trai bujuruldija, a da se dobro uvate i da izbjegavate sve ono to je suprotno. Krajem zulhideta 1156 god.
8.
Bujuruldija bos. valije Kami! Ahmed-pae200

(3 d. I 1170

24-l-1757)

Upuena Hasan-begu iz Trebinja i kapetanu Onogota Hamza Kapetanu kojima se ustupa kupljenje dizje na podruju kancelarije Ljubinje.

Orijentalni institut, sidil ljubinjskog kadije br. 14, list 6 r.

\JI~ ~j <.Jb~

.? Jb~ C.j.hl J~!)-> fL. o>~.; <J\:>'YI J ~1..\11 oJ.U

.o';_,:!Jl ~l

,:,';J_,I ;jJI l .;..:JJI~~ J e:;)i J ~.)..J..:....

J j-\fl t;:! J'-()-"-.:... J-! jJ!~ _r.!.l

J.;l;- J .J.._,A; J -'-f ~ c.f> > .o'A <.:.. .t!:!4-IS'~f.- ~ ~) ,:,....:..)(;1 ~f.- Jl~l-.:....t.
J~ ~.o...}r ~f.- ~r <.Jl!:fb .:.,1;: .l.J_,!.o.t:lr" J ~;..u}._jC.;} 21S'.._.t ~ '":'rlJl

~ _,l.;f ~ ...:.;~J~ o)yl.. ~ ~ 0~1 \.,;.Ul J '";-'J~I )L.~ J C.\t JI L. J ~~ pt .:..J.> J~~~ ~i J JL.;I ~-.:....1. 01_,:.> :U~ ~;:1;: ~s:::::..t .:X.> ,:,)IS' ij\1 0_$1 ~f.- Jt.. J ;.!..!...:JJI Jt-;1 o~~I~.S;.U ;1-.UY.' <.JI)'YI J .Ft.\fl ;;_,_u J J..j \.S..II;J:. _r.!.l~~
'" Kami! Ahmed-paa (zvani Sopasalan) bio je bosanski valija od 1754 do 1757 godine. On je koncem 1756 godine poslao vojsku protiv Crne Gore, da bi je prisilio na plaanje haraa. ' U sidilu napisano u negativnom obliku ..yl..:l.Jl, to je po smislu pogreno. ' U sidilu napisano

J:d

,s. ... t ~ ,

to ne odgovara pasivnom glagolu (.lSJ. JJ:j}.

Dizja ili

hara

123

~jj

0.>A 4-<t ~J .J~\e .;:.,1;: 1.Jr J ..i;.ll.J.4-4}J' ~f." .ji;JloJ.:Ir" J 15~1

i\;..1 .U~I_, JIJ;I 41\f --!1 i_,;r

J .:...b J

rl:-- J j"J..;i .l?" ~e .J..-' J J:!~ Jt.. J~~ J .r--0.' .;:.,~~:--J ~lt. J ~If J J; .:,.ci)t;. J ..:...r- 'Jr '-!'15-";J:! ~r
.\\V.<....\:...TJ

Uzoru uglednika i ajana Hasan-begu, koji stanuje u Trebinju, i kapetanu Onogota Hamza Kapetanu, neka im se povea ast. Dostavlja se slijedee: Kupljenje dizje na podruju kancelarije Ljubinja, kja potpada pod kancelariju bosanskog ej ale ta,- ima da se poevi od l rebiul-ahira ove 1170 godine preuzme, podijeli i pokupi. I ove blagoslovene godine to je ustupljeno i preputeno vama, te vam je o tom poslan i protokol. Kada vam doe treba da u smislu uslova uzvienog berata preuzmete i pokupite navedenu dizju i da njen prihod u potpunosti i u cijelosti uberete. Ono to treba unaprijed dati predajte onom koji je zaduen da primi, odredite mu kao pratnju pouzdane ljude i hitno ga poaljite i uputite na Bosanski divan zajedno sa potvrdom o zaduenju koja je nuna za prihod od dizje. To treba svojski i paljivo da uinite. U tom cilju napisana je ova bujuruldija i poslana po uzoru vrnjaka i drugova okadaru Kadriji. Prema tome kada on stigne, treba da uzmete liste spomenute dizje i da ih u smislu uslova uzvienog berata i protokola podijelite i pokupite. Treba da pazite i nastojite da s vaim pouzdanim ljudima i navedenim mubairom hitno poaljete prihod koji se ima unaprijed dati i potvrdu o zaduenju. Radite i postupajte prema bujuruldiji i uvajte se i klonite i budite daleko od svega to je protivno.' 3 demadelula 1170 godine." 0a

9.
Isprava za preuzimanje
~upljenja

dizje

(3 d. I 1170

24-I-1757)

Izdana od strane bos. valije Ahmed Kamil-pae Hasan-begu iz Trebinja i kapetanu Onogota Hamza-agi, da bi nesmetano mogli kupiti dizju u kadiluku Ljubinje i Bekije Novi.
Orijentalni institut, sidil ljubinjskog kadije br. 14, list 6 r .

.;:J.1. .....;, ;"' .J.. j. ..:A

'-:'.r:- .e...<..... .t. .ft! jJ!~ J J!~.:.,..~:... } ~j':il t;)<$"...:... J?.. jJ! ~_r.!.l
w\:c':ll J

JL.':/1 oJ.J.j J!~ <S"~k <S"\.a; .; ~ J 0.) .:,J.:A)\;1 &"~k ...:....1. ..:..1~1 .;)JI ..;.JJI

.;:,l;:.;:.,;_,." ~}~ ~,1

Jc.!.yu J .If ):J ~\.J> .J.f J:_) \l.ji"' Ji_,,: CjjJl J ~.J-> J~;

~ll$'J" o;)JI jJI '-:'yJ- JJ! jA '4..:.. j~.; ~l .\!..JI <lf=;..l.!l.J..J J1;JII5J.!---' J wl!.;'k ._A;r
"'a Sud je ovu bujuruldiju zaveo 21 d. II 1179 god. (l:r"UI-1757).

124

Hamid

Hadibegi

.~.,-. wl!:f~ ~_;. ..::,l_r, 1.J.r~ 0'..}4;'-r ~k eJ"j;.!.!:...~ J-1 ~~J i.fL o) oJ.tjo LS~\,;,i ) } oJ..:.oya;. ~~ oJY.jo ~k ,jl!:flc ~r ..:.1;: J:, Jr....;:>~;.. ":'~l~ J ..i.;.l J ~J C::
LS..d.t..J p_~;~ .r.!l ~)~ o;}JI._;..IlJI ("'"If J~\..
[ll v. 4.:.- ~

l'J J.t)l ~;I::JI ~

Povod pisanju isprave je ovo: Kupljenje dizje za 1171 godinu u kadiluku Ljubinje i Bekiji .Novog, koji potpadaju pod kancelariju dizje za Bosanski ejalet, za ije je kupljenje poevi od l rebiul-ahira 1170 godine izdata carska zapovijest, ustupljeno je uzoru vrnjaka i drugova Hasan-begu iz Trebinja i kapetanu Onogota Hamzagi neka im se povea aSt. U vezi s tim izdat im je prepis uzvienog asnog berata i liste fiskusa (miri evrak). Da bi navedena dvojica u smislu uslova uzvienog asnog berata mogli skupljati, ubirati, uzimati i primati eriatske dizje na glave od podanika nemuslimana, koji stanuju i koji su nastanjeni u navedenim kadilucima, a da ih suprotno uslovima uzvienog asnog berata ne bi mogao niko spreavati i ometati u kupljenju navedene dizje, izdata im je ova isprava o preuzimanju (zapt temessiikii), ovjerovljena s peatom. Navedenog datuma (3 demadel-ula 1170 godine). Ahmed Kamil, valija Bosne.
10.

Berat sultana Mustafe III (3 zulhideta 1176

15-Vl-1763 god.)

Bosanskom valiji Mehmed-pai ustupa se 68.545 najniih lista za dizju s tim da se naplauje po 2% groa. od svakog obveznika. Daju se takoer uputstva u pogledu samog kupljenja dizje. 201 Od siromanijih e se ubirati u 4 rate.
Gazi Husrevbegova biblioteka, Sidil sarajevskog kadije od navedene godine, broj
10, s. 30-31.

..::...?.

LS}";,i:- .:,'}JI "!J_,..a,. ~}-~J~

r .tl;\.ai

)Jr.,"::.....~ J l e:!' J o.J.A"-Jr .!.Uk

:.:.. ";,.,f.- JI;JI ~J\;<-1 t~l J .k...JI J ~~ oJ)JI ~

':"'"j,. o!klJI ,j..l:... ~J_r. Jlyl ~ J\ll

J!l~

.:,Y..\J'I .k;. o~~ .j.tlJI ..:.;) ~ "'!,)}.:,.;.:..o j ..!.l..l}-l \T IS'.:.~ LS~~ )Y., .I:.J rS"'o;)JI
J o..\i

fi~ ~;J.i.,l J .!L.1' J ox:l~l ~ f. ~_,J. ~ o~.:... [LS~l ._;1! )Y., ~ ~JI ;)\.:. ..:,,;:f'y.
).;r.)

r-f (:..1;1)

.;5 "::.....~ y.1 ..:...~.!' ;r.) ))_;') ~) JL 0~1;) o.~:.. ~t~

~.T J.t)~ 4.:... ~~ LS)"'--!_k &'....:.... LS~ ._;1! ).f.. .!.~:. .:,)!)'ij'} &'bl ~};)JI ~...-~ .;!,L:.,)~Il.
"' Oct 1761 ,do 176~ bosanski valija bio je Muhsin-~&li~ Menme-p<\a,

Dizja ili

hara

125

~..G ;b ~l J ...:....f. ')IL.. ~I;JI J"l

J.! J} )_,fl ~ :;:::- _;1'1 o;jJI #JI .:;:.,;" ~..:,~oj

~.U~I j.l.;' ~l fbi\!.~ JJ.i.f..jJ~I..II i\1;>~ ~i~;_;-" ~lkl...J~')ii~I_,J~J~

.o:::;,"JJ:! J ('".1..-' J,~\i ..:JJ-A ..JI.!:f\r. ,::.,1;: _r.!l ~JI ~_,A;-' JtP
cS~ ..e... "r--IJA ..:.i_,ll

t3'J ~4-(;:

f=l... oJ.AI}-1 ('T ~j ':;'JJI J ;l" ~fl- ,:,.ci). '::'1 ;t!.. .f..JJ .p ..U...clJI ~~X ,:,')JJI .UI;_,I J~ ..J..)x cl:- ~.f. 3JI;JI2;_"f ~;f'
r-1' J JL;14t,)\.....;,) ":;'J!x ~\;.:.-;')~JJ

.j'-:.!_,).!.,"ftJAJtJL o.)<4J_}J ~.J' c;l;o;.f..f'

1.._,.!.':;'hl ~b~ 5J"'I;AJ 4";AI ~J....;;U..tf::_.l;l J,)~J/ .;:....~ J-1 ,:,~l J):'" J JJ;A J
.jA\1\;

.r"'-~~ J el;. cS"} J. ":'_,:!JI~ 6~1 ('~l J~ IS(S')c.S~'Yo& ,:,':JJI~ <4>..<4J..f.

~;l;<: l J"l .JJI~~~JA~~ i\!;> ..J~;;,J .u...tJ;?_; (.JJ';. ll' J..;. JJJ'.I.f.r. ~~J 41;b_,.!. 1.1"\~I.;)JI ,jlJI t:i ;;: .j.Jj ... of. ~l<!~:.~":'~ ;j ,:,"):!JI J,_,..., J :f .Ls-:)1...; ":'J-!-;);;:
rt J ;':JI ._,all;. 4--);;;s ~l <l.iJ<I.i ..:,""_,... J.! .JJI jJ:':"JI J;ll r>-' J.ljl. J <4>..~1 )}JI j~JI J ;fl J.~j ~l":'~ ;)J ~l J.! J-"i!l j~;"
J~ J.::.-;~ ~J .f. c.S)'!,f.- ':;';ll ~L... .j.Jj;;: c,S.).ls- J} .1' &.;~t_\... Jljl. J <4>..~1 J .:.JI_",., 1~~l c.s.;.; J jJlf cS.!.. ":'fiJI ,::.,bi;A ;)JI J~l J i~ l Ja"!;f l. ~;}o ~lp
. .Q_,I ~~ c.s)lf. cS)iJ.IJI J_,:ll Jr. :>Ll ~~;J..\.4 J) JI c.s).iJIJI ~;):!JI ,:,jJI

Ir._r. a.p~ l JJ.~<: ,jJ::.. lA:..!

J?.J.

t'::jj <4J..f. 9J\i- J ":;'J.f..J .~ ls'))'. ~Ii ;Jf ~;f'c.S-!!-< ~)'..J' d.)S" ..:;_.~ J-1 J
.:::_,~1 ~):i~ J~~~ <4J..ft o)~ J)'. ,j.)4i;J;: ./' l.l.!>\.. ,j.)j.f. J <~.i~ oJ~ ji ,j..lii;JI ~~~

.10...:1 "1 ":'~ ~~" ,".l:--~~ ,:,"'!fl- JI.. ,:,')JJI ~ .u.;;!JI ~~( ..:,1-!!-'-!!-' J il) o')/J J i \t., ~)\....JL~ Jol<.f'L .)j)<4J,.} ...;\;JI e'J o.M'-J.f-.!.111...- J ':""'l; ):!JI~ J, n ilji..:,";;" ~ "!lz.-1 .)>"!J ~1" ~fl"J!J J ~fili~ JI J ._pl_,;. ~)jL J
~~):IJio.A.:,. 1""1 ~~J .!11..1-. J ._;lj~; ":;'}1,::.,1;: ~)ll~). J. J~ J

e;

.XJ.! J

;s-'1 "_,;..~J

t_

,::.,;l_r<. o..GI..j ;}JI ~lJ [tl.! 12..J~\...:iI ':;'}JI pl; 4l...f- J 12":'LiS1 .O::::.bl,. J

~Ji w;..l.;jJII.f_r! ~J 41~ ":;'J!\oiJI\:5..1.:.,.c.~ J-1 ":'~JI IS'~ ;lj., l

~JI~ <4J..f.se ta
rije

cfjJI ~r o.MI..
0

J Jt; ~ ":;'~Jil:;ll./'\1; J<$."' ..JI:LJI ,:;--- <4>..<4J..f.- J .:.-;l~ c.S}<4J..f. ~;\;cl bl ,j.)..!...IJ ~;f

....i;r tr....;:>!;.. ,:,").ii;LJI c,S;I.J:il ~J;~ ~J;:

' U sid.

..\i\..

y
jer

' Iza ove rijei u sidilu je napisano {}.f-->). Mislim da .je ovo dodao ponavlja u drugom redku, gdje pot puno odgovara.
' U sidilu pogreno napisano (0JJ.Jf-').

prepisiva,

<J\;;\).

' U sid. nejasno napisano

U sid. (J).

' U sidilu pogreno napisano ( .y.IJ' ).

' U sid. ('-:7").

' U sid. <..s.}~l).

' U sid. <Ji-l).

'' V sld. <Jl;1).

126

Hamid

Hadibegi

~ ~;:; IJ.j~ ~ Jfll..~<>l.. .j.>):JJI J;..!i "!1:;1 w:;J o..Gm ~l;_,..c.~ Jo l J

J~I r,:-l..:i <lA#fb~_;.;. ~\..j J .;;J ~"!.ft );1:; ":tf. .)<;:J ';'J~ l~ j
14~~k .1.;- ..:..A~ J..-A'

..,h, W.)"';;.;.!. ~bh

t:.

.j.t:_l

'-:"~~~;~;::-, J (aj '!.ft Jt. J

1

~:;l..r,.l ;.i" ~J; ;_,~1 .l.c.-..r,.J &,)~.ft .S.fl.JIJI

"-;!l ;}JI .S~I .S...I.ai ~(..r,.J ~

:J:-" 15~1\A:;.I ~~ r-1'- .j:;;~ ;}JI ijl::.....

"';;r ~ft :;y_~ J \.;;;.1 #.>..r.. J. J ~l~)> J. :;_,;.~J to14

~~J ~ <.SJ.e,_(~;.}.j l$~ ~ .j~~ J J!.ot J

#~ ..!i.cll <.S)~?. w~JI ~,_,..;,...~;)JI IS"'..;; .:r..J41}lJI ;_,~1 <.S~~l17t_l::.l ;_,.,1,)":;"r ~ft
.ciJI ~j .S)If. ;_,~1 '-:'!:fl ~l '-:'\J" ..1.!.1 J w~J'; o..G )o;X.. J .)A):; J ~J

).j~l ~;l-::- 45'f

<lih 'v'J:";.>..r..J .:t..)"! k

J '-:'~l I'~ J.-1>1 ~l <li~! jL J ~t ;.,)l..;Jij

JI)w.,f-)11.. ~)l..'";');.~ J ;jo .:t..fo.-41,1

-?1.... J.!:l #~.l!~~~ 'v'}JI ~Ita;_,'Jj;. .!A

J~l ,::_5' J>" #))JI #Ifj l

~;; ..,J;.,1, .JI;,t ~-.!:'~'-!~b; w'::IJI

J-.:.b ~)~t;.. &)J.J.)h ~k' J:.b .e..."-:!\;.. .S}I;Jio;f .,;,_j.). J

~;~l

~ ~;l:; ~k j.<>IJ ~ ii;J~ 1.5"'~1 J .:>; ~J..,Y J;'.)I;JI ~.>..r..J #..lf..d,t ~t b_;. ~~..elJI
..::..41\?JjL.i ~J .t. ':;'~..r...)..r..Jw.ci)>h~k.S}..IIJI

21J.....,1 :;_,>~J "!:>\.,1 [':;'}Ji] 20J_,..:. J~ o..t:.-1} J ~ 19~..11Jil}L ~b;~ J

:;_,;.~ .k....JI ~l ~ w..l.i};b '-!k L;,; j-1 ..\.i);I.J'!" .:,~1 .l.c.-..r,.J ~ '-!?. .k....JI J :>\.,1 ~~

j.#

23-.;,_}~1 o;)JI~S-r~J.S)"!k!J)c.f' JJI "-;!l ;}JI .S)J~! ~l;.!& "!!.S~ ':;'}122..!~\)"t:;l

)~l jJlf J ;.l& .c...l_? ~b; ~l

<li\r..f.

~ ':;'~J'..J .S}I;JI #JJ

<.S):!~ ~}.:tl} [J] ~~~~l~ .;!JI~~ .S)~k &.e~ Jol..r. /"J

"-:!l .u .1' JI.. 'v'

i'' t!.>; .;f .,;,_J--j~' "!~b; ..-JI.;I;,I;.,~_,t.. .:,~1. ;_;~ .:r..J~k ,..u
';'fl JI

c.f_, "t:)..;..c~.f. .oj JI \AJI ~Y.IJ> r::-~..clJI e:;..i; "!_,.JI <ff ~r tf-J~J'-:"L. ..:.A
. d JI ..::.:1::- <.S)~?. ':;'.J\!..r..J <.S}I;JI ;_,.,1,~ .S)h '-!k o;J ~_;.j tl:..~ Jol ..r. .1'
11

U sidilu nejasno napisano.

" U sid. (.J"'!~I) (':"~1).

" U sid. (~_e).

" U sid. <.J~).

" U sidilu (l.i,;.l).

"U sid. (1::.1).
" U sid.

" <.r'l;2l.
" U sid. (,J~).

(~.J.l."\.

" U sid.

tJ_?

.J f'l

" U sid. (.1-.Jil. " U sid. (.:._J;

" U sid. (.:..i-IS).

If->.

Dizja ili

hara

127
j)IS"4.,o)l;..

./'._tf.~)

j.J o))JI ..:;-o\t\; _r.. ~l(' J e:!\;. ..S~} .f. ":,1.1. j"_,p ..j)!;.
ji~ l "!lal~~ .:,~1

l}

J~ zs.~ ..\5"~~..::.:~..S)":"'P~):- ';'~. t..J ..S}I;)I o;j 21~}~1 J~ ~.1.

[J]

.kJf. i)IS":....O)L;. .ciJI '":'1:::::-1

J:.2 J c..J. JI;JI .:,~_,b .c.j;)JI

.J~ .:fo' J )_jo

~.d JI~; ..S)Ifi- !JJj'"'! l "::,;4 iS"J"" ~f.J'. Jirol ~~l ;f.ll ~ ~..cll ~l .t. o .:l~) .J.Ail.r.
!)-0.,1l.::fr ~~ .;...IA:....I Jlf"r ....J::t:IJ J_,~ .:,k.~"~~,:) _,u..~.:;_,..i.. .q~ _,
(.$"'~' ~~.r"' _, J:-; , ~l(_, 26~> _, ~ ~ .)..~.:...
..S;;i J~ ~~lc; ~b_,..

t;; ~"') wl!:'"' ":,l..r. .t._,_r, ....t:>L;. _,

J:U .j.:l~.fi- 21J\R _, w.:l~lc; ~~v. ~c:_j- '":'lj_, ;;t;.; ..!.UI.i.S _, J~I ~ "-:o-..r. ~t
JL. ~ J;b ~'fl.-' J:.<> li ~_,! J~ l .t.;~lb .c-i -'"!.:,.-~J
4.;1::...1 41;1 ~ _, .>.1 ~l J..hl./'\1; ..s)i-All [~ll .)~.)ji '":'f.IJI ._"#_,zs.;:z 1.:1., J l.r- ~l J;~ l

~lt '":'fl-'' .:,blr ~-'r .!.lil!:'b ":,l.r. ..r.!' zs.;_(\(1 . ;_,:.\) w.i.fo.. ~ 1.
.;;l\? J .::,.;1.1 o);b "!fi- o..l!.<>_,....;.

.r. _,;\.,;,..l"-'.)\......

J!~ ~ft J\.U"\1~ .:.:~J .:,ts:::,. j~ J ..sfo,\..i.l} J Jo.)J!.' J

"-'.)\...... ;.)

J-0.,1 t')bl _,.J-f

['v'JJ;I] p.> ~L.~I

~_}.....;J (""l J)JI d

.J.,.Ii

fo ~l ;.}JI 0;~1

.~~ ....,;)> jib ~)h ~ft .:,~l._;l."l ,_,~...~~l ,.,, JI.. "!ft
...:..:--1_,; _,\,i,; ~~.._,1 ;_,..i.. )h 41 fi-_,
.:,~1 o\f!.l

!J);j ..r. ./'

Je <ll;)..-; J t""I..S_};~I ;r. J JJ.;AJ~"!} ..S):!_,I .>~} J~~ 0 ):)_,1

J.;;s' ~;1~_," ;.> o;j_,l ~l d-l ~ 4:-1$! ~ft -'
~'v'>::'J'.-' ~l('j-lls::.!.l _,

e" o.ll.:ol.."il

'v'.r.ix )}.-;;-'"! .:,.- JIJJI ..s_,I('J.I;.I Cj.jj

J":Jx <ll;))f' wl:IJI ~ o..c...lt oJ)JijJI J!l.b.. .~..clJI ~ ~S)..s).r.J" .c-Ifri_,~ !l.)_i_, .t._,p .:,1.:1,1 ~.".dl_, 0,:-i .~tl~ b ":,l.r. _,:!.' , J~"~~ "":.r .;...)b J..!:.! ~r J-0..' '":'~' -'.>';...'..::.:~.:...l".S"'r-' ti'-'~)!;.. ....~,,~;.., ...All _, ....:1.. J ~ _, ..::.- .:.. ~!.-,..s> .:r- ~~~ r.t.:'' J 1x.J
Poto dizja koja je po eriatu stavljena na glave podanika nemuslimana, jevreja i hriana, koji se nalaze u zatienim zemljama, spada u zakonite prihode fiskusa muslimana, to je i2data velianstvena carska zapovijest (hatt-t humilyun), da se prema hanefijskoj pravnoj koli kao i prole godine i2rade liste za dizju, uzevi u obzir najvie, srednje i najnie, i da se od poetka muharema otpone s raspodjelom. U vezi s tim dato je i ustupljeno 68.545 najniih lista sadanjem bosanskom. valiji, nosiocu bezprimjerne carske zapovijesti koja se ima slijediti,
" U sid. (~1). " U sid. (~.i).

" U sid.

(~ ~..J.l:h.

"U sid. (j..."). " U sid. (J)...;I).

" U sid. (,;..:;.;).

128

Hamid

Hadibegi

potovanom dravnom ministru, asnom maralu, uvaru reda u svijetu, mom veziru Mehmed-pai, neka mu svevinji Allah uini njegovu veliinu trajnom, s tim da se od poetka muharema 1177 godine otpone s kupljenjem dizje koju po eriatu treba da dadu nemuslimani: hriani, jevreji i jermeni, koji stanuju i koji se nalaze u Bosanskom ejaletu i Hercegovakom i Zvornikom sandaku i u Nikikoj nahiji i pripadajuim krajevima, kao i oni koji su u prolazu. Kada doe dizjedar od strane navedenog vezira te kada se prvog muharema pred tadanjim kadijom prelome peati od boe s listama ovjerovljenim dravnim peatom i sravne s peatom na)istama, neka se stave u jednu torbu i neka je vilajetski kadija zapeati i poalje na moju Portu sree. Neka se kako treba izvidi, paljivo ispita i neka se utvrde nemuslimani: hriani, jevreji i jermeni, mjetani i stranci, koji stanuju i koji se nalaze u svim gradovima i selima koji pripadaju navedenoj kancelariji, te oni koji su u prolazu, kao i njihovi mladii koji su uli .u doba polne zrelosti i koji po eriatu treba da dadu dlzju. Pod uslovom da niko ne ostane izvan i bez liste, treba u smislu novog reda koji je po eriatu uspostavljen mojom velianstvenom carskom zapovijesti (hatt-i humilyfin) uzeti -od siromaha koji privreuje (fakir-i mu'temil) po jedan dukat (zer-i mahbfib), raunajui po najnizoj stopi. A od onih koji ne mogu i kojima je teko pribaviti zlatnik (zer-i mahbfib) neka se prema zer-i mahbftb-u uzmu dva i po groa i jedna etvrtina. Koji god oni novac od raznih moneta budu donijeli, neka se uzmu oni koji su iste sadrine i potpune teine prema njihovoj prometnoj vrijed nosti i to: 465 aki, miidevver cedid Istanbul altunu zer-i mahbftb i Zincirli altunu 330 aki, tugrali Misir altunu . . . . . -315 aki, te raunajui tugrali sag para svakih 40 po jedan gro. Neka se na taj nain kupi i ubire dizja od njih. Neka se s najveom panjom i obazrivou pazi na utvrene navedene odredbe. A one koji budu preli granicu i koji budu odstupili od pravog i ispravnog puta treba kazniti kako po eriatu zasluuju. Svakom nemuslimanu treba izdati po jednu listu s linim opisom ovjerenu s dravnim peatom. Od lista koje budu razdijelili amili odreeno je .6 para onome koji ih registruje kao nagrada za pisanje .(iicret-i kitabet), a osim toga od svake liste po jedna para raunovoi i pisarima dizje, to se prilikom obrauna ima raunati iz skupljenog prihoda od dizje. A to se tie nemuslimana koji su nastanjeni u vakufskim selima u- mojim zatienim zemljama i oni koji spadaju u hasove, odakluke i vojvodaluke velikih sultana, plemenitih vezira, mirimirana i drugi te oni koji su na osnovu nekih uzroka izuzeti iz deftera te plaaju otsjekom, bili oni svetenici, mitropolite i kalueri, bili oni koji su na neki nain dobili u ruke berat te tvrde da su na dunosti tumaa, muselema i da su osloboeni, sve je to dokinuto. Dokle god su oni sposobni za rad i zaradu i dogod oni ne budu imali opravdanih razloga zbog kojih ne mogu da privreuju, kao to je biti slijep ili kontuzovan, nee biti izuzeti od ostalih nemuslimana. Neka se od svih njih prikupi dizja po najnioj stopi iz jedne ruke prema onome kako to po eriatu zasluuju. A neka se dizja ne trai qd maloljetnika koji ne treba da daje dizju i od iznemoglih staraca koji pisu nikako sposobni za z<;\l."l!du i priv.reivanje, a nisu oito bogati,

Dizja ili

hara

129

Izuzev nemuslimane prolaznike i one koji su u mogunosti odjednom platiti, neka se u etiri rate prikupi samo od siromaha koji privreuju. Ali dizjedari neka prihod od dizje na vrijeme predaju dr. blagajni. I pored toga to novac od dizje (miH-i cizye) spada u erijatske prihode koji su obavezni prema izriitom propisu (nass) i pravnoj interpretaciji (ictihad), ako bi se neko od nemus~mana, nemajui nikakve zapreke koja bi zahtijevala padanje dizje, skrio i pokuao da navodi neki veliki razlog da ne bi dao obaveznu svoju dizju ili ako se na neki nain bude ustezao i sakrio na jednom mjestu ili bude pokuao da neda dizju, neka se za takve zbog njihovog ustezanja od davanja erijatske dizje odredi najvea odgovarajua kazna, nakon to se od njih uzme dizja koja je uspostavljena na njih. Neki bogati ljudi od stanovnika vilajeta uzimaju u-zatitu nemuslimane pod imenom da su oni obani i sluinad u njihovim vinogradima, baama, iflucima, mlinovima i oborima i pod drugim izgovorom te ometaju njihovo davanje dizje. Oni koji se budu usudili da to ine treba sigurno da znaju da e prouzrokovati za se trajnu nesreu i da e biti kanjeni tekim kaznama. U interesu svoga spasa treba da postupaju s najveom obazrivou. Kad se po erijatu ustanovi da su dizjedari s prevarom i potajno slali liste raji koja ne spada u njihov sektor i da su dijeljene, neka se njima vrate liste koje su dali a novac u potpunosti preda stvarnom dizjedaru. I neka se dade dizjedaru u iji sektor spada, da im on dade liste prema njihovoj mogunosti. Neka se ni na kakav nain ne dopusti izbjegavanje i suprotstavljanje. Neki od raje, koji u gradu ili selu gdje stanuju, ine bogatiji dio i mogu da dadu po najvioj stopi ili mogu da dadu po srednjoj stopi, da ne bi dali dizju po najvioj odnosno po srednjoj stopi, uzimaju s prevarom srednju ili najniu listu od dizjedara iz drugog kadiluka. Ako postoji vjerovatnoa da e time biti nanesena teta fiskusu, dizja takvih treba da se odmjeri i da im se dadu liste kako po erijatu zasluuju. Ali pod tim izgovorom neka siroti raji ne ine nepravdu i neka ne prelaze granica. I pored toga to se dizja treba kupiti od svakog pojedinog nemuslimana, starjeine (koca-b~1) nekih mahala i sela, da bi umanjili svoju dizju, uzimaju liste globalno i ne dijele ih raji prema onom kako zasluuju. Koliko treba da bude prihoda, to oni meusobno obraunavaju i suprotno asnom erijatu dijele (vre razrez) podjednako. To je dojavljeno mom carskom prijestolju. Ovaj ru~i obiaj takoe ima se sprijeiti (zabraniti) i treba da se svakom nemuslimanu od strane dizjedara dade lista prema tome koliko moe podnijeti i tako prikupiti dizju. Ukratko da ne bi suprotno odredbama berata nijedan pojedinac od njih ostao izvan i bez liste, treba da se na erijatski nain svakom pojedincu od njih dade lista prema podnoljivosti i zasluzi. Pri kupljenju dizje treba se do krajnjih granica uvati i.klonuti da se na varoi i sela ne razrezuju i ne nameu liste globalno. Kratko reeno, ako se sazna da je neko uzeo jednu aku vie nego to je odreeno beratom, takvi treba sigurno da znaju, da e bez odlaganja biti odreena kazna svima koji se budu usudili na takav postupak. A i amili kojima je stavljano u dunost njeno kupljenje neka se ne udaljuju od pravca pravednosti, nego neka postupaju s potpunom ispravnou. Neka oni, suprotno propisima uzvienog berata, ne trae od raje ni jedno zrno pod imenom: troka (mai~et), hrane (zahire), pisarine (katibiye), te novca za koldiju i za mijenjanje novca (kolcu ve sarrafiye ak<;esi).

130

Hamid

Hadibegi

Isto tako kadije i naibi neka nita ne trae od raje niti od amila dizje, bilo malo ili mnogo, pod imenom sudskih trokova (hare-I mahkeme). Ako pak kadije i dizjedari, u pohlepi za dobivanjem imetka, budu raji inili zulum i nepravdu, to e se tajno i javno prokontrolisati i ispitati detaljno. I ako se pqkae da su oni uzeli vie, oni e pod okovima biti dopremljeni u moju prijestolnicu sree i po erijatu strogo kanjeni. Prema tome treba da se potuju propisi uzvienog berata. Kadije, vojvode, starjeine sela (kura zabitleri) i ostali stanovnici vilajeta treba da slono pomognu dizjedarima u pogledu kupljenja dizje. Ako se neko bude suprotstavljao, neka dostave i izvijeste moju Portu sree o njihovim imenima s linim opisom kako bi bili kanjeni. Da bi se znalo da je svaki pojedinac platio novac za dizju, dizjedari treba da vode zaseban defter. Treba da poimenino zavedu u defter one koji su u gradu s naznakom mahale, one koji su u selu s naznakom njihova sela, a one koji su u prolazu s njihovim imenima i linim opisom. I treba da ga donesu u moj centar sree radi predaje raunovoi za dizju (cizye muhasebecisi). A liste koje budu dijelili dizjedari kadilucima i nahijama za koje su odreeni neka ubudue koldije ne stavljaju na njih peata i neka ne izdaju lista bez linog opisa. Neka na njih stave peate koji se uvaju u kancelariji, da bi se u sluaju potrebe pri uporeenju radi uklanjanja sumnje moglo utvrditi da li odgovaraju. U sprovoenju propisa i odredaba koje su oznaene i izriito spomenute u ovom mom uzvienom beratu svaki pojedini treba da savjesno i dobro radi. Neka se dobro uvaju i klone od suprotnog stava i postupka. Tako da znaju na moj asni znak da se oslone. Pisano 3 zulhideta 1176 U zatienom Istanbulu
ll.

Berat sultana Abdulhamida I

(l muh. 1189

4-III-1775)

Kupljenje dizje preputa se bosanskom valiji Dagistani Ali-pai i daju mu se opirna uputstva. Ujedho mu se alje 78.090 najniih lista za dizju, ija visina ostaje ista. 202 Siromaniji ima da dadu dizju u 4 rate.
Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil br. 16, str 134.

45)'-:.f.- r.:,~>'l ~J~ ~J-j;~_;. .:tl;\..,lJ ,)~ 1.::-e.j J-l

t-_;'> .;...._.>.!-~~.<.JI_,.. l~ J~! ~

"!fl- JI;JI ~;~l bl J .k....JI J )l., l o;jJI 2J"" '":""'..\.. 4l;!JI .JJ:... "">_;...

.1.;. ~~ ._;!JI.:.,;JI:-- -..,); .:,....:..... j 1.5'.1- &4!.... jp.:,~ jJ! ~J Jl.!5 o;)JI

J>.l- ~

"' Dagistani Ali-paa bio je bosanski valija od 1773 do 1775 godine. Za vrijeme turskoruskog rata on je bio serdar cijele vojske na Krimu. Kada je sklopljeno primirje u Kajnardi, doao je u Bosnu s bosanskom vojskom. Poslije njega za bosanskog valiju doao je bivi veliki vezir Ajvaz-zade Hadi Halil-paa s tim da rijei spor s Austrijom u pogledu gr anice kod Une. ' U sidilu ovdje je stavljena sveza Ve, a nije potrebna. ' U sid. (<;i:>).

Dizja ili

hara

131

J ;1::..._,.. J
L

o~:.-.1. ~1..1"" o;)JI j_,l '-:'_,J. o~:.- o~:.- )p .:,W::::... jJ!~ ~_,1 ;.:l\...

.:,,p_,:. .:,.f..\1'
J .... _, 4:.!3 ..
~

~ ~11. _, v.. :.i;_,): l_,~ .t. .J"" J.:;,}~ ~~P_,'->-}~ ~\,..J a . _, .. ., ... L.. ". L.. .,

J.,

f'- .;;,.,_t; J o..li)l,o; ~\::...; ~ e~ e .)l}!i J ~_,1; J .:}.:l;~ J .; ~!J ~;.> .:,~ rj~ I.S"bl ..:J;i-'' ~_r. ~Jwlk ~1;1 _, "Jt! J .fi".,::...; J>' ~~)~_,)Jr_, p :;:::,.. .Ji:! o;)JI ~~ .::..;.) 1:-- oJ.:- oj ,fT o)_1.f 4.:.... ~~ ~)"-!_f. ($"4.:.- )_,;b wW::::... ).f.. .!.~;.

r.

6 .... JII.L 5J~~~ ~'-'J~ JI!. ~..J.j_,b _,;.1 ~n_, .e...~. ..::..1~1 ~~... ~IJI;JI t.,I.:,LA!. ~ JI.U ..1,1 rbl 1!.~ ~ Jl::....ib r;:.)J ~-w' 111;; ~ ~ 1_;;:::.. Jf--> ~;1...\.....i~ tf.=!' r)~ t:} };:. ~.);_,;. _, 1";:._, J~~e ..::..l..la.A .:,~k .:..t~ _,;.1 ';';lJ' .J>!? J~ o~:.- -v t4l~'
y.-1_,.. ..:;)1

f'' ....Jj_,_,r rl}-1 r.T ~J';",_,~_, h

"-!.f. .:,I:IJI ~.:,.;.:;_,t. ~~;~.~... .r..)-'

JC.dl ...t..cl_,l ~ 41;1 ,"f' w~JI ..UI;JI _,~~)K.:!..\.:.... ~.1. Jl;_,l "-!.ft ;_,r -.l;;r' ~~ o.J.:J);:. ->ft'r ->"-!_j J~_".

r:::t Jf.f '-:')-'' J.:-1.> ~ ..?'r ~r' _, 1~)w\1.

r _, Jl-;1 ...t.>l-. ;.:l '-:'.".Jx ~li..:..:.~-', t!'-'""'..~.:.

r. :w1;1 _,->Jr._, /.;:....; J>'w~l

_,;..

JYf>

-'J-'r-' J'-:-?.

._rit\; .r- .!i-ls"_, ~t;. ~.,j ..r. '-:'fl-''~~~ r~IJ ~;;

tf'"M ~J..~.:,~_,,,:;.-.- ~~f. b_r.

Jf. ~~..!;JI::..' t.> l~_,..~~ il!;; w~.r..-' &

.::f_,:. .:,.f..IJ> .k;. ;)JI r.5_r. ~_, ~_r.

y_,fJI ~dJ} J-: w.>):IJI J~ J:}. .~l-li d-'} ~J,..I J-: '-:'fil t::;J .1. ..!;ld-'} ~.J....I

JJ J."t\::...1 >)JI ~J J!..l!-"1 ~; ~_,I:IJI.:,j)l it J ;'::JI ._,.lt;. ~l );J;_5 ..j-1 <l.iJ4i w.>.:l_,;:, u-~1
&o;~ t_\... JI;!. J t::;-' .1. d-'} .jf,- ~l J;ll J~j .J"">A 41;1 J;JI9.J"">A J CJ} _,~Jia~.#
.4_:o;J.i_.

:;;...!.J_r.J ~J..:..:.~ ~J .l. ~)<;fi- J\.. '-:'_,:11 ~\-dJ} .t. ~.)J;. Jj ;H

.clJI--?.; ~)If. ~fi..l!_,l

JJ~ .:,..c..t:..l ,J..;k _, ..:;1......, Jr 41;1 ~J.j _, )Jtf ~...~....'-:'fl-'' .:..~Ir J)JI Jl~l _, r~l JIf

,:j.-' b_r. !l).i-'!1

"!.""'..ft- JIR _, '-:'~.1..-' ...L....Ois" ;;: 4l:ilS(!.I ;_,f "-~K~~ ~.t../' .!t._;.(".,::...; JAl_,
~~:--~ ""'..f. o;!;;: .:,-li;J .1. ./' l.~;.\.. w..l.i.1. J~ o;! J'l w.J.i.:l.J>. Jt! .l';I;JI ~~~ tf.jj

'-:'."J- .wJ:!-> .,"='"'~ ~ w.:l4J..f. Jt. J.o' .:,~_,, ~ ~_,, ~ ..:..!IY .::...r.l ~P.Is" _, ~J riJ~I;)J J i~~:>\.....,::...; J>t>l f'- o-li)~} .j\;_,1 ~1_, o.!.A"-J_,?.:!.IIIt _,
4.:1_,1
_,~l; _,l:! JI 4~~_,1:1_,1
3

uJ.A.. _, jljl .:,.);_;.) ~ ~1:-1 ._;,.,. J ~b .w..fo~JI [JJ ..pl_,;. ~JjL J .:,1~
~.)1 ~\,...J .!.U....\......
J

oJ.:-

..;t~; '-:'}1.::..1;: ~)ll 41;1

' Nejasno.

to.:;;_,!. .1. J ..r:-f J .;..:_,k:

U sid. nejasno napisano.

sid.l. <~) wlk).

Nejasno napisano.
' U sid. <..,..~>

" U sid. <JI:.':/1).

' u

: U sid. (tSJ""").

" U sid. (._;!J.!).

132

-Hamid

Hadibegi

fo;=l .)Y:.~ J

t J .:,;l_rD o.l.i\...j ;_}JI tl... ..J~L:s"i '-:')JI

;.)\i

4lR J '-:'L.:s1 4S(".. !.)\... J

t?)

45_r. ~-' .,:,x... ~ '-:'~-'1 ~I12.J.x;.; Js-1 jL... ~_,1 J$'~ u_,l.ir.l ~ jJI..P._;A oMl.> J~ ..J'::LJI J~ ":~ft [J..:=.:~ ..S)":ft- ~J\;<-1 t.)lj ,j.)..L.>-IJ ~ o;f ~.,1;~1 J.}.) oJ)JI
~..;._,!tf- ..J)\.;. ,j.)_)j':l-'l"s;l.cll ~_,;\l"~-' f. o.l.il,.

Ji'_, Ja~ '-:'~-'11:;11.1'\1;

.~,1~

.:.;.) ,j~~ Jfll~l... 14.j.)):l_,l J;.U ":bi134.J.) J .lj_,_,-' ..\:;1 .,:,.x;.; Js-1 J

)~l r.:W 4.-tr"' ~_r ~L.j r_,l ..:.,;_, J":ft- JI... )h ";ft-~ '-:'-'~1 ~-'e.~~~
.:,...; 10Js-1 '-:'_} _,11s~ JUJ ~.,:,:.~.J. .:.b;IJ .:,~1 '-:'~1 b~l _, Lai ":.f.- JI... J
19.!.\.(_(.J

.J..)":ft- "s_;l.j..IJJI ~ ~IIB;l;.., J J;~~~\... ..J;,;_h ;_}_,1 i j:-.. ':1-".!.f!"

nj";..

.:,J:,)'-:;_r. ~.f.- "-!l ;_}_,l"s;~IIA::.:.I .);:_.r. _, \1 ~~ J!J. .r. .)A_, 291)4-1 ~:.l.:r..l ;.ir.~~ .,:,_,t,:l
~l'"='"" ..1.!.1 .;::::... ,j.li.cll"s)":.f.- [.,:,}1,1] ~-'.rD-- ~J;j_,l J$'~) :!lj.d_,Al,l .,:,_,t,:~ ~l t_\::..1
ocl_,l ~; "s)l.f...J\r. o.l.i)o;.l.il...-' .:,1..._0-' ~-'~~-'e ..s}.cS"'.:.;."s;,;.... ;.;.r:._\1, J ~.to l J

_);~1.:.;4 i.S'.r-:.)_"_ '-:'J:").))) .J..}".!f.- -''-:'~1 J-t> Js-1 ~14-0'r!jl..-' .d:-t.,:,~_,l; J

':Dl Jlf";.;_,~)ll... .:,...)\... '-:'~ 22~ JJ_;. "sfo.-.0_,1 ....;k.. ~l .~..!!. ;::.,~_,;.., ;)JI 21~1 ;_;}l.L;,.

J~l .:::$'J" oJ)JI

r::;.ii '-:'-'~f Jl;_,l ~~l~ 23".!~1.>; ;_;'::l_,l ~b~)~\;.. ~}.t...r. )h";?,_,
bl ~h
J

":.t.- J.., l_,~ \..lt 1$'~1 _, :.; ".!-'Jf' Jl;_,l ~.:l;:_J .p .>i..!l_,l ~t 1.>_r. ~J.:J_,I

JL.~ ~J./, '-:'-":..1..-' .J-cij. h ~f.- ..S)i ..!l JI J.:.b oC- "-'!\;.. "S_}ji;JI o;f G_,uj J eW J

)~l .:::$'.r ~~..:,...IA::..I J\f''-:'r.J!I J_,; (J-IA>~.)~ .j-:. ).l-h> ;_,..t.~~ .:!.L.U;~I ..::,;!~

_,.}.)...::.t. .l' o;)Jid"_r. ~-' ~_r..:;.-Uii _r. ~\("_, c:_;b."s:.} ..t. .l' 24i)IS"'J-b.
l.} ~J.,; ..Jt!:JI.> .:,l..r,
11

j"_,_;. ..J)l;._,

.cJ_,I ..::.:~..S)'-:;_r. ~_t.-

'-;'):.JJ

"s).ii;JI .;j ~jj~!

1J sidilu pogreno napisano (.J :>lo l}.

,. U sid.
H

l..:...~

Jol).

" u sid.

c.w_,.).
c_,.l).
..-':lJ.

u sid. (ul_); \,;Vll.

sid.

"Mislim da je ovdje (~Jill~) suvino.

"u

sid.

"u
'"

e.b..._;1.

" U sidilu pogreno napisano (..:..lA., J " U sid. (.!.ll.;:J). " U sid. (J~I). " U sid. IJ~i.J).

U sid. (~\).

" U sid. (~).

" U sidilu ovdje je umetnuto_( .JJ!J,J_;.....;)t,:. ), a ne odgovara na ovom mjestu.

:Oizja ili

hara

133

;;l,;,;

"0t 25&~1 ~;J ~lJ"' J otf.ls".l ~;J~~.:,.>..:... ~k J J.:.O~> ~.; .J<~:~' 4;1\h. 4.:...i ~ .:r- ;;:5' J J.:G .::.>..:...'Ji~"') .o.!:- t ~ r:.f '"='l; J
.:l~~jl '":'_,:!JI~ J~ tb J 1:,... ~~ }J~IIS.J..d J~ ":~l..J 4l:-b."- JL. ~}JI~ r.!' .;j~ . )_,:.\('.:,_";JA..>~"'_,!. J Jl.a>l 4E.:ll.- j,j\:..,1 ~l ~J~ ~l J)_,, .1'\};
.::..1.>1_,- j.. Jr dl!:flc

~l..is'J }<~:..!:'~":'>J.

!Sfl ..Ul
.::..1;;

J!~ &. JIA.,")}~ ::.:'lJ .:,\G ji... J IS)k:l.alj J }:>.J?.JJ };OG '":'fl JI
,U;,\... p~}-))(""! oJ)JI

~.j.l.i fo- ~l

)}JI IS J"":l ..:;..AJ~ J .;..i\..1 o;l;,

'!f.- ox...>_,.,.;.

J~ l r~' J J:>.T

Zl'":'jj. fl::l ~)h ".!k ,:,_,f.:l ..;lJI (""'_,\.-.~~l bl JI..!S}<~_!f.- 26!Jji ..r. .1' J
ji._j;) ~L'}I

J- ~).-J J t""'IS}J.-?.1 J.Yf' J JJ_,- J !Sj:! JI .:l4.J._j J ~'? IS}:JJI o;)~ }oJ;,s' <~A;IJ.i!J.:l ;:> oJ)JI .l..l.!l eU ~4:-1? ~k J l'":' J-'!ll

J '":'_,fx

}f} ~,J JIJJI ~~l Cj.)j ".:l..f"l} J 1,;:,; ~.J!JI ;_,.-t. }h '!f. J

J;.;,.. oU oJ) JI jJI .J. Ih. ...ii..clJI ~ .J_,f.:l oIf!. l ~:;, o;)I.::.UI ~ '":'r..i..J ~ls"j-J~I

J~x ~Jx .:"l':l",

<f'S')IS};; .1' ...:...l.r.l.: ~ '-'..;)J1 J .l.JP. ..)1:}_,1 ~,;.di J 0f o.il!:flc .::..1;; _,;1 J
..r-~ ;)~~~.;. ..::,...~_r..~ ~J!.
,..:J.:k_; lAl;

..r- ~~~If J).i:...::.:~.:,zf'JeJ~)\.;.'"='J;l!'r~'

r.

Poto dizja koja je po erijatu stavljena na glave nemuslimana, jevreja i koji se nalaze u mojim zatienim zemljama, spada u zakonite prihode muslimanskog fiskusa, to je izdata moja velianstvena carska zapovijest (hatt-1 humilyiln), da se liste od dizje raunajui ih prema hanefijskoj pravnoj koli 1lla, evsat i edna prema proloj godini otvore i da se otpone s raspodjela~ od poetka muharema 1189 godine. S obzirom na to ustupljeno je 78.090 najniih lista sadanjem valiji bos. ejaleta nosiocu ove carske zapovijesti, koja nema primjera i koja se mora slijediti i objaviti, potovanom veziru, slavnom maralu, uvaru reda u svijetu, mom veziru Dagistani Ali-pai, neka mu uzvieni Alah uini trajnom njegovu slavu, i stavljeno mu je u dunost, da po. muh. 1189 god. otpone s kupljenjem dizje za tu godinu, koju po erijatu treba da dadu nemuslimani, hriani; jevreji i jermeni, koji stanuju i koji su nastanjeni kao i prolaznici u kadilucima Sarajeva, Mostara, Tenja, Prije polja, .... , .... , Cajnia s Foom, .... s Ljubinjem, Srebrenice, Zvornika, Plevlja s Derventom, Bekije Nove, Bugurdelena, Travnika, Kamengrada s Bihaem s Bekijom Kostajnicom i njima pripadajuim oblastima, raunajui za 1189 godinu.
hriana,

" U sid. (~1). "U sid.

"U sid. (~_;..;).

('7'_,1._,1.).
9

134

Hamid Hadibegi

Poto od strane navedenog vezira doe odreeni dizjedar i poto se nastupom prvog dana svetog muharema u prisustvu dotinog kadije slome peati od bae s listama za dizju koje su ovjerovljene dr. peatom i poto se sravne s peatima na listama, treba da se stave u jednu torbu te da ih vilajetski kadija zapeati i poalje u Carigrad. Neka se savjesno s marom i panjom ispitaju i utvrde domai, strani i oni na prolazu nemuslimani: hriani, jevreji i jermeni; koji se nalaze u svakom gradu i selu koji potpadaju pod navedenu kancelariju, i njihovi mladii koji su uli u dqba polne zrelosti i koji po eriatu treba da daju dizju. Pod uslovom da niko ne ostane izvan i bez liste, neka se na erijatski nain i u smislu novog reda koji je uspostavljen s mojom velianstvenom carskom zapovjesti, neka se raunajui po najnioj stopi uzme po dva i po esedi groa i po jedna etvrtin!l. Od raznih vrsta novca (nukild) kakav god oni novac donesu, neka uzmu onaj koji je iste sadrine i potpune teine raunajui prema prometnoj vrijednosti: Istanbul findik altiru 4 groa, Istanbul zer-i mahbOb-u po 3 groa, egipatski dukat i egipatski lanani dukat po 2% groa, a istu paru sa tugrom (tugrali sag para) svakih etrdeset komada jedan gro. Neka se prihod dizje pokupi i ubere na ovaj nain s najveom panjom i umjerenou. A neka se kazne oni koji se s prekoraenjem granice i s nepravdom udaljuju od lojalnosti i ispravnosti. I neka se svakom pojedinom nemuslimanu dade po jedna lista s linim opisom ovjerovljena s dravnim peatom. Poto je amilima dizje odreeno na ~me mai~et-a 6 para od svake liste koju budu podijelili, a osim toga na svaku listu po jedna para za raunovou dizje i njenim pisarima, to neka im se dade na ime iicret-i kitllbet-a prilikom obrauna iz samog prihoda dizje kojom su zadueni. A to se tie nemuslimana koji su nastanjeni u vakufskim selima u mojim zatienim zemljama i oni koji spadaju u hasove i odake velikih sultana, plemenitih vezira, mirimirana i drugih koji su na osnovu nekih uzroka izuzeti iz deftera te plaaju otsjekom, bili oni koji su na neki nain dobili u ruke berat ili oni koji tvrde da su na: du~nosti tumaa, muselema i da su osloboeni, sve je to dokinuto. Dogod su oni sposobni za zaradu i rad, a u vrijeme kad im neto spreava zaradu, dokle god oni ne budu imali opravdanih razloga, kao to je sljepoa, uzetost ili biti bolestan vei dio godine, nee biti izuzeti od ostalih nemusliinana. Od svih njih od strane jednog organa ubrae se dizja na erijatski nain prema tome koliko mogu podnijeti i koliko zasluuju. A neka se suprotno asnom erijatu ne trai dizja od maloljetnika koji nisu dorasli za dizju i od onih koji nisu bogati a iznemogli su starci te ni na kakav nain nisu sposobni za rad i zaradu. Izuzev onih nemuslimana koji dolaze i prolaze i koji su u mogunosti da plate odjednom, neka se skupi i naplati u etiri rate samo od siromaha koji rade. Ali dizjedari neka na vrijeme predaju prihod od dizje dravnoj blagajni. . Prihod od dizje spada i po izriitom propisu i po interpretaciji pravnih kapaciteta u zakonske prihode fiskusa muslimana. Zato ako neko nemajui nikakva razloga koji bi iziskivao padanje dizje, bude se usudio iznositi nekakav veliki razlog ili se na neki nain ustezao ili se krio, da ne bi dao dizju koju treba s poniznou i skromnou dati, zbog toga to su se ustezaH od erijatske dizje neka se kazne najeom kaznom, nakon to se od takvih naplati dizja koja je stavljena na njih.

bizja ili

hara

135

Neki uticajni ljudi od stanovnika vilajeta uzimaju u zatitu nemuslimane pod imenom pastira i sluga na njihovim vinogradima, baama, mlinovima i oborima ili pod nekim drugim izgovorom i ne doputaju da oni daju svoje dizje. Oni koji se usuuju na ovakav postupak neka sigurno znaju, da e biti kanjeni, te neka postupaju s potpunom opreznou u interesu svog spasa. Dizjedari s prevarom i tajno alju liste raji koja ne spada u njihov sektor. Poto se po eriatu utvrdi da su oni dijelili (te liste), vratie se natrag liste koje su oni dali i novac potpuno naplatiti i vratiti njihovom pravom dizjedaru. Neka se njima dadu liste prema podnoljivosti od strane dizjedara u iji sektor spadaju. A neka se ne dopusti nikakvo izgovaranje i suprostavljanje. I amili koji su zadueni kupljenjem (dizje) neka se ne udaljuju od pravca istine, nego neka postupaju s potpunom opreznou. Ukratko reeno, pod uslovom da niko ne ostane izvan i bez liste, neka se svakom od njih dade lista prema tome koliko mogu podnijeti i koliko zasluuju i neka im se erijatske dizje naplate. Suprotno propisima (odredbama) uzvienog berata neka od sirote raje ne trae ni jedno zrno na ime mai~et-a, zahire, katibiye sarrafiye i >>kolcu akgesi. Isto takokadije i naibi neka nita ne trae od sirote raje na ime sudskog troka (harc-1 mahkeme), bilo malo bilo mnogo. Ako pak kadije i dizjedari, .u tenji za stica~jem imetka, budu raji inili zulum i nepravdu, to e se tajno i javno izviditi i ispitati. I ako se pokae da su .uzimali vie, bie svezani i dovedeni u moju prijestonicu sree i po erijatu strogo kanjeni. Prema tome neka se potuju odredbe ovog uzvienog berata. I neka kadije, vojvode i starjeine sela (kura zabitleri) i ostali stanovnici vilajeta zajedniki pomognu dizjedaru u pogledu kupljenja dizje. Ako se neko bude suprostavljao, neka izloe i izvijeste moju Partu sree s naznakom njihovih imena i s njihovim opisom, da bi se onemoguili. Radi mog saznanja da je svaki pojedinac dao dizju, neka dizjedari dre zaseban defter, neka poimenino unesu u defter one koji su u gradu s njihovom mahalom, one koji su 'u selu s njihovim selima, a one koji su u prolazu s njihovima imenima i linim opisom. I neka ga donesu u moj centar sree radi predaje raunovodstvu za dizju. Ubudue neka koldije ne stavljaju peata na liste koje dizjedari dijele na kadiluke i nahije za koje su zadueni i neka ne izdaju liste bez linog opisa. Neka na njih (liste) stave peate koji se uvaju u kancelariji kako bi odgovarale, kada se u sluaju potrebe radi otklanjanja sumnje budu uporeivali. U izvravanju i .sprovoenju propisa i odredaba koji su oznaeni i izriito navedeni u ovom mom uzvienom beratu, svaki pojedinac treba da se zalae kako treba, a da se sasvim uvate i klonite od suprotnog stava i postupka. Tako da znate, na moj asni znak da se oslonite. U Carigradu Iza ovog berata u sidilu je zavedena bujuruldija bos. valije (od l muh. 1189 godine), izdana nekom Hasanagi i Mula Bekiru, kojima je ustupljeno kupljenje dizje u sarajevskom kadiluku. Njima se nareuje da postupaju u smislu zakonskih propisa i carske zapovijesti. Ujedno im se skree panja da od maloljetnika i ena ne trae dizje. Datum l muh. 1189. (4-III-1775)
(Nastavie

se)

MUHAMED A. MUJIC

POLOAJ CIGANA U JUGOSLOVENSKIM ZEMLJAMA POD OSMANSKOM VLACU

Relativno veliki broj radova u svjetskoj i u naoj domaoj nauci napisan je obiajima, muzici i jeziku Cigana, ali se dosta malo pisalo o njihovoj prolosti i o njihovom poloaju u pojedinim zemljama, to specijalno vrijedi .~a na!;-u nauku. Ba zbog toga odluili smo se za obradu ove teme, da bi njom bar donekle ukazali na poloaj Cigana u naim zemljama u osmanskom periodu vlasti kad su se Cigani masovnije naselili u jugoslovenske zemlje i uspjeli se u velikom broju odrati sve do naih dana. Osim toga ovo vremensko razdoblje pretstavlja i najdui vremenski otsjek u prolosti Cigana u ovim zemljama. Mi smo za obradu ove teme vrili arhivska istraivanja na nama dostupnom turskom materijalu u Orijentalnom institutu (sidili 1-61, sreeni materijal Vilajetskog arhiva), u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu (sidili 1-86) i u Dravnom arhivu NR Makedonije u Skoplju (sidili 1-40). Prikupljeni materijal dosta je obilan, ali nije tako i raznovrstan. Jedan njegov vei dio nema neke naroite vrijednosti, jer se odnosi na nomadski ivot Cigana, na sklapanje brakova i sline predmete. Osim toga veina materijala potjee sa teritorija Bosne i Hercegovine, manje s podruja Makedonije (ito jedino iz Bitoljskog kadiluka), dok iz ostalih naih krajeva koji su bili pod osmanskom vlau nemamo nikakva dostupnog materijala o Ciganima. Pa i pored toga to se na rad ne dotie Cigana iz ovih krajeva, ipak smo mu mi dali gornji naslov, pretpostavljajui da je i tamo, kao i u Bosni i Hercegovini i Makedoniji, bio isti poloaj Cigana, s obzirom da su sve ove zemlje bile u sastavu Osmanske imperije. Najdragocjenije podatke za ovaj rad nali smo u sidilima sarajevskog suda, a specijalno u sidilu iz 1564-5 godine. Podaci iz sidila bitoljskog suda ukazali su nam na nekoliko interesantnih momenata kod Cigana ovog kraja za razliku od Cigana u Bosni i Hercegovini. l sidil jajakog suda iz 1693-4 godine pruio nam je nekoliko lijepih podataka. Sav prikupljeni materijal nastojali smo u ovom radu to bolje iskoristiti za obradu pojedinih pitanja, a kao prilog donosimo 18 najinteresantnijih dokumenata za potkrepu iznesenih istoriskih injenica. Naroitu zahvalnost izraavamo prijateljima, kolegama i personalu spomenutih ustanova koji su nam ma u kojem vidu pruili pomo za ovaj rad.
o ivotu,

138

Muhamed A..

Muji

PORIJEKLO I SEOBA CIGANA IZ DOMOVINE

Sve do druge polovine XVIII vijeka nita se pouzdano nije znalo o porijeklu Cigana. Tad se u nedostatku istoriskih podataka, na osnovu kojih bi se moglo objasniti ovo pitanje, prilazi dubljem prouavanju fizikih osobina, obiaja i jezika Cigana, to je i omoguilo da se utvrdi njihovo porijeklo. Tako je njemaki uenjak Grellman prvi na osnovu fizikih srodnosti, analognosti u obiajima, identinosti izvjesnih korjena u rijeima i gramatikih oblika u jeziku, doao do zakljuka, da su Cigijni porijeklom iz Indije. Pretpostavke Grellmanove bijahu tane, te su kasnijim radovima Pottovim, Paspatijevim i Mikloievim sasvim utvrene, tako da danas sasvim pozitivno moemo tvrditi, da su Cigani indiskog porijekla.' I veliki broj naziva za Cigane u nekim jezicima, koji su im dati po plemenu Cangar, odnosno Cangar, koje je svojevremeno ivjelo uz rijeku Ind,2 potsjeaju na njihovo porijeklo. Tako se naprimjer, u slovenskim jezicima za Cigane upotrebljava naziv Ciganin, a osim toga cigany (ma.), Zigeuner (njem.), zingari (tal.), tsigane (franc.) itd. Dok se dolo do ove naune istine, u nauci su postojale mnoge, pa nekad i fantastine hipoteze o porijeklu Cigana. Jedni su smatrali da su porijeklom iz starog Babilona, odakle su se nakon njegovog razaranja raselili po raznim dijelovima svijeta. 3 Drugi su ih smatrali Tatarima, jer su u Sjevernu Evropu doli sa sjeveroistoka i po tom ih skandinavski narodi i danas nazivaju Tattern:' Najpopularnija je hipoteza bila da su Cigani porijeklom iz Egipta i na osnovu ove hipoteze u mnogim jezicima Cigani su dobili takve nazive, iz kojih se jasno vidi da su izvedeni iz rijei Kopt, Egipat, odnosno iz rijei faraon. T<tko su naprimjer iz rijei Kopt za Cigane izvedeni ovi nazivi: gips (eng.), agipciano (str. panj.), gitano (panj.), gitane (franc.), gifto (gr.), a u naem jeziku: Meupi (Crna Gora), flupci i Jeupi (Makedonija) i Jeupi (Dalmacija). I Andrija Cubranovi, stari dubrovaki knjievnik svome djelu dade naslov Jeupka. U turskom jeziku za Cigane se upotrebljava naziv ki_I)b, koji je izveden iz rijei Kopt. Meutim, iz rijei faraon u nekim jezicima su izvedeni ovi nazivi za Cigane: faraonnepe (ma.), kawmi firw\}n (turski) i kod nas firaunin, firgo i slino. Iz ovog kratkog osvrta na istoriski razvoj evropske nauke o porijeklu Cigana vidi se, kako je ona morala da prevali dug put dok se dolo do naunih istina o tom pitanju. Nasuprot tomu, Arapi su na nekoliko vjekova ranije znali, da je Indija domovi~a Cigana. Tako je poznati arapski leksikograf Ebu El-Fadil Gemaluddin Muhamed, zvani Ibn Menzur El-Ifriki El-Misri (umro 1311/12 = 711 godine) bez ikakve sumnje tvrdio, da su Cigani porijeklom iz Indije. On je u svome velikom djelu y..rJI .:,U (Lisan el-areb), obraujui rije J,j -Zutt, koja je i danas u arapskom jeziku knjievni izraz za Cigane, iznio da ova rije oznaava
' Tihomir orevi, O Ciganima uopte i o njihovome doseljenju na Balkansko Polu ostrvo i u Srbiju, Srpski Knjievni Glasnik 1904, br. 76, str. 430. ' Tayyib Gilkbilgin, <;:ingeneler, Islam Ansiklopedisi, Istanbul, sv. 25, str. 421, ' Serboyanu, Les 'l'ziganes, Paris.

Isto.

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom

vlau

139

grupu crnih ljudi iz Indije; da je po njima nazvana i odjea zvana ~j -Zuttijje i da postoji jedno miljenje, po kome pomenuti naziv J.j, dolazi od indiske rijei ~ -Gette. 5 Kao to su postojala razna miljenja o porijeklu Cigana, tako je isto bilo i u pogledu datiranja njihove seobe iz domovine. Tako je naunik Battaillard na osnovu nekih podataka zastupao, da su se Cigani negdje izmeu VII i VIII vijeka poeli raseljavati iz svoje domovine. 0 Orijentalist Dr. A. Milller spominje, da su Sotti, tj. Cigani, od vremena arapskog osvajanja Iraka krstarili movarnim predjelima Donjeg Eufrata, izmeu Basre i Vasita; da su se za vrijeme Sasanida nj!Selili u Persiju i da su se prikljuili Arapima, u ijim su vojnim pohodiffia aktivno uestvovali, ravnopravni sa drugim uesnicima. 7 Grellman, Fessler i Malte Brun u zimaju 1348 i 1349 godinu, kao poetak seobe Cigana iz domovine. 8 Naunici, koji su zastupali, da je Egipat bio domovina Cigana, tvrdili su, da su se Cigani pod pritiskom muslimana tek u XVII vijeku iselili iz Egipta. 9 Meutim, seoba Cigana iz domovine, po miljenju onih naunika koji su ih smatrali stanovnicima starog Babilona, padala bi u vrijeme razaranja babilonske drave. 10 Spomenuti arapski leksikograf Ibn Menzur i poznati arapski sociolog i istoriar Ibn Haldun pruaju nam izvjesne podatke i za ovo pitanje. Ibn Menzur u svome navedenom leksikonu, navodei primjere iz arapske knjievnosti gdje je upotrebljena rije J,j - Ciganin, donosi prvi stih jedne pjesme Ebu El-Negma Iglije, dvorskog pjesnika dinastije Omajida, koju je ispjevao kad mu je Halid Ibn Abdullah El-Gebeli (namjesnik u Iraku i u Kufi od 723-737 = 105-120 g.) poklonio jednu robinju-Ciganku. Ovaj stih glasi: ;!-)11 ::=-G:; ~ To znai: Utovari mi jednu sredovjenu Ciganku. 11 Poznati Ibn Haldun u svojoj istoriji, govorei o vladavini dinastije Ahasida, jedno manje poglavlje posveuje borbama arapskih vladara protiv Cigana. On tu kae, da su Cigani zaposjeli basranski drum, gdje prave nerede i nanose tete tamonjem stanovnitvu. Cigani su tada pretstavljali kao neku vrstu oruane organizacije, na elu sa voom Muhamed ibn Osmanom, iji je zamjenik bio neki Semak. Sve do halife El-Mutesima Ciganima nije bio nanesen nikakav ozbiljniji udarac. Meutim, Mutesimova vojska, pod komandom Agif ibn Anbese 834 g. (219) nakon sedmomjesenih borbi u Vasitu uspjeva da Cigane potpuno razbije i da ih dotue. U ovim borbama uestvovala je 12.000 Cigana, od kojih je 300 poginulo, a 500 zarobljeno. Nakon zavrene borbe komandant Agif glave poginulih Cigana posla na halifin dvor, a preivjeli Cigani zatrae zatitu. Prema Ibn Haldunu tad se je pod zatitu vlasti stavilo svega 27. 000 Cigana. Svi su oni bili kolonizirani u Ayni Zerbe (Anazarbas), odakle su ih Bizantinci odveli za vrijeme Bizantiskoarapskog rata 855 (241 g.).H'

0: ,;_:;

Citirano djelo, sv. 9, str. 179. Serboyanu. Dr. A. Muller, Der Islam im Morgen und Abendland, Berlin, 1884! sv. I. str. 520. Serboyanu, spomenuto djelo. Isto. 10 Isto. " Ibn Manzur, Lisan-el-Areb, sv. 9, str. 179. " Tarih ibn E:aldun, sv. lU, str. 257.

' ' ' '

140

Muhamed A.

Muii

Na osnovu citiranog stiha, to ga je donio Ibn Menzur da se zakljuiti, da su se Cigani ve poetkom VIII vijeka bili iselili iz svoje domovine, a navedena istoriska injenica da se pod zatitu vladara Mutesima stavilo 27.000 Cigana oito dokazuje, da su Cigani ve u prvoj polovini IX vijeka bili mnogobrojni u zemljama Bliskog Istoka. Ovi podaci potvruju teoriju onih naunika, koji su zastupali miljenje, da su se Cigani ve u VII, odosno, u VIII vijeku bili iselili iz svoje domovine i ukazuju da je ta teorija najblia naunoj istin.i, dok su ostale teorije neodrive.
NASELJAVANJE CIGANA NA BALKANSKO POLUOSTRVO

Cigani su se rano poeli naseljavati na podruje Bizantiske carevine. Prema bizantiskim kronikama ve 835 g. bilo je Cigana na bizantiskom teritoriju. 13 Neki su se od njih preko zemalja Bliskog Istoka prebacivali u Egipat i u Sjevernu Afriku.U Izgleda, da se je jedan dio Cigana ba iz zemalja Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike preko Sredozemnog Mora prebacio na evropski kontinenat. Tako se naprimjer Cigani spominju na Kreti 1322 g., a u Grkoj 1326 godine.u Peloponez je dugo vremena bio glavni ciganski centar na Balkanskom Poluostrvu. Tu je postojao tzv. Giftocastrum (Ciganska tvrava), koji je za vrijeme unutranjih borbi u Grkoj, ili za vrijeme osmanskih osvajanja ovih krajeva, bio razoren. Bizantiski pjesnik Mazaris, iz XVI vijeka, zabiljeio je da na Poloponezu ivi 7 naroda, meu kojima spominje i Cigane. I grki putnici iz ovog vijeka priali su da u blizini grada Modona ivi mnogo Cigana. 10 Cigani su se iz Grke rano poeli prebacivati na susjedna ostrva. Tako se spominje da su se neki Cigani 1326 godine prebacili na ostrvo Krf i kad je ono 1370 godine od Anuvinaca prelo u vlast Mleana, ovdje se nalazila jedna ciganska zajednica (foedum acingarum). 17 Znaajnije grupe Cigana prebacivale su se preko Fyrgia, Bihinia i Helesponta na Balkansko Poluostrvo, odakle su se kasnije raseljivali po ostalim dijelovima Evrope.18 Grki jeziki elemenat, koji je naroito naglaen u ciganskom jeziku na evropskom kontinentu, oito dokazuje, da su grke zemlje bile glavni teritorij pre.ko koga su se Cigani naseljavali u Evropu.
POJAVA CIGANA U JUGOSLOVENSKIM ZEMLJAMA

Istoriski materijal o pojavi i o prolosti Cigana u jugoslovenskim zemljama dosta je oskudan. To naroito vrijedi za period srednjevjekovnih naih drava. Otud je i razumljivo da se o ovom pitanju dosad malo zna u naoj nauci. Konstantin Jireek u svom poznatom djelu Istorija Srba veli: S Turcima dooe u jugoslovenske zemlje dotle nepoznati Cigani (Cingani), zvani u dubrovakoj knjievnosti Jeupci. U dubrovakim arhivskim knjigama pominju se oni
Tayyib Giikbilgin, isti rad, str. 421. Isto. T. orevi, isti rad, str. 432 - T. Giikbilgin, isti rad str. 421. T. Giikbilgin, isto. 17 Isto. " Isto, " u " "

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

141

tek od 1423 g. kao posluga trgovaca, trubai, bubnjari, pa ak i kao kovai lanog novca. 19 Tihomir orevi govorei o pojavi Cigana u ovim krajevima kae: Kad su Cigani prvi put doli na zemljite Kraljevine Srbije ne zna se. Istoriski spomenici, ni srpski, ni strani, nemaju o tome apsolutno podataka. Ali, prema onome to pomenusmo, kad su Cigani doli u zemlje susedne Srbiji (Krit 1322, Krf 1326, Vlaka 1370 g.), moglo bi se uzeti da ih je i u Srbiji moralo biti ve u 14 veku.<~o Tihomir orevi nije imao istorl:>kih podataka o pojavi Cigana u naim istonim zemljama, ali je vrio nauna ispitivanja u jeziku onih Cigana koji su ivjeli na teritoriju Srbije i na osnovu dobivenih rezultata i rasprostranjenosti Cigana po Srbiji doao je do izvjesnih zakljuaka.J>o njemu, svi Cigani u Srbiji nisu doli odjedanput, niti samo s jedne strane. Za Turske Cigane, koji su za nas ovdje i najinteresantniji, Tihomir orevi kae, da se ne moe znati kad su doli. Oni se mogu uzeti kao prvi ciganski sloj na zemljitu Srbije, koji se postepeno pojaavao daljnjim ciganskim nadolascima. Kao posljednji talasi ovih jesu oni koji od skoranjih vremena dolaze iz Turske u Srbiju i koji ili govore samo turski ili pored ciganskog znaju jo i turski..:l 1 I Milenko Filipovi osvrui se na pojavu i istorijat Cigana u naim zemljama izmeu ostalog veli: Poznato je da su Cigani doli u junoslovenske zemlje s Turcima.ll 2 Prema navedenim citatima, K. Jireek, T. orevi i M. Filipovi pojavu Cigana u jugoslovenskim zemljama datiraju dolaskom Osmanlija u ove krajeve. Naa prouavanja istoriskih izvora upuuju da se, izgleda, ovo njihovo miljenje nee moi odrati. Ako je tano, da su se Cigani ve poetkom XIV vijeka pojavili na Peloponezu, Krfu i u drugim krajevima Grke, lako je vjerovati da ih je tokom prve polovice ovog vijeka moglo biti i na podruju srpske srednjevjekovne drave. Srpski feudalizam u doba cara Duana uspio je kroz duge vojne pohode od 1331 do 1355 godine da june svoje granice pomjeri do Soluna, pa ak u Epir i u Tesaliju. I vrlo je vjerovatno, da su se Cigani u ovakvim ratnim prilikama i velikim pomjeranjima u ovim krajevima lako mogli prebaciti i na teritorij srpske drave jo prvom polovinom XIV vijeka. Osim toga Hajdeu, poznati rumunjski historiar, u Dravnom arhivu u Bukuretu pronaao je arhivski materijal iz manastira Tismana, provincija Olterija, u Zapadnoj Rumuniji, koji potjee od Mirete Velikoga, datiran je 1387 godine. U jednom od tih dokumenata,koji se odnosi na Cigane, izmeu ostalog stoji: ... Osim ovih, nae velianstvo potvruje donacije koje je uinio moj pokojni stric (ujak) Vladislav-Voda svetom Antoniju u selu Vodici: selo idovtica, sa livadama, selo Bahnino, vodenicu na Bistrici i 40 porodica Cigana." 3 Obraujui ovaj dokumenat Hajdeu naglaava, da treba napomenuti, da ovih 40 porodica Cigana, koje su navedene u dokumentu nije poklonio Mira Veliki, nego je on to samo osnaio kao donaciju jednog od njegovih predaka: ili njegovog
" '" " " " Konstantin Jiriek, Istorija Srba, Beograd, 1923, IV., str. 200. T. orevi, spomenuti rad, str. 433. Isto, str. 433-434. Milenko Filipovi, Visoki Cigani, Narodne Starine, 1932, separat str. 3. Serboyffi\u, spomenuto djelo.

142

Muhamed A

Muji

oca Radu-Voda, ili njegovog brata Danu-Voda ili njegovog strica (ujaka) VladislavVoda, roaka Stefana Duana. U svakom sluaju, prema ovom dokumentu, Cigani poklonjeni manastiru Tismana pretstavljali su donaciju, uinjenu u trenutku kada je .car Srba na isti nain oktroisao Cigane manastiru Arhanela u Prizrenu oko 1348 godine. 24 Serboyap.u je u izvodu donio i tekst ovog dokumenta, kojim je prema miljenju Hajdeu-a car Duan neke Cigane poklonio manastiru Aranela u Prizrenu, koji glasi: A se cingarie: protomaistoru, Bojko Zlatarevik, Vasilu Presveticiku, Sokoli Sukiasoviku . . . da daje vsako godite etirideseti koni ploi. 25 Hajdeu je ovaj dokumenat uzeo iz Knjige dsmacija cara Duana. Ovaj isti podatak objavio je Dr. Safarik 1862 godine u svom radu Hrisovulja cara Stefana . Duana kojom osniva manastir-Sv. Aranela Mihaila i Gavrila u Prizrenu godine 1348(?). I Stojari Novakovi je ovu hrisovulju uvrstio u svoje Zakonske spomenike' srpskih drava srednjeg veka. Ako uporedimo tekst ovoga dokumenta, kako ga je donio Hajdeu, sa tekstom Dr. Safarika, koji je objavljen na osnovu originala i sa tekstom Novakovia koji je donesen prema Safariku, moe se utvrditi da je Hajdeu pogreno shvatio cio ovaj dio hrisovulje, koji se odnosi na poklon Cigana spomenutom manastiru. Mi drimo, da je i Hajdeu ovaj dokumenat uzeo iz citirane hrisovulje koju je objavio Dr. Safarik, a koju Hajdeu naziva Knjigom donacija cara Duana; Dr. Safarik u spomenutoj hrisovulji ovaj podatak ovako donosi: A .ce l.(bHrapue: npoTOMauCTop& PallKo, BonKo 3JiaTapeBUK&, BacuJI& IIp'BcBeTK'iUK&, CoKOJih COYKJ>.tliCOBUKb, KoCTa roHbi!IJfHb 3eTb, nopKO ,!J;J>.tMaHOBb 6paT'b. 20 Dr. Safarik je cijelu hrisovulju objavio onako kako stoji u originalu, bez neke tehnike obrade. Meutim Stojan Novakovi u svojim Spomenicima hrisovulju je podijelio na 208 lanova. Ovaj stav, o kome je ovdje rije, po Novakoviu dolazi pod 197 lan. On je ovim lanom, koji se potpuno podudara sa gornjim Safarikovim tekstom, jasno odredio smisao ovog dijela hrisovulje. Hajdeu je meutim, kao to smo to malo ranije spomenuli, pogreno shvatio smisao ovog dijela hrisovulja i tako po njemu ispada da spomenuti ~UHrapuu; svake godine daju po etrdeset konjskih ploa, a u Novakovievoj obradi to se odnosi na lica gpomenuta pod lanom 199.c7 Glavno teite u ovom podatku za nas pretstavlja znaenje same rijei ~nH rapHe. Spomenuli smo da Hajdeu ovaj podatak istie kao istoriski dokumenat, kojim car Duan Cigane poklanja manastiru Arhanela u Prizrenu. Meutim, prema uri Daniiu rije ~Hrapb = ngr. cangaris-sutor: mbB~, ~bHHrapHe, oy3Al!PK'e, KOBaqwe." 8 Dakle, prema . Daniiu u ovom podatku nije rije o Ciganima, nego o nekoj vrsti zanatlija, ili o ivcima, ili remenarima, ili o kovaima, koji su dati manastiru Arhanela u Prizrenu. Ako, meutim, ovaj podatak ne uzmemo izolovana od prethodnog i kasnijih lanova hrisovulje, koji neposredno iza njega dolaze, moda bi mogli doi i do drugog zakljuka. Naime, u l. 196 spominju se ivi, u l. 197 ~MHrapue, u l. 198 remenari, u l. 199 neka lica koja e godinje davati po etrdeset konjskih ploa,
" Isto, str. 45~6. "'Isto. " Glasnik drutva srpske slovel)osti, 1826, sv. XV, str. 309. " Stojan Novakovi, spomenuto djelo, str. 700. '' j;)uro Danii, Rjenll~ iz knjievnih starina srpskih, J;leo!lrad, 1864, sv.

ur, str. 454.

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

143

pod l. 200 spominje se neko lice koje e davati godinje 3 lisiije koe i pod l. 201 spominju se kovai. U svim spomenutim lanovima manastiru se ustupaju lica, koja e sa svojim zanatskim produktima podmirivati potrebe manastira. Ako se ponaosob odreuju pojedine vrste zanatlija za ovaj manastir, nama izgleda udno da se posebno spominju wrnapnre, koji bi po tumaenju . Daniia obuhva tali skoro sve navedene zanatlije u spomenutim lanovima. Ovaj nas momenat upuuje da se moda 197 lan hrisovulje odnosi na Cigane. Dok je u svim navedenim lanovima odreeno ta pojedina lica imaju davati manastiru, dotle u 197 lanu su navedena samo imena lica - I.l;HHap:~ue, bez da im je odreeno ta imaju proizvoditi za manastir. Na osnovu ovoga moglo bi se zakljuiti, da se ovaj lan zbilja odnosi na Cigane, koji se kao radna snaga robovi poklanjaju spomenutom manastiru, a da tu nije rije o nekim zanatlijama. Osim toga, izgleda nam da bi rije l!HHrapb nekako vie slinosti imala sa romanskoJ;n rijeju Zingari-Ciganin, nego sa novogrkom rijeju cangaris, kako to zastupa . Danii. Napominjemo, da nam miljenje Daniia, da ova rije oznaava sutora, izgleda, nije dovoljno potkrepljeno, jer on ovo svoje miljenje bazira jedino ba na samom ovom podatku iz hrivosulje cara Duana. Osim toga i kod Du Cange stoji: cingarus, cingerus i zingarus da oznaava Ciganina (Glossarium mediae cu infimae latinitatis, 1883, II., str. 331). I kod Antoniusa Bartala, stoji, da Zingarus, Cziganus oznaava Ciganina (str. 708). Dakle, na osnovu svega izloenog mi smo miljenja, da se pod rijeju wrnrapHe, na ovom mjestu mislilo na Cigane. I ako to usvojimo, tad bi pojavu Cigana u jugoslovenskim zemljama mogli datirati oko 1348 godine. Turski istoriar Tayyib Giikbilgin, obaraujui u Islamskoj Enciklopediji pojavu Cigana u balkanskim zemljama izmeu ostalog veli: Sirp kirali Stefan Du~an 1348 de <;ingenelere bir manastir vermi~ti. To znai: Srpski kralj Stefan Duan 1348 godine Ciganima je dao jedan manastir. 28 Iz gornjeg rada, koji nema pojedinanih biljeaka u kojima bi se pisac pozivao na izvore za svaku navedenu istorisku injenicu, ne moemo saznati gdje je on naiao na ovakav podatak. Mi sumnjamo u njegovu autentinost, jer je vrlo udno da car Duan Ciganima, koji su u vijek bili vjerski indiferentni, daje manastir za njihove vjerske potrebe. Vjerovatno, da je T. Giikbilgin znao za spomenuti podatak, da je car Duan neke Cigane poklonio manastiru Arhanela u Prizrenu oko 13:18 godine, ali je pogreno shvatio njegov smisao. Dosad se dralo da se Cigani u naim zapadnim zemljama u istoriskom materijalu najranije spominju u Zagrebu 7 maja 1378 g. >>Item Cigan Nicolaus Cigan contra Petrum primo citatus non comparavit 29 i u spisku eksuomuniciranih lica od strane zagrebakog biskupa 1397 g. u kome se spominje i Nicolaus carnifex, Cigan dictus. 30 Meutim, dosad poznati nastariji spomen Cigana u ovim krajevima bio bi i:~; 1362 g. u Dubrovniku. Naime, 5 novembra te godine na molbu Ciganina Vlaha i Vitane Dubrovaka republika upuuje pismo Raenu Bratoslaviu, dubrovakom
" T. Giikbilgin, isti rad, str. 421-422. " Tkali, Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba, V., str. 127. " Isto, I., 383. " Dr. Jorjo Tadi, Pisma i uputstva Dubrovake republike, Beograd 1935, knjiga I,

str. 101.

144

Muhamed A.

Muji

zlataru, da do 10 t. mj. povrati osam corigia srebra, koje su mu spomenuti Cigani dali u depozit. 31 Prema ovome podatku Cigani se spominju u Dubrovniku, ne od 1423 g., kako to navodi K. Jiriek, nego ve od 1362 g. Iako nema nikakvih izriitih podataka. da je Cigana bilo u Bosni i Hercegovini u predosmanskom periodu vlasti, ipak na osnovu nekih okolnosti moglo bi se indirektnim putem dokazati da ih je i tada moglo biti u ovim krajevima. Cinjenica, da je Cigana bilo u Hrvatskoj i u Dalmaciji prije nego to su Osmanlije osvojile Bosnu upuuje cia su se Cigani, koji su uvijek bili u stalnom pokretu, tada vrlo lako mogli prebaciti u Bosnu i Hercegovinu, koje su, kako je poznato, odravale dobre trgovake vaze za ono vrijeme sa Hrvatskom i Dalmacijom. Ovu nau hipotezu potkrepljuju i dva turska dokumenta iz 1565 godine. U jednom od njih spominje se da je Ciganin Memko sin Rad o s a v a sarajevskom sudu tuio Ciganina Pirnana sina V u k o b r a d o v a koji ga je noem ranio. 32 A u pet sudskih zapisnika spominje se Ciganin S m o l j a n, koji je u to vrijeme u sarajevskoj okolici bio poznat kao vjetak za vaenje kamena iz mokrane beike i za vrenje operacije bruha." 3 U ovim dokumentima u oi upadaju imena Radosav, Vukobrad i Smoljan. Vrlo je interesantna pojava da Cigani u Bosni nose prava slavenska imena 1566 godine, tj. nakon pune 103 goduie od pada ove zemlje pod osmansku vlast. I ba ovi podaci bi nam mogli baciti neto vie svjetlosti na pitanja pojave Cigana u Bosni. Ako u datiranju pojave Cigana u jugoslovenskim zemljama usvojimo navedeno miljenje koje dosad o tom postoji u naoj nauci, tj. da su Cigani s Osmanlijama doli u nae zemlje, tada e nam se nametnuti pitanje: Ako je tano da su Osmanlije Cigane doveli u jugoslovenske zemlje, kako onda da Cigani ak i 1566 godine (nakon 103 godine od pada Bosne pod osmansku vlast) nose isto slavenska imena? Bilo bi, valjda, prirodno da su se Cigani, inae vjerski indiferenti, doavi u dodir s Osmanlijama i potinivi se njihovoj vlasti, islamizirali i preuzeli muslimanska imena? Meutim, ovi podaci nam to ne govore. Ili, ako i usvojimo da su Cigani u nae zerni!je doli zajedno s Osmanlijama, ali, s tim da ne prihvatimo da su se oni doavi u dodir s Osmanlijama i islamizirali, u tom sluaju bi trebali da zadre svoja ciganska imena. Ovi podaci, meutim, ni to ne pokazuju. To znai, da ostaje jo jedina mogunost, da su se Cigani u Bosni poeli pojavljivati ve u doba srednjevjek~vne drave gdje su se prilagodili novoj sredini i primili slavenska imena, koja su eto zadrali ak do 1566 godine kad su ve mnoga sela u sarajevskom kadiluku bila islamizirana. injenica, da je car Duan oko 1348 godine prizrenskom manastiru Arandela Mihaila poklonio neke Cigane; da se ve 1368 godine Cigani spominju u Dubrovniku, a u Zagrebu 1378, i naa iznesena hipoteza o pojavi Cigana u Bosni i Hercegovini upuuje, da se pojava Cigana u jugoslovenskim zemljama datira za najmanje bar nekoliko decenija ranije nego to je dosad postojalo miljenje u naoj istorijografiji.
" Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu, sidil br. 2, str. 370. Vidi faksimil l, str, 145 i c!okumenat l, str. 171. " Isto, str. 426, 427 i 428. Vidi faksimil 2, str. 145 i dokumenat 2 i 3, str. 171-172.

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

145

l'

~~
~
'::;)

~ ~/
~
Faksimil l

Faksimil 2

146

Muhamed A.

Muji

PRAVNI POLOZAJ CIGANA Iz vrlo oskudnih istoriskih podataka o Ciganima iz srednjevjekovnih naih drava tek moemo samo nazreti njihov pravni poloaj. Tako iz hrisovulje cara Duana, kao i iz donacije iz jednog od Miretinih predaka vidimo da su Cigani tretirani kao robovi. Citirani podatak iz Dubrovnika iz 1362 g. ukazuje nam na njihov povoljniji pravni poloaj u Dubrovakoj republici. Tu vidimo da imaju pravo da preko vlasti trae da im se povrati srebro koje su oni dali dubrovakom zlataru Radenku Bratoslaviu na uvanje. Meutim, mnogo vie sauvanih turskih dokumenata o Ciganima omoguuje nam da bolje moemo sagledati njihov pravni poloaj za vrijeme osmanske vlasti u naim zemljama. I pored toga to je osmanski .feudalizam, kao i inae feudalizam uope, prijekim okom gledao na Cigane, ipak su oni, koliko se to da zakljuiti na osnovu izvornog materijala kojim raspolaemo, imali skoro ista graanska prava i "dunosti kao i veina ostalih pripadnika Osmanske carevine. Sultan Sulejmanova kanunama o Ciganima u Rumeliskom vilajetu iz 1530 godine, koliko nam je poznato, najstariji je zakonski spomenik Osmanske carevine, kojim se regulie pravni poloaj Cigana u toj dravi. 3 ' U njemu je, kao i inae u drugim zakonima osmanskog feudalizma, kojim se regulie pravni status podanika, jednostrano regulisan poloaj Cigana, tj. fiksirane su njihove dunosti prema dravi, a da ni jednom rijeju nisu spomenuta i njihova prava. Od 12 la nova, koliko ih ima ova kanunama, 10 ih regulie poreze koje Cigani plaaju i nain njihovog ubiranja u sluajevima kad pojedini Cigan,i . odbjegnu sa svojih mjesta, dok 2 lana odreuju u kojim e vojnim formacijama u sluaju rata ue stvovati Cigani iz pojedinih krajeva. Tekst ovog zakona u prevodu glasi:
l. Stanbolski, jedrenski, i drugi rumeliski Cigani-muslimani na svaku kuu i na svakog inokosnog plaaju po 22 ake poreza (resim), a Cigani-nemuslimani na svaku kuu i na svakog inokosnog plaaju po 25 aki ispene, a na udovice daju po aki poreza (resim). 2. Ciganke, koje se prostituiu u Istanbulu, Jedreni, Plovdivu i u Sofiji, svakog mjeseca plaaju po 100 aki globalnog poreza (kesim). 3. Mlaarine (resmi arusane) i globe (curm ve cinayet) neka po zakonu plaaju kao i ostala raja. ~4. Kad se pronau Cigani koji su se kapricirali i sklonili se u drugi kadiluk, ili u zaklonjena mjesta, neka ih ukore i strogo kazne, te povrate u njihov kadiluk. Neka se stavi u dunost starjeinama katuna, njihovim ehajama i njihovim pomonicima da pronau i dovedu Cigane koji su pobjegli iz njihova demata. Neka ih dre u zaptu (kad bude vrijeme za kupljenje poreza) da se ne bi izgubila carska daa (harc1 padiahi) i divanski nameti (avanz1 divaniye). 5. Upravnik Ciganskog sandaka (Cingane sancagi-beyi) raspolae sa globama (ciirm ve cinayet), sa kaznama za teka krivina djela (siyaset), obiajnim porezima (rusumi iirfiye) i badihavama (dobivenim) od Cigana koji pripadaju Ciganskom sandaku. Od ovoga se izuzimaju (spomenuti porezi) od Cigana koji su
" Barkan, Kanunlar, Istanbul, str. 249-250.

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

147

upisani kao raja na vakufima, hasovima, mulk-imanjima, zijametima i na timarima. Vilajetski sandak-bezi (Vilajet sancagi-beyleri), njihove subae, dvorjanici (kapu halki), jani~ri i drugi neka se ne mijeaju. 6. Gospodar raje (raiyet sahibi) raspolae sa porezom (resim), ispendom, obiajnim porezima (resumi orfiye), novanim kaznama za teka krivina djela (siyasetler) i sa .badihavama (dobivenim) od Cigana sa vakufa, hasova i od onih Cigana koji su raja emlaka, zaima i timarnika. Oni (to) uivaju. Upravnik Ciganskog sandaka (c;:ingene sangagi beyi), vilajetski sandak-bezi (Vilayet sancagi beyleri), subae, niti ma ko drugi neka se ne mijea. Gospodari raje raspolau i svim stvarima koje se dogaaju kod Cigana. 7. Ako Cigani-muslimani budu putovali, dolazili na konak i druili se s Ciganima-nemuslimanima, nakon to se ukore platie porez (resim) Cigana-nemuslimana. 8. Cigani koji u rukama imaju carske odluke plaaju samo carski hara (harc1 padi~ahi), a ne plaaju divanske namete (avanz1 divaniye), ispend i ostale obiajne poreze. 9. Cigani u nahiji Branievo36 u Smederevskom sandaku na svaku kuu dravi plaaju po 80 aki florije (resmi flori). 10. Oni koji Ciganima upravljaju u Nikopoljskom vilajetu u rat idu na strani Nikopljskog sandaka. ll. Cigani koji su u Nikopoljskom vilajetu nakon to plate svoj ispend na svaku kuu i na svakog inokosnog daju po 6 aki zvanog kaftanluka, kao ekvivalent za globe (ciirm). 12. Oni koji upravljaju nikim Ciganima u rat idu na strani smederevskog sandaka, a ostali zaimi i timarnici veinom pripadaju Painom sandaku. Iz ovog zakona proizlazi da su porezi, koje su Cigani plaali, uglavnom, bili sa visinom poreza koje su plaali i drugi podanici Carevine, s tim da se i ovdje kao i inae postavlja razlika izmeu muslimana i nemuslimana. Tako naprimjer dok su uope musiimani na ime poreza resmi ift plaali od 22 do 57 aki, ve prema kraju u kojem su se nalazili, dotle Cigani-muslimani plaaju najmanji iznos od 22 ake poreza (resim). Podanici-nemuslimani koji su oenjeni plaaju po 25 aki ispene, kako za sebe, tako i za svoje sinove koji su ve postali duni da plaaju hara, a od adovica koje nemaju iftluka naplauje se po 6 aki godinje. 37 Ovi su svi propisi u potpunosti vrijedili i za Cigane-nemuslimane. Slovom ovog zakona izriito je naglaeno da i za Cigane vrijede isti propisi koji vrijede i za ostale podanike u pogledu plaanja mlaarine (resmi arusane) i za globe (ciirm ve cinayet). Vano je i ovdje napomenuti da su po zakonskim propisima toga vremena visine ovih pristojbi odmjeravane prema vjerskoj pripadnosti dotinih, ali sad s tom razlikom to su nemuslimani plaali samo % mlaa rine i % globa od onih iznosa koji su bili odreeni za muslimane u istu svrhu. 38
izjednaeni

Pisac je ovu rije donio u arapskom alfabetu ~l.r. . Mi smo miljenja da to oznanae Branievo. " Hamid Hadibegi, Kanun-nama sultana Sulejmana zakonodavca, Glasnik Zem. muzeja, Sarajevo, 1950. IV-V., str. 333. " Isto, str. 346 i 307.
ava

148

Muhamed A. Muji

Teokratska politika Osmanske carevine do punog svoga izrazap dola je u zakonskom propisu da se Ciganima-muslimanima zabranjuje da se drue s Ciganima-nemuslimanima, a u koliko bi to bilo da e se dotini grijenik< okarakterisati kao nemusliman i da e platiti porez koji plaaju Cigani-nemuslimani. Teko je odrediti pravu svrhu ovog propisa. Mogue, da je zakonodavac na ovaj nain htio da se onemogue eventualne spekulacije pojedinih Cigana-nemuslimana, koji bi se nali u drutvu Cigana-muslimana da ne plate odgovarajui svoj porez, ve da plate porez Cigana-muslimana, tvrdei da su i oni muslimani. Najinteresantniji propis ovoga zakona je da Ciganke koje se prostituiu u Istanbulu, Jedreni, Sofiji i Plovdivu svakog mjeseca plaaju po 100 aki globalnog poreza (kesim). Vrlo je udno da teokratska Osmanska carevina jednim ovakvim propisom, kojem slina nismo mogli nai u pravnoj istoriji balkanskih zemalja, tolerie i ozakonjenjuje prostituciju. Moda je to diktirala tadanja drutvena potreba kad su mase vojske preko ovog jugoistonog dijela Balkana, koji stvarno pretstavlja most izmeu Azije i Srednje Evrope, prebacivane u Evrqpu na velike osvajake pohode. I ovako veliko oporezivanje30 svjedoi da je prostitucija u ovim krajevima u to vrijeme bila uzela velikog maha. Interesantno je da u ovom zakonu nije spomenuta mehterija - porez koji su plaali svirai-mehteri u osmanskoj vojsci, obzirom da su mehteri, kako izgleda, veinom bili regrutovani iz redova Cigana. Sestorica Cigana-mehtera u jajakoj tvravi 1693 (1105) uputili su pretStavku bosanskom valiji da ih oslobodi da ne plaaju mahteriju, jer su platili dizju. I valija je bio izdao nareenje jajakom kadiji da se od spomenutih Cigana ne naplauje mehterija sve dok budu vrili mehtersku dunost. 40 Nismo mogli ustanoviti koliko je iznosila mehterija. Ope je poznato da su nemuslimani u Osmanskoj imperiji plaali dizju, kao neku vrstu ekvivalenta zato to nisu u~stvovali u ratovima. Meutim, imamo veliki broj podataka da su i Cigani-muslimani zajedno s Ciganima-nemuslimanima podlijegali plaanju dizje. Mi emo ovdje donijeti nekoliko turskih izvornih podataka o ovom pitanju. Jedna ciganska porodica idui 1692/3 (1104 g.) iz Mrkonji Grada u Jajce pade u ruke kotarskih odmetnika (ekija) i morade se otkupiti da bi se oslobodila. Zato je domain ove porodice zbog vrlo bijednog materijalnog stanja molio bosanskog valiju, da ga oslobodi od plaanja poreza. Nato je valija posebnim naree njem upuenim jajakom kadiji spomen utog oslobodio od plaanja dizje, teftileme i od drugih poreskih obaveza. 41 Sest Cigana-muslimana; koji su bili mehteri u jajakoj tvravi 1693/4 (1105) godine mole bosanskog valiju da ih oslobodi od plaanja poreza zv. mahterije, napominjui da su oni platili dizju."12 Ciganin Alija, sin Kurtov uputio je molbu bosanskom valiji da ga oslobodi od plaanja dizje, obrazlaui svoju molbu tim, to se on ve vie godina nalazi u slubi sarajevske menzilhane, a od izvjesnog vremena bolestan je i nesposoban
" Da bi mogli pretstaviti kako je ovaj mjeseni porez bio vrlo visok, spomenuemo da je naprimjer Turban, sin Husejinov krajem juna 1557 g. u Sarajevu za 260 aki prodao dva vola Ilijasu, sinu Jusufovu. (Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil 2, str. 172). Novembradecembra 1557 (safer 965 g.) jedan vo u Sarajevu prodan za 70 aki (Tarihi Enveri, sv. II, str. 134). Orijentalni institut, sidil br. 10, 23 a. " Isto, 38 a. Vidi dokumenat 7, str. 177. " Isto, 23 a. Vidi dokumenat 9, str. 178-179.

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemliama pod osmanskom vlau

149

za rad. Valija je i u ovom sluaju udovoljio molbi spomenutog Ciganina, naredivi 7 juna 1801 (25 I 1216) sarajevskom kadiji, dizjedaru i drugim funkcionerima da se spomenuti oslobodi od plaanja dizje!" U osmanskoj vojsci u borbama protiv Austrije u Posavini proljea 1788 godine nalazio se izvjestan broj Cigana iz Bosne. Za naroito pokazano junatvo u ovim borbama age i posada Novske tvrave zahtjevali su da se ovi Cigani oslobode od plaanja dizje. Nato je bosanski valija Beir-paa izdao nareenje sarajevskom kadiji i ciganskom dizjedaru da se 23 Ciganina oslobode od pll!,anja dizje. Za svakog je bilo izdano posebno nareenje o ovom oslobaanju. Svi su ovi Cigani bili muslimani. Meu njima se naprimjer spominje Murad-oglu (Muratovi) Mustafa, Ahmed-oglu (Ahmetovi) Salih, Sulejman-oglu (Sulejmanovi) Hasan, Duran Bajraktar-oglu (Bajraktarevi) Ahmed, Alija, ciganski buljubaa, Omer Kuduri i Pindo Ibrahlm.' 4 Da su i Cigani-muslimani podlijegali plaanju dizje, tomu jedini razlog moemo nai u injenici to su oni kao muslimani bili vjerski indiferentni, a to je za tadanja shvatanja dovoljno bilo da se pri oporezivanju oni tretiraju skoro kao i Cigani-nemuslimani. Na to nam ukazuje jedan kadiski hudet iz Bitolja, datiran poetkom aprila 1657 g. (polovina dumada Il. 1067 g.). Ovim dokumentom bio je rjeen spor izmeu Abdulkerima-elebije i hadi Ahmed-bega, sakupljaa ciganske dizje, s jednu stranu i hadi Hasana, potkivaa iz Bitolja, s drugu stranu. Prvi su od hadi Hasana zahtjevali da kao Ciganin plati dizju, a on je to energino odbijao, dokazujui da on uope nema nikakve veze s Ciganima. Tim povodom u ovu presudu je unesena rnuftiska det:izija po pitanju ubiranja poreza od Cigana iz koje uglavnom proizlazi da se dizja nee naplaivati ni od onih Cigana koji su muslimani i vre osnovne islamske dunosti, tj. vre pet dnevnih molitvi, hodoaste Kabu i koji s Ciganima nemaju nikakve veze, ni dodira. Prema tome, svi Cigani-muslimani koji se n~ pridravaju vjerskih propisa duni su bili da plaaju dizju. I na osnovu spomenute muftiske decizije bitoljski kadija je izdao nareenje da se od spomenutog hadi Hasana ne naplauje dizja.'" Omer-aga, ciganski dizjedar za teritorij Sarajevske nahije i kadiluka 1693/4 (1105 g.) sarajevskom sudu je tuio Ciganina Selima, sina Osmanova iz Sarajeva, koji izbjegava da mu plati dizju. Optueni je u svojoj odbrani izjavio da je on sin muslimana i da je i sam musliman, da stanuje u muslimanskoj mahali i da s mahaljanima,zajedno plaa terete (poreze); da ta vie zajedniki s muslimanima vri pet dnevnih molitvi i svoju djecu daje u mek teb da bi sa drugom djecom nauila Kuran; da se on bavi svojim poslom, a da mu se ena kloni stranih lica i da on na osnovu svega toga posjeduje deciziju i carsku zapovjest po kojoj je osloboen od plaanja dizje. Sud je uvaio gornje navode i dokaze optuenog i donio odluku da spomenuti dizjedar nema pravo da od njega trai dizju.' 6 Iz ova dva podatka proizlazi, da su Cigani muslimani naelno plaali dizju, a od dizje su jedino mogli biti osloboeni ako bi dokazali svo ju religioznost i revnosno vrenje vjerskih dunosti.
" "' biblioteci. "' 175. " 177-178, Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil br. 40, str. 236. Vidi dokumenat 14, str. 184. Svi se ovi podaci nalaze na raznim stranama sidila br. 30 u Gazi Husrcvbegovoj Dr. Arhiv NR Makedonije u Skoplju, sidil br. 15, 38 a. Vidi dokumenat 5, stL 174Gazi Husrevbegova biblioteka, Tarihi Enveri, sv. IV. str. 152. Vidi dokumenat 8, str.

!O

150

Muhamed A. Muji

Osim ovoga imamo jo nekoliko podataka, iz kojih se da zakljuiti da vlasti ni najmanje nisu drale do vjerskog uvjerenja Cigana-muslimana, ili bolje rei, da su ih smatrale samo za nominalne muslimane. Naime, u nekoliko carskih fermana koji se odnose na ubiranje poreza od Cigana upotrebljena je ovakva stilizacija: Kiptiyan naminda olanlardan . . . To bi znailo: Od Cigana, koji su po imenu (nazovi) muslimani .. .'7 Da su vlasti s nepovjerenjem gledale na vjersko ubjeenje Cigana-muslimana, vidimo i iz injenice .da uz imena pojedinih Cigana uvijek bezuvjetno dolazi rije Ciganin, kao apozicija, dok uz imena drugih muslimana ne spominje se njihova nacionalna pripadnost. Takav je isti sluaj bio kad se vrio popis stanovnitva. Tu nailazimo da se posebno iskazuju muslimani, a posebno Ciganimuslimani. 48 Poznato je da su se prihodi od dizje uglavnom troili u vojne svrhe, ali na materijal pokazuje da su se iz dizje ubirane od Cigana isplaivale prinadlenosti slubenika nekih damija i medresa. Tako je izmeu 10-20 avgusta 1648 g. (kraj redepa 1058 g.) Ishak-halifi izdan carski berat za vrenje profesorske dunostj. u hadi Velijinoj medresi u Mostaru sa dnevnicom od 31 ake, koja e mu se isplaivati iz ciganske dizje damata Kurt, koji pripada Mostaru.' 9 I slubenici sultan Sulejmanove damije u Blagaju isplaivani su iz dizje ubrane od Cigana. Tako naprimjer u dekretu izdanom 24 septembra 1769 (23 dumada I 1183 g.) stoji da e se dnevnice novopostavljenom propovijedniku (vaiz) spomenute da.mije ejh Mehmed Arifu, sinu Mehmedovu, koji je na tu dunost postavljen nal.):on smrti njegovog brata profesora ejh Muhamed ef. isplaivati iz ciganske dizje, ubrane u Hercegovini. 50 S istim prinadlenostima, koje se imaju isplaivati iz istih izvora, 9 decembra 1796 (8 dumada II. 1211 g.) carskim beratom je za propovijednika iste damije postavljen ejh Alija. 51 Sultanovim beratom od 20 oktobra 1839 (ll abana 1255) Osman-halifa je postavljen za imama i hatiba spomenute damije sa dnevnicom od 19 aki, koja e mu se isplaivati iz ciganske dizje u brane u Bosni, a blagajski kadija je krajem februara ili poetkom marta 1846 (kraj rebia I 1262 g.) izdao hudet kojim se zvanino potvruje da je spomenuti Osman na ime vrenja gornjih dunosti za 1845/6 (1262 g.) primio 42 groa iz ciganske dizje." 2 Iz jednog dokumel?-ta u sidilu sarajevskog suda iz 1794/5 (1209 g.) saznajemo da je .hatib ejh Ahmed-elebijine damije u Sarajevu svoju dnevnicu od 15 aki primao iz cigan$ke dizje u Bosni. 53 Pitanje ubiranja poreza uope od Cigana pretstavljalo je problem finansiske politike Osmanske imperije kroz cijelo vrijeme njene vlasti u jugoslovenskim zemljama. Cigani su kao nomadski elemenat, uglavnom, stalno bili u pokretu, a u koliko moda neki od njih i nisu bili, dogaalo se da su u vrijeme ubiranja poreza bjeali sa svojih prebivalita, da bi izbjegli plaanje poreza. Time su u
" Dr. Arhiv NR Makedonije, sidil br. 28, str. 80, sidil 27 str. 117-118. " Orijentalni institut, br. 3123. 9 " Isto, sidil br. 3, 26 a. " Isto, sidil br. 50, 15 b. " Isto, sidil 55, 31 b. " Isto, sidil 57, 15 a. " Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil br. 35, str. 42.

Poloaj ciganfl u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

15i

veliko bile nanoene materijalne tete dravnom fiskusu, a pojedinci se nisu htjeli primati zakupa ciganskih poreza. Tako iz fermana od 9 novembra 1694. (21 reb. I 1106 g.} saznajemo da se posljednjih nekoliko godina niko nije htio primiti da ubire ciganske poreze na podruju bosanskog, zvornikog i klikog sandaka, jer im je vrlo teko bilo utjerati poreze od Cigana. 54 Zato od XVI vijeka nailazimo na uputstva i nareenja viih organa vlasti, kako da se obezbijedi naplata poreza od pojedinih Cigana makar oni i odbjegli sa s,rojih prebivalita, ili od onih Cigana k oji budu tvrdili da su porez platili na drugom mjestu, odnosno da su ma iz kojeg drugog razloga osloboeni od plaanja poreza i slino. Najiscrpnija uputstva za ubiranje ciganskih poreza sadrana su u jednom fermanu iz 1564 g. (972.}; gdje se izmeu ostalog kae: Kad Cigani, koji su ubiljeeni u defter pobjegnu sa svojih mjesta i nastane de po gradovima, selima, na mulk i na vakufskim imanjima ili na nekim drugim mjestima, tad su njihove dematbae, ehaje i njihovi roaci duni da zahtijevaju od lica, koja su u defter ubiljeena kao njihovi 1amci (kefiller}, da ih pronau i dovedu i da se od njih naplati porez. Kad se od nekih Cigana, koji nisu uneseni u defter, z~trai da plate porez, i oni odgovore: Platili smo na drugom mjestu tad su duni da to dokau zvaninom priznanicom (hudet ve tezkere). Meutim, ako neki Cigani prilikom ubiranja poreza odgovore: Mi se kao raja vodimo na izvjesnom vakufskom, odnosno na mulk imanju i da su iz tog naslova osloboeni od plaanja poreza, nareuje se da je i tu tvrdnju potrebno provjeriti. GG Ni gornji, ni ma koji drugi nama poznati zakon ne regulie prava Cigana u Osmanskoj imperiji. O njima tek moemo saznati iz drugih istoriskih izvora. Mi smo prouavajui ovo pitanje na osnovu domaih turskih izvora doli do ovih rezultata. Cigani su uivali graanska prava. Drava je pruala pravnu zatitu i zadovoljtinu svakom Ciganinu, koji je bio fiziki povrijeen. Evo nekoliko primjera o tome. Ciganin Memko, sin Radosavov krajem jula ili poetkom avgusta 1565 (poetak muharema 973 g.) sarajevskom sudu je tuio Ciganina Pirnana, sina Vukobradova koji ga je noem ranio u nogu i nogom udario u lea. 50 Ciganin Kurt iz Prilepa bitoljskom sudu je tuio neka lica koja su ga napala i oduzela mu neke vrijedne stvari. I pored toga to su neki seljaci iz istoga sela iz kojeg su bili optueni, branili ih, ipak je sud uvaio tubu Ciganina Kurta i izjave njegovih svjedoka. 57 1650. (1060 g.) Ciganin Stojan, sin Jovanov iz ciganske mahale u Bitolju sudu je tuio nekog Marka koji ga je noem ranio i zahtijevao je, da se u sluaju, ako bi on podlegao od nanesene rane, sudski goni jedino optueni Marko. Nakon to je sud proveo istragu, uvaio je optubu imenovanog Ciganina Stojana."8 Kad je prilikom svadbe Sinanovia Saliha iz Zabice, ljubinjski kadiluk, u Vlahoviima poginuo Ciganin Sulejman, njegova majka i ena podnijele su pretstavku bosanskom valiji, molei ga da se ubica pronae i kazni. Nato je valija 13. novembra 1780. (16 zulkade 1194 g.) izdao nareenje ljubinskom kadiji i ostalim
" "' " "' " Orijentalni institut, sidil br. 10, 66 a. Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil br. 2, str. ll. Isto, str. 370. Vidi faksimil l, str. 145 i dokumenat l, str. 171. Dr. Arhiv NR Makedonije, sidil br. 6, str. 42 b. Isto, sidil br. ll, str. 88. lO*

152

Muhamed A.

Muji

lokalnim organima vlasti da se u spomenutom selu i na drugim mjestima koja se smatraju sumnjivim provede potraga za ubicom, da se uhvati i da se predvede Bosanskom divanu da se kazni zasluenom kaznom. 59 Imamo i jedan ovakav sluaj. Kad je jedan Ciganin za poinjeno krivino djelo ubistva po postojeim propisima bio zasluio smrtnu kaznu (kisas), najvie dravno rukovodstvo pokuava sugerisati strankama da se nagode, odnosno da oteena stranka oprosti Ciganinu koji je poinio ubistvo. Tako je postupila Porta fermanom datiranim izmeu 4-14 februara 1850 (kraj rebia I. 1266 g.) Tu se stavlja do znanja bosanskom valiji Mehmed Tahir pai, bosansko-brodskom naibu i muftiji i ostalim mjerodavnim organima vlasti ako bi otac ili nasljednici pokojnog Pavla, sina Stipanova, iz Odaka, derventski kadiluk, koga je hotimino ubio Ciganin Mehmed, sin Omerov, iz Dervente pred sudom pristali da se ubici oprosti, odnosno ako bi se s njim nagodili, u tom sluaju bi otpalo da "Se nad njim izvri smrtna kazna, a trebalo bi i po postojeim zakonima regulisati pitanje krvarine (diyet). I zbilja 13 marta 1850 (28 rebi II. 1266 g.) otac poginulog odrekao se da se nad spomenutim ubicom izvri smrtna kazna, bez da je zahtijevao ikakvu novanu naknadu, te je o tom podnesen izvjetaj u Carigrad. 60 Imamo nekoliko podataka iz kojih se vidi da je vlast intervenisala i poduzimala potrebne mjere da se zatite i druga prava Cigana. Mi emo samo navesti ova dva podatka iz kojih e se to jasno uoiti. Dok je Ciganin Halil iz sela Ramske, travniki kadiluk bio u Travniku u zatvoru, Ciganin Zejni! i Agan iz Busovae odveli su njegovu enu, koja se odlukom vlasti do njegovog izlaska iz zatvora nalazila kod njegova tasta .. I kad su protekla etiri mjeseca od njegovog izlaska iz zatvora, on ll decembra 1870. (17 ramazana 1287 g.) upuuje pretstavku Bosanskom vilajetu, molei da se spomenuti Cigani predvedu Divanu na odgovornost i da mu se povrati ena. Valija je tog istog dana ovu pretstavku uputio Medlisi-dinajetu za okrug, da bi o tom dao svoje miljenje. I Medilis je opet istog dana donio odluku da se po ovom predmetu uputi dopis Fojnikom kajmekamluku, u ijem se sastavu nalazi Busovaa. Nakon toga valija istog datuma izdaje nareenje da se dopis U'"'uti snomenutom kajmekamluku to je i uinjeno. 61 Iz ovog dokumenta se vidi da su vlasti Ciganima ne samo pruale zatitu, nego da se je ovaj sluaj rijeio neshvatljivom brzinom. Jedna grupa od 30 Cigana s Osmanskim pasoima bila je otputovala u Brinidzij. Meutim, 1874 (1291) poslanik Osmanske imperije u Rimu javlja Porti, da je ova grupa, kao i jo 89 Cigana protjerano iz Italije, jer: nisu imali sredstava za ivot. Nato je Veliki vezir uputio telegram svima vilajetima koji se nalaze na obalama mora, u kome se istie da je povodom ovih dogaaja potrebno da se Ciganima koji ne budu imali sredstava za ivot zabrani odlazak u inostranstvo. Bosanski ajalet je ovo nareenje proveo u ivot, naredivi svim svojim nodrunim organima da se pridravaju ovog nareenja, a Uprava mulk - imanja vodila je evidenciju o imovnom stanju Cil!ana i davala potrebne podatke kad je to bilo potrebno. 02
" Orijentalni institut, sidil br. 15, 37 b. Vidi dokumenat 13, str. 183-184. " Isto, sidil br. 36, 32 b. Vidi dokumenat 18, str. 189-191. " Isto, Vilajetski arhiv, br. 22170. 62 Isto.

Poloai cigana u iu<!oslovenkim zemljama nod osman<kom vl'lu

153

igani su mogli uestvovati u privredi. Nismo naili ni na jedan podatak iz koga bi se moglo zakljuiti da su im vlasti zabranjivale da se bave izvjesnom vrstom poslova. Samostalno su raspolagali svojom imovinom. Pred sudom su sklapali kupoprodajne ugovore i poklanjali svoju imovinu. Sud je takoe vodio njihove ostavinske rasprave, postavljao skrbnike maloljetnoj djeci i iste razrijeavao dunosti. Evo jednog primjera kako je sarajevski sud postupio u jednom sluaju kad je skrbnik nesavjesno upravljao imovinom jednog maloljetnika. Sud je bio postavio nekog Ciganina Hasana za skrbnika maloljetnom Osmanu, sinu umrle Ciganke Fatime. Maloljetnikova rodbina se alila sudu na ovog skrbnika da ne vodi dovoljno rauna o tienikovoj imovini, istaknuvi da .je skrbnik za 30 groa prodao jednu maloljetnikovu kuu, koju je on od majke naslijedio i da je tako 100% otetio tienika. I na njihov zahtj e v, sud je nako:1 to je utvrdio da se soomenuti skrbnik nesavjesno odnosi mema maloljetnikovoj imovini, donio odluku da se isti svrgne s te dunosti, a da se na njegovo mjesto postavi neki Husejin."~ Ovaj i mnogi drugi podaci govore da je sud skoro redovno ciganskim maloljetnicima za skrbnike postavljao same Cigane. Samostalno su ureivali svoj internni ivot. Meusobno su se enili i udavali. Brakove su sklapali pred sudom pod potpuno istim principima koji su vrijedili i za ostale brane drugove. Sud je donosio odluke i o razvdu njihovih brakova, o isplati vjenanog dara eni (mehr) i o alimentaciji. Nismo naili ni na jedan propis, niti na ma kakav podatak koji bi nam ukazivao da se je Ciganima zabranjivala upotreba njihovog jezika, vrenje starih obiaja i svega onoga to je specifino njihovo. Da bi pravilno mogli ocijeniti odnos osmanskog feudalnog drutva u jugoslovenskim zemljama prema etnikoj grupi Cigana smatramo da je potrebno dati i jedan letimian pogled o odnosu nekih evropskih drava toga vremena prema Ciganima. Pojava Cigana u evropskom feudalnom drutvu izazvala je buru negodovanja, prezrenja i progona. To je bila posljedica tadanjih nazadnih gledanja na ovjeka i odreivanja njegove vrijednosti i mjesta u drutvu. Evropsko feudalno drutvo u Ciganima je gledalo, blago reeno, graane drugog reda, koji nisu dostojni da uivaju ikakva graanska prava, niti da ak ive u njihovoj sredini.. Otud je istorija Cigana u nekim zemljama puna robovanja, muenja i progona. Spomenuti dokumenat Mirete, kojim on osnauje donaciju nekog svoga pretka uinjenu manastiru Tismana, kojom je manastiru pored ostalog poklonio i 40 ciganskih porodica, kao i donacija cara Duana oko 1348 godine koju je uinio manastiru Arhanela Mihaila u Prizrenu, ukazuju na teak poloaj Cigana u balkanskim zemljama u predosmanskom periodu. Jedan savremenik i oevidac tekog poloaja Cigana u Rumuniji iz XIX vijeka, priao je, da su to bila ljudska bia, koja nose lance na rukama i na nogama, a neki ak i gvozdene karike, utvrene oko vrata. Svirepi boj, osuda na glad, zatvaranje u naroite hapsane, izbacivanje golih u snijeg ili u smrznutu rijeku, to je bila sudbina sirotih Cigana. Nije se pazilo ni na porodinu svetinju i vezu. Zena je oduzimana od mua, ki otrzana od roditelja, djeca otkidana iz roditeljskih naruja, odvajano je jedno od drugog i prodavano kao stoka na sve etiri strane Rumunije. Ni humanost, ni religija, ni graanski zakon ne imaahu razumjevanja za ova sirota bia. Strano je to bilo vidjeti."'

" Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil br. 38, str. 12. " Tihomir orevi, Iz Srbije kneza Miloa, II. 117-118.

154

Muhamed A.

Muji

Drugi jedan savremenik je priao da su boljari u Rumuniji neogramceno raspolagali sa svojim Ciganima. Na sve mogue naine su ih muili, ali ih nisu smjeli ubijati, ni vjeati, a jedinu obavezu prema njima imali su, to su im davali stan, odijelo i hranu. >>Bez toga bi oni uostalom morali propasti, a gubitak ma i jednog roba bio je tetan jer je svaki pretstavljao veliku vrednost. Bogatstvo boljara raunalo se po broju Cigana koje imaju. 63 Cigani su u Austrougarskoj monarhiji u doba vladavine Marije Terezije i njenog sina Josipa Il. preivljavaliteke dane. Marija je 13 novembra 1761 godine donijela dekret, kojim se zabranjuje upotreba imena Zigeuner., a da se Cigani u budue imaju zvati die Neubauer, a 27 novembra 1767 donijela je nove naredbe koje duboko zadiru u ivot ciganske porodice i koje za cilj imaju likvidiranje etnike grupe Cigana kao takve i njeno germanizovanje. Evo nekoliko tih nareenja: Ciganska djeca e se oduzeti od roditelja i predae se kranskom graan stvu i seljatvu na odgoj, da naue zanat, odnosno da se osposobe za zemljoradnike poslove. Skrbnici e od drave dobijati novanu pomo za izdravanj ove djece ito: za djevojicu do 10 godina i za djeaka do 12 godina dobivae po 12 fl., a za djevojicu od 10-14 godina dobivae po 14 fl. godinje. Zabranjeno je da se Cigani meusobno ene. U sluaju da se Ciganka bude htjela udati za nekog domaeg ovjeka, morae donijeti potvrdu da je marljivo sluila u kui kojeg plemia, graanina ili seljaka i da j upuena u naela katolike vjere. Ispuni li sve te uslove, tad joj se istom moe dati odobrenje za sklapanje braka, a drava e joj uz to dati miras u iznpsu od 50 forinti. Djaci iznad 16 godina uzimae se u vojsku, a slabiji i svi od 12 do 16 godina uputie se na zanat. Zabranjeno je da se Cigani klatare i vlasti e voditi konskripciju o njima. 116 U naredbi Josipa II. koji je nasta vio politiku 1;voje majke, izmeu ostalog j stajalo: Ciganima se zabranjuje da u budue imaju svoje posebne starjeine. Cigansku djecu po navrenoj etvrtoj godini treba bar u svake dvije godine porazdijeliti u oblinja mjesta. Zupnici e se starati za njihovo prosvjeivanje. Moraju primiti nonju svoga sela. Ciganskim jezikom ne smiju se sluiti, jer e inae za svaki sluaj biti kanjni sa po 24 batine. Zabranjeno im je da mjenjaju imena, a ciganske kue moraju imati kuni broj. Kovakim zanatom smiju se baviti samo oni Cigani koji vlastima dokau da je to potrebno i korisno. I sviranje im je bilo ogranieno. Oni, koji su krepki, neka ne ive kao mjetani, nego kao posluga. Cigani, koji svojevoljno budu naputali svoja mjesta tretirae se kao vagabundi, a djeca koju takvi roditelji ostave smatrae se kao siroad. 67 Zabiljeeni su strahoviti progoni Cigana i u Francuskoj, paniji, Engleskoj, Poljskoj i u nekim drugim zapadnim i centralnim evropskim zemljama. Meutim, Cigani u Maarskoj bili su neto zatieniji. 68 Miljenja smo, da su jednim dobrim dijelom vojni interesi Osmanske imperije diktirali ovakvu neto v~u irokogrudnost osmanske vlasti u naim jugoslovenskim, kao i u ostalim balkanskim zemljama. Za voenje osvajakih ratova po
"' Isto, str. 118. 66 Josip Matasovi, Cigani u doba terezijanstva i jozefinizma, Narodne Starine, Zagreb, 1928, str. 200. "' Isto, str. 200-201. " Serboyanu, spomenuti rad.

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom

vlau

155

Srednjoj Evropi, kao i za kasnije borbe de fanzivnog karaktera Carevina je trebala ogromnu ljudsku snagu, koju je jednim dobrim dijelom mogla nai meu Ciganima. Izgleda da su Cigani uestvovali ak i u prvim vojnim pohodima Osmanlija na Balkanu i u Srednjoj Evropi. Na to nam ukazuje izvjetaj Gererdusa de Collisa od 16. juna 1470 godine, u kome se spominje, da je vie od 20.000 Turaka skoncentrisano u Modrui, u blizini Senja i da svakim danom raste broj Cigana, Morlaka, Bosanaca i drugih, koji pretstavljaju jednu udruenu snagu za pohod u pljaku. U izvjetaju se dodaje, da ima, kako se pria, 10.000 pionira, ali da se ne zna ta namjeravaju uiniti. 69 I sami Ciganski sandak, koji je ve 1530 godine postojao u jugoistonom dijelu Batkanskog Poluostrva uspostavljen je da bi u ovakvoj jednoj organizaciji Cigane drali na okupu i u datim momentima da bi ih upotrijebili za velike ratne operacije. 70 Osim toga citiranim zakonom bilo je odreeno u kojim e vojnim formacijama u sluaju rata uestvovati visoki dravni funkcioneri (timarnici i zaimi), koji upravljaju nad Ciganima, sa njima podreenim ljudstvom. Kako izgleda, Cigani su u balkanskim zemljama pod osmanskom vlau imali neku vrstu svog utoita, gdje su bili ipak neto mirniji i vie poteeni od progona. U toj injenici bi mogli i nai razlog da danas na Balkanskom Poluostrvu, uraunavi i Maarsku i Rumuniju, ima oko l milion Cigana, od ukupnog njihovog broja u svijetu koji se kree od 3-5 miliona.H

ZIVOT I ZANIMANJE CIGANA

Turski materijal pokazuje da je veina Cigana u naim zemljama za vrijeme osmanske vlasti ivjela ergakim nainom ivota, a da se tek jedan manji dio stalno bio naselio u pojedinim mjestima. Izgleda da su Cigani u Makedoniji ipak u neto veem broju stalno bili naseljeni u pojedinim mjestima nego to je to bio sluaj s Ciganima u Bosni i Hercegovini. I iz jednog izvjetaja bosanskog biskupa Maravia o stanju u njegovoj biskupiji iz 1655 g. saznajemo da su Cigani ivjeli skitaki!p. nainom ivota. Govorei o sastavu stanovnitva na podruju svoje biskupije on izmeu ostalog veli da Cigana ima svuda (di Zingani si trova per tutto). 72 Cigani su lutajui od mjesta do mj esta po Bosni i Herceg9vini esto pravili nerede i nanosili tete ostalom stanovnitvu. O tome nam govori vei broj dokumenata iz kojih se vidi da se bosansko-hercegovako stanovnitvo tui bosanskim valijama na nerede i tete koje im prave Cigani-ergai i mole ih da vlasti poduzmu mjere da bi se stanovnitvo .;:atitilo. Na jednu ovakvu pritubu stanovnitva iz jajakog kadiluka valija je izdao nareenje jajakom kadiji da se sa podruja njegova kadiluka protjeraju svi Cigani koji su sa strane doli. 73
" " " " " Makuev, Istoriski spomenici Junih Slovena, II. str. 166. T. Giikbilgin, spomenuti rad, str. 423. Hrvatska Enciklopedija, Zagreb, 1942, sv. III, str. 748. P. Eusebius Fermendin, Acta Bosnae, Zagreb 1892, str. 476. Orijentalni institut, sidil br. 10.

156

Muhamed A.

Muii

Stanovnici Gornjeg Vakufa alili su se bosanskom valiji hadi Salih-pai na Ciganina Mustafu koji je ope poznat kao nevaljalac. On je izvrio mnoge krae, kako u njihovom mjestu, tako i u drugim okolnim mjestima, gdje mu se god za to ukazala prilika. Zato su oni zahtjevali od valije da se spomenuti Ciganin protjera iz njihova mjesta, a da se njegova kua razori. 74 Ni gonjenja, ni kanjavanja ovakvih Cigana uvijek nisu donosila eljene rezultate. Ni najstroije mjere na neke od njih nisu odgojno djelovale. Zato su vlasti bile prinuene da pronalaze specijalne forme, da bi ovakve Cigane stalno naselili i vezali za izvjesna mjesta i da bi se tako bavili korisnim poslovima. U Ljubinju su prije 8 septembra 1779 g. (26 aban 1193) neki ljudi pred vlastima jamili za tamonje Cigane da e se stalno tu nastaniti i da e se baviti svojim poslom. Meutim, iz valijine bujuruldije datirane gornjim datumom saznajemo da ovi Cigani nisu potivali ni garancije koje su za njih dali njihovi jamci, nego su ostavljali svoje zanate i ponovo se odavali ergakom nainu ivota i nanosili tete ostalom stanovnitvu. Zato je valija tim povodom naredio ljubinjskom kadiji i drugim pretstavnicima tamonje vlasti da se ovi Cigani pronau, uhvate i kazne, a uz to da nau jamce, ali sad se naglaava pouzdane jamce, koji e pred vlastima za njih garantirati, a da se Cigani, koji ne budu imali jamce, predvedu Bosanskom divanu.7 6 1805. (1220) bos11115ki valija je izdao nareenje fojnikom, visokom, novopazarskom, rogatikom, ajnikom, plevaljskom, prijepoljskom, novovarokom, srebrenikom, kladanjskom i vlasenikom kadiji da se uhvate Cigani koji na podruju njihovih kadiluka hodaju od sela do sela i da se od njih uzmu jamci koji e garantirati da se vie nee klatariti, i da po tom o svemu tome njega obavijeste. 76 Meutim, iz bujuruldije bosanskog valije datirane 15 juna 1820 (4 ramazana 1235 g.) saznajemo da su i iz ovih kadi! uka Cigani, koji su se bili obavezali da e se stalno nastaniti i baviti kovakim zanatom, prekrili datu rije i ponovo se odali skitakom nainu ivota.17 Sultanovim fermanom od 28. III. 1845 g. upuenom kadijama na podruju Bosanskog sandaka bilo je odobreno da se Cigani nasele, gdje god to budu eljeli; da im se za vrijeme sezone izdaju propusnice da mogu putovati u granicama sandaka, bavei se zanatom, ali s tim da ne prave tetu. Istim fermanom bilo je nareeno kadijama i drugim funkcionerima u ovom sandaku da u koliko je to mogue da Cigane privikavaju na zemljoradnju, da bi ih, valjda, tako vezali za jedno mjesto. Ovi i slini podaci govore da vlastima nije uspjevalo da za jedno due vrijeme jedan veliki dio Cigana-nomada zadre na jednom mjestu, a pogotovo da im nije ilo za rukom da ih priviknu i pridobiju da se bave zemljoradnjom. U nareenjima pojedinih valija, u kojima se govori o nomadskom ivotu Cigana i o tetama koje neki od njih nanose ostalom stanovnitvu na podruju Bosne i Hercegovine, naglaava se, da su ove tetne pojave u krv ule i srasle s Ciganima i da se ovakvi pojedinci moraju pronalaziti i kanjavati, da bi se osigurao red i bezbijednost u zemlji. Meutim, pregledani istoriski materijal, koji se odnosi na Cigane u Makedoniji, ne daje nam ni jednog podatka na osnovu kojeg bi se moglo zakljuiti da
" Dr. Arhiv NR Bosne i Hercegovine, turski dokumenti br. 434. " Orijentalni institut, sidil br. ll, 47 b. Vidi dokumenat 12, str. 182-183. " Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil br. 45, str. 8. 77 Isto, sidil 60, str. 62.

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

157

su i tamo kao i u Bosni i Hercegovini poduzimane mjere da bi se Cigani prisilili da se stalno nasele na pojedinim mjestima. Cinjenica, da meu naim materijalom nema ni jedne pretstavke tamonjeg stanovnitva koja bi bila upuena protiv Cigana koji prave nered i nanose tete, dovoljna je, da opravdano moemo pretpostavljati da nije bilo razloga da se mirni Cigani prisiljavaju na stalno naseljavanje u pojedinim mjestima. Kako rekosmo, jedan manji dio Cigana naseljen je bio u gradovima. Mada su Cigani uivali pravnu zatitu, ipak se iz raspoloivog materijala da zakljuiti da je tadanje drutvo prijekim okom gle dalo na njih. Zbog toga su oni ivjeli izolovanu od ostalog gradskog stanovnitva, u specijalnim svojim etvrtima (kiptiyan mahallesi), u koje je rijetko ko prodirao sa strane. Samo kao primjer navodimo da je ovakvih etvrti bilo u Bitolju, Skoplju, Banja Luci, Travniku, Visokom i po drugim naim mjestima koja su bila pod osmanskom vlau. U Sarajevu su naprimjer Cigani bili skoncentrisani oko Alipaine, ejh Magribijine, Tavili hadi Mustafine i hadi Turhanove damije. To znai, da je veina Cigana nastanjenih u Sarajevu ivjela na zapadnoj periferiji tadanjeg Sarajeva, tj. danas po prilici na podruju od Alipaine damije-Vojna bolnica-Marin Dvor-Miljacka do iznad Gradske elektrane, dok je jedan dio njih bio naseljen na Mahmutovcu ispod Trebevia Izgleda da se Ciganska mahala u Mostaru u vrijeme osmanske vlasti nalazila u Ilikoj ulici, jer smo naili na nekoliko podataka da su oni ivjeli u Baba Beirovoj mahali, to danas, uglavnom, odgovara spomenutoj ulici. Cigani su imali specijalne svoje zajednice (demati), na elu kojih su stajale ceribae. U nekoliko fermana smo naili da je bilo nareeno da se po starom obiaju na svako 50 Cigana postavi po jedan ceribaa i da oni meusobno jedni drugima budu jamci.78 Iz nama dostupnog izvornog materijala nismo mogli sagledati kakve su sve dunosti imale ceribae. Jedino, kao to smo to ranije" spomenuli, oni bi bili odgovorni ako se od pojedinih Cigana nije naplatio porez. Tad su morali poduzimati potrebne mjere da bi se porez utjerao i da bi se odbjegli Cigani uhvatili i povratili. Ranije je bilo govora da je u jugoistonom dijelu Balkanskog Poluostrva postojao ak zaseban Ciganski sandak (C,:ingene sancagi), o ijoj organizaciji ne bi eljeli govoriti, s obzirom da se prostirao izvan teritorija naih jugoslovenskih zemalja. Samo emo napomenuti, da je uprava nad Ciganima u ovom sandaku, kao i nad Ciganima u naim jugoslovenskim zemljama, bila u rukama visokih dravnih funkcionera, timarnika i zaima. Posebnu ulogu su odigrali ciganski dizjedari (haralije). Oni nisu bili samo finansiski organi kojima je dunost bila da ubiru poreze od Cigana, nego su istodobno vrili i jedan dio upravno-administrativne vlasti nad Ciganima. Jed.an dosta veliki broj dokumenata (bujuruldija), koji se odnose, ne samo na ubiranje poreza od Cigana, nego i na neka druga pitanja iz ciganskog ivota, naslovljen je bio kako na pojedine kadije i druge funkcionere vlasti, tako i na ciganske dizjedare, iz ega se vidi da su i ovi vrili neke upravno-aimini strativne poslove. Vlast i sila ciganskih dizjedara (haralija) do punog izraaja dola je u izreci: Ako je i car, nije ciganski aralija. Naime, kad je neko upozorio nekog Ciganina da ustane i skloni se s ulice, jer ide car, on se posluio ovom izrekom.'"
" Dr. Arhiv NR Makedonije, sidil br. 28, str. 80-81, Orijentalni institut, sidil br. 23, 42 a. " Tihomir orevi, Iz Srbije kneza M iloa.

158

Muhamed A.

Muii

Kako je tadanje drutvo prijekim okom gledalo na Cigane, oni su uglavnom bili sami na sebe. Njihova vrlo tijesna meusobna povezanost manifesto. vala se u raznim vidovima, poevi od Ciganskih etvrti, pa dalje. Meusobno su se skoro uvijek enili i udavali tako da su vrlo rijetki sluajevi da oba brana druga nisu bila Cigani. Ne samo da su brani drugovi skoro redovno bili sami Cigani, nego su i svjedoci i opunomoenici pri sklapanju ciganskih brakova isto tako gotovo redovno opet bili ciganskog porijekla. I kad se radilo o tzv. kefilemi za Cigane i tada su uglavnom sami na sebe bili upueni. Samo kao primjer donosimo ovaj podatak o meusobnoj kefilemi Cigana u Ljubinju. Jusuf-baa je jamac za Ciganina Mustafu Mustafa je jamac za Ciganina Saliha Abdulah Mori je jamac za Ciganina Sabana Mustafa Kaji je jamac za Moria Abdiju Osman Gui je jamac za svoga sina Husejina Abdija Mori je jamac za Hasana Guia80 Iako je tano, da se na Cigane prijekim okom gledalo, ipak meu izvornim materijalom nismo mogli nai podataka iz kojih bi se vidjelo da je ostalo stanovnitvo prema njima grubo postupalo, da im je pravilo ma kakve neugodnosti i slino. Naprotiv', imamo vei broj podataka da su izmeu Cigana i ostalog stanovnitva postojali normalni, dobri odnosi. To se naroito dobro dade uoiti kroz mnogobrojne zapisnike sa ostavinskih rasprava u kojima nailazimo vrlo mnogo podataka da su pojedinci Ciganima davali kredite, ili u gotovom novcu ili u nekoj vrsti robe. Naili smo ak i na dva podatka da je i vakuf nekim Ciganima davao kredite. Tako u sidilu bitoljskog suda iz 1656 (1067) spominje se da je Ciganin Mio, iz Prilepa, dobio kredit od Mahmud-agina vakufa u Bitolju i od Ibrahimaueva vakufa, takoe u Bitolju. Budui da on ove kredite nije bio isplatio u odreenom roku, to su mu nekretnine bile stavljene pod teret i kuu je morao prodati za 3.600 aki da bi povratio po 1.000 aki duga i Mahmudaginom i Ibrahim-auevom vakufu. 81 Interesantno je ukazati na injenicu da su spomenuti vakufi kredit davali i Ciganima-nemuslimanima, kao to nam ovaj podatak govori. Interesantan je sluaj da je nekoliko seljaka-krana iz sela Duboice, ljubinjski kadiluk 10 marta 1800 (13 evala 1214 g.) pred sudom u Ljubinju jedan za drugog dalo garanciju da oni nisu imali nikakva udjela, niti su ma ta krivi za uginulu kobilu Ciganina Sabana iz istog sela. 82 Cigani su. vrlo mnogo stupali u brakove. Jedan veliki dio ciganskih brakova bio je labav. Zbog tekog materijalnog stanja i primitivnosti vrlo je esto dolazilo do .branih sporova, koji su se obino zavravali raskidom brane zajednice. Nisu rijetki sluajevi da su se pojedini Cigani ponovno vjenavali sa istom enom. Jednim i letiminim pogledom ma u koji sudski sidil ovjek moe lako dobiti utisak da je kod Cigana, obzirom na njihovu malobrojnost, moda relativno vie dolazilo do razvoda braka nego kod ma kojih drugih branih drugova. Rijetki su sluajevi da su Cigani-muslimani ivjeli u poligamiji, kao to je bilo sluajeva kod drugih muslimana, jer im je nemogue bilo izdravati jednu takvu porodicu. Sud je Cigankama-rasputenicama odreivao alimentaciju, koja je zavisila od materijalnog stanja
upueni

" Orijentalni institut, sidil br. 16, 61 b. " Dr. Arhiv u Skoplju, sidil br. 13, str. 31. " Orijentalni institut, sidil 13, 37 b.

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

159

njenog mua; izdavao je nareenje o isplati mehra (vjenani dar) eni u onoj visini za koju se njen brani drug prilikom sklapanja braka obavezao da e joj isplatiti u koliko doe do raskida brane veze njegovom krivicom. Ope je poznato da je kovaki zanat uvijek bio glavno zanimanje Cigana. Prema njihovoj predaji to je neka vrsta svetog zanata, koji im je od boga dat. Oni dre da se ovim zanatom prvi poeo baviti svetac Daut Ali Seljam (car David). On je rukom kovao gvoe. Jednoga dana poslao je svoga kalfu da odnese meso njegovoj eni. Kalfa tom prilikom vidi mali prst desne ruke njegove ene. Kako su ene u ono doba od glave do pete bile pokrivane, to je ovim prilikom zakon bio oskrnavljen i vrue gvoe poelo je pei Dauta Ali Seljama. Kako je to bio sveti ovjek, on odmah sazna za uzrok tome i napusti posao. Od tada ivio je provodei vrijeme u molitvi. 83 Cigani-kovai ili su od mjesta do mjesta, a bilo ih je koji su imali svoje radionice u pojedinim mjestima. Tako se zna da je u zadnje vrijeme osmanske vlasti u Makedoniji u Skoplju bilo 40 e iganskih kovakih radionica. Imali su i svoje udruenje. Na elu udruenja stajao je ustabaa. On nije radio, nego su ga svi majstori (pirnea) plaali. On je imao zadatak da svakog majstora bralli pred ~lastima i pravo da svakome razrui odak, ako u petak radi. Uoi petka svaki poisti radionicu, uredi alat i zapali svijeu, na nakovnju i na odaku. One gore cijele noi. U petak su se Cigani-kovai okupljali u jednoj kui, koja je bila u ulici Jug Bogdana. Tu su spremali halvu i druge slatkie, zajedniki su jeli i razgovarali do podne. Vodili su rauna o 'polaganju kalfinskog i majstorskog ispita. Ovom ispitu prisustvovao je i dravni inovnik iz Carigrada, koga su zvali aubabom. Dolazio je oko !lindana. Samo primanje naunika bilo je skopano sa izvjesnim ceremonijama. Naunik je morao, kad prvi put doe, da majstoru poljubi ruku, nogu i mein, da se nad njim zakune, da nee napustiti zanat. Kod pritinskih kovaa bio je obiaj da naunik prvi put u radionicu dolazi u dugakoj bijeloj koulji. Provue se ispod nakovnja s desne strane i majstoru poljubi ruku i nogu. Kad naunik kod majstora ostane 10-15 godina, tad stie pravo da polae ispit za kalfu. Praktini dio ispita polae pred majstorima i ustabaom, a usmeni dio ispita polae pred aubabom. Kad poloj ispit, od aubabe dobije destur (svjedodba), a kalfa tom prilikom aubabi daje boaluk i svima majstorima poljubi ruku. Majstorom je mogao postati onaj kalfa, koji je imao trideset godina. I njegov ispit je slian kalfinskom ispitu. Nakon poloenog ispita novi majstor pored destura dobija i mein kao znak da moe otvoriti samostalnu radionicu. 84 Cigani kovai, kako rekosmo, imali su svoje radionice u pojedinim mjestima, ali ih je bilo koji su hodali od sela do sela i vrili kovake poslove. Izgleda, da je kovaki zanat u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau dugo vremena skoro iskljuivo bio u rukama Cigana. Imamo jedan podatak da je pedesetorici Cigana kovaa stavljeno bilo u dunost da 1868/9 (1182) izvre vane kovake radove na podizanju pontonskih mostova na Drini u zvorni kom kadiluku."" Iz toga se da zakljuiti da su Cigani kovai bili kvalitetni majstori
"' Cvetko Kosti, Muslimanski Cigani u Skoplju, Skoplje 1934, str. 19-20. " Isto, str. 16-18. " Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil br. 9, str. 92.

160

Muhamed A.

Muii

koji su mogli da uspjeno izvre ovaj isto vojni zadatak, koji je od njih zahtjevao ne samo dovoljno strunosti, nego i veliku brzinu u momentima kad se vode ratne operacije. Mnogi nai krajevi imali su seoskog kovaa, koji je obino bio Ciganin. On je bio kao neka vrsta slubenika koji se sporazumio sa selom da u svojoj kui svrava izvjesne kovake poslove. Za taj mu rad svaka kua u selu godinje daje odreenu koliinu ita i drugih namirnica, a za sve poslove koje bi izvrio, a nisu bili predvieni ranijom njihovom pogodbom, plaalo bi mu se odmah u gotovu.so Poslije kovakog zanata Ciganima je najmilije zanimanje bilo konjogojstvo i preprodaja konja, jer je to za ondanje prilike kad su konji bili jedina prevozna sredstva, bio vrlo unosan posao. Iz zapisnika s ostavinskih rasprava Cigana vidi se da su mnoge ciganske porodice imale bar po jednog konja za svoje potrebe. Interesantno je ukazati na injenicu, kad je god drava rekvirirala konje od privatnika za isto dravne svrhe, da se na podruju sarajevskog kadiluka skoro uvijek od Cigana uzimala Y2 broja konja koje su davali zajedno krani i Jevreji. 87 Vrlo esti su sudski sporovi izmeu Cigana i drugih stranaka u pogledu konja. Ne samo da su oni prodavali konje, nego su ih istodobno i izdavali u najam. Tako se' spominje da je Ciganin Abdulah, sin Mehmedov iz Sarajeva prije godinu dana bio iznajmio konja Sinoliku (?), sinu Harunovu iz Sarajeva, da otputuje u Beograd. Kako se imenovani dotad jo nije bio povratio, to Ciganin Abdulah trai od suda da mu se konj povrati. 88 Nisu bili rijetki sluajevi da su Cigani napadali prolaznike po drumovima, otimali i krali konje. Imamo podataka da su u nekoliko navrata napadali i fratre franjevakog samostana u Fojnici. Tako se spominje da su neki Cigani 1718 godine napali i ranili dva fojhika redovnika, a po tom im oteli konje. Kad su napadai bili pozvani da dou na sud za poinjena djela, pozivu se nisu odazvali. 811 I jednom drugom prilikom spominje se, da su neki Cigani napali jednog fratra i oteli mu konja." 0 Jednom je prilikom 10 Cigana napalo fra Juru, fra Stojana i fra Mihajla kad su iz Fojnice ili u Olovo. 91 Cigani su i u ovo vrijeme bili poznati kao svirai.' Oni su sa bubnjevima i zurnama hodali od mjesta do mjesta i svirali na raznim veseljima. Polovinom XIX vijeka bilo je sluajeva na podruju sarajevskog sandaka da su Cigani-svirai hodajui od sela do sela u tolikoj mjeri zabavljali stanovnitvo da su pojedinci zanemarivali svoje redovne poslove i trpjeli tetu. Zato je valija u nekoliko navrata upuivao svoja nareenja podrunim organima vlasti da se sprijee ovakvi postupci Cigana. 92 Izmeu Cigana jednim dobrim dijelom regrutovani su tzv. mehteri (svirai) u osmanskoj vojsci. Tako se, kao to smo ve spomenuli, 1693/4 spominju estorica Cigana koji su bili mehteri u jajakoj tvravi. Zna se da na jednom sveanom
" br. 3-4, " " " " " " Dr. Milenko S. Filipovi, Seoski Ciganin, Istorisko-pravni zbornik Sarajevo, 1950, str. 223-224. Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil br. 48, str. 15. Isto, sidil br. 15, str. 25. J. Matasovi, Fojnika regesta, Spomenik LXVII. Beograd, 1930, str. 190. Isto, str. 405. Isto, str. 132. Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil br. 79, str. 53.

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

Hil

prijemu kod bosanskog namjesnika Topal-Osman-pae u Sarajevu u muzikom orkestru pored nekoliko Ceha i Nijemaca uestvovala i nekoliko Cigana. Do pojave strunog ljekarskog kadra u naim zemljama nailazimo da su postojali tzv. derahi-ranari. Oni su na primitivan nain lijeili ljude, ljubomorno uvajui tajnu svoje vjetine, prenosili je na svoje potomke. Meu ovim derahima ve 1566 godine naili smo na Ciganina Smoljana, koji je u Sarajevu i okolini slovio kao neobino vjet ovjek za vaenje kamena iz mokrane beike i 'za vrenje operacije bruha. Bolesna lica dolazila su pred sarajevski sud i davala svoj pristanak da se dobrovoljno podvrgilvaju spomenutom Ciganinu Smoljanu da im izvadi kamen iz mokrane beike, izjavljujui, ako od ove operacije podlegn!l, da nikakvu odgovornost ne snosi spomenuti Ciganin. Ovi podaci govore da je spomenutom_ Ciganinu od ruke iao ovaj posao, to je naroito naglaeno i u izjavi jednog od podvrgnutih pacijenata, koji veli, da je Ciganin Smoljan svojim vae njima kamena iz mokrane beike i vrenjem operacije bruha mnogim ljudima bio od koristi. 93 Primitivno vaenje kamena iz mokrane beike vrlo je starog datuma04 i izgleda da su se ovim poslom u naim zemljama najvie bavili Cigani. U mnogim muslimanskim selima na Kosovu i Metohiji, a naroito oko ako vice i Prizrena, postojao je tzv. seoski Ciganin. On je bio kao neka vrsta slubenika, koji je obavljao razne poslove, u prvom redu one koje drugdje , obavlja seoski protoer tj. pomae seoskom starjeini, uva seoske konje i slino. Iako su u nekim mjestima seoski protoeri vrili poslove, koje inae obavlja seoski Ciganin, ipak je dosta sela imalo posebnog protoera i posebnog seoskog Ciganina. Glavne dunosti seoskog Ciganina bile su da udara u bubanj svakog petka pred duma-namaz (molitva), da obavjetava o smrtnim sluajevima u selu, da uestvuje na svadbama i da se postara za ostale svirae, da bubnjem oglaava poetak molitve: podne, ikindije, akama, jacije i sehura (poetak dnevnog posta). On je stalno iao uz hodu koji mu je davao nareenja za oglaavanje poetka molitve. Budui da je glavna dunost seoskog Ciganina bila da udara u bubanj, to su ga u mnogim selima po Kosovu, i Metohiji nazivali tupadi (bubnjar), a ponegdje su ga zvali i sufurdi (objavljiva poetka dnevnog posta). Selo ga je isplaivala u itu ili u novcu razrezanom po kuama. 9 " Zelja za to lakim votom navodila je neke Cigane u jugoslavenskim zemljama pod osmanskom vlau, kao i u nekim drugim zemljama da falsifikuju novac. Ovi Cigani, ne samo da su krivotvorili novac, nego su iz kovanih novanica na vjet nain uzimali jedan dio metala i tako . oteivali novanice. Ovakvim postupcima nanoene su velike tete i dravnoj blagajni i samom stanovnitvu, jer drava, naprimjer, nije htjela da od poreskih obveznika primi ovakav oteen novac, a i u koliko je nekad i to bilo, primila ga je u manjoj vrijednosti, nego to on inae vrijedi. Zbog ovakvih postupaka nekih Cigana stanovnitvo novovarokog kadiluka alilo se vlastima i molilo da se preduzmu mjere da bi se ovakve pojave suzbiJe. Meutim, kako na ovu njihovu pretstavku nita nije bilo preduzeto, to oni ponovno upuuju pretstavku Visokoj Porti po istoj stvari.no
" " " " Isto, sidil br. 2, str. 428. Vidi Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, XII., str. 65. Dr. Milenko S. Filipovi, spomenuti rad, str. 224. Orijentalni institut, sidil br. 10, 153 a.

162

Muhamed A.

Muji

Iako mi raspolaemo samo ovim jednim dokumentom90 o falsifi.jwvanju novca od strane Cigana, ipak to ne znai da se Cigani i u drugo vrijeme nisu javljali kao falsifikatori. Kako se u jednom velikom broju dokumenata iz raznih vremenskih razdoblja osmanske vlasti u naim zemljama stalno naglaava da ima falsifikovanih novanica i da se daju uputstva kako da se s njima postupi prilikom. ubiranja poreza, a obzirom na elju nekih Cigana da to lake i ugodnije proive, vrlo je vjerovatno da su oni kroz cijelo to vrijeme imali udjela u ovim poduhvatima. Obzirom da su Cigani u Bosni i Hercegovini jednim velikim dijelom ivjeli kao nomadi i da se nisu bavili nekim naroito korisnim i produktivnim poslovima otud je i njihovo materijalno stanje bilo teko. Ova puka sirotinja esto nije imala ni najosnovnijh sredstva za ivot. Dok kroz sudske sidile nailazimo na vrlo veliki broj dokumenata o kupoprodaji nekretnina drugih stanovnika ovih krajeva, dotle su vrlo rijetki sluajevi da su Cigani kupovali kakve nekretnine, ili u koliko je i toga bilo, to esto nije pretstavljalo neku stvarnu vrijednost. ' Zapisnici o ostavtini pojedinih Cigana najbolje ilustruju svu bijedu ovog elementa u ovom periodu u Bosni i Hercegovini. Umrli skoro uvijek iza sebe ostavlja vrlo mizerno posue, posteljinu i neto kunog namjetaja, koje se ima podijeliti meu njegove nasljednike, kojih esto ima dosta. Moramo ipak naglasiti da smo naili na nekoliko. sudskih zapisnika o ostavtini Cigana u Sarajevu iz XVIII i XIX vijeka, koji nam ukazuju, da su ovi Cigani bili u neto boljem materijalnom poloaju, nego ostali Cigani u Bosni i Hercegovini. Izgleda da su oni ovdje imali vie zarade nego u kojem drugom mjestu u ovim krajevima. Samo emo kao primjer istai najinteresantniji od ovih podataka, da je 1777 godine iza umrlog Durguta, sina Kasimova iz hadi Turhanove mahale u Sarajevu naeno 87 zlatnika u vrijednosti od 210 tadanjih groa. 97 Ovo je pretstvaljalo veliko bogatstvo, ne samo za jednog Ciganina, nego i za svakog drugog graanina. Razumljivo, da su ovo bili rijetki sluajevi meu Ciganima u Bosni i Hercegovini. Kako su Cigani u Makedoniji ipak u neto veoj mjeri stalno bili naseljeni u pojedinim mjestima, nego to je sluaj bio s Ciganima u Bosni i Hercegovini, pa se tako i vie bavili korisnim i produktivnim poslovima, to se odrazilo i na njihovom neto boljem materijalnom stanju. Evo nekoliko podataka o tome: Ciganka Sevda iz Ciganske mahale u Bitolju testamentom odreuje da se % njene imovine utroi u dobrotvorne svrhe.98 Ciganin Murat, isto iz Bitolja, bio je toliko imuan da je hodoastio Meku i Meinu." Neki Manojlo i Bele, iz bitoljskog kadiluka, kod mjesta ereske 1639 (1049 g.) napali su i opljakali Ciganina Kurta iz Prilepa. Meu predmetima koje su ovi opljakali od spomenutog Ciganina spominje se: 4.000 aki 50 arina platna-beza 40 lakata vunenog sukna. 100 6 pari naunica 300 dirhema
"" Prijatelj Sokolovi Osman posjeduje neke dokumente ovog sadraja. " Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil br. 18, str. 44. " Dr. Arhiv NR Makedonije, sidil br. 30, str. 18. oo Isto. 1110 Isto, sidil br. 6, str. 42.

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

163

ODNOS CIGANA PREMA RELIGIJI

Otkako se zna za Cigane uvijek su bili uglavnom vjerski indiferentni. Mogli su i vjerovati u boanstvo i formalno pripadati nekoj konfesiji, ali se ilisu pridravali vjerskih propisa, niti su vrili obrede. Da bi stvorili to povoljnije uslove za mirniji ivot, oni su dolaskom u drugu .zemlju, prividno prihvaali vjeru dotine drave. Cigani su slobodno moemo rei najdosljednije u ivot provodili poznato srednjevjekovno naelo: Cuius regio, eius religio. Kad su oni doli u nae zemlje, vidimo ih da se deklariu kao krani. Na to nam ukazuju spomenuti podaci iz hrisovulje cara Duana, kojom manastiru Arhanela Mihaila kod Prizrena poklanja Ciganina Rajka, Bojka Zlatarevia, Vasilja Presvetiia, Sokola Sukijasovia, Kostu i urka Dimanova. To se vidi i iz dosad, koliko nam je poznato, najstarijeg dokumenta o Ciganima u Dubrovniku iz 1362 g. u kome se spominje Ciganin Vlaho i Vitane; napokon na to nam ukazuje i turski dokumenat iz 1565 godine u kome se spominje Ciganin Smoljan, Radosav i Vukobrad. Uspostavljanjem osmanske vlasti u naim zemljama Cigani primaju islam, dravnu vjeru Osmanske imperije. Domai izvorni materijal kojim smo se sluili dokazuje, da su Cigani u Bosni i Herecegovini za vrijeme osmanske vlasti listom bili muslimani. Jedino smo naili na spomenutu trojicu Cigana:nemuslimana iz 1565 godine i na 117 Cigana-nemuslimana, koje nam pokazuje statistiku bosansko-hercegovakog stanovnitva iz 1870 godine. Meutim, stvar drukije stoji s Ciganima u Makedoniji. I ovdje ih je veina bila islamske vjere, ali iz raspoloivog materijala moe se zakljuiti da je u ovim krajevima bilo mnogo vie Cigana-nemuslimana, nego u Bosni i Hercegovini. 101 Iako se ogromna veina Cigana u jugoslovenskim zemljama u periodu osmanske vlasti smatrala i vodila kao muslimani, ipak je, kao to smo ve ranije spomenuli, vlast i tadanje drutvo s nepovjerenjem je gledalo na njihovu vjersku pripadnost i odanost i ak su Cigani-muslimani podlijegali plaanju dizje kao i nemuslimani. Kad su vreni popisi stanovnitva i tada su Cigani-muslimani iskazivani posebno, a posebno muslimani uope. Kl. Boi je u svome lanku Slike iz Bosne izmeu ostalog i ovo pisao: Cigani, koje Turci nazivaju polunarodom bieli su i crni, prvi su muhamedanci obrezani, kao ostali muhamedanci, ali ih oni ne primaju u svoje bogomolje, ni u svoje groblje, imadu posebi damiju. Crni Cigani su pogani, ali se priznavaju Turkom. Meu sobom govor~ ciganski, ali znadu i narodni jezik. 102 Ivan Juki (Slavoljub Bonjak) govorei o l?tanovnitvu u Bosni kae ovo o Ciganima: Osim Slovjanah nahodi se u Bosni i Ciganah, koji su turskog zakona, pa opet moraju hara platjati, a u damiu jim nedadu, ovih imade po veim varoima i jesu svi kovai, drugog osim bosanskog jezika ne znadu. 103
"' Dok u raspoloivom materijalu iz B asne i Hercegovine ne nailazimo ni na jednog Ciganina-nemuslimana (osim u statistici i onu trojicu iz 1565 g.) dotle u dokumentima koji potjeu iz Makedonije esto nailazimo na Cigane-nemuslimane. Tako samo kao primjer navodimo da se spominje Ciganka Rebi (sidil 8, str. 99), Ciganin Petko (sidil 3, str. 170), Ciganin Dojka (Dojkov) Nikola iz Baruana (sidil br. 3, str. 138), Ciganin Mio iz Prilepa (sidil 13, str. 31) itd. >~Vienac(' br. 1 str. 476. Zemljopis i poviestnica Bosne, Zagreb, 1851, str. 145.
1

164

Muhamed A.

Muji

Oba ova pisca govore da je u Bosni postojalo separisanje izmeu muslimana i Cigana-muslimana. Po Boiu Cigani-muslimani ak se nisu ni sahranjivali u groblju gdje su sahranjivani drugi muslimani i da su imali svoju zasebnu damiju. Meutim, po Jukiu im je uope bio zabranjen ulazak u damiju. Nee biti da je ba u tolikoj mjeri postojalo separisanje izmeu muslimana i Cigana-muslimana. Tano je, da je u Sarajevu postojalo cigansko groblje na Hambinoj Carini i da je u ciganskoj etvrti na Mahmutovcu postojala damija, ali koliko se zna nikad nije postojao nikakav propis, ni neka obiajna norma da se Cigani-muslimani nisu smjeli sahranjivati u druga muslimanska groblja i da nisu mogli posjeivati druge damije. 104 K tom u ovakvo separisanje muslimana bilo bi u suprotnosti sa dobro poznatim naelima eriata, po kome se tada upravljao itav drutveni ivot. Citiranim zakonom sultan Sulejmana vidjeli smo da je bilo ozakonjeno separisanje izmeu Cigana-muslimana i Cigana-nemuslimana pod zakonskom prijetnjom, da e lice koje se ogrijei o ovaj propis platiti porez koji plaaju Ciganinemuslimani, ili drugim rijeima da e se tretirati kao nemuslimani. Cigani-muslimani su nastojali dokazivati svoju vjersku privrenost, da bi se na taj nain u pravima i u dunostima izjednaili sa drugim muslimanima. To se lijepo vidi iz molbe Ciganina Ibrahima iz 1819 godine, upuene bosanskom valiji, u kojoj se istie da on i njegova porodica ive islamskim ivotom; da oni kao drugi Cigani ne prose; da su sluili drugim muslimanima i prema njima pokazali prijateljstvo, te zbog toga i zbog siromatva trae da se oslobode od plabmja dizje. 105 Iz kadijinog ilama na ovu molbu, upuenog valiji vidi se da je postojalo carsko nareenje o ovakvim Ciganima, u kome se veli, da ima Cigana koji nastoje dokazati svoju vjersku odanost, da bi se na taj nain oslobodili plaanja dizje, a da e ovi isti Cigani kasnije nastaviti da vre svoje obrede i zato je bilo nareeno da se svaki ovakav sluaj pojedinano ispita i da se o tom tek tada donosi odluka. Istina, spomenuti podnosioc pl.'etstavke Ciganin Ibrahim osloboen je od dizje, jer su mu, kako je bilo ustanovljeno, navodi bili tani. 106 Iz spomenutog carskog nareenja da se zakljuiti da je bilo Cigana, koji su iako muslimani, vrili neke svoje obrede, koji su se i nakon njihovog islamiziranja bili zadrali eto tako dugo. Cigansku vjersku indiferentnost lijepo je opisao Evlija Celebi, osmanski putopisac iz XVII vijeka, koji veli: Sa kranima slave Uskrs, sa muslimanima Kurban-bajram, a sa Jevrejima Suma-bajram. 107 I pored poslovine ciganske indiferentnosti naili smo na nekoliko podataka da je i meu njima u Makedoniji bilo pobonih ljudi. 108 Obzirom na neprosvjeenost irokih narodnih masa toga vremena, pretpostavljamo da su Cigani ipak bili najneprosvjeeniji i najprimitivniji sloj naroda. Oni su sigurno vie nego drugi ivjeli u predrasudama i u sujevjerju, a da stvar
"' Ove podatke mi je dao hadi Mujaga Merhemi, starac od oko 80 godina. "' Gazi Husrevbegova biblioteka, sidil br. 60, str. 114. toG Isto. "' T. Gokbilgin, spomenuti rad, str. 422. "' Naprimjer spomenuta Ciganka Sevda je testamentom odredila da se Va njene imovine troi u dobrotvorne svrhe, a poznato je da su ovakve testamente u tom vremenu ljudi ostavljali iz vjerskih pobuda. Sevda je Ciganina Mu rata postavila za izvrioca njene posljednje volje, jer je u njemu vidjela pobona ovjeka koji je ak hodoastio Meku i Meinu.

Poloaj cigana u Jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

165

bude jo alosnija, neke kadije, iako najuglednije, najobrazovanije i vodee li nosti u svojoj sredini zvanino su pomagale i uvrivale ove tetne drutvene pojave kod Cigana. Tako je kadija 22 jula 1772 godine izdao muraselu fojnikim franjevcima da se mole nad nekim bolesnim Ciglminom.109 Istina, imamo podataka da su se ovakva sudska odobrenja izdavala fojnikim franjevcima da se mole i nad drugim bolesnim muslimanima.
NEKOLIKO STATISTICKIH PODATAKA O CIGANIMA
Nemogue je pratiti brojno stanje Cigana u jugoslovenskim zemljama za cijelo vrijeme osmanske vlasti, jer nam za to nedostaju istoriski podaci. Meutim, mi moemo dati samo nekoliko statistikih podataka o Ciganima iz pojedinih godina u periodu kojeg obraujemo. Cinjenica, da se u citiranoj kanunami o Ciganima iz 1530 godine spominju visoki funkcioneri turskog feudalizma, kao to su timarnici i zaimi, koji su upravljali nad Ciganima, oito ukazuje da su u to doba u velikom broju Cigani bili naseljeni u balkanskim zemljama uope, pa prema tome i u naim krajevima. U sidilu jajakog suda ubiljeen je prepis sultanova fermana datiranog 9 novembra 1694 (21 reb. I 1106 g.) kojim se stavlja do znanja kadijama bosanskog, klikog i zvornikog sandaka da je za ciganskog dizjedara na njihovom podruju postavljen neki Sefer, koji e od tamonjih Cigana pokupiti dizju. Istie se da je spomenutom Seferu izdano 600 priznanica (varak), sa otisnutim igom, koje e on Ciganima izdavati kad mu budu platili spomenuti porez. Napominje se, ako bi mu potrebno bilo jo priznanica, da se obrati nadlenim vlastima za iste, a ako bi mu eventualno istih preostalo, da ih povrati. 110 Iz svega naveqenog da se zakljuiti da same vlasti nisu bile na istu koliko se Cigana nalazi na spomenutom teritoriju, ali injenica, da je dizjedar dobio 600 priznanica, upuuje da se broj odraslih mukaraca Cigana u ovom kraju kretao oko navedene cifre. Neto vie statistikih podataka o Ciganima u Bosni daju nam spiskovi muslimanskih izbjeglikih porodica iz Sapca, Sokola, Uica i drugih mjesta u Srbiji, koje su se nakon Prvog srpskog ustanka naselile u Podrinju i u Semberiji. Mi emo iz ovih spiskova u izvodu donijeti popis ciganskih porodica, naseljenih u pojedinim mjestima spomenutih predjela Bosne.

Ciganske porodice iz Uica, naseljene u Donjoj Tuzli111

Redni broj porodice Redni broj
lana

Prezime

ime

Srodstvo

Starost

porodice
Sijeji

2 3
4

Sijeji

Sijeji
Sijeji Sijeji

Alije Alije Alije Alije

Salih Edhem Sevko Adil

brat brat brat brat

22 god. 17 god. 14 god.

10 god. 7 god.

Alije Adem

"' J. Matasovi, Fojnika regesta, str. 221. "' Orijentalni institut, sidil br. 10. 111 Isto, dokumenat br. 3138, str. 2-3. ll

166
Redni broj porodice Redni broj
lana

Muhamed A.

Muji

Prezime

ime

Srodstvo

Starost

porodice
l 2 2 3
Musi Musi

2
3

Muse Salih Saliha Sulejman

sin

50 god. 22 god. 35 god.

Mus! Muse Osman Musi Osmana Hasan Musi Osmana Husejin

Beldrovi Bekirovi
Bekirovi Bekirovi

sin sin
sin

6 god.
3 god.
60 23 lli 12 4

4 2 3 4

5
5
2 6 7

Bekirovi Oki Oki

Bekira Hasan Hasana Mustafa Hasana Bekir Hasana Murat Hasana Ibrahim

sin
sin sin brat

god. god. god. god. god.

Okana Ibrahim Okana Mehmed Sulejman Mehmed Oke Salih Halila Salih Sejde Smail Mustafe Ramadan Alije Ibrahim

15 god. ll god. 16 god. 16 god. 12 god. 15 god. 25 god. ll god. 12 god.

Jolievi Jolia Sipi

8
9 lO ll 12

l'

Oki

Cosi
Sejdi
Sipi

Dodi (Dudi)

Ciganske porodice j,z Sokola, naseljene u gradu Kozluku,

Redni broj porodice Redni broj
lana

zvorniki

kadiluk112

Prezime

ime

Srodstvo

Starost

porodice
Bori

13 2 3 14 2, 3 15 2 3 16 17 18 2
u:~

Bori

Bori

Bore Iorahim Ibrahima Bego Ibrahima Bilal Saliha Ramadan Ramadana Salih Ramadana Arik Saliha Ibrahim Ibrahima Miralem Ibrahima Hasan

sin sin sin

45 god. ll god. 9 god.

30 god. 8 god.

Betanovi
Betanovi Betanovi Betanovi Betanovi Betanovi
Smaji

sin
sin sin

7 god.
27 god.

8 god. l god. 5 god.

27 god. 25 god. 20 god.

Smaila Abdulah

2abi

Omera Osman brat

Kula Alije Mehmed Kula Alije Salih

Isto, str. 18.

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

167

Ciganske porodice iz Sapca, naseljerte u Samcu113

Redni broj porodice 19 2 3 20 2 3 21 2 3 22 2 23 2 3
4

Redni broj
lana

Prezime

ime

Srodstvo

Starost

porodice Mustafa Mehmedov Salih Muslafin Mehmed Mustafin Osman Mustafin Ibrahim Osmanov Halllm Osmanov Alija Osmanov Salih Alije Sakir Sallhov Mehmed Alijin Mustafa Mehmedov Osman Meanov Sumbul Osmanov Hasan Osmanov Ibrehim Osmanov Hasan Smailov Hasan Hasanov Hasan Sallhov Salih Hasanov Hasan Hasanov Arif Hasanov Halid Huseinov Husein Huseinov Mustafa Salihov Arif Salihov Omer Mustafin Ramadan Mustafin Alija Mustafin Salih Mustafin Jusuf Mustafin Isak Mustafin 2 Mustafa Osmanov Mehmed Mustafin Mustafa Musaov Rao Mustafin Reid Mustafin Redep Mustafin Salih Mustafin Sulejman Jusufov
Musi

sin sin
sin

50 god. 27 god. 24 goa. 31 god. 8 god. 6 god. 70 god. 30 god. 6 god. 35 god. 15 god, 40 15 12 9 god. god. god. god.

sin
sin unuk sin sin sin sin sin

24

l 2 2 3 4

40 god. 5 god. 80 15 12 10 30 20 15 10 24 22 8 10 god. god. god. god. god. god. god. god. god. god. god. god.

25

sin sin sin

brat brat brat brat brat brat

26
2 3 4

27 2 3 4 28 29
30

18 god. 15 god.
sin sin sin

50 god. 20 god. 27 god. 6 god. 4 god. 8 god. 6 god. 25 god. 41 god. 20 god. l god.
ll*

31 2 3 32
2

brat

33 34 2
3
113

Musi Musi

Musaov Salih Salihov Sulejman Salihov Hasan

sin sin

Isto, str. 78.

168
Redni broj porodice 35 36
2

Muhamed A. Muji

Redni broj
lana

Prezime i ime

Srodstvo

Starost

porodice
Musi

Musaov Osman
sin sin sin sin

45 god. 45 god. 12 god. 6 god. 20 god. 5 god. l god. 45 god. 22 god.

Osman Abdije Ibrahim Osmanov Mehmed Osmanov

Hadi

37
2 3

Hadi
Hadi
Hadi Seidi

Saliha Hali! Halllov Hasan Halilov Salih Saliha SalihAlije Salih

38
39

Ciganske porodice iz Uica naseljene u Brezovu Polju114

Redni broj porodice Redni broj
lana

Prezime i ime

Srodstvo

Starost

porodice Biber Biber Biber Biber Mehmedov Salih Salihov Sulejman Salihov Imir Sulejmanov Osman 60 30 16 3 god. god. god. god.

40 2 3 4 41 2 42 2
43

sin sin unuk sin brat brat brat

brati

Husein Mustafin Hasan Huseinov Omer Salihov Alija Salihov Sulejman Cive Salih Cive Ibrahim Cive Dervan Muratov Abdullatif Abdulah Miralem Abdulah Muharem Abdijin Mehmed Abdijin Sakir Abdijin Sejdo Abdijin
Sejdi

35 god. 7 god. 13 god. 10 god. 16 10 l 20 god. god. god. god.

2
3

4
44
2

5
6

brat brat brat brat brat

21 god. 15 god. ll god. 7 god. 5 god. l god. 25 god. 41 god. l god. 41 20 15 12 god. god. god. god.

45 46 2 47
2 3

Abdije Ahaz Saliha Alija Alije Ibrahim Huseina Salih Hasana Salih Salihov Husein Huseinov Sumbul
sin sin sin sin

Pervanovi Pervanovi Pervanovi

Pervanovi Pervanovi

4
u

Pervanovi

Isto, str. 98-99.

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

169

Ciganske porodice iz Uica, naseljene u Srebrenicins

Redni broj porodice Redni broj
lana

Prezime

ime

Srodstvo

Starost

porodice lbrahim Osmanov Nuko Ibrahimov Nurija Ibrahimov Osman lbrahimov Mustafa Zenunov Salih Mustafin Ramadan Mustafin Raid Mustafin Hasan Zenunov Ahmed Hasanov Mustafa Alijin Alija Mustafin Belija Mustafin Mehmed Mustafin Halil Mustafin Ramadan Osmanov Osman Ramadanov Salih Ramadanov Hasan Ramadanov Salih Mehmedov Mehmed Salihov Mehan Barutijin Mehan Mehanov Sulejman Mehanov Bekir Omerov Salih Bekirov Sulejman Bekirov Omer
Barutijin

48 2

3
4 49
2

sin sin sin

40 god. lO god.

8 god.
8 god.
34 god.

sin

3
4

sin

sin
brat
brati

5 6
50 2

8 god. 6 god. 6 god. 23 god. 3 god.

85 god.
22 god. 22 god.

3
4

5
51
2

sin sin sin sin

22 god.

20 god.
60 god.

sin
sin

19 god. 10 god.

3
4
52

sin
sin

4 god.

2 53

40 god. 16 god.
60 god.

l
2

sin
sin

23 god. 6 god.

3
2 3
55 56
2

sin

50 god. 12 god. 7 god. 90 god.

26 god.

sin

3
57

lbrahim Mustafin Hasan lbrahimov Mustafa Ibrahimov Osman Mehmedov

sin sin

6 god. 4 god.

30 god.

Kao to smo ve raniJe spomenuli u statistikom izvjetaju o popisu stanovnitva u Bosanskom. vilajetu iz 1870 godine, koji je izvren po sandacima i po kadilucima, na principu vjerske pripadnosti, Cigani muslimani su odvojeno iskazani od ostalih muslimana. Kao i ostali, tako i ovaj popis stanovnitva 1.1 n<~im kra~
"' Isto, str. 102-103.

170

Muhamed A.

Muji

jevima pod osmanskom vlau obuhvatio je samo mukarce. Prem~ ovoj statistici na podruju Bosanskog vilajeta 1870 godine bilo je Cigana-muslimana 5139 sa 1965 domainstava, a Cigana-nemuslimana 117. Brojno stanje Cigana po kadilucirna izgledalo je ovako: 116
Domainstvo

Sarajevski kadiluk Visoki kadiluk Rogatiki kadiluk Kladanjski kadiluk Viegradski kadiluk Cajniki kadiluk 'l'ravniki kadiluk sa Zenicom Jajaki kadiluk sa Jezerom Prusaki kadiluk sa Prozorom Livanjski kadiluk Banjaluki kadiluk Teanjski kadiluk Derventski kadiluk Gradiki kadiluk Zepaki kadiluk Gornja i Donja-tuzlanski kadi!uk Zvorniki kadiluk Srebreniki kadiluk Bijeljinski kadiluk Branski kadiluk Graaniki kadiluk Maglajski kadiluk Sjeniki kadiluk Novopazarski kadiluk Podgoriki kadiluk Bjelopoljski kadiluk Mitroviki kadiluk Novovaroki kadiluk Plevaljski kadiluk Prijepoljski kadiluk Mostarski kadiluk Gataki kadiluk Nikiki kadiluk Blagajski kadiluk Konjiki kadiluk s Neretvom Ljubuki kadiluk Stolaki kadiluk Nevesinjski kadiluk Trebinjski kadiluk Duvanjski kadiluk Foanski kadiluk
'" lsto, br. 3123.

117 62 27 3 29 29 69 33 52 29 29 40 61 14 170 157 142 179 79. 120 33 9 77 44 31 26 20

ll

Lica 260 182

5~

15 49 25 5 6 29 12 40 20 40
ll

21

8 89 89 242 114 153 65 57 146 211 21 40 419 427 423 429 218 336 73 20 195 99 98 166 36 33 50 111 89 13 16 98 26 128 63 158 33 151

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom

vlau

17l

Ovom statistikom obuhvaeni su samo Cigani-muslimani, a brojno stanje Cigana-nemuslimana po kadilucima izgledalo je ovako: 117 Derventski kadiluk 46 Gradiki kadiluk 36 Biranski kadiluk 35

PRILOZI
l

Sarajevo, krajem jula 1565 g.

= poe tko m muharema

973.

Prepis hudeta sarajevskog kadije Ciganin Memko, sin Radisavov tui Ciganina Pirnana, sina Vukobradova.
Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu, sidil br. 2, str. 370.

":'J-'!1 ;\.Q,..I-...f.. ~<!.i~ it >l;: ..iJ ..dJ .:,t-!!; <!.i~ it JL.J>I; .liJ~~ ;.liJI

~f..~S-"!,1 '-:'.r'> t~ <~~~n .d..~t~ .....li;l J .u&.lf, ....f~l.:,t-!!!J.t..i' .:~~j rt~ J-.:~.'
'-:'J"'!l:/- ;~l 0:,>~ ..::,...\;1 o..U..clJI ~~'-:'J-A:. l ;\s::31 o..U..clJI

J! j.. .!.If.> j;.A:.I ~ lr'I.J.;j

IS..dJI ,Y. .J:j ~~~l~.~.!il~~ <I!A<I.it-!!;JJ!;'\Vl" 4:,...

iT ,i- Jl;l J IJ.j.

Jl!;.l

:IJt------'

t""'\;

.:.r. IS-!!;

Prevod Ciganin Memko, sin Radisavov pred eriatski sud je doveo Ciganina Pirnana, sina Vukobradova i izjavio: Spomenuti Pirnan me je u selu Bilini noem jako udario u nogu i nogom u lea. Zahtjevamo da se po eriatu ova stvar izvidi. Kad je Pirnan o tom zapitan, porekao je. Kad je (od tuitelja) zatraen dokaz, nije ga mogao donijeti. Kad je (tuitelj) od imenovanog zahtjevao da se zakune, on se zakleo, te je na traenje upisano u sidil. Napisano poetkom mjeseca muharema 973 koncem jula 1565 g. Mustafa, sin Ahmedov Prisutni: Piri, sin Kasimov 2 Sarajevo, 28 aprila 1566 g. Ahmed, sin Abdulahov

= 8 evala 973.

Prepis hudeta sarajevskog kadije

Memi, sin Hizrov izjavljuje da se dobrovoljno podvrgava Ciganinu Smoljanu da mu izvadi kamen iz mokrane beike.
Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu, sidil br. 2, str. 428, ---:-:,.,e-Isto.

172

Muhamed A.

Muji

.;u. e.M.U~. '":'.r.l!l..jlji_"l J ;l ji ....:...~1_,.. <li~ rt ~'ll_,...-l_r"- .J.~ .6;:> J!

~JI.:::..,; .:,.,:..Iz.~.~_,:._,

r'.x.J .:,~1 .S;.fl .:,..\SC.tl

~;.1

.;u. 4-i~ 1t ~'ll_,...-1 .r.!' '=')JI

dJJlJI J~\,.. J .1'\.. .~~.>J .~_,...;.J!ol.i~;J!j ~I)IJ. ~> ~..J;.I ~ !""' ...:.5 .S..clJI

Jf ~ ~~>.x.J .:,~1 d-b .i: ~JI;j.<J.:Jl.JI ~):il)-. ..f J

ji_; _K. lJ' A J, ;.r
j\1...1 ''Jt---~

.... .:;:~

~.J. ...A-Y..

:>IP.j'.:;:~~

<.S-'- .J.
Pre vod Memi, sin Hizrov u prisutnosti Ciganina Ismolana (Smoljan) izjavio. je priznao: Imam kamen u mokranoj beici. Ja sam dao pristanak da (mi) ov~j Ciganin Ismola1;1 (Smoljan) izvadi kamen, a u sluaju da od ove operadje podlegnem, niko neka ne trai za mene krvarinu. Poto je utvreno da je spomenuti Ciganin faktiki vjet i sposoban za ovo i za operaciju bruha i da je mnogim muslimanima bio od koristi, mi smo dali odobrenje, to je na zahtjev upisano u sidil. Napisano dne 8. mjeseca evala (973) = 28. aprila 1566. Mehmed-beg, sin Ferhatov Nesuh, sin ..... P risu t ni: Smail, sin Husrefov sin Sadijin i drugi 3 Sarajevo, 29 aprila 1566 g. Jusuf, sin Mustafin

= 9 eva! 973.

Prepis hudeta sarajevskog kadije

Bajezid, sin Musaov iz sela Miljevii (?) izjavljuje da daje pristanak da Ciganin Smoljan njegovom sinu Hasanu izvadi kamen iz mokrane beike.
Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu, sidil br. 2, str. 427 .

..jlji..l o..l!...<ll't'I.Y' 4.i~ it ,:,'lJ_,...-1 o~.;!~ &'Y.). ~):.~,j~~ ~j ~)>J!

i'.J..-' ~~l ~lj-l ~JI..:"J\-- .~_,...;.J! ~'ll_,...-1 _r.!l '":')JIJ.\l. o..1!...4.il!.. d:...,.. i_,l.;.-'1 '":'J~I .JS~.>~,-IlJI 0--'i\50..1 ..cc ("";~l r.:-!1 ~ ~_,!!_,.:....>;J.i.. .UJI .::.,j .:,..s:>.l.r. .f. ~,!.
.s.cl.JI j f ~ ~~ '-;'J~I .x..J...ai ifb .:N_,...-1 J.f...f'
'\ Y"r' <~.:,..

ji_; _K. lJ' '\ J. ;_r

j\1..1, _ _ _

.M"'I.J.~J
(""~J

.S-M.- .J.

J.kl

Je .J. .:"~1

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

173

Prevod Bajezid, sin Musaov iz sela Milovi (Miljevii?) u prisutnosti Ciganina Ismolana (Smoljan) na eriatskom sudu je priznao: Moj sin Hasan ima kamen u mokranoj beici. Budui da je ovaj Ismolan (Smoljan) u tom pogledu vjet i sposoban, ja sam dao pristanak da mu ga izvadi, a u sluaju da on od ove operacije podlegne, ja od njega neu traiti krvarinu za imenovanog Hasana, a ako to uinim, neka se ne uzima u postupak. I spomenuti Ismolan (Smoljan) je (to) potvrdio i na zahtjev je upisaiio u sidil. Napisano dne 9. mjeseca evala 973 g. = 29. aprila 1566. Prisutni: Lutfi, sin Sadije Mustafa, sin Ahmeda Hadi Mehmed, sin Bajezidov Inhan, sin Alijin i drugi

4
Bitolj, 4-14 marta 1641 g.

= krajem zilkadeta 1050.

Prepis hudeta bitoljskog kadije

Bitoljski vojvoda Mustafa-aga Balta-zae ustegao se da izvri sudsku presudu o upuivanju Ciganina Mustafe na galiju i povratio kadiski hudet.
Dr. arhiv NR Makedonije u Skoplju, sidil br. 8, str. 41.

~'-:'-'~~JI o..IA~I ;51 t.\.i~it ~J' ul;<-:il j .J,.Ijjs"\... ji.... L:... ~.M -s-'J:> .t
,JI#';:

M. ~11.5'_A)y_ '-:'-'Jf' ~JI~ J: 4~ c..rl:ll )\..J: ,:,:ill~ J '-:'-'~l.;r J-':!1

JbU ~

_, ~t ~;~l J!S" C:. _,J<? ~J ~~ J_,.~.<> :._,r.. tiJ)_,..j- J

rt r

u~ l ur

e;:....;;. '-;'J-'-!' tl:.::..'.:..-'-'1 JL..;! ~~ 1-);y,_jA:;. \l r).J:f ...u..ll.,, ~_j ~1&1 r

S.>.:!JI J.!.~ elJI J"'\.. ~11_,1 .1'\1; o.)\?1 i.~.<>~ tf- .;..&\k l '-;'J~l ;; J.;(~ j._.:..J i_:.)
J~l.)

o.)lj.t:~ .:.:JJI ->.tJ o:>o;y,_jA ~.M J-Al~ '-;'J.t..J ~ .J_,f-1 .)JI J\...;1 ~~ (f J.f.f '-:')Jlj'\1;

.xb

..;JI _, ~ ...:._~ ~fl! ;;J..All s; j-1..,1 _ _ __

J ;:r
;;t,;.AJij

;;:JJI

1-).ril t-"1;:1
Prevod korektnih ljudi i izjavama mnotva svijeta dokazana su i utvrena prljava djela i krae Ciganina Mustafe, koji je u vie navrata ulazio u kuu Ali-bega, ponosa ajana, stanovnika grada Bitolja i mnoge mu stvari pokrao i da je sada na oi svijeta ponovno upao u Ali-begovu kuu i ukrao mu jedan sahan u vrijednosti od 120 aki. Sud je izdao presudu da se spomenuti zlikovac uputi na galiju. Meutim, kad je predan Mustafa-agi Baltazade, koji je vojvoda u
Svjedoenjem

174

Muhamed A.

Muii

spomenutom gradu, spomenuti Mustafa-aga se ustegao da navedenog razbojnikl uputi na galiju i natrag povratio hudet, koji je izdan od strane eriatskog suda Poto je postalo jasno da on nee da se pokori jasnom eriatu, ovaj je sluaj une sen u sidil onako, kako se dogodio. Napisano poetkom asnog zilkadeta 1050 g. = 4-14 marta 1641 g. Prisutni: Ponos kadija Ibrahim ef. Ponos skrbnika Ramadan ef.
5

Ponos profesora Omer ef.

Halil-Celebi, sin hadi Husejinov

Bitolj,

poetkom

aprila 1657 = sredinom dumada II. 1067.

Prepis hudeta bitoljskog kadije

Na tubu Abdulkerima Celebije i hadi Ahmed-bega, sakupljaa dizje od Cigana protiv hadi Hasana, potkivaa, s ud donosi presudu da se od imenovanog ne naplauje dizja, jer je dokazao da nije Ciganin.
Dr. arhiv NR Makedonije u Skoplju, sidil br. 15, 38 a .

.:;!JI '-:'r#- ...:......:... ~"'! .j$11 ..!!:. .:!.l.:..~\1.

uW ci'-' .~:..~.::J;...~:.. ~.M .a";:J-"

~tf'~ }~(t ~.u-l c::_\l..l J~ r..fJI .1-f u'YJI ;_,..1.. ~ ~J~I J ~..f.- J)JI
;f ~ '-:'J~I ~J"l .r..P ~;j_,l o..l.ip
J ;l,;,... l :.;_Sit..:,- c::_\l..l

Ji' ul !!..}-< ~.M .~_,:ll ri'Y

JI~ ~_,!.;~l :Jb J JI.;' o.M.r..J .,_i;~j ~ ~f. '-:'}JI-..;~ ~_,1-..;~ &-> c::_\l..l Ji'
J.J.j< ~.M .J. o.qlf." &->" c::_\l..l

Ji' ;J.l. jlj.-11 --!- o..l.i~~) j;~l ~ .:rJ.r..r.JI '-:'fiJI

~l i )L. l ....;_,.!. .e~ ~~J (. jJI ~ ~~ it (neitko) u..l.i):;<~ Ju_ j rt ~v u~lj

&-> c::_\l..l

Ji' ul;_".)-< u'='.M ':'-'J.: l;)((' fY.."' ~_,.u~~-'' .u~ 1:.1.. ;J...!l_,l...;_r... ._;;1_,.. .e.. lJ")..;~ u..~:..-> e::_\l.. l JI' J.f..i-< d.f-~1 ;~l~~ ~J..!lJI jJI ~ ~~ .:!.l.}r
ul_r:,L...~I.::J ~ ol'r-JI J:-'Y J~rt ;JI.. J':J:J _, ~ uY., u~ JJ~ .l.;..c1_,1 ~ ~
J.J.j< ~j&-> c::_\l..l

JI' ;p~ el}l J .o'}.J.l:l "-!'_,.!. .::.,_,'r- bl ~_,:.-''rL'YI--!- ~}JI

j}.~~>\!.

4.:.D_,....;. .J! ..i: ;..I!.I.JI .j_,!.. ~l (":ILl .j_,!. o..C~ ~~J ':'_hl ~JI~ ~~itu..l.i):;<~

Ji' ;f.l. ._f:p u..l.t..!l_,l e'-' .!l.J..!!> -1Jill J J...I.L:fl-'--! <.S).i:J'r- .....;r~) );~l c.i-' .::.,)'r- J '-:'-'-'!1.:-:J;I_,.- J .:....JI .M~..._;. .::.,\i_,l rL ~j .J.t...cl,l _);. ...:..4A:_;!.~Ip u':JJI~~ .l:-~\l..l
~JI .'itl~ J (neitko) .]:>j 114..1 ':'-'-'!' (_'-:'-'h~ ..1!1 ~_;.<~A_;:::.. V ~l~ '-:'if J
_wJI ~"!.i:- J!"' \.ol,i~ ..;..~:..~-'!'..,.;~<::;!!~~ .:.t:..;..u ~~ ~_,);._, ,_,~... J-'..!lJI

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

175

~U, JJI "':')JI iJI..IA ..,_..._;...:,\,;JI J "';'J-':1 ~_r. [_J "':'}JI ~JI ~l J.:<- J.JJI ;.f- ~J -':j fl ,:,~1 "'..ft- ( _r. 4..iJI ~l ~ ..:,...IIS"..t.la.. J 1,)1.,:;.1 "':'.r.IJIIS".U..Ia.. J 1.::>1.::;.1 \.k; J ~l ~l

~_,!.ISI_,:.j ~.Y';: ~JJ;:! J'..;:, jl,IJI ..ql_,...~ "':'lft oJ_i..clJI Jlj.. J'..;:, 15"J_,:IJI ~J .;J.J

"':'fiJI r}; J~ .!U J.:-7- .J. "':il ~J _,;.1 c-JI}I J">\.. .d.;. t:- O:,::.<!.,D;\a.. )h~ft- ,:,l;_~._jA
ii;y,jl ~ .j-'ll IS.)~

X. .k..IJI J ;.r J ..IJ.) IS.J: IS..ciJI eLJ J

Prevod

e:. ,Yik-':

Abdulkerim elebi i hadi Ahmed-beg, koji su zadueni za ubiranje dizje i ispende od Cigana u kadiluku grada Bitolja za 1656/7 (1067) na eriatski sud su doveli hadi Hasana, potkivaa iz spomenu tog grada i u njegovoj prisutnosti protiv njega podnijeli ovu tubu: Imenovani hadi Hasan, potkiva sin je Ciganina i Ciganin je. Kad smo (od njega) zatraili dizju, izbjegava i nee da je dade. Zahtjevamo da se po eriatu ispita i da se od njega naplati. Prilikom ispitivanja spomenuti hadi Hasan, potkiva u svom odgovoru je rekao: Ja sam roeni sin kranina (ime neitko), iz sela Lopatie (Lopatica?), koje pripada spomenutom gradu. U sedmoj godini primio sam islam. Nedaobog nisam ja Ciganin, ni sin Ciganina. - zavrio je izjavu. Spomenuta dva tuitelja potpuno su odricala, da je hadi Hasan, potkiva roeni sin spomenutog kranina. Kad je od spomenutog potkivaa hadi Hasana zatraen dokaz, koji bi odgovarao istinitosti njegove tvrdnje, na sud su dola dva korektna muslimana Sulejman elebi i telal Haver, da bi posvjedoili. Kad je od njih zatraeno da posvjedoe, ovako su eriatsko svjedoenje dali: Imenovani hadi Hasan, potkiva faktiki je roeni sin tienika (ime nei tko) iz spomenutog sela i u sedmoj godini je primio islam. Mi smo svjedoci o tome i opet svjedoimo. I kad je pregledana asna decizija, kojU: posjeduje spomenuti potkiva hadi Hasan, (iji je sadraj): Kad je utvreno, dokazano i poznato da X-musliman uredno i stalno vri pet dnevnih molitvi, da je sa muslimanskim hidabom (specijalna odjea za vrenje hadskih obreda) iao i hodoastio asnu Kabu -'-- Allah je blagoslovio - i da je sin muslimana, a neko kae: Tvoj je otac bio Ciganin i Ti si Ciganin. i ako se zatrai dizja, ali lice X na opisan nain bude musliman, asni had bude izvrilo i revno vri pet dnevnih molitvi, a sa tom grupom (s Ciganima) nema nikakva dodira ni veze, a ako se s muslimanima drui da li je po eriatu da se uznemiruje i tjera da plati dizju. Po ispravnom odgovorio: Ne moe se. Poto je tako nareeno ova je isprava kao temessuk napisana o ovom to se dogodilo da se spomenuta oba dizjedara sprijee da se mijeaju (u ovo pitanje) i predana je moliocu. Tako je teklo i napisano polovinom mjeseca dumada II. spomenute godine.

176

Muhamed A.

Muji

Bitolj, 1698/9

1110 g.

Prepis hudeta bitoljskog kadije

Presuda da se % imetka umrle Ciganke Sevde iz Bitolj a, koju je ona oporuu dobrotvorne svrhe, preda hadi Muratu, izvriocu testamenta, da je utroi u namjenjene svrhe.
ila

Dr. arhiv NR Makedonije u Skoplju, sidil br. 30, str. 18.

.:t. ~J~ ~r ,:NJI .:,liJ~~ ,:;_,_;JL$"1.... tS"~,:;~ .:,.~:.i~

c:_.\t.-1

;i..\:..

:W.M

'":'\::s:il ~l> .J~>.!. j- ...;;U. ':'}JI E-"!1 ~~JIU~ ~l ....;..Y. ~S:J) ~~JJ .!.t~ rt .:.r> ~J! }Illi~ ':')JI .Sh"';f.- .:,~J ....;..Y. JY.j- .>~i_,:ll ij'J ~... tr~ ~{rt .>If
JJ. j- '";'J ..l,! l

.I.:IL. ~l ..:...;. ~r

i)\{'.t,._fj J .sJ~.) 4!:)>)JI oJ.i)"1-:-1_,. ~l (-"'l.;. l .J'JJI >rt.

JI...~~ ..... (-:~> ~l~ J~ ;l:? &>J J! J .:.._:oJ >)JI

.:;l'JI . j_,.o .J. J<:-J J$

Iii ~1;:1 ;b"';?.- J Jljl ._;~J! J.f.j- Jlj.JI ~ o..!S"..I_!.> ;~_,th. ~l.t,.J:ll '";'_,:JJI Jlr i>-'-: l~
.J. .Ji:-!.:,~ JJ...tc ">,::::_;, ..UJ.:!JI ~~JIA.. JJ...o .>If c:_.ll.-1 j}f ,J-M ~l ;1<.;1

~l.-1 J o..U..I.:IJI ~~!i....l '":'}JI ,.:,l_,..;,l.. ~_;. crlf o.>'rJI J.t:.'J j d it .JI:-! .J. ~1.;.1 J .:_r>
;\::.?&>J .S.>IJ.. c:_.ll.-1 >Y.j- J ..:-~J >)JI

..;.i!JI ...;_,.o .r.

J':" J Jll.o ~ .JC:I ,::..;. ~r >.!.j-

P-JJ~ J.l.!l '-::"_;.. .:.,~~ .1~1 Y.~ );-'_!l..j~ .:.,.>~j)..~~> L!.<~.:."~ .f..): '";'J..I_!I ~Ir-l .s.):>'-:'..,)
oJ)JI .!!tl .j_,.o o;: )<:-JJ .j.>~ ~)" ..=.:LoJ .)If c:_\l...l ).!.f

JX .:.;.;._.<If=; .:!.toJ.J.j-- ~_,:..

.SJ.:! JI ~~~e!_>

>.t.}l :(:.JI J.f.jl :.:;\:11 j

Pre vod

Jj

\.. .J;: 4fi

Nasljedstvo umrle Ciganke Sevde, keri Redepove, sina Hasanova koja je stanovala u Ciganskoj mahali u gradu Bitolju pripada njenom muu Jusufu i dravnoj blagajni. Nosioc ovog dokumenta hadi Murat, iz spomenute grupe (Ciganin) pred sudom u prisutnosti spomenutog Jusufa, ciganskog dizjedara i Ibrahim-age koji je slubenik za primanje fiskalnih dijelova podnosi tubu protiv njih i izjavljuje: Poto je spomenuta Sevda dok je bolesna bila oporuila da se jedna treina njenog imetka potroi u dobrotvorne svrhe i mene odredila za izvrioca njene oporuke (vas1 muhtar), to ja zahtijevam obzirom na ovu moju oporuku da se stvar ispita i traim da mi se % imetka preda. Budui da je prilikom ispitivanja spomenuti Jusuf priznao, a dizjedar Ibrahim-aga poricao i nakon to je od tuitelja spomenutog Hadi Murata zatraen dokaz za istinitost njegovih navoda, korektni muslimani aban, sin Hasanov i Ibrahim, sin abanov pristupili su eriatskom sudu radi svjedoenja. Kad je od njih zatraeno da svjedoe, izjavili su: Dok je spomenuta Sevda bila bolesna oporuila je da se % njenog imetka utroi u dobrotvorne svrhe i spomenutog hadi Murata postavila je za izvrioca testamenta. Mi smo svjedoci za ovo i opet svje~
doimo.

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

17'1

Kad su posvjedoili po eriatu, 1fa imetka spomenute umrle primio je po testamentu navedeni hadi Murat i istodobno je upozoren da ga utroi u dobrotvorne svrhe. Na traenje upisano je (u sidil) to se je dogodilo. Napisano istog datuma. 7 Jajce, 1693/4

= 1105 g.

Prepis molbe nekih Cigana, stradalih od odmetnika da se oslobode od plaanja dizje i nekih drugih daa i prepis bujuruldije bosanskog valije da se isti oslobode
Orijentalni institut, sidil br. 10, 38a.

J:. JI.; ..:01 _A <f';j6 ...:~.w_; ~~.J~J~ ~l j~}.>'YJI J J> l :~ ,:;[!.S)Jj J'.
.J-li):lJ.>~~ 1"""\.t' 4\=.- jU.JI ~ ~ j-~ J.~.) j-~ '-:'J:.J.> ..j.>l..c. ~~~;~} )!., J

~~ ~~ .;\.i:'JI ~J (neitka) ...J~ ~J.; l bl ~\>.j.-!~ .:::.-Jt. J J.}->'YJI J J> l ;_,:!JI j~

;_,:!JI ~J !.SJA;_,!.:,\..j ~\k

...:....;.;,li

o.>~j 4WJI ;U)":.1.41 .:::.--> ~~ Jt>l JJ'.j- ~ .o..;.; ~j ~li ~~ '-:'\.. ~r

~~--':;~~ 5..r..L J~; J J.;j-:- <.S'.i; ~JI ._p '}l;. J 1.>1.:.;~\t ~;J.' J o..l.:.l..UJI J\!...1 J1U
;-~;,_ql.~;
Prevod Ovaj Va sluga prole godine dolazei sa svojom porodicom i djecom iz Mrkonji Grada u tvravu Jajce naiao je na kotarske odmetnike (ekija) i svi smo bili zarobljeni. Molim Visoku milost da jajakom kadiji uputi asnu zapovijed da se ne uznemirujemo sa teftilemom dok ne isplatim otkup za svoju porodicu i za djecu i za svoju nesretnu glavu. Utoitu eriata, jajakom kadiji neka mu se povea vrlina! Budui da je spomenuti Ciganin sa svojom porodicom pao u ruke neprijatelja, a vrlo je siromanog stanja, potrebno je da naredite da se spomenuti ne uznemiruje sa dizjom, teftilemom i sa ostalim teretima dok ne isplati svoj otkup i dok ne bude osloboen.

8
Sarajevo, 1693/4

= 1105.

Prepis ilama sarajevskog kadije

Na tubu Omer-age ciganskog dizjedara za sarajevski kadiluk protiv Ciganina Selima, sina Osmanova iz Sarajeva, kadija donosi presudu da optueni ne podlijee plaanju dizje, jer revnosno vri vjerske dunosti.
Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu; Tarihi Enveri (Kadieva kr'Onika), sv. IV,
152.

178

Muhamed A.

Muji

\;w \;~l \;I;J~ ..c....l,Q; J <S""::""t 15l.r' !Sr~ ~;jJI oJ:...~I_,.. ~it\;~ Lf. r-L. ":'\:s(il el; ~l \;J..i):S'l... ~.M .~l;.;~ J'r J~' Ji.i .\SC..J. _, ~tr \.J~rj~ ~;j_,, "=';_,1\;..c..........:lb_\;w f"J.I.jo "='-'~' r~ .J..;;
10.1 / \;1.1""}1} \.J'lJI !Sh~f.- <.S"....;.:\L,
JJ!jo
J

)ji)_. --:hl \;l)_. J_iJI \;l)_. Lf. ..qlft" ~ JJ.jo Jlr'l ~._o-~~ ;~_,tk. tll..t...r.'l ":'fiJI

pl... J-1~ o.I:...MJ jJ_,{~l~ 15.)5' ":'-'~1 ~Jj~ ~l w~ ~\.... ":'-'..1..-' y:::_. ~~~JI J 1~1 ~l~ ISI_,:..J .M~ ~ .o)JI .ktl... e;:_tr\;~ .;jJI ;y ~J ";'J-'! l~-t \.J~):JJI j .ft ~u-;::;.. ~Jj ~l.. J!~ ;.M~I_,. J-I.W. .,;.i!JI e~ J t:' ":'fbi }i ~JI .);lJ w\!;lb ~.;!.J" l J-1~ ~r J 4A..,..r.
~ \;.U.cl.1. .;:U... ~..t..}j o..U.clJI .;.:lj J t!_ ";'J~I ji;: l wl!:JI<- _,.1 J"-'!.;!. 15lp \;~JI oJ..i~
~J:'! ~Pl /;fl. ;b ~fl- "='h' J..; t... w-'t' JJ. jo
l l o

.::,..,\~J-~ 1-}...J- ..:.!;JI":'-'~! 1~1 t:., J:'~ w~JI e;i'-' ~l M-ti,"'l J

44;;f" ~fl- wl!:Jb r' J

.e.. J IS..o.:IJI ._;~~

Prevod

e-' L. 41;: eA u.:l4.oi:>;\....

~.r ~Sip ":"'!"_,...;:

J

~l .M

Ponos svojih drugova Omer-aga, koji je dizjedar Cigana, koji krstare po Sarajevskoj nahiji i kadiluku, pred eriatskim sudom u prisutnosti Ciganina Selima, sina Osmanova iz Sarajeva, nosioca ovog dokumenta protiv njega je podnio tubu i izjavio sljedee: Spomenuti Selim je Ciganin, ali izbjegava da plati hara, koji je duan da dade. Zahtjeval:l:\ da se ispita i da mi se preda (hara). Prilikom ispitivanja spomenuti Selim je u svom odgovoru (izjavio sljedee): Ja sam sin muslimana i ja sam musliman. Stanujem u muslimanskoj mahali i zajedno sa mahaljanima plaam poreze (terete) koji dospiju. Sta vie, zajedniki s muslimanima vrim pet dnevnih molitvi i svoju djecu dajem u mekteb, da bi se sa ostalom djecom pouila u Kuranu. Bavim se svojim poslom, a zakonita moja ena kloni se stranih lica. (Misli se svakog ko nije blia rodbina-mahrem). Poto na opisan nain od mene otpada hara i bud ui da o tom imam asnu deciziju i na osnovu nje sam dobio visoku asnu zapovjed, to elim, da se isto pogleda i (da se donese odluka) kojom e se sprijeiti i odbiti (da se od mene trai hara.) (Spomenuti) je pokazao asnu deciziju i visoku zapovijest koju posjeduje. Kad su iste proitane i poto je utvreno da njegova izjava odgovara injeninom stanju, to je od spomenutog Selima na osnovu asne decizije i visoke zapovjesti otpala spomenuta dizja, te je spomenutom dizjedaru zabranjeno da se uope mijea u ovo pitanje. Na traenje je upisano to se je dogodilo.
1105-1693/4
9

Jajce 14 oktobra 1693 g.= 13 safera 1105. Prepis molbe estorice Cigana-mehtera iz Jajca da se oslobode od plaanja mehterije i teftileme i prepis valijine bujuruldije o njihovom oslobaanju.
Orijentalni institut, sidil br. 10, 23a.

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

119

~ JV J J~ "=".hl fL

.ti.Pl~

l$".w...; "f-~ .s}J;,~. ~))J. .sJ~ JI.. ~.f'

~ft .:.,)If rj'} 1$"1;,1 o;,J.)j_,l .:.,x..J} .Sj.;fa> (lkl... . ,l:i,J) .;,~L 4:.. ";"J~I

jJ.re ..1:"1!.)~

(I..I.L. _,lj"\-.. .S.lf'l .:.,t-1 ~;!.~..liJ~ ~~ ..;.o !liJI ~J "-'!l ~J.re J ...J!..;'!i..i' ~ .:.,)bl
~\!";.. .C...~\; "f-~ ~~ ...;-o\;.!_,1 o~) J.: l ~J.re J~ d-) o)~)~ 4:...._,;.1 ~4:}<- ("'"If
J"::JI ~J ..;._r. ~..IIJY

J 4 f - (I..I.L.J:!J.) .:.,L.j
(neitko) ~ ~

).di

.:r..:,~ ~~

./eJ. .JJ..~
t~.a .:r. ~.)) ~

.:.,y.. .:r. )~ ~

(neitko) ~

4d -!j .s.UI ~\; ~~ ";"~;!.

~JI wiJ.re ~~Jj Jll o)o).l.f :.U .:.,~ .:.,'}ji ~\..'}l )_,b-. o..\11... ~.f' ..1.,j

'"';'_,;! Jl..1..j .S..liJ.";. Ji,l JS;'JI :;.f .S.d;.":, ...;JJI .j\.... w.l.iJ~ J ~J.re ..c..~\0.. .s):.o;.;.
J!.) J~JI

-'!.)-"'! .)" w_,f-1 JJ./ J>~ ~JI .)_r.y o.l.ij:..;.;,.. O:::.bl. ).l!l..t.J "-:J-!

Prevod Ove Vae sluge, koje stanuju u damatima jajake tvrave, dan-no vre slubu (mehterluk) u carskoj tvravi.. Od strane Njegove Ekselencije naeg gospodara prole godine izdana je asna bujuruldija, da se ne uznemirujemo sa teftilemom i sa mahterijom nakon to platimo dizju, koju smo duni plaati . Molimo, da se asna bujuruldija uputi jajakom kadiji, da se blagoslovene i ove godine ne uznemirujemo sa teftilemom i mahterijom . Njegovoj Ekselenciji naem gospodaru pripada pravo da donosi nareenja .
sviraku

Mehmed, sin Omerov Mustafa (neitko) (Neitak potpis)

Utoitu

Hasan, sin Kulenderov Dervi, sin Salihov Mahmud, sin Sulejmanov

jajakom

eriata gospodinu

kadiji neka mu se

povea

vrlina!

Poto su estorica Cigana, dolje potpisanih u molbi, svirai i mehteri uspomenutoj tvravi, a (molili su) da se na ime njihovog vrenja mehterske slube napie bujuruldija da se oslobode od mehterije i teftileme, to je bujuruldija napisana i predana im. Dok se god budu nalazili u (ovoj) svojoj slubi, neka se ubudue ne uznemiruju u pogledu spomenutog. 13. s(afer) 1105 - 14 oktobar 1693

t BO

Muhamed A. Muji

lO
S. L. 30 novembra 1693 g.= l. rebi II. 1105.
Prepis bujuruldije bosanskog valije

Stavlja se do znanja kadijama na podruju Bosanskog ajaleta da je imenovan novi mubair kome trebaju omoguiti da pronae Cigane-mehtere i da od njih naplati mehteriju.
Orijentalni institut, sidil br. 10, 43a .

.j: l J ~'}J <.J':fl ,:,lj':/1 J ~l.':ll j\4.. J~ ..1~j ~G ~lJ .d~ l ~-.1. JI..!. c::,l~

~-.Jt 45)J.ro ~6.:

.!.1:-.Wikt.JW ,:,~l ,:h!-' .,~)~...o; .::.J. ~1.. ..s-)J.:1_,1 1;1 r-";..li-'!j 45))'

;_,..G_, )1..~.-.1 J .x.f 45..\IJY.. ~~#;l~ 45)"!.i.r* '":"_,.:1>1 ~J .;!Z ,:,..~;_f-. 45):11> ..:-.1.

e!' J >;::;p;::;,. .::.J. ..)..\<(5 ..cl_,.a.nJ.!~JI ~ ~~ -.1,;,; ~) (prazno) ,:,lj'YI :~l.'YI J>)~J.ro J~ J .;:z -.!?l"'<:''~_,.. ;j,IJ)~_,I ~-;t&}J\ro ~6;!1.:-~\L.t.JW
~!l <.J~..U J~~ f:? ol)_1._)A J>.r _;...~J~l ~J:>~ o:>jJ. o .lo.~ J'. '";"J..'~I ~ .J!-' _;.....U;I Job 4~.JIJ_r.! ~_,.. ';"'='J~I j,\f J ..s".J.:i J~ ":4.:..{....;!\.~
'' ~-j'YI t}J j J~~ j.aJ
Prevod Poznavaocima eriata kadijama, koji se nalaze u Bosanskom ajaletu neka im se povea vrlina - ponosima svoga drutva vilajetskim ajanima i ljudima od zvanja - neka im se povea vrijednost - dostavlja se sljedee: Svake godine su od strane bosanskih valija istraivani ciganski svirai i mehteri koji krstare po Vaim kadilucima. Napisana je i izdana bujuruldija, da se od njih ubere porez mehterija i prvak svoga drutva. . . - neka mu se 'povea vrlina - imenovan je za mubaira. Kad stigne, potrebno je da omoguite da se preko imenovanog, kao to je to uobiajeno svake godine, pronau ciganski svirai i mehteri, koji se nalaze pod Vaom vlau i da se od njih ubere mehterija. Nikom ne dozvolite da se opire u pogledu ovoga i nikom ne dozvolite da u pogledu ovoga uini nasilje i nepravdu, to je suprotno asnom eriatu i od davnina uvedenom obiaju. Postupite po bujuruldiji. Primljeno l rebia II. 1105 - 30 novembra 1693.
ll

S. L. 27 avgusta 1743 -

7 redepa 1156.

Prepis bujuruldije bosanskg vaUje

Nareuje se kadijama u Bosanskom sandaku, muteselimima, vojvodama, ciganskim dizjedarima i ostalim funkcionerima, da se pronau Cigani-skitai i da se od svakog uzme po jamac koji e dati garanciju za njega.

Orijentalni institut, sidil br. 21, 29a.

J).l..i. .:,1)'-YI _, ~l.'Yij.\A..J ~ ~j}_..cii.:,L;,;

.,~,-'- I.S ..;;Il.

,:,':10 ..s-)_,:t.,ll~l ("'J...G -'!j 45}J' .;:1 J~'}J L~':fl J ..s)h':!f. .:.,W J J-'.J!J

e'> o..Ce~ ~.1. JI.!. e:;. l~

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

181

.::..l''J_,J-

4U1 ,)l:c ->.# ..s)i.k;f J ,_sfi.J.j} '-;'Jfl;_ lj JJJ)o.>)l.,;,; ~J4 '-:'~ o}l..f"
_,e..:.;..r', .::..;\_;.J ;_;-i>

J lj~...;.:.~ .JJ.j;...;..uJI J.~ .:,~7' J.!..dJI

ei' J.::..;~ ~;.;"'JJj< J

..sJ!"""~~ ft.. .t )~J .w17'1 J:}tt~.,.,J .o~ !l)j~' .,,.r ~~e:- ~JJiS" .);w.

.:,~1 J };b~f. J )jY..J J )...1....1. _;.... ~ ~) ..S~~..cil Z\,;J .};-. ._s~l ~JI

yi "!,.:....f. .J'Y.,:l

.J~) J J.;-i> o.>j

';'JJ..:l.J..J

Y.

J~ J J..;:'.~~)"" ~1:-- J tr.:.;)"" l$';J" :u.:u. ;-. (""'J..W -'-!j ~"JJ

.Lj..5" J:..r. .1' ~~ tl.li!l J~ ..s):ll... ft,. .:,;..r' J P,. l. j' lfi lj .:,~1 ~J .!.1..\S:!I ~~.t .:,lJ!-> o;j,l d.:,J.jfo. .;_,f-~1 ~~ ,)l:c, ~ Pl:-- ~)..~l !l)j'::LJI J:= J Pl:-- .)-li ~j ~~ JJ. ,;.\l .:,lj"'ll J ..PL.\fl oJ..\_; J ;l..l.ol J .~,.j ..S-"Jr.! r.!' ~~A' ;1.,;,..1 .;;;)"" J--4A.:IJ. .J~ e! lJ o.)J) \,;J .;,t. OJJJI (!.r..... "':-J .;Jt'J o..l..:lJ"" J JJ..!$lJI J\....;1 J 1.J:f 41 ,)l:c J '-:',:11 ..s~ ..r. ;.f- JI;.. ..r. J~ J J.!Z I.S[S') ~J"" ~~ .sr p~ J .dPp
o.>}.J..~J ~ o.>}ljJ o:~}l..f" ~J .:,;1 ~J~:lJ~..S};_ri>..S}i~l ~J j\... J ~)j':}JJ.
.:,lJ!.> J~

Pl:-- ~~l.:,_,f-1 d.:,J.jfo. b,r!!l)j'::LJI J.:AS' ._sJ; J e!-> J~ '-:'.J!.;:~:fo= ..S..IIJJ;J!:l ;-.~1 jlji..l ~~.:,.ci~ J Jole ~-"J>:. ":""'~Y '-;'J~ l \Itl.>~ ~t; J ;l.;. ... l ~~.f. \\O'\._:_. J V J

Prevod Poznavaocima eriata gospodi kadi jama koji se nalaze u Bosanskom sandaku - neka im se povea vrlina - ponosima svoga drutva muteselimima, vojvodama, ciganskim dizjedarima, vilajetskim ajanima i ljudima od zvanja - neka im se povea vrijednost dostavlja se sljedee: Bosanskom divanu je stavljeno na znanje da ovih dana Cigani izlaze u polja; grupa po grupa sa ergama ide po kadilucima od sela do sela; da u mjestima gdje otsjednu i kuda proputuju pljakaju plodove i usjeve stanovnitva; ne usteu se ni od (drugih) vrsta zala, kao to je. kraa i nanoenje drugih teta; osim toga u nekim selima i mjestima groze se onim koji ih nastoje (u tome) sprijeiti, da e im kue i sjenike 'popaliti i da vrlo mnogo ovakvih prestupa prave. Zbog toga, Vi, koji ste gospoda kadije - neka im se povea vrlina - Vi muteselimi, vojvode, dizjedari i vilajetski ajani - neka im se povea vrijednost spomenutu grupu (Cigane) pronaite preko eriatskog suda i mubairovim posredstvom. Naredite da svaki od njih dade jamca, koji e garantirati da (dotini) nee praviti tetu, da nee ii od sela do sela i da nee praviti zla, kao krau. One, koji nemaju jamca sa ilamom ih predajte mubairu i uputite ih Bosanskom divanu, da se kazne, da bi se (na taj nain) stanovnitvu obezbijedila sigurnost. U pogledu toga ova je bujuruldija napisana i izdana, a prvak svoga drutva, na aga Mehmed-aga - neka mu se povea vrijednost- postavljen je i upuen za muhaira. Kad stigne, potrebno je da na propisan nain preko eriatskog suda i posredstvom imenovanog mubaira, kao to treba, da pronaete Cigane koji se nalaze pod Vaom kadiskom vlau i da se na propisan nain od njih uzme po jedan jamac, da bi ih sprijeili i odbili da ne nanose tetu usjevima ljudi, ili da u drugom vidu prave tetu.
12

182

Muhamed A.

Muji

Neka im se ne dozvoli da bez odobrenja i bez jamca idu po usjevima i livadama u poljima i u selima. One, koji nemaju dobre jamce, sa ilamom predajte mubairu, da se kazne po eriatu i uputite ih Bosanskom divanu da bi potpuno obezbijedili sigurnost zemlje. Postupite po bujuruldiji, a krajnje oprezni budite da ne napravite neto, to je protivno njoj. 7 rebia II. 1156 :::: 31 maj 1743.

12
S. L. 8 septembra 1779 26 abana 1193.

Prepis bujuruldije bosanskog valije

Nareuje se Sulejman-pai, ljubinjsltom kadiji, ajanima i zabitima, da se uhvate Cigani koji su se unato date gar<1ncije da e se stalno nastaniti u varoi i baviti se svojim poslom, ponovno odali skitanju.

Orijentalni institut, sidil br. ll, 47b.

d.<J ~j 15..cit ~~;~J ;l.!.~_,:. J"'~' r'~ 1!.~

J pL. ~~&..;;lt.

wW .s';_,:IJI v' ("";.U ~j

.:.,y.. _,t::a;;_,t;.f' .:,.;..tf .:.,1~~

.:.,\b!l.i> J

&.__}:.,.:...D JJ!/ .U.:lk ~l J.~JI

w\:-1 .:.,lj':JI J .Yl.':JI _;.\.i.. J

~) .~lo<J.!I) \..k O)JJI..;lJI ~ &..J.:.S'J;~ .,::...:.,0

r:L-1

1.5)5~I..:..;L:. Ji.a;!l ...:..l_;; ~l<.; J :!})... 4iJ~ ft,. ,::;;y- J.:;;;.r- J ;l..i.S' J~ o))lj J :!l;
'-:');..c;l .i.;. l JI.. 1.51

.ff J~ J .;,.:z JJ!f -..;lt, .:,~l ;~l :S.r .1_,;.. JIIS-':1 ~JI

IS).i)\; J:AS"~ J~ J .i;.l15)1:}5 ~ J.iJI ._;lJI o.l.i )II..J....:s-'-'-"! ~J l;r.IIS)~J_,.!... .:..~::~t.

J,l.i .:Ul'\!. .:.,1 ;_oiJI jL.;IJ ;l..~.<> lJ ;:.f ~S.Jl;J::! J:!. l~~ pt ;l,;;,.,. l ~...:...!..:,lJ!) ~.r""

rl:--

..:.. Iz:.>t J ...f>;i J J7:Z ~fA ~ 1 1.5'r rl:-- J t.f'.:;fA J)JI rJ_,.!... ~J .t';.J..S')..clr" J
;.i... .:.,..ci)t;. J..:..;>':-- ~);Lio ... ! ~f"" r':--IS).i)\; ~~J~; .~I.O"'~IJJ l.r.IIS)~J_r....
.1,.> _;. .OJI

J<\., ~IIS..li;J::! ~r
(1)\'\'("

-.'J~I ~If J

~ t.J' T\

Prevod Potovanom i plemenitom mirmiranu Sulejman-pai- trajna mu srea bila - poznavaocu eriata gospodinu ljubinjskom kadiji- neka mu se povea vrlinaponosima svoga drutva ajanima i zabitima - neka im se povea vrijednost .dostavlja se sljedee: Ranije je davanjem garancije regulisana da e se Cigani nastaniti u gradu da e se baviti zanatom i da e privredi vati. Poto smo izvjeteni da je spomenuta grupa (Cigana) napustila svoje zanate i da hoda po selima i da pravi zla, kao to su kraa i pale i da siromanim podanicima nanosi tete, to naredite da se spomenuta grupa, koja se usuuje praviti ovakve prestupe, pronae i da se pod svaku cijenu uhvati i da se kazni zakonom odreenom kaznom. Nek se od njih uzmu i u sidil upiu pouzdani jamci da e se oni ubudue baviti svojim poslom, a koji ostanu bez jamca po mubairu ih predvedite Bosanskom divanu.

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama !?Od osmanskom vlau

183

U tom pogledu je napisana, izdana i poslana ova bujuruldija. Akobogda kad stigne potrebno je da na objanjen nain preko eriatskog suda i preko imenovanog mubaira pronaete, da ih kaznite zakonom odreenom kaznom, da uzmete obavezu jamaca, a da one koji ostanu bez jamca po mubairu predvedete (divanu). Budite oprezni i uvajte se da ne napravite neto, to je protivno njoj (bujuruldiji). Postupite po bujuruldiji. ..26 sabana (1)193 godine = 8. septembra 1779.

13
Ljubinje, 1780- 1194.
pronae

Prepis molbe majke i supruge ubijenog Ciganina Sulejmana, da se ubica i kazni i prepis valijina nareenja da se istraga provede.
Orijentalni institut, sidil br. 15, 37b.

~JJiA ,\,;:J i-Iii

.).}"j.!.

'-;'}JI .),.ljj~L...IS.L;,; ~} "!J\.:- .1.

.o'~}~J\.:- Jt.,..):>f

4_,.,.~, ~;,;._;.. .\,;:J~ '-;'}JI ~lJ Jfj.) ci;Jit t_~ ~JI .J\:~ .),.~jjS"L...IY...,_j ~1;
4_,.,.~, '":"'}JI C... .J...#.fo=J~ .:,y_. J=.:; ~Jj J '-;'}l t>ji .),.~j)l<.J14.o.) '-;"J.>.f=' -.:._._,,}

.),.lj}~ r 1 r '-;")\i .J...I r}--?. J.l4J~A .r. "':"'r.iJ1r)... j11i '-;';!JI

).q).j~

J:i t>),; f":"JJ w.J.:-...._j

'-;"f!J'J<> ..;~;...,,~_;., ._,...IJ;J11iJ ~' ~ .J.:_r. .;;fA, ...~~ t>)J; .r~ .o",J.),o:r

(lkL A_~.:.>"~:~,.).:,\..}, r' J~ t>.>.:l,t .:.)4 .J~.r ~~_#,lizi

J~L;, J J~l J t>.cil ~b ~)

.t.A}r ~j ~fAr~ .:,1:1,1 ~J tr..;:;fA t5 }lill ~fo ;)L ..ul#>.f' wJ;~

lr.l t>}4A;'Y .:,lj~.:,:% r)'Y .,.~jfo. J ..i;. l J ~j-l._,...\]; J~

o.))..,_j t>jL... .:,'Y,I .l;.. oJjJIJ": J

J!.~ yJI JI;".. l ..,_..:.....r. .:,lJ!.) C... ~~ .:,Jr" .:,_,f-1

1\t.c..bi"\J

Prevod Mi stanujemo u ljubinjskom kadiluku. Ranije je bila svadba Sinanovia Saliha, stanovnika sela abice, u spomenutom kadiluku, te su otili u selo Vlahovi, u spomenutom kadiluku i odveli djevojku Zubovia. Sa svatovima je bio i moj mu Ciganin Sulejman i moj je mu ubijen u selu Vlahoviima, a ubica nije poznat. Mi smo ostale sa petero siroadi, te molimo Visoku milost da se preko mubaira i preko eriatskog suda povede istraga, da se ubica pronae i da se pravda zadovolji. Usuujemo se da podnesemo molbu da bi se to izvrilo.
12*

184

Muhamed A.

Muji

Uostalom Njegova Ekselencija na gospodar ima pravo da donosi Njegova supruga Njegova majka Zulkada Sakina Gospodinu ljubinjskom kadiji, ajanima i zabitima

nareenja.

Nareujem da se preko eriatSkog suda i preko postavljenog mubaira

povede istraga u spomenutom selu i po drugim smatra da se je u njima mogao skloniti ubica u lica, da se pronae i da se zajedno sa izvodom divanu, da bi se nad njim izvrila odgovarajua 16 zulkade (1)194 = 13. novembar 1780.

selima u susjedstvu, za koja se pretstavci navedenog ubijenog iz sidila predvede Bosanskom kazna.

14
Sarajevo, 1801 1216. Prepis molbe Ciganina Alije, sina Kurtova iz Sarajeva, da se oslobodi od plaanja dizje i prepis valijina nareenja da se isti oslobodi.
Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu, sidil br. 40, str. 236.

JJr ~14 ;rl o.>..:... ~\j..)i.. ~.Sir' -.:~JU.t. ~:>;-;.5' ~~S}J,; .1. AS";~_hi J~f ~.IlJI .;.z-J" 4:~\!. );:; ./'J ;:;Gt J J;b _,~:;oJ.; .M,:.;.;.,. '-:')JI ilJI J il::' o..l!:-t..b- :!1)~1 ~~l
..::..):;1:-- ...,~f J~.'!ll J ~~ ~l..;i.. l j;r.'. ...;l.... ~):lb ~L.} Jr' ~.>..:...4;1\b.. ~ft J'!"

)..IS'r ~~ -.1 <r ..:..._,.<J. rl

J~ ~.S.cl_,l

;,W ojl- ~lb, L;. J h"!ft J~ J ~.S).j.f-I.S..cil~,c.;_,l;_r ~\; 4.!-.f.i.SI_,.. J!:; .;-Li!_,l o~; ~4;!\b.. ~ft(,..; -.:11.. .u.;t,l .:.:~ ~~\!. '-:').,1 J;b J ;~l~ J.!
Tl'\..:_.

iro~

Pre vod Ovaj Va sluga od prije mnogo godina nalazi se u slubi aga, koji vanim poslovima prolaze kroz sarajevsku menzilhanu. Poto sam od prije due vremena bolestan i nemoan i zasluio sam svaku milost, to ponizno upuujem (ovu) pretstavku molei da se visokim nareenjem izvoli narediti da se oslobodim da se (od mene) ne trai dizja. Uostalom, naret!enje pripada onome ko je za to kompetentan. Ciganin Alija, sin Kurtov Cijenjenom i vrlom gospodinu sarajevskom kadiji, muteselimu, dizjedaru i ostalim organima vlasti. Poto je Ciganin Alija star i bolestan i zasluuje panju, to iz samilosti prema njegovom stanju nareujem, da se ne uznemiruje sa traenjem dizje. Dne 25 muharema (1)216 godinE = 7. juna 1801.

Poloaj cigana u jugoslovensltim zemljama pod osmanskom

vlau

185

15
Sarajevo, 1818/19 plaanja

1234.

Prepis molbe Ciganina Ibrahima da se zbog velikog siromatva oslobodi od dizje, navodei da on ivi islamskim nainom ivota i prepis valijina nareenja da se ovaj sluaj ispita.
Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu, sidil br. 60, str. 114.

.:,:~~~l.;..iiJ..,o;y.;IJ .:;.....b. .J\..j ~.f. 4-<)L.I J!>l o.'l4~.l)JI .J.I.i~ ~f) 15}.f ,t
.1(p

;.:.}J~ .o.:.....-..; lJ .;.\.b. "!-0- ~:....J~ tf J \:G .s";r , ~..-~.'lJ! ~l J':; J!> liJ-cl..

.:,'},1 ~,_,.;.... o_r.;)JI.:J.'l~..!IJI15;\.:. .J..d\...1$"'!\!,. ~\..JJ..!.;.. ~o;J..i.._.. ~f)j\.. o.U. ~ij,..IJ

. .j;~ ~:~l} &lcJJI JI... .J.'l"!.ft o.'lf.J)JI .JJ.4.1 ~..liJI o.'l)..c.,;l i.~!> "!I:~I.J:~.U\;J}-J J--"!.ft

-.1:-l:t J ~J Jl;r.! t:' J e-J:~ .:,.:~4)\b. .o.:.....'J~ :!Jj~j' Jt,; fl~ e\.OJ .J_,f-l J..ft r.l J~t ':'~JJ;:!
fl.J-. (lb\.. r.x....,;l p
...q

f ~\:.. "~:~_," .:,L.-1 J _.:.J'f J .:,1..} J fl -'!IJJII5.cli .::..JL~ .d~J'

15-cil ~ &~G ~_,1; .J;..)LI ~fj ';"}JI

~J_,.;.... ~l 4-<~1
:l

.t J!>l ~~j\.. o;j_,ll.$"~1 ~1.:.1

ja~ J~J':'>'\,.o

._A;;! tf .ji_,~ 1$"1.:.,)1 cl._,;f ~l l.>..c..l.j.t>~ ..s~ .):l"! .ft

.u:- J!_.'lJ...Io..o

.f';"::...

.jP,...;. 15~

.JI\... J!..!IJI .J~ \ 15>1..01 i.~!> ~bl 'o'}JI JI... 15]' J--~.ft .J'JJI
l T'l" t

.e.. l;

lo

Prevod Premda su ove Vae sluge Cigani, mi smo ne samo mnogo vremena sluili muslimanima i pokazali prijateljstvo, nego smo mi i naa eljad nastojali da svoje vladanje i postupke uskladimo sa jasnim eriatom i sa uzvienim sunetom (tradicijom) i oito je da se mi pokoravamo eriatu. S obzirom da se mi stvarno razlikujemo od drugih koji pripadaju spomenutoj grupi i da nismo prosjaci, a da zbog velikog siromatva ne moemo platiti dizju, koja je na nas odreena, to je u vezi s tim izdana visoka carska zapovijest, da se oslobodimo od dizje. Usuujemo be da podnesemo molbu i da zamolimo, da se iznad nae molbe izda nareenje, kojim e se sprijeiti i zabraniti da se (od nas) trai (dizja). U tom pogledu Njegovoj Ekselenciji mom gospodaru pripada pravo donoenja nareenja i ukazivanja milosti i dobroinstva. Va sluga Ibrahim

186 Vrlom gospodinu

Muhamed A.
travnikom

Muii

kadiji

Poto je podnosioc molbe Ciganin Ibrahim molio da se oslobodi od dizje, s obzirom na njegovu izjavu, da je on estit kao i drugi muslimani i da spada meu muslimane, to nareujem, ako je njegova tvrdnja u skladu sa asnim eriatom i kad postane jasno da on zbog siromanog stanja ne moe platiti dizju koja je na njega odreena, pourite da nam uputite ilam da bi ga oslobodili. Dne 15 rebia I. 1234 = 12. januar 1819.
16

Travnik, 1818/19 -

1234.

Prepis ilama travnikog kadije da je Ciganin Ibrahim veoma bijednog stanja i da su njegovi navodi tani i prepis valijinog nareenja da se spomenuti Ciganin oslobodi od plaanja dizje.
Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu, sidil 60, str. 114.

'"="'~~ft ~_,lb .;:.):-;J,~,~'::~ jl_,..l

<tJ_r<>.. ~;j,l.:.,~ ~..,...> .:.-...,_r .!lik

~ jL ~pl~ r-i-"15'; ji J'} ';')JI .dj t J,~_,..~~r ~r f.SI;.J .J~;:,J .)Js>

~

J'J:i!

.;J._;;; .);:,~ft >J.f.)" f.SIJ";:, Jfl );}JI oJ.;...IJ";:, JI.;.;:,\ J>_)J.i$" .C..o..r'j cJ....L..y

o)j)l

J_,s:::; .:,..J~ ~ft ~S"";!ft==\ .."#1 f.SJ.I .);:,~..:JJ;:, .j}) !$}..i ..liJI oJ.;...~ .jlJI o>l..r.l

o.;- \...o _r.!-1 ';'}JI e:_~ ~J,~ _,..l ~l~ ~r tf- !.S)::;.o)l.;. .);:,~ft o:.J.f.)" .:.;.t"' !.S)..i..l!._,l

EA;:, J~_,.. ..:JI.._,_;;,~ ~..11_,1 f:Fo .]-!Ih. !.S~ .J>-:.ft- ~ 4:11... }-J~ t,:"'!;: l J~_r

_,..~1 J,} _,..1 -'-!\}JI ~l !.S);:ll. 15\; .jly j;y;. .~!.S}:l~ !$..U;y;. ..... ~~.~~ JlJJI ':'_,lb ~ft
l T'"t .C..

l; Tl" J

J..:i J f.S.cll ~&:.O li ~JI; .J.J..Aj_,.. ~ y .0..11_,1 j:..J.,... d!cbl ~.;:.~.ft- f-"'1;:1 J..:i r;_,. ~r 1-f~l
!.Sh~

_r.~l ~JJ ~) ~~\h. ..J.\A..' ~ft

Prevod Porezi koji su odreeni na Cigane u zatienim zemljama ovako su regulisani: Dizja koja se trai od muslimana i nemuslimana propisana je visokim nareenjem, shodno asnoj deciziji izdanoj od strane eriata (muftije). Izuzimajui nemuslimane, ako muslimani-Cigani tvrde da se oni trebaju ukljuiti meu prave muslimane, a s obzirom da je cilj ove t\rrdnje da se samo oslobode od dizje, a da opet vre svoje obrede i kad se od strane visoke drave vri istraivanje, veina ih ne odbije da prihvati dizju, u tom sluaju, da bi se oslobodili od dizje, potrebna je visoka zapovjest, koja je u saglasnosti sa asnim eriatom. Obzirom na siromano stanje ovog podnosioca molbe Ciganina Ibrahima i obzirom da je njegovo osloboenje od dizje u saglasnosti sa eriatom, to molimo

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

i87

da iz samilosti i saaljenja prema njegovoj bijedi i situaciji na ilam stavite visoku svoju bujuruldiju da se (od njega) ne trai dizja, u koliko to odgovara Vaem visokom miljenju. U tom pogledu nareenje pripada onom ko je za to nadlean. 23 rebia I. 1234 20 februara 1819.

Vrlom gospodinu travnikom kadiji i ciganskom dizjedaru Kad Vam bude poznato da je spomenuti Ciganin Ibrahim shodno ilamu osloboen od dizje, nemojte ga u budue uznemirivati da se od spomenutog trai dizja i mukata. 25 rebia I 1234 = .22 januara 1819.
17

S. L. 28 marta 1845 Prepis

buju~uldije

19 rebia I. 1261.
bosanskog valije

Nareuje se nekim bosansko-hercegovakim kadijama i naibima da izvre naseljavanje Cigana na svome teritoriju i daju im se uputstva o tome.

Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu, sidil br. 80, str. 124-5.

;:;Jb J; JI....~ ~S'r' 4:!.M ~S'}--!!-< ~~.>l!.~_,) )L& ~S)_,... r'JCi' '.r-')11 ~~
..;~1 ;1:.....1 J;~;~~ ,:,J.j_,lf.\ ..?.~ J~c .\s"p i;\s'"')/1 J ~l.')JI ;~l J"'::'!.... ..:...b l!~ J:aa
J

~ ~.> o..\!.JI _,t.. l...~ ~_r. ~ ..~.:.....o .~!ir' ~.M J

JJ!- rb .-4.,1.;_;e ~ ~S}I.:..i

. \.:J;)J.r. J.;; J ~}J .Uy~JJY..J. J 0 ;1)\ ~J .>I;~J J J)\;1 ;\:.....1 J))\

~ )'!"J J o;U.(J r-1...1. J rl...l. ,:,1}')/1 J ~t.')JI;~.<.. J~ ~j
lS"',..;_;\1,

JS_ ;la!. C:::-!1__,.!.

,:,w ~),:,\:l.f. J.jfi)"'J_,l. tl J ~l i JJ 4S";;JJI\fl (""'J-' \Ai~) ~S);i ...T-!1 ~\J

._M: .1.

J: ..ci l~ o};t 1.?1; J

~~l ..;:....:.,., ~}J.>Y JJ j-i _;.JI <.J)jL.. J ,:;r" J.:,;~ ~S);i..is'"' J .::.-:..5\Cb '-:'J::'J).

~J"' 4<:-l}_; J ..fi" IS);~! ~)._,\...:,;L;. J,:;r" '-:'J'f= .J.jj_}. ~j

'-:'\;1

<li:J. !l).i..f. J ~l

c.i-' ~fol.!lit..;.r- wlk J 4.1J1 rJ:.-. ~S;L;. c.i-' ..f. }Ji..)'&." J; ..l!JI ,:,~j J ;_r<:> ~Sfi .clJ.~_,.. ~U;; JJ;A -4-r J .:,.;J ~\Gl ..~:,jJ;.:> J~ ~SJ)'x-li:" ~)i..IIJI.:,..w.:...o
..;..,a;.; o;jJI ~l ;l .iS" J .:;..:.5" o.t:.:....<> .;:).r J..;:....:.,., 0 1f."l ~__,.!.
...ki.1.

..l..~ 4<-j J IS};L;. J ;_rD ~J.J.:.jJJ-' J~.~S;lJ..!IJI pL. .i.;S~ J?.}5 .i; JJ;A,:,,)~
J ..::.~l;j o.G .t,...IZ J !Gl J

~~J ~~J~_r. ~.r. .:,_,)i ')JJ'.:,~; .J.j~~J fi= .t..J t}W Jt.. ~.t..~' a1..r
<.J'~)J.,o .:,p ~L. 4...t.r-1
o fi ..l!JI J_;!-.~~

wJ .f. jb ~_"";.. JL..;i "!~\..\!..:,p~ ~f-4-:-~

J

wlk .......;JJ.:I i_,~.... .::..ff;-. r-d'~_,...:,)..\? 4S"J;,-.. o-':' ~..liJI .;.tJ' r'.ib-' .:...-_, ~ JY.j

e: \.:..o ~k .!li.f. }L..

~)l; J ~)i J-"!..;:....:.,.,..,..,~;~ ~;s1.!t ...; J'

~~,.,J ))J ~J.j}'J;lf J~ o;U.>.:J.f. c:_l:? )j.Y.~,i:> &:'1..11} J~.;,.; J 4~ oJA-:- ..lJI ~L. J
\.:J 0_})'..~:.-1 .!liv;r

w\k ~~~..,..~,1 ;rf&... J~ ....;\.,oJ..,;. .uJ:... .Y. .:,.,1} J \.a; J~

188

Muhamed A..Muii

JJf' o..C....._rJ.,::;, &\::.a '-:'~;I.U_,A.._,I.:,\:IJ! .,t;J1-I J;.:JJII.r.l ~).;15::..1 j_,...l .x;JJ.> lj J

.:,~1 o;)JI .!.l.\.1('"-"}J ~};L.;. J ;ft> ~.cS..bi_; '-:'.J.!J._r.ll.o .j-l&-" ...~l .i;. l J!}Jj;
.,t;J....Ii.j Jl<-1

J.::--; ~};l.is" J .:;..:5" .x;JP J~ JJI"-:' C';t ..:~~!.;.; ~~-'!1

.:,'+*j- .J_,A.. JI o..li~l ~l }JJ.J ~ JL., .:..,~J rL01 .e.".~ ~J.~I ~l.r J ~l;j
\11.:..:~1 ~J;;.> .:,~.>;l~ .(j \,t,\!'-:'~~~~_;;.~~ ~J":"r ~ft-~; .w.U;;JJ_,...,.::";~:~J'

.i;:A:.i o..l!l.. J J .q..~AS-' J:oj ._;i). r-1='~ ~}l,a.- jj;~ ~J.l iJ)JI._#JI (._,;;J JL.;I ~~
~.M_, ~JJ):.I J .5 ~!}J ...:...J! .::J~I ~~ .:,IY...:~ ~~~l .:,;.:~Iz. "!~ ~.>1;1 ~~l J

o..cl_,.o J

Jl.i ~ ;dJI ;~..i ~1\il.j? JfJ :,.l.;;f'h

1\

J: J ;IJ..:>I_, J.j

~...d;~_r.!I.JJ~JI;

~.;~Y...> ;-~' ~~ .:,.ci)l.;. J .::f.r-' y ~-~~;~ ~r.t. ~;~)

'\l

.e... l;

J
Prevod

Zapovjedniku plemenitih zapovjednika brigadnom generalu carske rezervne konjice sarajevskom muteselimu sretnom Fadil-pai - neka je trajna njegova veliina - ponosu slavnih i plemenitih kapidibai Visoke Porte muteselimu novopazarskog i novovarokog kadiluka potovanom begu - neka je trajna njegova slava - vrlom i potovanom gospodinu sarajevskom kadiji - neka mu &e povea vrlina - poznavaocima eriata vrloj gospodi naibima novopazarskog, novovarokog, viegradskog, rogatikog, vlasenikog {Bire), visokog, fojnikog, neretIjanskog i prozorskog kadiluka i nahija - neka im se povea znanje - ponosima svoga drutva muteselimima i muteselimovim zamjenicima, uglednicima zemlje i svima ljudima od zvanja - neka im se povea mo - stavlja se do znanja
sljedee:

Cigani-nomadi, koji se nalaze u zemljama Rumelije i Anadolije ne stanuju na jednom mjestu, nego su sebi uzeli kao zanimanje da stalno hodaju i skitaju se, da pljakaju, kradu i da vre druge vrste zla. Oni idui tako kao nomai usuuju se da kradu i da nanose tete. Poto tako nanose tete dravi i siromanim, a mnogo tete i sebi samima, a obzirom da je veina spomenute grupe zanatlije, to je ovom prilikom sa potovanjem primljena zapovijest Njegove Ekselencije Velikog vezira- koji je izvolio izdati nareenje da se oni nastane u sandak u koji oni ele, da im se u smislu Uredbe o putovanju izdaju propusnice da u vrijeme sezone mogu putovati iz mjesta u kojima stanuju, da im se izda odobrenje da se mogu kretati po sandaku, u kome stanuju u cilju obavljanja svog zanata, s tim da se nikom ne nanosi teta, u koliko je. mogue da se navikavaju ~a zemljoradnju, da se {od njih) ubire porez otsjekom, a da se od onih koji su hriani meu njima ubire dizja u skladu sa eriatskim propisima i da se posebno alje blagajni Njegovog Velian stva cara. Zato izdajem ovo nareenje: Vi imenovani, kojima se upuuje ovo nareenje kad {Vam) bude poznata {ova) stvar, s obzirom da su veina spomenute grupe {Cigana) zanatlije, tj. da se bave kovakim, kalajdiskim i drugim njima slinim zanatima i s obzirom da su oni

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom

vlau

189

potrebni stanovnicima varoi, kadiluka i sela u koje se budu naselili i da su oni daleko od trgovine, a da ne bi bili prisiljeni da od stanovnika gradova, kadiluka i sela podnose tekoe, u ovim pitanjima, neka se izvri njihovo naseljavanje unutar kadiluka i sela u koja navedena grupa bude htjela. Neka se ne dozvoli onima izmeu njih koji se bave zanatima da za vrijeme sezone uzimaju propusnice i odlaze u qrugi sandak. Meutim. u sluaju, da im se dozvoli da mogu hodati unutar onog sandaka, kojem pripada k!idiluk, u kome se oni budu nastanili, uvjetuje se da nikom ne nanose tete. Treba da se nastoji da se oni naviknu na zemljoradnju. Neka se od njih naplauje prihod od dae otsjekom, a da se od onih koji su meu njima hriani u smislu propisa i odredaba ubire eriatska dizja, da se sastave posebni defteri s potpisima i da se posebno alje nama carskoj blagajni, te da se -unosi u deftere kao carski prihodi. Da bi ste pristupili sprovoenju i izvrenju visoke carske zapovjesti napisana je i izdana ova bujuruldija od strane Bosanskog ajaleta, kliskog i bosanskog sandaka i grada Travnika i upuena je po Hamzagi, zastupniku naeg kapudibakog ehaje. Bojom pomou kad stigne, potrebno je da prema bujuruldiji postu:. pite, a da se uvate da ne napravite neto to je protivno njoj. 19 rebia I. 1261 = 28 marta 1845.
18

S. L. 1850 -

1266 g.

Prepis fermana
Nareuje se bosanskom veziru Mehmed Tahir-pai i bosansko-brodskom naibu i muftiji da se izvri smrtna kazna nad Ciganinom Mehmedom, ubicom Pavla, a u koliko bi nasljednici pokojnika oprostili spomenutom ubici ili se s rtjim nagodili da se to pitanje rjei kao krvarina.

Orijentalni institut, sidil br. 36, 32b.

~t...II~.Si)~ it':/1 rlr.;.:.I.L iti ~.S)IS:J

~J'

r -?~1 p~ ;J~

l ;yi;:.M )WI i \Joj~~ i_;::. ;f-:>

J<-':ll .!.Uli ......okly- ....;y:a! .j~l j~')JI J o:>l.....ll.;\l"';l..l:;!-< J~"\!! J ~J..\11 wl:;b.
JI.; ..1!1 ibll!.~ .l' U. .J..J. i..r..)J ~l J J~l .C.....f. u.JA~

I.S:>J;:.C....Y. ~l ~WI JJ.JJ J 41~1

J ... 'J (J:Y tJ; ti; r..;...li ~j~ ~S~' iX':Jt J J~ l.':lt ;.t;.. J ~.tJ<- ~j~ J ;.t

i.l.,.jl u..G.t ';'JJI:,;.>:.~ IS"w~ J~ JI <;':JJI

Jls" .-~:-\;:J~;:>

c::JIJ o..d~l .c....Y. .o'..JJI i_,t...

Jlt .!t._,....f J_p.. trf '-;l ~JI.~ <~.i';i-IIS"~~ &1;J 1:,..,.. .!.t..JJ: w':JJI.!JI\,. ~
.....;;.;t;~ ~~

,_,.....r- .!.ll ~.s>

...,..~ ~~ ~ it.? .:.r. .).J..;;..-:..~ ~;:>).ill ..;~L

~ iJ;f jjG ~l ;~l ..5; .:..ttJ::"" o:>lo.f ~lJ~} &w~ J~JI ).ill ....AlL J!..UJI.;:::.::..

E' J!~ .!.t..JJ: ir'f ~~.:,~).. u':JJI ..PL:,; <$_";Y l.ll' J<-~..!;: i~ ~J)JI.J..J. .;..':J 15r ~ ...:..~.a. ~.S'.r.' a.;.r- J;G .:J# J~t ~';ic' ;lJito.). ~..~~J, .;t:' r'~~
p
!);J.:I
J J J

4 J>k! d-..~-<r.r- ..:.;!) J;..IJI .:.:t...!;' ;l}t '_,l.J!..IIJI ._;.~::1 .P~~ flu':IJI J>W <$.":J.. ~\5'~ ..JJ~ rr.r- J_;;.. :!l~ 1.t.rJ.iG J ..;.i:'JI If'~ J i)lo.l ~~..liJI ..;.i:'J'.

tp <~A:Lol

190

Muhamed A.

Muii

t_J. r.ir J>G ~ o..l.i)~ ~.-Ill.. ~..1?.1 }s- .:,..~.,oi...:J ('rr ":'I~J.rt> .1. ...J.;I.JI.;lJI "='' rr_,..:,~-IlJI Jifi )l. l J .1..J M~'_);..:,~,~.;. 1_,::...; ~~ ~' r)'l .ft',, ._,o ~..ai c.5.P
~.A J rr _,.)T J ._,..w ~.Sir.l ..l.i;~ .-111... ~.!?.lj.<. w.l.DI...:J <.f:> "4.1. .:,..!.i.~. 15;_,. J>li

.JJ\!..JI ~l J}J\

~JJ~ l;~ wJ.<>W 15; r JS\i ~.r. O:,..l.i~l:>_,.;.~ J IS."~ ~hl ~JJ JL.

JJ;..~. r~' J .d.:.aA ~ ~'r.' ~_p 15t.aul .:,4.0J1 ~ ~~ LA J .biL. ._,o ~...i
.:..:ifJ ~J' .;,l; l ~~ w.lA~~

rl5=::' 15':JIJ ~~.SJI..~.,ol ~.".:_,.,.:,~.>'zi~~ \SJl..!.'

_,.l i..;l(').. ~ ::>1;' .:.,.\.ai.jl ~.Sir.l ~}JI .:,1+'}1 15..1! ~I .J>;~ <~A<~,jll>\!.:>~ J_;!.l ....;_}.
J._;...

rt='' If>-' JL. J ~t J ~1;1.!.. JI, ..6";... ~JI J-..1=.1 JJ..l,o J (f-- i.OI.o\!.:>~ ~\:o. .:,J!\J> .:,.J.j~I:>_,.;.~J IS"~ .t.;.hl ~)J J'- :>_,.;.~J rr_,. ':'1)1 J ~.,~,a; 15tr.lll.;_,. J>l.i Jr JI_,:..
~ ~lr.l ~_;!. 15\.aitl <.f:> .-ll\!..JI ~l Jj,l t'~ J J~l }s- .:,..~.,oW ~.S'}r .JG ~J.

~)JI o.li..I!JI j::'._,t....~~I.JX..\..:.l.AA \<4i\s").. ~~.:liJI ..SJ\..!.! .U_}. .1. ~~~J 41z:.;._,~ ;...~' .::.)"~ ~)\.!.1 JJ;..~.,~, J~~~ .:r...r....t.A:JI ~~J .:.J.~ ..._,; ~.P 115=::1 ...All J ~t. J ~J ..::,..... 4!... J,':JI t;J X. jljl J l~j _;...4J.1 ~~l 44~_r! ~~ _;...~ ~_,!.
(.$1r.l

"-'J]'~'r~
~ r.ir J>G
.J..r.

..,.Jf .:,\:lJI ~ ~.;:,....,::. ~.S'liJ ..AIfj .J';t-l rrr

"=''

).dJ' J'-)' J f..;.;; ""~....J) If~'~~ (~ .JsCi:, ~ u~ .:,..~.,ow ~.SJ.J.

'\'l .:.,.J TA

J
Pre vod

Potovanom veziru, velikom muiru, redu svijeta, upravitelju koji javne poslove vodi otroumno, koji rjeava. vane narodne poslove prema ispravnom svome shvatanju, stupu drave i napretka, utemeljitelju stupova sree i slave, koji je obuzet mnogostrukim milostima najuzvienijeg vladara, Mehmed Tahir-pai veziru mome, valiji Bosanskog ajaleta, velikom ministru moga visokog carstva Alah mu uzvieni trajnom uinio njegovu slavu - dvojici prvaka pravih uenjaka bosna-brodskom naibu i muftiji - neka im se povea znanje - ponosima slavnih i plemenitih lanovima medlisa - nek a im se povea vrijednost, kad stigne visoko carsko nareenje, neka bude znano sljedee: S ilamom i zapisnikom je izvjeteno, da nasljedstvo Pavla, stanovnika varoi Odak, koji je u Derventskom kadiluka, u Bosanskom ajaletu, iskljuivo pripada njegovom ocu Stipanu. I s obzirom na to, kad su se pred asnim eriatskim sudom parniili navedeni otac i Ciganin Mehmed, sin Omerov iz gore spomenute varoi Dervente, koji je ubio spomenuto ubijeno lice, da je ustanovljeno i utvreno svojevoljnim priznanjem, da je navedeni ubica Ciganin Mehmed navalio na spomenutog ubijeno~ kad je ovaj napasao stoku na ispai u blizini gore spomenute

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom vlau

191

varoi Odak, u kojoj je on bio nastanjen i bespravno i hotimino srpom otsjekao glavu spomenutom Pavlu, to iziskuje smrtnu kaznu i da ga je tako ubio. U vezi s tim donesena je eriatska presuda, da se nad njim izvri smrtna kazna, a i navedeni nasljednik je traio smrtnu kaznu. S obzirom, da je prema ilamu utvreno svojevoljnim priznanjem, da je navedeni ubica Mehmed ubio spomenutog tienika (zimmi) Pavla ubistvom, koje iziskuje smrtnu kaznu, tc poto je zbog toga na poleini ilama od strane Fetva-hane (Naroita ustanova u Carigradu za izdavanje kompetentnih pravnih miljenja) napisano, da e biti potrebno da se na eriatski nain izvri smrtna kazna nad spomenutim ubicom, u koliko navedeni otac ne bude oprostio smrtnu kaznu i ne bude traio da se u njegovoj prisutnosti izvri. Ako navedeni otac i u budue ne bude oprostio spomenutog ubicu, treba smrtnu kaznu izvriti u njegovoj prisutnosti. Meutim, ako navedeni, ili ako bude i drugih nasljednika te oni svi, ili jedan izmeu njih, bude oprostio spomenutog ubicu od smrtne kazne, ili se bude nagodio, u tom sluaju otpae smrtna kazna i stvar e se pretvoriti u krvarinu (diyet materijalna otteta). S obzirom na to, sa zapisnikom od strane Visokog odbora za pravosue izvjetena je, da se izda moja asna zapovjest, koja je potrebna u pogledu toga, da se izvri ono ~to iziskuje eriat i da se o stvari ovamo izvjesti sa zapisnikom i ilamom. I ova je stvar podnesena mom asnom carskom prestolju, te je prilikom traenja odobrenja izdata moja carska zapovjest da se postupi na taj nain, onako kako treba. Zbog toga, Vi navedeni valija, naib i ostali koji ste navedeni, treba da na opisan nain izvrite smrtnu kaznu nad spomenutim ubicom. Meutim, ako SpOmenuti otac ili bude drugih nasljednika, te oni svi, ili jedan izmeu njih bude oprostio ubicu od smrtne kazne ili se bude na godio i u tom sluaju treba da izvrite ono to eriat trai i da o stvari ovamo izvjes tite sa zapisnikom i ilamom. Kad saznate da to treba izvriti u smislu moje visoke carske zapovjesti, treba da ustrajete, da na taj nain izvravate propise uzvienog eriata. I u oba sluaja treba da sa zapisnikom i ilamom to prije izvjestite o toku stvari. Navedeni otac tienik Stipan pred eriatskim vijeem, odranim kod Njegove Ekselencije vezira, bez naknade oprostio je navedenog ubicu Ciganina Mehmeda od smrtne kazne. Na osnovu toga dostavljen je i u Carigrad poslan ilam o oprostu. 28 rebia II. (12)66.= 13 marta 1850.

RESUME
L' auteur essaie d' eclairer quelque peu, a base du materiel original et local, la situation des Bohemiens dans les pays yougoslaves pendant la periode turque. En parlant de l' origine des Bohemiens, il constate que les Arabes savaient deja au commencement du 14e siecle que l' Inde etait la patrie tsigane; il mentianne des indications de la litterature arabe selon lesquelles les Bohemiens commencerent d' emigrer de leur patrie deja dans le VIIIe siecle. La science europeenne ne savait jusqu' a la moitie du 18e siecle rien de certain sur l' origine des Tsiganes.

192

Muhamed A.

Muii

Quant a l' apparition des Bohemiens dans les pays yougoslaves, il cite la bulle de l' empereur Douchan faisant present de quelques Bohemiens au couvent de l' Archange a Prizren, ensemble avec quelques documents turcs de 1566, ce qui prouve que les Bohemiens firent leur apparition dans nos terres plusieurs annees avant l' arrivee des Osmanlis, en invalidant l' opinion courante que les Bohemiens y arriverent avec les Osmanlis. On etudie apres la position legale des Bohemiens, leur vie et occupations, leur attitude envers la religion, pour finir avec des statistiques sur les Bohemiens dans les pays yougoslaves. Quoique la societe feodale turque - comme tout feodalisme - meprisa les Bohemiens, ils jouissaient pourtant presque des m~mes droits civiques comme les autres sujets des Osmanlis. Si l' on eompare la situation des Bohemiens dans les pays sous le regime ture avec la condition de leurs freres dans quelques pays d' Europe, on a l' impression que les Bohemiens avaient en Turquie une sorte de leur asyle ou ils etaient de .beaucoup moins tracasses qu'ailleurs. L'auteur croit qu'une des causes de cette largeur d'esprit turque envers les Bohemiens etait le besoin urgent de soldats dans l' empire Ottoman pour ses guerres d'abord offensives et plus tard defensives; les Bohemiens pourraient ainsi bien etre tentes a devenir des soldats. L' auteur offre la traduction de la loi du sultan Soliman de 1530 sur les Bohemiens de Roumelie fixant les devoirs des Bohemiens envers l' etat. Les prescriptions les plus interessantes concernent la prostitution des Bohemiennes a Constantinople, Adrianople, Sofia et Plovdiv: elles devaient payer une taxe mensuelle de 100 aktchas. Ces prescriptions interdisent aux Bohemiens musulmans de s'associer avec les Bohemiens non-musulmans, de voyager avec imx, de loger chez eux. La personne qui contreviendrait a ces prescriptions sera reprimandee et paiera la taxe payee par les Bohemiens non-musulmans. Quant aux droits civiques dont les Bohemiens jouissaient dans les pays yougoslaves sous le regime ture, l' auteur trouva de materiel original attestant que !'etat protegeait la personne des Bohemiens en intervenant au besoin. Les Bohemiens etaient libres de paraitre devant les tribunaux, d'y porter plainte; ils s'y mariaient et divor<;aient: on y fixait l'alimentation a la femme et les tuteurs aux enfats. Les Bohemiens participaient a la vie economique sans restrictions. On ne trouva aucun document montrant que les autorites defendaient aux Bohemiens l'usage libre de leur langue ou de quelque autre attribut specifique a eux. La majorite de Bohemiens de Bosne-Herzegovine menait une vie nomade, causant souvent des troubles et des degats. C'est pour cela que des Valis de Bosnie essayerent de fixer ces Bohemiens sur certains points du territoire et de leur faire adopter une profession. Chaque Bohemien devait avoir un homme non-Bohemien se portant garant de lui aupres des autorites. Mais presque toujours ces efforts des autorites resterent vains. Il semble qu'on n'usa pas de tels procedes envers les Bohemiens de Macedoine qui etaient - parait-il - fixes dans une mesure plus forte dans quelques localites et qui ne faisaient pas tant de dommages. En parlant des metiers exerces par les Bohemiens, l'auteur parle d'abord des Bohemiens de village, des forgerons, des joueurs, des maquignons et des chirurgiens. Dans nos pays les Bohemiens etaient, pendant le regime ture, des chirurgiens specialises dans !'operation du calcul vesical et dans celle de la hernie. L'auteur mentionne un Bohemien Smoljan, aux environs de Sarajevo, celebre vers 1566

Poloaj cigana u jugoslovenskim zemljama pod osmanskom

vlau

------

193

comme specialiste pour la cystotomie et la rupture herniaire. Plusieurs patients: firent des declarations devant le tribunal de Sarajevo de se soumettre de bon gre a !'operation de Smoljan qui ne devrait avoir aucune responsabilite .si les patients succombaient. Quant a !'attitude des Bohemiens envers la religion, l'auteur dit qu'ils etaient les fauteurs les plus consequents du principe moyen-ageux: Cujus regio illius religio. La plupart de Bohemiens des pays yougoslaves de l'epoque turque etait considere comme musulmaris; en Macedoine il y avait, semble-t-il, un peu plus de Bohemiens non-musul~ans. Les autorites consideraient avec quelque reserve la conviction religieuse des Bohemiens en faisant distinction entre les Bohemiens musulmans et -eeux non-musulmans. Se basant sur certains documents, l'auteur maintient que les Bohemiens musulmans, quoique musulmans, etaient assujettis au tribut de djizye, comme tous les non-musulmans, parce qu'on pensait que les Bohemiens etaient indifferents en religion, et comme tels on les traitait comme les autres non-musulmans. Tout Bohemien desirant ne pas payer ce tribut devait temoigner d'un courage extraordinaire dans la guerre ou prouver aux autorites de se tenir strictement aux prescriptions de la religion musulmane. En supplement, l'auteur apporte 18 documents turcs originaux traitant ce theme. Parmi eux on trouve une decision de kadi (houdjet) disant que le tribunal de Monastir condamna en 1641 le Bohemien Moustafa aux galeres, mais que le Voyvode de Monastir refusa de donner suite a cette condamnation. C'etait, semble-t-il, -la premiere mention que cette sanction etait usee dans nos pays au temps des Osmanlis.

HAMDIJA KREEVLJAKOVI

EFILEMA SARAJEVSKIH KRANA IZ 1788 GODINE

I.

Jedna od preventivnih mjera turske sudsko-administrativne slube za odravanje reda i mira u nesigurnim danima bijae efilema, a sastojae se u tome, to -bi po naredbi vezira (guvernera pokrajine) morali sumnjivi stanovnici jedne varoi, sela ili kraja solidarno jamiti jedan za drugoga. Vezir bi izdao bujruldiju svome muteselimu da uzme efilemu! Ovaj bi sa svojim ljudima u tefter upisao sve one od kojih se uzima efilema s oznakom, ko za koga jami; na pr. A i B jame jedan za drugoga; ili A, B i C jame :IIU!usobno. Ovom mjerom ponekad je uspjelo vlasti sprijeiti pobune i nemire. Ponekad je opet uzimana efilema nakon uguenih nemira. Tefter, to se ovakvom prilikom sastavljao, zvao se kefileme defter. Pod efilemu su se obino uzimah. muki stanovnici iznad devetnaest godina. Ponekad se .uzimalo pod efilemu svo stanovnitvo, jednog grada ili kraja, ponekad opet samo stanovnici jednog stalea, napr. obrtnici, a ponekad samo jedne konfesije. Jamilo se u grupama od dvije, tri i vie osoba. U jednoj efilemi iz 1848 godine ima grupa sa preko 150, 160, pa i 170 osoba. 2 Sve dosad meni poznate efileme uzimane su od muslimana ili od stanovnika svih konfesija, dok mi je poznata samo jedna efilema uzeta od samih krana (pravoslavnih i katolika). Kefileme defter sastavljao je muteselim u tri primjerka, jedan bi poslao vezir~, drugi kadiji da ga unese u sidil, a trei je ostajao kod muteselima. Uz kefileme defter slata je i pismena za vjernica, u kojoj su navedene garancije koje oni preuzimaju na se. Do sada se znalo da se efilema uzimala samo po potrebi, ali bilo je kod nas: !uajeva, gdje je efilema bila trajna. To sam saznao skoro iz nekoliko fragmenata zenikih .sidila. 3 U zenikoj je nahiji svo stanovnitvo. bilo pod efilemom, koja
' Muteselim ili muselim u jednom mjestu bio je vezirov povjerenik, koga je on postavljao i skidao po svojoj volji. Svaki novi vezir postavljao bi novog muteselima. On je mogao zadtiati i starog muteselima, all i ovom. je izdao n9vi dekret. Vlast je muteselima trajala do dolaska novog vezira. Muteselimi su obavljali najrazliitije administrativno-policajne poslove, a na'toge su dobivali od vezira i !radije dotinog mjesta. Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Hlivno, Zvornik, Plevlje imaahu svoje muselime. S ukinuem jeniara nestalo je i muteselima ove vrste. Poslije 1826. g. zvahu se muteselimom organi slini sreskim naelnicima. " Riza. Muderiiovi, Popis sarajevskih .zanatlija iz godine 1848. Glasnik Zem. Muzeja (Gl. Z. M.) II. sv. XLI (1929), strana 6-32.' Ovi fragmenti vlasnitvo su porodice Carimamovia u Zenici, a meni ih je ustupiolan te porodice Sabrija, na ;emu mu se i ovdje najljepe zahvaljujem.

196

Hamdija

Kreevljakovi

se 1 bez potrebnih razloga uzimala svakih 3 do 10 godina jedanput i unosila u sidil. U Zenici je taj posao vrio kadija. To znamo za XVIII stoljee, jer su ovi fragmenti iz toga doba. Ne zna se, kad je ta praksa zavedena u ovoj nahiji. Iz jedne bilj~ke vidi se, da se takva praksa smatrala dobrom mjerom za sigurnost stanovnika onoga kraja. Pa i pored toga bilo je u ovoj nahiji pojedinaca, koji su inili razna nedjela. Sigurno zenika nahija nije bila jedina s ovakvom praksom u Bosni premda mi zbog pomanjkanja slinih izvora ovakav sluaj drugdje nije poznat. Za Sarajevo i Mostar znam, da su efileme uzimane po potrebi. Kefileme defteri dobri su izvori za historiografe. Iz njih se moe priblino. ustanoviti broj stanovnika dotinog kraja ili varoi, broj pripadnika pojedinih konfesija, broj obrtnika i drugih zanimanja itd. U jednom ovakvom popisu Sarajeva iz 1842 g. ima lijepe grae i za antropologa, a popis iz 1848 daje nam potpuni imenik obrtnika i trgovaca muslimana u istom gradu. ' Prvi spomen efilemi nalazimo u sidilu b~oj 2 Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu, u kome su upisani u glavnom 'akti iz hidretske 973 godine, ali ima tu akata i iz 97~ i 974 godine. Ta se efilema odnosi na Sarajevo, samo ona nije potpuna, pa se tako ne zna ni za razlog, koji joj je prethodio. Sudei po. papiru i pismu ona je starija od pomenutih godina, a napisana je svakako poslije. 1526 godine. U tome fragmentu navedene su mahale: Jakub paa, Hadi Ali (Bjelave),, Bardakije, Kartal Ejnehan, Armagandi, demaat Jigit paa, damija Ibrahim (?),. Cekreki Muslihudin, Mimar Sinan i Havade Hadi Idris. Kako je u XVIII i prvoj polovini XIX stoljea dolazilo do 'eih pobuna. i nereda u Bosanskom ejaletu, to su se u tome vremenu ee obavljale i efileme. S ovom praksom prekinuto je nakon potpunog sloma feudalne aristokracije pod Krupom 1851. i uvoenjem nove uprave u ovoj zemlji. I efilema spada u uredbe. starog reima. Osim ve spomenute efileme iz XVI stoljea, poznato mi je jo. njih nekoliko iz novijeg vremena, pa u ih ukratko sada napomenuti. Znam za tri efileme u Blagaju i to iz 1732,,1780 i 1782. Ovdje su uzimane pod efileme pojedine mahale, a ne cijelo mjesto. Godine 1732 uzeta je efilema . mahale Damija, 1780 mahala Dol i Hasanaga, a 1782 Kusur mahale. U. ovoj mahali bilo je i muslimana i krana, pa su i jedni i drugi popisani. Prvim dvjema efilemama ne zna se za razlog, dok je ova posljednja uzeta zbog krae jedne konice pela. Ove sam podatke na brzu ruku zabiljeio u ljetu 1940 godine pregledaj;Ui sa rahmetli Hadi Mehmed ef. Handiem arhivu Hakibega Kolakovia u Blagaju. U Mostaru je due vremena trajala anarhija. Bujruldijom bosanskog vezira od 2. reb. L 1170 (3. XI. 1758) nareeno je mostarskom muteselimu Muhamedagi evi da uzme efilemu. U bujruliji se kae, kako su u Bosni 43 kadiluka, (kotara). i kako u svima vlada red i mir, a u Mostaru anarhija, pa vezir trai od pozvanih, da zavedu red, a od muteselima da provede efilemu. (Arhiv M. E. Kadia broj. 1041\. Znamo za dvije efileme u nahiji Neretvi tokom druge p61ovine XVIII sto-. ljea, ali o njima nemam za sada bliih podataka.
e e e

U ovome su popisu dati i

lini

opisi pojedinaca.

efilema

sarajevskih krana iz 1788 godine

197

U jednom od fragmenata zenikih sidila ouvala se samo jedna efilema od L reb. II. 1208 (6. XI. 1793). Proveo ju je naib ove nahije Abdulah, sin Ahmedov Muderizovi. On je 19. reb. I. (25. X) zatraio obrazloenim podneskom od bosanskog vezira bujruldiju za provoenje efileme i ovaj je dao nalog 25. reb .. I. (31. X). Prema tome ovaj je posao obavljen vrlo brzo, jer od podneska do provoenja nisu prole ni pune dvije sedmice. Kako su oba spomenuta akta izvori prvog reda za poznavanje kako je dolazilo do provoenja efilema, to ih ovdje donosim u doslovnom prijevodu. Naibov podnesak (ilam) glasi: Staro pravilo koje se potivalo i smatralo umjesnim bilo je da radi sigurnosti i zatite prava stanovnitva i radi regulisanja poslova podanika, - stanovnici kasabe Zenice i njene nahije svakih 8 do 10 godina meusobno jame. To je zbog ratova bilo naputeno, pa su sada jamci nekih ljudi pomrli, a neki su stanovnici dospjeli do zrelosti i postali ljudi. Neki su se stanovnici doselili iz drugih kadiluka i nastanili, pa bivi bez jamaca meu ljudima su se pojavili neki neumjesni postupci, koji su izmuili i uznemirili sve ljude od rza i obraza. Stoga se moli da se izda naredba upravljena na ovoga molitelja, imame i zabite, da se ponovno izvri efilema, a da se oni koji ostanu bez jamca protjeraju iz mjesta. U ostalom naredba pripada Vama. 19. reb. I. 1208 godine. Bujruldija bosanskog vezira: Njegovoj uenosti potovanom gospodinu zenikom naibu, serdaru, imamima zabitima: Nareuje se da se u smislu prednjeg eriatskog ilama, a prema lijepom starom pravilu radi sigurnosti stanovnitva izvri meusobno jako ujamivanje stanovnitva kao to je ranije bilo i to slono i jednoglasno da se na eriatskom sudu svaki ujami jakim jamcem i da se to unese u sidil. Oni koji se ne ujame ili ne nau jamca, da se protjeraju iz Vae nahije. Neka se strogo upozore oni, koji idu pod orujem, da u budue ne idu pod orujem kroz kasabu, sela, ariju i pazar. Oni, koji ne uvae upozorenje neka se uhvate i neka se ovamo javi njihovo ime i lini opis. 25. rebia I. 1208. U vremenu od 1788 do 1848 znamo za tri sarajevske efileme. Godine 1788 uzeta je efilema od samih krana, godine 1842 od svih stanovnika, a god. 1848 samo od onih muslimana, koji 'su se bavili obrtom i trgovinom.
' Ova je efilema obavljena u slijedeim mahalama, selima i dematima: mqhl!.le: Puti, Palanka, Strane, Fati, Merdan, Potile, Grabne; demati: Baba-dai i Sekban; sela: Klopa, Gornje Vrace, Stranjani, Janjii s mahalama Vrh i Drivua; demat Graanica; demat i mahala Pizni (?); mahale: Slivna, Hrastovac, Hadi, Koua, Odmud (Odmut); demati: Osman Celebi, Koeva, Caru (Carija), Babina; grad Vranduk; mahale: Havani, Nemila, Gladovi; sela: Bistrica, Bekir, :Zeljezno Polje; demat Gradie; mahala Gusti; demat Pojske mahale: Vrsulje, Obrovac i Kunovi. U jednom drugom popisu Zenike nahije o doprinosima za menzilhane od 1792 godine navedene su slijedee kasabe, demati i sela: kasaba Zenica; demati: Pizni (?), Selce, Kakanj, Vidua, :Zeljezno Polje i Poljska; sela: Dogledi, Nemila, Graanica, Motanica, Klope, Gornja Vraca, Puti, Poue, Gora, Gradie, Stranjani, Donja Vraca, Lokvina, Sopotnica, Piljevi, Suci -Kraji, Destni, Gornja Vinica, Donja Vinica, Dusina, Madrin, Biloevo, Tean, Breznik, Riica 1 Osvice, Cajdra, Kujave, Janjii, Papratnica, ati-Tarbi, Rada, JaVor, Peuj, Osojnica, Donje Bile Vode, Tree s Maruiem i Topola. U ovome popisu nema grada Vranduka, jer su gradske posade bile oprotene od raznih daa.
13

19S

Hamdija Kreev(jakovi

Prvoj od ove tri razlogom je rat izmeu Josipa II. i Porte, drugoj dugotrajni neredi to su nastali nakon ukinua jeniara 1826, a zadnjoj revolucija od etrde setosme u susjednim austrijskim zemljama. Ti dogaaji u susjednoj carevini potakli su onovremenog bosanskog vezira Mehmed Tahir pau (1846-1849) 6 te on pozove bosanske prvake na dogovor u Travnik, onda glavni grad Bosanskog paaluka. O tome pie Riza Muderizovi ovako: Na tom vijeu od 7. juna 1848 bi jedoglasno zakljuena, s obzirom na delikatno stanje svjetske politike, slijedea rezolucija sa 3 take. I. Da se carska konjica, ustrojena od bos. spahija, imade pobrinuti, da joj konji budu dobri i snani, oruje isto, a ostala sva oprema u potpunom redu, te da se ne odmie sa odreenog mjesta. II Da se od samih muslimana u Bosni ustroji vojna priuva od 30.000 vojnika, POsobnih za rat, snabdjevenih dobrim orujem i ostalom ratnom opremom, koji e se smjestiti na predviena mjesta i biti spremni - ne daj Boe - ako se ukae potreba priskoiti na brzu ruku u pomo onamo, gdje se ukae nuda. III. Da se ta priuva kao i ive za njeno izdravanje raspie na pojedine kotareve irom Bosne prema broju njihova stanovnitva i njihove privredne snage. U pogledu II. take za sakupljanje priuve i III. take za hranu odmah bijahu razaslane cedulje sa valijinom popratnom bujrultijom od 7. juna 1848. po raznim kotarevima irom Bosne, u kojima je oznaen kako broj priuve, tako i koliina hrane, koja e se sakupiti od pojedinih kotareva i sasuti u posjednike ambareve. Prema cedulji, koja je poslana u Sarajevo, raspisano je na sarajevski kotar 1700 priuvnika, a od hrane 100 tovara penice i 500 tovara jema. Sto se tie hrane, tome nije bilo prigovora, niti protivljenja. No u pogledu popisa . 1700 priuvnika Sarajlije izjavie u jednoj zajednikoj pretstavci, da oni to ne mogu uiniti; ali su u sluaju potrebe voljni i spremni poi u pomo dravi za odbranu domovine svi od 7 do 70 godina. Ovakav neoekivan odgovor Sarajlija jako razjari valiju, pa da bi im se odmah osvetio, ne im:ajui dovoljno vojske pri ruci, zatrai vojnu pomo iz Carigrada. Kroz kratko vrijeme, ve 18. augusta 1848, stie u Sarajevo brigadir Mustajpaa, poznat u Bosni pod imenom Melemendija (Menemendija) sa jednom pukovnijom od 4 bataljuna carske rumelijske regularne vojske i utabori se na Grbavici u blizini Sarajeva. Vali-paa im je klanjao Bajram u Travniku, odmah krene u Sarajevo, gdje stigne u subotu 2. dan Bajrama i odsjedne u konaku Mustajpae Babia na Grbavici. Valija, poto je elio sjutri dan unii u. Sarajevo s velianstvenom povorkom sarajevskili prvaka, pismeno pozva mnoge sarajevske odline ljude i ajane, da mu pou u susret na Grbavicu. Neki od prvaka bojei se valijine osvete ne odazvae se tom pozivu, ve se sklonie po skrivenim mjestima, kako po Sarajevu, tako i u okolici. Veina tih prvaka grada Sarajeva, koji su se na konjima zaputili u susret valiji na Grbavicu, im su stigli pred valiju, on ih na prvi pogled strano napade i izrui, a na posljetku ih sve pohapsi. im se u Sarajevu saznade za ovu valijinu surovost, u znak negodovanja i protesta arija se zatvori. Doznavi za to valija uzme neto vojske i svu artiljeriju, pa krene u varo da pokae Sarajlijama svoju silu i mo i time da ih zastrai. Nu poto su sve ulice bile puste, a arija sva zatvorena, povrati se on na Grbavicu.
' S. Baagi, Kratka uputa u prolost Bosne i Hercegovine od godine 1463-1850, Sarajevo 1900, str. 161, 162, - Dr. M. Prelog, Povjest Bosne u doba Osmanlijske vlade II, Sarajevo, str. 65-68, - R. Muderizovi, Nekoliko muhurova bosanskih valija, Gl. z. M. (1916), str. 35.

efilema

sarajevskih

krana

iz 1788 godine

199

Sjutri dan, u ponedeljak, pusti na slobodu nekolicinu pritvorenika, dok druge zadri u zatvoru. Da ne bie Sarajlije kad se on povrati u Travnik, napravili pobunu natedi Fazilpai Serifoviu, sarajevskom muteselimu, da popie vas sarajevski esnaf (obrtnike) i solidarno ih zajami, da nee praviti u budue nemira, te da svakom esnafu postavi po jednog ehaju, a u svakoj mahali po dva muhtara - ega do tada nije bilo, to jest muhtara. Fazilpaa izvri odmah to valijino .nareenje popisavi sve obrtnike od 25 obrta, koji solidarno jedan drugom bie jamci u pojedinim obrtima, i postavi im 25 ehaja na 25 obrta, koliko ih je tada u svemu i bilo u Sarajevu; a po mahalama takoer postavi po 2 muhtara. Fazilpaa predade valiji 2 primjerka od esnafa (obrtnika) potvrenog kefillema-teftera (popisa o jamstvu), a jedan sarajevskoj mehemi, da ga i ona zavede u svoj sidil, da se popis ne bi vremenom zagubio. im je dovrena kefi!Iema i valiji uruen popis, on ostavi u Sarajevu 2 bataljuna prispjele vojske i krene 12. septembra 1848. u Travnik sa druga dva bataljuna," povedavi sobom dvadesetpetoricu hapenika, uglednih Sarajlija. Nakon to su odleali u travnikom pritvoru puna dva mjeseca, otpremi ih po carskoj naredbi u progonstvo na Kretu i time dade oduka svojoj osveti Sarajlijama. Njihova zavjernica glasi: Poto su protjerani oni stanovnici grada Sarajeva u pokrajini Bospi, koji su bunili stanovnitvo protiv carskih naredaba, i time uspostavljen red i mir u varoi, ast nam je dati ovu izjavu. Mi smo svi razumjeli sadraj valijine naredbe, koja je proitana u prisutnosti sarajevskog muteselima Fazilpae, sarajevskog mule i svih ostalih sarajevskih prvaka i odlinika, a kojom se nareuje, da se odsele imade svak pokoravati vlastima i ne mijeati se u stvari, koje su protivu uzvienoga eriata i carske volje. Mi nijesmo u stanju, da izrazimo u punoj mjeri zahvalnost na carskoj milosti, pravdi, sadanjoj sigurnosti i miru, koji uivamo. A da bismo se, kako to islam i podanika privrenost zahtijeva, donekle oduili, ponovo izriemo nau dovu (molitvu) da nam ga (sultana) Svemogui puno ljeta poivi, kao i naeg uzvienog valiju. Oitujemo korporativno, ako bi se u budue jedan ili vie njih usudili, da protiv carske volje remete mir, bilo to zborom ili tvorom, da. emo se srcem i tijelom zdruiti i dotinog, odnosno dotine buntovnike pohvatati i kazne radi svezane valiji otpremiti. A ako ne bismo bili sami u stanju jednog ili njih vie buntovnika pohvatati, onda emo javiti strai sigurnosti i s njom u zajednici to izvriti. Ako to ne bismo uinili i prema tome bili ravnoduni, te bi vojska preuzela na sebe zadau, da te neprijatelje reda i mira pohvata, obvezujemo se korporativno, mi obrtnici, da emo usljed nae nemarnosti sn.ositi sve trokove vojnog pokreta za hvatanje buntovnika. Meutim, da bi ova naa obaveza bila trajna i da se ne bismo usudili jednog vremena negirati je, elei da se u cijelosti uvrsti u mehemski sidil, slobodni smo Vaoj Preuzvienosti (valiji) podastrijeti ovu nau zavjernicu. 7 II. Prije nekoliko godina ponovno sam listao sarajevske sidile traei grau za povijest bosansko-hercegovakih gradova. Tom prilikom namjerio sam se na jednu efilemu uzetu od sarajevskih krana," koja je bez svake sumnje umakla
' R. strana 5-7.
Muderizovi,

Jedan popis sarajevskih zanatlija od 1848, Gl. Z. M. XLI (1929),

13*

200

Hamdija l<reevljakovic

pokojnom Vladi Skariu; piscu dviju monografija o Sarajevu, 9 kao i meni, kad sam prikupljao materijal za povijest esnafa i obrta u Bosni i Hercegovintl 0 Tako je ta efilema kao jedini popis krana u ovome gradu ostala potpuno nepoznata i neiskoriena. Po nalogu bosanskog vezira obavljena je ova efilema 2. dum. II. 1202 (10. oujka 1788). U spomenutom sidilu nema prijepisa bujruldije, kojom je nareeno, da se stave pod efilemu sarajevski krani, pa se tako ne zna ni za razlog, koji joj je prethodio. Upravo je zaudno, da o ovoj efilemi nema spomena u kronici Mula Mustafe Baeskije. Ko iole pozna nau prolost odmah e se dosjetiti da je tome bio povod rat, to ga je 8. veljae 1788. objavio Porti car Josip Il. kao saveznik Katarine Il. Izmeu Austrije i Turske nije bilo rata punih pedeset godina. Zadnji rat to je zavren mirom u Beogradu 1739. ispao Je nepovoljno po Austriju. Za ovaj novi .rat temeljito se spremala Austrija. Bosnom su krstarile austrijske uhode. Oni su naroito posmatrali putove i utvrde po Bosni i Hercegovini. Isto to vrili su i po Srbiji." Toga vremena nastao je i onaj opis Bosne, to ga je publicirao dr. Gus'tav Bodenstein.12 I nekoliko karata Bosne nastalo je u isto doba. 13 Godine 1788 izala je u Beu Povijest Bosne, to ju je napisao pianista Maksim Schimek. Moda nee biti puki sluaj, da je 1789. izaao i njemaki prijevod turskog djela o bojevima po Bosni (1737-1739) to ga je napisao Omer efendija iz Novog, i preveo s turskog na njemaki J. N. Dubsky. Nikako ne moe biti, da za te pripreme nije znao bosanski vezir. Pri navjetaju rata izdane su od austrijske strane i proklamacije i to ne samo na krane, nego i na muslimane, da se dignu na ustanak. Pravoslavnima su se obeavala ista prava, to ih uivaju pravoslavni u austrijskim zemljama.H Kroniar Beeskija pie, kako je Beir painu zamjeniku Miralemu10 stiglo pismo od Nijemaca, a on ga je poslao u Sarajevo 3. dum. l. 1202 (10. veljae 1788), dakle dva dana nakon objave rata, u kome naglaavaju, da e prisvojiti
' Sarajevski sidil broj 27, strana 154-159. V. Skari, Srpski pravoslavni narod i crkve u Sarajevu u 17. i 18. vijeku, Sarajevo 1928, - Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austrougarske okupacije, Sara. jevo 1937. " H. Kreevljakovi, Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463-1878), Zagreb 1935. 11 Dr. D. Panteli, Prilozi uz raspravu Uhoenje Srbije pred Koinu Krajinu u Glasu CLIII, Spomenik LXXIV Beograd 1933, str. 113-125. " G. Bodenstein, Povijest naselja u Posavini god. 1718-1739. (Beschreibung von den Kiinigreich Bosnien), Gl. Z. M. XX (1908), str. 95--112. Kako ovaj opis nije datiran stavlja ga dr. Bodenstein u vrijeme princa Eugena i Petraa, al~ to je skroz pogreno. On je ovu . pogreku napravio zbog toga to mu nisu bile tono poznate pojedinosti koje se u ovom opisu iznose, kao ni to, da je ovaj opis tampan u Beu 1787 g. " U ratnom arhivu u Beu nalazi se vie karata, koje su nastale u doba cara Josipa II. U tu svrhu putovali su po Bosni oficiri: zastavnik Boi (Boxich), kapetani Schmidt, Markovi i major Held. Godine 1788 izala je u Beu jedna karta Bosne i pograninih krajeva. Vidi potanje dr. E. Richter, Prilozi zemljopisu Bosne i Hercegovine, Gl. Z. M. XVII (1905), strana
260 i 261.

" Drag. Pavlovi, Srbija za vreme poslednjeg austro-turskog rata (1788-1791), Beograd 1910, strana 17 i 275-276. " Bosanski vezir Selim Sirri paa premjeten je sredinom reb. I. 1202 (krajem prosinca 1767) i dok je doao novi vezir, odreeno je da ga zastupa Miralem Hadi Mehmed paa. To je zastupstvo trajalo do 18. veljae 1788 g.

efi!ema

sarajevskih

krana

iz 1788 godine

201

Rumeliju, koja je njihova podrijetla, te da svako sjedi na svome mjestu, bio on hoda, hadija, eh ili muderis, i da daju danak.' 6 Ovo pismo bie istovjetno sa spomenutom proklamacijom. Proklamacija na muslimane izdata je na turskom jeziku. Nju je pred kojih 15 godina naao u arhivu Zem. muzeja pok. Riza Muderizovi, preveo i objavio u jednom broju Veernje pote. Evo toga prijevoda: Neka uzmu na znanje i neka im je bjelodano openito svima pograninim muslimanima graniarima, a naroito muHama, kadijama, imamima, hatibima, ejhovima, mufti effendijama, mirmiranima (beglerbeg),. miralajima, zaimima, spahijama, agama, kapetanima, prvacima pokrajina, pobonim i dervikim redovnicima, dapae sveukupnom stanovnitvu i njihovim porodicama pokrajina Bosne, SrbijEl i Albanije kao i ostalih pokrajina Turske carevine, da je Turska sada objavila Rusiji rat i napala ju. Poto prema saveznom ugovoru izmeu austrijske imperije i ruske carevine, Austrija se je obvezala, u sluaju rata izmeu Turske i Rusije, pritei Rusiji u pomo, a ujedno prodrijeti unutar preko turskih granica, to joj je sada u ovom sluaju i potrebno izvriti. Nu ipak Svemoni i Milostivi car austrijski, uzevi u obzir sve ratne nedae, eljan je da sauva obrtnike i pokrajinsko stanovnitvo od tete i nasilja, koja rat povlai za sobom. Cesarska je namjera i volja da osujeti one ratne posljedice to su se prije dogodile kao: zarobljenja mukih, enskih i nemonog puanstva, haranje imetka, ivei i otimanje konja i stoke. Zato, kogod se bude lijepo vladao i bavio svojim po~lom i zaradom, a naroito se sustegao od neprijateljstva protiv cesarske vojske, on e biti u pogledu zatite ravan i izjednaen sa ostalim cesarskim puanstvom, koje ivi pod njegovom upravom. Janiari, spahije i ostali vojni pripadnici, iako se ubrajaju meu ratnike, dok god budu sjedili na svojim zemljama i bavili se svojim poslovima, i oni e uivati na svakom mjestu i u svakom pogledu sigurnost i blagodati pod cesarskim okriljem, isto onako kao i oni stanovnici koji ive u Austriji. Takoer to se tie islamske vjere i obreda u tom pogledu nee niko ni najmanje vrijeati muslimane. Nee se dozvoliti da se iko ni na koji nain mijea i uplie u damije, mesdide i njihove vakufe i prihode, kao i u imame, ejhove i dervike redove i njihove tekije. Vjerskim pretstavnicima i duhovnicima, koje muslimani meu sobno izaberu, odredie se plae iz dravne blagajne. U svakom sluaju nepobitno je da e biti podjednako zatieni od strane cesarske uprave i supruge i malodobna djeca potenih muslimana. U protivnom sluaju oni, koji su napustili svoje domove, ako se to prije ne povrate svojim kuama, njihov e se imetak i ive od strane vojnih vlasti konfiskovati i meu mirne muslimane razdijeliti. Oni vojnici, koji bi se pobunili i odvaili da se suprotstave cesarskoj vojsci, bie nemilosrdno najstroije kanjeni. Napokon da ne bi niko mogao istai neobavjetenost i neznanje kao izgovor, Mi koji smo sada po uzvienom nalogu postavljeni za vou cjelokupne cesarske vojske, objavljujemo cijelome svijetu ovim proglasom cesarske uzviene elje. Neka se onako uzme na znanje i. povjeri uzvienom Znaku. Feldmaral grof de la Sii. Ravan mjesec dana iza gornjeg pisma od Nijemaca uzeta je spomenuta efilema. Ne zna se, da li se meu sarajevskim kranima opazilo kakvo sumnjivo kretanje, pa je dolo do efileme, ili je to uinjeno iz opreznosti. Prije e biti ovaj drugi razlog, jer je iz Sarajeva otilo na bojite do 3000 muslimana.
" Kronika M\lla M\IS\afe .8&esldje. S tl!rsl<;og preveo Riza
Muclerizovi.

Gl.

1918,

strana 60,

z.

l'l(,

202

Hamdija

Kreevljakovi

Nalog za efilemu izdao je bosanski vezir Beir paa,l 7 a obavio ju je sarajevski muteselim, 18 u iji su djelokrug, kako je ve reeno, spadali ovakvi poslovi. On je podnio kefileme defter sarajevskom bdiji i on ga je zaveo u sidil. Tim je ova stvar svrena. III. Sada da vidimo, to daje ovaj popis historiji Sarajeva. U popisu je navedeno svega 625 punoljetnih osoba. Od toga je na dan popisa bilo svega 600 prisutnih i 25 otsutnih osoba. Od onih 600 bilo je 26 ena. Prema tome 10. oujka 1788 bilo je u Sarajevu 474 punoljetna krana. Kako je ovaj popis obavljen po mahalama, to saznajemo da su krani toga vremena stanovali u dvanaest sarajevskih mahala i tri hana. Evo tih mahala i banova s orojem kranskih stanovnika. Frenkluk 84 Duradik H. Ahmed 75 Dami-atik 41 Vekil-har . 5 Oru Pehlivan 28 Ajas paa 54 33 Ferhadbeg Varoi-bala 81 Cekrekijina 107 Kalin H. Ali 25 Kjiiiik Kjatib 14 Sejh Ferrah 20 Muzaferijin han 18 Novi han 9 Kolobara 6. To su slubeni nazivi ovih mahala. Ali svaka ta mahala imala je i narodno ime. 19
" Bekir paa sjedio je na stolici bosanskih vezira od 18. veljae 1788. do zadnjih dana travnja 1789. U ast vezira spjevao je jednu pjesmu Vehbija Zeki iz Stoca. Kronika M. E. Kadia XII, strana 289. " Tada je bio sarajevskr muteselim Ahmedbeg Palo (od 14. listopada 1786 do konca studenog 1788). " Osim Gornje Varoi i Cekrekijine mahale, sve su ostale imale pored slubenih jo i narodna imena. Kako su ova druga skoro potpuno zaboravljena, naveu ih ovdje, kako ne bi potpuno pala u zaborav. Frenk!uk se zvao i Latin!uk, jer je to nekad bila preteno, ako ne i potpuno katolika etvrt. Tu je bila i katolika crkva do velikog poara 1697, a obnovljena je 1855. i ponovo propala u poaru od 1879. Vidi: Dr. F. Blaevi, Crkva sv. Ante Padovanskog u Sarajevu, Sarajevo 1917. Ova se mahala protezala uz Miljacku od Latinske (danas Principov most) do Cumurije uprije, - Duradik Hadi Ahmed zvae se Patke, - Dami-i-atik zvala se Careva mahala. Osim toga ova mahala dolazi u turskim ispravama jo pod dva imena Hunkarija i Ebul Feth sultan Mehmed han. Veki!-har zove se jo i danas Alifakovac. - Oru-Peh!ivan sterala se jednim dijelom dananje Titove ulice od Koturove (nekad Fabrika Cikma ulice) do nadomak jevrejskog starog templa i zvae se Mutevelina mahala, jer su u njoj nekad stanovale mutevelije Gazi Husrevbegova vakufa. - Ajas paina nosila je ime Kulukije, od tur. Kii, sabljar, po sabljarskoj ariji, to se jo u XV stoljeu onuda sterala, gdje je danas Hotel Central. Ferhadbegova nazivala sc krae Ferhadija i samo pod tim imenom bila je u narodu poznata. - Kalin-Hadi-Ali nosila je ime Ceirdik. Jedan dio Kuuk-Kjatib mahale zvao se Mini, a drugi Bendbaq, Oba S\1 naziva i danas \l upotrebi. ~ Sejh Ferah r.ove 5e jo~ i ct~na5 Aoeshanq.

efilema

sarajevskih

krana

iz 1788 godine

203

Vrijedno je istaknuti, da su sve ove mahale osim Kalin Hadi Alijine bile u neposrednoj blizini sarajevske adije, kao i jevrejska etvrt. Osim Frenkluka i Varoi-bala (Gornja Varo) u svim su ostalim mahalama stanovali i muslimani, bilo u veem ili manjem broju. Od onih 25 otsutnih stanovnika 9 ih je stanovalo u Frenkluku, po 5 u Duradik Hadi Ahmedovoj i Ajas painoj, 4 u Oru-Pehlivanovoj, a dva u Ferhadbegovoj mahali. Osim Perina Garibovia, koji je sedam dana prije popisa otiao s Ahmed baom Kunosom na Kupres, svi su ostali napustili Sarajevo prije objave rata i uputili se trgovakim poslom preko bosanske granice, neki u tuu, neki u kaursku zemlju, te u Moravu, Dubrovnik, Split, Zadar i Veneciju. Za nekog Jovana uriju iz Duradikove mahale navedeno je, kako je pred podrugu godinu pobjegao zbog duga u Kragujevac, pa se ne zna, da li je iv ili mrtav. Veliki je nedostatak popisa, to uz imena rijetko dolaze prezimena. Od prezimena navedena su samo ova: Adiurevi, Baji, Besar!!, Besarovi, Butur, Brii, Budimlija, Cupinovi (?), Davi, Goza, Foi, Gabela, Garibovi, Haki, Judanovi, Karo, Kati, Kezi, Kova, Kuinovi, Lui, Magari.D., Mezi, Mili, Mlini, Mosto, Olovac, Puhovi, Radi, Sipak, Sirdan, Solak, Tuzlo, Vukovi i Zvono. Od ovih prezimena dolazi samo Besara dvaput, a sva ostala po jedanput. Ko zna, da Turci nisu imali prezimena, nego su uz ime osobe dodavali jo oevo ime (Petar, sin Pavlov), taj se nee zauditi, to ih ni u ovome popisu nema, ali ovdje nema ni oeva imena. Prezimena Budimlija, Foi, Gabela, Olovac ~ Tuzlo odaju nam mjesta, iz kojih su pretci tih porodlca doli u Sarajevo. Poimenice navedene su u ovome popisu 24 ene, i to: 6 ih je s imenom Marija, jedna Marica, jedna Mara, tri Angeline, jedna Anelija, a po jedna Ana, Deska, Stefanija, Tomanija, Marta, Milica, Janja, Ivana, Jela, Jelka, Soka i Stana. Za petoricu krana bili su jamci muslimani, i to: Mustafa baa Sahbaz, Mula Salih Jabuar, Dervi baa Mumdija, te Hasan i Husejin, bajraktari. Zato se to desilo, mogli bismo samo nagaati, ali to nije toliko vano, koliko je to znak lijepe panje meu sugraanima. Ovaj je popis dobar prilog upoznavanju privrednog stanja sarajevskih krana. Kod blizu 80% osoba oznaeno je zanimanje, te se iz njega vidi, koliko su udjela imali krani u privrednom ivotu Sarajeva. Premda Sarajevo od turske okupacije (1436) nije uvijek bilo politiko sredite Bosne, bilo je ono kroz cijelo vrijeme glavno sredite obrta i trgovine. Prema ovome popisu bilo je 1788. u Sarajevu preko 330 obrtnika i trgovaca. Uraunamo li ovamo i onih 98, za koje se kae, da su sluge kod pojedinih obrtnika, onda je taj broj znatno vei. I za onih 136, kod kojih nije navedeno zanimanje, nipoto se ne smije uzeti, da ga nisu imali. Po popisu bilo je: 79 dunera (meu njima 2 neimara ili graditelja),
74 41 34 21 12 8 9 10
urije,

terzija, pekara, kujundija, samardija, mlinara, bostandija,

l!;ovaa,

204
l O safundija,

Hamdija

Kreevljakovi

7 tufekija,
4 damdije, 3 delepije, 3 bojadije, 3 ebedije, 3 ipekije, 2 sojuldije, 2 aije, 2 hamala, l bunnutdija, l krear,. I odadija, 98 slugu kod raznih obrtnika. Osim hamala i odadija, mlinara i bostandija svi navedeni obrtnici i trgovci bili su ulanjeni u 14 esnafa (cehova), kojima su pripadali i muslimani i jevreji istog obrta. Kako je ve utvreno, esnaf u Bosni i Hercegovini nije pravio razlike po vjeri meu obrtnicima. Od esnafskih funkcionera spominju se u ovome popisu dvojica kalfabaa (inspektora) i to Jefto i Kosta, i au Luka.
Curije su inili zaseban esnaf, u kome u ono doba nije bilo muslimana. To je bio izraziti kranski esnaf, i ujedno najimuniji. U njemu je bilo i obrtnika i trgovaca. Pravoslavni su bili znatno brojniji od katolika. Po Skariu brojio je urijski esnaf 1762. godine 329, 1769 g. 353 lana. Ovoj velikoj razlici u brojevima kod Skaria i u naem popisu jedan je od razloga, to je u urijskom esnafu bilo mnogo djece i mladia ispod 20 godina, a ovakvi nisu uneseni u na popis. Osim toga bie i koji urija meu. navedenim osobama bez zanimanja.
Dunleri: Njihov je esnaf bio mjeovit, jer je u njemu bilo pripadnika triju konfesija. Osim dunera u ovaj su esnaf spadale sujoldije (majstori koji grade i popravljaju vodovode), damdije (majstori koji urezuju stakla za prozore i prave okvire ili eriva) i trgovci graevnim materijalom, dakle i kreari. Po Skariu bilo je 1762 godine 146, a 1769 g. 105 pravoslavnih dunera.2 U naem popisu nabrojio sam ih 69, pa ako su svi pripadali istoj konfesiji, onda je njihov broj od 1762. do 1788. opao za blizu 46%. Tome padu ne znamo za uzrok. Kod Skaria su navedeni brojevi lanova krana jo od ovih est esnafa u spomenutim godinama, a ja u radi pregleda tim brojevima dodati jo brojeve iz 1788 godine. 1762. 1769. 1788. Terzije 57 41 49 Kujundije 44 21 40 Ekmekdije 40 37 34 Samardije 18 12 18 Kovai 35 17 10 Safundije 29 14 lO U KOVAKI esnaf spadali su pored drugih i tufekije. pr<W9~1avni

---.. srpski
str~na

n"'rQ<\ i

crll;v<~

~arajevu

11 17, i 1?, vijeku,

~<~rajevQ

70,

!~26 1

Cefilema sarajevskih

krana

iz 1788 godine
inili

205

Safundije su s mumdijama (svjearima) sapun su proizvodili samo pravoslavni.

Delepije

jedan esnaf. Koliko se zna,

su bili brojan esnaf. Zna se, da su ili u Veneciju.

esnaf bio je jo poetkom XVIII st. brojan, ali je stalno opadao, dok mu se krajem XVIII i prvih godina XIX stoljea nije potpuno izgubio trag u Sarajevu. Izgleda, da je tada oivio u Visokom. Ali u Sarajevu je postojao esnaf trgovaca ebedija.
Ipekije su spadali u kazazki esnaf. To su bili stranci, svi iz Albanije, a u Sarajevu nisu bili stalno nastanjeni. I u naem popisu nalazimo ih u hanu.
Burmutije

ebedijski

su pripadali esnafu trgovaca i

21

kriaa

duhana.

Aije

su imali svoj esnaf kao i bojadije.

U ovom se popisu ne spominje nijedan mejhandija (krmar). Poznato je da su alkoholna pia prodavali krani i gdjekoji jevrej. Godine 1786 bile su u Sarajevu 22 krme, ali u doba naeg popisa bila je zabranjena prodaja alkoholnih pia, kako se to i prije dogaalo, pa prema tome nije bilo ni mejhandija. 22 Sarajlije bez razlike na vjeru bili su poboni ljudi i savjesno su vrili svoje vjerske dunosti. U ovome popisu navedeno je 16 adija. Prema istom popisu bilo je ovdje 1788 godine l O popova. Sedam ih je stanovalo u mahali Varoi-bala, gdje je bila i pravoslavna crkva, i to pop Gavrilo, pop Ilija, pop Mojo, pop Josip, pop Risto, pop Risto i pop Riendi. U Ferhadbegovoj mahali stanovao je pop Todosi, u Oru-Pehlivanovoj pop Ante, a u Duradikovoj pop Pante. Sve su to bili mirski sveenici. Sarajevo u ovo doba nije imalo katolikog upnika, jer je tada katolika opina bila vrlo malena, pa su se franjevci ovamo od zgode do zgode navraali i obavljali vjerske obrede. IV.

Ovaj je popis sastavljen po mahalama i hanovima, kako je ve spomenuto, a njihovi su stanovnici navedeni u grupama i kod svake stoji, da jame meu sobno jedan za drugog. Ima sluajeva gdje se jedan te isti jamac nalazi u dvije, pa i tri grupe. Ja sam te grupe radi boljeg pregleda oznaio brojevima, kojih u sidilu nema, a ispustio sam skoro kod svih grupa dodatak, da meusobno jame jedan za drugog. I mahale sam oznaio brojevima, premda ni tih brojeva u sidilu nema. Kako sam ovaj popis prepisao pred desetak godina, to sam sada jo sravnio prijevod s originalom, a pri tome me je pomagao Alija Bejti, na emu mu se zahvaljujem.
" O svim ovdje navedenim esnafima vidi navedeno djelo u biljeci 10. " Bujruldijom Selim Sirri-pae od 15. dum. II. 1200 (15. travnja 1786) po elji stanovnitva zatvorene su mejhane u Sarajevu i nisu se smjele otvarati bez dozvole kadije i stanovnitva. Sidil XXV, str. 207. Ali ovaj put zatvaranje mejhana nije dugo potrajalo, jer je opet Izdao Isti vezir 5. I. 1201 (28, listopa<~ 1786) n~!og o ~:atvaranju rnejhana i opet na molbu Si\raj"

lija.

Sl<;i~il

XXVI,

~tr.

21,

206

Hamdija Kre!evllakovi

a) Mah ale
I. Mahala Frenkluk.

l) Adi Risto i ortak Adi Jovan jame jedan za drugog, 2) Adi Malto i brat mu Bogi, 3) Adi Lazo 23 i ortak mu Josip, 4) Ilija, kova i Pavle, 5) Nikola, terzija i Josip, samardija, 6) Stjepan Foi, urija i Risto Kati, 7) Aleksa, urija i ortak mu Gavrilo, 8) Adi Obrad i ortak mu Risto, 9) ore, urija, Jovan Gabela i Marija, 10) Risto, urija, Ilija, urija i Dragutin, ll) Luka, urija i Vasilj, urija, 12) Glio, urija i Stjepan urija, 13) Bogi, urija i Mihat, kujundija, 14) Nikola, pekar, Josip, urija i gospodarica kue Angelina, 15) Jovan Sirdan, urija i Mihajlo, duner, 16) Risto, terzija i Petar, duner, 17) Mihajlo, urija Mihat; terzija, 18) Toma, terzija i Adi Lazo, urija, 19) Jovan urija i Petar, urija, 20) Malto, kujundija i Lazo, samardija, 21) Baria, urija i Josip, urija, 22) J efto, urija i Risto, urija, 23) Petar, urija i Miko, urija, jame jedan za drugog, i Miko za svog ____ J akova, 24) Anto, urija i Stjepan, urija, 25) Risto, urija i Aleksa, urija, jame jedan za drugog i Risto za svog sina J ovana, 26) Simo, urija i Jakov, terzija, 27) Maksim i Despa, 28) Anto i Risto, 29) Nikola, duner i Simo jame jedan za drugog, a za njih obojicu Risto, 30) Za Pranu Ivana jami Nikola duner, 31) Juro i Marija, 32) Mihajlo i ena mu Milica, 33) Pavo, urija i Lazo, 34) Aleksa i Marta, 35) Za Miu jami Nikolina ena, 36) Petar, duner za Adi urinu enu, a ona za njega, 37) Risto, pekar i itko,
" Ovaj Adi Lazo bio je urija, kako ga i popis napred navodi, a umro je 1795. KroMula Mustafa kae za njega, da je bio bogat i <la ie stanovao u bliZil!i imaretsi<;e arije u lijepoj nanovo sa(ll"aenoj kui,
niar

efilema

sarajevskih

krana

iz 1788 godine

207

38) Juro Kezi 24 i Ivan jame jedan za drugog, a Juro jo za svoga sina Jakova, 39) Gavrilo Kuinovi i Risto jame jedan za drugog, a za njih obojicu gospodar kue, 40) Gospodarica kue Marija jami za Malta i Petra, a oni za nju, 41) Petar, damdija i Marija, 42) Aleksa, urija i ena mu Janja, 43) Dujan, urija i Simo, 44) Petar, kujundija, Neko i njihov kirajdija Marko, 45) Luka, kujundija i Petar, 46) Mihajlo, duner i Josip, samardija, 47) Luka, pekar i kirajdija mu Marijan jame jedan za drugog, a ena Angelina i Luka jedno za drugo, 48) oko, majka mu Angelina i Petar, urija jame jedno za drugo, 49) Marica i uro, duner, 50) Tomanija i sin joj Ilija, 51) Vasilj i Risto, mlinari;
U spomenutoj mahali stanovali su, a za vrijeme ovoga popisa bili su na putu u trgovakom poslu: l) Stjepan Adiurevi, otiao je est mjeseci u tuu zemlju, 2) Adi Petrov sin Risto, prije sedam mjeseci, 3) Kosta, prije sedam mjeseci, 4) Petar Olovac, prije etiri mjeseca, 5) Jakov Haki, prije godinu dana, 6) Mitar Judanovi, prije godinu dana, 7) Adi Petar i brat mu Adi Jovan, prije est mjeseci, 8) Nikola, delepija, otiao je u Moravu prije 4 mjeseca, 9) Mihat, kujundija, otiao je u Moravu prije 3 mjeseca.

II. M a h a l a

Durad~ik

Hadi Ahmeda: kirajdija

Vasilj

jame

l) Mihajlo, terzija, Dao, urija, njihovi sinovi Todor, Risto jedan za drugog,

2) 3) 4) 5) 6) 7) 8)

Rado, duner i gornji Mihajlo, terzija, Nikoia, safundija i Boo, kova, Jovan, safundija, Lazo sluga mu i drugi Nikola safundija, Jovan, pekar, Marko, sluga mu i Todor, kujundija, Ivana, ena Davia i kirajdija joj Jovan, pekar, Mihajlo, kirajdija mu Nedo, terzija i Divljo safundija, Petar, urija, brat mu Stjepan, otac im Petar, uro, pekar i sluga mu

Tripko,
9) Pop Panto, sin mu Stjepan i Filip,
10) Jovan, urija, Tanasije, Kosta i kirajdinka im Marija, ll) Ilija, urija, sluga mu Lazo, Panto, sluga mu oro i Stjepan, Mihat,

safundija i sluga mu Ivan,

" Jedan od potomaka ovog Kezia bio je Aleksandar Kezi, zapovjednik ete katolika, koje je poslala Narodna vlada s ostalim etama iz Sarajeva, da se bore protiv ulaska austro"

ugarske vojske 1878 g.

208

Hamdija

Kr~evljakovi

12) Stjepan, kujundija, brat mu Jovan, Ivan, Tripko, Spasoje i kirajdija im Stjepan, 13) Lazo, kujundija, sin mu Jovan, Jefto, sluga im i Koj.o, komija im, 14) Milinko, ebedija, brat mu Avakum, terzija Sava i kirajdija im uro, 15) Petar, terzija, sluga mu Kosta, ore, Gavrilo i Jovan, urija, 16) Petar, kujundija, sluga mu Jakov, Risto, kujundija, sin mu Miho, Jovan, sluga mu Petar i kirajdinka mu Jela, 17) uro, pekar, sluga mu Ilija, brat mu Gavrilo, Jovan i Arsen, terzije, 18) Jelka, sin joj Lako, otac joj Petar, sin mu Risto i Maksim, Nikola, duner; jamac im spomenuti Lako, 19) Gligorije i Vasilj, ebedija. Za njih jami kuni im aga (kuevlasnik) Mustafa baa Sahbaz, 20) Mihajlo, mlinar, otac mu Sava, sluga im Rade i Petar Karo jame jedan za drugog, 21) Mio, samardija, sluga mu Simo i Mihajlo, mlinar, 22) Jovan, duner i Risto- jamac im Mula Salih Jabuar, 23) Glio, mlinar i Jovan jame jedan za drugog, a za spomenutog Jovana aga mu Dervi baa mumdija. Iz ove mahale su otsutni: l) Kosta i Tanasije, prije dva mjeseca otili su u Split radi trgovine, ali su im ukuani i djeca ovdje, 2) Jovan, sin Marin, otiao je u Zadar prije tri mjeseca radi trgovine, kako mu majka javlja, ali su mu ukuani ovdje, 3) Gavrilo, zet Alekse, terzije, otiao je s trgovinom u tuu zemlju prije godinu dana, ali mu je eljad ovdje, 4) Jovan, urija pobjegao je zbog duga u Kragujevac u Biogradski ajalet prije godinu i pol, i ne zna se, je li iv ili nije, ali mu je eljad u Sarajevu. III. M a h a l a Dami-i-atik: l) Adi Tripko, urija i Petar, duner, 2) Jovan Cupinovi (?}, terzija, Lazo, mlinar, Adi Simina ena Anelija i sluga joj Mihajlo, 3) Petar, pekar, Mihajlo, duner, sluge mu uro i Andrija, 4) Jovan, samardija, sluga mu Petar i Petar, damdija, 5) Todor, Jovan i Nikola, duneri, 6) Tripko Karo, terzija, Nikola i Petar, safundije, 7) Stjepan, pekar, sluga mu Mato, Jovan, samardija, 8) Jovan, ebedija i Risto, duner, 9) Ilija, safundija, sluga mu Simo i Simo duner, 10) Marko i Milo, duneri, ll) Gavrilo, pekar, Vasilj mu sluga i Nikola, hama!, 12) Jeftan i Mihajlo, duneri, 13) Stanko, Ilija i Gavrilo, pekari, 14) Todor, Stevan, Mihat i Ivan, duneri, stanuju u kui Hadi Ibrahimage Hadimuratovia, i oni jame jedan za drugog. 2 ij

'' Ha<li !'llurat9Yi~ je bio vt!o bosat tr~Jov!w. On je izsra<lio Qn\.\ <lairu u Hall!liima,

Cefilema saraJevskih krana lz 1788 godine

IV. Mahala

Vekil-Har:

l) Mio, Mihajlo i Krsman, duneri, jame jedan za drugog, 2) Sahin, Risto, terzija i Tripko, duneri, jedan za drugog, V. M a h al a
Oru-Pehlivan:

l) Mihat, urija, sluga mu uro, Jovan, urija, sluga mu Stjepan, 2) Jovan, urija, sluga mu Petar, i Ilija, bostandija, 3) Lazo, pekar, sluga inu Mitar, Jovan, urija, i drugi Jovan, pekar, 4) Petar, urija, braa mu: Sava, Damjan, Risto, sluga im Neko, Jovan, bojadija, sluga mu uro, . 5) Simo, urija, sluga mu Jovan, Mihat Besara, urija, sinovi mu Jovan i Aleksa, i sluga mu Janko, 6) Pop Panto, sinovi mu Maksim i Mihajlo, kujundija, i sluga mu Stojan. Iz ove mahale su otsutni: l) Perin Garibovi otiao je prije sedmicu dana na Kupres s Ahmed baom Kunosom, ali su mu eljad u Sarajevu, 2) Bear Adavi otiao je prije tri mjeseca u Moravu, kako je prijavljeno, 3) Damjan, urija, otiao je u Dubrovnik prije 40 dana, 4) Stojan, urija, otiao je u kaursku zemlju prije devet mjeseci, ali su mu majka i ena u Sarajevu, VI. Aj as paina m a h a l a. Filip, terzija, i kirajdija mu Ilija, Risto Budimli;iil i sin mu Jovan, Jovan Besarovi, Mio i Simo Lui, Adi Jovan Solak, Jovan Magarin i Simo, Adi Ostoja, braa mu Risto i Todor, Adi oro, urija i J ovan, Stjepan, kujundija i Jovan Puhovi, Gavrilo, urija i Risto, Dragutin, Mitar i Jovan, stanovnici u kui Mie, 10) Jovan Puh, urija i Stjepan, kujundija, ll) Gabela, kujundija, sinovi mu Risto i Lazo, 12) Filip, kuj1,mdija i Ilija, urija, 13) U kui Musia Sulejman-efendije stanuju: Sava, Perjan, Mia, Kosta, Tadija, brat mu Radovan, Sava i sluga mu Stevan, 14) Petar, urija, Damjan i Lazo, 15) Mio Brki, sestra mu Ana, i drugi Mio, urcrJa, 16) Mihajlo i oko, safundija stanuju u Vukinoj kui, 17) Jovan i Mio, urije, stanuju nadomak Atmejdanske uprije," 6 18) U kui Meddi-Besar-zade stanuju: Bulbul, kujundija, Nikola, Pavle, pekar i Risto, 19) Mio, duner, Besara, urija i Jovan, 20) U kui Stanie neimara: Mihajlo, urija i sin mu Jovan;
:~e

l) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9)

Ova se

uprija

zove drugim imenom Cumurija.

210

_ _ _ _ _ _ _ _ _ ___.:cH:::a!!:m~dija

Kreevljakovi

Iz ove su mahale otsutni: l) Jovan Radi otiao je prije pet godina u tuu zemlju, ali mu je eljad u Sarajevu, 2) Todor Mlinia sinovi Nikola, bear i brat mu, bear, otili su u tuu zemlju, ali im je majka u Sarajevu, 3) Adi Jovan Vukovi otiao je u tuu zemlju sa enom i djecom prije pet godina. Tako nam javie stanovnici ove mahale. VII. Ferhadbegova m a h a l a : l) Adi Manojlo, urija, 27 sluga mu Rade, Aim, kujundija, sin mu Risto, sluge mu Jovan i Mihajlo, i Jefto, urija, 2) Stjepan, urija, sluge mu Aim i Sava, Josip,: 8 urija, braa mu Tripko i Gavrilo, 3) Mijo, urija, sluge mu Antun Stjepan, Glio, terzija i Luka, kirajdija mu, 4) Jovan, urija, brat mu Risto, Gavrilo, urija Jovanove kirajdije Ilija, Simo i Boo, 5) Risto, delepija i Jovan Butur, 6) Pop Todosi, Petar, urija i sluge i Mojo i uro, 7) Glio, terzija, Todor, urija i sluga mu Nikola; Iz ove mahale su otsutni: l) Petar Baji otiao je u tuu zemlju prije etiri mjeseca, a djeca su mu i ena u Sarajevu, 2) Marko otiao je prije dvije godine u Veneciju20 kako mu otac prijavljuje. VIII. M a h a l a Varoi-Bala: l) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) ll) 12) 13) Adi Jovan, bostandija, sin mu Tripko i drugi Jovan Bri, bostandija, ena umrlog Vidaka i Adi Jovan, bostandija, Jovan Zvono, sluga mu Risto i Aleksa, bostandija, Nikola Tuzlo i Petar Mezi, Tanasije, neimar, sluga mu Jovan, Boo, pekar i sluga mu Gavrilo, Jovan, terzija i Simo, bostandija, Jovan, sujoldija, sin mu Nikola, sluga mu Ivan i Petar, duner, Tripko, duner i Stania, terzija, Neko, damdija, Mihajlo sluga mu, Todor, terzija i kirajdija mu Pavle, Gavrilo, samardija i '!)uro, duner, Petar, mlinar i Tripko, tufekija, Rade, bojadija, sluga mu uro i Jovan, terzija, Mihajlo, terzija, brat mu Gavrilo i drugi Mihajlo, terzija,

" Kroniar Baeskija zabiljeio j.e njegovu smrt godinom 1795. i primjeuje, da je bio star i bogat trgovac. Gl. Z. M. 1919, str. 56. 38 Bie da se ovaj Josip zvao Mezurovi, a da mu je komija bio Risto Cuk Gavrilov. Njih dvojica parniili su se zbog jednog zida i o tome je napisan hudet poetkom zilhide 1212 (oko 17. V. 1797). Arhiv M. E. Kadia br. 239. " U Veneciju je esto putovao i delepija Soo, aga 97. odjela janiara, koji je u Veneciji umro 1794.

efilema sarajevskih krana iz 1788 godine

14) mu
uro,

uro, duner,

sluga mu Marko, Vasilj,

urija,

brat mu Petar i sluga

Risto, pekar, Jovan, duner i sluga mu Tanasije, Mitar jami za svoju punicu, Mihajlo, pekar, sluga mu Simo i Marijan, kujundija, Jefto, urija, brat mu Vojin i sluga mu Petar, Mitar, urija, Risto, pekar i Stana Markua, Stjepan, kujundija, brat mu Jovan, i Aim, urija, au Luka i Neko, damdija, Boo, pekar, Lazo, urija i sin mu Petar, Adi Mihat, urija, sin mu Jovan i Gavrilo, terzija, Kosta, delepija i Risto, pekar, Mihajlo, pekar i pomenutog Koste punica Marija, Nikola, sujoldija, udovica iza irke mlinara Soka i pomenuti Mihajlo, pekar, 27) Gavrilo, terzija, udovica iza Sime Stefanija i Kosta, delepija, 28) Pop Gavrilo, pop Ilija i Lazo, urija i kirajdija, 29) Vasilj, mlinar, Mihajlo i Risto, pekari, 30) Pop Mojo, pop Josip, pop Risto, pop Maksim i pop Riendi jame jedan za drugog, a da nee nikud pobjei jami za njih Adi Jovan, bostandija i neimar Tanasije, 31) Panto, terzija i Pavle duner, kirajdije Ablagia, 32) Lazo, duner i Lako, duner, koji stanuju u kui Husrevbegova vakufa, jame jedan za drugog, 15) 16) 17) 18) 19) 20) 21) 22) 23) 24) 25) 26) Mitar,
Predreeni

urija,

IX. ekrekijina m a h a l a: l) 2) mu Simo 3) 4) 5)

aija,

Luka, duner, Marko, duner, sin mu Risto i Blagoje, duneri, Mosto, duner, sluga mu Spasoje, sin mu oro, Janko, duner, sluga i Petar, urija, irko, duner, sluge mu Ilija i Stjepan, Lazo duner i sluga mu Blagoje, Ivan, duner, sluga mu Nikola, Toma, p~kar, sluge mu Petar i Milo, Jovan, krear, sluga mu Vasilj, Lazo, pekar, sluga mu Risto i Jovan,
uro, duner, sluga mu Petar, Risto, terzija i sluga mu Teo, Toma, duner, Jeftan, duner i Petar, pekar, Jovan, duner i brati mu Vasilj, te vlasnik kue Nikola, Risto, urija i Marko, delepija, Spasoje i Simo, duneri, Ivan i Blagoje, duneri, Stjepan, kujundija, Tripko, duner i sluga mu Andrija, Stjepan, kujundija, Sava, kujundija i ~luga mu Milovan, Marko, pekar, sluge mu Marko i Petar i Arsenije, pekar, Boo, terzija i Milovan, pekar, Petar, duner, Jovan Mosto, duner i Janko, Radovan, aija, Antun, terzija i kirajdija im Petar, Filip i Jovan, urije, Petar, duner, sluga mu Risto i Jovan, duner, Danilo, samardija i Luka, bostandija,

6) 7) 8) 9) 10) ll) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) 20)

212
21) 22) 23) 24) 25) 26) 27) 28) 29) 30) 31) 32) 33) 34) 35) 36) 37) 38)

Hamdija Kreevljakovi

Aleksa i Luka, urije, Vasilj, urija, uro, pekar i sluga mu Risto, Toma, duner, sluga mu Risto i Jovan, duner, Maksim i Filip, samardije, Petar i Simo, terzije, uro, duner, brat. mu Spasoje i Petar, duner, Mitar i Simo, duneri i sluga im Milo, Mihajlo i Mili, duneri, Jovan, terzija, sluga mu Boko i Jeftan, bostandija, Luka, duner i Risto, pekar, Mitar, kova, sluga mu Maksim i duner Tanasije, Tripko, kova i Mihajlo, duner, Stanko, kova, Jovan, damdija i sluga mu Janko, Citko, samardija, Stjepan Goka i Milutin, Toma i Petar, terzije, Luka, bostandija i sin mu Jefto, Jefto i Kosta, kalfabae, sluga im Pavle sinovi im Tripko i Nikola, Todor, pekar i uro, kova.

X. Kalin Hadi Alijina m a h a l a :

kova

l) Mijat, kujundija, sluga mu Lazo, drugi Mijat sluga mu Ilija, Niko, i sin mu Gavrilo, 2) Petar, duner i Mijat, kujundija, 3) Marko, duner, sluga mu J oksim i kova Nikola, 4) Aramit, duner, Jovan, bostandija i Mihajlo, mlinar, 5) Risto, urija, Bojan, duner i sluga mu uro, 6) oro, duner, brat mu Lako, Sava, pekar i Mio, urija, 7) Jovan, duner i Antun, samardija, 8) Mijat i Simo, duneri, Kjatib m a h a l a :
oro,

XI.

Kuuk

l) 2) 3) 4) 5)

Harenda, burmutija i enin mu brat oko, Stjepan, duner, sluga mu Mato, Nikola, duner i sluga mu Risto, bojadija, Petar, duner i sluga mu Jefto, Marko, terzija i Nikola, duner, Toma i Janko, kovai, sluga im Jakov i Aim, duner,

XII. ejh Ferrahova m a h a l a: l) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) Adi Nikola, urija, brat mu Gavrilo, sluga im Filip i Ignjat, Luka, terzija, sluga mu Mitar, Nikola, pekar i Marko, mlinar, Ilija i Todor, duneri, Simo, urija i Vasilj Sipak (?), Pavle, mlinar i brat mu Tomo, Mio, terzija i Sava, samardija, Panto, kova i Risto, duner, Simo, pekar i Mio, terzija,

efilema

sarajevskih

krana

iz 1788 godine

213

. b) Hanovi XIII: Muzaferijin han: l) Sava, tufekija, sluge mu Jovan i Ostoja, Peria, tufekija, sluge mu Stojan i Nikola, 2) Nikola, tufekija, sluga mu Stanko, Ivan, tufekija, te sluge mu Jovan, Vukman i Boo, 3) Stojan, tufekija, sluge mu Stjepan, Neko i drugi Stjepan, 4) Simo, terzija i Peria tufekija, Ovo su sve beari (neoenjeni ljudi), XIV. Novi han: 31
l) Milo, Stanko
30

Todor

jame

jedan za drugog, a za Miloa jo Husein,

bajraktar,
2) Antun, terzija i Janko, hama!, 3) Ivan, ipekija, Teofil, ipekija, Jovan, terzija i sluga mu Milo,

XV. Han Kolobara: 32

l) Za Jeftu, odadiju
2)
Doro, ipekija, jami Hasan, bajraktar, Tao, Krito, Kosta i drugi Tao.

Dodatak

Ni ovu preventivnu mjeru nije mimoila naa narodna pjesma. Zabiljeio sam od ing. Demala Celia ove stihove, koji se i danas uju u Mostaru:
Ukrade se od zlata jabuka Sa damije ejvan ehajine, Sve se jami jedn'O za drugoga, A sarhoi po dva za jednoga, Za Aliju, imamova sina, Za Aliju jamca ne bijae. Za nj' se jami lijepa djevojka,. Lijepa Han~ gradskoga dizdara.

RESU MEi LA CAUTION (GARANTIE) COLLECTIVE DES CHRJ!:TIENS DE SARAJEVO EN 1788 La kefilema etait une mesure essentielle de !'administration turque politique et judiciaire pour mainteni!: la tranquillite et l'ordre dans des periodes troubles. Cette mesure preventive consistait dans le fait que, sur !'ordre du gouverneur de la province, les habitants suspects d'une ville, d'un village ou d'un district devaient garantir les uns pour les autres. Suivant le besoin, le vizii: (le gouverneur de la province) donnait !'ordre (bouyrouldi) a son commissaire (le moutesselim) ou, en
" Stajao je negdje u Titovoj ulici blizu Stare prav. crkve, a ime je dobio po vlasnicima Muzaferijama, potomcima Husejin ef. Muzaferije, muderisa Gazi Husrevbegove medrese (1646 do 1721). 31 Tako se zvao han Gazi Husrevbegova vakufa, to je stajao na mjestu dananje nove zgrade Gazi Husrevbegove medrese. Po zakupniku ulu Mustafi prozvao se poetkom 19. stoljea ulov han. " H. Krecvljakovi, Han Kolobara u Sarajevu, Novi Beha!' god. XI, str. 202-211.
14

214

Hamdija kreevljakovl

defaut de celui, a kadi de prendre la kefilerna. Le mousselim ou le kadi enregistraient dans un cahier (defter) tous ceux obliges a la kefilerna, en notant pour qui garantissait la personne notee. En usant de ce procede, il reussit parfois a !'administration a prevenir des emeutes ou des troubles; quelquefois on prenait des kefilemas apres avoir etouffe des troubles. Le protocole qu'on faisait a cet effet s'appelait kefileme defter. On prenait la kefilerna des habitants miiles 1iges de plus de 19 ans. Parfois on prenait la kefilema de tous les habitants d'une ville ou d'une contree; des fois c'etaient seulement les membres d'une profession, p. ex. les artisans, ou les membres d'une confession qui devaient donner la kefilema. On prenait cette caution en groupes de deux, trois ou plusieurs personnes. Dans une kefilerna de 1848 il y eut des groupes de 150, 160 et ml!me 170 personnes. Toutes les kefilemas qu'on connait etaient prises des musulrnans ou des habitants de toutes les confessions; on ne connait qu'une seule kefilerna prise des chretiens seuls (orthodoxes et catholiques). Le moutesselim composait la kefilema en trois exemplaires: l'un pour le vizir, l'autre pour le kadi qui devait la faire enregistrer dans le Sidjil, pendant que le troisieme exemplaire restait chez le moutesselim. Avec le kefileme defter on envoyait aussi le serment ecrit dans lequel etaient cites les garanties qu'on fai. sait prendre aux gens. Au 18" siecle le district de Zenica se trouvait constamment sous la kefilema. Le kefileme defter etait renouvele chaque huit a dix ans. On ne sait pas quand etait intr9duite cette pratique dans ce district. De tel exemples sont inconnus ailleurs, mais probablement ce n'etait pas un eas isole. Celui qui ne pouvait trouver de garant etait. chasse du territoire dans lequel on prenait le kefilema. Les documents connus nous disent qu'on prenait la kefilema en Bosnie a partir du milieu du 16" siecle jusqu'a 1848 quans la revolution eclata en Autriche. En 1788 on prit la kefilema des chretiens de Sarajevo lors la guerre entre !'Autriche et la Turquie. Ce registre contient 625 personnes, dont 26 femmes et 599 hommes: 25 liommes etaient absents de Sarajevo. Ils habitaient 12 quartiers (mahala) et trois han (auberges). Ce registre nous montre la participation des chretiens dans la vie economique de Sarajevo. D'apres la profession il y en avait 330 artisans et commer~ants, et 98 servants chez les artisans et les commerc;ants; on ne mentionne pas !'occupation chez 136 eas, ce qui ne signifie pas qu'ils n'en avaient pas. Au traite est jointe la proclamation en langue turque que !'Autriche dirigea a la population de Bosnie et HerzegoVIine, en la sommant de ne pas prendre part a la resistance et en menac;ant ceux qui insurgeraient.

MUHAMED HADZIJAHIC

HAMZEVIJE U SVIJETLU POSLANICA UIKOG EJHA

Poslanica uikog ejha, publikovana u prolom svesku ovog asopisa'), vana je iz dva razloga: a) po tome to nas upoznaje sa dosada nepoznatim pokretom uikog ejha Muhameda iz polovice XVIII vijeka b) to sadri jedan interesantan stav o hamzevijama, religiozno- socijalnoj sekti muslimanskih Slavena, za koju se smatra da joj je zaetnik ejh Hamza Orlovi iz Orlovia pokraj neto docnije podignute varoice Nove Kasabe u sjevero - istonoj BosnL
I.

Iz poslanice, datirane 2 aprila 1748 (3 rebiul - ahira 1161) razaznaje se, da je beogradski valija (koji se poimence ne spominje u ovoj poslanici2 ) optuio ejha iz Uica, da je otkazao poslunost dravnoj vlasti, naruavajui red i poredak i beogradski paa pribavio je ferman na osnovu koga je ejh sa svojom porodicom, pristalicama i sljedbenicima imao biti protjeran u Bosnu. Paa je poslao r jedno pismo nareujui ejhu da se pokor~ fermanu i tom mu prilikom prebacio zbog njegova uenja i naziranja a ujedno zaprijetio da e na ejha i njegove pristae otpremiti vojsku, ukoliko se ne upokore. Poslanica se osvre na to pismo, prenosei doslovice izvjesne pasuse iz pisma i proglaui.e pau nasilnikom i odmetnikom; spoitava mu da se fermanom koji je vjerovatno falsifikat - ide za tim da mu bude omogueno initi jo vee nasilje prema narodu nakon to bi otiao ejh sa svojim pristaama; spominje konkretno kako je od raje protuzakonito naplatio na stotine kesa imetka. Iz pisma se vidi da je ejh bio u sukobu i sa muselimom, koji pravi nered. Obzirom na prigovor o vjerskom zastranjivanju ejh istie da je njegovo nauanje u punom skladu sa osnovnim eriatskim izvorima: Kurariom i hadisom kao i sa idmaom (saglasnim miljenjem islamskih uenjaka) a da je narod
') Omer Mui, Poslanica Sejha Muhameda Uianina beogradskom valij! Muhamed pai, str. 185-193. ') Mui uzima da je poslanica upuena beogradskom valij! Muhamed - pai, a Korkut (u Zapisima VI, knj. XI Cetinje, avgust 1932, str. 94) Kurd Mehmed - pai. U tekstu kojim se posluio Mui, kao i u rukopisu u Kundurovo-j medmlii, ime se pae ne navodi.
14*

216

Muhamed Hadijahi

upoznao njegovu vjeru i gledite. Sejh se ne boji prijetnje odailjanjem vojske, koja da se pripremila na put. Najzad on pai stavlja do znanja da e pismo uputiti uenim i dobrim ljudima u Beogradu, Edreni, Stambolu, Meki i Medini. 3 ) To su uglavnom osnovni podaci koji proistiu iz ove ejhove poslanice. Kao to se moe naslutiti, ejh je po svoj prilici predvodio jednim pokretom, zasnovanim na izvjesnoj socijalno - ekonomskoj podlozi, zaodjenu tim ideologijom koja sebi prisvaja pravo i istinsko shvaanje islama, ali suprotnom oficijelnom
nauanju.

Interesujui se ovim pokretom doao sam u kodeksu br. 1712 Orijentalne zbirke Jugoslavenske akademije u Zagrebu do druge poslanice uikog ejha, koja se nastavlja na poslanicu od aprila 1748; zahvaljujui kustosu te zbirke Sulejmanu Bajraktareviu,_ koji mi je najpripravnije tu poslanicu preveo s turskog, ovdje taj , prevod mogu doslovce donijeti: Svijetloj i odlino potovanoj gospodi i brai, nakon poklona dobrih blagoslova, saopuje se da je ove godine (u ovoj blagoslovenoj godini) povodom uzvienog redeba od strane beogradskog pae Halil pae pod pratnjom 4-5 sandaka od desnog do lijevog krila hamzevija Beograda te da bi se njihova brojna snaga (njihovo stado i gomila) uveala od njihovih priipetlji ehaja nesretnog pae sakupio et verostruku vojsku i pod izlikom izvianja hajduka na brzu ruku iz Beograda krenuo.Nakon hoda po danu i po noi iznenada je stigao na granicu nae nahije. U blizini nae varoi pripremljena su im boravita (kvartiri). Nakon to su stigli, po savjetu i uputi biveg muftije imenom Sulejmana, ravog i punog prevare i neiskrenosti, porijeklom nevjernikog ogranka, kojemu se iman nije jo ni na runoj mu. dlaci smjestio, ostavili su za tu no prireena im boravita zajedno sa pee njima (evapima) na ranju i u veernjem mraku uli u nau varo, nau ulicu te noi okolo naokolo okruili i ovog siromaha (mene bijednika) s naim pripadnicima i pristalicama u asnu damiju zatvorili i primorati na opkoljenje. Tako bivi, ovaj je siromah sa druinom (slugama, pratnjom) i sa stvarima izaao, da bi nekud otili. Iako je to bilo dogovoreno sa poglavicama odvratnog (tiranskog) ljudstva (kavu begile) nisu se saglasili. Odustali su od zadanih rijei i na asnu damiju ispraznili (izbacali) nebrojive bezgranine i bezbrojne puke te njezina stakla i prozorske kapke izreetali. Nezadovoljni ni s tim opljakae mojih sinova, moju i moga susjeda kue i u njima nalazee se stvari. Nakon toga ih vatrom zapalie i to tako da ni jedan svezak od mojih knjiga ne mogoh iznijeti. Kad su nau varo austrijski (nemse) nevjernici bili. osvojili, u ovoj mJer! nisu mrnju pokazali te tetu i kvar nainili. A zapravo sam ja ovim niskim austrijskim nevjernic~ma mnogo zla i tete bio uinio. Ovim nevjernicima hamze-

') Pismo je doista razaslano na mnoge strane tako da je Hadi Mehmed Handi g0vorei o uenim ljudima i knjievnicima u Uicu spomenuo ejha Muhameda Uianina kao autora jednog pisma koje se mnogo spominje u starim medmuama; napisao ga je 1161 (1748) god. i postao beogradskom pai u kome ga otro kritikuje. (Separat Glasnika IVZ, Sarajevo 1~40, str. 7). U mogunosti sam konstatovati da se jo do danas sauvala najmanje tri primjerka ovih poslanica. Jedan primjerak nalazi se u biblioteci Cetinjskog muzeja, a dobavljen je po svoj prilici iz Nikia (Dervi M. Korkut, Orijentalni rukopisi u biblioteci Cetinjskog muzeja. Zapisi, god. VI, knj. XI, Cetinje, avgust 1932, str. 94). Drugi primjerak uva se sada u Gradskom muzeju u Titovom Uicu, a ranije je bio u mom posjedu; prema ovom primjerku izvrio je svoj prevod Qmer Mui. Trei je pr-imjerak u formi prepisa zabiljeen u medmui Sarajlije Kundura (spominje se 1815), koja se nalazi u kolekciji Osmana Sokolovia iz Sarajeva.

Hamzevjje u svijetlu poslanica

uikog

eiha

217

vijama moja kodljivost i teta te po njihovom miljenju moj grijeh su samo moja vjera u Kuran i to im branim da uu u pakao. Da nisam posmatrao najezdu, hamzevije ne bih bio znao kojeg naroda je nevjera runija i gadnija. Mislio bih, da su to arapski nomadi i cigani. Poto su spalili kue zapalili su i medresu. Ni s tim se ne zadovoljie. Po uputi navedenog muftije pucali su iz topa na damiju i kupolu na tri mjesta probuie. U damiju su topovsku kuglu zafrljacili. Topom su pucali sve dok artiljercu nije sapa zastala (dok mu muda ne izaoe). Hvalei Bogu kod etvrtog topa (pucanja) popucale su mu monje (kasik). Osim toga jo i velika milost sjajnog i velikog Boga (Pravednika) nama je bila i ta, iako je dan rani3e bilo vedro i sunce grijalo dok su oni prokletnici bili zabavljeni sa potpatljivanjem pomou (nauljenih, masnih) krpa pokrova (krova) dogradnje asne damije i dok su ljudi bili u skruenoj molitvi, da je sjajni i veliki Bog Pravednik taj as poslao kiu i tako ouvao, da se pokrov (krov) koji je bio od jelove daske upali. Neka bi tako i od paklene vatre ouvao! Ne zadovoljivi se ni s tim spletkama presjekli su nam vodu. Tako se razumjelo da e poduzeti jo vee spletke. Prema tome sada, kad bi ve ovdje bili uniteni raznim muenjima sloismo se u tom, da svi najedamput izaemo, pa ko se nou izmeu stra,a spasi i neka se spasi, a ko zapne neka i ostane. U nonom mraku sa glasom velianja Boga (tekbir sadasile) i dok su na nas puca!: iz puaka, svi smo se izmeu straa sretno izbavili. Iako su jedan iii dva ovjeka malo ranjena a jedan poginuo, mi smo se spasili (oslobodili). Nakon toga su od stanovnitva nae varoi od nekog 150 groa od nekog 100, od nekog 30, kako im se ve htjelo (olur imilerinde) uzimali, a ija je vjera vrsta od toga su nastojali i vie uzeti. Kako smo uli, kada se meu austrijskim nevjernicima objavilo i saznalo za ovu udnu pripovjest i udnovati dogaaj, to se desio u islamskim pokrajinama i otomanskoj dravi, oni su to proslavili sa velikom kanonadom (topovskom pucnjavom). Ne samo radi toga to su kue spaljene i svete damije topom i pukom opustoene i poruene nego valjda vie zato, to su se veziri i dostojanstvenici dinastije Osmanskog cara pokazali vie podlim (niskim) meu svijetom u vjeri i vjerovanju, negoli dostojanstvenici njihovih kraljeva. Poto su nevjerni upueni i vjeruju neke pejgambere, i nebeske knjige i Sudnji dan, oni bi se jako ustruavali i uvali, da bi na damiju i ostale bogomolje namjerno navalili i topom i pukom ih ruili. I svojim suvie nerazumnima .(pobjenjelima, sufeha) bi takoer ovakvu pakost zabranili. Gdje je vjerska zdunost u naih uenjaka (kani ulemamiizde gayreti diniyye)! Od nae brae koji vjeruju (ehli iman olan) ko zaplae radi toga to su mu kue i sve to ima izgorena i zato to su mu sin ili ker umrli, neka on ne plae. Neka oplakuje nevolju (nesreu) vjere i slabosti rjetkosti muslimana (malobrojnosti muslimana). Ovo je napisao ponizni siromah Muhamed poznati uiki ejh. Prijetnja dakle odailjenjem vojske na uikog ejha i njegove pristalice nije ostala isprazna i beogradski valija koji se u ovoj poslanici poimence spominje kao Halil paa, uputio je, bie svakako jo iste godine, tri mjeseca nakon ejhove poslanice, poetkom jula 1748 godine, pod vodstvom svoga ehaje vojsku od etiri do pet bajraka kojoj se pridruilo, kako ejh kae, jo priipetlja, tako da je prema ejhovim snagama ta vojska - sada otvoreno od ejha nazvana hamzevijama

218 -

Muhamed

Hadijahi

bila etverostruko brojnija. Iz pisma se razabire da je bivi muftija Sulejman, svakako uiki (jer i Evlija elebija 1664 zna za muftiju u Uicu) bio protivan uikom ejhu; u pismu se muftiji pripisuje glavna inicijativa za neposredni napadaj, pa ta vie i za topovsko bombardovanje damije, u kojoj se naao, primoran na opkoljenje, e}h sa svojim suborcima; nije bez interesa ni prebacivanje muftiji radi njegovog nemuslimanskog porijekla. U mahalama su gorjele kue i medrese, a dovod vode bio je presjeen. Sejh je sa svojim suborcima bio konano primoran da se probije kroz obru sa gubitkom od jednog poginulog i jednog - dvojice lake ranjenih. Iz ove druge poslanice mogu se nazrijeti neki podaci o ejhovoj linosti: bio je postariji ovjek jer je imao oenjene sinove sa njihovim vlastitim domovima; . posjedovao je brojnu biblioteku (o njegovoj naobrazbi svjedoe i ueno sastavljena pisma); dalje se saznaje da je sudjelovao u borbi protiv Austrijanaca koji su (apstrahujui ovdje borbe krajem XVII vijeka) opsjeli i zauzeli Uice l oktobra 1737 i u njemu ostali sve do 23 marta 1738.) Damija, na koju se napadai nisu ustruavali uputiti etiri topovska hica mogla bi biti identina sa Sejhovom damijom, vjerovatno prozvanom upravo po uikom ejhu; Sejhova damija poruena je sa drugim objektima koji su potsjeali na Turke nakon turskog povlaenja iz Uica 1862 godine. Iz ove druge poslanice razaznaje se da je damija bila pod kubetom (kupolom), a nije iskljueno da se ranije zvala Alajbegova damija (pokrivena olovom), iju ljepotu izmeu 34 uike damije i mesdida istie Evlija elebija. Kako me je izvijestio Novak Zivkovi, upravnik gradskog muzeja u Titovu Uicu u Kanicovoj knjizi Serbien ima crte jedne damije u Uicu, koja je mogla pretstavljati veliku arhitektonsku vrijednost, ali da li je to Sejhova damija ili ne, mi ne znamo. U neobjavljenim zapisima jednog starog Uianina, svjedoka dogaaja 1862 godine, nali smo opis Sejhove damije, koja je odmah po tom sruena i materijal iskoriten za privatne graevine. Njegov opis konstatuje arhitektonsku lepotu graevine.<< Tvrdnja da je ekspedicija protiv uikog ejha povoljno odjeknula pa i proslavljana kanonadama u austrijskim zemljama mogue je samo propagandna smicalica sa tendencijom da to sugestivnije djeluje, to nas ipak ne oslobaa obaveze da se u austriskim vrelima potrae podaci koji bi mogli na pokret uikog ejha baciti vie svijetla. Usvojimo li navod Omera Muia da je ejh ubijen od turske vojske 116311750 u selu Balotii, dva sata daleko od Roaja,") moe se s osnovom uzeti da je ejh po povlaenjlJ iz Uica na koje je raspisana ratna kontribucija - nastavio s otporom i uspio se odrati est mjeseci u 1161, itavu 1162 da konano podlegne u 1163 godini. Ovdje nije bez interesa upozoriti da se istodobno s akcijom uikog ejha javljaju u tuzlanskom kraju - ne odve daleko od podruja uikog ejha bie

') Hamdija Kreevljakovi, Bitka pod Banjom Lukom 4 VIII 1737. Pretampano iz kalendara Narodne Uzdanice, god. V Sarajevo, 1936 str. 16. ') Znaajno je obzirom na odranje uspomene na uikog ejha ono to je po prianju Abdullatifa ulbije - neovisno od podataka koji proizilaze iz poslanice - zabiljeio Tihomir orevi koji biljei da se O ejhu Mehmedu nekada mnogo prialo; sad se te prie polako zaboravljaju. Sejh Mehmed od Uica bio je - veli orevi - poboan, uen i slobodouman ovjek. Izmeu ostaloga uio je inovnike da budu dobri i pravini prema svakome. Zbog toga ga optue caru da je buntovnik.

Hamzevije u svijetlu poslanica

uikog

ejha

219

pobune muslimanskih seljaka; prva je pobuna pod okolnostima slinim uikim (uskraivanje davanja propisanih daa i valinih taksita, otkaz poslunosti bosanskom valiji i zvornikom mutesarifu) izbila 1160 (po. 13. I 1747); do druge pobune dolo je l decembra 1748, kada su ustanici sa golim noevima provalili u tuzlansku ariju; trea i najea pobuna izbila je 3 evala 1163 (4 septembra 1750); ustanici, koji se u jednom dokumentu o toj pobuni nazivaju poturima, opkolili su Tuzlu sa sve etiri strane. U ovim pobunama istie se kao potstreka . neki imam Mula Osman za koga se u ilamu od 1163 god. kae da se jo iz ranije nije pokoravao starjeinama i da mu je stalna navika da buni narod. Uhvaena su mu i neka buntovnika pisma. 6) Da li je postojala kakva povezanost izmeu akcije u uikom i tuzlanskom kraju teko je rei. Meutim, skoro je posve sigurno da je pokret uikog ejha imao ire pretenzije. Dovoljno je da se potsjeti na rairenost njegovih posl!mica, a u mogunosti sam iznijeti i jedan direktni dokaz, da je uiki ejh imao svojih pristalica i u Sarajevu; kroniar Mula Mustafa Baeskija registrujui smrt veselog Fustukovia<< godine 1175 (1761) karakterie ga kao sljedbenika uikog ejha.') Dvije sauvane poslanice uikog ejha, bez drugog materija~a, ne pruaju podatke u emu se sastojalo zastranjivanje uikog ejha od ortodoksnog uenja. Moda bi za to nali odgovor u pismima beogradskog valije, koja meutim nisu do nas doprla. U obje posl~ice ejh se otro obara na hamzevije, proglaujui beogradskog pau i vojsku koju je uputio hamzevijama; to jo apsolutno ne iskljuuje mogunost, da je upravo uiki ejh mogao biti od strane valije osumnjien kao hamzevija. 8) Prouavajui pokret hamzevija doao sam do prilino pouzdane spoznaje, da je taj naziv bio dovoljan da se nekoga slubeno diskvalifikuje; dalje da se same hamzevije ne nazivaju tim imenom ve da svoje nauanje, ire pod vidom ortodoksnog islama; to je uostalom pojava karakteristina i za heretike pokrete na Zapadu.

II

se na valijinu prijetnju upuivanjem vojske u prvoj poslanici ejh doslovce kae: Ne znam kakvu e vojsku sakupiti i nas opljakati; jedino ako vam u pomo priteknu Njemaka ili stambolske hamzevije, koje nazivaju i podrumi, jer kada uu u podrum obuku eir na glavu i jedan drugoga Saban- Jovan, Redep -Nikola, nazivaju. Kad se razdani na nekom je od njih kadijska ahmedija, na nekom kafes, neki od njih je na vezirskoj kapiji a neki na
Osvrui

uiki

') Fehim Spaho, Pobune u tuzlanskom srezu polovinom osamnaestog vijeka. Glasnik z. m. XLV, 1933 Sarajevo. Isp. o tuzlanskoj pobuni 1164 (1750) Muvekit I, str. 541. ') Riza Muderizovi, Sarajevski nekrologij Mula Mustafe Baeskije, Glasnik Zem. muzeja XXXI, 1919, str. 41. ') Znaajno je orevievo saopenje da se za ejha od Uica pria da nije trpeo ljude koji pue. Asketska crta gdje bi spadalo i odricanje od upotrebe duhana jako je inae r.aglaena kod hamzevija i kaizaelija (sarajevske kaizaelije spominje vie ,put Baeskija u svojoj kronici.)

220

Muhamed

Hadijahi

kapiji defterdara. Tada jedan drugog nazivaju Saban efendi, Redep efendi. Jer kako u knjizi u poglavlju o vjerovanju9 ) pie, hamzevije e se pojaviti kada ih bude etrdesethiljada. Ovaj pasus o hamzevijama prua po mome miljenju jedan vaan refleks na djelovanje hamzevija u Stambolu sto godina ranije, sredinom XVII vijeka, kada se hamzevije pojavljuju najvie kao pristalice iarskog prvaka Bekta-age. Savremeni oevidac, engleski diplomat Ricaut, hamzevije poznaje samo kao pristae izvjesnog Bektaa dok mu je izraz hamzevija ostao nepoznat; Ricaut dodue spominje, da je sekta koju vee u z Bektaa otpoela svojim djelovanjem jo od ranije kako se govori za Sulejmana Velianstvenog (uprav odakle u vrijeme Hamze Orlovia, pogubljenog na osnovu fetve Ebu Suud efendije 6 juna 1573 godine. 10) Za pristae Bektaa Ricaut navodi da ih je u njegovo vrijeme bio velik broj meu viim janjiarskim oficirima. Ali ih je kae dalje - bilo mnogo vie u doba Bekta age, kulehaje Mahmudage i drugih, koji su bili pogubljeni u Carigradu zbog pobune za vrijeme maloljetstva. dananjeg sultana. Ali je njihov broj opao - navodi Ricaut malo kasnije - nakon Bektaeve smrti i zbog gubitka povjerenja i moi onih koji su ih podrav ali. Ipak su se kasnije neto oporavili putem Sudi Bekira, janjiarskog zastavnika, bogata i uena ovjeka; oni su pretrpjeli po drugi put slom vlau prvog vezira Muhameda Cuprilije, koji ih je posmicao, kako zbog razliitog miljenja u vjeri, tako i zbog njihova bogatstva. Ipak vlast nije htjela potpuno iskorijeniti tu sektu, u to doba poradi velikog broja njenih pristaa u Carigradu. A i oSim toga to je politika zahtijevala da se iz drugih, osim iz vjerskih razloga, prolijeva krv u vie podruja carstva. 11 ) Ovdje se nee razmatrati uenje koje Ricaut pripisuje Bektaevim pristaama; za ovaj put treba se zadovoljiti jedino konstatacijom da Bektaevo uenje uglavnom odgovara uenju, koje drugi pristupani - ali do sada neobjavljeni
') U ovom posljednjem pasusu uiki ejh otkriva da se u nekoj knjizi u poglavlju o vjerovanju govori o hamzevijama. Ovdje kao da je govorio o nekoj opepoznato) knjizi, pa se nije zadravao da pri tome dade bilo kakva poblia objanjenja. Moda bi ba ta rasprava koja je nagovjetavala afirmaciju hamzevija o njima pruala kl>ji korisni podatak da sam do te knjige mogao doi. Uza sve nastojanje jedino sam od prof. A. Adila Cokia iz Tuzle saznao da knjiga o vjerovanju iji pisac nije poznat ne postoji meu sunitima. U islamskom raskolu kod pojedinih sekta ima ovakvih knjiga - veli prof. Coki. Iz uvoda svake ovakve knjige jasna je pieva vjera (mezheb) i namjera. - Ovi nas podaci ne mogu ni iz daleka zadovoljiti. Jedino to bi bilo ovdje interesantno spomenuti jest to, da je knjiga vjerovanja koju spominje uiki ejh mogue identina s knjigom prave vjere, o kojoj - valjda po kazivanju dervia - donosi neke podatke Dr. J. Hadivasiljevi u djelu Prilep i njegova okolina (U Beogradu 1902, str. 79-80). Tumaei geografske lokalitete Karata i Krkler kod Prilepa Hadivasiljevi za Krklar kae da odgovara hrianskim 40 muenika (9 mart) pa dodaje: U Hriana Krklar su 40 muenika i njihova je istorija poznata. A u muhamedanskoj veri u Knjizi prave vere motiv se ovaj sastoji u ovome: Bilo je 40 dobrih ljudi, koji su se neprestano molili Bogu i Bog im zato dao mo, da mogu da vide i kroz neprozrane predmete i u beskonanoj daljini i da znaju sve to se gde na svetu radi. Meu tim dobrim ljudima bio je i jedan car, koji se odrekao prestola i stupio u ovu zajednicu dobrih ljudi. On j~ sluio 40 godina u zajednici. Za sve vreme nosio je na dva magarca drva svakog dana. Jedan tovar donosio je u zajednicu (komunu) a drugi tovar davao u razmenu za ivotne namirnice koje je donosio opet u komunu. - Predaje o krkler - kako me je izvijestio prof. Coki - ehli sunet ne prima, pa nas i to upuuje da je knjiga prave vjere raskolnika. "l Da se izbjegne eventualna nejasnoa valja istaknuti da Ricaut razlikuje pristae Bektaa i derviki rad bektaija, o kojima posebno govori. ") Ricaut, Histoire de l' Etat present de l' empire Ottoman, Amsterdam 1670, str. 289.

Hamzevije u svijetlu poslanica

uikog

ejha

:t21

izvori pripisuju hamzevijama. Da je meutim Bekta smatran hamzevijom postoji jedna direktna historijska potvrda u poznatom turskom djelu Tarihi Naima, sv. V, str. 135-138, gdje se govori o janjiarskoj anarhiji sredinom XVII stoljea u doba mladosti sultana Mehmeda IV. Tada je regentstvo pripalo sultanovoj baki Kiosem, dok su stvarnu vlast drali jeniarski prvaci, meu kojima se istiu Bosanac Muslihuin,' 2) Arna4t Bekta-aga13 ), Kara au i Kara Murad-paa, veliki vezir. Historiar Naima za Bekta agu izmeu ostalog kae da je bio dervi i poloio zakletvu kod ejha Sivasije, ali su ga savremenici optuivali da je hamzevija. Dalje, govorei o ubistvu Bekta-age Naime pria da se Bekta aga prethodno skrivao od istrage vlasti, pa se tom prilikom sakrio meu ostalim u kuu jednog hamzevije koji se zvao terliki Mehmed elebi u blizini Derrah damije (carigradska etvrt Derrah paa). Najvii uspon Bekta-age pada u razdoblje poslije zbacivanja s prijestola sultana Ibrahima 1648 godine. 14) Toga su sultana umorili jeniari, kod ega je' vidnu ulogu odigrao Muslihudin. Za novog su sultana postavili Ibrahimova starijeg sina Mehmeda koji je imao svega devet godina pa je za vrijeme maloljetnosti re'genstvo _vodila sultanova baka iskusna Kiosem. Za neko je vrijeme stara carica, oslanjajui se na jeniarski odak, upravljala apsolutistiki, ali se uskoro sultanova majka Tahan poela pobojavati za svoga sina sumnjajui u caricu Kiosem radi njezinih veza s jeniarima, koji su ubili i Ibrahima. Tahan je i smrt svoga mua pripisivala carici Kiosem. Koristei suprotnosti izmeu jeniara s jedne i spahija i begova s druge strane, Tahan se udruila sa spahijama, koji su bili svijesni da e jeniari, ako se osili stara carica, zauvijek dokinuti red i ime spahija. Anadolske se spahije pod vodstvom Kuri Nebije dignu na ustanak i sa zamanom vojskom domariraju u neposrednu blizinu Carigrada. Ali snaga jeniara koje je predvodio veliki vezir Kara Muhamed -paa, jedan od organizatora umorstva biveg sultana, uguila je ovu pobunu anadolskih spahija. Taj je uspjeh silno ojaao presti jeniara, koji su otpoeli s likvidacijom spahija. Meu ostalim je- bio pogubljen zapovjednik spahija kao i anadolski paa. Na to su spahije poele likvidirati azijatske jeniare do kojih god su stigli. Anarhija se jo vie poveala kada je Bekta aga dao u Beogradu izraditi 300.000 lanih aspri, koje je pustio u promet. Meu narodom je nastala prava uzbuna, naroito u Stambolu, i vlast je bila prisiljena, da bi narodu dala makar malu zadovoljtinu, smijeniti velikog vezira Kara Murat pau, mjesto kojeg je doao Sijavu paa, ovjek neprijateljski raspoloen prema jeniarima, koji u zd ogovoru s caricom Kiosem odluie da svrgnu sultana Mehmeda i na njegovo mjesto postave brata mu Sulejmana. U tu je svrhu Bekta sakupio u jeniarskoj damiji 10.000 jeniara koji su stajali oboruani, iako inae u Stambulu vojska nije smjela nositi oruje. Na tu skuptinu pozvae i velikog vezira u 2 sata poslije pola noi. Tu je bilo zakljueno Ahmedovo svrgnue, na koje je veliki vezir nesamo pristao ve se i zakleo. Ali je to on
") O Mislihudinu vidi Baagi, Znamen i ti Hrvati, Bonjaci i Hercegovci, Zagreb 1931 str. 31. ") O Bekta-agi vidi Sidili Osmani II, 23. "J O prilikama u to doba izvjeuje Chassepol, Histoire des grands vizirs Mahomet Coprogli pacha et Achmet Coprogli pacha A Paris MDCLXXVI (Histoire de la Sultane Kiosem) str. 79-98 - Johann Cristoph Friedrich Schulz, Geschichte des osm. Reichs, Leipzig 1772, III sv. str. 13. - Geschichte des osm. Reiches nach Kantemir, Ga!leti, d'Ohsson, Gebhardi, Spittler und anderen, II sv. Wien 1811, str. 178-182.

222

Muhamed

Hadiiahi

uinio samo prividno. Pourivi se sa sastanka u dvor pozva strau, svu poslugu kao i pae da prigrabe oruje i odupru se jeniarima. Mladi sultan Mehmed bio je prisiljen da izda zapovijed da se pogubi njegova baka Kiosem, koju su ioglani na uzbudljiv nain izmrcvarili. Da bi slomio jeniarsku silu veliki se vezir poslui svetom zastavom, koju razvije pozivajui muslimane u borbu protiv nevjernika. Bekta se najedamput nae u neprilici, ne vjerujui ni sultanovu dekretu, kojim se navodno imenuje bosanskim paom. U prvi as se sklanjao po nekim kuama i, kao to je spomenuto, bio se sakrio i kod jednog hamzevije, terliki Mehmed Celebije, ali je konano uhvaen i pogubljen. Novi jeniarski aga uzeo je sada za zadatak, kako e Bekta agi odane oficire ukloniti s puta. Bijes spahija protiv jeniara. ila je, poslije ovih uspjeha, tako daleko, da su posmicali ne samo mnoge jeniare i sa ovima neke pae nego i samog velikog vezira. I tada stupa na poprite 70-godinji Mehmed paa Cuprili koji je kao neogranieni gospodar kroz pet godina zaveo potpuni red u carevini. Broj njegovih rtava penjao se, prema svjedoan stvu savremenih turskih ljetopisaca na 30.000. Kao to se vidi iz podataka koje prua Ricaut, tom su prilikom i hamzevije pretrpjele, iako ne potpuno, svoj drugi slom, nakon prvog sloma koji su doivjeli Bektaevom smru i gubitkom povjerenja i moi onih koji su ih podravali. U vanjskoj politici Cuprili je imao manje uspjeha vodei na moru estok rat s Mletakom republikom, a na kopnu se zapliui u ugarske poslove i vodei vlaki rat. Tome se jo prikljuio otar diplomatski spor izmeu francuskog poslanika La Haye i velikog vezira, koji zamalo da nije doveo do otvorenog rata. Sin Mehmeda Cuprilia, Ahmed, koga je otac na samrtnoj postelji 1661 godine odredio sebi za nasljednika batinio je mletaki rat kao i zametak rata sa Austrijom. Svi ovi dogaaji nali su snanog odraaja u jednoj od najljepih narodnih pjesama Hormannove zbirke pod naslovom Danan buljak paa i Rakocija,u) a ta je ovdje jo najznaajnije pjesma prikazujui ulogu carskih murtata (izdajnika) opisuje ih na nain da se ne moe oteti dojmu da su ovdje po srijedi hamzevije podrumari uikog ejha. Pjesma uz obilje pjesnike licencije, ali ne bez historiske jezgre na prilino uobiajeni nain razrauje jedan od ratova kranskih drava Svih sedam kraljeva - protiv Turske carevine, a po tome to se bitka odrava u polju Orlovu nie Temivara daje se zakljuiti, da je inspirisana vlakim ratom, koji smo maloas spomenuli. Turska, razumije se, pobjeuje, pri emu Bonjaci na elu sa Danom buljubaom iz Travnika imaju najodluniju ulogu. Pjesma bi s te strane bila za nas malo interesantna, da ona na svoj nain ne in~erpretira carigradske dogaaje iz sredine XVII vijeka. Okolo cara sjede sve same izdajice, murtati, koji na elu sa muhur sahibijom (uvarom dravnog peata) onemoguuju da sultan bude pravovremeno obavijeten o namjeravanom kranskom napadu koji predvodi kralj Rakocija. Avdi pai i Sejidiji, koji su upravljali Erdeljem, jedva uspijeva da jednom varkom obavijeste sultana da se svih sedam kraljeva sakupilo na Orlovu polju za napadaj.

"J Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini. Sabrao Kosta Hormann. Drugo Izdanje Sarajevo 1938, str. 35-78.

Hamzeviie u svijetlu poslanica

uikog

eiha

223

Murtatima na elu sa paom Durmilijom malo da nije uspjelo da se obrana carstva prepusti njima. Situaciju spaava Mehmed-paa stari zet milosni cara od Stambola, koji dovikuje; Sultan care, sveevo koljeno, Podaj muhur pai Durmiliji Bijel Stambol Rakociji kralj1,1! Murtatin je oinjeg mi vida, Sa carstvom e tebe rastaviti, Sve gradove tvoje rasprodati, Sultan care u dumanske ruke. Mehmed paa koji je star devedeset ljeta, savjetuje sultanu: Sultan care, ogrijano sunce, Ti imade hodu Cuprilia, Kog s' od sebe skoro otisnuo Sve s murtata, da od Boga nau, Jer su tebi njega opanjkali; Ali hode u Stambolu nema, Sade njega ba u Konji kau, Da j' obuko dervike haljine Po tekijam' huke s derviima. Car poslua Mehmed pau, i to je najbre moglo, dovede Cuprilia u Stambol. Cuprili obea da e organizovati obranu, ali pod uvjetom da mu se dade puna vlast: . ~ Sto uinim u Stambolu tvome Da ti care, preporei nee. Poto je sultan pristao na ovaj uvjet sutradan Cuprili sakupi pae, vezire etiri .felata: Na delate oim namignuo, A delati jedan na drugoga, Posjekoe pau Durmiliju, I do njega Hasan pau Cora, I careva muhur sahibiju, A pobjee hoda eh-islame, On pobjee caru u sajvantu, Pravo, brate, do careva skuta, Pa je caru pod skut pobjegao. Za njim hoda Cuprilija tri, Golu nosi u rukama ordu. Ljuto cvili hoda eh-islame: Ne daj, care, moj po Bogu babo, Hoda e me rastaviti s glavom, Jer je, care pamet izgubio, Hoda ne zna ta on danas radi. Isj ee ti pae i vezire, Koji su ti danas od potrebe,

i carske ridale, a pozva i

224

Muhamed

Hadijahi

A od hode tebi fajde nema, Jer je hoda v'oma ostario, Ostario, pamet izgubio. U to pade hoda u odaju, Pa povika caru od Stambola: Gon od sebe hodu eh islama, Murtatin je, em nema karara! A povika care od Stambola: Cupriliu, lalo moja prava, Pokloni mi hodu eh islama, Sto sam za njim klanjo u damiji! A veli mu hoda Cupriliu: Neu tebi njega pokloniti, Sto ti muhur neu povratiti, Radi s njime kako tebi drago Al n'jesi l' mi rije poklonio, Sto uinim u Stambolu tvome, Da mi nita preporei nee? Ondar care hodu otisnuo; Cuprili ga sabljom doekao, I jaku mu malo prihvatio, Sa rusom ga glavom rastavio. Kad zavalja glava eh-islama Sa nje pade kauk kapa zlatna, I oko nje b'jela ahmedija, Prosue se sitne pletenice I u njima sve krsti od zlata, A iz jake krsti ispadoe, Po carskoj se sobi razasue. Ondar viknu hoda Cupriliu: Vidi, care, moj pobog t babo, Za kijem si klanjo u damiji, .Kome li si esrar kazivao, Ko li ti je carstvom upravljao. Kad to vidje care od Stambola, Odmah skoi ko da ne sjeae Pa je tudjer jaku proklinjao. S tog i danas Turci muslimani Kad klanjaju u svojoj haljini Vazda jaku pod noge turaju. Ondar veli hoda Cuprilija: Sultan care od Stambola b'jela, Jo e vidjet to vidjeo n'jesi; Nego samnom hajde kroz saraje! Car sa hodom udri kroz saraje, Dok dooe do jedne odaje Gdje no sjedi stara carska majka. Kad upade hoda u odaju,

Hamzevije u svijetlu poslanica

uikog

iiejha

225

Carsku majku za ruke jamio, S njezina je mjesta podignuo Pod njom die iljte i sedadu, Pod iljtetom kapak nahodio, A na kapku bravu od elika, Brava tvrda, ali nejma kljua, On ne moe kapka otvoriti, Nego veli caru od Stambola: Sultan care, moj pobogu babo, Trai kljua pokraj svoje majke! Prepade se stara carska majka, Iz njedara kljue izvadila, Pa ga sinu svome pokuila, Pa ga dade hodi Cupriliji, Hoda tvrdu bravu otvorio, U odaji kapak podignuo, Na delata jednog namignuo, Tuj posjee staru carsku majku. Caru suze vrue udarie, A hoda mu veli Cupriliu: Sabur care, moj pobogu babo Evo vidi kapak u odaji, Od njega su strmo merdevine, Hajde sa mnom, care od Stambola, Pa e vidit to vidio n'jesi, Ti e svoju zaboravit majku, Da je nikad saaliti nee. Odmah hoda strmo udario, A za njime care od Stambola. Dok sioe u jednu magazu, Od magaze otvorie vrata. Kada tude .nainjena crkva, U njoj gore mume i kandilji, Tude ima dvades't kaluera Gologlavih, kose raseljane, U rukam' im knjige i indili. Iz mraka im hoda udario, Sve isjee kaluere mlade; I tud proe, druga vrata nae, Za njim ide care od Stambola. Kad je druga vrata otvorio, Tuj golemu sobu nahodio I u sobi do osam emlija, A na njima osam kruna zlatnih, to je carska pripremila majka, Kad joj doe do sve sedam kralja, Na to e ih stara posaditi I ime e hjihke darovati.

226

Muhamed

Hadijahi

Kad to vidje care od Stambola, Desnom b'jelom odmahnuo rukom, Pa se odmah natrag povratio. Za njim ide hoda Cupriliu, Stie cara kod sajvana zlatna, Pa mu vako veli lakrdiju: Sultan care sveevo koljeno, Jo u tebi neto pokazati: Hodi samnom do jataka tvoga, Do jataka hajd' u arz-odaji.!' Car sa hodom odmah udario, Hoda doe do jataka carskog, Carski jatak s mjesta pomaknuo. Otlen sian jolan nalazili Od carskoga tahta i jataka, Taman, brate do mora sinjega Sto s' murtati njega iskopali, Kada udri sve do sedam kralja, Kako ' doi s jataka jamiti U sinje ga more utopiti. Dalji razvoj dogaaja gdje se opisuje kako je Cuprili sabrao vojsku i doveo je na Orlovo polje a Bonjaci jednim vjetim prepadom samoinicijativno rasprili vojsku svih sedam kraljeva nema nekog naroitog znaaja. Zanimljivo je da je narodni pjesnik navodne zasluge Bonjaka u ovoj pobjedi prikazao kao povod za davanje izvjesne finansijske autonomije Bosni. Pjesma naime govori kako je sultan nakon smjelog podviga Bonjaka na Orlovu nudio Danan buljuk pai bosanski paaluk ili blago bez rauna, na to mu je Danan odgovorio: Sultan care sveevo koljeno Ja ti Bosne paalujl:a neu A neu ti blaga bez hesaba. . . Nego hou, care od Stambola, Da ti dade bosanskim spahijam, Sto imaju zemlju u timarim Da na zemlje i tapije daju. I da im se -digne tefterhana Iz StamboJa do Travnika b'jela. I tvojijem, care, jerlikulim, Po gradovim mladim kapetanim, Da s ulefa sve u Bosni daje, Da ne idu do Stambola b'jela, Da ne idu i ne troe blago. Sve car dade to zaiska Dano. Nije potrebna neka podrobnija analiza historijskih dogaaja i ove narodne pjesme pa da se odmah ustanovi, da je pjesma nastala kao odraaj na prilike u kojima se Tursko carstvo nalo sredinom XVII vijeka, Refleks na vlaki rat, odlu-

Hamzevije u svijetlu poslanica

ujue

uikog

eiha

227

mjesto uprilia kod spasavanja carstva, i naroito krvavo razraunavanje sa anarhistikim elementima, zatim likvidacija sultanove majke, stvarno carice Kiosem, potvruju ovdje iznesenu pretpostavku. Iako se nigdje u pjesmi direktno ne spominju hamzevije, ova je narodna pjesma vrlo znaajna za upoznavanje hamzevijskog kompleksa. Murtati koji se sastaju u tajnim magazama koje razotkriva uprili nisu nita drugo nego stambolske hamzevije iz prve poslanice uikog ejha koji se uveer sastaju u podrumima, navlae eire i meusobno se nazivaju hrianskim imenima, a kad doe dan onda su u javnoj slubi kadije, hode, vezirski i finasijski slubenici. Teko je odluno rei, da li su se hamzevije doista skrivale u tajna skrovita; to se u jednom dokumentu gdje se zajedniki napadaju hamzevije i hurufije pripisuje i hurufijama koji se sastaju u svojim jazbinama (ferde). Pjesma je usprkos oitom vremenskom neslaganju, zajedno povezala carskog zeta Mehmed-pau starog - bez sumnje Sokolovia - sa upriliem. Interesantno je da su obadvojica bili istaknuti neprijatelji hamzevija. Po ulozi i svojoj djelatnosti Sokolovi i uprili i inae imaju dosta dodirnih taaka pa nije zaudo da se historiaru Hammeru sama od sebe nametnula paralela da je povue izmeu ovih dravnika, dok je Brosch smatrao loginim da u posebnoj knjizi (Gotha 1899) obradi ba Sokolovia i dvojicu uprilia. Doista je udna igra sudbine, da su najvei turski dravnici Sokolovi i uprili u isti mah najljui protivnici hamzevija.
uprilia

RESU MJ!: LES HAMZJ!:VITES A LA LUMIERE DE LA MISSIVE DU CHEIKH D'UZICE Dans cet article l'auteur essaie de relier en un tout quelques donnees historiques relatives aux hamzevites du XVHe et XVIIIe siecle, ainsi que les echos du mouvement hamzevite dans la poesie populaire musulmane. Mais ce qu'il y a de plus interessant et de plus utile dans ce travail c'est la publication d'un document nouveau concernant les hamzevites qui est une suite logique de la dite missive du cheikh d'Uice publiee dans le numero II (1951), p. 185-194, de notre Revue de philologie orientale et d'histoire des peuples yougoslaves sous la domination turque par Omer Musi. Quelques unes des suppositions et constatations de l'auteur peuvent servir de point de depart dans les recherches de ce. probleme.

ALIJA

BEJTi

SPOMENICI OSMANLIJSKE ARHITEKTURE U BOSNI l HERCEGOVINI

UVOD

Brojni i mnogovrsni arhitektonski spomenici turskog perioda u Bosni i Hercegovini ine velik i vrlo vaan dio kulturne batine tih dviju zemalja. Njih i danas ima tu na hiljade, a u prolosti ih je bilo i mnogo vie. Duh te ahitekture doao je, istina, izvana, ali su same spomenike podizali o svome troku sinovi tih dviju pokrajina, gradili su ih, klesali i usklaivali s prilikama i shvaanjima okoline najveim dijelom domai ljudi, i muslimani i krani. Ti su spomenici sluili u prolosti razliitim potrebama, religioznim, prosvjetnim, sanitarnim, saobraaj nim i drugim. No, mi danas, u potpuno izmijenjenim prilikama mate~ijalne i umne kulture, ne gledamo vie, openito uzevi, na tu namjenu i utilitarnost tih spomenika. Oni su za nas danas vaniji po svome kulturno-historijskom i umjetnikom znaenju. Oni su vidljivi dokumenti svoga vremena, ogledalo shvaanja, tenji i umjetnikog izraavanja naih naroda u minulim vijekovima, a mnogi od njih, bilo pojedinano ili u cjelini, imaju i trajnu umjetniku vrijednost. Stoga ti spomenici zasluuju nau punu panju i zatitu. Ti isti razlozi nameu nam i potrebu hitne naune obrade tih sp<;>menika, tim prije, to ta arhitektura, koliko je god mi konzervirali i uvali, ipak malo pomalo mijenja strukturu i nestaje. No, i pored svih tih vanih razloga mi u prolosti, naalost, nismo iskazivali dunu panju prema toj grani naeg kulturnog naslijea. U naoj literaturi vrlo je malo radova, u kojim je data makar i kraa graevna i estetska analiza tih spomenika, a ti su nam podaci vrlo vani. Ono, to je pisano o toj arhitekturi, odnosi se gotovo odreda na samu povijest pojedinih, i to zapaenijih monumenata, a takvo pisanje ne moe prikazati tu arhitekturu u njenome pravom svjetlu, niti moe pobuditi onaj pravi interes za te spomenike. Nuno su, dakle,
li

230

Alija

Bejti

potrebni, dapae i nerazdvojivi jedni i drugi podaci. Prvi nam daju analizu i ocjenu umjetnike vrijednosti spomenika, a drugi osvjetljavaju vrijeme i uslove, pod kojim su oni nastajali i dalje se razvijali. Prvi nam time pobuuju potreban interes i odnos prema tim spomenicima, a to je neobino vano, a drugi opet ukazuju na put, kojim e se doi do pravilne ocjene i, usto, upotpunjuju nae znanje o toj arhitekturi. Prvi uslovi za strunu i sistematsku naunu obradu tih spomenika stvoreni su kod nas tek nakon Osloboenja osnutkom Zemaljskog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine i Orijentalnog instituta u Sarajevu. Ta prava ustanova stavlja pod zatitu drave sve vrednije spomenike i sistematski prikuplja tehnike snimke i ope podatke o arhitekturi i povijesti pojedinih objekata, a Orijentalni institut ima opet poseban odjel za izuavnje orijentalne umjetnosti u jugoslavenskim krajevima. U okviru izdanja Orijentalnog instituta ovaj rad predstavlja prvi prinos na izuavanju te umjetnosti u Bosni i Hercegovini. On je nastao jednim dijelom pribiranjem arhivalne grae i literature u toku zadnjih desetak godina, a drugim, mnogo veim, prouavanjem tih spomenika na samome terenu, u okviru rada u Zemaljskom zavodu za zatitu spomenika kulture. Obzirom na irinu problematike i opseg publikacije, u kojoj izlazi, rad nema pretenzija, da dade detaljnije podatke i dublju analizu arhitekture, o kojoj govorim. Za to treba jo mnogo rada i mnogo vie prostora. Svrha je ovoga prinosa u prvome redu ta, da se dade sistematika i opi orijentacioni pregled tih spomenika, zatim znaajke pojedinih tipova, udio Orijenta i naih naroda u stvaranju te umjetnosti, te, konano, da se preko svega toga ukae na vrijednost tih spomenika i na njihovu vanost u formiranju nae kulture. Druga je zadaa ovoga rada ta, da dade najpotrebnija pomagala za daljnji studij. U tu sam svrhu naveo sve vanije izvore i tampane radove, koji se odnose na tu arhitekturu, i za koje ja znam.. Kaem vanije, jer je ostalo jo podosta sitnijih podataka u izvorima u literaturi, a osobito reporterskih lanaka po raznim listovima, koje ja nisam smatrao potrebnim ovdje donositi. Jedan dio. izvora i literature, to se ovdje donose, upotrebljen je za ovaj rad,-ali je svakako vei ostao potpuno neiskoriten. Smatram, da e se tim vanim podacima znatno olakati rad svima onima, koji se u svojoj glavnoj ili sporednoj struci zanimaju za tu arhitekturu, i, svakako, pospjeiti izuavanje jednog tako plodnog podruja nae kulturne prolosti, na kojem mogu raditi deseci ljudi itav svoj vijek, a da opet ostane jo dosta posla i za druge. Neki izvori i radovi navode se na vie mjesta, pa se tamo, radi utede prostora, citiraju u skraenom obliku, a ovdje donosim o njima sve potrebne podatke:

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni IZVORI

Hercegovinf

231

Vakufname (zakladne povelje} u Vakufskoj direkciji u Sarajevu iz godina 1462 (citiram: Vakufname).

1878

Sidili (zapisnici) sarajevskog eriatskog suda u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu iz godina 1551 - 1552 (br. I}, 1564 - 1567 (br. II), 1727 - 1728 (br. IV} te 1762 - 1852 (br. III i VII-LXXXV). Citiram: Sidili. Manuscripta turcica u Orijentalnom institutu u Sarajevu (citiram: Manuscriptil turcica 1). Manuscripta turcica u Gazi Husrevbegovoj scripta turcica Il).
Hadihusejnovi Salih, Muvekit, Tarihi dijari Bosna, sv. I-II, prijepis u Gazi Husrevbegovoj biblioteci s autografa (citiram: Muvekit).

biblioteci

u Sarajevu (citiram: Manu-

Kronika Muhameda Enverije

Kadia

(rukopis na turskome} u Gazi Husrevbegovoj bibli-

oteci.
Evlija Qelebi Seyahatnamesi, sv. V i VI, Istanbul 1315/1897 l 1318/1900 (citiram: Evlija Celebija). Nepouzdan prijevod S. Kemure u Glasniku Zemaljskog muzeja za Bosnu i Herce-

govinu (GZM), god. XX/1908.

Kemura, Sejfudin Fehmija ef., Javne muslimanske graevine u Sarajevu, GZM Xxt1908 XXIII/1911 (od god. XXI/1909 naslo.v: Sarajevske damije i druge javne zgrade turske dobe).
Sabanovi,

Hazim, Dvije najstarije vakufname u Bosni, Prilozi II/1951, str. 5 -

38.

LITERATURA
Bejti, Alija, Banja Luka pod turskom vladavinom. Arhitektura i teritorijalni razvitak grada u XVI i XVII vijeku. Nae starine, godinjak Zem. zavoda za zatitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti, sv. I/1953, Sarajevo 1953, str. 91 - 116 (citiram: Na~e starine 1/1953, str. 91 - 116).

Bosna, list za vilajetske poslove, vijesti i javne koristi, Sarajevo 1866 Hadimuli, Mustafa,

1878.

(Sarajevo 1936 443 -

Islamske javne zgrade turskog perioda u Mostaru, Novi Behar X 1937), str. 274 - 275 (citiram: Novi Behar X, str. 274 - 275}.

Knoll, dr. Petar, O muslimanskoj umjetnosti u Bosni, Knjievnik II/1929, Zagreb, str. 456 (citiram: Knoll).

Kreevljakovi, Hamdija, Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463 1878}. Sarajevo. Zbornik za narodni ivot i obiaje Junih Slavena, knj. XXXI, Zagreb 1935, str. 55 - 178 (citiram: Esna/i i obrti I i strane Zbornika}.

- Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463 - 1878}. II. Mostar. Zbornik za narodni ivot i obiaje, knj: XXXV, Zagreb 1951, str. 61 - 138 (citiram: Esna/i i obrti Il). Vodovodi i gradnje na vodi .u starom Sarajevu, Sarajevo 1939.
Stix, Edmund, Das Bauwesen in Bosnien und der Hercegovina vom Beginn der Occu-

pation durch die osterr.-ung. Monarchie bis in das Jahr 1887, Wien 1887.
Truhelka, dr. Ciro, Gazi Husrevbeg, njegov ivot i njegovo doba. Glasnik Zem. muzeja

XXIV/1912, str. 91 kovia,

232.
etiristogodinjice, Saraj~:vo

Spomenica Gazi Husrevbegove

1932 (radovi H. Kreevlja12.

li

ing. M. Bajlona, M. E. Dizdara i dr.).

Mostarski stari most. Napredak, Sarajevo, 1932, br. ll -

232
Karaozbeg

Alija

Bejti

.
41.

i njegovo doba. Novi Behar VII/1933-34, str. 36 -

Arhitektonski spomenici turskog perijoda u Mostaru. Nova Evropa XXIX/1936, Zagreb,

br. 7 i 8, str. 232 Istonjaka

235.
arhitektura u Hercegovini. Glasnik Jugosl. prof. drutva, knj. XVli, sv.

11-12 (juli-avgust 1937), str. 1056 -

1059. 12, 43 53, 77 90.

Islamski kulturni spomenici turskog perioda u Bosni i Hercegovini. Glasnik Islamslte

vjerske zajednice (IVZ), god. VII/1939, Sarajevo, str. l -

I OPCE ZNACAJKE I NOSIOCI

RAZVITAK

GRAEVINARSTVA

I GRADOVA

Padom utvrenih kraljevskih gradova Bobovca, Visokog i Jajca godine 1463 bi zauvijek zapeaena sudbina bosanskog kraljevstva. A kada jo godine 1482 pade i Herceg-Novi, posljednje uporite zemalja hercega svetoga Save, najvei dio teritorija dananje Bosne i Hercegovine ue u sklop carstva turskih sultana i pod neposredan utjecaj orijentalne kulture. Time je otpoelo jedno posve novo razdoblje u politikoj i kulturnoj povijesti tih dviju pokrajina. Vei dio domaeg iteljstva, progonjen zbog patarenstva od strane Rima i ugarskih kraljeva, a na drugoj opet strani namamljl:m povlasticama, koje mu je prualo tursko zakonodavstvo , gotovo listom primilo je vjeru, obiaje i nain ivota novoga gospodara. A s vjerom, nainom ivota i drugim tekovinama orijentalne kulture postepeno bie poprimljene i gotovo sve grane islamske umjetnosti, od kojih su neke dole poslije na ovome tlu do osobitog izraaja. Tada je ovamo presaena i istonjaka graevna umjetnost - nuno formiranje prostora za ivot ovjeka i zajednice po kanonima osmanlijske graevne kole kao sinteze perzijske, arapske i bizantijske umjetnosti. Tada je uz to graevinarstvo ovamo preneseno i ono osebujno umijee plasiranja graevnih objekata u prirodi i izgraenom prostoru - umjetnost, koja je u ono doba bila svojstvena samo orijentalnim islamskim narodima. I od tih svih grana orijentalno-islamske umjetnosti, koje se udomaie i na naem tlu, svakako su te dvije posljednje ponajbre prodrle i dostigle visok uspon i po broju i po vrijednosti spomenika. U. vrlo kratku razdoblju, koje ne prelazi ni itavo jedno stoljee, nikoe ovdje ne stotine, nego hiljade po obliku i namjeni najrazliitijih arhitektonskih objekata, nastadoe iz temelja itava naselja i gradovi posebnog tipa. Time bi takorekui preko noi izmijenjena fizionomija tih dviju zemalja, i dat im specifian, orijentalni izraz, koji se i dan-danas tu zrcali. Tko su bili osnivai tih brojnih objekata javnog znaenja i lijepe umjetnike vrijednosti? Drava se malo brinula o razvitku duhovne i materijalne kulture. Njezina briga bila je u tome smislu jedino izgradnja i popravak tvrava, puteva i mostova, vojno-stratekih, dakle, objekata, ali ni to nije bilo uvijek plaano iz dravne riznice, nego je esto udaran i namet na vilajet. U tome pogledu jo je manje dalo drutvo kao kolektiv. Proizlazi, da su osnivai tih spomenika odreda bili pojedinci, a to nam potvruju i brojni pisani dokumenti, Iz tih se isprava, dalje,

234

Alija

Bejti

vidi, da su ti osnivai pripadali svima staleima i slojevima tadanjeg drutva od ejhul-islama i velikog vezira u Stambolu, pa do imama sarajevske mahalske damije i onog posljednjeg obrtnika. Petnaesto i esnaesto stoljee bjehu doba gotovo stalnog zveketa oruja na granicama turske carevine, i nije .bilo takoreku! godine, a da Bonjaci i Hercegovci nisu vojevali bilo na bosansko-hrvatskoj granici i Panoniji, bilo pak po gudurama i poljanama Rusije i daleke Perzije. Te vojne, od kojih se najvei dio svravao pobjedom turskog oruja, donosile su zemlji i pojedinim turskim vojskovoama ogromne materijalne prihode, a upravo te vojskovoe, kako nam svjedoe i suvremeni pisani spomenici, bili su glavni nosioci graevne umjetnosti i utemeljai gotovo svih veih spomenika petnaestog i esnaestog stoljea. Dakle, akumuliranje boga,tstva bilo je od osnovnog znaenja za razvoj te arhitekture. Jo neto. Spomenute su vojne utjecale na razvoj arhitekture i izgradnju naselja i jednim drugim putem. Vojska je, naime, neproduktivan elemenat, a potrebe su joj velike. Ona je stoga organizirala ovdje uz glavne drumove, kojim se kretala u 15. i 16. stoljeu, nadirui prema Dalmaciji, Hrvatskoj, Slavoniji i Ugarskoj, prve zanate, najprije, dakako, za potrebe svoje, a poslije i ostalog svijeta. Postepeno se nie duan do duana, a u neposrednoj blizini podie se istodobno da.. mija i karavan-saraj za potrebe vojske i putnika, i tako nastaje arija - zametak budueg grada. U ta nova naselja sve vie pridolazi izokolno seljatvo, prihvaa se zanata i trgovine i postepeno proiruje grad izgradnjom stambenih i drugih objekata. Tako se stvara u ovim zemljama gradski, odnosno zanatlijski i . trgovaki stale, koji, udruen u esnafe ili cehove, razvija relativno jaku gradsku privredu i postaje jedan od primarnih nosilaca graevne umjetnosti, osobito umjetnog zanatstva, kroz itav turski period. Na razvoj te arhitekture utjecao je, meutim, jo jedan neobino vaan faktor, a to je religiozni osjeaj, kojim su bili proeti islamizirani dijelovi naih naroda. Islam, naime, trai od svojih sljedbenika troenje imetka i u ope, drutvene svrhe i obeaje im za to veliku nagradu. Otud brojni osmanlijski dravnici, pae, veziri, tefterdari i drugi slubenici, mahom sinovi ove zemlje, ubijeen! u ispravnost uenja islama, od svojih ogromnih prihoda, koji se sastojahu najee od ratnog plijena, podiu po Bosni i Hercegovini . svoje zadubine, a za uzdravanje ostavlja1:m u vakuf ili zakladu imetak u novcu, zemlji, duanima i drugim privrednim objektima. U njihovim vakufnamama uvijek se istiu pojedine odredbe iz Kur'ana kao spiritus movens njihovih nastojanja u tome smislu. Iz tih istih razloga za tim visokim i imunim dravnicima ne zaostaje u granicama svojih mogunosti ni obini, graanski stale, trgovci i sitni obrtnici, pa ni ene iz mahale. U Sarajevu su, na pr., podigli svoje damije i ostavili lijepo imanje za njihovo uzdravanje po jedan buzadija, naladija, paadija i sara, a tako su isto dvije sestre, djevojke, tkajui na stanu platno sagradile u tom istom mjestu jednu esmu, koja je stajala uzgor sve do god. i.895. A takvih primjera ima na stotine. Na tim osnovicama nicali su po Bosni i Hercegovini brojni objekti sakralnog, drutvenog, prometnog, privrednog i stambenog znaenja. Upravo iz tih zadubina . izrasli su jo do druge polovine sedamnaestog stoljea mnogi gradovi tih dviju pokrajina. Ostavit u postrani ogromne vakufe 15. i 16. stoljea u Sarajevu, Mostaru, Foi, Cajniu, Ban)oj Luci, Tuzli i drugim mjestima, koji su uveliko pospjeili razvitak tih mjesta, a navest u ovdje samo tri nova i vrlo karakteristi~na, primjera izgradnje i razvitka naih gradova pod tu..r~kom vladavinom.

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini

235

Prostor na lijevoj obali Lima, na kome do one katastrofalne poplave te rijeke od god. 1896 stajae stara kasaba Rudo u viegradskom kotaru, bjee polovicom 16. stoljea pust, neizgraen i zvae se Ruda njiva. Kako je taj kraj bio tada daleko od grada (najblii je bio Viegrad), ukazala se opa potreba, da se tu osnuje kasaba. I tada je ondanji bosanski sandak, a kasniji budimski vezir i sin onoga kraja Mustafabeg (Mustafa-paa) Sokolovi, strievi velikog vezira Mehmed-pae Sokolovia, zatraio od sultana darovnicu na spomenutu njivu, da na njof sagradi svoje zadubine i osnuje kasabu. A kad je tu darovnicu dobio, poeo je o svome troku graditi na toj njivi i do kraja god. 1558 sagradio damiju, mekteb, karavan-saraj, most na Limu, javno kupatilo, mlin s etiri vitla, dvije stupe s koarskim dua nima i vie drugih duana. Time doista bie udareni jaki privredni temelji novoj kasabi, koja se otada prozvala Rudo i lijepo razvijala. Poput Rudog nastao je i dananji Mrkonjigrad u zapadnoj Bosni. Devedesetih godina 16. stoljea bjee to neznatno seoce zvano Gornje Kloke, a itav kraj tegoban i opasan za putnike i trgovce, koji tuda prohode, pa je neto prije god. 1591 visoki dostojanstvenik na carskom dvoru kizlaraga Bejazi Hadi Mustafaga, sin Muhamedbegov, rodom iz toga sela, sagradio tu masivnu damiju i uz nju mekteb, javno kupatilo, vodovod, karavan-saraj, pekaru i dvadeset i etiri duana. Usto je vakufnamom od l. ,dum. II 1003. (15. II 1595.) ostavio jo 674.000 aki, da se daju u zajam mjesnim obrtnicima i trgovcima, pa vie knjiga (biblioteka!) i etiri velika komada zemljita s pripadajuim gajevima. To mjesto otada se zove Novo Jajce, a od novijeg vremena Varcar ili Mrkonjigrad. Do godine 1643 nije bilo ni Nove Kasabe u istonoj Bosni, u vlasenikom kotaru. Cio taj kraj zvae se dotada Jadar po istoimenoj rjeici, koja tuda protie i ulijeva se podno drevne tvrave Kulata u Drinu. Tu je izmeu godine 1641 i 1643 budimski muhafiz, carski vezir i serdar Musa-paa, rodom na svu priliku iz sela Vikoa kod Foe, sagradio vei broj zadubina i time zasnovao kasabu. A prije toga poslao je Visokoj Porti molbu ovoga sadraja: U selu Gojkovi! u nahiji Bira, a sandaku bosanskom, put vodi kroz klanac. Prije je tu bio jedan han, pa je izgorio, te se putnici nalaze u velikoj neprilici. Osim toga, to imaju potekoe pri samom putovanju, konae u tome selu po kuama siromane raje zajedno s elja i;lima kuevlasnika te ih time uznemiruju i prave im tetu, pa se raja zbog toga i-atrkala i rasula. Na temelju toga trai visoko doputenje, da na spomenutom mjestu napravi damiju i dva hana, i da uz doputenje vlasnika zemlje kupi u spomenutom selu est komada batinske zemlje, k9je spadaju u filurdijske zemlje, i koje su kao takve zavedene s filurdijskim prihodima od 1890 aki u defteri.:hakaniji. Moli, dalje, da na tome mjestu osnuje kasabu, i da iteljstvo te kasabe bude oproteno od svih daa osim poreza (resm) na batinsku zemlju, to e ga samo mutevelija. (upravitelj) budueg njegova vakufa davati svake ,godine dravi, te da se u iteljstvo toga mjesta poslije toga nema prava mijeati nitko od strane drave, paa, vojvoda ni ostalih dravnih slubenika. . Molbi je udovoljeno carskim fermanom od po. dum. II 1051 (7-16 IX 1641), i Musa-paa je izatoga podigao tu damiju, mekteb, dva karavan-saraja, dvadeset i pet duana, zatim tvornicu koa (tabhanu) s pet radiona i dolapima, stupu za tuenje ruja i ike za potrebe koara te mlin s etiri vitla,, sve na rijeci Gornjem Jaqru. Usto je uvakufio za uzdravanje zadubina jedan vinograd, dvije bae, oranice i livade uz te b~e, pa dva ~ela u Jadru i cijelo imanje zvano Gojkov

236
ifluk.

Alija

Bejti

Jo je ostavio i 150.000 aki s odredbom, da se daju u zajam trgovcima i obrtnicima uz odreenu kamatnu stopu. Kad su sve te zadubine bile dovrene, Musa-paa je dao napisati vakufnamu i legalizirao je l reb. I 1053 (20 V 1643) na sudu u Budimu.
I z v o r i i l i t er a t u r a: Vakufname (i uz njih druge isprave) br. 96, 194, 263 i mnoge druge- Sabanovl, Prilozi II/1951 - Kreiievljakovi, Sarajevo do Gazi Husrevbega, Spomenica Gazi Husrevbegove etlristogodi~njice - A. Bej ti, Uloga vakufa u izgradnji i razvitku ~ih gradova, kalendar Narodna Uzdanica za god. 1944.

llRBANIZAM

Pogledamo li geografsku kartu Bosne i Hercegovine, odmah e nam udariti u oi, da su svi gradovi tih dviju pokrajina izrasli u kotlinama pojedinih rijeka i neposredno uz stare drumove, kojima se u srednjem vijeku i kasnije, u tursko doba, odvijao ivahan kiridijski promet. To nam kazuje, da su prometne veze, voda i plodnost tla bili odluujui faktori kod lokaliziranja pojedinih gradova i veih naseobina. Velik utjecaj u tome imale su osobito prometne potrebe. U prijanja vremena sav se teret prenosio na duim relacijama na konjima, mazgama i devama, i naim drumovima kretale su se iz dana u dan trgovake i ine karavane, esto sa stotinu, dvije pa i vie samo tovarnih grla. A takve karavane trebale su na izvjesnom odstojanju, osobito u gorovitim i hajduljivim predjelima siguran konak, pa su se upravo radi njih podizali na takvim mjestima kiridijski hanovi i ogromni karavan-saraji, a uz ta prenoita nastanjuju se odmah i obrtnici, u prvom redu oni, ije je usluge trebala karavana i njezini pratioci. Na taj nain udario se temelj mnogim varoima ne samo u Bosni i Hercegovini, nego na cijelom Balkanskom poluotoku, a osobito na vrlo frekventnom t. zv. Carigradskom drumu (Stambolska dada), koji je povezivao unutranjost Balkanskog poluotoka sa Carigradom i Malom Azijom. A da su upravo iz tih, prometnih potreba nastale mnoge nae varoi, imamo izravne dakaze u spomenutim zakladnim poveljama osnivaa Mrkonjigrada i Nove Kasabe, gdje se izriito navode te potrebe. Svi ti gradovi turskoga doba razvijali su se jo od svoga zametka u dvije odjelite zone. Jednu ini arija- sredite obrta, trgovine i prometa - a drugu mahale - stambene povrine grada. Carija je uvijek u sreditu grada, gdje se sastaju putevi sa svih strana, a mahala uvijek na posebnu prostoru i izvan jaih prometnih arterija. Carija u ravnini i kotlini, na udaru tranzitnog druma, a m~ala gore u strani, po okolnim padinama i breuljcima. To separiranje karakterna je crta ne samo gradova Bosne i Hercegovine, nego i svih ostalih na muslimanskom Orijentu.

yerti)l:alpo izmicanje

kua

(po arh. ;J, Pospillilu)

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini

237

U manjim mjestima arija se protee du jedne, i to glavne ulice (prolazni put!), a u veim pak mjestima, kakvo je Sarajevo, sastojala se iz itave mree uskih uliica, vezanih uvijek uz glavni, tranzitni drum. Pogledamo li pak na koji su nain plasirane mahale i kue po okolini, rekli bismo na prvi pogled, da je sve u nekom neredu i proizala iz trenutanih potreba, ali kad uemo u sr problema i uivimo se u taj milieu, onda tek otkrivamo, da je to plod tenji da se to manjim sredstvima to bolje ugodi ovjeku, za koga se sve to i gradi. Pri gradnji kue odabiralo se mjesto, odakle e se imati to ljepi pogled na prirodu i okolinu. Kue se stoga plasiraju ubrdu, kua izmie kui u vertikalnom smislu, kako bi jedna drugoj ostavila slobodan vidik na dolinu. To je bio stalap graevni zakon, on, dodue, nije bio nigdje pisan, ali se ipak do njega mnogo dralo. Kult susjedstva bio je neobino velik. A upravo iz tih elja i takvih komijskih obzira nastale su one terasaste povrine naih gradova, tako se razvilo staro Sarajevo, Foa, Travnik, Maglaj i mnoga druga mjesta. Gdje pak konfiguracija nije doputala slobodne vidike na prodolu, tu se ovjek snalazio na drugi nain: kuu je izmakao u horizontalnom smislu, a na katu napravio oak ili erker i time osigurao slobodan vidik' du itave ulice i na jednu i na drugu stranu. Gdje god su doputale mogunosti, domai je ovjek rado podizao kuu i kraj same tekuice vode. A i ondje, gdje nije mogao s kuom izai izravno na rijeku, opet se snaao i osigurao kui vodu provoenjem makar i malog rukava kroz kunu avliju. A to je inio iz dva razloga. Jedan su sanitarne potrebe, do kojih se vrlo mnogo dralo, a drugi je elja za nesmetanim uivanjem u svjeini i umovima te vode. Gradovi Bosne i Hercegovine bogati su tekuom i izvorskom vodom i puni primjera takve izgradnje, ali stari Travnik kao da je sve nadmaio. U njemu voda protie gotovo kroz svaku avliju, i svuda se uje njezin ubor. Tamonji potok Babunar, koji je bio jo jai do god. 1893, dok jedan njegov dio nije uzet u gradski vodovod, oito ne tee svojim prirodnim koritom, i drim, da ga je dananjim putem provela ljudska ruka, da kuama osigurava svjeinu i istou, a i da, usto, pogoni mlinove i stupe u san10me naselju. Desilo se to svakako prije god. 1706, kad pada prvi poznati spomen Babunara u dananjem koritu, a najvjerojatnije jo u 16 stoljeu. Iz tih istih razloga je, smatram, bio proveden i jedan rukav vrela Moanice neprirodnim koritom preko Vratnika i Kovaa u Sarajevo. U Gazi Isabegovo doba (1462) taj potok jamano nije jo tekao tuda, jer bi Gazi Isabegu inae bilo lake izgraditi svoje mlinove na tome potoku, negoli praviti veliku branu i podizati razinu rijeke Miljacke. Daljnja karakterna osobina stambenih povrina gradova na prostoru nekadanje Turske jest jako naglaeno zelenilo - baa s raznolikim cvijeem i lisnatim drveem, kojega grane dopiru do samih kunih prozora. Covjek tu nastoji produiti tu prirodu i u samu kuu, pa cvijee gaji i u vazama po penderima. Kua se eli

tla

Plasiranje

kua

na ravnu terenu (po arh, J, Pospiilu)

238

Alija

Bejti

unijeti u prirodu, a priroda u kuu. U :>tarim gradovima na tome podruju nije bilo dananjih javnih parkova. Nije bilo ni potrebe za njima. Svaka je kua imala vlastiti i mnogo intimniji perivoj s rodnim vokama i zelenilom. A ti esti kuni perivoji davali su itavu gradu vrtni karakter i dovodile pojedine povrine u meu soban sklad i estetsku cjelinu. Foa, na pr., i Gorade u Podrinju te Donji Vakuf u dolini Vrbasa zadrali su taj vrtni karakter do dana dananjega. Taj kult vode i zelenila bio je u Bosni, zna se pouzdano, jo od poetka turske vladavine vrlo razvijen. 1 Odakle te pojave? Nisu li one dole ovamo zajedno s Turcima, a oni ih preuzeli od susjednih pustinjskih Arapa, kojima su oaze s vodom i palminim zelenilom vrlo mnogo znaile u ivotu?
Izvo.ri i literatura: J. Pospiil, Die Sarajevoer Stadtregulirung, Sarajevoer Tagblatt od 18, 19 i 20 XI 1909 te 15 l 25 I 1910.- Isti, Bosnlsche Stadte, D.er St!idtebau (Berlin) god. 8, sv. I (januar 1911), str. 6-9. -Isti, Unterwegs zur Baukunst, Monatsheft der Wiener Baulndustrie-Zeltung XXXIV, sv. 3. (decembar 1916). - I. Bach, Arhitekt Josef Pospiil, Hrvatska revija XVI/1943 br. ll. - J. Cvlji, Balkansko poluostrvo l junoslovenske zemlje, Zagreb 1922, str. 299-303. - P. Gakovi, Tipovi muslimanskih naselja u Bosni, Razvitak (Banja Luka) VII/1940, str. 250-262, str. 250-262, 286-292. - V. Skarl, Postanak Sarajeva l njegov teritorijalni razvitak u 15. i 16. vijeku, GZM XLI/1929. - D. Grabrijan, J. Neidhardt, Z. Dldek, Sarajevo i njegovi trabanti. Arhitektonsko-urbanistika razmatranja uoi Izrade nacrta za regulaciju grada Sarajeva. Tehniki vjesnik (Zagreb) XLIX/1942, br. 7-9. - Na~e starine I/1953, str. 91-116. - Nedim Filipovi, Neki novi podaci Iz ranije istorije Sarajeva pod Turcima. Pregled (Sarajevo), br. 7-a (juli-avgust 1953); str. 67~76.

MATERI.JALI

Drvo i kamen ponajglavniji su materijali bosansko-hercegovake arhitekture turskog perioda. Krna Hercegovina, dodue, svuda rabi gotovo samo kamen, ali drvetom bogata Bosna podjednako i jedno i drugo. Iskonski i uvijek plemeniti, oni se na bosansk:om tlu as nenametljivo izmjenjuju (Brusa bezistan i izokolni duani u Sarajevu), as se opet nadopunjuju u ivopisnim oblicima (Guia kua u Banjoj Luci). Graevine javnog karaktera, kakve su, na pr., kupolaste damije, kupatila, be;istani, neki mostovi i dr., graene su i u jednoj i u drugoj pokrajini od temelja do tjemena od kamena, od toga je materijala ak i unutranji namjetaj i sav arhitektonski dekor u .tim graevinama (minbera i mahfil u damiji, kurne i estrade u kupatilu itd.). Objekti pak profane arhitekture, kakve su, na pr., stambene kue, banovi, duani i dr., imaju u Bosni ili mjeavinu i jednog i drugog materijala, ili su itavi samo od drveta (vodenice, hambarovi i kue brvnare u planinskim predjelima).
Jo god. 1530 sretaju se obje te osobjne, na pr., u ljetnikovcu Gazi Husrevbega u Glavogodini kraj Sarajeva. Te su godine pozdravili tu Gazi Husrevbega austrijski poklisar! Josip Lamberg i Nikola Jurii, i Benedikt Kuripei, tuma toga poslanstva, ovako je u svom poznatom I t i n er ar i u m u opisao susret s Gazi Husrevbegom i njegov ljetnikovac: Poto gospoda prooe kroz prve redove (misli: dvorjanika} do vrata ili do hladnika, nai njena od lijepog zelenog granja, kroz koji je bio proveden mali patai, poklonie pred gospodom dva paina vrhovna komornika svoje glave vrlo poteno, a dlanom ruku se dohvatie vlastitih prsa; njima su se i gospoda (misli: poklisar!) jednako naklonili. Zatim uoe u hladnik, gdje je paa (koji bijae velik i krupan ovjek} sjedio u svom visokom dostojanstvu, a na zemlji, po travi, pod nje~ovom no~om, bija~ krasqa serdada, 'frufielka, Gazi H;1,1srevbe!i, str. 132-133).

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini

239

Odnos domaeg graditelja prema tim graevnim materijalima nije isti. arhitektura gotovo negira kamen kao dekorativni materijal, i u tome je oprena oblikovanju srednjevjekovne arhitekture u ovim stranama. Ta specifinost graditeljstva na naem terenu infiltrirana je ovamo zajedno s oblicima iz istone islamske arhitekture, koja u potpunosti negira kamen i svuda ga prekriva bujnom plonom ornamentikom. Otud su i kod nas kamene plohe graevina turskog perioda gotovo odreda prekrivene bukom, ak je prelien i unutranji kameni namjetaj u tim graevinama. Kamen, dakle, ovdje ima, izuzevi tek nekoliko primjera (Alipaina damija i Hadi Sinanova tekija u Sarajevn), samo konstruktivnu funkciju. Drvo, naprotiv, svugdje zadraje prirodan izgled i struktura i gdje je konstruktivni elemenat i gdje je arhitektonski dekor. Ono, dakle, uz isto konstruktivno ima istodobno i dekorativno znaenje. Tamo pak, gdje je bilo ekonominije i svrsishodnije, javlja se kod profanih graevina mjesto kamena jedan drugi materijal. To je erpi, na suncu suena opeka od obine gline, kojoj je primijeana poradi vee vrstoe pljeva ili isjeckana slama. erpi se i dan-danas rabi osobito u nizijskim mjestima, gdje kamena uope nema, ili je kamenolom daleko od gradilita. erpi se radije rabi ve i stoga, to prevoz i obrada kamena iziskuje mnogo vei trud i troak, negoli izrada erpia, koja se obavlja u neposrednoj blizini gradilita. Kod svih zgrada u tim mjestima, koje nemaju monumentalan karakter, od erpia su izvedeni i nosivi i pregradni zidovi. Foa i staro Sarajevo su, na pr., gotovo itavi izgraeni od toga materijala. Kad smo kod erpia, ovdje valja spomenuti jo jednu vrstu opeke, koju su rabili graditelji na ovome podruju. Duina i irina te opeke gotovo je ista kao kod dananje tvornike, samo je tanja upravo za polovinu i mnogo boljeg kvaliteta. Sreta se samo u graevinama esnaestog vijeka. Upotrebljavala se samo za gradnju svodova i kupola monm:nentalnih objekata, gdje je dolazila sama, ili mijeana sa sedrom. Je li se ona proizvodila ovdje, ili se dobavljala odnekle sa strane, teko je zasada rei. Pokrovni pak materijal veoma je razliit u ovim dvjema pokrajinama. Hercegovina i u ovom sluaju rabi kamen - kriljevake ploe - jedno, zbog nestaice drveta i, drugo, zbog velikih vjetrova, koji tamo vladaju. Bosansko pak selo i veina gradova u toj pokrajini upotrebljavali su ponajee dasku u strug od bukovine ili jelovine (imla). Neka opet mjesta, kakva su, na pr., Sarajevo i Foa, imala su poseban pokrovni materijal - eremit. To je utorena vrsta opeke, koja se, koliko se zna, proizvodila kod- nas u Foi i Sarajevu. Sarajevskim eremitom i danas su prekrivene gotovo sve stare zgrade u tome mjestu i blioj okolini, a foanskim opet one u Foi i itavu gornjem Podrinju, od Foe do Ustiprae. U Sarajevu je jo krajem 15 i poetkom 16 stoljea, pa i kasnije, radila na Barku tvornica eremita i druge glinene robe, a osnovao ju je Abduthalimaga, ehaja bosanskog sandakbega Skender-pae, i uvakufio za svoju damiju na Mutnom Potoku. Kasnije se eremit radio i na prostoru Bakarevia ciglane. U Foi se pak izraivao, zna se, na vie mj.esta u neposrednoj okolini grada: na Tekiji, u Patkovini, u Oplaziima na Brodu i neto nie dananje eljeznike stanice. 'ro posljednje mjesto i danas se zove po tome Ceremedinica. U starije doba ovdje se upotrebljavalo kao pokrbvni materijal i olovo. Njime su bili pokriveni svi kupolasti objekti u ovim dvjema pokrajinama. Bio je to veoma ~kup pokrov, jer je za jednu i omanju graevinu ove vr~te trebalo po stotinu i vie
Domaa

240

Alija

Bejti

tovara olova. Taj se metal jo od davnih vremena pa sve do sedamnaestog stoljea dobivao u zemlji, ponajvie u okolini dananjeg .mjestanca Olova, po emu je to mjesto i dobilo ime, a otada se gotovo iskljuivo dobavljao sa strane. U danima prvog srpskog ustanka i pod austro-ugarskom okupacijom Bosne i Hercegovine s mnogih starih graevina olovo bi skinuto i upotrebljeno u ratnu municiju, a kupole osti!e neke gole i preputene same sebi, a neke prekrie bakrenim ili cinanim limom. I z v or i i l i t er a t ur a: Kemura, GZM XXII/1910, str. 291.
GRADITELn
Ve sam karakter bosansko-hercegovake arhitekture turskog perioda kazuje, da su ovdje nekad radili turski umjetnici i da su upravo oni bili ti, koji su prenijeli tu arhitekturu i u nae strane. A to nam potvruju i pisani dokumenti. Pojava i djelovanje tih umjetnika u ovim krajevima posve je razumljiva kada se zna, da su ove dvije zemlje stoljeima bile i politiki i kulturno vezane za Carigrad i Malu Aziju. Ti turski graditelji dolazili su ovamo i radili u esnaestom stoljeu, kad se ovdje .najvie gradilo i kad su nastali oni najljepi i najvredniji spomenici u ovim krajevima. Od njih su nam poimence poznati Sinan, najvei turski graditelj minulih vremena (1489-1588), koji je zidao uvenu upriju Mehmed-pae Sokolovia na Drini u Viegradu (1571-1577), zatim imare i saraj istoga pae i u tom istom mjestu, i, na svu priliku, projektirao Gazi Husrevbegovu damiju u Sarajevu (graena 1530)/' potom. Hajrudin, graditelj nadaleko poznatog mostarskog starog mosta (1566) i tvrave u Makarskoj (1568), te Ramadanaga, koji je, prema Evliji Celebiji, zidao elegantnu damiju Aladu u Foi (1550). U esnaestom stoljeu mnogo su ovdje radili i dubrovaki graditelji. Meu njima bijae vrsnih klesara i posebnih majstora, koji su zidali svodove, a upravo je te Bosna u ovo doba ponajvie trebala. G odine 1506 zakljuilo je dubrovako Vijee tlmoljenih poslati ondanjem bosanskom namjesniku Feriz-begu na njegovu molbu dubrovake majstore, i to dva zidara i cetiri magistros cognore, da mu grade banju u Sarajevu, a do dvadeset i etiri godine poslije toga (1530) isto to vijee alje u Sarajevo pet majstora kamenara i jednog tesara, koji e nadgledati rad i obavljati finije klesarske radove na Gazi Husrevbegovoj damiji, koja se upravo poela graditi. Dr. K. J. Jireek zna - po svoj prilici na temelju dubrovakog arhiva da su ovdje radili ak i talijanski majstori. On navodi, da su tu zidali mostove, ali, naalost, ne spominje izriito njihovih imena niti mjesta, u kojim su radili. 2 Sinan je, prema djelu T e z k er e t U l- E b n i ye (Popis graevina), koje je napisao on sam ili netko od njegovih nasljednika, po raznim mjestima turske carevine podigao nita manje nego 131 damiju, 55 medresa, 7 viih kola, 19 mauzoleja, 14 imareta, 3 bolnice, 6 velikih vodovoda, 8 mostova, 16 karavan-saraja, 33 saraja, 6 velikih podzemnih skladita i 35 kupatila. Iako je gradio vie od pedeset godina, ipak toliki broj ini se nevjerojatnim. Blizu je stoga pameti, da su tu uneen! i radovi njegovih uenika. Gazi Husrevbegove damije nema u tome popisu. Pretpostavka, da je i nju bar projektirao, temelji se na usmenom saopenju jednog uenjaka iz Carigrada.. koji je prilikom proslave Gazi Husrevbegove eti ristogodinjice god 1932 rekao u Sarajevu prof. Hamdiji Kreevljakoviu, da je osobno vidio u Carigradu Sinanove nacrte za tu damiju. - O tome velikom graditeljskom duhu Istoka izale su u Carigradu god. 1931. dvije zasebne knjige iz pera Ahmeda Refika: M i m ar Sinan (biografija) i Mimar Sinan (895-996) hayatina ve in~aatina dair Hazinei Evrald!l mevcut Plvan hiikiimler!ni havlclir (dokumenti),

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini

241

No, od esnaestog stoljea naovamo sve se vie javljaju i domai graditelji. Jednim dijelom bijahu to neimari (tur. mimar), projektanti i poduzimai veih objekata, a drugim, mnogo veim, majstori-praktian ili, kako ih ovdje zvahu, dunderi, koji su sve izraivali sami - od zidanja temelja pa do izrade prozora i rezbarija u drvetu. I dok je djelatnost stranih majstora ovdje bila tek povremena dobavljali su ih samo vrlo imuni pojedinci, jer je njihov rad obzirom na uzdravanje, a i samu vrsnou posla bio veoma skup - domai graditelji rade ovdje stalno i imaju uvijek pune ruke posla. Na glasu nekada bijahu duneri iz Osata kod Srebrnice (ua specijalizacija: tesati), koji su, uzgred neka je spomenuto, imali i poseban, dunerski jezik, pa oni iz Popova Polja i Ljubinja u Hercegovini (klesari), zatim oni iz Skoplja (Bugojno), koji su bili i tesari i klesari. Dosta ih je. ilo na pealbarski rad i izvan granica Bosne i Hercegovine. Ti majstori bili su osobito brojni i vrsni u Sarajevu, gdje se uvijek mnogo gradilo i popravljale. U 16 stoljeu tu su ivjeli i radili dvojica naih neimara: Nedar Hadi Ibrahim i Mimar Sinan. Oni su tu o svome troku podigli i po jednu damiju, koje su i danas uzgor. A jedan slubeni popis sarajevskih krana iz godine 1788 sauvao nam je imena dvojice neimara (Stania i Tanasije) i 77 dundera, a neto prije, godine 1762 broj sarajevskih dunera bjee dvostruko vei (146). Iz raznih se isprava vidi, da su to bili, kao i drugdje, mahom krani, a u tome mjestu imali su i svoj esnaf, kojem su pripadali jo dogramadije (drvorezbari), taije (klesati), sujoldije (majstori koji prave i popravljaju vodovode), eremidije (izraivai erpia i eremita), zatim kaldrmedije i trgovci graevnim materijalom. Domai graditelji nisu se uputali u graevine kompliciranijih i teih konstruktivnih rjeenja. U 15 i 16 stoljeu, kad su se podizale takve graevine, njima je za to nedostajala graevna tradicija, a kasnije, kad su znatno oslabile ekonomske snage zemlje, takvi se objekti gotovo i ne grade. Otud su domai graditelji usredotoili svoj rad na profanu, osobito stambenu arhitekturu i dali na tome podruju djela lijepe umjetnike vrijednosti. Njihova umjetnika sposobnost ispoljila se osobito u ispravnom izboru i upotrebi graevnog materijala, u osjeaju za boje, oblike i proporcije, za ekonominost i svrsishodnost prostora, a nada sve u umijeu smjetaja objekta u prostoru. I kad god vidim na slici onaj skup romantinih i slobodno postavljenih vodenica na Plivi kod Jajca i na Rami pri njenom samom izvoru, ili pak koju staru kuu bosanskih sunanih mahala, uvijek se sjetim tih domaih samoukih umjetnika i onog slikovitog opisa bosanskog dunera, to ga je dao arhitekt Josef Pospiil, koji je mnogo prouavao i cijenio rad tih majstora. Jednoga dana - veli on - pojavi se u susjednom vrtu vlasnik s domaim graditeljem, koga ovdje zovu dunerom. Zaustave se obojica na mjestu, gdje se tlo valovito isprijeila na obronku. Duner promatra drvee, tio, okolinu, baci pogled na Sarajevo, to se pruilo na podnoju obronka, izvadi iza pojasa nekoliko pripravljenih kolia, odmjeri koracima i u jednom i u drugom smjeru odreene razmjere te zabode u krajeve tih crta svoje kolie. Tada doe glavni dio posla. Ispituje se, koje pi drvee moralo biti rtvovano. Kolii se premjeste neto nizbrdo, i jedna lijepa kruka je spasena. Duner pogleda uzbrdo prema obronku i sa zadovoljstvom ustanovi, da budua zgrada ne e nimalo smetati drugoj nekoj tuoj kui, to se tamo gore nalazi. Ostavit e joj . slobodan pogled na dolinu prema gradu. Tada uze duner promatrati, hoe li sunce u svom dnevnom ophodu davati kui dovoljno svjetla i topline. Ustanovi, da e s istone strane dolaziti sve do podneva, premda

242

Alija l3ejti

je susjedna kua prilino blizu. - U nagibu brijega ima 1 IZvora. Ne e li kua biti vlana? Ne e, jer se gradilite sputa malo i postrance.- Bit e, dakle, sve u redu.- Treba li nakon toga jo i osnova, izvedena na crtaoj dasci? :- pita se PospiiL
I z v or i i I i t er a t ur a: Sidtili XI 24, 26, 57, 58; XXVIII 113; XXXI 172, 17G; XL 160; XLI 6, 26, 66, 92, 96, 152; XLII 90, 118; XLIII 130; XLIV 14, 16; XLV 68; XLVII 115, 120, XLVIII 118; XLIX 149. - Truhelka, Tursko-slovjenskl spomenici, GZM XXIII/1911, str. 208.- Isti, Gazi Husrevheg, str. 153. - Jireek, Trgovaki drumovi l rudnici Srbije l Bosne u Srednjem vijeku, preveo . Pejanovi, Sarajevo 1951, str. 133. - Kemura, GZM XXI/1909, str. 533; - Kre~e vljakovi, Esnafi i obrti I, str. 151-155. J. Tubinovi, Esnafski obiaji u Sarajevu, Bosanska Vila 1887 - R. Muderlzovl, Sarajevski ne~ologlj Mula Mustafe B~eskije, GZM XXXII 1919, str. 47 - J. Posp~il, Unterwegs zur Baukunst, Monatsheft der Wiener BauindustrieZeitung XXXIV, sv. 3, str. 24-25. - J. Bach, Arhitekt Josef Pospiil, l!rvatska revija XVII 1943, str. 596-597. - Knoll, O muslimanskoj umjetnosti u Bosni. L. Grdi-Bjelokosi, Banalaki (radniki, dunersk!) jezik, GZM XII/1900. B. . Koji, Stara gradska i seoska arhitektura u Srbiji, Beograd 1949, str. 11-12. - Kreevljakovi, Prilozi povijesti bos. gradova pod turskom upravom, Prilozi II/1951, str. 120-1~.

II

SPOMENICI

DZAMIJE

Ideologija osmanlijske feudalne klase bio je islam, i stoga su stare Osmanlije u svima osvojenim mjestima meu prvim, objektima podizali , upravo damiju. A oko te prve damije, koja se obino prozvala imenom sultana, za koga je mjesto osvojeno, i koja s prvim izokolnim duanima, kao i na Zapadu u srednjem vijeku crkva, p9staje jezgro i sredite grada, poslije se izgrauju daljnje damije po svim okolnim muslimanskim mahalama. Otud su damije relativno najbrojniji spomenici osmanlijske arhitekture na itavu ,prostoru bive turske carevine. Prve damije u Bosni nikle su negdje polovinom petnaestog stoljea. Ne zna se sigurno, koja je najstarija. Narodna tradicija to tvrdi za onu u Ustikolini u jugoistonoj Bosni, a to nije nemogue, jer je taj kraj doao u sastav turske drave prije ostalih naih krajeva. Kasnije se one niu po svima mjestima s muslimanskim ivljem i, prema slubenim podacima Ulema Medlisa, pred drugi svjetski rat bilo ih je u te dvije pokrajine 1173. U samome Sarajevu sagraeno ih je 108 (danas ih ima 87).

Gazi Husrevbegova damija u Sarajevu - presjek kroz uzdunu os. U pozadini Gazi Husrevbegova sahat-kula (Ed. Stix)

244

Alija l3ejti

Nae damije u biti nose sve oznake damiji! osmanlijske arhitekture, koja ja razvila tu vrstu graevine u neto drugaijem, oblikovno ednijem pravcu u odnosu na takve spomenike Egipta i Perzije. Samo su nae damije prostorno mnogo manje od velebnih damija Jedrene i Carigrada .i nekih drugih u Maloj Aziji. A to je i razumljivo kad se ima u vidu, da su se zemaljska materijalna dobra najveim dijelom gomill).la u Carigradu. Otud se nijedna naa damija ne namee svojom glomaznou, ve se svojim istim plohama i ednim dimenzijaTip drvene damije - Sejh Bagdadijin mesdid u Sarajevu ma potpuno ukomponirala u svoju okolinu. A to vrijedi i za sve ostale spomenike te arhitekture u naim stranama. Veina naih damija u tlocrtnoj emi ima isti kvadratini oblik (centralna graevina!). Tek ih nekoliko, i to kasnijih, imaju neto izdueniji oblik, a jedina Gazi Husrevbegova u Sarajevu (graena 1530) i Ferhad-paina u Banjoj Luci (1579) imaju razvedenija tlocrtna rjeenja.. Sve damije, pa tako i nae, karakterizira centralni unutranji prostor orta ili orta-jeri - u kojem se izravno na tlima i ilimima obavlja bogosluje. 3 U sredini prednjeg zida toga prostora je mihrilb, polukruna nia, gdje stoji imam kad predvodi vjernike pri zajednikoj molitvi. U desnom prednjem uglu je minbera ili, tanije, minber (propovjedaonica) u vidu uzdignutog jednok;rakog stubita s lu nim prolazom, balustradom sa strana i nekom vrstom baldahina na vrhu. Uz lijevi poboni zid je ilrs, s kojeg se dri propovijed na materinskom jeziku, a pozadi prostora je du itave irine ili samo u jednoj polovini takozvani mahfiZ ili musandara, omanji prostor na kamenim ili drvenim stupovima, koru slina galerija, gdje za vrijeme klanjanja stoji mujezin. To su glavni i Jedini elementi unutranjeg prostora svake damije. Na vanjskoj pak strani s obje strane ulaza nalazi se neto uzdignuta sofa ili trijem, koji slui kao zaklon od oborina, a i za obavljanje molitve, kad je damija prepuna ili zatvorena. Damiju redovito opasuje manje ili vee dvorite ili hlrem (atrium) s povisokim zidom unaokolo. U sredini toga prostora je adrviln ili negdje u uglu obina esma s vodom za umivanje. Taj zatvoreni prostor sa sofama pred samom . damijom je smiljen psihiki posrednik i prijelaz Izmeu ulice - svijeta buke i damije - mjesta tiine - i damija se ne da ni zamisliti bez ta dva elementa.
' Arapi za taj prostor imaju
rije

l i v An.

A.

ilejtl,

Spomenici osmaniijske

arhitelcture u Bosni i Hercegovini

'rabla t

Staro Sarajevo -

terasasti grad

Stara

Foa

- vrtni

ma

A. aejtt. Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini

Tabla U

Fojnica

horizontalno izmicanje

kua

situiranje uz vodu

Had)ti Sinanova tekija u Suraj<'vu -

proelje

A.

lleltl~,

Spomenici osmanlijske

arhitekture u Bosni l Hercegovini

'i'abla

ut

Soomenici o<manlijske arhitekture u 13osnl

Hercegovini

245

Daljnji bitan elemenat svake damije jest munara,' koja donekle akcentira itavu, inae preteno horizontalno razvijenu graevinu. Za razliku od crkvenih tornjeva, koji se izdiu iz same mase objekta, munara je takorekui prislonjena uz grae vinu, i to redovito s desne strane; s lijeve Je tek ondje, gdje je to zahtijevala bolja optika veza izmeu toga objekta i arije (Sulejmanija u Travniku, biva Serdarija u Rogatici). Cetverokutno ili poligonalno iroko kameno podnoje, za koje se sauvao kod nas izraz up, prelazi preko profiliranih kamenf oblika u visini dan. kog krova u ui poh nalni valjak, koji u svom gornjem dijelu nosi konzolno isturenu i esto stalaktitnim ornamentima potkienu krunu galeriju ili erefu, s koje mujezin poziva na molitvu. Iznad erefe je klica, nad kacom iljast i stocu slian krov pre;>riven olovom, bakrpm ili cinanim !imom i okrunjen veim pozlaenim alemom, na kojem je ispod koplja ili mizraka nanizano nekoliko pozlaenih jabuka. T '{aV oblik imaju sve kau =ne munare naih damija." On ne pokazuje one suptilne raslanjenosti i

Ali-paina damija u Sarajevu - presjek kroz uzdunu os

' Izraz m i n a re t nije poznat u naem narodnom jeziku; on je doao k nama u novije vrijeme preko literature. 5 Iznimku ine dvije kamene munare u Hercegovini sasvim jednostavnog i arhainog tipa s etiri otvora u vrhu, koji nadomjetaju erefe. Jedna je bila u Mostaru uz Fatimakaduninu damiju (sagraena prije 1620, a poruena 1946) i imala je oblik etverokutnog tornja s piramidalnim zavretkom, a druga je uz damiju u Kotezima kod Ljubinja i ima kruni oblik. Daljnje odstupanje od uobiajenog tipa ini i munara glavne damije u Bijeljini, koja ima, mimo sve nae munare, dva erefeta. No, ta su erefeta tu iz novijeg vremena. 16

246

Alija

Bejti

prebogate plone ornamentalne muskulature egipatskih munara, ali ipak djeluje na gledaoca ozbiljno, dostojanstveno, elegantno. Meutim, na naem i itavom prostoru bive turske carevine ima velik broj munara i posebne konstrukcije s posve drugaijim gornjim zavretkom. Graene su u cijelosti od drveta, mnogo su nie, a u likovnom smislu donekle podsjeaju na oblike nekih perzijskih munara (Velika damija u Teheranu). Obzirom na izbor graevnog materijala i vertikalnu razvedenost prostora posebno se istiu damije s kamenom kupolom nad kvadratinim prostorom. Kod tih damija etiri masivna kamena zida prelaze preko stalaktitima ispunjenih trompa u tambour, nad kojim lei kube ili kupola u obliku odsjeka kalote. Takve damije osobito resi kameni trijem sa sistemom stupova, koji nose tri kupalice. A taj ures jo vie pojaavaju arhitektonski dekor i plona ornamentika. I jedno i drugo doto je do snanog izraaj a u toj vrsti damija. Arhitektonski dekor ogledava se u najrazliitijim formama lukova, kapite~a, baza i drugih elemenata. Osobito je est indijski stalaktitni ornamenat razliitih varijacija. Njega sretamo ne samo kod ovih damija, nego i svih ostalih kupolastih objekata. Tu on ini i konstruktivni prijelaz iz kvadratinog dijela objekta u tambour, na kojem lei kupola, a u mnogim damijama jo resi niu mihraba i donji dio erefe na munari. U plonoj pak ornamentici istiu se jake boje i stilizirani orijentalni ornament arabeska i vegetabilne i geometrijske varijacije. Alada damija u Foi i Gazi Husrevbegova u Sarajevu su primjeri, gdje je ta plona kolorna ornamentika dola do punog i majstorskog izraaja. Sve takve damije doimlju se stoga ugodno i intimno. Unutranji prostor nad visokom kupolom ini se veim i velianstvenijim, nego to uistinu jest, a taj se dojam, bez sumnje, ima pripisati jo izbalansiranim i tokom vremena sraunatim proporcijama toga prostora. Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine zatekla je trideset i osam takvih damija u ove dvije pokrajine. Meu njima se svojom arhitekturom osobito istie uvena Gazi Husrevbegova (1530), Careva (1565) i ALi-paina (1561) u Sarajevu, pa Alada u Foi (1550), Karaozbegova u Mostaru (1570), Sinanbegova u ajniu (1582), Ferhad-paina u Banjoj Luci (1579), Ka!aun Jusuf-paina u Maglaju (1584) i Kizlaragina u Mrkonjigradu (prije 1591). Ostale nae damije zavravaju se ravni,m drvenim stropom i niskim, etve rostronim krovom s pokrovom od eremita (Sarajevo i Gornje Podrinje), imle (bosansko selo) ili kamenih ploll (Hercegovina). Meu njima se osobito istiu priproste" ali slikovite seoske damije s drvenom munarom. Takve damije redovito su gradili domai majstori - duneri . . Posebno valja istaknuti jo nekoliko zanimljivih konstruktivnih rjeenja naih damija. Strop u Magribije damije u Sarajevu ima oblik bavasta svoda, a izveden je sav iz drvenog materijala (1766). U damiji Tabaici u Mostaru, Handaniji u Pruscu (1617) i Gazanferiji u Banjoj Luci (kraj 16. stoljea) mjesto obinog, ravnog stropa je drvena kupola pod etverostrenim krovom. Sulejmanija pak damija u Travniku (dananja zgrada je iz god. 1816) poiva itavom povrinom na bezistanu, a .biva damija u Kulen-Vakufu bila je situirana nad samom ulicom, tako da se ispod nje kroz prokopu slian prolaz odvijao itav promet s jedne obale Une na drugu.
I z v or i i l i t er a t ur a : Vakufname br. l, 10, 28, 29, 96, 98, 110, 120, 141, 145, 184, 194, 708, 727, 757, 760. -

~--~------~~~----~-~
Kemura, GZM XX/1908 XXIII/1911 Sabanovi, Prilozi II/1951. -

Isti,

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni

Hercel(ovini

247

Ko je osnovao sarajevsku Ferhadiju. Gl. Vrhovnog is!. starjeinstva IV/1953 (Sarajevo), str. 32--40. --= Kreevljakovi, Damija i v.akufnama Musllhudina Cekrekije, Gl. !sl. vjerske zajednice Vl/1938, str. 17-38. - Isti, Turalibegov vakuf u Tuzli, ibidem IX/1941, str. 10-17, 40-55. - Truhelka, Gazi Husrevbeg. - M. Mujezinovi, Turski natpisi u Sarajevu iz XVI vijeka, Prilozi II/1951, str. 95-114 - Evlija Celebija l V i VI - E. Stix, Das Bauwesen in Bosnien u. der Herzegovina - J. Pospiil, Wie man in - --- - ,,. ---T- --Boanien Djami]en baute, Der Bautechniker (Wien) XXXVI, br. l (l I 1916) str. 1-3 Knoll, O muslimanskoj umjetnosti u Bosni Zarzycki, Arndt, Stratimirovi, Alada-damija u Foi, GZM III/1891 - H. M. Handi, Osni- JP::~b~ii;;,:;;;;;IE::JI~:lllllllilllfll~~ va najljepe damije u Bosni (Alada damija u Foi), Jugoslavenski list (Sarajevo) od 23. VI 1939 Kreevljakovi, Damija Hode Kemaludina u Sarajevu, El-Hidaje (Sarajevo) III/1939---40, str. 149-152 - M. Zarzycki, Var!)ica Ustikolina, GZM III/1891 - O. Zuhri, Najstarija damija u Bosni, Novi Behar IV/19 30-40 - A. Alii, Livanjske damije, Gl. IVZ IX/1941, str. 373-395 - Novi Behar VII/1933 Sulejmanlja damija u Travniku -. tlocrt -34, str. 36--41 - Gl. Jug. prof. drutva, VII-VIII 1937. - Nova Evropa XXIX, br. 7-8 - Gl. IVZ VII/1939, str. 5-12, 43--44 Kalendar Narodna Uzdanica 1940., str. 11~130 - H. Nametak, Cejvan Kethoda, mostarski dobrotvor, Novi Behar IX/1935-36, str. 317-319 - Isti, Mostarske damije i njihovi vakuf!, Novi Behar X/1936-37, str. 271-274 - Isti, Vakufnama Dervi-pae Bajezidagia, kalendar, Narodna Uzdanica 1940, str. 187-192 - M. Bajlon, Arhitektonske osobine Gazi Husrevbegovih graevina, Spomenica Gazi Husrevbegove 400-godinjice, str. 28-30 - A. Bejti, Camllija damija i njen vakuf u Travniku, Gl. IVZ X/1942, str. 143-148 - Isti, Paadi Hadi Nesuhova damija i mahala u Sarajevu, El-Hidaje VI/1942--43, str. 317-322 - A. Mufti, Mosche und Stiftung Ferhad-paa's in Banja Luka, Leipzig 1941 - Nae starine I/1953, str. 91-116.

MEB:TEBI

U prvo doba islama damija nije bila samo bogomolja, nego je usto imala obiljeje i javnoga zborita, upravnog sredita, sudita i brojnih drugih institucija. Tu se u to rano doba sticahu i prvi temelji pismenosti i obrazovanosti, pa su damije, prema tome, bile i prve puke kole. Od drugog pak halife Omera (634-644) poinju se osnivati prva posebna puka uilita ili mektebi. Otada se mektebi podizahu uz damije i bijahu vrlo brojni. Ve prvi osnivai naih damija uz te objekte podiu i mektebe i ostavljaju bogate zaklade za uzdravanje tih kola, nastavnika, pa i uenika. Kasnije se te kole i zaklade za njihovo uzdravanje sve vie mnoe po svima naseljima s muslimanskim ivljem, i gotovo je svaka mahala uz damiju imala i svoj mekteb. Tako, na pr., samo Sarajevo imalo je krajem sedamnaestog stoljea trideset i dvije takve kole i sve su propale u poaru Sarajeva god. 1697. A u tom istom mjestu bila su u minulim stoljeima i dva posebna mekteba: jedan za egrte, a drugi za hizmearice (kune pomonice). Prvi je radio do 1912, a drugi do poetka ovoga stoljea. Ilo se tu za tim, da ne ostanu bez osnovne naobrazbe u itanju i pisanju ni egrt
16*

248 i
hizmearica,

Alija

Bejti

koji nisu mogli na vrijeme pohaati tu kolu, nego su morali rano A to nam sve kazuje, da je osnovna pismenost, bar u gradu, morala biti u prijanja vremena dobro razvijena. Iako se do tih poetnih kola mnogo dralo, arhitektura tih objekata, kako kod nas, tako, ini se, i na Istoku, ne odaje neto osobito, jo manje monumentalno. Te graevine nisu ak imale ni posebnog tipa. Kod nas su ih redovito gradili domai majstori, i u vanjskoj arhitekturi niim se nisu razlikovali od obine domae stambene kue. Obino su to bile male, prizemne i neugledne zgrade, i koje su se do danas od njih sauvale -'- kako zgodno ree jedan na pisac - vie bi mogle posluiti kao tuitelji naih predaka, gdje su zatvarali nedunu djecu, negoli kao djela znatnije umjetnike vrijednosti. No, bilo je svakako i boljih zgrada. Kao primjer navodim samo spomenuti egrtski mekteb u Sarajevu, u Kazandijskoj ariji . (tanije- u Oprkanju). Skolske prostorije su uzdignute na kat (nad t~i trgovake magaze), prostrane i insolirane sa fti strane nizom veih prozora, koji u svako doba dana i godine uputaju unutra dovoljno svjetlosti i sunca. Spomenik je i danas 'uzgor i dobro ouvan, a potjee iz god. 1783. Iz v or i i l i t er a t ur a: Vakufname 1, 28, 96, 145, HB, 184, 194, 534, 696. - Sidiill II
otii za zaradom i kruhom.
193, 435; XIII 18, 19; XIV 36; XXI 157; XXII 178; XXXI 154; XXXIV ll; XXXIX 165; XLII 95, 144, 145; LV 171; LXXV 249; LXXIX 276 - Manuscripta turcica I 903 - Kemura, GZM XX/1903-XXIII/1911 - H. M. Handi, Dva popisa sarajevskih mekteba, El-Hidaje VI/1942--43, str. 119-123 - Evlija Celebija V i Vl. - A. Bejti, Prosvjetne prilike u Novom Seberu polovicom XVIII stoljea, El-Hidaje VII, str. 132-135. - Kreevljakovl, Husrevbegov mekteb, Spomenica Gazi Husrevbegove 400-godinjice, str. 43-45. - S. M. Tralji, Posebni mektebl za egrte i slukinje u sarajevu, El-Hldaje III, str. 38 - A. Bejti, Eli Hadi Ibrahlm-pain vakuf u Travniku, El-Hidaje V/1941-42, str. 276.

Mekteb Fadil-pae Serifovia (iz 1851.) u Sarajevu

MEDRESE

To su kole, u kojim se sticala srednja i via naobrazba. I one su se razvile iz damije. Prve su nastale u jedanaestom. stoljeu. Prijeporno je, kada je nastala prva i gdje, u gradu Nejsaburu ili u Bagdatu. Sigurno je samo to, da je prvu medresu u tom posljednjem mjestu osnovao god. 1065 Nizamul-Mulk, VZir seldukih sultana Alp Arslana i Melik Siiha, i da je Nizamul-Mulk prvi uveo plae nastavnicima i stipendije. Tu njegovu medresu, koja se po njemu prozvala Nizamijja, gradio je od god. 1065 do 22 IX l 067 arhitekt EbO, Seid Safi, a za njezino uzdravanje osniva je uvakufio duane oko nje i druge nekretnine, koje su donosile godinji prihod oko 60.000 ondanjih zlatnih dinara (dukata). Od toga doba poi nju te kole cvasti i nicati i po ostalim muslimanskim zemljama.

Soomenici osmanliiske arhitekture u Bosni i Hercegovini

249

U prvo doba medresa se razlikovala od damije jedino time, to j~r imala prostorije za smjetaj uenika (internat). Poslije je ona dobila zaseban tip, a ini se, da su ga uveli i ustalili upravo Osmanlije. Karakteristika medrese toga novog tipa je u tome, to se ona potpuno odvojila od damije i smjestila negdje u njezinu blizinu, i to joj se prostorije niu u dva ili etiri trakta oko manjeg ili veeg dvorita sa adrvanom na sredini, koje je redovito poploeno kamenom, opasano bar sa dvije strane trijemom i arkadama i uvijek zatvoreno od vanjskog svijeta sa sve etiri strane. U duem jednom ili dva trakta su sobe za po jednog ili dvojicu sluaa, a suelice glavnom ulazu je zajednika predavaonica ili dershana, u kojoj sluai sjede na tlima i prave hil!ku ili krug oko predavaa. Prema tome, da li je osniva bio manje ili vie imuan, i medrese su pravljene u dva ili etiri trakta, od drvenog materijala ili kamena tesanca, s obinim dvostrenim krovom ili pak s impozantnim kupolama i kupolicaina. Prvu medresu toga samostalnog tipa kod Osmanlija osnovao je god. 1360 sultan Orhan, a njega poslije slijede u tome i ostali sultani, njihovi dostojanstVenici i drugi imuniji ljudi. U 15 .i 16 stoljeu izgraene su u Carigradu medrese sultana Fatiha i one sultana Sulejmana, zvane Medcirisi-seman (osam medresa kao osam viih i niih odjeljenja), i te se i danas smatraju najznamenitijim i u graev nom smislu najimpozantnijim na itavu prostoru bive turske carevine. Taj turski tip medrese preao je i u nae strane: Prva medresa na prostoru Jugoslavije nastala je u Skoplju na Vardaru. Osnovao ju je krajiki vojvoda i sultanov namjesnik u Skopl(ju Gazi Ishakbeg god. 1445 i svojom zakladnicom 9d te godine odredio beriva predavau (muderisu) i stipendije ueni cima od prihoda velikog broja nekretnina, to ih je u tu i u druge svrhe uvakufio. Kada je pak i gdje nastala prva medresa u Bosni, ne moe se jo utvrditi. Prva poznata je ona, to ju je sagradio bosanski namjesnik Ferizbeg izmeu 1505 i 1512 u Sarajevu. Ne zna se, od kakve je grae bila, jer je potpuno propala u poaru god. 1697. Bila je povisoko ubrdu, i na nju i danas sjea naziv tamonje eGazi Husrevbegova (Kurumlija) medresa u Sarajevu
tlo~rt

(J;:d. &tix)

250

Alija

Bejti

tvrti Medrese. Vremenski je, meutim, mogue, da je jo i prije sagraena koja u istonoj Bosni. Ona je mogla nastati svakako samo u Foi, koja je ve polovinom esnaestog stoljea slovila kao izgraen i vrlo napredan grad. Drugu poznatu i danas uope najstariju medresu u Bosqi i Hercegovini sagradio je god. 1537 ondanji bosanski namjesnik Gazi Husrevbeg, takoer u Sarajevu.. Kasnije objekti te vrste niu i po mnogim ostalim veim i manjim mjestima: tih dviju pokrajina, i tokom turske vladavine sagraeno ih je, .koliko se zna, u etrdeset i sedam mjesta neto vie od sedamdeset. Takvu kolu imala su ak i mala mjesta Poitelj, Blagaj na Buni, Jele kod Foe, Raa i mnoga druga, i u svim tim mjestima bijahu ak i kakve-takve zaklade za plaanje predavaa i potpomaganje
uenika.

Veina tih medresa bila je, meutim, od slabog materijala, od erpia i drveta, i trag im se u poarima i drugim nepogodama davno zameo, ali ih je svakako bilo i od kamena i majstorski graenih. Do danas su se ouvale iz starijeg doba tek dvije kao odlini predstavnici te vrste spomenika na ovome tlu. Jedna je Gazi Husrevbegova u Sarajevu, a druga Siman Ibrahim-paina u Poitelju na Neretvi. Gazi Husrevbegova medresa, koj a u poetku nosae ime SeldO.klja po osnivaevoj majci Selduki, a kasnije K u r ii. m l i j a po olovu (kurum = olovo), kojim je prekrivena, graena je od kamerla tesanca i u etiri trakta. U tri je dvanaest posve jednakih i kvadratinih sobica, presvedenih kupolicama, a u etvrtom, u dnu zgrade i suelice ulazu je prostrana d er s h a n a, takoer presvedena kupolom. Vrlo intimni atrij, kroz koji se vidi tek komadi neba, resi adrvan na samoj sredini malog prostora, i kolonada kamenih stupova, koji nose .daljnje i neto manje kupolice trijema, to tee oko atrija na sveetiri strane. Razmotrimo li na planu arhitektonski raspored te medrese, opaamo, da je tu problem mjesnog rasporeda upravo klasino rijeen i stvorena arhitektonska cjelina, koja, premda dimenzije zgrade nisu nimalo impozantne, u svakoga proizvaa dojam monumentalnosti. Tu ne djeluje na promatraa ni masa, ni tehnika tegoba, nego ona dugotrajna, uzorna umjetnika tradicija, koja odlikuje orijentalnu graevnu umjetnost, koja, uza svu

Gazi Hwsrevbegova medresa -

popreni

presjek (Ed. Stix)

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni

Hercegovini

251

starost f dugovjenost ostaje uvijek mlada, uvijek svjea (Truhelka). Poseban akcent daju toj graevini visoki, stalaktitima ureeni portal i niz iljastih i vrlo precizno izvedenih kamenih dimnjaka, to se viju iznad portala i kupolica. Lijepe je umjetnike vrijednosti i poiteljska medresa, samo je ova graena u dva trakta (kutni oblik) i danas je s obinim, jednostrenim krovom nad trijemom, ali su i tu sve Odaci (dimnjaci) na Gazi Husrevbegovoj medresi (Ed. Stix) sobice presvedene kupolom. Ima pet soba za stanovanje uenikq. i dershanu. Sagraena je oko god. 1665, jer je na godinu prije tuda proao Evlija Celebija i donio u Poitelj osnivaevoj majci .Pismo i vijest, da joj sin Ibrahim, koji je u ono doba bio ehaja (tajnik) velikog vezira Fadil Ahmed-pae Cuprilia, alje majstore, koji e tu graditi medresu, kupatilo i han.
I z v or i i l i t er a t ur a: Vakufname br. l, 11, 123, 132, 166, 237, 366, 696, 700, 717, 749 - Sidili I 21, 27-30, 32, 37; II 102, 104, 153, 165, 169, 182, 299, 355, 466; VIII 8; IX 77; X 148; XII 4; XV 13; XVII 61, 69, 94; XL l; XLVI 13D; XLVII 95; L'XII 126; LXXIX 16, 26, 355, 357-358; LXXXII 247--8; LXXXV 36, 98 - Manuscripta turcica II 35, 206 - Muvekit sub god. 1179, 1188, 1274 - Kronika M. E. Kadia I 196, 281, 298; II 62, 68, 69; V 119--121; VI 23/II; XI 174; XXIII 352; XXIV 39, 45, 47, 134, 136; XXVI 73-4, 116, 122, 185-210 M. E. Dizdar, Nastavni zavodi kod starih Arapa, Tridesetgoditnjl izvjetaj Seriatske sudake kole u Sarajevu, Sarajevo 1917, str. 2--27 - Kemura, GZM XX/1908, str. 483--5; XXII11910, str. 109-122 - Evlija Celebija V i VI - Kronika Mula !Ylustafa Baeskije, GZM XXX 1918 - Truhelka, Gazi Husrevbeg, 169-175; 220-229 - M. E. Dizdar, Gazi Husrevbegova medresa, Spomenica G. H. 400-god., str. 46-57 M. Bajlon, Arhitektonske osobine Gazi Husrevbegovih graevina, ibidem 28-30 - H. M. Handi, Povodom etirista godinjice Gazi Husrevbegove medrese u Sarajevu, kalendar Narodna Uzdanica 1937, str. 29-48 - Novi Behar VII/1933-34, str. 36-41 - Glasnik IVZ I/1933, br. 2, str. 42--48, br. 3, str. 30-47 - Glasnik IVZ VII/1939, str. 44-45 - E. Stix, Das Bauwesen in Bosnien u. Herzegovina S. M. Tralji, Medresa Hadi Ismaila Misrije, El-Hidaje II/1937-38, str. 136-137 M. Hadimuli, str. 274 H. Buljina, Iz poviesti banjalukih medresa, Gl. IVZ XII/1944, str. 100--165 - Nae starine I/1953, str. 99 - Kreevljakovi, Poitelj na Neretvi, kal. Narodna Uzdanica 1934, str. 38 - V. Skari, Sarajevo i njegova okolina, Sarajevo 1937, str. 72, 121, 144, 146147 - A. Bejti, 240, 283--288,
Eli

Haqi Ibra.him-pain vakuf u Travniku, El-Hidaje V/1941-42, str. 232--

252

Alija

Bejti

Islamski misticizam, koji je mnogu misao crpio iz novoplatonizma i budizma, pruio je svoje ile po svima krajevima s muslimanskim ivljem i ostavio duboke tragove ne samo u knjievnosti, nego i u privatnom ivotu muslimana. Plodno tlo nalazio je osobito meu zanatlijskim graanstvom, a neki esn;1fi priznavahu pojedine istaknutije mistike ak i za svoje pokrovitelje. Pristae toga religiozno-filozofskog pravca, d er v f i, koji se dijele u vie rdova, obavljali su u poetku svoje obrede u sporednim dijelovima damije, koji su se zvali arapskim imenom z a v i j e ili rib a t. Kasnije se za te potrebe uspostavljaju posebne ustanove i nose naziv t ek i j e. Odmah iza dolaska Turaka pojedini. derviki redovi rairili su se i u naim stranama, i za turskog doba nije bilo u Bosni i Hercegovini veega mjesta bez bar jedne tekije. Cesto su to obine stambene kue, tanije reeno, privatni stan kojega dervikog starjeine ili e h a, ali ih ima i posebnih oblika i iz kamenog materijala. U takvim zasebnim tekijama bitna je s e m a h a n a. To je ovea i ilimima prekrivena prostorija, u kojoj dervii obavljaju posebne obrede, a esto i takve, s kojim ortodoksni islam nema nikakve veze. U toj prostoriji je u zidu i m i h rab za zajedniko bogosluje. U zgradi se gotovo redovito nalazi i stan za eha ili obinog uvara tekije. U veim pak tekij ama bila je usto i posebna prostorija m u s af ir h a n a gdj su nalazili besplatno konaite strani ehovi, obini dervii i drugi putnici. Sve te prostorije niu se negdje samo u prizemlju, a negdje i u dvije etae. Dervii borave u tekiji tek u odreene dane tjedna i godine, pa, prema tome, tekija nije nipoto istovjetna s kranskim manastirom; islam., naime, ne poznaje isposnikog niti kaluerskog ivota. Prvu tekiju u Bosni i Hercegovini podigao je, koliko se zna, god. 1462 posljednji vojvoda t. zv. Zapadnih strana (1440-1463) i drugi bosanski sandakbeg (1464-1470) Gazi Isabeg u Sarajevu na dananjoj Bembai. Prvotna zgrada, dakako, nije se sauvala. Bila je od erpia i drvenog materijala (gornja etaa), pa je vie puta gorjela i obnavljana. Dananja zgrada, koja se, drim, ne razlikuje mnogo oblikom, a jo manje velini.om od one prve, potjee iz prologa stoljea. U tom istom mjestu kasnije su izgraene i mnoge druge tekije, tako da ve Evlija Celebija, koji je tuda proao polovinom 17. stoljea, istie u Sarajevu etrdeset i sedam mjesta, gdje se dervii sastaju. No, od svih je u graevnom smislu uz Gazi !sabegovu na Bembai najvrednija H a d i S i n a n o v a, to se uzdie na slikovitu breuljku uvrh Sagrdija. Graena je gotovo sva od kamepa, u dvije etae i u dva trakta ili kraja (kutni oblik), koji opasuju malo i intimno sredinje dvorite, pokaldrmljeno kamenom oblutkom i zasaeno unaokolo bujnom niskom vegetacijom. Osobito joj impozantno djeluje proelje, izvedeno od neobukana kamena tesanca. Osnovao ju je na ime oca Hadi Sinana god. 1640 vezir Silahdar Mustafapaa, koji je do godinu izatoga pogubljen u Temivaru. Hadi Sinan je umro 1639 i pokopan u turbetu kraj te tekije. Valja jo napomenuti, da je ta tekija vremenski

posljednji vredniji spomenik osmanlijske arhitekture u

Sar;~jevu.

Soomenici osmanlijske arhitekture u Bosni

.Hercel!ovini

253

Gazi Isabegova (M:evlevljska) tekija na Bemba!i u Sarajevu (dananji oblik). U dvoritu grobovi ehova tekije

Od ostalih tekija u naim stranama poznata je bila ona na Oglavku u fojkotaru (osnovana poetkom prolog stoljea), a kao graevina vrijedne su spomena jo ona na Tekiji u Foi i na vrela Bune u Blagaju. Svetri su i danas uzgor. 6
nikom

I z v or i i li t er a t ur a: Vakufname 120, 184. - Sidlli II 203, 423; VIII ~. 8; IX 119, 120; XVIII 167; XXI 99, 118, 152, 153, 155; XXIX 173; XXX 26; XXXVI 187; XXXIX 169, 170; XLIV 32; LVI 66, ao; LXIII 5; LXVIII 85; LXXI 175; LXXV 18, 39, 41; LXXVIII 167; LXX 40 Manuscripta turcica II 953, 1141, 1198 Kronika Kadia VI 32 (Il), 100; VIII 26 (II); X llll; XI 70; XV 20, 320 (U); XIX 22, 29, 34; XXII 69, 89, 112; XXIII 158, 366; XXIV 353; XXV 179, 341; XXVI 76, 194, 251; XXVII 343 - Sabanovi, 9-28 Kemura, GZM XXII/1910, str. 54-58; 589-618; XXIII/1911, str. 183-187 --, Evlija Celeblja V i VI - S. Sikiri, Dervlskolostorok es szent sirok Boszniaban, Budapest 1918 Isti, Sarajevske tekije, Narodna starll'a (Zagreb) sv. 14, knj. VI. br. l (l XII 1927), str. 77-79 Isti, Tekija na Oglavku, kal. Gajret 1941, str. 42-:i1 - M. Kalabi, Hadi Slnanova tekija, GZM II/1890 A. Bejti, Eli Hadi Ibrahim-pain vakuf u Travniku, El-Hidaje V/1941-42, str. 229-230 - Isti, Skender-pa!ina tekija, Novi Behar XVI/1944, str. 24-26 - M. Hadimuli, str. 275 -- D. Ce!i; Musafirhana blagajske tekije, Nae starine I/1953.

HANIKAH

To je ustanova slina tekiji, ali se od nje razlikuje u tome, to je hiinikah ne samo mjesto za religiozno-mistine obrede, nego ujedno i kola za izuavanje teorije misticizma. Po tome se esto zvae i h a n i k a h m e d r ~ s a. Koliko se dosad zna, u naim krajevima bila su svega dva hanikaha, oba u Sarajevu. Jedan je osnovao neto prije god. 1531 Gazi Husrevbeg uz svoju damiju i medresu, a drugi negdje polovinom sedamnaestog stoljea S e j h I b r a h i m - e f e n d i j a B i s t r ig i j a. Gazi Husrevbegov hanikah vie je puta straqavao u poaru i obnavljan. Bio je uzgor sve do god. 1931, a tada bi uslijed nerazumijevanja ondanje sredine najveim dijelom poruen, da ustupi mjesto novoj medresanskoj zgradi, dananjoj nakaradnoj dvokatnici, koja silno remeti skladnost horizontalno razvijene arhitekture toga kraja. 7 A po svom konstruktivnom i tlocrtnom rjeenju bio je to osobito zanimljiv objekt i odlian predstavnik orijentalnih spomenika te vrste u naim
' Vakufski sabor za Bosnu i Hercegovinu donio je 12 III 1952 zakljuak o prestanku rada tekija na podruju Bosne i Hercegovine, a na temelju toga zakljuka donio je u tome smislu i Ulema Medilis odluku, koja je izala u Glasniku Vrhovnog is!. starjeinstva god. III pr. 5-7 za maj-juli 1952, str. 199. ' Paqas je u njoj Filozofski fakultet,

254

Alija

Bejti

stranama. Upravo stoga prenosim ovdje gotovo u cijelosti opis toga hanikaha, to ga je napisao dr. Ciro Truhelka god. 1912., dok je spomenik bio jo relativno dobro ouvan: Vrata, prem danas fali gornji dio dovratnika, bila su slino udeena, a gore stalaktitima (koji danas fale) urijeena, kao i u medrese, a toliko zanimljivije od onoga u Kurumliji, to je dugoljastijega oblika. To predvo rje bilo je sa tri strane opasano kolonadama od vitkih stupova,. koje ograuju prilino uzahan trijem, a svod toga trijema je utoliko zanimljiv, to je jedna polovina krstoliko, druga bavasto presvoena, te time predstavlja neki mjeoviti tip svodovlja, koji mi inae na drugim grae vinama nije poznat. Posred ovih arkada bijae otvoreni i m p l u v i u m" kroz koji se vidi vedro nebo, a sred impluvija bijae sebilj (adrvan), bez koga u Orijentu ne moemo zamisliti monumentalne graevine. Oko ovog atrija (dvora) redaju se sobe dervia, kojima je ovaj hanikah bio namijenjen, ali i njihov raspored je utoliko z~nimljiv, to im vrata n.e idu direktno na trijem, nego u ovaj ide izmeu dvije i dvije sobe smjerom trijema okomito poredan uski hodnik, a u njemu se desno i lijevo nalaze vrata, koja vode u obje sobe, to ih hodnik dijeli. Ovaj raspored ima to dobro svojstvo, da je prema Gazi Husrevbegov hanikah u Sarajevu trijemu ostalo prostranije proelje za pro- tlocrt (Truhelka) zor, i tako je svaka soba vidnija, negoli bi bila, da je valjalo na istoj strani smjetavati i vrata. Takih hodnika ima s desne strane etiri, a s lijeve bilo je njih tri. So ba je bilo prvobitno etrnaest, doim je u jugozapadnom oku bila simahana, koja je zapremala prostor triju soba i trijema pred njima, te je sluila za obavljanje .zikra. Tako je prvobitno bilo u hanikaha, prema ustanovama vakfije, svega petnaest prostorija. U dno peristila hanikaha smjetene su nuzgredne prostorije: u sredini kuhinja, desno komora, a lijevo kupaonica i nunici. Drugi, Bistrigijin hanik~h, bio je u Bistriku, uz samu Gazi Mehmedbegovu damiju. Okolna mahala i danas nosi po njemu ime B i s tr i k - M e dr e s e. Arhitektura prvobitne zgrade nije nam pozna ta. Danas je to obina zgrada prizemnica od erpia i drvene grae i s dvije prostorije, u kojima se u posljednje vrijeme obavljahu samo derviki obredi. Prvi eh i predava u tome hanikahu bio je sam osniva Ibrahim-efendija. Umro je god. 1659 i pokopan kraj Careve damije u Sarajevu.
I z v or i i l i t er a t ur a: Manuscripta turcica I 1509 - Man. turcica II 985 - Kronika M. E. Kadia V 109; XIX 330; XXIV 40; XXV 128, 154, 383; XXVIII 379 - Truhelka, Gazi Husrevbeg, 176-180, 209, 216 - Kemura, GZM XX 481-2; XXII 249-50 - Kreevljakovi, Hanikah, Spomenica Gazi Husrevbegove etiristogodinjice, str. 57-59.

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini

SAHAT-KULE I MUVEKITIIANE

255

Sve do god. 1878 vrijeme se u Bosni openito raunalo po starom orijentalnom obiaju od zalaska sunca i brojilo dva puta po 12 sati. Akam (zalaz sunca) bio je uvijek tano u 12 sati. No, kako je astronomski zalaz sunca u razno godinje doba v,-irao, bilo je potrebno mjeriti visinu sunca i prema njemu udeavati, pravije reeno, pomicati sat. To mjerenje vrilo se u starije doba jednostavnom tahtom, ili, potpunije, rub-tahtom: od drveta, t. j. astrolabom u obliku kvadranta, a u novije doba modernim sekstantom na zrcala. Taj posao obavljao je u pojedinim mjestima koji imam ili nastavnik medrese (muderis), a u Sarajevu je to vrio poseban slubenik, zvan muvekkit. Depni satovi bijahu k;od nas u prvim stoljeima turske vladavine dosta rijetki, jer su bili vrlo skupi, a potrebe za tanim vremenom dosta velike. Upravo zbog toga od druge polovine. esnaestog stoljea naovamo grade. u naim stranama pojedini imunici po veim naseljima visoke tornjeve ili sahat-kule s ureajem za otkucavanje, a negdje i pokazivanje vremena po a la turca satu. Takvi objekti podizali su se obino u blizini koje damije, u gradskoj tvravi ili na kojem drugom uzdignutom mjestu. U sutini su to zapravo kopije romanikih crkvenih zvonika Srednje Evrope, odakle su ih Turci i preuzeli. Prva sahat-kula na prostoru bive turske carevine nastala je na naem terenu, u Skoplju na Vardaru. Sagraena je izmeu 1566 i 1572, a sat za nju doneen je iz zauzetog Sigeta. 'faj podatak sauvao nam je jedan Francuz, koji je proao kroz Skoplje 1572 i u svojim putopisnim biljekama zapisao, kako si.t Turci doveli i majstora iz Sigeta, koji vodi brigu o tom javnom satu i prima za to veliku plau. Taj putopisac posebno istie, kako Turci vole i cijene satove, i da je to jedini javni sat u cijeloj Turskoj. Na prostoru pak Bosne i Hercegovine prva poznata sahat-kula nastala je u Banjoj Luci uskoro iza te skopaljske, izmeu god. 1579 i 1587. Sagradio ju je ondanji bosanski namjesnik Ferhad-paa Sokolovi uz svoju damiju Ferhadiju. To se raiabire iz njegove zakladnice iz te posljednje godine. Tu se, dodue, sahat-kula izri- ito ;"e spominje, ali se odreuje plaa slubeniku, koji e voditi brigu o javnom satu, a posve je jasno, da je taj sat mogao onda stajati samo na sahat-kuli. Drim, da je to bila i uope prva sahat-kula, koja je proradila na tlu Bosne i Hercegovine. , Ona je i danas uzgor, ali u svom gornjem djelu znatno preinaena i ne slui vie svojoj svrsi. Kasnije se sahat-kule redaju i po drugim krajevima, i do kraja turske vladavine sagraena je dvadeset i jedna u devetnaest mjesta, i to po dvije u Sarajevu i Travniku, a po jedna u Foi, Mostaru, Stocu, Trebinju, Poitelju, Nevesinju, Livnu, Ostrocu kod Bihaa, Gradacu, Graanici, Gornjem i Dqnjem Vakufu, Pruscu, Banjoj Luci, Tenju, Maglaju' i Jajcu. Sahat-kula u tom posljednjem mjestu zapravo i nije objekt te vrste, nego obina tvravska kapi-kula, u koju su smjestili sat sa zvonom. Od tih sahat-kula danas vie nema jedne u Sarajevu i one 'u Stocu, ali ni one, koje su uzgor, nisu sve itave. Sve te sahat-kule na bosansko-hercegovakom tlu, osim jednog jedinog b.uzetka,8 graene su od tesane sedre rli pak od pritesana kamena vapnenca, sve gotovo po istome kalupu i s manje ili vie umjetnikih pretenzija. One od sedre su
Tu iznimku inila je drvena sahat-kula na Vratniku u Sarajevu. Sagraena je god. 1874. Nije bila duga vijeka. Poruena je do nekoliko godina, jer konstrukcija nije bila dobro uvrena, pa su se mahaljani bojali, da je vjetar ne obori, i da se time teta ne nanese.

256

Aliia.

Beiti

svakako mnogo dopadljivije, je~;, je sam graevni materijal omoguavao bolju, precizniju izradu. Kod onih pak od vapnenca tesani kamen stavljao se isto iz konstruktivnih razloga samo na uglove; u ostalim dijelovima ugraivao se i obian kamen lomljenik, pa su se takve sahat-kule redovito bukale i kreile. Veliina tih spomenika prilino je razliita. Stranica kvadratine osnovice kree se od 2 m do 5,5 ,jll. Visine pak jo su razliitije. Najmanja, ona u Donjem Vakufu, iz~osi oko 10 m, a najvia, Gazi Husrevbegova u Sarajevu, 28 m. Izrazitije oblikovne varijacije kod tih objekata opaaju se tek u gornjem . dijelu, gdje su smjeteni sat i zvono. Da se glas zvona moe nesmetano iriti prema vani, kod jednih su u sveetiri zida ostav ljeni otvori u obliku prozora svedenih na luk, a kod drugih je to opet omogueno time, to se atora'sti krov razdijelio u horizontalnom smislu u dva dijela, meusobno neto rastavljena, i u taj otvor onda smjestilo zvono (Prusac, Donji Vakuf, Maglaj). Vrlo ZlUlimljivo rjeenje. Kod tih prvih upadljive su osjetne razlike i u obliku samih otvora. Jedne imaju isti orijentalni luk u obliku magaraeg hrbta, to upuuje na rad istonih majstora, a druge, kakva je, na pr., stolaka, koja je poruena prije tridesetak godina, i ona trebinjska, to ju je osnovno neto prije 1729 Osman-paa Resulbegovi, imaju gotovo polukruan luk - oevidan rad i oblikovanje majstora dalmatinske obale. Od svih tih sahat-kula svakako je najizraenija i najimpozantnija Gazi Husrevbegova u Sarajevu, koja i danas slui svojoj svrsi te pokazuje i otkucava vrijeme po starom raunanju kao i prije stotinu i vie godina. Podataka nema, kad je nastala, samo je postojala ve u drugoj polovini sedamnaestog vijeka. Nekoliko je puta restaurirana. Neto prije god. 1834 potroeno je za njezin popravak trideset tovara tesane sedre. Posljednji vei popravak bio je god. 1875. Tada joj je gornji dio nadozidan (dananji oblik), a taj posao obavili su isti majstori, koji su u isto vrijeme gradili i mjesnu novu pravoslavnu crkvu. Rekao sam, da je u Sarajevu vrijeme mjerio poseban slubenik muvekkit. Mjerenje je obavljao u posebnoj zgradi muvekithani. Dvije su takve ustanove bile u Sarajevu, jedna pri ulazu u Carevu damiju, a druga u sjeverozapadnom uglu harema Begove damije. U graevnom smislu ne ine neki poseban tip, ali ih ipak valja spomenuti, jer su to jedini primjeri te ustanove u Bosni i Hercegovini. Muvekithanu kraj Careve damije osnovao je god. 1854 o svome troku Fadil-paa Serifovi, a do godinu izatoga uvakufio j e bosanski valij a Mehmed Hurid-paa jednu kuu u blizini s odredbom, da treinu stanarine uiva na ime plae muvekit te muvekithane. Bila je to zgrada na kat u stilu ondanje stambene kue i s okom isturenim prema dvoritu, ispoetka slobodno situirana u desnom uglu damijskog dvorita, a kasnije (1872) joj prizidae i drugo krilo (lijevo) za imama i hatiba Careve damije. Muvekithanu pak u haremu Begove damije podigao je Husrevbegov vakuf god. 1859. Prizemna je to zgrada vrlo ednih dimenzija i s jednom jedinpm prostorijom. Postoji i danas, i u njoj sjedi slubenik, koji upravlja satom na susjednoj sahat-kuli. Prvi muvekit u toj muvekithani bio je Salih-efendifa Hadihusejnovi, po samoj toj slubi bolje poznat pod imenom Mu.vekit, koji je iza sebe ostavio jedno astronomsko djelo i poznatu Povijest Bosne u rukopisu. Vrio je tu slubu ravnih trideset godina. Umro je 12 Ill Hl88 i pokopan u grobljl.l na Vinogradu,

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni

Hercegovini

257

Muvekithana (desni, istureni dio) kraj Careve damije u Sarajevu '(ne postoji v~e)

I z v or i i li t er a t ur a: Vakufname br. 1, 209, 251 - Sidili LXIII 28, 59; LXXV 36 - Kronika M. E. Kadia XVIII 339; XIX 109; XX 29; XXVI 185-210 Kemura, GZM XX/1908, str. 480 - Truhelka, Gazi Husrevbeg, 168-169, 183 Kreevljakovi, Spomenica G. H. 400-godinjice, str. 63-64 - s. M. Tralji, Sarajevski grad Vratnik, Sarajevo 1937, str. 38 - Hadimuli, N. Behar X/1936-37, str. 275 - Nae starine I/1953, str. 103. - M. Dini, Tri francuska putopisa xvr veka o naim zemljama, Godinjica N. Cup!a XLIX, str. 102.

CESME I l!ADRVANI

Cista voda bila je potrebna za pie i druge kune potrebe, ali u svim muslimanskim naseljima jo za propisano kupanje i svakodnevno obredno umivanje. Upravo zbog tih potreba nije se dalo ni zamisliti imalo vee naselje bez iste tekuice vode, i jo u 15 i 16 stoljeu bi izgraena u Bosni, Hercegovini i ostalim zemljama Balkanskog poluotoka sva sila vodovoda i esama. Graeni su po gradovima, selima pa i putevima izmeu gradova i sela. Prvi vodovod u Bosni, koliko se zasad dokumentarno zna, sagradio je Gazi Isabeg u Sarajevu neto prije god. 1462, a izatoga se, u 16 stoljeu i kasnije, takvi objekti grade i po svim ostalim mjestima Bosne i Hercegovine. Zadnjih godina turske uprave u ovim stranama samo je, primjerice, Sarajevo imalo 68 samostalnih vodovoda u ukupnoj duini do 55 km. Voda je tekla isprva osobitim glinenim, a kasnije i drvenim cijevima, t. zv. unkovima. Meu vodovodima te prve vrste bjee ih vrlo lijepe i dobre tehnike izrade. Kao primjer spominjem samo onaj u Prai, iz 16 stoljea, koji je opskrbljavao mjesno kupatilo i bar jednu esmu. Tu glinene cijevi nisu polagane izravno u zemlju, kao kod veine ostalih starih vodovoda, nego u manji etvrtast prokop, koji je na cijeloj duini bio izgraen od samih kamenih ploa. Djelomino se do danas ouvao. Du takvih vodovoda graen je jedan ili vie izljevnih objekata, ve prema jaini vodovoda. A meu tim objektima svakako bijahu najbrojnije e s m e. One su se podizale obino uz damije i gotovo u svim mahalama. Jedne su bile u zidu kojeg drugog, veeg objekta; a druge opet posve samostalno situirane. Te druge bijahu monumenti naroite vrste: kameni kubus s krovom na jednu, dvije ili etiri vode i veliko kameno korito u podnoju toga kubusa, iz kojeg tee voda na jedno ili vie izljevnih mjesta ili lula. Korita su uvijek klesana iz cijelca kamena. Cini se, da ih je dobar broj nastao od srednjovjekovnih steaka, koji se, naalost, sve do naih dana upotrebljavahu tu i tamo i kao obian graevni materijal za kue i druge objekte. Korito, na pr., u emalui mahali u Prai i nekoliko drugih u Sarajevu i okolini posve jasno kazuju, da su klesani od steaka. Na nekim se ak zadrala i stara ornamentika.

Alija

Bejti

No, u st:rije doba te esme, oito, nisu imale samo svrhu, da opskrbljuju ljude vodom, J.~go i da kao arhitektonski monumenti djeluju u svojoj okolini. Oblikovanju tih objekata graditelji su pridavali, veliku panju, i mnogi od tih spomenika i dandanas predstavljaju prava majstorska djela. A to dokazujq vrlo izbalansirne proporcije, pomna klesarska i zidarska obrada i oni vanredno klesani vitiasti orijentalni lukovi, koji rese i naglauju proelje i izljev mnogih esama, kao da je graditelju takvih esama, oito, lebdjela pred oima misao, da te minijaturne monumente dovede u to vei sklad s niskim mahalskim krovovima i djevojkama, koje su u ibricima i ugumima nosile vodu s tih ~esama. U starome Sarajevu, Travniku, Banjoj Luci, Foi i nekim drugim mjestima sve do danas se ouvalo vie takvih spomenika, a mnogi od njih jednako slue svojoj svrsi. Pojedinci su gradili esme kao svoje zadubine ne samo po naseljima, nego i po usamljenim planinskim putevima. Samo su tako mogle nastati one drvene esme gotovo pri vrhu planine Gnjile na starom putu izmeu Rogatice i Gorada, koje jo/l u prvoj polovini sedamnaestog stoljea posebno istie jedan strani putopisac, i koje i danas postoje, zatim uvene Careve voe na Romaniji, koje se pripisuju sultanu Mehmedu Fatihu, osvajau Bosne, i iji nam ostaci (neobino lijepo klesani kvaderi, korito i ljebovi, sve od kamena, ini se, opet od steaka) kazuju, da je to nekad bio vrlo lijep graevni spomenik, pa esme na vrelu Rotim u selu Rotimlji kod Stoca i mnoge druge. Da se edni prolaznik moe vode napiti, postojahu po gradovima i esme posebna tipa, t. zv. sebilji, u kojim je bio poseban slubenik, koji je punio kove i besplatno pojio prolaznike. Cini se, da ih je bilo u vie naih mjesta, ali ih je u Sarajevu sigurno bilo nekoliko. Posljednji je bio u Sarajevu, a sagradio ga je god. 1755 ondanji bosanski namjesnik Mehmed-paa Kukavica i ostavio imetak za uzdravanje toga objekta i plaanje ovjeka, koji e sluiti ljude u njemu. Stajao je na Baariji. Kako se vidi iz jednog ouvanog foto-snimka, bjee to mala i masivna graevina kvadratina oblika s jednom prostorijom, u kojoj je sjedio poseban slubenik i punio kove. Ta lijepa graevina imala je otvore i slobodan pristup sa sveetiri strane, a zavravala se blagim vijencem i malom kupolom. God. 1891 spomenik bi poruen i na istom mjestu sagraen novi sebilj, a god. 1913 prenesen je na dananje mjesto. S tim spomenilwm nestalo je kod nas starih sebilja. Istoj svrsi, kojoj i esme, slue, openito uzevi, i adrvani, samo to se oni grade u javnim kupatilima i dvoritima damija, medresa, tekija, karavan-saraja i nekih drugih veih i impozantnijih objekata. Prvenstvena im je, meutim, zadaa, da daju vodu veem broju osoba u isto vrijeme za obredno umivanje. I , oni, usto, imaju svrhu, da djeluju plastino i dekorativno u svojoj okolini, koja je posve razliita od mahale. Iz tih razloga adrvan se po svojoj konstrukciji i arhitekturi bitno razlikuje od esama. Osnovni elemenat tu je kameni bazen s vie unaokolo poredanih izljeva ili esama. Pred svakom , je esmom omanji i neto uzdignut kameni kvader, na kojem stoji onaj, koji uzima abdest. Okolo je niska i lagana drvena balustrada, isprekidana s vie prilaza k bazenu, a s unutranje strane te ograde poredane su drvene klupe za odmor. Iz same pak sredine bazena uzdie se manji ili vei kameni stup, kroz koji odozdo prema gore tee voda. Taj stup nosi jednu, dvije ili tri vanredno oblikovane kamene ake, koje, redajui se prema gore, bivaju sve manje i plie. Voda izlazi do na vrh stupa i odatle se onda preljeva iz jedne ake u drugu, doaravajui mlazovima i umovima romantinu

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini

259

'sliku. 9 Sva je ta naprava zaogrnuta laganom eljeznom mreom u vidu lukovice ili krukaste kupolice, a cio opet prostor nadv~je krov na est ili osam poligonalno postavljenih laganih drvenih stupova. Taj krov je kod boljih adrvana u obliku kupole, prekrivene olovom, ili je obini strmi atorasti krov od kamenih ploa na est ili osam voda, kakav se vidi osobito u Hercegovini. adrvanu je domovina, kako i samo ime kazuje, Perzija. Od Perzijanaca poprimili su ga Arapi i Turci, i prvi ga rairili po Arabiji, Siriji, Egiptu i panjolskoj, a drugi po Maloj Aziji i Balkanskom poluotoku. U naim stranama bjee ih nekada gotovo po svim mjestima, ali ih je tokom vremena veina propala. Do danas su se odrala dva u Mostaru, u dvoritu Karaozbegove i Koski Mehmedpaine damije, i po jedan pred glavnom damijom u Sarajevu, ajniu, Jajcu i Banjoj Luci. Najvie ih je, svakako, bilo u Sarajevu, glavnom gradu, a tu je nastao i najljepi spomenik te vrste u ovim stranama. To je adrvan u dvoritu Begove damije. Dananji oblik potjee iz god. 1892, i kau, da je vjerna kopija adrvana Ulu-damije u Brusi, ali je na tom istom mjestu stajao adrvan jo od god. 1530, a podigao ga je sam Gazi Husrevbeg. Prije ovog dananjeg adrvana bjee tu adrvan u biti iste koncepcije, samo neto drugaijih detalja, kako nam to kazuje i jedna ouvana fotografija, a napravljen je god. 1707. Bazen u tom starom adrvanu bio je od bosanske miljevine i istog krunog oblika, visok 1,5 m, a 4 m u promjeru.
Izvori i literatura: Vakufname.br. l, 145, 194, 399, 646, 717 Sldll LXXVI 249 - Kronika M. E. Kadia II 70 - Kemura, GZM XX-XXIII - Nae starine I/1953, str. 91-116 - Ph. Ballif, Wasserbauten ln Bosnlen und der Hercegovina, I u. II Theil, Wien 1899 - Kreevljakovi, Vodovodi i gradnje na vodi u starom Sarajevu, Sarajevo 1939, i brojni qrugi izvori, navedeni u tom posljednjem djelu.

HAHAHI'

Muslimanska vjera zahtjeva od svojih sljedbenika, osim peterokratnog umivanja, i pranje tijela bar jednom tjedno. A za te potrebe grade se jo od poetka islama po svim muslimanSkim domovima kune banjice, a poslije i po gotovo svim naseljima javna kupatila ili ham6.mi. Taj obiaj doao je zajedno s osmanlijskom vlau i u nae strane i naao tu vrlo iroku primjenu. Osim kuni,h banjica ili hamamdika, gotovo sva naselja Bosne i Hercegovine imaahu i bar po jedno javno kupatilo. Odatle proizlazi, da Istok i dijelovi nae zemlje bjehu nekada u sanitarnom skislu na daleko veem stupnju, negoli zemlje zapadne Evrope toga doba. Izuzimajui drevne Helene i Rimljane, kod kojih je smisao za higijenu tijela bio vrlo razvijen, osobito kod prvih, ljudi su se u velikom dijelu Evrope poeli redovno kupati tek prije stotinjak godina. Najvei crkveni i svjetovni dostojanstvenici nisu se uope kupali, i to su smatrali svojom osobitom vrlinom. I dok takvu sliku imamo na Zapadu jo poetkom prologa stoljea, Sarajevo jo u esnaestom vijeku ima, osim brojnih kunih banjica, sedam javnih kupatila. U tome istom stoljeu imaju u Bosni javno kupatilo i mala P.raa, Kladanj, Blagaj
Odatle je upravo u perzijskome i nastao naziv a dr v a n (veselotok).

260

Alija

Beiti

na Buni, Rudo, Kostajnica i Jasenovac i druga isto tako omanja mjesta, a do kraja sedamnaestog v;jeka sagraeno je pedeset i est takvih kupatila u etrdeset i dva mjesta ti. samoj :Josni i Hercegovini. 10 Svakome hamamu najvie je trebala voda i vatra. Upravo zbog toga polagala se posebna panja kod projektiranja i izvedbe tih objekata, pa su svi masivni i veoma solidno izvedeni od samoga kamena. Pritom se mnogo panje pridavalo i likovnom izrazu takvih objekata, pa se unutranjost oblae bogatim dekorom, a cio objekt prekriva kupolom i kupolicama, koje tom objektu pribavljaju posebnu dra. Prema svrsi,. kojoj treba da slui, i samoj metodi kupanja, unutranji prostor hamama dijelio se u vie prostorija. Posjetnik je ulazio najprije u a d rv a n, najveu prostoriju u hamamu s odjeljcima za svlaenje i adrvanom na sredini, po kojem se ta dvorana i prozvala. To je bila neka vrsta ekaonice i sale za odmor i zabavu poslije kupanja. U manjim hamamima iz adrvana ulazilo se izravno u prostoriju za kupanje ili h a l v a t, a u onim veim ilo se iz adrvana najprije u k li p a l u k - omanju prostoriju za svlaenje preko zime - a odatle na m ~j d a n, meuprostor, na kojem se obavljala masaa, pa tek onda u halvate. U tim toplim halvatima, kojih je bilo i po vie po veim hamamima, u dva ili tri ugla stajale su niske kamene estrade, a izmeu njih mala kamena korita ili k U r n e, esto ureene vanrednim klesarskim dekorqm, u koje je iz zida tekla topla i hladna voda, a iz njih se onda grabila posebnom posudom s us a k o m i razljevala po tijelu. Na suprotnoj strani od ulaza. u hamam, a iza halvata bio je u posebnoj prostoriji prostrani rezervoar ili h li z n a s obrnuto postavljenim kotlom za grijanje vode. Topla voda iz rezervoara odvodila se cijevima do pojedinih izljeva u halvatim-a, a samO loenje i zagrijavanje oba vijalo se iz posebnog prostora ft lh a n a, koji je uvijek bio jednu etau nie od adrvana i prostorija za kupanje. Princip zagrijavanja samih prostorija hamama provodio se slino kao i kod rimskih terma: ispod itavog hamama bio je onizak prostor na kamenim stupovima, kroz koji "je iz loio!).ice u istoj etai strujao topal zrak zajedno s dimom i zagrijavao pod od veih kamenih ploa i z4dove prostorija, tako da je temperatura, idui prema izlazu, sve vie opadala. Dim se odvodio napolje posebnim glinenim cijevima, koje su bile smjetene obino u unutranjem zidu glavne prostorije, adrvana. To su bitne prostorije u svakome hamamu. One se u raznim hamamima osjetno razlikuju po meusobnom komponiranju i samoj veliini, i na naem terenu, za razliku od damije, medrese i nekih drugih spomenika, nisu poznata ni dva hamama s jednakom tlocrtnom osnovom. Takvi hamami graeni su samo za mukarce ili samo za ene, pa za jedne i druge, ali u razne dane, ili u razno doba ana (do podne za mu~karce, a poslije podne za ene). Bilo je, meutim, i dvostrukih hamama, kojim su se sluila istodobno oba spola. Po spoljanjem obliku to je jedna zgrada, ali su unutra odjeli za mUke i enske potpuno odijeljeni i posve simetrino nanizani du podune osi. I
" Da sanitarna slika tadanje Bosne bude potpunija, napominjem, da su, na pr., Sarajevo i Banja Luka jo u esnaestom stoljeu imali i javne zahode. One u Sarajevu uspostavio je o svome troku neto prije god. 1526 Muslihudin Cekrekija, osniva dananje Cekreki jinice damije u vrhu Baarije, a one u Banjoj Luci bosanski beglerbeg Ferhad-paa Sokolovi prije 1587 godine. Obadva ta osnivaa postavili su svojim vakufnamarha iz navedenih godina i posebnog slubenika, koji e se brinu ti za ienje tih zahoda.

A. Bejtl, Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni 1 Hercegovtn1

Tabla IV

Arabeska u Gazi Husrevbegovoj damiji u Sarajevu

A.. Bejtl, Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovinl

Tabla V

Na

esmi

u starom Sarajevu

(Natkovai)

Cesma u enskoj avliji Svrzine kue u Sarajevu

Sadrvan

pred Koski Mehmed-painom damijom u Mostaru

A; Bejtl, Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni l Hercegovini

Tabla VI

Iz stare sarajevske

arije

duani

s otvorenim

efenclma

Sara

(sedlar) u radu na duanu. Pred njim mangala s raspaljenim drvenim ugljom, zaklonjena drvenim okvirom od vanjskog svijeta

Spomenici osmanlijske arhitekture u Ilosni

ltercel(ovini

261

Hamam u Blagaju (Hercegovina). Tlocrt ukopane (gore) i prizemne (sredina) etae te presjek kroz uzdunu os (djelomina rekonstrukcija) 17

262

Alija

Bejti

jedan i drugi odjel imali su zasebne i potpuno jednake prostorije, a oba jedan, rezervoar i prostor, odakle se zagrijavao hamam. Takvih kupatila nije bilo mnogo na naem tlu. Unutranji ureaj i arhitektonski dekor naih hamama bio je esto bogat i ukusan. To se opaalo osobito u prvoj dvorani, adrvanu, koji je bio i najreprezentativnija prostorija hamama. Naokolo poredane seije i jastuci, a u veim hamamima i 11osebne galerije na kolonadi stupova, koje su povezivali lagani lukovi, sve u izrezbarenom drvetu, pruali su posjetiocu ugodan odmor i razonodu poslije kupanja uz ibl\k, nargilu i crnu kavu. Taj, samo Orijentu svojstveni ugoaj jo je ville pojaavala visoka kupola i mlazovi bistre vode, to su pljutali na adrvanu u sredini dvorane. Odmor poslije kupanja u toj dvorani, osobito u enskom odjelu, znao se kadikad pretvoriti u pravi teferi i zabavu, koja je tr~jala od jutra db mraka. Prvi poznati hamam u Bosni sagradio je Gazi Isabeg u Sarajevu neto prije god. 1462 na mjestu dananje banje kod Careve damije. Od kasnijih. hamama bili su kao graevni spom,enici osobito vrijedni dva u Mostaru i po jedan u Stocu, Foi telju i nekim drugim mjestima, ali svojom tehnikom i veliinom, bez sumnje, sve natkriljuje Gazi Husrevbegov dvostruki hamam u Sarajevu, nastao neto prije 1557 godine. On i dan-danas stoji uzgor i jedini jo . predstavlja potpuno ouvani tip starih orijentalnih zatvorenih kupatila u Bosni i Hercegovini. Ostali su uslijed razliitih, a najvie materijalnih okolnosti davno propali, a mnogima se vie ne zna ni za trag.
zajedniki

kovi,

KreevljaBanje u Bosni l Hercegovini (1462-1916), drugo popravljena i proireno izdanje, Sarajevo 1952, te brojni drugi Izvori i literatura, navedeni u tom zadnjem djelu.

I z v or i i l i t er a t ur a: Sabanovl, Prilozi II/1951, str. 9, 19, 31, 35 -

Gazi Husrevbegov hamam u Sarajevu (skica)

Spomenici osmanii.iske arhitekture u Bosni

DUCAN!, MAGAZE I DAmE

Hercegovini

26~

Potrebama obrta i trgovine sluili su brojni duani oriientalnog tipa i mahom od drvene grae, zatim robna' spremita od vatrosigurnog materijala odostraga veine duana ili magaze i posebna trgovaka skladita ili daire. D u a n i su redovito zl{rade T)rizemnice, nizane u dva nasuurotna bloka jedna do druge. Veina ih je vrlo skromnih dimenzija i u uskoj ---.....~ vezi s mjerilom ovjeka, koji tu posluje. Najmanji je oko 1,5 m irine. Unutranja je razina veine duana 50-75 cm iznad ulice, a kod nekih Hadimura to via: da ira u ar ij i Halal ~..:. u Sarajevu - tlocrt obrtnikih jednaka je ulinoj, ili je tek neznatno uzdignutija, da ne bi voda s ulice ulazila unutra. Svi ti duani zatvaraju se s tri drvena kapka, koje Turci zovu k e p e n k, a po njima onda i nai stari trgovci i zanatlije ef e n k ili e fe n a k. Kapci se redaju u vertikalnom smislu, a okreu se oko horizontalne osi, i kad se duan otvara, dva gornja, koja su meusobno vezana arkama, preklope se jedan po drugome i zakvae za strop, a donji se dovodi u horizontalan poloaj i osloni na nekoliko kolia, i na njemu sjedi muTlocrt daire uz staru pravoslavnu terija. Kad se ti kapci otvore, cijela crkvu u Sarajevu ulina strana duana potpuno je .. otvorena, i u duanu se sve vidi, sva je roba ~zloena oku muterije. Ti sitni duani, kojih strehu moe gotovo rukom dohvatiti, redaju se s obje strane uske i krivudave ulice. Citavu kupinu duana i magaza u jednome bloku prekriva jedan, zajedniki krov. Prostorije koriste razni trgovci i zanatlije, a krovite pop~;avljaju i odravaju svi zajedniki. Kooperacija u arhitekturi. Nekada tako bjee natkriven u nekim dijelovima stare sarajevske arije i sam prolaz, ulica izmeu duana. A takvo krovite iznad ulice odralo se u Banjoj Luci do dana dananjega. Ti stari 'bosanski duani orijentalnog tipa predstavljaju umjetninu u posebnom smislu. Ta se umjetnost ne ogleda u konstrukciji i arhitekturi pojedinih objekata, nego u cijelini, u ansamblu itave arije, dapae i itava krajolika. Oni kao individualiteti ne odaju nita osobito, ali u onom aglomeratu krivudavih arijskih ploha i jednokatnih hanova, neto veih kupola i kupolica te jo viih damijskih munara i zelenih topola ine est te piramidalne arhitekture.
17*

264

Alija

Bejti

Ispred nekih naih duana stajahu nekada jo nii objekti, t. zv. kr ev e t a. To su takoer duani, samo maleni i vrlo niski: u njima se ovjek nije uope mogao ispraviti, ne~o je sjedei obavljao svoj posao. Bili su redovito u natkrivenim dijelevima arije, pa su stoga uvijek imali ravan krov. U njima poslovahu samo siromaniji obrtnii. Takvih duania bilo je ~od nas, koliko se zna, samo u Sarajevu i Visokom. Nekad ih j~ u tome prvom mjestu bilo preko tri stotine. U posljednje vrijeme tako bjee ureena u tome mjestu jo arija Halvadiluk. Ta arija izgorila je u oktobru 1908, i tada je nestalo i posljednjih kreveta u naim krajevima. Iznad nekih duana u Sarajevu i nekim drugim naim mjestima bijahu i posebne odaje, a sluile su kao radionice pojedinih ob~tnika. Jedna takva radionica ouvala se sve do danas u Kazandijskoj ariji u Sarajevu. M a g a z e su, kao to je ve istaknuto, skladita ra;movrsne trgovake robe. Redovito su prilino skroml).ih omjera i situirane odmah uz duan, uz njegovu stranju stranu i s ulazom iz duana, ili, rjee, na zasebnom prostoru u bloku duana, a graene su isto tako i u prizemlju veih trgovakih hanova ili karavan-saraja, kako emo kasnije vidieti. Robu je trebalo zatititi od poara, koji je ee harao arijom, izgraenom preteno od drvene grae, i stoga su sve magaze graene tako, da ni odakle vatra ne moe doprijeti unutra. Stijene magaze, debljine 70 do 80 cm, zidall:e su u tu svrhu sve od kamena ili od kamena i erpia, a i strop je isto tako posebno izveden: nad dizmom, t. j. istesanim hrastovim stropnim gredama, priljubljenim jedrla uz drugu u ravnoj povrini, nalazi se tanak izolaciQni sloj .guste kae vapna te isuenih i izdrobljenih konjskih. fekalija, po tome su postavljena dva ili tri sloja erpia u mortu s veim dijelom vapna, a preko svega toga debeo naboj od ilovae, po kojem u magazama po hanovima dolazi jo nasip, blazenice i obini drveni pod prostorija na spratu. Debljina takvog stropa esto see i do 80 cm. Stoga kod irih magaza, gdje nosivost stropnih greda poradi svoje duine, a i same teine stropa nije bila dostatna, teret stropa prenosi se preko poprene drvene podvlake, j a s t u k a i drvenog stupa ili u r s i j e na pod magaze, koji je uvijek poploan kamenom, jer drvo nije trajno na zemlji. Prag, dovratnici i nadvoj nad magaznim vratima izvedeni su redovito od kamena tesanca, a sama vrata s pouzdanim dubrovakim bravama sva su od eljeza. Od eljeza su i k a p e i na prozoriima, kroz koje dopire unutra oskudna svjetlost, a od istog su materijala i jaki d e m i r i (reetke) na tim prozorima, kako se ne bi mogao uvui unutra lupe, kad je kapak otvoren poradi zraenja magaze. Tako izgraene magaze zvale su se a t e t e r emin (pravilno: ateten-emin), t. j. vatrosigurno skladite, i praksa je pokazala, da su uvijek odolijevale poaru, pa kad je plamen zahvatio i itavu zgradu. Do danas se ouvao lijep broj magaza u Sarajevu i Mostaru, a naroito u tom prvom mjestu. U sarajevskoj ariji bilo je magaza i u dvije etae (dvije u Kazandiluku i danas su uzgor), ali i takvih, koje su presvoene bavastim svodom od sedre ili kupolom. Jedna pak magaza u Travniku, u Donjoj ariji, ukopana je sva u kamenu, u onom brijegu. ispod sahat-kule.

Spomenici

o~manlijske

arhitekture u Bosni i Hercegovini

265

D a i r a je zaseban skup trgovakih magaza poredanih jedna do drug~ okolo zajednikog dvorita 11 i prekrivenih zajednikim i obino jednostrenim krovom. To su bila prava robna skladita. Dvorite je zajedniko i nedjeljivo vlasnitvo posjednika magaza, a u njemu se na konje tovarila i otovarala roba. U taj prostor ulazilo se kroz velika i na svod graena vrata, kroz koja moe nesmetano proi i konj pod tovarom. Same magaze graene su po istim naelima kao i one uz duane i po hanovima. Takvih skladita imalo je kod nas, koliko se zna, jedino Sarajevo. Prije osamnaestog stoljea nema im nigdje spomena ni u tome mjestu, i ini se, da su se poele tu graditi poradi vee sigurnosti robe tek poslije onog katastrofalnog poara u god. 1697. U tome mjestu bjee nekada pet daira:. jedna na Varoi uz staru pravoslavnu crkvu, druga u Kundurdiluku, zatim H a d i G a z a nf er o v a na Novoj Testi, H a d i m ur a t o v i a u Halaima i H a d i B e l ij i n a kraj . Careve uprije i Tabake damije. Od njih su danas jo uzgor ona na Varoi i Hadimuratovia u Halaima. Jedan dio Hadi Gazanferove daire poruen je god. 1865 presijecanjem nove ulice od Baarije do Vijenice, a ona u Kundurdiluku i Hadi Belijina potpuno su propale krajem prologa stoljea: prva je stradala u poaru god. 1879, a podor joj sravnie 1898, a druga god. 1897 pri regulaciji korita rijeke Miljacke;
Izvori i literatura: Kreevljakovi, Esnafi i obrti I, str. 59-60, 62-63; Esnafi i obrti II, str. 64-68 - Isti, Kazandijski obrt u Bosni l Hercegovini, GZM 1951, str. 191-195 - Isti, Sarajevske daire, Nae starine I/1953, str. 163-166 - D. Grabrijan, Arhitektura na dohvatu ovjeje ruke. Glasnik Jug. prof. drutva XIX/1939 (i Novi Behar XUI/1939-40, str. 309-316).

BEZISTANI

To su posebni trgovaki bazari po veim gradovima, koji su privlaili na sebe panju i kao impozantni graevni spomenici i kao veliki trgovaki magazini, gdje je muterija mogao kupiti raznu robu, to je tu dolazila i s Istoka i sa Zapada. Redovito su to. kameni i vrlo masivni objekti, kako im poar i none skitalice ne bi mogli nanijeti znatnije tete. U Bosni ih je bilo svega est: tri u Sarajevu, dva u Travniku i jedan u Banjoj Luci. Prvi sarajevski i uope bosanski bezistan sagradio je carski namjesnik G a z i M e h m e d b e g, sin spominjanog Gazi Isabega, negdje krajem petnaestog ili prvih decenija esnaestog stoljea. Bio je na istonoj strani hana Kolobare. Potpuno je stradao u poaru god. 1842, i na njegovu prostoru kasnije bie izgraene arije Velike i Male Trgovke ili Pazarbule s oko ezdeset duana. Kakva je bila arhitektura toga bezistana, nije poznato, jer se njegov opis nije nigdje
sauvao.

Drugi bezistan u tome mjestu nastao je oko god. 1540, a sagradio ga je G a z i H u s r e v b e g, pa se i .zvao njegovim imenom. Protezao se du Kujundiluka od dananje ulice Jugoslavenske armije do Ferhadije (dananje ulice
" Daira je arapska
~Jtladiilta oznauje
rije

(daire) i u
~tq s~

leksikom

smislu znai krug, krunica, a

t1.1 vrst\l

upravo po tome,

masaze nii! OkO gvori~i\,

266

Aliia

Beiti

Vase Miskina) u duini od punih 109 m. To je vrlo masivna kamena graevina bazilikalnog tipa. Uz dugi hodnik, natkriven bavastim svodom, poredano je s dvije nasuprotne strane nita manje nego pedeset i dva duana. S vanjske strane, du itava Kujundiluka, a dananje Gazi Husrevbegove ulice bio je i trei niz duana s otvorima prema ulici. U unutranjost vodila su etiri velika i posebno naglaena ulaza: dva iz Kujundiluka, a po jedan iz Ferhadije i dananje ulice Jug. armije. Osvjetljenje prostora tu je provedeno, kao kod kakve bazilike, nizom luneta ispod samog potkrovlja. Danas je jo treina toga spomenika u prvotnom obliku, ali ni ona vie ne slui svojoj staroj svrsi. Posve je drugaijeg tipa trei sarajevski bezistan, koji je sagraen na junoj strani hana Kolobare i Gazi Mehmedbegova bezistana, i koji i danas stoji cio uzgor. Podigao ga je god. 1551 uz ostale svoje zadubine veliki vezir i sin Sarajeva ili najblie okoline H r v a t R u s t e m - p a a. Cetverouglasti prostor (27 X 18 m) sa po jednim ulazom sa sveetiri strane prekriva est posve jednakih kamenih kupola, koje se oslanjaju jednim dijelom na vanjske zidove, a drugim na dva snana kamena stupa u unutranjosti, u duoj osi zgrade. Oko tih stupova i okolo do zidova nekad se nizao duan do duana, a u tim duanima prodavala se raznovrsna, mahom tekstilna roba, a ponajvie svila iz Bruse, pa se tako po tome gradu taj bazar i prozvao B r u s a - b e z i s t a n o m, Duani i iza njih masivne magaze s bavastim svodovima od stare opeke poredani su tu i Sl1 sveetiri vanjske strane zgrade, i oni ine suvislu cjelinu i u konstruktivnom i oblikovnom smislu s glavnim dijelom objekta. Sami nain gradnje i komponiranja kazuju nam, da je cio taj sklop potekao u isto doba i iz ruku istih majstora. Zbog smjetaja tih vanjskih duana i magaza prozori na bezistanu, koji uputaju unutra primjernu svjetlost, po.stavljeni su tu visoko gore, gotovo ispod samog vijenca. Od dva travnika bezlstana jedan je bio u dananjoj Gornjoj ariji, i od njeg se samo dio sauvao. Dok je bio cio, imao je etrdeset l sedam duana. Sagradio ga je uz brojne ostale svoje zadubine u tome i drugim mjestima bosanski namjesnik Mehmed-paa Kukavica sredinom 1757-1758 godine. 12 'Drugi travniki bezistan sagraen je u Donjoj ariji i predstavlja jedinstven tip tih objekata u naim stranama. Nije to uope samostalna zgrada, nego je izgraena u sklopu dananje damije Sulejmanije: u prizemlju je bezistan s dva ulaza s dviju nasuprotnih strana (sjeverne i june), a na katu damija. I danas je u vrlo dobrom stanju i ima ukupno dvadeset i sedam duana. Deset ih je unutra, a sedamnaest s tri vanjske strane. S june i zapadne strane bezistan resi impozantan trijem s kolonadom jakih kamenih stupova. Taj bezistan i damija nad njim graeni su nekako u isto vrijeme, kad i Kukaviin bezistan u Gornjoj ariji. I bezistan i damiju podigao je ondanji bosanski valija Sopa Salan Camil Ahmed-paa. 13
" To se razabire iz samoga natpisa na bezistanu (reb. II 1171 = 13 XII 1757- 10 I 1758) i iz Kukaviine vakufname od 21 VII 1758 godine. U vakufnami se, dalje, uspostavlja i sluba p a s v a n d i j e, koji e, uz dnevnu plau od 3 ake, uvati po noi taj bezistan od provalnika i poara. " Iz njegove se vakufname od 13 VIII 1757, dalje, vidi, da su bezistan i damija nad njim podignuti na mjestu dotrajale (harabi) Ga z i- a g i n e damije. Dananje pak ime damija nosi po poznatom beogradskom i bosanskom vali,ii Sulejman-pai Skopljaku, koji ju j~

nakon jednog

po~ara

obnovio god. 1816.

Spomenici osmanlijske arhitekture u Boni i Hercegovini

267

Bezistan u Banjoj Luci zadubina je bosanskog beglerbega (1580-1588). U svojoj vakufnami, daj tiranoj sredinom safera 995 (trea dekada januara 1587), dao je samo ovu odredbu za nj: l meu spomenutim duanima neka se na pogodan nain: sagradi jedan bezistan. Prema tomu, objekt je podignut negdje poslije god. 1587 iz sredstava Ferhadpaina vakufa. Bio je u srcu donjoeherske arije, i davno je propao. Jedini poznati kasniji spomen i opis toga bezistana sauvao nam je Evli ja Celebija. On na r''-----1 prolasku kroz Banju 1--t:::,.=~:al Luku god. 1652 opisujui to mjesto veli: U ariji ima oko tri stotine duana. Tvrdo zidani bezistan sa stotinu duana, gdje s.e i danas :;; obje strane na vratima provlai gvozden lanac, Ferhad-paina je zadubina. A taj opis kazuje, da je to morala biti masivna, vrlo velika i impozantna graevina. Ako je Evlijin navod o broju duana taan, onda je to bio najvei bezistan na naem tlu, gotovo dva puta vei i od Gazi Husrevbegovog u Sarajevu,a
F~rhad-pae Sokolovia

Gazi Husrevbegov bezlstan (desno) i Ta!lihan (!ljevo) u Sarajevu (Truhelka)

I z v or i i l i t er a t ur a: Vakufname br. 209, 307, 696 -

Kreevljakovi,

Esnafi i obrti

I, 6-8 - Isti, Veliki vezir Rustem paa, kal. Narodna Uzdanica 1939, str. 77-94 - Truhelka, Der Brussabesisten, Bosnische Post od 6 IV 1912 - Truhelka, Gazi Husrevbeg, 88-100 - Kreevljakovi, u Spomenici G. H. 400-godinjice, str. 65 - Bejti, Cami!ija damija i njen vakuf u Travniku, Glasnik IVZ X/1942, 143-148 - Asim M:ufti, Mosche und Stiftung Ferhad Paa's in Banja Luka, Leipzig 1941, str. 34 i 47 - Nae starine I/1953 str. 98, 99. " Ne smije se nipoto identificirati ni po mjestu, ni po arhitekturi s onim dananjim t. zv. S i b i e v i m b e z i s t a n o m, koji, uzevi strogo, i nije bezistan. Taj drugi objekt ini tridesetak obinih duana s dvije strane uliice i obini drveni 'dvostreni krov iznad ulice. Duane je sagradio god. 1873 banjoluki trgovac J u s uf a g a S i b i za svoju tamonju medresu, a krov je iznad ulice i tih duana kasnije napravio mutevelija Sibieva vakuf<~ Hadi Hamid Huseinovi, i taa se taj sklop u~ana nazvao bezistanom,

268

Alija

Bejti

Tlocrt bezistana pod damijom Sulejmanijom u Travniku

Stupovi u trijemu bezistana pod damijom Sulejmanijom 11 Travniky

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini

269

KARAVAN-SARAJI l BANOVI

To su javna svratita, u kojim su nalazili prenoite za se i za svoje konje kiridije i trgovci, a onda i svi ostali putnici, posebno vojska. Graeni su na Orijentu i kod nas po svima putevima, kojim se odvijao imalo jai promet. Obzirom na samu namjenu, imaju posebno prostorno rjeenje i donekle ustaljen tip. Domovina putnikih svratita toga tipa je, kako i sami nazivi kazuju, Orijent, upravo Perzija, gdje su bili poznati, po saopenju Herodota, jo u starom vijeku. U starije doba na Orijentu i kod nas ta dva naziva oznaavali su dvije .vrste putnikog svratita. K a T a v a n - s a T a j je zapravo, kako i samo ime kae, veliki dvor, u kojem se mogla smjestiti itava karavana tovarnih konja i trgovaca. Karakteriziraju ga, dakle, vrlo velike dimenzije. Uvijek je graen u dvije etae i u etiri trakta, koji zatvaraju vee i prema gore otvoreno dvorite u sredinjem prostoru plana. Gotovo redovito ima samo jedan ulaz, osiguran sa dva teka eljezna krila, koja se preko noi zatvaraju. Taj ulaz see uvis do stropa prizemnih prostorija, a irok je najmanje toliko, da kroza nj moe nesmetano proi konj pod tovarom. Dvorite je obino kaldrmisano i ima negdje u kraju redovito bunar ili esmu. Tu se tovari i rastovara roba. Okolo dvorita, s jedne ili vie strana je irok trijem, a iza trijema, u karavan-saraju po gradovima, tvrde kamene magaze, u kojim su putnici i domai trgovci drali robu. Uz neku stranu dvorita je i prostrana staja za konje, bitna est svih karavan-saraja i hanova. Negdje iz dvorita ili do samoga glavnog izlaza smjetene su jedne ili dvoje stube, koje vode na kat, rasporeen u odaje za putnike te. upravitelja ili h a n d i j u i poslugu konaita. Handijina je soba uvijek nad samim glavnim ulazom ili na suprotnoj strani dvorita, suelice ulazu, kako bi mogao imati slobodan pregled putnika, koji dolaze i odlaze. Putnike pak odaje niu se u 5ve- etiri trakta u dva reda, izmeu kojih vodi prostran i kaldrmisan hodnik skroz unaokolo. Tako velika konaita gradili su samo vrlo imuni ljudi, mahom visoki dravni slubenici, kao svoje zadubine. Glavna im je namjena bila da prue najnuniju pomo putnicima i da im osiguraju krov nad glavom po vrlo niskoj cijeni, koja kadikad nije bila dostatna ni za samo uzdravanj~ objekta. U karavan-saraju, u pravilu, putnik nije mogao nabaviti hrane ni za se ni za konje, nego je to obadvoje kupovao vani, u gradu u ariji, a na otvorenom putu u selu, a to je daljnja karakteristika karavan-saraja. H a n je u leksikom smislu analogan gostionici, to je, dakle, svratite, gdje se, pored konaka, mogla nabaviti i hrana. Ve se po tome znatno razlikuje od karavan-saraja. Daljnja i jo vea razlika je u samoj arhitekturi. Mnogo je ednijih dimenzija i, u pravilu, posve drugaijeg, jednostavnijeg tipa. U vanjskoj arhitekturi razlikuje se od obine stambene gradske kue samo u tome, to nema oaka ili erkera. Nema tu lanjenja na traktove i razvedenosti oko centralnog dvorita, nego se svi, . najnuniji prostori nalaze u jednom objektu i pod jednim, etverostrenim krovom: u prizemlju staja i uz nju, do ulice, jedna vea soba za zajedniko konaenje i kraj nje druga, u kojoj je handija gotovio kavu i jelo i dvorio goste. Vei pak i bolji hanovi obino su imali i nekoliko soba na spratu l!:a konaenje putnika.
ponajee

270

Aliia

Beiti

Moria

han u Sarajevu -

tlocrt kata

Meutim, dok se u hanu mogla nabaviti bar hrana, ni u hanu, niti u karavan-saraju nije bio obiaj drati posteljine za putnike. Oko pola metra uzdignuti podij od golih dasaka, postavljen od zida do zida i u duini ispruenog ljudskog stasa, bio je sav namjetaj u tim konaitima, i putnik je sve nosio sam. U takvim konacima kiridijama i obinim putnicima uzglavlje je bio samar ili sedlo, postelja konjsko ebe ili serdada, a pokriva duga suknena kabanica. Imuniji pak ljudi, posebno visoki dravni slubenici, nosili su toliko posteljine i putnikog pribora sa sobom kako se to vidi iz vie isprava - da su time tovarili i po nekoliko konja. Dok su karavan-saraji odreda bile zadubine, hanovi su bili, naprotiv, mahom privatna dobra pojedinaca, koji su sami njima upravljali, ili ih davali u godinji zakup drugome. Ima, meutim, vie i takvih primjera, gdje ih podiu imuniji ljudi kao zadubine, ili ih pojedinci kasnije daju u vakuf. U pisanim turskim spomenicima s ~aega terena nazivi karavan-saraj i han javljaju se podjednako po prilici do druge polovfne osamnaestog stoljea, a otada naziv karavan-saraj sve vie iezava i ustupa mjesto nazivu han za obje te vrste konaita. Ima ak isprava, dodue iz razliitih vremena, u kojim se jedno konaite (na pr. Kolobara u Sarajevu) naziva i jednim i drugim imenom. To potiskivanje naziva karavan-l';araj dolo je, drim, odatle, to su neki karavan-saraji u novije vrijeme doista postali i gostinjci, u kojim se mogla dobiti i hrana, i to je bilo mnogo vie pravih hanova, i po tipu i po unutranjim uslugama, pa je tako najprije u narodu, a onda i u ispravama prevladao taj drugi naziv i postao ozna.kom i za jednu i za drugu vrstu konaita..

Spomenici omanliiske arhitekture u Bosni

Hercegovini

271

Moria han u Sarajevu - pogled iz dvorita. Desno u prizemlju je trijem s magazama, do stuba nadsvoel\i ulaz u staju, a nad stubama, gore, isturena abdesthana za umivanje

Velik je broj i karavan-saraja i hanova postojao i radio po svima naim putevima sve do prvog svjetskog rata. Najvie ih je bilo, dakako, uz Carigradski drum, kojim se odvijao najjai promet i putnika i trgovake robe. Prvo poznato putniko konaite u Bosni sagradio je i uvakufio Gazi Isabeg u Sarajevu. U njegovoj vakufnami, pisanoj izmeu l II i 3 III 1462, navodi se pod imenom h a n. Iz te se vakufname, dalje, razabire, da je taj han stajao na istom mjestu, gdje i kasniji han Kolobara, koji je takoer pripadao Gazi Isabegovu vakufu. Da li je taj prvi han od svoga osnutka imao u graevnom smislu tip karavan-saraja, nije poznato, ali je izvjesno to, da je kasnija Kolobara bila po tipu pravi karavansaraj, a po unutranjim uslugama gostinjac, u kojem se i kava pekla, a stare Sarajlije drali i politike zborove, i stoga se s pravom nazivae i karavan-sarajem i hanom. Kolobara je bila jedan od naih najveih i najljepih karavan saraja. Mogao je primiti 400 putnika i 35 konja. Potpuno je izgorio 29 XII 1937, a posljednja mu je zgrada bila iz prologa stoljea. Sarajevo je pod turskom vladavinom bilo vrlo jak privredni centar Balkana, i u njemu je iza toga prvog Gazi Isabegova konaita izgraen velik broj karavan-saraja i hanova. Austrougarska okupacija god. 1878 zatekla ih je u tome mjestu ravno pedeset, koji su bili itavi i jo radili, i u koje se, prema jednom

272

Alija

Bejti

slubenom popisu iz te godine, moglo u kona iti 2640 osoba i 1262 konja. Meu njima svima bjehu osobito poznati po veliini, tipu i prometu, pored Kolobare, jo T a l i h a n i M o r i a h a n. Talihan je zadubina Gazi Husrevbegova, a sagraen je oko 1540 uz Gazi Husrevbegov bezistan, s kojim je bio i spojen sporednim vratima. Stajao je ondje, gdje je danas baa hotela Evrope. Po tlocrtnom rjeenju bio je pravi karavan-saraj na kat, a bjee izgraen sav od kamena, pa se po tome i zvae T a l i h a n (Kameni han). Ali dok je kod drugih karavansaraja unutranji trijem bio slobodan za tovarenje i rastovarenje robe po nevremenu, u Talihanu je taj prostor bio rasporeen u itav niz trgovakih duana, i po tome taj han injae iznimku meu svim bosanskim hanovima i karavansarajima. Bio je tipini t r g o v a k i h a n, kakvih inae nije bilo na naem tlu. U etverouglastom dvoritu toga hana bio je i sebilj s vie esama, a nad njim, na stupovima, zanimljivo, mala damija, ija je zgradi~ morala praviti osobit optiki ugoaj u svojoj okolini. U veliku staju toga hana moglo se smjestiti 70 konja, a u slobodne sobe na katu 20 putnika. Talihan je propao u poaru 8 VIII 1879, a god. 1912 raskopae mu i posljednje zidine. M or i a h a n je takoer vlasnitvo Gazi Husrevbegova vakufa, a podignut je u srcu nekadanje sarajevske arije negdje krajem esnaestog ili poet kom sedamnaestog stoljea. U pisanim izvorima zove se D r u g i n o v i h a n G a z i H u s r e v b e g o v a v a k u f a, a dananje je ime dobio negdje u prvoj polovini prologa stoljea po zakupniku M u s t a f a g i M o r i u i njegovu sinu I b rahim u. I danas je taj han uzgor i predstavlja jedini sauvani tip starih orijentalnih karavan-saraja u Bosni i Hercegovini. U svoje vrijeme mogao je primiti na konak 300 putnika i 70 konja. Obinih hanova bilo je, kako navedoh, po svima naim gradovima i otvorenim drumovima, a od dosta brojnih pravih karavan-saraja bijae poznat onaj na Kiseljaku, kojeg je podigao uz svoju damiju neki H a d i U v e j s prije god. 1564, zatim H u s e j n b e g o v u Rogatici (1558), pa karavan-saraj M e h m e dpae Sokolovia u Viegradu i Hadi Alijagin u Prai, oba iz 16.. stoljea, potom dva karavan-saraja budimskog vezira M u s a- p a e u .Novoj Kasabi (1643) i mnogi drugi. U podizanju takvih objekata posebno sn se istakli sandakbezi Mustafa-paa Sokolovi i Sinanbeg te beglerbezi Ferhad-paa Sokolovi i MelUned-paa Kukavica. M u s t a f a - p a a S o k o l o v i je sagradio i uvakufio polovinom esnaestog stoljea tri karavan-saraja: u Rudom, Goradu i Mokrom kraj Sarajeva. Hercegovaki pak sandak S i n a n b e g podigao je neto prije 7 VI 1582, pored ostalih zadubina u Cajniu i drugim mjestima, isto tako tri karavan-saraja: u Cajniu, Priboju na Limu i u kasabi Cerniku u kadiluku Velika, a sandaku Zaesna (Slavonija). Bosanski beglerbeg Fer h a dp a a S o k o l o v i , ini se, nadmaio je u tome sve svoje i predasnike i nasljednike u ovim stranama. Osim karavan-saraja u Banjoj Luci, koga je podigao uz svoju damiju Ferhadiju, i za kojeg odreqje u svojoj vakufnanii od 1587, da se u budunosti prekrije olovom, podigao je i uvakufio jo est hanova: u Livnu, Ravnom, Dobrunu, Sogubini, Kratovu i Svinjaru. Od njegova hana u Dobrunu vide se i danas temelji kraj eljeznike pruge i donjeg mosta na Rzavu, i po ostacima se razabire, da je to bila velika graevina (oko 36 X 17 m). Od kasnijih osoba posebno je zasluan u tome pogledu M e h m e d -p a a K uk a v i e a, rodom iz okolice Foe. I on je, poput Mustafe-pae i Sinanbega, podigao tri k!!ra.van-saraja, jedan t"! foi, a qva u Prijepolju, i go<:l.

Spomenici osmanlijske arhitekture u llosni i .!Iercegovini

273

1758 uvakufio ih za uzdravanje drugih svojih zadubina u Foi, Travniku. i Sarajevu. Njegov karavan-saraj u Foi i danas je uzgor i ima tip veeg dvoetanog hana s irokim i na luk svedenim kamenim ulazom.
Izvori i literatura: Valrufname br. l, 17, 96, 131, 132, 145, 152, 166, 184, 194, 209, 237, 307, 366, 534, 690, 696, 708 - Sidili II 28, 64, 135, 316, 444; VIII 5, 58; XIII 19; XVI 40; XXI 54; XXV 42; XXVIII 83, 84; XXXI 62, 75, 91, 107; XXXII 158, 159; XXXVII 50, 209; XXXVIII 57; XLI 89; XLV 101, 102, 104; LV 257; LVI 29; LVIII 53; LXVII 58; LXVIII 45-48, 51, 52; LXIX 61, 62, 83; LXXV 33, 35 - Monumenta turcica I br. 3363 - Kronika M. E. Kadia IV 121 (II); X 34 (II); XXVI 116/II - Sabanovi, Prilozi II/1951, str. 9, 19 - Kreevljakovi, Esnafi i obrti I, 9-14; Esnafi i obrti II, 68-69 Truhelka, Gazi Husrevbeg, 96-102 - Kreevljakovi, Han Kolobara u Sarajevu, Novi Behar XI/1938, str. 202--206 Isti, Moria han u Sarajevu, Arhitektura V/1951, br. 9-12, str. 92-94 - Sarajevski Tallhan, Jugoslavenski list (Sarajevo) br. 161 od 1929 - Trojanovi, Nae kiridlje, Etnografski zbornik SKA, knj. XIII, str. 50-56 - Novi Behar VII/1933, str. 36-41 - Nae starine I/1953, 91-116.

MOSTOVI

Od spomenika, koji su sluili prometu i trgovini, svojom smjelom konstrukcijom i arhitekturom osobito se istiu kameni mostovi ili uprije, kojih i danas ima po mnogim naim rijekama i rjeicama. N ajvei dio tih starih turskih mostova u naim stranama graen je veoma solidno od kamena tesanca na jakim pilovima u rijenom koritu, i svi su prema sredini manje ili vie uzdignuti radi breg otjecanja vode s kolovoza. U ona starija vremena nije bio razvijen kolski promet, pa je kod tih. svih mostova kolovoz razmjerno uzak, odreen samo za prijelaz pjeaka i konja pod tovarom i ograen niskom kamenom ogradom k or k a l u k o m. Kod boljih mostova iz te ograde izdie se na srednjem djelu objekta kameni portal, u koji je uzidana ploa s natpisom o gradnji objekta. .Takvih portala bilo je na nekoliko naih mostova. Otvori nad vodom meu pilovima presvedeni su lukovima razliitih omjera i oblika, a ima vie primjera, gdje je korito rijeke premoeno jednim jedinim lukom. Upravo ti jednoluni kameni . mostovi, koji se poput duge viju u zakrivljenom luku iznad rijenog korita, dokazi su velike spreme i smjelosti starih graditelja, oni, usto, svojim rnasivom i elegantnim oblikom, koji se ini, kao da je iz sira isjeen, djeluju na gledaoca. I kad se ima na umu, da u ondanje doba nije bilo dananjih tehnikih pomagala, bez kojih se danas ne da ni zamisliti takav jedan rad, i da se nijesu poznavali zakoni statike, onda se ovjek upravo divi, s koliko su vjetine, osjeaja i smjelosti izvoen~ takvi objekti. Neki mostovi imaju i karakteristine t. zv. tedne otvore u upornjacima i pilovima, a oni su nastali, jedno: radi utede materijala i, drugo, poradi lakeg otjecanja nabujale rijeke i smanjenja pritiska na masiv mosta. Neki pak mostovi na granicama i vanim prolazima imaahu na sredini i kapi-kule, koje su se preko noi zatvarale. Tu se carinila roba i obavljao pregled putnika, a u ratnim danima i drala jaka straa, koja je uvala. most i branila prijelaz neprijatelja. Te su kule bile obino izvedene od priprosto obraene drvene grae te su stoga stajale u velikoj disharmoniji s pomno izvedenim kamenim masivom mosta i mnogo kvarile estetsku cjelinu glavnog objekta.

274

Alija Bejti

Graditelji tih kamenih mostova na naem tlu bili su iz raznih krajeva, iz Carigrada, Bosne, Hercegovine, Dalmacije, pa, kako je naprijed spomenuto, i iz Italije, ali su gotovo svi, zanimljivo, svoj rad strogo podreivali istonjakoj graevnoj koncepciji. Tek .tu i tamo opaa se u oblicima lukova izvjesno odstupanje od .tih tradicija. Meu tim graditeljima svakako je bio najvjetiji i najuzoritiji Koda Mimar Sinan, koji je, uostalom, i zapoeo graditeljsku karijeru slinim poslom, izgradnjom triju velikih laa za prijevoz vojske preko Vanskog jezera u istonom Anadolu u danima vojnog pohoda na Perziju. 15 Od brojnih kamenih mostova turskoga sloga u naim stranama nekoliko ih se istie upravo majstorskim oblikom i izradom. Takva je jednoluna K o z j a u pr i j a na Miljacki vie Sarajeva na starom Carigradskom drumu, koja i danas stoji uzgor potpl!.Jlo ouvana, i koje nam je prvi poznati spomen sauvao mletaki putopisac Katarine Zeno 1550 godine. Vrijedna je i S e h er e h aj i n a ili S e h e r i j a u p r i j a u Sarajevu, koja je presvela Miljacku s pet okana (danas ih ima etiri, a peto, ono na lijevoj obali, zasuto je 1897), i koju je sagradio e h er e h a j a (naelnik grada) H a d i H u s e j n 1620 godine. Njoj je i po obliku i po umjetnikoj izradi slina, dalje, dananja L a t i n s k a up r i j a s etiri okna na istoj rijeci i u istom mjestu. Sagraena je god. 1798 trokom sarajevskog trgovca H a d i A b d u l a h a g e ~ r i g e, koji je u tu svrhu pred svoju smrt oporukom ostavio treinu svoga imetka. Za gradnju toga mosta pozvan je iz Ljubinja n e i m ar Ris t o i njegovih dvadeset majstora. Risto, meutim, nije doao, i gradnju je izveo n e i m a r J o v a n za 76 dana s klesarima Grgom, Trifkom i Ahmedom i brojnim zidarima. Tehnika mosta kazuje, da su ti domai graditelji bili dorasli svome pozivu, i da su izveli djelo lijepe umjetnike vrijednosti. A kad se ima na umu, da je most sagraen daleko izvan epohe one velianstvene graevne djelatnosti u turskoj carevini, onda je sposobnost i umijee tih graditelja jo izrazitija. Dalje je vanredno uspio jednoluni most u 2epi na rjeici 2epi, lijevoj pritoci Drine, svakako iz 16 stoljea, zatim uprija na rijeci Bosni u Sarajevskom polju, pa Arslanagia most na Trebinjici kod Trebinja, na kojem je bila i kapi-kula, i nekoliko drugih s vie okana na rijeci Buni u Hercegovini. No, nad svima se svakako istie nadaleko poznati stari most u Mostaru i uvena uprija Mehmed-pae Sokolovia u Viegradu. Oba spomenika resi solidna izvedba i vanredna elegancija i najmanjih detalja. I pored velebnosti tih objekata, na promatraa tu ne djeluje uope teina mase, i u arhi" Vrijedno je ovdje spomenuti i jednog domaeg graditelja, koji se.proslavio upravo tom gradnjom pontonskih mostova. Bio je to A b d u l a h- e i. e b i j a M u z a:f er i j a. Podatke o njemu sauvao nam je njegov savremenik Omer ef. Novljanin u svome poznatom djelll Ah vali gazeva ti d er di j ari B o s na o ratovanju pod Hekim-oglu Alipaom l\ god. 1737, 1738 i 1739, gdje se veli: Kad je Heimoglu Ali paa poao iz Travnika ka Beogradu, na putu do taino da bi olakali prijelaz pjeaka' preko rijeka, koje im bijahu na putu, (koristili su se) vjetakim mostom, to ga je izumio Muz;~feri-zade Abdulah-elebija iz Sarajeva, ovjek s tisuu znanosti (hezar-fenni), vjet znanostima i prirodno nadaren, mostom, koji se dade rastaviti, a po potrebi natovario bi se na kola i sobom u boj ponio. Tako je na ovome putu na Drini uistinu bio postavljen, pa su svi pjeaci brzo preli preko njega. Po tome opisu za toga graditelja znade i Hammer i naziva ga >Tausendktinstler. Umro je u Sarajevu god. 1163 (1750) i pokopan u groblju na Jekovcu. - Isp. opirnije o njemu lanak Osmana A. Sokolovia: U Sarajevu je ivio prije dva stoljea jedan mjernik i izum i t e 1 j pr e n o s n o g m o s t a, Hrvatski dnevnik (Zagreb) od 17 III 1940, str. 20.

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini

275

tektonskoj cjelini tih mostova dola je do snanog izraaja istonjaka graevna tradicija. Valja posebno naglasiti, da su ta dva mosta svratili na se jau panju i narodnog pjevaa, pa je i jedan i drugi opjevan u oduljim narodnim pjesmama. Stari most u Mostaru premostio je korito iroke Neretve jednim jedinim smjelim lukom, kojega raspon iznosi 29,40 metara. Most je visok nad razinom vode upravo 21 m, a irina mu je 4,30 m. Graen je hidretske godine 974, a ta odgovara naoj 1566/67. Graditelj mu je turski neimar H a jr u d i n iz kole Koda Mimara Sinana. Dvije kamene kule, to rese ovu upriju, i koje su titile. prelaz preko mosta, podignute su, vjerojatno, tek potkraj sedamnaestog stoljea, u doba politike i ekonomske krize i vremenima etovanja Stojana Jankovia, a na svu priliku godine 1676, kako to kazuje i zapis, uklesan na lijevoj nozi mosta. Sokoloviev most u Viegradu premostio je brzu Drinu s1edanaest iljastih lukova u ukupnoj duini od 179,43 m! Rasponi tih lukova razliite su veliine i kreu se izmeu 5,20 i 14,79 m. Kolovoz mosta, kojega irina iznosi tano 6 m, prema sredini je lake uzdignut i s obje strane oivien kamenom ogradom ili korkalukom. Visina pak mosta na najvisoijem dijelu, a to je sredinji dio, iznosi p,ri normalnoj visini vode 13,80 m. Taj dio graevine ureen je s dva nasuprotna kamena izduenja, poput dva balkona. U izduenju prema izvoru rijeke je visoki kameni portal s natpisima, dok ]e u onom drugom s of a (5,50 X 3,50) za odmaranje prolaznika. Povrh obadva ta izduenja do 1886 stajala je i kapi-kula na kat od hrastova Q.rveta. Most na lijevoj obali rijeke izbija okomito na kamenu hrid i visoko iznad rijenog korita, pa je na tome mjestu nadovezan kameni podzid, koji gotovo u pravom katu skree kolovoz na desnu stranu i vodi u duini od kojih 120 metara nizvodno sve do preko potoka Osojnice. Cio most, i glavni masiv i silaz, zidan je posebnim kamenom tesancem, sedrom, koja se lako da obraivati, i koja je dobavljana iz dananjeg mjesta Banje, 5. km nizvodno i na desnoj obali Drine, gdje se i danas vadi. Tesana sedra ugraena je tu ne samo u vanjskoj strani, ve i u itavoj unutranjosti i u cijeloj duini objekta. Tako obraen i ugraen kamen jo vee, osim vapna, i obilje eljeznih spona. Osim eljeza u most je utroena i velika koliina olova. Njime su zaljevane eljezne spone, a posebno. je mnogo utroeno u temelje stupova, kojim se obraala osobita panja, i pri ijoj su se izgradnji trebali prebroditi najtei podvodni radovi. Graditelj Sokolovieva mosta bio je prvorazredan majstor. Ve i po samome objektu moe se zakljuiti, da je to djelo Koda Mimara Sinana, a za to imamo i pisani podatak u P o p i s u g r a e v i n a, koga je sastavio ~:m sam ili neki od njegovih uenika. Vrijeme gradnje mosta pokazuju dva natpisa, uzidana u portalu. Jedan ima hidretsku godinu 979 (1571/72) a drugi 985 (1577/78). U oba se natpisa veli, da je sastavlja tih natpisa vidio graevinu dogotovljenu, ali e to biti obian locus communis, koji se sreta u gotovo svima turskim kronogramima na graevinama, i prva godina bez dvojbe oznauje poetak gradnje mosta, a druga zavretak glavnih radova. Drugaije se ne da protumaiti postanak tih natpisa. Na riaim rijekama i rjeicama bio je, pored kamenih, velik broj i drvenih mostova, ali su svi, razumljivo, davno dotrajali i propali. Meu njima je bila i jedna osobita vrsta s !unim otvorom iznad rijenog korita. Luk je bio konstruiran na majstorski nain. Tesane drvene grede postavljale su se i vezale horizon-

276

Alija

Bejti

talno jedna po drugoj, ali tako, da je svaki gornji sloj, poevi od lunih uporita, nadilazio donjl prema sredini korita i u obliku peraja na ptijem krilu, dok se grede nisu sastab gore pod samim kolovozom i tako formirale tjeme luka. Poznata su mi dva takva mosta na naim rijekama. Jedan je bio na Drini na Brodu vie Foe, i putopisac Evlija elebija s divljenjem ga opisuje, a drugi je stajao na rijeci Prai, lijevoj pritoci .Drine, nie .dananje eljeznike stanice Mesii-Roga tica, na vrlo starom putu iz Rogatice u Gorade i Gornje Podrinje. Ostaci konstrukcije toga drvenog mosta vidjeli su' se jo krajem prologa stoljea. Neke mos~ove na naem tlu gradila je i popravljala drava za vojne potrebe, ali ih je, svakako, najvei broj izgraen trokom imunijih pojedinaca. Neki se opet nai ljudi posebno istakoe podizanjem mostova. Tako, na pr., mnogostruki mostarski legator Mehmedbeg Karaoz sagradio je, kako se vidi iz njegove vakufname od poetka marta 1570, tri mosta u Hercegovini: jedan na Buni blizu Blagaja, drugi na Litici u Blatu, a trei na Neretvi u Konjicu. Neto kasniji herce:govaki sandak i ajniki legator Sinanbeg gradi veliki most na rijeci Limu u Priboju i nekoliko manjih na rjeici Janjini kod ajnia, a Ferhad-paa Sokolovi nekako u isto vrijeme podie dva mosta u Banjoj Luci, jedan, drveni, preko Vrb?Sa, a drugi, manji i kameni, preko rjeice Crkvine. Drugi i kasniji pak mostarski legator Hadi Balija, sin Mehmedov, sagradio je poetkom sedamnaestog' stoljea, pored drugih zadubina, i dva mosta na rijeci Neretvi, jedan u. Konjicu, a drugi u nahiji Glavatievo, i svojom vakufnamom od poetka maja 1612 ostavio lijep imetak u novcu i duanima za njihovo uzdravanje. Ali je bosanski vezir Mehmed-paa Kukavica i u tome nadmaio sve dr1,1ge svoje zemljake. On je sam svojim trokom prije 21 VII 175'8 podigao pet velikih mostova: dva u Foi (jedan na Drini, a drugi na ehotini) i po jedan na Limu kod Prijepolja, na Drini u Goradu i na Bosni u Visokom. Sve se to vidi iz njegove vakufname od spomenutog datuma, u kojoj se odreuju i prihodi, kojim e se ti mostovi uzdravati.
I z v or i i l i t e rat u r a: Vakufname br. l, 96, 120, 145, 184, 194, 209, 236, 452, 696, 708 - Sldill II 216; V 29; VIII 58; X 26; XVII 61, 62; XVIII 50; XXI 100, 113; XXII 168, 169; XXIX 51, 158; XXXI 29; XXXIII 219; XXXV 40; XXXVI 23, 80, 168; XXXVII 82, 143, 184, 207; XXXVIII 146; XL 46, 158; XLI 6; XLII 132; XLIII 78, 146; XLVIII 56, 118, 196; LII 42, 111, 120; LIII 76; LIV 71; LVI 98; LIX 27; LXIII 35, 59; LXX 20; LXXIII 103; LXXV 62, 86, 89; LXXVII 39; LXXVIII 103; LXXX 99-101; LXXX 36 - Monumenta turci~a I 805, 806, 807, 810, 812, 813, 1995, 2613 - Mon. turcica II 101, 102, 122, 151, 152, 197, 254, 318, 436, 522, 906, 966, 1045, 1061, 1662 - Kronika M. E. K<!dia I 120, 122, 159, 163, 177, 201, 269, 277, 282, 311; II 21, 22, 32, 33, 41, 71, 86, 251, 280, 331, 382; III 163; !V 73 (II), 173, 215, 216, 222, 268; V 129, 213; V-I 34 (II), 200 (II); VII 229, 252, 255-257; VIII 328; IX 51 (II), 284, 307; X 3 (II), 279; XI 81, 84; XV 146; XVI 77, 78, 146; XIX 64; XXIV 305; XXV 314 - Bosna br. 14, 99, 108, 126, 172, 223, 234, 242, 247, 276, 354, 355, 385, 379, 396, 470 - Sabanovi, Prilozi II/1951 - Evlija Celebija V i VI - Kemura GZM XXII/1910 str. 122-123, 254-261 - Kreevljakovi, Vodovodi i gradnje na vodi u starom Sarajevu, str. 197-:-212 Kemurazade S. S. Fehmi, Koprtilar, kalendar Gajre! II/1325, str. 56-60 - Salnama (Sarajevo) za 1290/1873 Stix, Das Bauwesen in Bosnien und der Hercegovina - V. Radimski, Bie-polje kod Mostara, GZM III/1891, str. 159-192 - Napredak (Sarajevo) 1932, br. ll i 12 Novi Behar VIIi1933, str. 40--41; VIII/1934, str. 177; IX/1936, str. 319 - Nova Evropa XXIX/1936,. str. 232-235 - Gl. Jug. prof. drutva XVII/1937, str. 1056-1059 - Glasnik IVZ VI/1938, str. 26 i 29; VII/1939, str. 53, 77-79; IX/1941, str. 45-46 - Kalendar Narodna Uzdanica 1940, str. 112-130 - Hrvatski dnevnik (Zagreb) od 13 X 1940 - M. Hadijahi, Kozija uprija u prolosti, N. Behar IX/1935, str. 17-18 - s. Deli, uprija na mostu (kod Trebinja), GZM III/1891 - Arslanagia most, kalendar Narodna Uzdanica 1935, str. 145-6 - H. M. Muhibi,

A.

!lejll~. Sllo!l\enle! ijstnanlt.1ake arhitekture u Bosni l Hercegovini

'tabla vtt

A. ileJUc\, Spomenici osmani!Jsk~

arhitekture u Bosni i Hercegovini

Tabla VIn

Kozja

uprija

na Miljacki kod Sarajeva

Arslanagia

most na Trebinjici kod Trebinja

A. Beiti, Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini

Tabla IX

Zenski kraj s divhanom, kamerijom i avlijom u Svzinoj

kui

u Sarajevu

Dio nunandarc ili oko iin u

:~~~. .. ; ..

n.i 1\.u{i u Sarajevu

Spomenici. osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini

277

Stara uprija u Mostaru, GZM I/1889 - O. A. Bali, Stari most, Zora (Mostar) I br. 1 (15 II 1926) - Peez, Mostar und sein Kulturkreis; Leipzig 1891 - R. Michel, Mostar, Prag 1909 Fr. Babinger, Die Briicke von Mostar, Morgenblatt (Zagreb) LIII br. 115 od 15 V 1938 - J. Neidhardt-D. eli, Stari most u Mostaru, Nate starine I/1953, str. 133-40 - I. Zdravkovi, Opravka kula na starom mostu u Mostaru, ibidem 141-143 - . Stratimirovi, Stari most na Pral, GZM XXXVIII1925 Z. Bogdanovi, Viegradska uprija, Bosanska Vila 1888, str. 174-175 - K. Htirmann, uprija u Viegradu, GZM I/1889 - Bosanska Pota (Sarajevo) od 21 Xl 1896 - Kadlzade M. Enveri, Veziri azam Bosnali Sokollii Mehmet pata, kalendar Gajret II/1325, str. 44-50 - D. Korkut, Obnova natpisa na Sokolovia mostu u Viegradu, GZM XLI/1929 - A. Resulbegovi-Defterdarevi, Grad Viegrad i okolica, Sarajevo 1934, str. 27-33 - Bejti, Sokoloviev most na Drini u Viegradu, kalendar Narodna Uzdanica 1945 - D. eli, Obnova Sokolovieva mosta u Viegradu, Nae starine I/1953, str. 177-181 M. Mujezinovi, Obnova natpisa na Sokolovievu mostu u Viegradu, ibidem.

KULTURA STANOVANJA

Graditeljstvo bosansko-hercegovakog sela nalazilo se pod turskom vladavinom uslijed priroene konzervativnosti njegovih nosilaca takorekui u jednom zatvorenom krugu. Kua se tu i po obliku, i po konstrukciji, i po materijalu, od kojeg je graena, uvijek oslanjala na stare tradicije i razvijala vrlo sporo. 16 Grad je, meutim, bio mnogo elastiniji. Orijent preko naina ivota utjecao je tu jae i na oblikovanje samog stambenog prostora, i stambena arhitektura u gradu kree novim putevima i poprima drugaije oblike od onih, koji su vladali na tome podruju u srednjem vijeku. Tako nastaje u gradovima Bosne i Hercegovine stambena kua posebnog, orijentalnog tipa, i u svom daljnjem razvoju doivljava u oblikovnom i umjetnikom smislu visok uspon. Turski utjecaj na nau kuu osjetio se vrlo rano. Jo god. 1550 mletaki poslanik Katarino Zeno na prolasku kroz Sarajevo istie u svojim putopisnim biljekama, da svaka kua u tome mjestu ima svoju bau i ardak. To istiu i kasniji strani pisci, a posebno Evlija ele bija, koji takve kue sreta po svima naim mjestima, kuda je prolazio. I sarajevski kroniar druge polovine osamnaestog vijeka Mula Mustafa Baeskija spominje ardake i okove sarajevskih kua. A to sve kazuje, da su ardaci, oci i zelenilo, bitne esti turske stambene arhitekture, bili stalni pratioci i bosanske varoke kue od prvih godina turske vladavine u ovim stranama. Razvoj i mnoinu te orijentalne kue svakako su mnogo pospjeivali stalni prilivi stanovnitva sa sela, ali isto tako i brojni poari, poslije kojih su se morale kadikad iz temelja obnavljati i itave gradske etvrti. Sarajevo je, na pr., godine 1697 austrijski princ Evgenij Savojski sadio u gomilu pepela, i sve stare kue, koje danas vidimo u tome mjestu, izgraene su poslije toga poara. Osnovni oblik turske kue prodro je u sve nae gradove, ali je u pojedinim regionima poprimio neto drugaije ruho, i u unutranjosti i u vanjtini. Na tu promjenu utjecao je graevni materijal okoline, lokalni obiaji, a ponajvie pokrajinski graditelji duneri, od kojih je svaki nq.stojao, da u svoj objekt unese i neto specifino, svoje. Tako svaki kr~j u Bosni i Hercegovini ima svoj lokalni graevni izraz, i opaaju se znatne razlike meu kuama, !).a pr., Sarajeva, Foe,
16 Kao primjer navodim samo vrlo okapnica donosi zlo onome, koji na kue na starim temeljima strogo pazilo na okapnica stare kue ne bi dola na prostor

kuna

raireno vjerovanje naroda, da d a m l a, t. j. njezinu mjestu stoji. Zbog toga se kod gradnje to, i nova kua nije nipoto smjela biti vea, da nove kue, gdje se kreu kuna eljad.

Ul

278

Alija

Bejti

Vlasenice, Jajca, Banja Luke i drugih mjesta. To variranje osobito je osjetno u vanjskoj arhitekturi i u oblicima pojedinih konstruktivnih ~ dekorativnih elemenata. Orijentalna kua je svuda u Bosni i Hercegovini jednokatnica, s prizemljem i katom. Iznimku ini jedmo Jajce, u kojem se. ta kua u bregovitu terenu razvila i u tri etae. U svima tim kuama u prizemlju su h a l v a t i i h a l v a t i i - sobe, u kojim se zimuje - a ponegdje i gospodarske prostorije, posebno m utv a k ili kuhinja, koja nikad nema stropa, nego je otvorena prema gore iznad itave svoje povrine. Negdje u prizemnom predsoblju ili h a j a t u smjeteno je drveno stubite, koje vodi na d i v h a n u, otvoreni prostor na katu, na koji se veu spratne prostorije, i koji je esto na vanjskoj strani ukraen kolonadom lakih drvenih stupova i lukova. Na katu je gotovo isti raspored stambenih prostorija, kao i u prizemlju, samo su tu sobe neto vee i s mnogo vi~ prozora. To su li r d a e i i a r d a i i, u kojima se ljetuje. Ulini dijelovi tih ardaka i ardaia obino su proireni i izneseni neto prema vani, nad ulicu, i razvedeni u itav niz pendera i sitnih drvenih mrea - m u e b a k a. To su opet o e i koji krciz tri plohe .otvaraju dobre vidike na ulicu i itavu okolinu. U mnogim kuama na divhanlJ se vee i k a m e r l j a ili j a z l u k (Hercegovina), prema vani neto iznesen prostor s muepcima, ohom i jastucima, gdje kuna eljad, posebno enskinje, izjutra dorukuje i u predveerje toplih dana najradije sjedi. Graena je od lag~og i tesanog drvenog materijala i isturena prema vani kao i oak, samo u vidu polukruga ili na vie uglova, te sama sobom djeluje vrlo slikovito. Orijentalna kua u Bosni nema namje'taja po sobama u smislu evropskog konfora. Sav vidljivi namjetaj je nepomina fotelja ili s e i j a, koja se protee ispod prozora du cijelog eonog zida. Na njoj se ovjek odmara, a na njoj i spava. Visoka je upravo toliko, da ovjek moe ugodno sjediti na njoj podavljenih nogu i kraj toga nasloniti se na niski parapet pendera. kroz koji se otvara pogled u daljinu. Sav ostali prostor je slobodan, ist i zastrt aranim ilimom, pa nam se soba ini jo irom, jo prostranijom. U toj kui nema ni lanjenja prostora za blagovanje, dnevni boravak i spavai dio. Sve se odvija u istom halvatu ili ar daku izravno na ilimu ili na seiji bez imalo osjeaja prostorne skuenosti, kojom toliko u Evropi razbijaju glavu. Pa ipak tu je i sav potrebni pribor za objed i ,spavanje, ak i za kupanje. Trpezu tu zamjenjuje okrugla i niska s ofra, koja se unosi iz mutvaka, i za koju moe sjesti i petnaest osoba. Pod sofru se stere na ilim velika plahta ili s o f r a - b o a, da se otpatci hrane ne razasipaju po ilimu, a kad se sofra digne, pokupi se i sofra-boa, i prostor opet ostaje slobodan i ist. Tu su i ormari,' pe i kupaonica, samo izvan sobnog prostora i ugraeni du itava stranjeg sobnog zida u m il s a n d ar u ili o k o l i e u. Obino u srednjem dijelu te musandare ili okolice, koje irina iznosi oko l m, ugraena je zemljana pe s glinenim loniima, koji .akumuliraju unutranju toplinu i postepena je prenose u prostoriju, a s desne ili lijeve strane .Pei je b a n j i e a ili h am a m d i k povrine oko jednog etvornog metra. Voda se ljeva iz ibrika, a topla se u ibrik toi iz velikog glinenog vra ili p e nj a k a, koji stoji ugraen u samoj pei do banjice, i koga zagrijavaju plinovi iz pei. U nekom dijelu okolice je i d u e k l u k, u kojem se, kako i samo ime kae, dre dueci, jorgani i jastuci preko dana. Uvee, pred spavanje, nastaje transformacija prostora. Vadi se iz duekluka posteljina i stere po seiji ili izravno po tlima, na ilim, i dnevna se soba pretvara u spavau.

----~="'-.:.:==::._:::;==:...::.....:~~~~~---

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni

Hercegovini

.....____279

Stambena arhitektura u Foi. Celna kua u Gor. Polju. U gornjoj etai na krajevima istureni okovl, a izmeu njih otvorena kamerija

Ceina kua u Foi u Go;. Polju - tlocrt kata

Pred svakom je kuom manja ili vea it v l i j a, atrij, koji kui osigurava dobro provjetravanje i osvjetljenje. Sva je pokaldrmljena kamenom oblutkom i zasaena okolo lozom, cvijeem i drugim zelenilom, da kui daje hlad, ljepotu i miriS. Tu je, prijeko od kue, i ljetni mutvak, a u mnogim avlijama i bunar ili esma s pitkom vodom. S uline strane avliju opasuje visoki zid, a gdje je bilo potrebno, po zidu se udarao jo paravan od dasaka k a l k a n, da se sprijee pogledi nepozvanog 'oka izvana. U tome je zidu k a p i j a na dva krila ili k a n a t a s velikim mjedenim h a l k a m a ili z v e k i.r i m a, koji su sluili mjesto dananjeg elektrinog zvonceta, a kraj kapije obino i mali prozori k a p i d i k, kroz koji se pogleda doljak, kad zakuca halkom, ako se ne e kapija odmah otvoriti, i kraj kojeg obino djevojka aikuje. Neposredno uz avliju je uza svaku kuu i baa sa ljivikom i povrem, a tu negdje u blizini su i posebna jednokrilna vrata k o n i p k e, koja vode u avliju ili bau prvoga komije, do ijeg se prijateljstva mnogo dri. ' Takve je kue gradio obino srednji, zanatlijski stale. Imuniji, meutim, ljudi imali su ponegdje i bogatije rjeenje kue. Takva se kua sastojala iz dva zasebna ili meusobno spojena trakta, ili, kako se tu veli, k raj a, a oba ta dijela imaju posebne avlije i sav potrebni prostor u unutranjosti. U jednome kraju stoji samo mukinje, a tu se i primaju muke posjete, i zove se s e l ii m l u k. Drugi je opet odreen samo za enskinje i sitnu eljad, i do toga dijela zabranjen je svaki pristup strancu, pa i daljnjem roaku, pa se po tome taj kraj naziva h ar e m l u k. Ako su traktovi spojeni, onda je negdje u srednjem zidu takve
ll*

260

Alija Bejtic

stambene jedinice ugraen poseban okrugli i vertikalno poloeni ormari ili e k m e-d o l a f, koji se okree oko svoje vertikalne osi, a njime se iz haremluka pretura jelo gostima u selamluku, a da ena ostaje neopaena. Tako spojene traktove obino vee i mali meuprostor, t. zv. m a b e j i n, preko koga se moe prei iz jednoga kraja u drugi, i koji upotrebljava i mukinje i enskinje. Tipine primjere takvih kua pruaju nam biva kua Osman-pae Skopljaka u Glainu sokaku u Sarajevu, od koje je model izloen u Etnografskom odjelu Zemaljskog muzeja, i Svrzina kua u istome sokaku, koja i danas stoji uzgor potpuno ou vana. Prva ima rastavljene, a druga spojene traktove. To su bitni elementi nekadanje stambene varoke arhitekture ovih dviju pokrajina. Nema tu uope isticanja statikih funkcija pojedinih elemenata, niti renesansnog lanjenja objekta na podnoje, trup i zavretak. Nema tu ni dosljedno provedene simetrije. Bosanska kua ovoga tipa podjednako voli i simetriju i asimetriju. -Sva je razvedena u neke manje i vee nenametljive elemente. Poseban tip starije muslimanske kue u Bosni i Hercegovini predstavljaju visoke kamene kule iz naih narodnih pjesama, zapravo poluutvreni dvorci feudalaca i, po svoj prilici, izdanak stambene kulture srednjeg vijeka. To su etvr taste, upravo kvadratine kamene. zgrade sa dva, tri, pa i vie katova. Ulaz u kulu redovito je neto uzdignut i, radi sigurnosti, pomian. U suterenu je zasvoen podrum, koji je kojegdje sluio i kao tamnica, a u katovima su stambene i druge prostorije. Posljednji je kat gotovo redovito prekriven kupolastim ili bavastim svodom od sedre, kako u kulu ne bi ula vatra, ako bi napada uspio zapaliti drveni krov. U tome su katu u zidovima pukarnice za odbranu u sluaju napada, a ponegdje i posebno graen otvor, maikula, kroz koju se sipala vrela voda na neprijatelja. Neke kule imale su iznad toga kata jo jednu .etau od drvene grae, i zidovi te etae bijahu redovito razvedeni u niz prozora, a ponegdje i konzolno istureni na sveetiri strane. To je a t m a, elemenat, koji je prenijet ovamo iz orijentalne kue. Te kule esto spominju i opijevaju nai narodni pjevai u junakim pjesmama. Evo jednog takvog zanimljivog opisa, kojim upravo poinje jedna poduga pjesma, to sam je prije trinaest godina zabiljeio u Kukavicama kod Rogatice od .arodnog pjevaa starca Smaila Dafovia {umro 1941):
Kulu gradi Mahmut paa Dedo, na Udbini, na dugoj poljani, kulu gradi tri godine dana. Kad je paa dogradio kulu, pokrio je luevijem klisom, a po njemu teneetom utim, da mu bolje odgovara kula. Na vrh kule iljak udario, a na iljku od zlata jabuku. Na jabuci alem kamen dragi, iz njeg biju mavi plamenovi, evak daje poljem udbinskijem, prl njemu se vidi putovati, u po noi kano u po dana. Biserom joj strehu potkitio, na etiri oka udario, postavio etiri prangije, kada pai do nevolje doe, da pripali etiri prangije, da slijeu brda i doline, a da skuplja mlade Udbinjane, da Udbinu od kaura brane. Oko kule bedem i avlija, na avliji od elika vrata, preko vrata elikli manda!!. U avliju vodu uvodio, pa on vodi adrvana gradi, . u adrvan vodu upustio, namjestio eteres flskija, naokolo drvene police, zastire ih dibom i kadifom, kad mu pae i veziri dou, kad mu hode i hacUije dou, kad mu age i begovi dou, da posjeda jedan do drugoga, da su redom oko adrvana, da uzimlju turski avdes na se, i da idu u novu damiju, i damiju paa nainio. Oko kule hendek iskopao, a u hendek vodu ujavio. Preko vode na ekme uprija, da ne moe niko prolaziti ...

Sr::omenici osmanliiske arhitekture u Bosni i Hercegovini

281

KoJakovia kua u Blagaju (Hercegovina! sjeverozapadna fasada (arh. D. Ce!i)

KoJakovia kua u Blagaju (Hercegovina) raspored prostorija na katu (arh. D. C;li)

Takvih kula bilo je nekad oko stotinu" u raznim mjestima Bosne i Hercegovine, a gradili su ih obino spahije i zaimi na svojim imanjima i kapetani po sreditima svojih kapetanija. U samome Livnu, postojbini pjesmom opjevanih Atlagia, Firdusa i Ljubunia, bijae ih nekada dvanaest, a danas je uzgor jedina jo Pirijina, ali je i ona ve u ruevnu stanju. U tome mjestu bijae velika i tvrda kula bega Firdusa. Iznad prizemlja imala je jo etiri kata u kamenu. Poruena je god. 1921, a prestala je sluiti svojoj svrsi jo god. 1878. Nekako ista tolika bijae i kula Sulejmanpaia u Odaku kod Bugojna, samo to je ona jo, po narodnom kazivanju, imala i atmu iznad etvrtog kata. Do danas su joj se ou vale samo gole zidine. Zapalili su je god. 1831 pristae Husein-kapetana Gradaevia, i vie nikad nije obnavljana. U graevnom smislu bijahu lijepe i dvije kule begova engia, jedna na Ratajima kod Foe, a druga u Odaku kod Ustikoline, a obje su spalili etnici god. 1942. Danas ih jo, koliko znam, ima svega

282

Aliia

Bejti

' ""'1
: .. }') ---<>.t. '

f:NSIU R.IID"'
IU1jf ..

\__,-.._/~,, i'-~----- 1 : ~
j

f.

fA:IISIUIIAI.IIAr

< C HOON/If

~l

--::""- '\_!

D lAI/011

MuiJIA AIIUJA
ZAHOD

- ,: , _\ : r- __ - (

ODUMLUJI(M/VJRNIC'A)

4 5

UAJA7
JtARVO!UAII
WIIII NALVAT S1AJI

-~~r. -, -~t- ::;;:;;:::

1
/lltVATIC
.._" .:__..'..,... -

lti.LVATI(I

"

MIGAlA
IJCTN~

~---~-:'. l

IIUJIINJA

b MIG.Il'

11 aAic~
12 CNJI/4 AVU3A

OOST4NI.UJI/V~rf

...

Svrzina

kua

Gloinu

sokaku u Sarajevu. Primjer bogatake Tlocrt prizemlja

kue

s dva sastavljena trakta.

sedam pod krovom: kula u Bijeloj izmeu Gradaca i Bijeljine, zatim Gradae kula u Gradacu, kula u Bihau pa ona Njuhovia i druga Hadimeia u Slatini kod Foe te kula Rustempaia u Odaku kod Bugojna i Kulenovia u Starom selu kod Mrkonjigrada. U tim dvjema zadnjim i danas se stanuje. Takve kule rijetko su gdje stajale same. Porodica, kojoj je kula pripadala, vremenom se namnoila, i prostor u kuli postao je pretijesan. Stoga se odmah do kule gradila i obina kua za stanovanje. Takva kua uz kamenu kulu zvala se 6 d a k, a tim imenom zvae se po toj kui obino i cijelo naselje. U Bosni i Hercegovini danas ima etrnaest sela, dvije mahale i jedna varoica, koja otud nose ime Odak ili Odaci. Kula u sredini takva naselja uvijek je od nebukana kamena, a odak mjeavina kamena, erpia i drveta. Kula se die uvis, a odaci se opet oko nje ~ire u horizontalnom pravcu i daju u estetskom smislu protuteu goloj i visokoj kamenoj masi. Vanredno lijep primjer takva balansa i mjeavine materijala pruali su osobito odaci i kula Cengia u Odaku kod Ustikoline. Ponutrica svih tih stambenih jedinica, i kua, i kula, i odaka, bila je od drveta i u najvie sluajeva bogato dekorirana rezbarijama razliitih varijacija. Ornament tu prekriva gqtovo sve vidljive drvene plohe: vrata, do1afe, rafove, svu musandaru ili okolicu i, posebno, strop ili i e. U tim rezbarijama opaa se bogatstvo motiva istonjakog, ali i domaeg, originalnog porijekla. Istonjaki se javljaju mahom u geometrijskom obliku, a domai u biljnom, pa i likovnom. Od tih geometrijskih ukrasa dosta je est prastari ornament u obliku svrtkaste zvijezde (Wirbelrosete), a meu domaim, likovnim, na prvom mjestu dolazi vijugava zmija. Tu i tamo mo~e se jo vidjeti, vano je istaknuti, i po koji ornament
via

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini

283

sa domaih srednjovjekovnih steaka, a u Beglerovia kui u Repovcima kod Konjica naao sam prije etiri godine u t. zv. a r e n o m h a l v a t u i jednu rijetku likovnu kompoziciju, koja je, oito, preuzeta s hercegovakih steaka: lovaki prizor s psima, koji tjeraju zeca, i lovcem, koji jae na konju i u ruci dri, umjesto srednjovjekovnog koplja, nategnutu puku! Svi su likovi u ivom pokretu proporcionalno raeni, i kompozicija odaje izvanrednu dinamiku i skladnost.U
I z v or i i l i t er a t u r a : P. Matkovi, Putovanja po Balkanskom poluotoku 16. vieka. Rad Jug. akad. 62, str. 95 - Evlija Celebija V i VI ~ R. Muderizovl, Kronika Mula Mustafe Baeskije, GZM XXX/1918, str. 46 - Stix, Das Bauwesen in B. und H. - R. Meringer, Puka kua u Bosni i Hercegovini (prijevod A. Lovria), GZM XI/1899 - Isti, Das Volksthilmliche Haus ln Bosnien und Herzegovina, Wien 1900 M. Murko, Zur Geschichte deS volksthilmlichen Hauses bei den Sildslaven, Mltteilungen der Anthropologlschen Gesellschaft ln Wien, 19~, str. 12-40, 92-129 (provjerio i proirio Merlngerovu raspravu) - I. Puri, Puka kua ti Bosni l Hercegovini, Vienac (Zagreb) XXXII/1900, str. 205-206, 221-22, 236-38 - Bosanska kua (iz knjige: Bosna i Hercegovina na milenijskoj izlobi u Budimpeti), Sarajevski list XIX/1896, br. 145-146 - V. V. Vukasovi, Narodna kua l dom s pokustvom u Dalmaciji, u Hercegovini i u Bosni, Zbornik za narodni ivot l obiaje, knj. 1/1896 - J. Posplil, Unterwegs zur Baukunst, Monatsheft der Wiener Baulndustrie-Zeltung XXXIV, br. 3 (decembar 1916) - J. Vanca, Narodno graditeljstvo, Tehniki list (Zagreb) X/1928, str. 353-356 - M. Karanovi, O tipovima kua u Bosni, GZM XXXIX/1927 S. Soldo, Tipovi kua i zgrada u preanjoj Bosni i Hercegovini, Beograd 1932, - V. Curl, Ugledna muslimanska kua u Sarajevu, Narodna starina, knj. VI sv. 14, br. 1 (Zagreb t XII 1927), str. 79-92 - Grabrijan, Neidhardt, Didek, Sarajevo i njegovi trabanti, Tehniki vjesnik LIX/1942 - D. Grabrijan, Turska kua, Novi Behar XI/1937, str. 9-12 - Isti, Orijentalna hia v Sarajevu, Arhitektura II/1949, br. 22-24, str. 45-61 - Isti, Nae orijentalne i savremena kua, Problemi arhitekture in urbanizma L. R. Slovenije. I. posvetovanje arhitektov FLRJ Dubrovnik 1950, Ljubljana 1950, str. 105-115 - M. S. Filipovi, Prozor, Gl. Geogr. drutva XVIII/1932, str. 1-16 - A. Kristi, Kreevska kua, kalendar Napredak 1934 - K. Hiirmann, Hadlbegova kula u Hutovu, GZM II/1890 - Bejti, Odak na Vrbasu, Obzor LXXXI br. 5 od 7 I 1941 l El-Hidaje V/1941 (Sarajevo), str. 62-70 - V. Curi, Drvorezbarstvo u Bosni i Hercegovini, kalendar Napredak 1934, str. 131-144 - M. Karanovi, Duborezna soba u jednoj hercegovakoj kuli, GZM XLIX/1937 - F. Hefele, Bosanska kua. Glasnik drutva za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, III/1888, str. 42-46. " Daska s tom kompozicijom stajala je u gornjem dijelu okolice ili musandare. I sva ostala drvenina u tome halvatu bila je bogato izrezbarena istim narodnim motivima (zmija, vijugava Joza, cvijet), ali je najvei dio toga, naalost, otiao - na vatru. Taj bogati dekor i dao je ime toj sobi areni halvat. Nasuprot tome halvatu stoji drugi, takoder izrezbaren, ali su tu motivi posve drugaijeg sastava; najveim su dijelom, sudei bar po onome, to je jo ostalo, orijentalno-islamskog porijekla. Te rezbarije u oba ta halvata radili su god 1850/51 domai duneri u s t a M u s t af a i u s t a N i k o l a, koji su tih godina i samu kuu gradili, kako se to vidi iz dvaju natpisa vie donjih i gornjih vanjskih vrata. Sedamdesetgodinji starac Alibeg Alibegovi iz Repovca kazao mi je, da se neimar Nikola prezivao Bori i da je bio iz oblinjeg sela Lisiia. Dalje mi je kazao i to, da su ona dva halvata rezbarili gotovo itavu godinu. Okladili se majstori, tko e napraviti bolje are, pa se zatvorili svaki u svoj halvat, i kroz itavo vrijeme rada nijesu jedan drugome ulazili u sobu, da jedan od drugoga ne bi poprimio to od motiva i naina raa. 1\libeg kae, da je neimar Nikola Bori rezbario onaj drugi, orijent'llni halvat.

284.

Aliia

Bejti

MEMORIJALNA ARHITEKTURA

Brojnu i vrlo vrijednu vrstu spomenika orijentalne arhitekture u Bosni i Hercegovini ine upravo muslimanski nadgrobni spomenici. To su najee snijeno bijeli kameni n i a n i ili ba l. u e i, zatim kameni o k l o p i, k b ur e i mnogovrsni mauzoleji ili, kako _ ih ovdje zovu, t u r b t a. Ljepota tih spomenika ogledava se u dotjeranim oblicima, klesarskoj tehnici i onoj irokoj i bujnoj kombinatorici ornamenata. Specifina vrijednost tih spomenika opaa se, dalje, i u cjelini, u onom osebujnom nainu plasiranja, koje je posve opreno onome u zapadno-evropskim zemljama. Muslimanska groblja situirana su i u samoj sredini naseobine. Ta specifinost svih starih gradova s preteno muslimanskim stanovnitvo"in proizila je, drim, iz same muslimanske religije. Islam, naime, ui svoje sljedbenike, da se sjeaju svojih mrtvih uvodnom kur'anskom surom Fatihom u smislu uenja islama o zagrobnom ivotu. Otud su muslimanska -groblja prekrila gotovo sve prazne povrine u gradu, kuda se kreu ljudi: uz damije, prometnije puteve, ak i uz same kue - usred ivota ovjeka. Takva groblja, zasaena zelenilom i kamenim nianima najrazliitijih veliina i oblika pretvorila su se u mirne i skladne zelene povrine, bae, koje starim gradovima daju osobit biljeg i ine bitnu est njihove likovne fizionomije. Pojedini spomeniCi - veli arhitekt Josef Pospiil u lanku o muslimanskim grobljima u Bosni - ine se na prvi pogled tako slini, da ovjek pomisli, kako su jednaki . . . Tek kad ih izbliza promotrimo, otkrivamo razlike, koje su upravo tolike, da oni svi zajedno ne budu dosadno jednolini.

N i a n i su svakako najbrojniji, a ujedno i najzanimljiviji spomenici nadgrobne -umjetnosti bosansko-hercegovakih muslimana. To su kameni stupci razliitih veliina i oblika. Obiljeavaju grob obino po dva, jedan vie glave, a drugi nie nogu, i stoje na grobu najee sami, a kojegdje i sa s a n tr a e m, etvr tastim i duguljastim tesancima, koji prave rub groba u obliku etverokuta. Prednji je nian ili b a l u k uvijek prilino vei od zadnjega. Manji su niani usaeni izravno u tlo, a oni vei, tei, kojegdje su poradi vee stabilnosti uglavljeni u posebno i ire kameno postolje u zemlji.

llo~anski ni~imi ~~rajevskih ltlesara (arh. J. Pospiil)

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini

285

K a m e n, od koga su se klesali nai niani, najee je vapnenac, siga ili aragonit i andezitni tuf zelene boje. Vapnenac je svakako bio najvie u upotrebi, jer je dosta otporan, podesan za izradu natpisa i, to je najvanije, gotovo svuda rasprostranjen. Pored tih vrsta javlja se tu i tamo jo glaukonitski lapor, zeleni diabaz i makedonski bijeli mramor, ali se taj zadnji nije klesao u Bosni, nego je, kako u kasnije pokazati, obraen uvoen. T i p o v i niana na naem tlu vrlo su razliiti. Te razlike nisu toliko velike, koliko iroke, i teko bi bilo postaviti tipove, u koje bi se svi mogli uvrstiti. Moe se odrediti samo priblina i ona najvidljivija tipizacija, a to je podjela tih niana na t. zv. muke i enske, zatim po pojedinim razvojnim epohama, po zanimanjima ljudi, ije grobove ti niani obiljeavaju, i po pojedinim, da tako kaem, klesarskim kolama, kojih je bilo vie na naem tlu i koje su se osjetno r:azlikovale meu sobom u izboru, nainu obrade i oblikovanju materijala. Razlika oblika mukih i enskih niana vrlo je upadljiva. Muki su .u svima epohama i klesarskim kolama u pravilu graeni u obliku etverokutne ili osmerokutne prizme, a prednjak usto prelazi gore u tanki- vrat i zavrava se isklesanim turbanom, kakav je pokojnik nosio. Zenski su niani, naprotiv, gotovo redovito plosnati i veinom su oba jednako oblikovana i gore zavrena u vidu iljastog luka. To su najuoljivije razlike izmeu tih niana, ali ih ima jo vie i drugih, koje u kasnije navesti. U razvoju pak oblika bosanskih niana jasno se opaaju tri epohe: doba fetha, t. j. prve godine turskog gospodstva u ovim stranama, zatim kasniji vijekovi (16 -18 st.), kad se turska vlast potpuno ustalila, a s njome i oblici niana, i, najposlije, prolo stoljee, u kojem su reforme dale novi oblik i nianima. Na tu prvu i najstariju epohu u razvoju bosanskih niana ukazuje velik broj ouvanih spomenika. Nalaze se gotovo svuda po Bosni i Hercegovini pojedinano ili u manjim skupinama, nekropolama, a narod kazuje, da oznaavaju grobove palih turskih vojnika i asnika, pa ih, po tome, zove e h i t s k i m ili, rjee, g a z i js k i m, a same nekropole e h i t l u e i m a. Osnovne znaajke niana te epohe jesu teina mase, arhainost oblika i dosta primitivna obrada. Sve to ukazuje, da su ti spomenici doista raeni u burnim danima, na brzu ruku i u doba, kad tradicija novih oblika nadgrobnih spomenika u Bosni nije jo bila potpuno utrta.

Daljnji tipovi sarajevskih niana (arh. J. Pospii!)

286

Alija

Beiti

Narodna predaja veli, da je osvaja Bosne sultan Mehmed Fatih vodio sa sobom 12.000 klesara, koji su radili te niane njegovim poginulim vojnicima. Ta je predaja neprihvatljiva ve zbog tako visoka broja, a i zbog same injenice, da pri osvajanju Bosne veih borba nije takorekui ni bilo. Ona je, bez sumnje, nastala na osnovi narodnog saznanja o zaista velikom broju tih arhainih niana. Posve je razumljivo, da meu tim nianima ima takvih, koji obiljeavaju grobove palih boraca, i koje su radili turski klesari, ali je isto tako jasno, da ih je najvei dio nastao po osvojenju Bosne, na grobovima domaih ljudi, koji su primili islam. Ve same dimenzije i oblici tih niana jasno ukazuju na oblikovni prijelaz izravno iz steaka ili, jo vidljivije, iz obeliska bosanskih kr s t j a n a. Taj prijelaz opaa se mjestimice i zorno na nekim starim nekropolama, gdje se na jednoj strani nalaze s t e e i bosanskih krstjana, a na drugoj opet arhaini n i a n i njihovih islamiziranih potomaka. Takva je, poimence, nekropola u Preanima kod Trnova i u Brankoviima u rogatikom srezu. Meu nianima u toj drugoj nekropoli stajae kao najstariji ili jedan od najstarijih onaj M a h m u t a B r a n k o v i a, koji pogibe na boju despotovu. 18 Na nianu je natpis u staroj bosanskoj iri lici, koji sadri to ime, a vie njega i lik lava u propornju - grb kue Brankovia. Tome je nianu i po obliku i po ornamentici posve slian obelisk poetnoga viteza vojvode Radivoja Opraia. Stajae u Opraiima, sat hoda sjeverno od Brankovia, pa ve i to, a i ostala slinost u obliku i ornamentici s nianom konvertita Mahmuta Brankovia upuuju na to, da su oba spomenika potekla iz istoga doba i iz ruku istoga majstora. Niani kasnijih vjekova mnogo su ednijih dimenzija, ali se i u toj epohi nae tu i tamo i pokoji vrlo velik, vei i od onih iz prvoga doba. Dapae, najvei poznati nian u Bosni nastao je ba u toj drugoj epohi. To je nian na grobu O m er a g e B ai a kod Baia mosta na putu izmeu Glamoa i Livna, iz 1798 godine. Visok je 4,7 m, a upravo mu je toliki i opseg turbana! No, najvei dio niana u toj drugoj epohi pokazuje pomniju klesarsku obradu. U oblikovanju zavrn~ dijela mukih niana, turbana, na mjesto primitvnosti iz one ranije epohe i srednjega vijeka, kad su se likovi prikazivali vie kao shema, kao ideogram, pridolazi sve vie detaljiziranje i, rekao bih, realistiko tretiranje. U toj epohi javlja se jasna tenja, da se nianom interpretira stale, kojem je pokojnik pripadao. A to se postizala raznim obiicima turbana, jer je svaki stale imao i svoj oblik kape. Cetrdesetih godina prologa vijeka u Bosni su se poele provaati vojne reforme. Turski vojnici i svi ostali graani, osim sveenstva, po tim reformama, umjesto turbana nose od god. 1832 iskljuivo fes o v e, a oblik te kape poinje se otada javljati i na nianima i kasnije zauzima sve vei mah. s oblikom fesa nastaje trea i, moemo . je slobodno nazvati, dekadentna epoha u izradi niana. Istina, proizvode se jo stari oblici sa turbanom, ali stereotipni oblik s fesom sve vie prevladava, radi se bez imaio individualnosti i umjetnikih pretenzija, kakve pokazuju oblici minulih vijekova. U umjetnikom smislu svakako je najzanimljivija na bosanskim nianima pojava interpretacije pokojnikova zanimanja, koje se izvodilo, kako sam naveo, raznim oblicima turbana. Takvim nianima najvie obiluje ona druga i najdua epoha, i ve se samo po tim oblicima turbana moe znati, iji grob obiljeavaju ti
18 Taj se nian danas nalazi u botanik6j bai Zemaljskog muzeja u Sarajevu, u okviru one male nekropole srednjovjekovnih steaka pred etnografskim paviljonom.

Snomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini

287

niani: dervia, hadije, trgovca i zanatlije ili sveenika. Plastika kod muslimana, uslijed izriite vjerske zabrane, nije nikada razvijana, i ako ona uope postoji, onda se njeni zaeci nalaze upravo u tim oblicima niana. 2ivi likovi, po islamu, ne smiju se ni slikati, niti modelirati, te je klesar nastojao prikazati pokojnika posrednim putem, preko vrste kape, koju je nosio, i na tome je putu dao djela lijepe umjetnike vrijednosti. A na muzealac oko Mazali nedavno je, istraujui okolinu Prusca, u blizini toga mjesta pronaao i opisao ak i jedan takav nian, kojega gornji dio predstavlja u pravome smislu torzo ljudske glave. K l e s ar s k e k o l e ili, jasnije reeno, klesari pojedinih regiona bili su daljnji imbenici, koji su dovodili do raznolikosti naih niana. 'Radili su dosta samostalno, po klesarskim i obliko_vnim tradicijama, koje su se prenosile s oca na sina, i time proizveli osjetne razlike u formi i nainu dekoriranja niana. Sredita tih regiona bijahu dobri i jeftini kamenolomi, a to su bili, koliko znam, Sarajevo, Foa, Mostar, Vlasenica, Jajce. i Biha. Sarajevski, foanski i mostarski klesari ili t a i j e klesali $U niane od vapnenca, vlaseniki opet od zelenog andezitnog tufa, jajaki od lakoobradive sige (aragonita), a bihaki od posebne vrste vapnenca, koja i pored duge izloenosti suncu i kemijskim utjecajima ostaje uvijek bijela i vrlo otporna.' 0 Postoji, meutim, dobar broj .niana, koje nisu uope radili nai klesari, nego su uveeni gotovi sa strane. To su u prvome redu oni dugi i vrlo pomno obraeni niani od sitnozrnatog bijelog mermera. Kamenolomi takva mermera nalaze se u Makedoniji, pa su otud i dobavljani i po turskom imenu Skoplja nazivani u u p s k i m. Uvozili su se samo u esnaestom stoljeu i prvih godina sedamnaestog. Veina ih ima natpise, ali i onim bez natpisa vrlo je lako odrediti porijeklo i vrijeme postanka; svi su vrlo dugi, a tanki i kvadratinog presjeka s osnovicom od svega oko 10 cm. Koliko znam, do danas se sauvalo oko tridesetak takvih niana u Bosni: u Sarajevu, Prai, Foi, Ustikolini i Banjoj Luci, a bilo ih je sigurno i po drugim mjestima. Meu njima poznata su mi i dva muka takva, koji ine znatpo odstupanje od uobiajene forme: oba su graena u plosnatom obliku, imaju, dakle, potpuno formu enskih niana. U osamnaestom i devetnaestom stoljeu sa strane su dobavljani i oni veliki niani s gotovo baroknom ornamentalnom muskulaturom na grobovima nekih paa i drugih istaknutijih, a imunijih osoba. Ima ih lijep broj na naem tlu, a svi su dopremani ovamo ak iz Carigrada. Na to upuuje sama forma i ornamentika tih spomenika, a to i pisani dokumenti potvruju. D e k or naih niana dosta je bogat i vrlo raznolik, i u umjetnikom smislu zasluuje istu panju, koliku i sami oblici. Upotrebljeni motivi jednim se dijelom oslanjaju na stare domae tradicije, drugim opet na orijentalnu ornamentiku, ali ih irna i preteno isto originalne invencije. U tome smislu svakako su najzanimljiviji i za nas najvaniji niani iz prvih godina turske vladavine u ovim krajevima. Na njima su esti motivi mladi mjesec s vrhovima prema gore, zatim ma, sablja krivosjeklica, koplje, luk sa strijelom, topuz, omaga (kijaa) i balta. Predaje o znaenjima tih motiva razliite su, pa je teko protumaiti njihov pravi smisao. Moe se samo pretpostaviti, da u na)vie sluajeva oznauju zanimanje ili ivot (upravo sport), kakav je volio provoditi pokojnik. Tome ornamentu pridru19

Upravo ti bihaki niani

S tim

osobinama privukli su panju naih mineraloga, te

su u tome kamenu otkrili jednu posebnu, dotada nepoznatu vrstu vapnenca i dali joj, po Bihau, struni naziv b i h a e i t.

288

Aliia

Bejti

uju se i isto figuralni ukrasi, a to su najee ptice i itavi prizori lova sa sokolom. Valja napomenuti, da je u tim prizorima ovjeji lik dat simboliki, putem ispruene ake. Na jednom jedinom nianu, koji se nalazi ispod Jahorine u Govedoviima kod Sarajeva, ovjeji lik u lovakom prizoru prikazan je na konju, ali opet samo kao gruba silueta. Svi ti ukrasi, osim onih isto orijentalnih, nalaze se i na bosanskim ste cima, i pokazuju suvislu meusobnu vezu s njima i u oblicima i u nainu komponiranja. I to je jedan od zornih dokaza, da oni veliki niani iz doba fetha ine neposredan prijelaz od steaka ka kasnijim nianima ednijih omjera i oblika. U ono doba, kad su ti prvi niani nastajali, stara klesarska tradicija bila je jo iva, i nisu je odmah mogli potpuno potisnuti propisi islama o zabrani likovnog iivljavanja. To su uinila tek kasnija stoljea. Na mukim nianima one druge epohe javlja se jo kojegdje pokoji lik oruja i orua, ali ga sve vie potiskuje isto ornamentalni ukras mahom geometrijskog sastava. Meu tim ukrasima nae se jo kojegdje plastino usukano ue, koje zarubljuje bridove niana, a od osamnaestog stoljea naovamo tome pridolaze i cik-cak linije, kojegdje i plastine, ispod vrata niana. Osobito lijepi ukrasi :retaju se na mnogim enskim nianima iz te epohe, a mahorti su u obliku stilizi! anih cvjetova, lia i granica. Ti su ukrasi brojni i lijepi posebno na djevojakim nianima. Tim posljednjim svakako pripada i jedan nedatirani nian u groblju kraj bive Tekijske damije u Rogatici, na kojem je gotovo jedinstvenom simbolikom prikazana, .moda, mladost: u dnu plohe i):lrik (voda!}, a iz njega izrasta vijugavi struk cvijeta s listovima i rascvjetalim akama. Dekor mnogih niana, i mukih i enskih, sjajno upotpunjuju i natpisi u arapskom pismu, koje je samo po sebi vrlo ornamentalno. Njih nema na nianima iz petnaestog stoljea. 20 Iz esnaestog stoljea sauvalo ih se do danas dvadesetak, i to mahom na nianima skopaljske proveniencije. Vrlo su kratki i rese sveetiri plohe mukih niana. Jo je manje niana s natpisima, zaudo, iz sedamnaestog stoljea. Ti natpisi javljaju se u veoj m.jeri zapravo tek od prve polovine osamnaestog stoljea i otada pokazuju, po pojedinim regionima, razliitu stilizaciju i u prozi i u stihu. Naime, svaki je centar u svako doba imao svoje sastavljae natpisa, koji su se u tome uvijek drali utrtih putova svoga kraja, pa su otud i nastajale te razlike.21 Svi se ti natpisi zavravaju godinom, a neki ak mjesecom i danom smrti pokojnika, pa po tim i drugim podacima u tekstu predstavljaju vrijedan materijal za izuavanje prolosti pojedinih razdoblja.
" -Iz toga doba natpise imaju samo tri takva spomenika, obelisk Mahmuta Brankopravi nian u Cadovini kod Rogatice na grobu brae Radilovia, Hasana i Ahmeta, koji su, zanimljivo, zajedno pokopani, te nian nekoga Skendera u Fatnici kod Bilea. Ti natpisi nisu u arapskom pismu, nego u tradicionalnoj bosanici. " Meu tim sastavljaima bio je u osamnaestom stoljeu osobito plodan i poznat pjesnik S e j h Me hm e d- efe n d i j a K ura n i j a s pjesnikim imenom Me j l i. Njegovih natpisa ima po mnogim mjestima u Bosni na raznim objektima, a najvie ih je, dakako, u Sarajevu, i kad bi se svi sabrali na jedno mjesto, inili bi lijepu i vrijednu zbirku. On je sin H a d i I s m a i l o v, a stanovnik Vekilharove mahale u Sarajevu. Baeskija u svome Nekrologiju sub god. 1195 biljei, da se tada Mejlija zaputio s nekakvom molbom novom veziru Abdulah-pai Tefterdareviu u Travnik, i da ga je nadomak Travnika, u Docu, ubio grom. Na osnovu toga podatka pomno sam god. 1949. pretraio groblje kraj tmbeta u Docu i doista naao tu Mejlijin grob. Ouvali su se samo dijelovi santraa i prednji nian bez glavice. Na nianu je .natpis u osam redaka, a iz njeg se vidi, da je Mejlija zaista umro 1195 (1781)
via,

~{odine.

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini

289

Daljnji muslimanski nadgrobni spomenici u Bosni, koji svoje porijeklo vuku s Orijenta, jesu oklopi i turbeta. I jedan i drugi spomenik prate uvijek i niani. Oklopi su osobito esti u mjestima zapadne Bosne. To je zapravo prizmatini sarkofag, ija je donja ploha neto vea od povrine groba. Sastavljen je od kamenih i pomno obraenih ploa, dolje ima postolje, a s gornje je strane obino otvoren i, na enskim grobovima, zasaen sitnom vegetacijom (rue i cvijee). U krajevima gornje plohe usaeni su niani, a postrane su plohe opet kojegdje ispunjene ornamentima i izrekama na arapskorp. jeziku.22 Svakako najljepi primjeri takvih spomenika i, ujedno, starijih niana na naem tlu nalaze se u Banjoj Luci u maloj nekropoli glasovitog vojskovoe i klikog s;mdaka M a l k o b e g a (umro 1565) i njegova sina D afer b e g a (1560). Oklopi tu stoje na kamenom- podiju (6 X 12 m), koji ih jo vie istie, a obadva su vrlo pomno obraena i sastavljena od oveih ploa. Dugi su 2,40, iroki 1,30; a visoki tano l m. I ti oklopi i niani na njima isklesani su od bijelog mermera, i po tome se vidi, da su raeni izvan Bosne, vjerojatno u Makedoniji. Obadva Daferbegova niana imaju onaj iznimni oblik ploa, koji se javlja na enskim grobovima. Taj oblik doao je tu na svu priliku zbog dugog natpisa, koji nikako nije mogao stati na uske povrine muke forme niana. T u r b e t a ili mauzoleji podizani su nad grobovima paa, ehova i nekih drugih istaknutijih ili imunijih !)soba. Neka su gradili pojedinci sami za sebe, druga su opet podizali nasljednici ili tovatelji pokojnika. U Bosni i Hercegovini danail ima jo pedesetak takvih spomenika, a prije ih je bilo sigurno jo toliko. Pokazuju, uglavnom, tri tipa: kupolasti zatvoreni, kupolasti otvoreni i obini, drveni tip. Prvi tip ima u tlocrtnoj emi uvijek_pravilan ili priblino pravilan oktogon, a zidan je redovito iz tesana i nebukana kamena, mahom sedre ili sige. U okolnim zidovima su obino tri prozora s demirima, d;,a nasuprot jedan drugome, a naprama treem je opet lijepim lukom nadsvoen ulaz u turbe, koji gotovo uvijek ima nadstrenicu. Masivni i razmjerno dosta visoki zidovi prelaze u kamenu i olovom prekrivenu kupolicu obino preko trompa, ali tu i tamo i preko pandantiva. Na sred srijede unutranjeg osmerokutnog prostora je grobnica (negdje jedna, a negdje i dvije), uvijek obiljeena praznim drvenim sarkofagom ili k u b ur o m. Ta kubura na gornjem dijelu ima otri hrbat, a sva je prevuena zelenom ohom. Vie uzglavlja je drveni ili kameni stalak i na njemu od naravnog materijala turban, to ga je pokojnik nosio.
" Poeste su osobito izreke El-gen az e tu merkebu ku lli naSITI rakibOn, wel-qabru babu kulJi nasin dahililn. (Mrtvaki je sprovod lada, u koju e se svatko ukrcati, a grob vrata, na koja e svatko ui) i J a n a z i re n b i q a b r i k u n mutefekkiren bi emri. Emsin kuntu misleke, gaden tesiru misli (Gledaoe groba moga, budi zabavljen razmiljanjem o mome udesu: juer sam ja bio kao ti, a sutra e biti ti kao ja). Zanimljivo je, da se ta ista druga izreka sreta na ovome tlu i ranije, na bosanskim stecima. Tako, na pr., na steku Vignja Miloevia u Koerinskom polju stoji: n e n a s t u p a i t e n a m e.: j a s a m' b i l' k a k o v i s t e, v i e t e b i t i k a k o e s a m j a. Slina fraza nalazi se i na steku u Prekom polju ispod Treskavice: br a t i j o i dr u i n o, a l i t e m e: i a s a m' b i l' ja k o v i a v i e t e b i t i k a o i j a. No, u tim slinostima ne trebamo traiti neku neposrednu vezu i utjecaje, jer se ta ista formula nalazi i kod drugih naroda. Tako joj, na pr., potpuno odgovara ona stara talijanska: I o f u i come sei t u - Tu sarai come son io:- Pensi a questQ e va con Diol (Ja sam bio kao ti, ti e biti kao ja: misli na to i poi s bogom).

290 ----------------

Alija

Bejti

Takva turbeta gradila su se kod nas samo u esnaestom stoljeu, i nema ih mnogo na naem tlu. Najbolji i najstariji ouvani predstavnici toga tipa su turbeta Gazi Husrevbega (umro 1541) i Muratbega Tardia, poekog sandaka i prvog mutevelije Gazi Husrevbegova vakufa (umro 1545): Oba su situirana jedno do drugoga s lijevu stranu Gazi Husrevbegove damije u Sarajevu i oba imaju natpise. Tome istom tipu pripadaju, dalje, dva turbeta u Cajniu, jedno spomenutog aj nikog legatora i hercegovakog sandakbega S i n a n b e g a (umro iza 1582) i njegove ene S e m s e- k a d u n e, sestre velikog vezira Mehmed-pae Sokolovia, a drugo nekoga eha M u r a t - d e d e. Od takvih turbeta ima jo jedno omanje u Prai i sedam u Banjoj Luci. Od tih banjolukih u graevnom su smislu svakako najljepe Fer h a d -p a i n o, koje je sagradio sam Ferhad-paa neto prije 1587, i H a l i l- p a i n o na polovini puta izmeu Donjeg i Gornjeg Sehera i u blizinL Malkobegove nekropole. Tome istom tipu pripadalo je i turbe bosanskog sandaka K a r a O s m a n b e g a, oca Malkobega, koji je: prema Muvekitu, umro 1555 godine. Turbe se nalazi u Kopiima kod Donjega Vakufa, a danas mu se vide jo samo zidine. Drugi tip turbeta u tlocrtu ima najee isti kvadrat. Takvo je turbe otvoreno sa svih strana, a kupolu nosi kolonada od etiri ili osam stupova, esto s vrlo pomno obraenim bazama, kapitelima i lukovima. Sve je od tesana kamena. Neka turbeta toga tipa, meutim, nemaju uope one masivne, kamene kupole. Njen vanjski oblik tu samo imitira lagana iana mrea, upeta u okolni zid. U.nutranja je povrina kod nekih takvih turbeta u razini same okoline, ili tek neto uzdignutija, a kod drugih je opet tu visoki podij, a na njemu jo i kameni oklop. Najstariji poznati i ouvani predstavnik toga tipa u Bosni jest vrlo elegantno turbe s kamenom kupolicom kraj Alade u Foi, u kojem je pokopan I b r a h i mb e g (umro izmeu 17 i 27 VI 1550), sin osnivaa A l a d e H a s a n - e l e b i j e N a z i r a. Potpuno je istoga oblika, samo s visokim postoljem i turbe kraj poznate Sinanove tekije u Sarajevu, u kojem poiva sam H a d i S i n a n a g a (umro 1639) i njegova ena Sakina, ki Hadi Muhamedova (umrla 1619). Druga dva takva turbeta u Sarajevu na alifakovakom groblju nastala su za itav vijek kasnije i mnogo su slabije izrade. Oba je o svome troku podigao sarajevski kadija Ahmed-efendija Jahja-zae, porijeklom Turkua, i to jedno na grobu sina Mehmeda Jusufa (umro 1780), a drugo Jusuf-pai, zagonetnom bjeguncu iz Carigrada (umro izmeu 1747 i 1757). Dva turbeta toga tipa sagraena su i u Mostaru, a oba su s osam stupova i s ianom kupolom. Jedno je uz Cose Havade damiju, a u njemu su pokopani H a d i M e h m e d a g a K r e h o i, vjerovatno; njegova ena. Potjee iz god. 1760. Ziana kupolica propala je davno, i vrh zida je prekriven kamenim ploama. Drugo je turbe mostarskog muftije i uenog pisca S e h J u j e E j u b o v i a (umro 1707), a podigao ga je pedesetih godina prolog vijeka Ali-paa Rizvanbegovi. Oba ta turbeta imaju iste polukrune lukove, kakvi se vide i na romanikim objektima oblinje dalmatinske obale, a to kazuje, da su te spomenike gradili domai majstori. Cetiri slina turbeta sagraena su i u vezirskom Travniku i svaetiri imaju ianu mreu umjesto kamen~ kupole. Jedno je u Sumeu uz kavanu Derventa, drugo na Varoi uz Jeni-damiju, o ostala dva uz glavnu ulicu u Gornjoj Cariji. Prvo je graeno na osam stupova, a podignuto je nad grobovima S e j h a M e h m e d a (umro 1780)

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i . Hercegovini

291

i njegove ene (umrla 1782). U onom kod Jeni-damije, koje je takoer s osam stupova, pokopan je bosanski vezir, rodom Sarajlija, A, b d u l a hp a a T e f t e d a r i j a (umro izmeu l i 10 II 1785). Od ona pak dva turbeta u Gornjoj Cariji jedno, istono, uva uspomenu na bosanske namjesnike M u h s i n - z a d e A bdulah-pau (~ro 1749) i Had i H a f i z A l i D e l a l u dd i n- p a u (umro 1822/3), a drugo (na uglu) je treeg bosanskog namjesnikaPerian Mustafa-pae (umro krajem 1798). Prvo je gra.e.tnuLo~..:._J]::rJ:::cr:Jl::'jf: na kvadratnoj osnovi i s osam sl pova, a drugo ini iznimku meu sauvanim turbetima ovoga tipa: podignuto .je na pravilnoj e s t e r ok u t n o j osnovi i sa est stupova na uglovima. Bosanska turbeta treega tipa posve su drugaije konstrukcije. U osnovici imaju kvadrat ili paralelogram, a graeni su od mjeavine er pia, kamena i drveta. Kupole nemaju, nego su uvijek prekriveni daa nim krovom na etiri vode. To su zapravo vrlo jednostavne kuice, upr,avo kolibe, a podizao ih je najnunijim sredstvima narod na grobovima dervia iz potovanja prema takvim ___ f__ _ ljudima. Na sredini unutranjeg popoenog prostora je drveni kenotaf, o kao i kod one prve vrste ~urbeta, a okolo ovije koice, na kojim se neu- Halil-paino tur)?e u Banjoj Luci (kraj 16 vijeka) ki svijet molio i traio pomo posred- tlocrt i presjek (D.. Celi - M. Golo) stvom tih dervia.

Takvih turbeta ima u mnogim naim mjestima. Izmeu der.via i drugih ljudi, ije grobove prekrivaju takvi spomenici, sve do nedavno bijahu u narodu osobito poznati B e hr a m- e f e n d i j a u Banjoj Luci (prva pola 17. st.), S e j h Ibra h i m- d e d e u Docu kod Travnika (turbe ima natpise iz god. 1791/92 i 1830/?I), S e j h I l h a m i- b a b a Z e p a k u Travniku (pogubljen 1821), S e j h A b d ur a h m a n S ir r i j a na Oglavku kod Fojnice (umro 1846, a turbe mu podigao Ali-paa Rizvanbegovi), A j v az- d e d o u Pruscu i neki drugi. Narodna predaja za Ajvaz-dedu veli, da je doao u Bosnu sa sultanom Fatihom i da je

292

Alija

Bejti

onome kraju velikih usluga uinio. Ta je predaja posve netana. Ajvaz-dedin mit je svakako plod onih nesreenih prilika prve polovine 18. stoljea. To jasno pokazuje arhitektura i turbeta i niana u njemu. Turbe je, dodue, vie puta popravljano, pa se ne zna pouzdano, kakav mu je bio najstariji oblik, ali to nedvojbeno potvruje kameni nian uz prednji dio kenotafa. Natpisa na njem nema nikakva, ali se jasno vidi po obliku i ornamentici (trokutii ispod turbana), da pripada obilju takvih spomenika iz 18. stoljea. Prema tome je predaja, koja Ajvaz-dedu vee za ranija vremena, obina zabluda.
I z v or i i l it er a t ur a: Vakufname br. 184, 209 - Manuscripts turcica I 3436 - Man. turcica II 393 - Muvekit I sub god. 962; II sub 1206 i 1247 - Kronika M. E. Kadia X 12. (II); XIII 109, 361; XV 197, 198; XVI 287, 292; XXV 168 - Truhelka, osvrt na sredovjene kulturne spomenike Bosne, Sarajevo 1914, str. 30, 60-61 Isti, Gazi Husrevbeg, str. 162-166 - v. Skari, Grobni natpisi brae Radilovia u Cadovini, GZM XXXIX/1927 Kemura, GZM XX11908-XXIII/1911 - M. Mujezinovi, Turski natpisi u Sarajevu iz XVI vijeka, Prilozi II/1951, str. 95-114 - Sabanovi, Natpisi na nadgrobnim spomenicima Malko bega i njegovog sina D.taferbega, ibidem 249-257 - Turbe Silahdar Abdulah pae Defterdarevia u Travniku, kalendar Gajr..t I/1324, str. 149 Turbe Muhsinzade Abdulah pae i Hadi Hafiz Ali Delalije u Travniku, ibidem 150 - Nae starine I/1953, str. 91-116 Kreevljakovi, Turbeta i mezari oko Begove damije, Spomenica G. H. 400-godinjice, str. 38-41 - Isti, Esnafi i obrti I, str. 151 - J. Pospiil, Aus mohamedanischen Friedhofen in Bosnien, Der Bautechiker XXXIV/1914 (Wien), br. 45 (uporedi Hrvatska Revija XVI/1943, br. ll) Knoll, O muslimanskoj umjetnosti u Bosni - Muhamedanische Grabmalkunst, Morgenblatt (Zagreb) od 24 XII 1932 - s. M. Tralji, Muslimanski nadgrobni spomenici, kalendar Narodna Uzdanica 1940, str. 192-210 - T. Potokar, Muslimanski nadgrobni spomenik!, Slovenec (Ljubljana) od 10 V 1936 - V. Curi, Lov sa sokolom u Bosni i Hercegovini, kalendar Napredak 1937, str. 9-92 - D. Grabrijan, Muslimansko groblje, Novi Behar XI/1937 str. 71-73 - S. sikiri, Tekija na Oglavku, kalendar Gajret 1941, str. 42-51 - D. Mazal!, Biograd ili Prusac, GZM 1951 - Sr 1/1902 (Dubrovnik), str. 749-750.

OBRANBENA ARHITEKTURA

Rijetko u kojoj zemlji ima toliko starih utvrda i kula, koliko u Bosni i Hercegovini. Jedan dio tih utvrenja nastao je u srednjem vijeku, a drugi, manji, pod turskom vladavinom. Te nove, turske utvrde imaju znatno drugaije i nove oblike, pa i stari, srednjovjekovni gradovi u tim novim prilikama osjetno mijenjaju svoje lice, i vojna arhitektura kree tu novim putem. Meu razlozima, koji su oznaili put toj novoj vojnoj arhitekturi, bio je svakako od najodlunije vanosti izum vatrenog oruja, koje se prvi put javlja u etrnaestom stoljeu, i koje su Turci mnogo upotrebljavali u svojim vojnim akcijama. Barut je iz temelja izmijenio nain dotadanjeg ratovanja, a time onda i ' oblik fortifikacionih objekata. Vis'oki bedemi i jo visoije kule srednjovjekovnih gradova postali su tada izvrsna meta tome novom oruju, topovima, i bedemi se sniavaju i podebljavaju, a preostale kule slue otada samo kao straarnice i osmatranice. Istodobno pridplazi potreba i obrane istim orujem, pa se unutar bedema, obino na uglovima tvrave, izgrauju novi i najvaniji obrambeni dijelovi, a to su bastioni 'ili t a b i j e, na kojim su se smjetavali topovi za obranu. Te prepravke poele su se provoditi na tome tlu i prije Turaka, a pod turskom upravom su jo jae pospjeene. Lijepi primjeri takve prepravke starih gradova opaaju se u Jajcu, Tenju, Vranduku i jo nekim gradovima. Ali se to prilagoa vanje utvrde novom nainu ratovanja iza pada Bosne vrilo 1 na jedan drugi nain: stare kule i bedemi nisu se dirali, ve bi se tabije podizale na neizgraenom terenu

A. Jlejtt~. Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni l Hercegovini

Tabla X

Ostaci kule

Sulejmanpalil

u Odaku

kod Bugojna

Kula

Rustempalil

u Odaku kod Bugojna

Kula

odaci

Cengia

u Odaku kod (]stikoline (ne postoje vie)

A. Bejtl, Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni l Hercegovini

'tabla xt

,..,

..,
Ul

.,
"'

"

..

~;

A.

BeJti,

Spomenici osmanliJske

arbltekture u Bosni 1 Hercegovini

Tabla

xtt

Hadi Sinanovo turbe u groblju kraj istoimene tekije u Sarajevu

Turbeta

niani na Alifakovcu u Sarajevu

.Spomenici osmaniijske arhitekture u Bosni i Hercegovini

u blizini, a onda cio prostor opasao novim bedemom. Karakteristine primjere takve dogradnje i proirenja nalazimo u Jezerskom, Buimu i Vranograu na Bosanskoj Krajini. Kamene utvrde na naem tlu bijahu u srednjem vijeku dvori feudalaca, u kojim su oni stanovali i iz kojih su se branili, a pod turskim gospodstvom dobivaju neto drugaije znaenje i postaju utvrenim sreditima stalnih i plaenih turskih vojnih'-posada, koje su se dijelile u vie rodova i imale u svakoj takvoj tvravi posebnog zapovjednika, d i zdar a. A za tu brojnu posadu trebalo je u tvravi i vie prostora, u kojem e ivjeti. Artiljerija je bivala sve opasnija, i kue se nisu smjele graditi, da im neprijateljski top ne bi zapalio krov, pa su se u tu svrhu ispod kula i tahija pravile u zemlji dosta prostrane i na svod graene zemunice. Usto u tim turskim tvravama izrastaju i novi elementi, batina orijentalne kulture, a to su banjice za kupanje i damija s munarom a posadu, koja se nije smjela udaljivati izvan bedema, a to sve bitno mijenja lice srednjovjekovnih gradova. Dolaskom turaka u ove strane nestalo je starih granica, a nastale nove prilike i potrebe. Mnoga dotadanja utvrenja izgubila su pomicanjem granica strateku vanost, pa su odmah u poetku ili kasnije naputena. Mnoga su opet takva utvrenja po. vanijim prolazima i pograninim mjestima posve nanovo sagraena,- a to su tvrave u Mostaru, Trebinju, Zepu, Derventi, Tuzli, Gradacu, Duvnu, Prijedoru, Banjoj Luci, zatim Donji grad u Srebrenici, Novi grad u Kljuu, Donji grad u Kozarcu, Novi Novi u Bosanskom Novom, i, napokon, Novi grad u Stijeni na Bosanskoj Krajini, koji je ujedno i najtvri turski grad u Bosni i Hercegovini. , Srednjovjekovni gradovi na Istoku imali su mnogo due bedeme, negoli oni na naem tlu u srednjem, pa i novom vijeku. Tamo su oni opasivali i titili i gotovo cijelo naselje pod tvravom. Zanimljivo je, da Turci nisu rairili taj tip grad11 na naem tlu. Jedine takve primjere kod nas pokazuje stari grad u Jajcu i Vratnik u Sarajevu, gdje gradski bedemi obuhvataju i dobar dio varoi. Ne zna se, kad su nastali bedemi u Jajcu, a oni oko Vratnika u Sarajevu zapoeli su se graditi 1729 i s malim prekidima zavreni tek 1739 godine. Nije udo, da je gradnja toliko trajala, jer je povrina, koju ti bedemi obuhvataju, razmjerno ogromno velika. Bedema oko naselja bilo je, istina, i po nekim drugim naim varoicama, ali su oni tu posve drugaije konstrukcije i tipa. Nisu graeni od kamena, nego, uglavnom, od drvenog lll'aterijala, ponajee od hrastovine. Konstrukciju su inili brvna ili jako kolje, opleteno eperom, te debeo nasip zemlje izvana. Oko toga nasipa bio je obino dubok i irok rov, zvan h e n d e k ili ara m p o v. Iznad glavnog ulaza u unutranjost stajala je posebna visoka straarnica, takoer od drveta, a u unutranjosti je negdje bila kula za baru t i streljivo te jedna ili vie tahija. Takve utvrde zvale su se p a l a n k e i graene su mahom u naseljima, koja su se sterala na ravnici, pa se to ime esto prenosilo i na samo naselje. Takve su utvrde bile, na pr., u Kupresu, Kobau, Covki, Brkom, Zalomu itd. Nije se nijedna ouvala. Na njih jo samo sjea vie lokaliteta, koji se zovu Palanka. U poglavlju o stambenoj arhitekturi opisao sam 'i kamenu k u l u od vie katova, u kojoj su ivjeli turski feudalci sa svojom porodicom. Ovdje u napomenuti jo samo to, da je takav isti oblik kule po mnogim naim mjestima sluio u druge, upravne i obrambene svrhe. Jedne su graene po sreditima nekih kapetanija, i u njima su kapetani uredovaH, a druge su opet podizane izvan tih sjedita,
19

Alija Bejti

po vanim prolazima, i u njima su stajali vojnici kapetanije kao straa na putu, gdje je prolaz bio opasan. Neke od tih obrambenih kula imale su i bedem oko dvorita, pa su bile kao kakve male tvrave. Takva je, na pr., bila kuia u klancu Lipeta kod Konjica, a pripadala je mostarskoj kapetaniji. Po mnogim naim klancima i pograninim mjestima umjesto kamenih kula, kojih je gradnja bila skupa i dugotrajna, podizane su utvrde manjih mjera i jednostavnijeg oblika. To su zgrade s jednim katom. Prizemlje je uvijek ozidano iz kamena i imalo je niz pukarnica ili m a z g a Iii za obranu, a kat je bio od drvenog materijala, gotovo redovito od hrastovine. Takve utvrde zvale su ie li rd li e i, a bilo ih je mnogo osobito prema Slavoniji, Hrvatskoj, Dalmaciji i Crnoj Gori. Do nas nije nijedan dopro, ali im est spomen pa i opis i danas u narodu uva narodna junaka pjesma. Sve te vrste utvrda podizala je i odravala drava o svome troku, ali se .kadikad u tu svrhu udarao i namet na narod, a ima nekoliko i takvih primjera, gdje su sami zapovjednici na svoj raun popravljali svoju utvrdu. O radovima na izgradnji ili popravku tvrave brinuli su se u ime drave b i n li - e m i n (graevni povjerenik) i b a m i m li r ili s El r m i m il r (glavni graditelj) Bosanskog paaluka. I jednog i drugog slubenika postavljao je bosanski vezir, prvoga za svaku gradnju posebno, a drugoga stalno. Bina-emin je bio upravni, komercionalni slubenik, a bamimar uvijek struna osoba, koja je ustanovljavala potrebu i trokovnik izgradnje ili popravka te davala projekt i izvodila samu gradnju. Na izgradnji ili popravku tvrave radili su e r a h o r i, z i d a r i, l a g u m-. d i j e i d u n er i. Svi su ti majstori bivali domai ljudi, najveim dijelom krani. Zidari (duvardije), lagumdije i duneri radili su pod plau, a erahori besplatno, jer je postojala nametnuta obaveza nekih sela, da daju besplatne era bore za gradnju i popravak utvrda, mostova i nekih drugih dravnih objekata. Iz raznih se izvora zna, da je, na pr., Fojnica uvijek davala lagumdije, a Mostar, Ljubinje, Prijedor, Zenica, Jajce i Srebrenica erahore, zi<Jare i dunere. Ti domai majstori odiazili su na rad i izvan Bosanskog paaluka. Tako je, na pr., god. 1685 doao u Mostar ferman, da Hercegovaki sandak opremi 300 majstora krana za popravak grada ak u Budimu. A god. 1693 izdat je ferman, kojim se trai, da Bosna poalje 300 majstora zidara, kamenara i tesara za .popravak bedema beogradske tvrave. Sve to upuuje, da su domai ljudi bili majstori svoga zanata, a to potvruju i brojni ouvani spomenici, koje su oni izvodili.
I z v or i i l i t er a t ur a: Ferman u Vakufskoj direkciji u Sarajevu br. 96 - Sidill V 48, 86, 91; XI 24, 26, 57, 58; XXVIII 113; XXX 172; XXXI 176; XL 160; XLI 6, 26, 66, 92, 96, 152; XLII 90, ll8; XLIII 130; XLIV 14, 16; XLV 68; XLVII 115, 120; XLVIII 118; XLIX 149 - Mostarski sidil u Orijent. institutu u Sarajevu br. 965 - Manuscripta turcica I 4930 Man. turcica II 136, 165, 218-222 - Isprava u Orijentalnoj zbirci Jug. akademije u Zagrebu br. 10 - Truhelka, Pabirci iz jednog jajakog sidila, GZM XXX/1918 - St. Novakovi, Palanka - palanga - poluga - brvenik, Godinjica N. Cupia II/1878 - Truhelka, Nai gradovi, Sarajevo 1904 - . Mazali, Stari grad Jajce, GZM 1952 - S. M. Tralji, Sarajevski grad Vratnik, Sarajevo 1937 - Ing. E. Steinman, Nalaz teme~ja stare turske tvrave u Petrinji, Tehniki vjesnik (Zagreb) LIX/1942 Kreevljakovi, Kapetanije i kapetani u Bosni i Hercegovini, Godinjak Istoriskog d~utva Bosne i Hercegovine II/1950 - Isti, Prilozi povijesti bosanskih gradova pod turskom upravom, Prilozi II/1951 - Isti, Nai stari gradovi, Nae starine I/1953, te brojni drugi izvori i literatura, navedeni u toj posljednjoj studiji.

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni

Hercegovini

295

ZAVRSNE MISLI

Osmanlijska arhitektura nastala je kao poseban podmladak islamske umjetnosti u Maloj Aziji i razvijala se uporedo s osmanlijskom dravom. Kad je presaena na Balkan i u Bosnu, jo se nalazila u fazi razvoja, bez ustaljenih oblika i formirane graevne tradicije. Taj razvoj na naem tlu moe se posve jasno pratiti i na pojedinim spomenicima. Pogledamo li, na pr., tlocrt Ajasbegova hamama u Sarajevu iz god. 1477, pa tlocrt damije hercegovakog krajinika Hamzabega, to je do drugog svjetskog rata stajala u Ortakolu u Foi, i druge ostatke spomenika iz petnaestog vijeka - svuda se zapaa neodreenost formi, traenje novih i boljih oblika. Ta, moe se rei, poetna faza ove arhitekture traje na itavu prostoru turske carevine sve do prve pole esnaestog stoljea, upravo do glasovitog graditelja Koda Mimar Sinana (1489 - 1588} i njegovih vrsnih uenika. Od njihova doba osjea se znatan napredak u graevnoj umjetnosti prema onoj iz ranija dva stoljea. Arhitektura u toj drugoj fazi ima potpuno izbalansirane oblike i ve ustaljenu graevnu tradiciju. Uvod u tu novu fazu osmanlijske arhitekture na naem tlu bile su Gazi Husrevbegove graevine u Sarajevu, koje su u etvrtom deceniju esnaestog stoljea na svu priliku gradili Mimar Sinan i njegovi uenici. U tome stoljeu nastao je, kako u Bosni, tako i na irokom prostoru turske carevine najvei broj onih vrijednih spomenika te umjetnosti, i to "stoljee moe se s punim pravom oznaiti, kako se ono kae, zlatnim vijekom osmanlijske arhitekture i umjetnosti uope. Takav se zamah nikada poslije toga stoljea nije osjetio. Iz toga proizlazi, da je razvoj osmanlijske arhitekture po svima pokrajinama, pa tako i na naem podruju potpuno kongruentan s osvajanjima i irenjem ekonomske moi osmanlijske drave. Poevi ve od polovice sedamnaestog stoljea, a osobito od onog katastrofalnog poraza turske vojske pod Beom 1683, tursko oruje doivljava neuspjeh za neuspjehom, a u stopu s time opada i graevna umjetnost. Dakako, da se taj nazadak osjetio i na naem podruju. Nema vie onih bogatih zadubina i sjajnih spomenika esnaestog stoljea, a ako se koji objekt i osnuje, on je prema onim iz 16. stoljea ponajee male umjetnike vrijednosti. Tu i tamo nie jo pokoja damija, medresa, uprija ili kupatilo, ali se najvei dio graevne djelatnosti svodi, uglavnom, na popravke i podizanje manjih objekata, kao to su, na pr., drveni mostovi preko manjih rijeka, esme, manji hanovi, stambene kue i drugo. U svim tim arhitektonskim spomenicima Bosne i Hercegovine, to nastadoe tokom turskoga gospodstva u ovim stranama, utjecaj orijentalne umjetnosti i duh Orijenta nepobitan je. No, ti utjecaji Orijenta nisu nipoto eklektiki popri. mijeni. Domai graditelji i iteljstvo poprimivi te orijental11e oblike uvijek su ih prilagoavali ekonomskim prilikama svoje sredine i domaim tradicijama i tako ih transformirali u gotovo specifian arhitektonski Izraz. To nam najbolje dokazuje arhitektura stana, koja je ujedno i najobilnija na naem tlu. Bosansku arhitekturu turskoga perioda karakterizira horizontalizam, ekonominost i vezanje za mjerilo ovjeka. Otud se nijedan spomenik te arhitekture, pa ni onaj javni, ne namee svojom glomaznou, ve se svojim istim plohama i ednim dimenzijama skladno ukomponirao u svoju okolinu. ~Iroki slojevi esnafskog graanstva osjetili su funkcije pojedinih oblika te arhitekture i potpuno se
19*

Alija

Beiti

saivili s tim oblicima. Ta je arhitektura stoga nenametljiva, ona gotovo korespondira s motriocem. Ona je vie strukturna, slikovita i pejsana, negoli monumentalna. Velika je razlika izmeu spomenika te arhitekture, izraza ondanje ivotne stvarnosti, i kasnijih velebnih palaa u evropskim pseudo-stilovima te monumenata maursko-egipatske graevne kole (Vijenica u Sarajevu), koji stoje u punoj disharmoniji s okolinom i koji su ostali potpuno odvojeni od shvaanja naroda. I koliko je god ta arhitektura u svojoj biti vezana za strane, orijentalne oblike, ona je na ovome tlu poprimila i specifinu, domau notu, pa je slobodno smijemo oznaiti i naom. Te spomenike, istina, nadahnuli su ljudi izvana, ali su ih gradili, klesali i dotjerivali nai ljudi. A upravo taj kolorit Orijenta i domaih tra- . dicija daje Bosni. i Hercegovini u arhitektonskom smislu posebnu fizionomiju i odvaja ih od ostalih naih zapadnih i sjevernih pokrajina. A u tome upravo- i jest vrijednost te arhitekture.

Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni

Hercegovini

297

RESUMI!J LES CONSTRUCTIONS D'ARCHITECTURE TURQUE EN BOSNIE ET EN HERZI!JGOVINE Lorsqu'au XVeme siecle, les Turcs penetrerent jusqu' au coeur de la peninsule balkanique, une epoque entierement nouvelle commen~a dans !'histoire politique et culturelle de la Bosnie et de l'Herzegovine. Par suite, les habitants de ces deux provinces tomberent sous l' influence directe de la culture orientale et par l'intermediaire des religions et des coutumes ils adopterent progressivement toutes les branches de l'art islamique. Deux de ses branches ont atteint la une importance toute particuliere: !'architecture turque et la singuliere fa~on orientale de piacer les constructions dans la nature et les lieux l).abites. Au cours d'une periode tres breve qui ne depasse pas meme un siecle s'eleverent la des centaines, voire des milliers d'ouvrages d'architecture tres differents tant par leur forme que par leur destination, ce qui donna naissance a des agglomerations et des villes entieres d'un style tout particulier. C'est ainsi que le dite plastique de la Bosnia et de l'Herzegovine se trouva change presque du jour au lendemain et que ces provinces acquirent leur expression orientale specifique qui s'est conservee jusqu'a nos jours. Parmi les ouvrages d'architecture civile, les maisons d'habitation sont certainement les plus nombreuses et les plus interessantes par leur architecture interieure, et parmi les edifices religieux cinq mosquees, par leurs minarets, donnent a ces provinces un cachet expressif. A cote de ces deux categories de construction il y avait encore bon nombre de mekteb et, de medresa (ecoles primaires et secondaires) de tekija et hanikah (couvents et ecoles de derviches) de sakatkula (clochers) pour indiquer et sonner !'heure sur une horloge a la turque, ensuite des esma et adrvan (fontaines) des >>hammam (bains publics), ensuite les etablissements de vente: boutiques, magasins, daira, bezistan caravanserails et han, enfin des monuments commemoratifs et d'architecture militair.e. Les fondateurs de ces nombr.eux ouvrages se recrutaient pour la plupart parmi les indigenes de toutes classes et toutes professions. Les architectes eux-memes furent tout d'abord pour la plupart des maitres turcs, mais avec le temps ils furent evinces par les indigenes et les maitres de la cote dalmate. L'architecture de la periode turque dans ces regions est caracterisee par les lignes horizontales et la construction a l'echelle de l' homme c'est pourquoi tous les ouvrages s' adaptent harmonieusement a leur entourage. Les memes raisons font que cette architecture ne s'impose pas mais qu'elle corespond presque a l'observateur, elle est plutot structurale, picturale et paysagiste que monumentale. Et precisement ces cotes specifiques de !'architecture separent ces deux pays des autres provinces yougoslaves, excepte la Macedoine, et en constituent la valeur speciale. Pour la premiere fois cette etude essaie de donner une vue d'ensenble systematique et generale de ces constructions ensuite de souligner les caracteres de leurs differents genres aussi bien que la part respective de !'Orient et des peuples indigenes dans la creation de cet art. On a eu soin d' y ajouter les elements necessaires pour une etude approfondie de ces constructions: a la fin des chapitres sont mentionnees les sources connues et la bibliographie des differentes questions.

MUHAMED KANTARDZIC

HIDRETSKI KALENDAR I OSTALI KALENDARI KOD ISLAMSKIH NARODA

I KALENDAR I ERE KOD ARAPA PRIJE MUHAMEDA l) NESI'

O kalendaru' kod Arapa prije Muhameda razilaze se nauna miljenja. Ebu Ma' er El-Belhi u svom djelu Kitabu' luliifi navodi, da su Arapi i prije Muhameda upotrebljavali Mjeseevu godinu na osnovu vienja Mlaaka <~41'<.;~)> Ili su na had 10-ti dan zulhiddeta, koji je padao u razno godinje doba. Had su obavljali na svoj nain, esto goli uz ples i zviduk. Obino su za vrijeme hada drali svoje godinje sajmove. Drali su, da je nezgodno to se dan hada pomie u Sunevoj godini, pa su nastojali da vrijeme hada dovedu u sklad sa svojim trgovakim poslovima. Posebno im je bilo stalo do toga da im hodoae Mekke pada u pogodno godinje doba, ka"d nema ege ni studeni, kada ozeleni bilje te je lako putovati. Radi toga su primili od Jevreja, s kojima su trgovali, otprilike 200 godine prije Muhameda, ustanovu dopune, kebise, koju su zvali nesi' ili te'hir. Kao to je poznato, u jevrejskom je vjerskom kalendaru, koji je lunisolaran, u ciklusu od 19 Mjeseevih godina bilo 7 prestupnj.h, u kojima se iza 12-tog mjeseca adara dodavao 13-ti veadar. U tom 19godinjem ciklusu. prestupne su bile godine: 3, 6, 8, ll, 14, 17 i 19. El-Biruni u svom djelu Kitabu'lasari, pozivajui se na Ebu Ma'era, tvrdi da su Arapi prije Muhameda dopunjavali 24 Mjeseeve godine sa 12 mjeseci (lunacija). Srednje trajanje takve godine bilo je 369, 132 dana, dok prava Mjeseeva godina od 12 lunacija traje 12 X 29,5305881 dana _:_ 354,367 dana. Taj je posao dopunjavanja obavljao neki Kulmus2 Huzejfetu bnu 'Abid iz plemena Kinane. Iza, njegove smrti naslijedila su ga u tome njegova djeca, koja su prozvana Muklamisi ili Nese'e. posljednji Muklamis bio je Ebu Surname. Dopuna se vrila na ovaj nain. Kulmus, odnosno jedan Muklamis, ustao bi pri svretku hada na Arefatu i ovako objavio okupljenim Arapima nesi': u iduim dvjema Mjeseevim g0dinama prebacuje se mjesec muharrem na posljednje mjesto,
Kalendar je kombinacija broja dana u mjesecima i u godini tako da odreene perioprirodne pojave padaju tano ili priblino u iste kalendarske dane. Kalendar se vee za tri osnovne vremenske jedinice: l) zvjezdani dan, vrijeme jednog obrtaja Zemlje oko njene osi, 2) sinodiki mjesec, vrijeme od mijene do mije~e Mjeseca i 3) tropsku oodinu, vrijeme izmeu dva uzastopna prolaza Sunca kroz proljetnu taku
dine

' ..,.......U

l .,.

= duboko

more.

300

Muhamed

Kantardi

te e te dvije godine poeti saferom i zavriti muharremom, u kome e se u te dvije godine obaviti had. Na kraju te druge godine; opet pri svretku hada, uinio bi Muklamis to isto za mjesec safer, te bi trea i etvrta godina poinjale rebiul-evvelom. I tako bi to ilo dalje za 24 godine. 23-e i 24-te godine bio bi mjesec zul-hidde na prvom mjestu, a 25-a i 26-a godina poinjale bi opet muharremom. Kroz 24 godine naraste razlika od 10 dana i 21,2 sata izmeu Suneve i Mjeseeve godine na 261,2 dana. Kroz to se, pak, vrijeme prebaci nesi'om itava Mjeseeva godina od 354 dana, te ostane neizravnata razlika od 354-261,2 = 92,8 dana. Ta razlika pretstavlja srednju vrijednost amplitude oscilovanja pojedinog Mjeseevog datuma kroz Sunevu godinu. Unutar ovog intervala se kree i Sunev datum Jevmu Arefe odnosno hada. Hidret je pao u.. 16-u godinu posljednjeg o~akvog nesi'-ciklusa (.,531\ jj;). Te je godine prvi mjesec bio a'ban, a posljednji redeb, u kom je u toj godini obavljen had. Osvojenje Mekke (17-i ramazana 8-e g. H) bilo je 23-e godine posljednjeg nesi'-devra, u kojoj je na poetal~ doao mjesec zul-hidde. Te godine Muhamed nije obavio hada, jer je pao u zul-kade. U 25-oj godini ovog posljednjeg prestupnog ciklusa doao je opet muharrem na prvo mjesto. To je bilo 10-e godine po Hidri, kad je Muhamed obavio svoj oprosni had, n,a .~~m je ~n. u ~;o_m !~~oru rekao: !:'(~ S" :)lJ.;.:!~ ;:,r.)i ~j Pisac djela ;J:>L_.;~\ p-;fii ~ ;JI.Jl~l ~ y~, pod uplivom Ebu Maera, dri da je tim rijeima Muhamed mislio da su se mjeseci, prometani opisanim nesi'om, opet povratili na svoja mjesta. U tom ga miljenju utvruje i injenica, to je .v~ "'r t<$ Muhamed u svojoj posljednjoj hutbi prouio i ovaj ajet:. :r"---'1 ~ ol~~ ~~l"'! Najstariji islamski hronolog Ebu-Ma'er u svom Kitabu'lulufu navodi, prema nekim izvorima, da su Arapi dopunjavali 24 Mjeseeve godine sa 9 mjeseci i p;u;ili narazliku od 10 dana i 21,2 sata otprilike izmeu Suneve i Mjeseeve godine. im bi ta razlika narasla na jedan mjesec ili ga prekoraila, dopunili bi Mjeseevu godinu jednim itavim lunarnim mjesecom, dok bi s preostalom razlikom dalje . raunali. Oni su kod ovog dopunjavanja raunali s razlikom od 10 dana i 20 sati. Za 24 godine naraste ta razlika na 260 dana (tanije na 261 dan i 5,8 sati, to otprilike iznosi 9 mjeseci po 29 dana). Ako se kroz to vrijeme dopuni 9 lunarnih mjeseci po 29% dana iznosie ukupna dopuna 265% dana. Prema tome ostae neizravnata razlika od 265% - 260 = 5% dana. To je sada u ovakvom sluaju srednja vremenska amplituda oscilovanja lunarnog datuma kroz ~olarnu godinu. Srednja duina ovako sastavljene godine iznosi 365,441 dan. Mustafa Hildi Halifa, poznat pod imenom Katib elebi, koji je umro 1069 godine, uzima da su Arapi prije Muhameda dopunjavali 19 lunarnih godina sa 7 mjeseci kao i Jevreji. Srednja duina tako dopunjene godine iznosila bi 365,646 dana. El-Mesudi (umro 345 godine H.) u svom djelu ~1:;+1 ~;t..:"~ ~J.n (!~ tvrdi da su Arapi dopunjavati svake 3 godine jedan mjesec i to da su zvali nesi' ili te'hir. Srednja duina takve godine bila bi 364,211 dana. Ta razmimoilaenja dala su povoda poznatom egipatskom astronomu Mahmud pai da u svojoj radnji r.-j,;.il ~::;JI ~ r_fS'J'I_~~ ~({, koja je izvorno iz11~~a na francuskom jezill:u te kasqije prevedena pod ovim naslovom na arapski

t'

t!

t'

P.

J_;z

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

301

(1305 g. H.), kritiki i struno obradi pitanje kalendara kod Arapa prije Muhameda. On tu posebno istie, da ni Ebu Ma'er ni El-Biruni nisu potpuno sigurni u svojim navodima niti da za njih iJUaju sigurnih dokaza. Rije nesi' u navedenom ajetu ne znai, po miljenju Mahmud pae, dopunu <~)nego odlaganje (~t ) zabrane ratovanja u jednom od ehurul-huruma na druge mjesece. To joj znael).je daju i vodei mufesiri i veliki jezikoslovci. Izvoru hadisa ~(.jn~! ~i) osporava Mahmud paa donekle vjerodostojnost, jer potie od Abdurrahmana Ibnu Ebi Bekra, na kog se ni Buharija sigurno ne oslanja. Ali, kad bi mu i poklonili punu vjeru, treba hadis drugaije shvatiti. Raunski se moe dokazati da se je zulhidde 10-e godine H. podudarila sa posljednjim mjesecom (veadar) jevrejske godine 4391 (prestupne i posljednje u 19-godi.. njem ciklusu) i da je prvi muharrema ll-e godine H. bio na prvi dan nisana 4392 idovske vjerske godine. Sinovi Ibrahima, Ishak i Isma'il, upotrebljavali su Mjesevu godinu kao i njihov otac. Primjenom dopune (:;s-) od strane Zidova nastalo je neslaganje meu muslimanskom i idovskom vjerskom godinom. Tog neslaganja nije bilo u vrijeme oprosnog hada, te tako treba shvatiti navedene rijei Muhamedove. Na osnovu svega toga Mahmud paa zakljuuje da su sve tvrdnje istoriara o kebsu kod Arapa samo nedokazane hipoteze s neznatnom vjerodostojnosti. Jedino to se moe dokazati to je, da su Arapi barem 52 godine prije Hidreta (po El-Mesudiji 200 godina) upotrebljavali samo Mjeseev kalendar. Isto je tako dobro poznato da su Arapi odbacivali oruje, odustajali od rata, izbjegavali kavge i prestaj ali s neprijateljstvima za vrijeme mjeseci zabrane ( r_jJI ~il ). Ti su prekidi dolazili dva puta u godini: prvi put u mjesecu redebu, a drugi put kroz tri uzastopna mjeseca zul-kade, zul-hidde i muharrem tj. po jedan mjesec prije, za vrijeme i poslije hada (~\~l). Tad;~ su iz trgovakih i vojnikih razloga

(t'

poeli odlagati (';u, ~t:ff) zabranu ratovanja s ehurul mjesece. To se moe koji glase

l.l~

w _J;!.l;;;:,.

zakljuiti

buruma na druge i iz stihova pjesnika 'Amru-bnu Kajsa El-Firasije,

-~J! ~tJ\ wl

2) IMENA MJESECI
Ebul-Hasan Ali el Mesudi (umro 345 g. H.) u svom djelu Muruduz zehebi navodi ova stara imena arapskih mjeseci (poevi od muharema):
., .r. ., ., ., 6 '--~ '"' '' '' -- ,., .. ' l. J::~. 2. J::i.i, 3. ~. 4. J:;, 5. ~l ili :L-1 ili(.~ ili t~ 6. ~l, 7. dl... l, 8.

9. ~lj, 10. ili "l.:-;, ll. 'J:; ili~ i 12. ili~. El-Biruni, koga. Mahmud paa dri bolje upuenim u ova pitanja, navodi u svom Kitabu'lasaru ova starija imena arapskih mjeseci: 1-=..., ,... J ... ~ :: .tl ;; ... "' ,... :::.,. t ..... ... .J r .l "" ... l. .r ;.ll, 2. ~1:, 3 . .:,1_,;., 4. ,:,\_,.., 5. U:!>. 6 . .JJ, 7. ("~l, 8. J~"' 9. ~1:, 10. ~lJ ",. ;; ... "" ' ll. i 12. .!lJ. . U arapskim rijenicima navedena su opet ova stara imena mjeseci: 1 -=-'t'"' o~r. .l:: .. J.: ... ~ ... "' =1., J,r ::,z. ........ .~ .. l. .r_i.ll, 2. ..r.;.:. 3. ulJ;.., 4 . .:,1_,.., 5. ~ ili ~J, 6 . .JJ ili .J..?~ ili ~J, 7. r'Y l, 8. ~\J

"J,:;.

:r.;

tx

t-"'

.".

ili

J:; ui'J:' ui"J~' 9. "~r; m~fi, 19. J:.~ mJ~) ili J~' 11. ~~

ili

t~

i 12.

j-;,.

302

Muhamd Kantardi

Da bi mogli dovesti u vezu nazive mjeseCi sa godinjim dobima, potrebno je da upoznamo arapsku podjelu godine na doba. Prvo godinje doba je jesen <~j l koju su Arapi zvali~~(= proljee). Iza toga je doiazila zima (-tf:!) i prol{ee ~Ci/ l, koje zvahu ~ (ljeto) ili ~~l (:.)i (- drugo proljee). Lj~to su zvali 1 .lo.:' (-ega). Ako sada pogledamo spomenuta stara imena mjeseci, nai emo da su 4 mjeseca nazvana po karakteristici pojedinih godinjih doba . ., Prvo je ime mjeseca nadir <.;:-fil, koje potsjea na veliku egu. Uz nadir su ljetni mjeseci mu'temer i havvan. Sljedea tri mjeseca: savvan, rubba i ba'ide, padala bi u jesen, na to nas upuuje ime ~j, to je u vezi sa ~j = mnogo tj. vode odnosno sa ~~) = kini oblaci. Tree tromjeseje: esamm, vagil i nati!, ulazi u zimu. To zakljuujemo po ~ rijei J!f:, koja znai osobu, koja zimi u zemlju zakopa nojevo jaje, u koje nalije vode, da bi je upotrijebila ljeti za pie. Proljeno tromjeseje ine mjeseci: 'adi!, hevva' i burek. Rije adil (koji pravedno ili jednako dijeli) potsjea nas na U":-! .... ...JIJ..:.:''/1 . ,... ~j, kada su no i dan jednako dugi. Iz navedene veze mjeseevih imena sa godinjim dobima mnogi pokuavaju da zakljue d~ su i Arapi prije Muhameda :upotrebljavali lunisoiarnu (~~G.;) godinu ., , tj. da su dopunjavanjem ( usklaivali kretanje Mjeseca i Sunca. To miljenje ne dijeli Mahmud paa pozivajui se na znaenja novijih imena arapskih mjeseci, koji pripadaju istoj Mjeseevoj godini i prolaze kroz sva godinja doba, iako bi se iz po nekog imena mogao izvesti sola~an karakter njegove pripadnosti. Novija imena arapskih mjeseci nastala su u vrijeme Kilabu-bnu Murreta <i~::,; ~~l, jednog od Muhamedovih predaka, 200 godina otprilike prije Muhameda. Njihova su znaenja: l) muharrem od f.(,:= = zabrana, jer je u njemu bilo zabranjeno ratovati; 2) safer od -;::;..,: = uta boja, jer je, navodno, u njemu bilo najvie bolesti, neke vrste utice; 3) i 4) rebiul-evvel i rebiul-ahir od ~_J, kako su Arapi zvali jesen, u koje su doba prije oprosnog hada padala ova dva mjeseca; 5) i 6) dumadel-uJa i dumades __: sanije _ili - ahire od ~ = slediti se, ovrsnt!ti, jer su ta dva mjeseca prije Muhameda padala zimi, kada se zemlja zbog sue stvrdne; 7) redeb prema .J~I l:.::~t. = ustezaH su se od krvoprolia, jer ovaj mjesec spada u tzv. zabranjene mjesece; 8) aban od J.:~l ~(.!j!. jer se u tom mjesecu raziu plemena radi traenja vode i radi plj~kanja;9) ramazan od -!(,;,::) = usijan pijesak, jer je dolazio u najtoplije doba godine, kada se zemlja usija od vruine; 10) evval od !_ 'Jf:.= dizati se, jer se u njemu dignu deve rai parenja; zbog toga se Arapi u tom mjesecu nisu vjenavali;
~

JI

7.>

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

303

ll) zul-ka'de od :_ J.:j = sjediti, jer su se Arapi u tom mjesecu (i slijedea dva = zul-hidde i muharrem) odmarali iza borbi. 12) zul-hidde od <~i= hodoae (Arefata i Mekke), koje se obavlja 9-ti i 10-ti dan toga mjeseca.
3) IMENA DANA

Arapi su mjesec dijelili na tri dekade: l) J.:(,'/'1 = prvi dani (1-10), 2) ~(Ni =srednji dani (11-20) i 3) '.f;r'i/1 = posljednJi dani (21-30). Po El-Biruniji bili su dani u mjesecu podijeljeni i na 10 trijada tj. 10 grupa -1 J J$1 po 3 dana, koje su se, poevi od hilala, ovako zvale: l. JJi. (od ;_,;. = cvijet na konja), 2. J.i.l, 3. ~, 4. ~, 5. ~~ (bijel dan), 6. t:!~, 7. 8. ..r.:.:..... (~ ili ('~' 9. <>:tr-l i 10. ..; . Sedmica kao period vremena javlja se prvi put kod Babilonaca. Prema navodima El-Mesudije i El-Birunije Arapi su prije Hidreta ovako zvali dane u sedmici: l. ~Ji ili J~ = nedjelja, 2. ::,~1 = ponedjeljak, 3. ~~ = utorak, 4. ~~~ = srijeda, 5. ~~: = etvrtak, 6. '~.!) = petak i 7. ~~ = subota. Dananji nazivi. dana u sedrnici su (istini redom): l. ~\t'i, 2. ~y'i 3. tlhBI 4. tC.::~~~ ili ti..~~~ 5. ~1 , 6. ;:'.'ii i 7. ~- : fl. elu
"'"'

., .,

..

J.,.J

.., ... ,

.,,,

.".,.,

tt ,

'

t:'

....

."

Arapima prije Muhameda nije bila poznata podjela dana na 24 sata.

.4J

ERE

Era je niz godina, krai ili dui, odbrojenih od izvjesnog poetka, nekog osobito vanog dogaaja, a postavljen u cilju da se bolje utvrdi i zapamti istoriski red dogaaja. Rije era je, navodno, kratica od a. er. a. = annus erat Augusti. Drugi je izvode od arapske rijei !_ 1::,; = dogoditi se komu to, snai, a po treima ona potie od gotske rijei jera (Jahr =godina). Prije Muhameda Arapi su brojili godine od gradnje Kabe u Mekki, koju je podigao 2798 godine prije Hidreta Ibrahim sa svojim sinom Isma'ilom. Kako nije bilo pisanih spomenika ni ureenog kalendara, pala je u zaborav ta gradnja, te su Arapi bili prisiljeni da zavode nove ere od znamenitijih dogaaja u svojoj prolosti, a to je unijelo jo vei nered. Tako je npr. jedna era poinjala 30-godinjim ratom Besus <v-~\ ~j.: l. Besus je ime ene, zatitnice plemena Bekr, koju je uvrijedio Kulejb 'va'il, starjeina plemena Taglib. On je, naime, prostrijelio jednu devu, koja je pripadala njenom plemenu, kad je pasla na njegovim livadama. To je bio povod da Besiis navijesti rat Kulejbu. Besiisin sestri Dessas ubije u: tom ratu Kulejba i to bude povod za krvnu osvetu. To krvavo obraunavanje trajalo je punih 30 godina, te arapski pjesnici u njemu naoe zahvalnu temu za lijepe kaside. Druga, opet, vojno-istoriska era, poinje neuspjehom i propau slonove vojne ~l j.J,;" na Kabu, koju je vodio abesinski vladar Ebreha poetkom 53-e g. prije Hidreta, dakle iste one godine u kojoj se rodio Muhamed. Za kasnije krae arapske ere dali su povod dogaaji iz Muhamedova ivota, kao npr.:

304

Muhamed

Kantardi

l) Godina Muhamedova roenj!l ;l:! ".ll ~ ili r_:A.~ l~ .:,1), jer se te godine, 3 sedmice prije samog roenja Muhameda, desila konjunkcija planeta Marsa Saturna u zvijeu korpiona. To je bilo 571 g. po juliJanskom kalendaru.a 2) Godina alosti .:,)1:1 'S, u kojoj su umrli Ebu Talib i Hatida. 3) Dani izdaje ~~~ (.~1, vjerojatno izmeu 585-e i 591-e g. ju!. 4) Godina dozvoie za obranu i preseljenje Muhameda u Meinu 3~1 '..:.:;, 622-e g. ju!. 5) Godina bitke na Bedru :lHI'~, 2-a god. po Hidri. 6) Godina osvojenja Mekke -~\ 8-a god. po Hidri. 7) Godina poslanstva _3I~I _!;;~, 9-a godina po Hidri. 4 8) Godina smrti Ibrahima sina Muhamedova ~l ._;;J"'.::; oprosnog ,;.,.. ' ,. , "" "' , hada e,b ,JI.~ :.:..:.. , l 0-a godina po Hidri.

.... '- ... __

..

=:

, ..

r',

Mahmud paa u Kitabu netaidil-efhami opirno istrauje taan dan Muhamedova _pa na temelju vjerodostojnih izvora (12 dokaza) utvruje da se je Muhamed rodio u zoru u ponedjeljak 20 aprila 571 g. ju!., koji dan odgovara 8 ili 9 rebiu!-evvela 53 g. prije Hidreta, prema tome da li se rauna po prirodnom ili ciklikom mjesecu. Rebiul-evvelska mijena bila je - po raunu Mahmud pae - ll aprila 571 g. ju!. u 9 sati i 41 min. iza ponoi u srednjem p1ekanskom vremenu (<p = 21 28' 17" sjev., k 37 54' 45" ist. od Pariza). Tu je veer, po Mahmud pai, bilo mogue vidjeti Mlaak golim okom, pa je na osnovi astronom. vidljivosti rebiul-evvel poeo 12 aprila 571 g: jul. Prema tome 20 aprila bio je 9-i dan rebiul-evvela. Stvarno je vienje Mlaaka i prema ,tome poetak rebiul-evvela bilo tek 12 aprila uvee tako da je l dan rebiul-evvela pao .na 13 aprila. U tom je sluaju 20 aprila = 8-mi rehiul-evvela. Da se Muhamed rodio u zoru u ponedjeljak 571 g. jtil., tvrde saglasno svi izvori u kojima je navedeno vrijeme dana, ime sedminog dana i julijanska, odnosno neka druga godina iz koje se lako moe dobiti raunom julijanska. Tu samo otstupa Seidu bnul Musejjeb, koji veli da
roenja,

se je Muhamed rodio u podne, .U.~_, cS\:)~\;\~\ .C.. Izvori se, uglavnom, razilaze u datumu roenja, bio on hidretski ili julijanski. Meu Mekelijama se govorilo da se Muhamed rodio nakon 10 ili nakon 17 ili nakon 8 noi rebiulevvela. Oslali izvori na koje se poziva Mahmud paa ovako su podijeljeni: za 20 aprila Semsudin Muhamed ibn Salim (Kitabu-difril-kebir); za 22 aprila Ibnul Amid (Muhtesarut - tevarib) i Ideler (Handbuch der math. und techn. Chronologie); za 8 rebiul-evvela Ibnul Amid (isto djelo) i El'Mesudi (Muruduz-zehebi); za 12 rebiul-evvela spomenuti Seidubnul Musejjeb. Ibn Fatime (Ejjamu hajatin-neb!jji) tvrdi, da se je Muhamed rodio u ponedjeljak 8 rebiul-evvela = 20 aprila 571 g. ju!. ' Buharija i Muslim i veina istoriara slau se u tom, da je MUhamedu stiglo poslanstvo kad je navrio 40 god. (Mjeseevih). Ako Mjeseevu godinu raunamo sa 354,3670572 dana, onda 40 godina ima 14174,682288 dana ili okruglo 14175 dana. Taj broj bi dobili ako bi tih 40 godina raunali cikliki i to 30 godina sa 10631 dan, a od ostalih 10 uzeli 6 prostih (1, 3, 4, 6, 8 i 9) po 354 dana i 4 prestupne (2, 5, 7 i 10) po 355 dana. Taj broj podijeljen sa 7 daje tano 2025 sedmica (bez. ostatka). To znai: ako taj broj dodamo julijanskom broju 1929725, koji odgovara roendanu Muhameda; ponedjelj ku 20 aprila 571 g. ju!., dobiemo broj 1943900, koji odgovara sedminom danu, tj. ponedjeljku a julijanskom datumu 9 februara 610 g. ju!. To je dakle datum kada je Muhamed poeo primati kur'an. Ovo se slae s ajetom: J.L.:u jA\ ~ O ovjee, koji nosi breme i ast poslanstva i koji si se ogrnuo ogrtaem svojim. Ustani, zastrauj i opominji (od posljedica krivog puta)! Kuran 74, l i 2 (Prevod Panda-Cauevi). Muhamed se pokrio zbog zime, koja u februaru vlada u Mekki. Ovoga je miljenja i Mahmud paa (Kitabu netaidil-efhami) samo je u njega drugi datum - nedjelja l februara 610 g. ju!. a u Ibnu Fatime (Ejjamu hajatinnebijji) - srijeda (treba ponedjeljak) 2 februara 610 g. ju!. Sedmini qan ponedjeljak je l! skladu s Muhamedovim rijeima nave<lenim u bilje~ci 2/II,

k\

Hidi\retski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

305

II CIKLICKI HIDZRETSKI KALENDAR

1) HIDRA

Kada je Muhamed vidio, da sigurnost njegova ivota i interesi islama trae naputanje Mekke, krenuo je on iz svog rodnog mjesta u drutvu Ebu Bekira po mraku rano izjutra u etvrtak 27 safera prve hidretske godine odnosno 9 septembra 622 jul. godine. U nedjelju l rebiul-evvela po ciklikom ili 30 safera po prirodnom hidretskom kalendaru 1 izaao je iz peine i kren<uo prema Medini. Poslije osam dana napornog puta stie Muhamed u mjesto Kuba', u neposrednoj blizinl Medine. To je bilo u ponedjeljak 9 tebiu!-evve!a po cik!ikom, a 8 rebiu!-evve!a po prirodnom hidretskom kalendaru ili 20 septembra 622 ju!. godine. Dolazak u mjesto Kuba' smatra se Muhamedovim ulaskom u Medinu. 2 U Kuba'u otsjede Muhamed 3 dana i noi kod Amr ibn 'Avfa. U etvrtak 12 rebiul-evvela po ciklikom hidr. kalendaru prije podne uredi Muhamed s Ebu Bekrom prvi mesdid. Isti dan krenu dalje, te prenoe kod porodice Benu Salem. Tu klanjaju dumu. U sam grad Medinu3 uoe u petak 13 rebiul-evvela ili 24 septembra 622 g. jul.

2) HIDRETSKA ERA

Hidretska era poinje prvi dan muharrema one godine u kojoj je Muhamed preselio iz Meke u Meinu. Hidretska era ne poinje datumom same Hidre, 20-i septembra 622 g. jul. tj. 8 rebiul-evvela, nego prvi dan muharrema iste godine, jer bi se u protivnom morao pomaknuti poetak svih hidretskih mjeseci za 66 dana. Poetak hidretske ere utvrivali su mnogi astronomi i hronolozi na razne naine. El Biriini u Kitabu'lasaru tvrdi, da je l muharema l g. H. bio u petak 16 temuza (jula) 933 seleukidske godine. El Mes'udi u Muruduz - zehebu navodi da je izmeu epohe Jezdedird, koja je poela u utorak 16 juna 632 g. jul., deveti dan po smrti Muhamedovoj, i epohe Hidra razlika od 3624 dana, ako se uzme za poetak hidret. ere etvrtak 15 jula 622 g. jul. Julijanski broj Jezdedird-epohe je 1952063, a ciklikog poetka hidretske epohe 1948439. Razlika iznosi 3624 dana.
1 U subotu ll septembra 622 g. jul. nko jedan i po sat prije ponoi srednjeg mjesnog vremena Medine bila je, po raunu Mahmud pae, mijena. U nedjelju navee nije se mogao golim okom vidjeti Mlaak pa je cikliki poetak rebiul-evvela u nedjelju 12 septembra a prirodni u ponedjeljak 13 septembra 622 g. jul. < Taj dan je bio 10-ti dan tiri-a, prvog mjeseca idovske graanske godine 438.1 Od stvorenja svijeta, a sedmi mjesec njihove vjerske godine. Zidovska vjerska godina poinje proljetnim ekvinokcijem (prvi mjesec je nisan ili ebib), a graanska - jesenskim ekvinokcijem (prVi je mjesec tiri). Zidovi su u Kubii'-u, prema pripovijedanju Ibn Abbiisa, taj dan, koji su

takoer

zvali

.s_,!i ,:,. \;_,!.lc

rY-, postili svoj veliki post jom kipur. Kad ih je Muhamed upitao,
~

zato poste u ponedjeljak, odgovorili su da je to uspomena <na dan potopa Firavna i spasa Musa-a (El Biriini u Kitabul-iisaru tvrdi da je Firavnov potop bio 23-i dan ramazana). Muhamed. je na to rekao:
Meinu).

'-1 ..::..r,IA J '-1

J_;:\ J '-1 ~ J <1..:...1lJ

poast

rY- .!.ll\;,

to je dan u kom sam

se rodio, u kom mi je dolo poslanstvo, u kom mi je dola objava i u kom sam se preselio (u ,. Medina se tada zvala Jesrib. Kasnije bude u Muhameda

prozvana-~\ ~.lo

Muhamed

Kantardi

Mahmud paa izvodi ovaj datum od poetka proljea one godine u kojoj se rodio Muhamed. To je proljee poelo 19 marta 571 g. ju!. u 15 sati i ll minuta iza ponoi srednjeg mjesnog vremena Medine. Prvi dan muharrema prve hidretske godine bio je, po Mahmud pai, iza toga proljenog ekvinokcija 51 perzijsku godinu (po 365 dana) 4 mjeseca 8 dana i 16 sati ili 18743 dana i 16 sati ili okruglo 18744 dana. Ovde je Mahmud paa, inae vrlo savjestan i pouzdan, pogrijeio za dva ili lri dana, to se moe lako provjeriti odbijanjem odgovarajuih julijanskih brojeva: 16 (15) jula 622 g. julijan. = l 948 440 (l 948 439), 19 marta 571 g. julijan. = l 929 693; razlika, dakle, iznosi 18 747 (18 746) dana. Egipatski savremeni istoriar Ibn Fatime rauna taj datum iz dana oprosnog hada, za koji se zna sigurno da je bio 9 zulhiddeta 10 g. H. On uzima da je izmeu ta dva dana prolo 119 mjeseci po 29,53 dana i 9 dana, tj. ukupno 3523 dana. Tu je Ibn Fatime pogrijeio. Izmeu ta dva datuma stvarno je prolo samo 108 sinodikih mjeseci po 29,53 dana (9 hidretskih godina) i 9 dana zakljuno tj. ukupno 3198,24 dana. Razlika julijanskih brojeva ta dva datuma iznosi 1951637 1948439 = 3198. Greka je 325 dana. Mi emo poetak hidretske ere objasniti na ovaj nain. Mijena uoi prvog muharrema prve hidretske godine bila je u srijedu 14 jula 622 g. ju!. u 8 sati i 26 minuta (izjutra) srednjeg mjesnog vremena Mekke. Taj rezultat nam daju tablice mijena Mjeseca, ako se za koordinate Mekke uzmu, po Mahmud . pai, ove vrijednosti: l = 37 54' 45" ist. od P.ariza i <p = 21 o 28' 17" sjev. U srijedu je Mjesec zaao prije Sunca te nije bilo astronomske vidljivosti Mlaaka. Istom sjutradan, u etvrtak 15 jula na veer, vidio se mlad Mjesec. Zato prvi dan muharrema prve hidretske godine pada: a) po ciklikom hidretskom kalendaru (prvi dan po mijeni, ~_;._;.;il~) - u etvrtak 15 jula 622 g. ju!. ' b) po prirodnom hidretskom kalendaru (prvi dan po vie~ju Mlaaka ~ J)lJI) - u petak 16 jula 622 g. ju!. f{idretsku je eru, po jednoj predaji, prvi primijenio Jala ibn Umejje, namjesnik Ebu Bekra u Jemenu. Ali je vj~odostojnija predaja, koja ustanovljenje ove ere pripisuje Omeru, drugom halifi. Kad je Ebu Ma'er el Eari u jednom pismu prigovorio halifi Omeru za to to ne datira svoja pisma, sazva ovaj svoje drugove na sastanak radi utvrivanja ere. Po prijedlogu Alije bude zakljueno, da se utvrdi muslimanska era, kao to su je ve imali Grci i Perzijanci, te da se za poe tak ere uzme Hidra zbog njene vanosti za irenje islama. Nije uzeta godina roenja Muhameda, jer taj datum nije saglasno utvren, a ni godina smrti, jer je to bio alostan dogaaj za muslimane.

- -

3) HIDZRETSKA GODINA

Islam je zadrao Mjeseevu godinu sa 12 lunarnih mjeseci, zabranivi nesi'. To se vidi iz sljedeih ajeta: 1 ..,..Lit .J ~~ >J..J 1)"1 Jji:. J.Jj .J On je odredio Mjesecu putanje, da bi znali broj godina i da bi znali raunati- Kuran 10, 5." ' ~ ~~ 1_,? p. l;.;l ..;,, J.:<. J~l Broj mjeseci je dvanaest kod boga. - Kuran 9, 37.'' '.!.\;~
Ibn Fatime, Ejjamu hajatin-nebijji, Kairo 1935.

Ifidretski kalendar l ostali kalendari kod islamskih naroda

307

i-l .J ...,.i:JJ ~Ir t!' J-J ~':ll&-" Pitaju te o mlaacima (koji se raaju ili nastupaju), reci: oni su putokazi ljudima, kojima se koriste i po kojima had (hodoae na Kabu) vre. - Kuran l, 189." Oblik Islamske godine vidi se jo jasnije iz Muhamedovih rijei, izgovorenih na hutbi 9 zul-hiddeta 10 g. H. na 'Arefatu: Godina ima 12 mjeseci, od kojih su 4 zabranjena; tri su jedan za drugim: zul-ka'de, zul-hidde i muharrem te redeb M u d ar a (plemena), koji je izmeu dva dumada i abana. Mjeseeva je godina uzeta radi toga, to je za vienje Mjeseca vezan obavez.an post mjeseca ramazana i poetak oba bajrama, odnosno vrijeme hada. Mjeseeve mijene se lijepo i jasno vide, te se moe jednostavno provjeriti kada poinje, odnosno svrava, pojedini mjesec. Po poloaju Sunca je, meutim, teko odrediti solarni datum. 4) MALI HIDRETSKl KRUG ~JJ=> Zidovski i prethidretski narodi uvodili su prestupne godine da bi to bolje uskladili svoje Mjeseeve godine s kretanjem Sunca (lunisolarna godina). I hidretski se kalendar slui prestupnim godinama, da bi to bolje saglasio svoju godinu s kretanjem Mjeseca, za koje je vezan post mjeseca ramazana i hodoae Mekke i Arefata u mjesecu zul-hiddetu. . . Kao to je poznato vrijeme jednog sinodikog mjeseca ili lunacije, ~~ <!:r..;.':/1 , iznosi .29,5305881 d ili 29 d 12 sati 44 minute 3 sekunde. To vrijeme nije dakle izraeno cijelim brojem dana. Kako je pak nezgodno dan zapoinjati razliito, morali su se u ciklikom hidretskom kalendaru uzeti cijeli brojevi dana u mjesecu. Neparni po redu mjeseci ~lj':IIJ.,? u godini: muharrem, rebiul-evvel, J.,? dumadel-ula, redeb, ramazan i zul-kade - imaju po 30 dana, a p~;~rni c:_u.J':/1: safer, rebiul-ahir, dumadel-ahire, aban, evval i zul-hidde - po 29 dana. Tako sloena Mjeseeva godina .trajala bi 6.30 6.29 = 354 dana. Dvanaest sinod. mjeseci meutim traje 354,3670572 dana, te se pokazuje godinja razlika od 0,3670572 dana ili. 8 sati 48 minuta 34 sekunde, ko) treba popuniti, pa da se hidretska godina podudari s kretanjem Mjeseca. Ta razlika od okruglo 0,367 dana raste iz godine u godinu. Za 30 godina narae ona na vrijednost od 11,011716 dana. Da se ta razlika namiri, moralo se u periodu od 30 godina uzeti ll prestupnih godina sa po 355 dana. Da se nae, koje emo godine u tom malom ciklusu uzeti kao prestupne, gledaemo na koju e vrijednost ta razlika narasti na kraju svake od 30 godina toga kruga. To emo dobiti tako da navedenu razliku od 0,3670572 dana mnoimo redom sa l, 2, 3, ...... , 29 I 30 i zaokruujemo tako dobivene rezultate na cio broj dana. Te su razlike na 3 decimale, nakon pojedinih godina slijedee:

t'

l.
2. 3. 4.

0,367 ,;, O dana, O, 734 ,;, l dan, 1,101 ,;, l dan,

5. 6. 7. 8.
Kur'an
asni,

1,835 ,;, 2 dana, 2,202 ,;, 2 dana, 2,569 ,;, 3 dana. 2,936 ,;, 3 dana,
prevod i
tuma,

9. 10.

3,304 ,;, 3 dana, 3.671 ,;, 4 dana, 4,038 ,;, 4 dana, 4,405 ,;, 4 dana,

ll.
12.
Sarajevo 193.7.

l, 468 ,;, l dan,

'
Panda-Cauevi,

3o8
13. 14. 15. 16. 17. 18. 4, 772 5,139 5,506 5,873 6,240 6,607 ",;" 5 ";" 5 ",;" 6 ",;" 6 ";" 6 ",;" 7 dana, dana, dana, dana, dana, dana,

Muhamed

Kantardi

19. 6,974 ";" 7 dana, 20. 7,341 ";" 7 dana, 21. 7,708 ...:.. 8 dana. 22. 8,075 ",;" 8 dana, 23. 8,442 ";" 8 dana, 24. 8,809 ...:.. 9 dana.

25. 26. 27. 28. 29. 30.

9,176 9,543 9,911 10,278 l 0,645 11,012

";" ...:.. ",;" ";" ...:.. ",;"

9 10 10 10 ll ll

dana, dana, dana, dana, dana, dana.

Kao to se, dakle, iz tablice vidi navedena razlika naraste za l dan vie nakon 2, 5, 7, 10, 13, 15, 18, 21, 24, 26 i 29 godina i tih ll godina po redu u malom krugu treba uzeti kao prestupne ;- :}' sa po 355 dana. Neki astronomi i hronolozi uzimaju 16-tu godinu u ciklusu prestupnom. Prestupni dan ~(.J! dodaje se kao 30-i dan mjesecu zul-hiddetu, koji u prostoj godini ~ ima 29 dana. Taj period od 30 godina, koji se zove mali hidretski krug ili ciklus ~ J.J> traje ll X 355 19 X 354 = 10631 dan. Ako taj broj podijelimo sa 30, dobiemo da je srednja duina cikluske hidretske godine 354 ~ dana. Redni broj 1-30 godine u malom hidretskom krugu zvaemo prestupnim brojem godine. Taj je broj jednak ostatku nakon dijeljenja rednog broja hidretske godine sa 30. Primjer: prestupni broj 1366-e g. H. je 16. Uvoenjem ll prestupnih godina u mali hidretski krug nije potpuno eliminisana razlika izmeu hidretske godine i trajanja 12 sinodikih mjeseci. I nakon toga ostaje jo uvijek neizravnata razlika od O,Oll716 dana. Ta razlika naraste na l dan za 85,353 malih hid. krugova ili nakon 2560,59 godina." Ta nova razlika mogla bi se elim.inisati tako, da se uzme 2561 godina po Hidri kao prestupna sa 355 dana (zul-hidde sa 30 dana), i ako je ona u svom malom krugu prosta. Poslije uvoenja te prestupnosti drugog reda jo preostala razlika od 0,0334892 dana narasla bi na l dan tek poslije 76471,46 godina, a to se praktino ve moe zanemariti! Kad bi se, dakle, uzela svaka 2561.:va godina prestupnom, pored onih ll u svakom 30-godinjem krugu, bila bi relativno dobro dovedena u saglasnost duina hidretske godine sa kretanjem Mjeseca, za im se ovdje ilo.

5) VELIKI HIDZRETSKI KRUG

J:f' m

Mali krug ili ciklus ima 10631 dan. Taj broj nije djeljiv sa 7, daje ostatak 5 ili - kako se kae u teoriji brojeva - kongruentan je 5 modulo 7, to se pie 10631 5. (mod. 7). Ako taj broj pomnoimo sa 7, dobiemo 74417, a taj je broj 74417 O (mod. 7) djeljiv sa 7 ili tada je

Joachim Mayr (Walchsee) u svojoj radnji Osmanisclie Z~itrechnungen, koja je izila kao dodatak djelu Franza Babingera Die Geschichtsschreiber der Osmanen und ihre Werke, 1927, - navodi ovdje pogrean broj 2586. Greka dolazi odatle to mu je duina sinodikog mjeseca za 2 deset-miliontnine dana kraa, to mu je i ciklika razlika, usljed raunske greke, za 0,011716-0,011644 = 0,000072 dana kraa. ' Razlika drugog reda od 0,011716 dana dola je do izraaja ve nakon polovice predloenog prestupnog perioda drugog reda tj. nakon 2561 : 2 ",;" 1280 godina, da se ru'jet u veini sluajeva, kako veli Mayr u radnji citiranoj pod biljekom 6), nije podudarao sa ciklikim poetkom mjeseca, osnovanim na epohi 15 jula 622 g. ju!. Da se ukloni nastali nesklad, nije uvoen nov prestupni dan, nego se mjesto epohe 15 jula poela sve vie upotrebljavati epoha 16 jula 622 g. ju!. Franz Babinger misli da se epoha 16 jula poela upotrebljavati od osvojenja Egipta (Isp. Mitteilungen zur Osmanischen Geschichte, ,II, 269).

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

Toliko dana ima u 30 7 = 210 godina. Broj 7 znai broj dima u sedmici. Znai: nakon 210 godina poinju dolaziti svi hidretski datumi na isti dan u sedmici. Taj se period od 210 godina zove veliki hidretski krug ili ciklus 4J.Jl . Ako, prema tome, uzmemo da je prvi dan prve hidretske godine bio petak (16 ju1a 622 juL), onda e u petak biti prvi dan muharrema i u sljedeim hidretskim godinama: 211,. 421, 631, 841, 1051, 1261 itd. Redni broj godine u velikom hidretskom krugu nazovimo veliki. hidretski broj. On je jednak ostatku nakon dijeljenja rednog broja hidretske godine sa 210. Primjer: veliki hidretski broj 1366-e godine H. je Hl6. Prestupnost godina (kurzivom pisane) u velikom ciklusu vidi se iz tablice I. Deblje pisani broj~vi znae 15-tu i 16-tu godinu u 30-godinjem ciklusu, ija je prestupnost sporna (vidi o tome kasnije). U tablici je sloeno po 8 godina iz razloga koje emo kasnije navesti.

l Veliki hldretski brojevi

~
l
2

Il

Ill
3 ll 19 27 35 43 51 59 67 75 83 91

IV
4 12 20

v
5 13 21 29 37 45 53 61 69 77 85 93 !OI 109 117 125 133 141 149 157 165 173 181 189 197 205

Vl

VII

VIIl
8 16 24

2
JO

3
4 5 6 7 8

9 17 25 33 41 49 57 65 73 81 89 97

18 26 34 42 50 58 66 74 82

6 14 22 30 38 46 54 62 70 78 86 94 102 liO 118 126 134 142 150 158 166 174 182 190 198 206

7
15 23 31 39 47 55 63 71 79

28
36 44 52 60

32
40 48 56 64

9
lO ll
12 13 14 15 16 17 18 19

90
98

99
107 115 123 131 139 147

'

105 113 121 129 137 145 153 161 169 177 185 193 201 209

106
114 122 130 138 146 154 162 170

68 76 84 92 100 108 116 124 132 140

87
95 103 Ill 119 127 135 143 151 159 161 175 183 191 199 207

148
156 164 172 180 188 196 204 -

20
21 22 23 24 25 26 27

155 163 171 179 187 195 203

178 186 194 202 210

72 80 88 96 104 112 120 128 136 144 152 160 168 176 184 192 200 208
-

20

310

Muhamed Kantardi

temelju ove tablice, a uzevi u obzir da je hidretska era zapoela u 15 jula, ili u petak 16 jula 622 god. po Miliidu, mi moemo napraviti tablice za odreivanje sedminog dana u hidretskoj godini. Sultan Ulug Bey Muhamed Mugisud-din (umro 853 g. po H.), poznati astronom, izradio je prve tablice (vidi tabl. II) za iznalaenje tkzv. GURRE, 61 ;) ili sedminog broja godine tj. sedminog dana (ferije), na koji pada l muharrema dotine hidretske godine. Tablice nose Ulug-bey-ovo ime. 8 Pojedini brojevi u njima znae: l = nedjelja .1...\'l = l 4 = srijeda '-!J\'1 = l 2 = ponedjeljak ~\fl = ..,.. 5 = etvrtak ~l = " 3 = utorak .L')\!11 = (. 6 =petak '-!-l =.J
etvrtak

Na

O = subota .:.~l

ll

Sedmini brojevi Epoha 15/15 (15/16)

".

~
()..

oo
o
5 2
4
l 6 3 l

30

60 4 l 5

90
2

120

150
5
2

180 3

210
l

l 2* 3 4 5*
6 7*

6 3

o
3 l 5 2

o
4 l 6 3

o
4 2

o ~ 5
2 6 4 l 6 3

_L
4 l 5 3

-o - 4
2 6 4
l

o
5 2

:-L
3 l 5 3

o
4 2" 6 3 l 5 2

8
9

lO*
11

5 2

-o 4
l

o
5 2 6 4
l

o
4 2 6 3
l

o
4
l 6

,__Q._
5 2 6 4
l 6(5)

5 3

12 13* 14 15* 16(*) 17

o
4 2 6 4(3)
l

6 3

o
5 2 0(6) 4
l 6 3

o
4 2(1) 6 3
l 5

5 3

o
5(4) 2

__!___
5 2

5 3(2)

ts
19 20

o
5 ;2 6 4
l

o
4 2

o
4 l 6 3

5 3

_L
4 l 5 3

_L
4 2 6 3
l

21* 22

o
5 2

_L
3 l 5 2

o
4
l 6 3 l

23 24*
25

o -5 2

5 3

_6_
4
l 6 3

26* 27 28

o
4
l

o
5 2 6

5 3

-l

4 2 6 4

o
4 2 6 3

29*

o -4

5 2

. Ulug Beigi, Epochae Celebriores, London 1650.

Hirlretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

3Ii

Vodoravnim crtama odvojeno je po 8 godina, da bi se mogao pratiti tok promjena unutar ovih oktada, o emu. emo kasnije vie govoriti. Ulug-bey-ove se tablice upotrebljavaju ovako: Broj godine se podijeli sa 210 i s dobivenim ostatkom se potrai odgovarajui sedmini dan u tablici. Hoemo npr. da ustanovimo na koji dan pada l muharrema 1366 godine. Veliki hidretski broj te godine je 106. Tom broju najblii mllllji broj u prvom redu (krug) tablice odbije se od velikog hidretskog broja: 106- 90 = 16. Dobivena razlika daj~ vodoravni red, tj. prestupni broj u prvom stupcu. U presjeku broja kruga u prvom redu (- 90) i prestupnog broja u prvom stupcu (- 16) nalazi se traeni sedmini broj ( tj. redni broj dana u sedmici, na koji pada l muharrema 1366 godine. To je broj 2 (l) = ponedjeljak (nedjelja). Znai, da e prvi muharema 1366 godine biti u ponedjeljak ili nedjelju. Dok je u svim drugim redovima dat samo po jedan redni broj sedminog dana, u redu koji odgovara godini 16 u malom ciklusu imamo dva broja, od kojih je jedan u .zagradi. To emo odmah objasniti. Sedmini broj godine ~l i j dobije se tako, da se broju proteklih dana prije l muharrema te godine doda sedmini broj dana, koji je poetak hidretske . ere, tj. broj 5, a~o se uzme za poetak etvrtak 15 jula 622 g. M., ili broj 6 ako nam era poinje u petak 16 jula 622 g. M. i taj zbir podijelimo sa 7. Zelimo npr. da ustanovimo sedmini broj 2 i 3 godine po Hidri. Ako znamo da je sedmini broj l godine H. = 5 ili 6, te da prva godina ima 354 dana (prosta) a druga 355 dana (prestupna), onda e sedmini broj 2 godine biti, prema raunu (5 ili 6 + 354) : 7 = 51 i ostatak 2 ili 3; l muharrema 2 godine H. bie u ponedjeljak ili utorak. Za treu godinu daje nam raun: (5 ili 6. + 354 + 355) : 7 = 1.02 i ost. O ili l, za sedmini broj O (subota) ili l (nedjelja). Raun se, meutim, moe i pojednostaviti ako radimo po pravilima iz teorije brojeva. Treba da znamo da broj dana u prosto j (prestupnoj) godini podijeljen sa 7 daje ostatak 4 (5). Sedmini broj druge godine H. moemo dobiti i tako da sedminom broju prve go~e H. (~ 5 ili 6) dodamo ostatak nakon dijeljenja sa 7 (modula 7) broja dana prve (proste) godine: 2 ill 3 (!Jlod. 7). Sedmini broj tree godine H. 5 ili 6 + 4 = 9 ili 10 dobiemo iz sedm. broja druge godine H., koja je prestupna, O ili l (mod. 7). 2 ili 3 + 5 .= 7 ili 8 Sedmini broj 15-te godine dobiemo ako sedm. broju l godine H. dodamo ostatke modolo 7 prvih 14 godina: 5ili6+4+5+4+4+5+4+5+4+4+5+4+4+5+4=U ili 67 3 ili 4 (mod. 7) l muharema 15-te godine bie u utorak (po epohi 15 jula 622 g. jul.) ili u srijedu (po epohi 16 jula 622 g. jul.).

'J ),

20*

:m

Muhamed

Kantardi

U sedminom broju 16-te godine H. razlikuju se epohe 15/15 i 15/16 odnosno 16/16 i 16/15. l. epoha 15/15 znai: poetak 15 jula i 15-ta godina u malom ciklusu prestupna; 2. epoha 15/16 -isti poetak, a 16-ta godina prestupna; 3. epoha 16/16 znai: poetak' 16 jula i 16-ta godina u malom ciklusu prestupna; 4. epoha 16/15 - isti poetak a 15-ta godina prestupna. 5 (mod. Ako uzmemo da je 15-ta godina u malom ciklusu prestupna (355 7), onda e biti sedmini broj 16-te godine 5 = 8 ili 9 l ili 2 (mod. 7). 3 ili 4 Ako uzmemo 16-tu godinu za prestupnu, onda 15-ta ima 354 dana 4 (mod. 7) te je sedm. broj 16-te godine

<=

3 ili 4 4 = 7 ili 8 O ili l (mod. 7) Za epohe 15 jula je sedm. broj 16-te godine l ili O, prema tome da li je 15-ta ili 16-ta godina u ciklusu prestupna, a za epohe 16 jula je taj broj 2 ili l. Zbog toga su brojevi u zagradi u 16-tom redu tablice manji za l od onih pred zagradom (broj 6 je za l manji od O, jer je 7 O (mod. 7), petak je dan prije subote). Kako u obadvije epohe 15-ta i 16-ta godina zajedno imaju 355 354 = 354 355 = 709 dana, to ova razlika izmeu epohe sa 15-tom i 16-tom godinom u ciklusu kao prestupnom nee uticati na sedm. broj sljedeih, odnosno ostalih godina. Ulug-bey-ova t<tblica je raena za epohu 15/15 tj. epohu, u kojoj hidretska era poinje u etvrtak 15 jula 622 g. M., dok je u malom ciklusu prestupna 15-ta godina. Ona vrijedi i za epohu 15/16 samo u 16-tom redu treba uzeti brojeve u zagradi kao sedmi ne brojeve." Mi smo ve naveli da se za poetak hidretske ere moe uzeti i petak 16 jula 622 g. M. U tom e se sluaju svi datumi pomaknuti na prvi slijedei dan u sedmici tj. trebae sve sedmine brojeve u tablici II poveati za l (mjesto 6 staviti 0). Tako bi gobili tablicu Ha za ostale dvije epohe: 16/15 i 16/16.

Ila

Sedmini

brojevi

Epoha 16/15 (16/16)

~
roi

oo
4

30

60

90

120

150

180

15*
16( 0 ) 17

2
0'6)

o
5(4) 2

5 3{2)

6 4(3)

--6

2 (1)

--5

ItO)

6(5) 3

Na osnovu epohe 15/15 izraene su tablice Dubane: Calendrier Universel, Caire 1896, te Kulik: Der tausendjiihrige Kalender, Prag 1834. Po ovoj su epohi raunali Rafidije, kako pie El-Biruni u svome djelu El'iisiirul bakije i El-Makrizi u svome Hitatu. Po ovoj epohi raeni su i ovi takvimi sarajevskih muvekita Mehmeda Akifa za 1337 g. H., Salirria Nijazije Faginovia za 1347, 1348, 1350-54, zatim carigradskih muvekita Ahmeda Zija-a (1342/3 g. H.), Hezadgradi zade (1344/5 g. H.) te misirskog muvekita Ali Muhamed Dabbii'-a (1358 g. H.).

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

313

Da sad vidimo u koji e dan po ovoj tablici pasti l muharrema 1366 godine. Stupcu kruga 90 i redu prestupnog broja 16 odgovara par brojeva 3 (2). Taj dan e dakle biti utorak ili ponedjeljak. Utorak odgovara epohi Hl/15 a ponedjeljak epohi 16/16. Na osnovi epohe 16/16, koja se najee upotrebljava, rauna veina astronomskih godinjaka i kalendara.' 0 Epoha 16/15 kao i epoha 15/16 rijetko dolaze u kojim veim tablicama. Kao to se vidi, razlika u gurri izmeu ove 4 epohe hidretske ere je redovno l dan, osim 16-te godine u malom ciklusu, u kojoj ta razlika moe biti i 2 dana. Tako je u naem primjeru l muharema 1366 godine u nedjelju po epohi u ponedjeljak po epohi u utorak po epohi 15/16, 15/15 i 16/16 a 16/15.

J. Mayer u Osmanische Zeitrechnungen daje formule i tablice za ispitivanje epohe hidretskog datuma, uz koji je dat i sedmini dan.

6) HIDZRETSKA OKTADA

JliJIJJ;

Ako pogledamo prestupnost godine u velikom devru, nai emo da u svakih 8 godina imaju 3 prestupne godine po 355 dana i 5 prostih po 354 dana osim 8-e i 23-e oktade, u kojima su po 2 .prestupne na 6 prostih godina. Oktade sa 3 prestupne godine imaju 2835 dana, a taj je broj djeljiv sa 7, kogruentan je O mod. 7 O [mod. 7]). Oktade sa 2 prestupne godine imaju ukupno 2834 dana, koji broj 6 [mod. 7]). Kad bi sve oktade imale 2835 dana. podijeljen sa 7 daje ostatak 6 mogli bi ih uzeti za osnovu odreivanja sedminog broja godine, inile bi jedli.o periodino razdoblje. Budui da se i pored aperiodinosti oktade tj. i pored ove razlike od l dana u kongruentnosti (modulo 7) broja dana u jednoj i drugoj vrsti oktada u literaturi i praksi ipak pojavljuju i oktadne metode odreivanja gurre, prikazaemo analitiki ovisnost gurre o pojedinim oktadama. Druga vrsta oktade sa 2834 dana poee se obnavljati istim nizom sedminih brojeva nakon 210 X '4 = 840 godina= 105 oktada. Tih 105 oktada vidi se u tablici III.

<=

<=

Po epohi 16/16 raene su ove poznatije tablice: l) R. Schram Kalendariographische und chronologische Tafelo, Leipzig 1908. 2) Wiistenfeld-Mahler, Vergleichungstabellen der muhamedanischen und christlichen Zeitrechnung, II Auf!. Leipzig 1926. 3) Unat Fai,k Re~it, Hicri tarihleri miladi tarihe ~evirme kilavuzu, Ankara 1943. 4) Kurtog\u Fevzi, Tarih Yillari, Istanbul 1936. 5) Mayr Joachim, Osmanische Zeitrechnungen, Leipzig 1927. 6) Art de verifier les Dates, Paris 1819. 7) Littrov, Calendariographie, Wien 1828. 8) Cunningham, Book of Indian Eras, Calcutta 1883. 9) Grotefend, Zeitrechung, Hannover 1891. 10) Lacoihe, Tables de Concordance des Calendriers, Paris 1891. ll) Sewel and Dikshit, The Indian Calendar, London 1896. - Po ovoj epohi raeni su i takvimi sarajev. muvekita Ali Serifa Faginovia (1330-33 i 1338 g. H.), Mehmeda Akifa (1334--6 g. H.), Salima Nijazije Fat!inovia (13~0--4(1 i 1349 ~ H.) i Muhamed ~in Dizdara (1351 ~ H.),

314

Muhamed

Kantardi

Ill Oktade
Epoha 15/15 (15/16)

l~
l
2 3 4 5 6 7 8 9 lO
lt

l ll lli IV VVl VII VII

~r~
Ob.

l ll lli IV YYI VU VII

ll~
53 54 55
56

1 uni IV

vmnvml~ Olt.
.,
79 80 81

l ll lillY VVIYIIYIII

52041631 l 5 2 o 4 1 6 3(0) 52041630 52041630 52641630 6 5 2 6 4 1(5)3 o 52641530 52641530 42641530 4 4 2 6(3)1 5 3 o 42631530 42631520 42631520 2 4(1)6 3 l 5 2 o 4 6 3 l 5 2

Z7
28

31520416 31520416 1 3t0)5 2 o 4 l 6 30520416 30526416 6 3 o 5 2 6 4 1(5) 30526415 30526415 30426415 4 3 o 4 2 6(3) l 5 30426315' 30426315 20426315 2 2 o 4(1)6 3 l 5 20416315 20416305 20416305 2(6)4 l 6 3

26315204 16315204 l l 6 3(0)5 2 o 4 16305204 16305264 16305264 6 1(5)3 o 5 2 6 4 15305264 15304264 4 l 5 3 o 4 2 6(3) 15304263 153042(!3 15204263 2 l 5 2 o 4(1)6 3 15204163 15204163 05204163

04263152 04163152 l o 4 l 6 3(0)5 2 04163052 0416305'2 64163052 6 6 4 l (5)3 o. 5 2 64153052 64153042 64153042 4 6(3 l 5 3 o 4 2 63153042 63152042 2 6 3 l 5 2 o 4(1) 63152041 63152041 63052041 63

29

30
31 32

82 83
84

57 58 59 60 61 62
63

33
34

85
86
87

35
36 37

88

89

12 13 14 15 16 17 18 19

38

64 65
66

90
91
92

39

40
41

o o

67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78

93

41630520

42
43

94
95

4 l 6 3 .o 5 2(6) 41630526 41630526 41530526 5 4 l 5 3 0(4)2 6 41530426 41530426 31530426 3 3 l 5(2)0 4 2 6 '3 l 5 2

44
45
46

o5

o 5 2(6)4

l 6 3

96

o o 5 2(6)4

26416305 26415305 5 2 6 4 l 5 3 0(4) 26415304 26415304 26315304 3 2 6 3 l 5(2)0 4 26315204

05264163 05264153 05264153 5 0(4}2 6 4 l 5 3 04264153 04263153 3 o 4 2 6 3 l 5(2) 04263152

97 98
99

63052641 6.3

20
21
22 23 24

o5 2 6 4

47 48 49
50

100 101 102 103 104

53052641 5 5 3 0(4)2 6 4 l 53042641 53042631 530426311 3 . 5(2)0 4 2 6 3 l 52042,6311

25

51 52

26

o4 2 6

105
i i.

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

315

Ako promotrimo tu tablicu oktada, vidjeemo, da se jedan sedmini broj u jednom stupcu zadrava stalno kroz 15 oktada. U 16-oj oktadi smanjuje se taj broj u tom stupcu za l, nakon 30 oktada smanjuje se za 2, nakon 45 za 3, itd., nakon 90 za ~. a nakon 105 oktada za 7, tj. 106-a oktada poinje istim nizom ~edminih brojeva kao i prva oktada iz oktadnog ciklusa. Kako se mijenja itav oktadni niz brojeva u ovom oktadnom ciklusu? Kao i kod pojedinog sedminog broja i kod promjene oktadnog niza brojeva postoji razlika izmeu epohe sa 15-om i epohe sa 16-om godinom kao prestupnom u malom ciklusu (brojevi u zagradi odgovaraju ovoj posljednjoj epohi). U epohama s 15-om godinom kao prestupnom (epohe 15/15 i 16/15) ostaje isti niz sedminih brojeva najvie kroz 3 oktade u ovih 7 grupa oktada: 12-14, 27-29, 42-44, 57-59, 72-74, 87-89 i 102-104. Kroz 2 oktade ne mijenja se taj niz brojeva u 35 grupa oktada. Oktadni niz sedminih brojeva vrijedi samo za l oktadu u ovih 14 oktada: ll, 15, 26, 30, 41, 45, 56, 60, 71, 75, 86, 90, 101 i 105. Za epohe sa 16-om godinom kao prestupnom (epohe 15/16 i 16/16) su u ovom pogledu rezultati jo nepovoljniji. Tu ima dodue 14 grupa po 3 oktade, kroz koje se taj niz ne mijenja: oktade 2-4, 6-8, 17-19, 21-23, 32-34, 36-38, 47-49, 51-53, 62-64, 66-68, 77-79, 81-83, 92-94 i 96-98. Ali, pored 21 dvooktadne grupe s istim nizom sedm. brojeva, ima 21 oktada sa svojim posebnim nizom, koji ne vrijedi za susjednu oktadu. To su oktade: l, 5, 9, 16, 20, 24, 31, 35, 39, 46, 50, 54, 61, 65, 69, 76, 80, 84, 91, 95 i 99. Kao to smo ve napomenuli, tablica II pa prema tome i ova tablica III oktada raene su za epohe 15 jula 622 g. H. Za epohe 16 jula 622 g. H. (epohe 16/15 i 16/16) trebae sve sedm. brojeve i u tablici oktada poveati za l. To nee uticati na opisanu periodinost kalend. broja ili oktadnog niza sedminih brojeva. Qktadni niz, u kom se nalazi sedmini broj 1365-e godine H., dobije se ovim raunom: (1365-840) = 65 i ostatak 5. To je, dakle, 66-ta oktada: l, .5, 2, o, 4, 2, (1), 6, 3. Ostatku 5 odgovara 5-ta go<;lina u toj oktadi, a njoj pripada sedm. broj 4. Znai: l muharema 1365 godine je u srijedu (po epohama 15 jula) odnosno u etvrtak (po epohama 16 jula). . Iz svega izloenog se vidi da hidretska ok tada J_1;:,1 J..1~ zbog svoje aperiodi nosti nema svoga naunog rezona, ukoliko se, naime, pomou nje eli odrediti sedmini broj, jer kroz 840 godina proe npr. l muharrema prve godine u oktadi redom sve dane u sedmici: etvrtak, srijeda, utorak ...... petak. Neosnovanost oktadnih tablica za iznalaenje gurre bie pam oevidnija kad pogled'!JllO analizu gurrenama u poglavlju 8, koje se kod nas - meu ostalim upotrelJ;ijavaju.
7) SEDMICNI BROJ MJESECA l DANA

tr.f!

oJ

'-~l

oJ

Sedminim brojem mjeseca ~l ) odn. dana r_",l ;j nazivamo sedmini redni broj prvog dana u mjesecu odnosno ma kog drugog dana. U tablici IV u treem stupcu dati su redni brojevi dana u godini za poetke hidretskih mjeseci te za ostale islamske blagdane. Taj veliki broj podijeljen sa, 7 daje ost;~tal<; modulQ 7, koji je naveen u etvrtom stupcu t;~blice,

316

Muhamed

Kantardi

IV
Datum dan

Sedmini

broj mjeseca i dana

mjesec

Redni broj dana u godini

...
.o.~ .S

Broj dana u sedmici, ako Je za tu godinu sedmicni broj, umanjen za l

~E o
l

-.",

"'"'

o
l

muharrem
muharrem
11

l lO

l l l l l l l o
l

2
4 4

6
l
l

lO

3 3
4
J

3 3
4

5 5 6
3
l
2

6 6

1
l

saier rebiul-evvel rebiul-evvel" rebiul-ahir dumadel-ula dumadel-ahire redeb

13

31 60 71 90 119 149
178

o o
l

2
2

5 2

o
4
2

12
J

5 3
4

6
4

o
5
.6 l
2

o
l

l
J

o
2

o
2

3
5 6 3 1

3
4

o
l

5 2

o
4

26
l 14
l

redeb" aban

203
208

o
5
4 6 3
l
2

o
5
4

5 3

6
4

6 5

o
6

arban

111

221

o
2

2
4
l

3 5 2

ramazanUl ramazan1,.

237
262 267 296 326 334 335 354 355

6 3 1
2

o
4
2

1 5 3
4

26
l l

6
4

o
5 6
l

evval" zul-kade zul-hidde zul-hidde" zul-hidde,. zul-hidde zul-hidde

.o
l

o
2

1 9 10 29
(30)

4 5 6 4 5

5 6

o
l

3
4

5 6 4 5

o
l 6

2 3
l

3 4

o
5 6

5 3 4

o
l

2
3

l
5 =

O= subota 3 =utorak

l =nedjelja

2 = ponedjeljak
etvrtak

'4 = srijeda 6 = petak"

" !O-ti dan muharrema je jevmuaura. Samo ime aura je hebrejskog porijekla (vidi biljeku 2). Prije nego je nareen post mjeseca ramazana, Mekelije i muslimani su postili 10-ti dan prvog mjeseca svoje vjerske godine. Kasnije su neki, da bi se razlikovali od Jevreja, postili 9-ti dan muharrema, pa su ga zvali Jevmu tasw-a. Jevmu 'aura' je sjeanje na dan kad je Nuh napustio svoju lau. Taj dan je za Siije velika alost: to je godinjica bitke kod Kerbelii'-a (60 g. po Hidri = 22 oktobra 679 g. ju!.), u kojoj je Alijin sin Husejn pao u borbi protiv vojske halffe Jezida, sina Muavina. To je dan hodoaa u Kerbelii' (Mehed), glavni grad perzijske provincije Horasan. Tom se prilikom odravaju pasiollske igre (tazija), u kojima se uglavnom pretstavlja smrt Alijini!) si11ova Has<~na i Rusejna,

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

317

Da naemo sedmini broj mjeseca ili dana, moramo prije toga odrediti tablice II velikog ciklusa sedmini broj godine. Sedmini broj mjeseca ili dana nae se tako da se sedm. broju godine umanjenu za 1 (ij. sedminom broju O-tog dana muharrema) doda ostatak modula 7 (tj. ostatak nakon dijeljenja sa 7) poetka tog mjeseca, odnosno toga dana. Ako je dobiveni zbir vei od 7, treba oduzeti 7 i dobivena razlika je traeni sedmini broj. Zelimo npr. ustanoviti, na koji dan pada prvi dan ramazana i prvi dan kurban-bajrama (10 zulhideta) 1365-e godine. Sedmini broj 1365-e (105-te godine u vel. ciklusu) je 4. Ostatak modulo 7 za oba navedena dana je 6. Prema tome e njihov sedm. broj biti (3 6) - 7 = 9 - 7 = 2. Ramazan i kurban-bajram 1365 e poeti u ponedjeljak. Ako se rauna po epohi 16 jula 622 godine, ta dva datuma pae na utorak. Ako promatramo etvrti. stupac tablice IV, vidimo da izvjesni dani u godini imaju isti ostatak modulo 7 i prema tome u svakoj godini isti sedmini broj. Oni padaju na isti dan u sedmici. Tako moemo po sedminom danu poredati godinje datume u ovih 7 grupa: Ostatak je O : l dumadel-iila i uoi Lejletul-Mirada; Ostatak je l : l muharrema, Mevlud i l dan Ramaz. bajrama; Ostatak je 2: l dumadel-ahire i l zul-kadeta; Ostatak je 3 : Jevmu 'aura, l safera, l redeba i uoi Lejletul-Kadra; Ostatak je 4 : l rebi'ul-evvela, uoi Lejletul-Berata, l i 29 zul-hiddeta;
pomou

" O roenju Muhameda vidi biljeku 3/I glava. Pria se da je prvi poeo slaviti mevlud poboni Safija Karadi (umro 343 g. H.) na taj nain to bl pored idulfitra prekidao svoj post i na dan mevluda. Sveanlju proslavu mevluda uvela je dinastija Ejubovia u VI vijeku po Hidri (vojni defile, klanje kurbana i dijeljenje hrane sirotinji). U naim se krajevima mevlud slavi uenjem mevluda (u originalu i prevodu) turskog pjesnika Iz Bruse Sulejmana Celeblie (1409) i mevluda naeg pjesnika Safeta Baagia. Protiv proslave mevluda ustale su VehiibliJ'. " Lejletur-rega'ib je no uoi prvog petka mjeseca redeba. To je jedini pomini hidretski blagdan. " No uoi 27-og dana mjeseca redeba zove se lejletul-Mirad. Tu se no u mnogim islamskim mjestima ui prigodna pjesma miradijja. Kod nas je taj dan dan viikifa, posveen usoomenl l vellanju djela velikih islamskih dobrotvora-viikifa (prigodne akademije i proslave). " 15-ta no abana zove se lejletul-berat. U Indiji je ova no posveena mrtvima, za koje se moli i dijeli hrana sirotinji. Ova je no vjesnik ramazana. " Ramazan je mjesec posta, jedini mjesec .koji je u Kur'anu izriito spomenut. Zbog toga ga zovu evvelu!\uhuri, njim poinje islamska vjerska godina. Post mjeseca ramazana nareen je u nedjelju 3 abana 2-e g. H = 29 januara 624 g. juL " 27-a no ramazana zove se lejletul-kadr. To je no u kojoj je Muhamed primio prvih 6 ajeta sureta Aiakun (Ikre'blsmi ...). Ta no je posveena molitvi. ,. Prvi dan mjeseca evvala je idul-fitr, ramazanski bajram (veselje). Muslimanima je zabranjeno taj dan postiti. Uoi toga bajrama dijeli se zekat i milostinja na prestanak posta, sadakatul-fitri. Taj dan posjeuju se grobovi umrle rodbine i ine meusobne posjete. " 9-ti dan zul-hiddeta zove se jevmu arefe. To je dan, kad se obavlja glavna dunost hadda-vukiif toj. stajanje i boravak na brdu Arefat na odreeni nain i pod izvjesnim uslovima. " 10-ti dan zul-hiddeta je Idul-adha, kurbanski bajram, kada hadije u dolini Mine pokolju kurbane, a iza toga se upute u Meku, da Kabu tavaf ine (ophode). Tim je zavren had i ovaj bajram. " Petak je dan dume, obaveznog zajednikog namaza. To nije dan odmora kao subota kod jevreja ili nedjelja kod krana. Posao se naputa samo za vrijeme klanjanja dumanamaza. Umejevii su zaveli sveanije proslavljanje petka (naputanje posla kroz itav dan).

318

Muhamed

Kantardi

Qstatak je 5 : l abana, 9. i 30 (u prestupnoj godini} zul-hiddeta; Ostatak je 6 : l rebiul-ahira, 1 Ramazana i 1 dan Kurban bajrama. Da se izbjegne sabiranje i oduzimanje, tablica IV sadri sedrnine brojeve mjeseci i dana navedenih u prvom stupcu. Broj 0-6 u glavi tablice znai sedmini broj dotine godine umanjen za .l (za O-ti dan muharema} i pod njim treba traiti sedmini broj dotinog mjeseca lli dana. 22
8) GURENAME

4.-t ""J

Gurename su tablice lli raunaljke za odreivanje sedminog broja godine, mjeseca i dana. One se, uglavnom, osnivaju na hidretskim oktadama, pa su, s obzirom na izloenu aperiodinost oktadnog niza sedminih brojeva, samo priblino tane. Prikazaemo, radi primjera, tri oktadne tablice i jednu oktadnu rauna'ljku. a) Tablica Ebu Jusufa Ja'kuba El-Kindije (uinro 250 g. H.} 23 sadri sedrnine brojeve 12 mjeseci za hid. god. 1350-1401. Upotreba tablie je jednostavna i razumljiva, jer se ispod odgovarajue hidretske godine nalaze odmah imena dana u sedmici na koje padaju poeci ostalih mjeseci. Ako traimo sedmine brojeve
" Pored islamskih l drugih vjerskih l dravnih praznika takvimi redovno sadre l neke narodne dane ill godove, koji su vani za obini ivot na selu. rrna i takvih, dodue, .podataka koji nemaju nikakve veze ne samo sa naukom nego nl sa ivotom u ovim krajevima~ Takvim, to ga ureuje autor, zadrao je ove uobiajene narodne dane: Erbelnl su, kao to l samo Ime kae, prvih 40 dana zime, brojei ih od zimskog solsticija (21 decembra - 30 januara). Hamsini su posljednjih 50 dana zime do pred poetak proljea;. nastavljaju se Od(llah na erbeine (31 januara-20 marta). Zemheri;e su najstudeniji dani u godini; podudaraju se sa Bo!!oiavljenjem, 6 januara.
Demre prvo, drugo i tree pada na l, 8 l 15 dan ulaska Sunca u zvijee Ribe,..::.._,.... To su dani kada pone u naim krajevima kopniti snijeg i osjetnije poputati studen. Babe, J

;.JI ~J.,

traju 8 dana l to od 20 do 28 dana ulaska Sunca u zvijee Riba. Po

narodnoj predaji tih dana pada ostatak snijega sa neba, obin(! u krupnijim i mokrim pahulj!cama. Sultan Nevroz je prvi dan proljea, dan kada Sunce ulazi u zvijeite Ovna. To je prvi dan delalljske godine. Na ovaj dan je u nedjelju 16 marta 623 g. jul. lli 18 zulhiddeta 10 godine po Hidr! odrao Muhamed, po povratku s oprosnog hadda, u Gadlrl Hammu (ovaj se dan zove javmul-gadir) svoju hutbu u kojoj je, kako vjeruju Slije, odredio Aliju za svoga zamjenika. Taj dan su se u carskoj Turskoj Iz dvorskih staja prvi put i sveano Izvodili dravni jahai konji. Nisan je sirijska Ime aprila, mjeseca u kom najvie kia pada. :&a narod od 1--30 nisana skuplja kinicu za razne lijekove, jer se vjeruje da je ona u to vrijeme najia, budui da jo nema u vazduhu praine.
Sittei-Sevr, J."::l ~, ili Govea zima je prvih 6 dana ulaska Sunca u zvijee Bika,

)_,..j . To

su, kako narod veli, posljednji trzaji zime: hladan sjeverac nekad praen kiom.

Rozi Hidr je 6 maja, urev-dan ili Jurjev, kako ga u Sarajevu zovu. To je praktiki poetak ljeta, od koga se na selu broje dani ljeta. Aliun je 2 avgusta, Ilin-dan. To je najto!lliji dim i sredina ili prekretnica ljeta. (do Aliduna s prahom od Aliuna s kalom - veli narod). Rozi Kasum je 8 novembra, Mitrov dan. To je praktiki poetak zime, od koga se broje dani zime. Taj dan se silazi sa sela i ljetina se unosi u hambare (narod kae: Kasum dokasa, ljeto prokasa). " Ta se tablica nalazi u radnjama okia A. A., Muslimanski blagdani l kalendar, Sarajevo 1943 g. l Cerimovia M. A., Pitanje otlre<livanja i regulisanja islamskih vjerskih pra~nlka, Sarajevo 1~33 ~otl,

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

319

mjeseci jedne godine, .koje nema u glavi tablice, podijeliemo redni broj godine sa 8 i nai ostatak. Ostatku dodamo l i zbir potraimo u posljednjem redu (redni broj godine u oktadi). Iznad toga broj nalaze se imena dana, u koje padaju poeci hidret. mjeseci te godine. Npr. 1205 : 8 = 150 i ostatak 5. 5 l = 6. U stupcu iznad 6-e godine u oktadi nalazi se da je l muharrema u etvrtak itd. Ako imena dana u sedmici oznaimo brojevima: O = subota, .. :, 6 = petak, vidjeemo da ova tablica za sedmine . brojeve godine ima ovaj oktadni niz 4, 2, 6, 4, l, 5, 3, o. Prvi sedmini broj 4 odgovara ostatku O nakon dijeljenja rednog broja godine sa 8, meutim u naoj tablici oktade taj broj stoji na posljednjem mjestu. Stoga e oktadni niz Jakubov biti 2, 6, 4, l, 5, 3, o, 4. Taj odgovara nizu 48 (47)-49 oktade za epohu 15/15 (15/16). Jakubova tablica, dakle, vrijedi po navedenim epohama za period hidret. godine 377 (369)-392, odnosno 1217 (1209)-1232. Ako ga uporedimo s drugom tablicom oktade za epohe. 16/15 (16/16), onda e odgovarati nizu 63 (62)-64 .oktade i periodu hidret. godine 497 (489)-512, odnosno 1337 (1329)-1352. b) Tablica Abdv.L-Maksuda Haada pretsjednika Astronomskog drutva u Kairu24 graena je slino kao i Jakubova (vidi tablicu V): .prvi stupac sadri redni broj godine u oktadi, a u ostalim su stupcima odgovarajui sedmini brojevi prvog dana hidret. mjeseca. Upotrebljava se slino kao i Jakubova. I njen je oktadni niz sedminih brojeva godine

V Tablica Haada
Godina u oktodi Muharrem Sevval Soler Redleb Reb.-evvel Zol-hididle Reb.-obir 0!.-ula Ramazan Zol-ka'de D.-ohire $o'ban

l
ll

2''
6 4
l

3
l

5
2

o
4
2

1 5
3

6 3

o
5 2 6 4
l

Ill

o
4
l

IV

o
4 2 6

1 .5
2

v.
Vl

o
5 2 6

3
l

o
4
l

VII
VIII

0"
4

3 8

5 2

2, 25 6, 4, l, 5, 3, o, 4 Prema tome i ova tablica odgovara istom nizu oktada i istim periodima hidret. godina kao i tablica Jakubova.
" Objavljena u Hedjul-Islamu, 1936, str. 24, u lanku pod naslovom El-hisabul-kamerijju. " Navedeni izvor pod 24) ima na ovom mjestu pogrean sedm. broj L Sedm. broj O Haat oznauje sa 7.

320

Muhamed

Kantardi

e) Tablica Muhameda Bergivije (iza 1209 H.) 20 razlikuje se od prvih dviju svojim posebnim oktadnim nizom a poneto i oblikom (sedmini brojevi su oznaeni ebded-ciframa, a imena mjeseci kraticama: r = muharem, . . . . ; = zulhidde). Oktadni niz tablice je l, 5, 3, o, 4, 2, 27 6, 4 Ovaj niz, za epohu 15/15, odgovara oktadama 61-62 odn. godinama 481-96 i 1321-36, a za epohu 16/15 - oktadama 76-77 odn. godinama po Hidri: 601-616 i 1441-1456. d) Kruna rav.naljka Muhameda Bergivije sastoji se iz vanjskog nepominog krunog prstena (puno izvuen) i unutarnjeg koncentrinog pominog kruga (crtkasto izvuen). Kruni prsten podijeljen je na 14 jednakih isjeaka, u koje je, u pozitivnom smjeru, upisano redom-12 hidret. mjeseci. U 13-om isjeku je Jevmu 'Arefe, 9 dan zul-hiddeta, a u 14-om Sal tj. prvi (drugi) dan idue godine (31 zul-hiddeta tekue godine), ako je godina prestupna (prosta).

Slika l

"Hidretski mjeseci .imaju u prostoj godini izmjenino 30 i 29 dana <= 2 i l (mod. 7) 28 te je razlika izmeu njihovih sedmini:h brojeva 2 i l. Parni mjeseci
" Originalnu kopiju ove gurre-name ima Osman Sokolovi, penzionisani sekretar Trg. obrtn. komore u Sarajevu. " u originalnoj !<opiji, u stupcu koji odgovara ovom sedm. broju godine, nema sedm. broja za mjesec redeb, a treba da stoji
~

= 4.
dol;>i\'mo

" Ako broj 30 odn. 29 podijelimo sa 7, 2 (mod. 7) odn. 29 ;;" l (mod. 7),

qstatak 21 oqn. 11 a to piemo 30 ;;,;

B:idretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

poinju

321

drugim sljedeim danom iza dana kojim je poeo prethodni neparni mjesec. Neparni pak mjeseci, izuzevi muharrem u prestupnoj godini, poinju prvim slijedeim danom iza dana na koji je pao poetak prethodog parnog mjeseca. Prema tome ovako e tei sedmini dani kroz tih 12 mjeseci, te arefe i sal: l) srijeda (etvrtak), 2) petak, 3) subota (nedjelja), 4) ponedjeljak 5) utorak (srijeda), 6) etvrtak, 7) p~tak (subota), 8) nedjelja, 9) ponedjeljak (utorak), 10) srijeda, ll) etvrtak (petak), 12) subota, 13) nedjelja (ponedjeljak) i 14) utorak. Ovakavje niz dana, ako l muharrema padne u srijedu. Bude li l muharrema u koji drugi dan, tei e sedmini dani iz gornjeg niza ciklikim redom u pozitivnom smjeru tj. od desna na lijevo. Ovdje treba imati u vidu, da l muharrema mora biti dva dana prije l safera. Kod Bergivije oktada poinje srijedom i izgleda ovako: Godina u oktadi: I II III IV V Vl VII VIII Sedm. broj godine: 4 2 6 3 l 5 2 O Poto se svi redni brojevi godine u oktadi nisu mogli smjestiti u svaki drugi isjeak vijenca, .morao se jedan redni broj smjestiti na ponedjeljak izmeu rednog broja. IV i VIII. Zbog toga e u IT godini oktade, koja poinje tim ponedjeljkom, biti safer i svi ostali parni mjeseci za jedan dan ranije. Muharrem e u toj godini imati 29, a zulhidde 30 dana, makar ona bila i prosta. Pod pretpostavkom, da je za period, u kome radimo taan navedeni Bergivin oktadni niz sedminih brojeva, Bergivina je raunaljka netana za drugu (II) godinu oktade, ukoliko se tie gurre parnih mjeseci. To treba imati, pored ostalog, u vidu kad. upotrebljavamo Bergivinu krunu gurrenamu. Sedmine brojeve mjeseci 1205 g. H. dobiemo po. Bergivip.oj krunoj gurrenami ovako .(1205-1200) : 8 = O i ostatak 5 5 l = 6 je kal. broj te godine. Broj VI, koji stoji ispod etvrtka, na pokretnom takastom krugu, podvedemo pod muharrem. Pod imenima ostalih mjeseci na krunom prstenu nalazi se na parninom krugu ime dana, kojim poinje taj mjesec: l safera je u subotu, ......... l zulhiddeta u nedjelju, arefe u ponedjeljak; siil u srijedu.

III PRffiODNI HIDZRETSKI KALENDAR l) PRIRODAN I RACUNSKI MJESEC I GODINA

S obzirom na nain brojenja mjeseca_i godine postoje ova 4 sluaja: l) Prirodan mjesec i prirodna godina ~l <-.:...ll .J ..:~l~\ Prirodan je mjesec vezan za kretanje i poloaj Mjeseca i moe da traje od mijene do mijene ili od utapa do utapa. Prirodna je godina pak vezana za kretanje i poloaj Su.nca, odnosno za godinja doba te moe . da traje od jednog do drugog proljetnog ili jesenskog ekvinokcija ili od jednog do drugog ljetnog ili zimskog solsticija. 2) Raunski mjesec i raunska godina s odreenim brojem dana tS>JJifo:.JI :;_,...)(1.,.,~1 ~,.1..!1 <:..JI .J ._.,.)1.1.,.,~1 Raunski mjesec ima 30 ili vie ili manje od 30 dana, a raunska godina ima 12 mjeseci. Ovako su graena oba miliidska kalendara: julijanski i gregorijanski, a isto ovako su raunali Rimljani i mnogi drugi narodi. Na ovoj je osnovi graen - dosad opisani - cikliki i!i istorijski hidretski kalendar: mjesec ima 29 ili 30 dana (parni i neparni mjeseci), a godina 354 ili 355 dana (6

Muhamed kantardi

ili 7 parnih i 6 ili 5 neparnih mjeseci). Ovaj se hidretski kalendar upotrebljava samo za istorijske svrhe, dok se po njemu ne odreuje poetak ni svretak ramazana ni vrijeme hadda. 3) Raunski mjesec s odreenim brojem dana 'r~':l~ u--)\1".,':/\ .s>J.all ~~ i prirodna godina vezana za godinja doba i kretanje Sunca ~~-'.!-' _, J_,...,.;l~ .-:111 <:..ll Ovako raunaju: staro arapsko pleme Sabejci, Perzijanci i delalijski kalendar. Danas se po ovome ravnaju takvimi Irana i Afganistana u islamskoj sunanoj godini. Ibn Fatime iz Kaira predlae, da se na ovoj osnovi izradi hidret.<~ki sunani kalendar za sve islamske drave i narode. Za poetak ere da se uzme Hidra, a godina da poinje jesenskom ravnodnevnicom (ekvinokcijom). 4) Prirodan mjesec ~~ ~~ vezan za mlaak i raunska godina ~>J.all <:..ll '-:_..:llJ".,':II sa 12 mjeseci, odnosno 354 ili 355 dana. Ako je prirodan mjesec vezan za postanak Mlaaka m. mijenu e_'2-l koja se zbiva jednovremeno u itavoj Zemlji, onda se takav kalendar zove univerzalni $iiii ili astronomski "l~':ll. Na toj je osnovi raen misirski takvim, to ga ureuje astronom Mahmud Nadi. U njegovom taj!:vimu prvi dan hidretskog mjeseca poinje prvi ak.am iza mijene Mjeseca. Ako u nekom mjestu padne mijena prije zalaska Sunca (akama), onda tim akamom poinje prvi dan narednog hidretskog mjeseca. Ako se Mjesec promijeni iza akama, onda taj akam pripada posljednjem danu tekueg hidretskog mjeseca, a slijedeim akamom poinje nov hidretski mjesec. U vjerskim poslovima: l) vrenju dunosti hadda, koji pada 9-10 zulhiddeta, 2) postu jednog mjeseca, koji pada od 1...,-29 odn. 30 ramazana i 3) u idetu ene Wll ~ upotrebljava se, medutim, prirodan mjesec vezan za vienje Mlaaka J~l ~~J, koje se zbiva na raznim mjestima Zemlje u razno doba. Zbog toga se ovakav kalendar zove lokalni ~\ ili prirodni ~~1. 2) SERIJATSKI OSNOVI PRIRODNOG HIDZRETSKOG KALENDARA

Osnova prirodnog hidretskog mjeseca lei, po miljenju islamskih ri.aunjaka, u ajetu .....,U~~ J.&! .;,i Kuran 2,185: Ko od vas vidi Mlaak, nek posti taj mjesec') ili: ko se uvjeri da je mjesec ramazan nastupio i bude prisutan tome, t?i neka ga posti. 2) U prilog hfdretskog kalendara govore i dva hadisa: Prvi je: Nemojte postit dok ne vidite Mlaak, a nemojte rii mrsiti (bajramovati) dok ga ne vidite. Ako Mlaak bude pred vama zastrt oblakom, onda mu odredite. 3) Ako Mlaak bude zastrt oblakom, upotpunite broj trideset!) Ako Mlaak bude zastrt oblakom, postite trideset dana. 5 ' 6) Drugi hadis glasi: Nemojte prije postiti mjeseca sve dok ne vidite Mlaak ili upotpunite odreerii broj. Zatim postite sve dok ne vidite Mlaak ili upotpunite odredeni broj. 7 6)

' ' ' ' '

Ustanovljavanje arap. mjeseci, Sarajevo 1939, str. 7. Kur'an asni. Ova se predaja po Ibn Omeru nalazi u svih 6 poznatih zbirki hadisa osim Tirmizijine. U jednoj predaji kod Buharije. Po predaji Ebu Hurejre 'u Muslima i Nesa'-ije. Handi, Ustanovljavanje, str. 6 i 7. Po predaji Huzejfe, Tejsirulvusul od Ebu Davuda i Nesii'ije,
Panda-Cauevi,

Handi,

flidretski kalendar l ostali kaiendari kod isiamskih naroda

Stanovite i miljenje velikih imama o ovom pitanju iznio je Saranija u svom Mizanu ovako: Sva etvorica imama su se sloila, da u dunost pada ramazanski post. sa vienjem Mlaaka ili sa navretkom trideset dana Sa'bana. 6 Ibn Fatime" istie ove prednosti prirodnog kalendara: l) Duina dana ne uslovljava duinu mjeseca tj. duina mjeseca ne ovisi o duini dana. Isto tako duina mjeseca ne uslovljava duinu godine. Dok je u ovom kalendaru dan i mjesec prirodan, godina je morala ostati raunska, jer se drukije ne bi mogao takav kalendar sloiti. 2) Za godinu, bila ona sunana ili mjesena, nema vidljivih pojava na nebu za koje bi se mogao vezati njen poetak. Za mjesee, pak, pruaju nam Mjeseeve faze vidljive pojave na nebu, na temelju kojih se moe relativno lako provjeriti njegov poetak. Od svih Mjeseevih faza najjasnija, najvidljivija i najupadnija je Mlaak. Mijenu ili ulazak Sunca u neko zvijee mogu ustanoviti samo pojedinci, koji znaju astronomiju, dok prvu pojavu Mlaaka na nebu moe vidjeti svako. 3) Poetak mjeseci je prirodan i vidljiv za svakog pojedinca, a njihov broj ne prelazi 12, pa ih je lako brojati. Ako se u poetku jednog mjeseca pogrijei, ne moe se ta greka trajno i potajno uvui u kalendar, u slijedeem se mjesecu ve popravi. Ako se, pak, uvue kakva greka u prirodnoj godini, nemogue ju je je..: dnostavno otkloniti pomou neke vidljive pojave, ona e trajno ostati. Uzet je broj l2, jer je jednak broju zvijea u zodij aku i najblii broju mjeseci u sunanoj godini, te se moe lako provjedti na godinjim dobima. Prema izloeno~, prirodni ili erijatski hidretski kalendar osnovan je na mjesecima, koji poinju ili od one veeri (akama), kada se vidi Mlaak prvi put iza mijene ili 31-ve veeri proteklog mjeseca. To je, dakle, prirodno raunski mjesec cS>JAII ..,~1 ~\ sa raunskom godinom ~>JAli .<:...!\ Poetak pojedinih prirodnih hidretskih mjeseci erijatski sudovi ili vjerske vlasti ustanovljuju ovako: Ako na nebu ne bude bilo nikakve zapreke, potrebno je da Mlaak vidi vea grupa ljudi i da to posvjedoi kod erijatskog suda ili druge vlasti nadlene za izdavanje ilama o poetku vjerskih hidretskih mjeseci. Ako je oblano, za Miaak ramazana je dovoljno svjedoanstvo jedne pouzdane osobe, a za Mlaak ostalih mjeseci treba da posvjedoe dva mukarca ili jedan mukarac i dvije ene. Ovo je miljenje hanefijskih pravnika. Drugi se imami s njime ne slau u nekim pojedinostima.9)
Ibn. Fatime, Nizamut-takvimi fil-Islami, Kairo 1935, str. 5 i 6. Pitanjem prirodnog hidretskog. kalendara za erijatske potrebe bavili su se mnogi islamski uenjaci od prvih halifa pa sve do dananjeg dana. Radilo se o tome da se nae mogunost da se i prirodni hidretski (erijatski) kalendar postavi na takvu osnovu da se moze, kao i cikliki hidretski kalendar, unaprijed izraunati, pa su se traili osnovi za to u erijatskim izvorima. Meu najranijim uenjacima koji su zagovarali, uz izvjesne uslove, raunsku osnovu erijatskog kalendara, spominju se Mutarrif ibn Abdullah, uen i poboan ovjek iz Basre (umro 95 g. H.), Muhamed ibn Mukiitil, kadija iz Rejja, Ibn Kutejbe, kadija iz Dinevera (umro 276 g. H.), Ibn. Surejd, glasoviti afijski uenjak (umro 756 g. H.) i Ibn Dekikil-Id, hadiski kamen ta tor. Biriinija u El-iisiirul-biikije i Makrizija u Hitatu nal(ode, da su Riifidije postupali prema raunu astronoma te su zapoinjali ramazan uvijek dan ranije nego ostali muslimani (Isp. biljeku l, II glave).

324

Muhamed

Kantardi

3) VIDLJIVOST MLAAKA

J)UI ~j; .:,\sC.I

Sad se namee pitanje - da li se moe predvidjeti vienje Mlaaka? Moe li se izraditi prirodni hidretski kalendar? Da bi na to mogli odgovoriti, treba da ustanovimo kakvu sve vidljivost moemo imati i koju od njih pouzdano moemo predvidjeti. S ozbirom na meusobni poloaj Mlaaka i Sunca na zapadnom horizontu, na debljinu Mlaakova srpa i na zapreke koje se mogu uvee (akam) pojaviti na zapadnom horizontu, razlikujemo 3 vrste vidljivosti: l) astronomska, 2) optika i 3) faktina vidljivost. U narednim glavama obradiemo svaku od tih vidljivosti i pokazati koja se od njih moe predvidjeti i sa koliko pouzdanosti.
4) ASTRONOMSKA VIDLJIVOST

Astronomska vidljivost je vremenska razlika u zalazu Mjeseca i Sunca. Ako vrijeme Mjeseeva zalaza oznaimo sa tm, a vrijeme Suneva zalaza sa t., onda je astronomska vidljivost data izrazom Va= tm-ts Ako Mjesec zalazi iza Sunca, onda je tm > ts, pa je Va > O, astronomska vidljivost je pozitivna. Ako Mjesec zalazi kad i Sunce, onda je tm=ts, pa je Va =0, astronomska vidljivost je nula. Ako je pak Mjesec zaao. prije Sunca, onda je tm< t1 , Va <O, astronomska vidljivost negativna.

Slika 2 Od novijih islamskih uenjaka citira se miljenje Muhtarpae (El-Menar, god. 1904, broj 18), da se moe osloniti na raun matematia~a. koji u raunu i inae ne grijei, a koga nadleni postave za muvekita. Ahmed Muhamed Sakir (vidi literaturu) predlae da se prirodni hidretski kalendar na osnovi vienja Mlaaka u Mekki protegne na itav islamski svijet. Kod nas je polemika o ovom pitanju bila naroito iva 30-ih godina naeg vijeka. Raspravljalo se o tome, da li se moe vienje Mlaaka, kao uslov za poetak erijatskog mjeseca, nadomjestiti astronomskom vidljivou Mlaaka, koja se sigurno moe predvidjeti. Profesori Ahmed Burek i H. Mehmed Handi zastupali su ortodoksno erijatsko stanovite, dok su kadije Mehmed A. Cerimovi i Fehim Spaho (reis-ul-ulema) bili u tom pravcu liberalnijeg pogleda.

liidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

Trigonometrijsku formulu astronomske vidljivosti moemo nai iz pravougla sfernog trougla PNMz na slici 2. Mm, Mk, M i Mz neka pretstavljaju poloaje Mlaaka u asu mijene, kulminacije, zalaza Sunca (M) i zalaza Mjeseca (Mz). Sm i S. su poloaji Sunca u asu mijene i zalaza Sunca. P je sjeverni nebeski pol, N sjeverna taka.na horizontu. Luk PN je geografska irina <p dotinog mjesta, PMz je komplemenat 90-~m deklinacije Mjeseca u asu njegova zalaza, a -e je suplemenat 90-t satnog ugla Mjeseca Mz na zalazu. Na toj slici luk MMz=Va, koji Mjesec jo ima da pree iza Suneva zalaza, izraen u jedinicama srednjeg sunanog .vremena, pretstavlja astronomsku vidlji vost Mlaaka. U svom kretanju Mjesec zaostaje na nebu iza Sunca tako da za 29,5305881 dana (sinodiki mjesec) zaostane punih 360. Za l dan Mjesec zaostane 12 22' 26,02'.', za l sat- 30' 28,58", za l minutu - 30,48", a za l sekundu - 0,51" (0,50794"). Mjesec dakle treba da prevali l" - 1,97' (1,9687'), za l' - 1m 58,12' a za 1- Ih 56m 7,32'. Za l sat Sunce prevali 15, a Mjesec za isto vrijeme pree 15 - 30'28,584" = 14 29' 31,416" = 14,49206. To je, dakle, broj kojim. treba pomnoiti sate 0 Mjeseeve putanje da se dobiju njeni stepeni. Prema tome je satni ugao t Mjeseca, izraen stepenima t 0 = th. 14,49206 (*) Primjenom Neperova pravila na pravougli sferni trougao PNMz dobije se COS "t = tg <p tg llm, a poto je
't

= 180 -

t 0 , to je

0 ~os t = - tg rp tg llm 0 Odatle se moe nai t a pomou formule(*) i th.

Iz razlike u satnim uglovima Mjeseca u poloaju M (kad Sunce zalazi) i Mz (kad Mjesec zalazi) nae se onda astronomska vidljivost Va. 10 Iz ovoga se vidi, da astronomska vidljivost Mlaaka zavisi o geografskoj irini 'l' dotinog mjesta, o godinjem dobu tj. o deklinaciji 11 Sunca i o deklinaciji 11m Mjeseca. Astronomska se vidljivost praktino nalazi tako da se za dotino mjesto pomou astronomskih tablica, npr. Neugebauerovih 11 ), nae vrijeme zalaza Mjeseca i zalaza Sunca pa se od prvog oduzme ovo drugo vrijeme Ovisnost astronomske vidljivosti o navedenim faktorima moe se i grafiki pretstaviti. To emo izvriti kod astronomske vidljivosti u 1943 godini.
" Srednjeevropsko vrijeme, npr., nekog asa dobije se tako da se pravom Sunevom vremenu t doda jednaina vremena i i duinska razlika d: . !se=t+i+d Jednaina vremena j pokazuje koliko minuta i sekundi treba dodati pravom sunanom vremenu da se dobije srednje sunano vrijeme. Ona se mijenja iz godine u godinu, ali vrlo malo. Duinska razlika d iznosi za svaki stepen razlike u geografskoj duini od srednjeevropskog meridijana (). 15) apsolutno 4m i to za mjesto zapadno od njega + 4m, istono - 4m. " P. V. Neugebauer, Hilfstafeln zur Berechnung von Himmelserscheinungen, Leipzig 1925 g.

=-

21

Muhamed kantardi

1943
27XI

2.9X

291X

3lYJ/J

1Yffl

2VII

SVI

4V
.
SJ\'
\

:l

..

l l

6111

511

61
-401"") -3om -wm -10-m
on
+10m

+'2.01"(1 +30m

+40frl +50-m +60'"

Slika 3

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

327

Na apscisnu os (slika 3) nanesene su astronomske vidljivosti od - 40m do mjeseci, sjeverne geografske irine od 10 do 60. Da bi se vidjela ovisnost astronomske vidljivosti o geografskoj duini (J_,J. ), izraen je dijagram za tri evropska zonalna merdijana: za zapadnoevropski A ==F Oh, prikazan punom linijom, srednje-evropski :\. = - Ih, prikazan crtkanom linijom i za istono-evropski A = - 2h, prikazan takastom linijom. Sa slike se odmah vidi da zapadno-evropskom merdijanu (pune linije) pripada vea astronomska vidljivost nego srednje-evropskon;1 (crtkaste linije) odnosno istono-evropskom (takaste linije). Drugim rijeima: astronomska vidljivost raste od istoka prema zapadu i to za svakih 15 geogr. duine za 1-4 minute. U zimskim mjesecima (23-IX do 21-III) astronomska vidljivost raste sa geografskom irinom: sjevernija mjesta imaju veu astronomsku vidljivost nego junija. U ljetnim mjesecima (21-III do 23-IX) je obratno: astronomska vidljivost opada sa geografskom irinom: sjevernija mjesta imaju manju astronomsku vidljivost od junijih. Oko ljetnog i zimskog solsticija bre se mijenja astronomska vidljivost nego oko. ekvinokcija, gdje je ta razlika minimalna. To znai drugim rijeima da je u mjestima sjeverne hemisfere najvea razlika u astronomskoj vidljivosti oko poetka ljeta i zime (do Ih minute na l 0 razlike u irini), a najmanja oko poetka proljea i jeseni. Astronomska se vidljivost, dakle, moe unaprijed izraunati za jedno mjesto, a kako se njena vrijednost unutar podruja koje zauzima na pr. FNR Jugoslavija u toku godine ne mijenja vie od 2 minute, moe se upotrebiti kao osnova za izraunavanje poetaka hidretskih mjeseci. Time se kalendar jo vie pribliuje prirodnom hidretskom kalendaru. Za vienje Mlaaka je astronomska vidljivost dodue nuna ali nije - kao to emo vidjeti - i dovoljna, pa kako se optika i faktina vidljivost ne mogu unaprijed izraunati, smatra se samo prirodni kalendar na bazi astronomske vidljivosti kao najidealniji kalendar za erijatske potrebe. Takav je kalendar- takvim, to ga od 1934 godine izdaje pisac.") Ako je prvu veer (akam) iza mijene astronomska vidljivost pozitivna, tj. ako Mlaak zae poslije Sunca, onda tim akamom poinje nqredni hidretski mjesec u ovom kalendaru. Ako je astronomska vidljivost nula ili negativna, tj. ako Mlaak zae kao i Sunce ili prije Sunca" novi hidretski mjesec poinje tek sjutradan u akam.

+ 6011), a na ordinantnu os, za svaki od 12

+

" Prvi kalendar - takvim za 1934 godinu uredio je pisac zajedno sa sarajevskim muvekitima Akifom Hadi Husejnoviem i Salimom Faginoviem, a sve ostale ureivao je sam pisac. Takvime za 1934, 1935, 1936, 1937, 1939, 1940, 1941 i 1942 godinu izdalo je Vrhovno starjeinstvo IVZ u Jugoslaviji, takvime za 1943, 1944, 1945, 1946, 1947 i 1948 izdala je sarajevska knjiara H. Ahmed Kujundi a takvime za 1951, 1952, 1953 i 1954 Udruenje ilmije ~ Sarajevu. U godini 1938 izdalo je Vrhovno starjeinstvo IVZ mjesto takvima, koji te godine nije izaao, vaktije, alaturka i alafranka, za svaki mjesec, kao prilog slubenog glasnika IVZ, a u godini 1949 i 1950, u kojima takoe nije izdat takvim, samo kratak kalendarijum sa ramazanskim vaktijama u alafranki. Svi takvimi od 1934 do 1942 izdati su u dva pisma: latinicom, odnosno irilicom za alafranku i arebicom za alaturku, u jednoj svesci. U posebnim sveskama izdati su alafranka - i alaturka - takvimi ia 1943 i 1946 godinu.

21*

328

Muhamed

Kantari

5. OPTICKA VIDLJIVOST
Optika vidljivost Mlaaka ovisi o dva glavna faktora: l) o debljini Mlaa kova osvijet~jenog srpa i 2) o sfernoj daljini Mlaaka od Sunca. Obradiemo po-' sebno uticaj svakog od ta dva faktora.

a) Debljina Mladakova srpa. Najprije emo vidjeti, o em zavisi otrina vida

uope.

Dvije

tenaste
unati

odvojeno ako svjetlo od njih pobuuje razliite vrena mrenici, ija je srednja udaljenost oko 5 mikrona. Treba izrapod kojim vidnim uglom w treba da padnu zrake sa krajeva neke duine
elijice

take vidjeemo

AB, da te krajeve odvojeno vidimo (slika 4).

Slika 4

Predmet AB daje na mrenici sliku ab, koja se javlja pod vidnim uglom w.

==

AB AZ

veliina predmeta daljina predmeta

tgw

Prividna veliina predmeta upravno je proporcionalna s tangensom vidnog ugla.

Ako se predmet nalazi na udaljenosti koja je 3438 puta vea od vertikalne dimenzije predmeta, vidni ugao iznosi tada tek l lunu minutu (l'). Time je data ugaona mjera normalne otrine vida. Sa slike, a poznajui dimenzije oka, nalazimo da je u tom sluaju veliina slike ab = 0,0049 mm ";,. 5f.l, a to se sla~ sa srednjom udaljenou dvaju vretenaca. E. Hering je dokazao da se mogu u zgodnom poloaju primijetiti i duine sve do vidnog ugla od 10 !unih sekundi (10"). Kod kretanja osjete se pokreti slike na mrenici, koji iznose samo 20 !unih sekundi (20") vidnog ugla. Prema tome, moe se uzeti da predmete pod vidnim uglom 10" - 20" vidi oko otrog vida, 20" - 60" " " srednjeg vida a preko l' vidi svako n(m;nalno oko.

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

329

,..
t

,~"~

Debljina Mjeseeva srpa je funkcija njegove starosti (vremena proteklog od mijene) pa emo izraunati tu funkcionalnu vezu. Neka je Z zenica naeg oka (slika 5), a krug neka pretstavlja Mjesec. Ugao 2 p je prividni pre nik Mjeseca. Prema podacima Godinjaka naeg neba za 1948 g. prividni prenik Mjeseca je najmanji (apogej) 29' srednji 31' najvei (perigej) 33'
Promatraemo

~------~~~~~4

28", 5,16", 21".

'

. .

kretanje terminatora tj. linije DCE, koja dijeli osvijetljeni dio od neosvijetljenog dijela Mjeseca. Neka je A taka na terminatoru, koja nakon nekog vremena td (t dana) dospije u poloaj B (projekcija na pre nik u C). Terminator se kree po Mjeseevoj povrini tako da opie 360 za 29,5305881 dana ili za 29 dana 12 sati 44 minuta i 2,8 sekundi (sinodiki mjesec, od mijene do mijene). Za vrijeJ?e t, dok taka terminatora doe iz A u B, pojavi se na Mjesecu srp debljine d = CA, koju emo ovako izraunati. d

CA

= OA =

OC

r -

r cosa.
a

d= r (l-cosa.)

r2 sin2

d= 2r si[2
'

. ... ...
.;:

2.... ,
''

,;., :

Veliina

ugla a

izraunaem.o

iz proporcije

a.0 : 360 = td:29,530588d 360 a.o = 29,530588d. td ( a.2 ) "

8'z
SUka 5

(180.60.60)" td 29,530588d .

d - 2 . 2 [ ( 3 . 603)''] td - r sm 29,530588d

Vrijednost koeficienta u zagradi iznosi 21943,2 a logaritam te vrijednosti je 4,3413000. Ako za 2r piemo srednju vrijednost Mjeseeva prenika, izraenu u !unim sekundama, 2r = 2 p = 31'5,16" = 1865,16" (logaritam toga broja je 3,2707161), onda e konana priblina formula za raunanje debljine Mlaakova srpa, u sekundama glasiti d" = 1865,16 sin2 (21943,2 td)

Ako u ovoj formuli uzmemo za td redom vrijednosti 0,1, 0,2, ..... , 0,9, l, 2, ....... , 14, 14, 765294 dana (polovica sinodikog mjeseca), dobiemo odgovarajue vrijednosti debljine Mlaakova srpa, koje su sloene u t<1blicu VI.

330

Muhamed

Kantardi

Vl Debljina Mladakova srpa

Dob
Mlaaka

Debljina srpa
0,18" 0,84
11

Razlika za
O,Qld

Dob
Mlaaka

Debljina srpa
21,02"

Razlika za
0,1d

Dob
Mlaaka

Debljina srpa
23' 45,47"

Razlika za
O,l

O,t
0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0.9 1,0

t
0,07"
0,11" 2
3

6,22"
1'23.18"

10

10,04"
3' 3,62"

ll
12 13 -14 14,765294

15,98''
26'25,22'' 28' 28,34" 30' 0,14"

1,90

11

12,31" 9,18" 5,27"

3,38" 5/Zl"
7,59"

0,15"
4 5'17,82" 7' 59,83"

13,42" 16,2(1' 18,23"

6 ll' 2,17" 5

0,19" 0,23" 0,27"

7

30' 52,83"

1,61"
31' 5,16"

19,45"
14'16,71"

10,32"

0,32"
13,48"

19,8(1'
17' 34,75"

8 9
10

0,36"
17,05"

19,25"
20' 47,20"

0,41"
21,02"

17,83"
23' 45,47"

Gornju tablicu moemo upotrebiti i tako da iz poznate debljine Mlaakova njegovu starost (dob) td 1 td arc sin d" 21943,2 1865,16" Tako emo izraunati odgovarajue dobi za naprijed navedene optike granice vida od 10", 20" i 60". Te dobi i.znosi za: 10" - 0,688915d = 16h 32m 2', 20" - 0,975108d = 23h 24m 9', 60" -- 1,695058d = 40h 40m 53'. Prema tome Mlaakov srp e moi vidjeti oko otrog vida 16h 32m iza mijene, srednjeg vida 23h 24m iza mijene, a svako normalno oko 40h 41m iza mijene. Joachim Mayer13 navodi, da je Mlaakov srp vjerojatno vidljiv, ako je od mijene prolo 1,08 dana ili 25h 56"'. Ibnu Fatime14 istie da vrijeme od mijene do vienja Mlaaka ovisi o poloaju Mjeseca i Sunca i da ga nije mogue tano odrediti, alj mu se zna sredina. Ta sredina po njegovom miljenju, ne moe biti manja od 27 sati. To je on zakljuio po tome to se na dan pomrine Sunca u Medini, 27 januara 632 (8h 30m izjutra), iza akama nije vidio Mlaak nego tek sjutra dan u vee b) Sferna udaljenost Mlaaka od Sunca. Pored debljine srpa vidljivost Mlaaka ovisi i o njegovoj sfernoj udaljenosti od. Sunca: to je Mlaak blii Suncu, tee ga je vidjeti, jer je sjaj Sunca znatno vei od Mjeseeva sjaja. Ako je razlika azimuta Mjeseca i Sunca = O tj. ako se Mjesec nalazi iznad Sunca, koje zalazi, do sferne daljine d = 11 (donja granica vidljivosti) Mlaak se ne vidi, iznad d = 12 (gornja granica vidljivosti) Mlaak se vidi, a izmeu tih granica Mlaak je vjerovatno vidljiv. srpa
naemo
11

" Mayer, Osmanische Zeitrechnungen, Leipzig 19271 str. 4, Ibn F~time, Ni~am, str. 14.

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

331

Ako je razlika azimutil vea, onda su vee i granice vidljivosti: kad ta razlika naraste na 23, granice se priblino udvostrue. Sferna daljina Mjeseca od Sunca moe se izraunati pomou kozinusnog teorema iz kosouglog sfernog trougla Mjesec M - Sunce na zalazu Sz - zenit z (slika 6) cos d = cos (90-h) cos 90+sin (90-h) sin 90 cos !'::.A cos d = sin h O + cos h l cos !'::.A cos d = cos h cos !'::.A Odatle je cos d cos h= cos !'::.A
Slika 6

Ako sa d, i d2 oznaimo donju odnosno gornju granicu sferne udaljenosti, a sa h, i h2 donju i gornju granicu visine Mjeseca, onda pomou formula cos d2 cos d, cos h 1 = cos !'::.A cos h2 = cos !'::.A moemo napraviti tablicu granica vidljivosti Mlaaka za pojedine razlike azimuta Mjeseca i Sunca. Ta se tablica nalazi u treem svesku Neugebauerovih Tablica za astronomsku hronologiju i prikazana je naom tablicom VII U toj tablici pretstavlja 6.A razliku VII Oranice optike vidljivosti azimutil (bez obzira na predznak) Sunca i Mjeseca. h, h, b. A li, b. A li, Azimut Mjeseca moe se nai iz kosougla sfernog trougla pol P - Mjesec M zenit Z po kozinusnom teoremu za strao 11,0 12,0 12 8,9 11,4 nice (slika 7) 11,2 1 10,9 12,0 13 . 8,6

2 3 4 5 6 7 8 9

10,8 10,7 10,6 10,5 10,3 10,2 10,0 9,8 9,5 9,2

12,0 12,0 12,0 11,9 11,9 11,8 11,8 11,7 11,6 11,5

'14 15 16 17 18

8,3 8,0 7,6 7,2 6,8 6,4 6.0 5,5 5,0 4,5

11,1 11,0 10,8 10,6 10,4 10,2 9,9 9,4 8,7 7,7

19

s.

20
21 22 23

10 11

Slika 7

cos (90 -

ll) = cos (90 - <p) cos (90 - h) + sin (90- <p) sin (90- h) cos (180A111 ) sin ti = sin <p. sin h + cos <p cos h (- cos A111 ) . sin <p sin h - sin <i COS Am = cos 'P cos h

332
Budui

Muhamed

Kantardi

da je kod Sunca na zalazu h =0, formula za azimut Sunca je u taj as sin ll cos A s = - - cos 'P Prema tome formula za razliku azimuta Mjeseca i Sunca glasi: sincpsinh-sinll ( sinll) 6A = arc cos - arc cos - - cos 'P cos h cos 'P Ta se razlika azimuta moe, meutim, nai i pomou navedenih Neugebauerovih tablica. u) Visinu Mjeseca moemo nai iz istog sfernog trougla pomou satnog ugla t. Po kozinusnom teoremu za stranice je cos (90 - h) = cos (90 - ll) cos (90 - cp) sin (90 - ll) sin (90 - cp) cos t sin h = sin ll sin cp cos ll cos <p cos t I visina se moe nai pomou Neugebauerovih tablica. 15) Kad smo tako nali 6 A i h, najprije se nau granice h, i h., koje odgovaraju naenoj razlici 6 A azimutli Mjeseca i Sunca, pa se visina Mjeseca h usporedi sa h, i h2. Ako je h < ht, srp Mlaaka se ne vidi. Ako je h, < h < h2, Mlaakov je srp vjerovatno vidljiv. Ako je h > h., Mlaak je sigurno vidljiv. Ntmgebauerova tablica moe se i grafiki pretstaviti tako da se na os apscisa nanesu razlike azimuta Mjeseca i Sunca (desno pozitivne, lijevo negativne) a na os ordinata odgovarajue donje ht i gornje h2 granice visine Mjeseca za optiku vidljivost. Donja linija na dijagramu pretstavlja donju, a gornja - gornju granicu optike vidljivosti po Neugebaueru. (Slika 8).

+ +

- 2-'1

- 20 - 16

- f'l.

-4

O
Slika 8

.. +

+8

+ 12

+ 16

+to + 24

Dijagram moemo shvatiti kao okoli Sunca na zalazu, pa se onda optika vidljivost zornije pretstavlja. Ako se u vrijeme zalaza Sunca Mlaak nalazi ispod donje linije (Mt), on je nevidljiv; nalazi li se iznad gornje linije (Ms), Mlaak je vidljiv. Ako je Mlaakov srp izmeu linija (M2), 9nda je vjerovatno vidljiv. e) Oba faktora optike vidljivosti. Kod odreivanja konane optike vidljivosti treba uzeti u obzir oba navedena faktora, debljinu M:laakova srpa i sfernu udaljenost njegovu od Sunca. I po jednoj i drugoj osnovi moe se dobiti da je
Mlaak:

l) nevidljiv, ako mu je srp tanji od 10" ili ako se nalazi ispod donje linije;
"
Neu~ebauer,

granine

Tafeln

~ur

astr. Chronologie,

ur,

Leipzig 1925, str.

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

333

izmeu graninih nine

2) vjerovatno vidljiv, ako je debljina srpa od 10" do 20" ili ako se nalazi linija i 3) sigurno vidljiv, ako je srp deblji od 20" ili ako se-nalazi iznad gornje gralinije. Svi mogui kombinovani sluajevi vide se iz tablice VIII

VIli

Optika

vidljivost
preko 20" nevidlJiv vjerovatno vidljiv sigurno vidljiv

. ~
M, M, M,

do 10" nevidljiv nevidljiv nevidlilv

od 10" do 20'' nevidljiv vjerovatno vldlilv vJerovatno vidlJiv

6) FAKTICNA VIDLJIVOST

To je trei, najvii i pravi stepen vidljivosti, na kom se osniva prirodni, hidretski kalendar. Za njeno je postojanje nu?na astronomska i optika vidljivost, ali nije dovoljna. Faktina vidljivost zavisi o preostalim faktorima vidljivosti, koje nismo uzeli u obzir kod astronomske i optike vidljivosti. To su metereoloki faktori: oblak, magla i sl. i mjesni faktori: brda, dim, praina i sl. Ni metereoloki ni mjesni faktori ne mogu se predvidjeti unaprijed za godinu dana. Ima dodue pokuaja da se na osnovu poznavanja vladajueg vremena, koje se prouava na vremenskoj karti, postavi dugoronija prognoza vremena. Ona se osniva na praenju periodinog ponavljanja vremenskih prilika na sinoptikoj karti. Ta karta pretstavlja vee zemaljske povrine s podacima o stanju metereolokih elemenata u pojedinim predjelima. Na njima se dobiva sintetika slika metereolokih elemenata, pomou kojih se moe prouavati vremensko stanje. 16 Budui, dakle, da se faktina vidljivost Mlaaka ne moe predvidjeti ni za krae vrijeme od godine, nemogue je izraditi prirodni hidretski kalendar na osnovi faktine vidljivost!" Jedino mogui prirodni hidretski kalendar je, prema tome, onaj na osnovi astronomske vidljivosti Mlaaka sa elementima optike vidljivosti, koji nam olakavaju ocjenu faktine vidljivosti.
7) ASTRONOMSKA VIDLJIVOST U MEDINI POSLJEDNJII:l 10 GODINA MUHAMEDOVA IVOT A

Ako se pomou tablica Schrama17 ) i Neugebauera1 ") izrauna as mijene i - prvog po mijeni - zalaza Sunca i Mjeseca, moe se iz razlike u zalazu Mjeseca i Sunca nai astronomska vidljivost Mlaaka Uzevi u obzir koordinate Medine po Mahmut pai' 8 sa <p= 24 55', J..= - 39 49' 14" = - 2h 39m 17' po Griniu (37 29' istono od :Pariza) izraunali smo u tablici IX za Meinu astronomske vidljivosti Mlaaka a'bana, ramazana i evala za prvih 10 godina po Hidri. Uzimamo smo ta tri mjeseca, jer se posebno pazilo nanjihov poetak i to ima o tom ostavljenih podataka u istoriji.

16 Grimov, odnosno plavi meteoroloki kalendar - da navedemo samo jedan popularan kalendar, to je izlazio svojevremeno u Salcburgu, - osniva se, kako tamo veli, na injenici daleke radijacije nebeskih tijela: tanije dnevne meteoroloke prilike dobiju se, kad se uzmu u obzir lokalni uslovi. " Schram, Kalend. und chron. Tafeln, Leipzig 1908., str. 356. " Feleki Mahmud Paa, Kitabu neta'idil-efhami, Kairc> 1305.1 str. 9.

334

Muhamed

Kantardi

IX Astroaomska vidljivost u Medini t-to god. H.

Hidretska M l Je n a datum su 5febr. 623 po 7mart 623 ut 5apr. 623 sr 25 jan. 624 pe 24 febr. 624 su 24 mart 624 po 14 Jao. 625
e

Zalaz
Saam

-d
o

..
l

mjesec a'ban Ramazan evval a'ban

l"'" . . .
14 24 3 7 18 43 22 34 10 19 22 34 14 to

Datum astronomske vidljivosti ~ h m su 5 febr.

l Mjeseca

a sr. !lt). n. Med.

.:!>
m

h m

lh

-O

.> .,_
::l ~"'

Prvi dan -ag prirod. hldrel e~ mJeseca po ~-oS asir. vidlllvosti

". ....
30 30

la29 30

5 52 6 7 6 19 548

5 59 6 35 7 l

po 7 !Ilaria sr
e

7 ne 6 febr. 623 +28 ut Smart 623

6 aprila 26
j;~n.

+42

7 apr. 623

628 6 14 6 53 5 35 6 40 627 5 51 5 46 6 47

+40 pe27 jan. 624 +IJ su 25 febr. 624 +39 po 26 mart 624 6 sr 16jao. 625
e

Ramatan evval a'ban

pe 24 febr. ne 25 marta po 14 Jao. sr 13 febr.

e

-s

6 14 5 41 556 610 5 31 5 50 6 6 5 22 546 6

29. 29

Ramazan sr 13 febr. 625 evva1 a'ban 14 mart 625

o o
9 50 5 46 16 34

+44

14 febr. fi25

14 marta 4jan.

+Il pe 15 mart 625 +20 ne 5Jan. 626 4 ut 4febr. 626 +41 sr 5mart 626
- l l pe 26 dec. 626

30 29

su 4jan. 626 ne 2 febr. 626 ut 4mart 626 sr 24 dec. 626 pe23jan. 627 su 21 febr. 627 ne 13 dec. 627 ut 12Jan. 628
e
e

su ut

Ramazan Sevval Sa'ban

ne 2 febr. 4 marta

55

29 30

16 5 6 14 18

sr 24 dec. pe 23 jan. ne 22 febr. po 14 dec. ut 12lan.

e

5 ll
6 4
7 2 5 46 5 32 6 19 5 39 5 19 5 59 534 5

Ramazan evva1 a'ban

+18 su 24jan. 627 +62 po 23 febr. 627 +JO ut 15 dec. 627 5

e

30

19.41 13 41 5 2 19 12 14 38 9 7 21 22 14 38 8 53 629 19 55
ll

5 16 5 37 5 55 5 14 5 27 5 51 5 14 520 5 43 517 5 16 5 34

Ramazan evvai Sa'ban

14jan. 628

29

ll febr. 628
l dec. 628

ll febr.

+24 pe 12 febr. 628 +25 su 3dec. 628

30 29

pe 2 dec. su 31 dec. po 30 Jan. ut 21 nov. sr 20 dec. pe 19 Jan. su 10 nov. po 10 dec. ut

e

Ramazan evval a'ban

su 31 dec. 628 po30!an. 629 po 20 nov. 629 sr 20dec. 629 pe 19Jan. 630 su 10 nov. 630

8 po 2Jan. 628 8 ut 3ljan. 629

30 29

+20 sr 22 nov. 629

pe :a dec. 629 su 20 ian. 630 po 12 nov. 630

Ramazan evval a'ban

u - 9

5 52 5 16 5 52 5.40

+9
l

29 29

Ramazan ne 9dec. 630 Sevval a'ban ut 8)an. 631 sr 30okt. 631 pe 29 nov. 631 su 28 dec. 631

+36 ut ll dec. 630 +6 sr 9ian. 631

8 Jan. 31 okt.

29 30

21 36 810 20 10

lO

Ramazan Sevval

pe 29 nov. ne 29 dec.

5 21 15 42 +21 pe l nov. 631 5 14 5 19. 5 su 30 nov. 631

5 2516 14

+49 po 30 dec. 631

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

335

Muhamed je postio devet ramazana (2-10 godine po Hidri). Od tih devet ramazana, po prirodnom kalendaru na astronomskoj vi?ljivosti, 3 su po 30 dana (2, 5 i 10 godina po H.) a 6 po 29 dana {3, 4, 6, 7, 8 i 9 godina po H.j.l') Sada emo usporediti rezultate rauna po naoj tablici sa podacima, to su nam ih pruili Ibn Fatime20) i Mahmut paa. 18)
Prva godina po Hidri. Prvi dan ramazana ove godine bio je prema Ibn Fatimi 20 u srijedu 9 marta 623 godine/' dakle jedan dan kasnije nego po naem
raunu.

Druga godina po Hidri. Po Ibn Fatimi20 je l dan a'bana bio u petak 27 januara 624 (kao u tablici), u nedjelju 3 abana je zapovijeen post mjeseca ramazana, a u petak 8 a'bana je odreena nova kibla prema Kabi. Prvi dan ramazana - veli Ibn Fatime - po raunu bio je subota 25 februara. Uoi subote ostao je Mlaak iza zalaza Sunca samo nekoliko minuta (kod nas 13"') pa ga u Medini nije bilo mogue vidjeti. Zbog toga je prvi dan ramazana, po ru'jetu, poeo u nedjelju 26 februara. To je prvi dan koji su muslimani bili duni da poste. 29 dan ramazana, u nedjelju 25 marta, ostao je Mlaak iza zalaza Sunca na horizontu Medine % sata (prema naem raunu 39"~ te se tu veer vidio u Medini Mlaak. Tako je prvi ramazan, to ga je postio Muhamed i prvi muslimani imao 29 dana, a prvi bajram to ga je klanjao Muhamed i njegovi ashabi, bio je u ponedeljak 26 marta 624 godine. Ovaj je bajram doao nekoliko dana iza velike bitke na Bedru, koja je bila u petak 20-ti dan ramazana, 16 marta 624 godine. Osma godina po Hidri. 9-ti dan ramazana, u nedjelju 31 decembra 629 godine, izaao je Muhamed sa jakom vojskom iz Medine i uputio se prema Mekki. 17-ti dan ramazana, u ponedjeljak 8 januara 630, ue Muhamed u Mekku i osvoji je.

Deseta godina po Hidri. U ponedjeljak 27 januara 632 u 8 sati i 30 minuta iza ponoi bila je u Medini pomrina Sunca. To je bilo 29-ti dan evvala. 22 U ponedjeljak navee nije se mogao vidjeti Mlaak u Medini. Zbog toga je Muhamed namirio evval na 30 dana. Mlaak se vidio u utorak navee, 'te je srijeda '29 januara 632 uzeta kao prvi dan zul-kade po ru'jetu.
" Ibn Fatime u Nizamut takvim u na vodi:

o.;:..:; oi ~i lp G_ oi ':"L!.~ ~/"1 .J

stoji da je Ibn Mesud rekao:

t_l.. ~JJ.I ..;;1 J ~ {} J.l.f\;tl,;..; U istoj knjizi .:1)t; .t...,., lt .ftS'i U: _?..J \....i .JI.,;..; v .t...,., l. - (Strana 13).

J~l ~); .:r

" Ibn Fatime, Ejjamu hajatin-nebijji. " U knjizi stoji srijeda 7 marta. n Muslimani smatraju tu godinu vanom, jer je te godine Muhamed dao izjavu protiv astrologije. 29-ti dan evvala umro je pri kraju druge godine ivota Ibrahim, sin Muhamedov od Miirijje Koptske, prozvane ummul-mu'minin, pa se govorilo da se Sunce pomrailo zbog smrti Ibrahimove. Muhamed je tada rekao: Ne pomrauje se Sun~e ni Mjesec ni zbo~ ije smrti ni roenja. (Ibn Fatime u Ejjamu-hajatln-nebijji),

336

Muhamea

Kantardi

IV OSTALE ERE I KALENDARI U ISLAMSKIM ZEMLJAMA

A ARAPI
l) ALEKSANDRIJSKA GODINA

Ova se era jo zove dioklecijanskom ili

muenikom

erom

.!lAJ\

~.Jt;

ili

l~\ ~.Jt; Ona poinje 30 avgusta 283 godine j ul., kada je stupio na presto

Dioklecijan.') Godina u ovom kalendaru je solarna (365 14 dana) i rauna se po koptskim mjesecima. Godina ima 12- mjeseci po 30 dana a iza posljednjeg se mjeseca doda 5 ili 6 dana dopune. Prestupna je svaka etvrta godina. Nazivi pojedinih mjeseci (po El-Battaniju) su: l) tut, 2) babe, 3) hattir, 4) kijehk, 5) tiibe, 6) emir, 7) bermehiit, 8) bermftde, 9) beens, 10) betine, ll) ebib, 12) misri i 13) epagomen. 5 ili 6 (u prestupnoj godini) dana 13-?g mjeseca zvali su Kopti mali mjesec<<. Aleksandrijski mjeseci teku uporedo sa julijanskim te se moe lako pretvoriti aleksandrijski datum u julijanski i obratno. Za pretvaranje dioklecijanskog datuma u julijanski slui nie navedena tablica X Aleksandrijsk~ se godina pretvara u julijansku tako, da se rednom broju aleksandrijske godine doda 282 ( 283 -J). Primjer: Pretvori u julijanski datum: 22 ebiba 338 god. dioklecijanske ere. Ta godina je druga u prestupnom aleksandrijskom ciklusu. U zadnjem stupcu itamo za mjesec ebib: n 6 jula To je, dakle, bilo 16 jula 622-e jul. godine (poetak hid. ere)
X. Pretvaranje aleksandrijskog datuma u ju!ijanski
Aleksandrijski datum Julijanski datum u

dan n n n n n n n n n n n n n

mjesec

prvoj drug~>j, treoj i etvrtoj godini nakon aleksandrijske prestupne godine dan miesec dan mjesec dan mjesec dan mjesec

tO. t babe hiltilr kijehk tO.be emir bermehilt bermilde beens beune ebib
misri

epagomen

29+n avgusta 28+n sept. 28+n oktobra 27+n nov em. 27+n decem. 26-j-n januara 25+n februara 26+n marta 25-j-n aprila 25+n maja 24+n juna 24+n jula 23+n avgusta

n-2 septembra n-2 oktobra n-3 novembra n-3 decembra n-4 januara n-5 februara n-4 marta n-5 aprila n-5 maja n-6 juna n-6 jula n-7 avgusta

28+n 27+n 27+n 26+n 26-j-n 25+n 24+n 26+n 25-l-n 25+n 24+n 24+n 23+n

avgusta n-3 septembra sept. n-3 oktobra oktobra n-4 novembra novembra ri~ decembra decembra n-5 januara januara n-6 februara februara n-4 marta marta n-5 aprila aprila n-5 maja maja n-6 juna juna n-6 jula jula n-7 avgusta avgusta

=l tUta 43

' Po El-Battiiniji ova era poinje od petka 29 avgusta 75 godine prije poetka ju!. ere. ope aleksandrijske ere toj. 1694270-tog julijanskog dana (357 godina ranije),

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

337

2) SELEUKIDSKA ERA

Seleukidska era v-_,uL ~t ili r-') ~;l: ili ;..;;s:_~l ~;l: broji godine od julijanskog dana 1607374, koji odgovara nedjelji l oktobra 8) 313 godine prije poetka nae ere (po istorijskom raunanju godina) odnosno (~312)-e godine po poetku nae ere (po astronomskom nainu brojenja godina). 4 ) Seleukidska era raena je po julijanskoj godini i nainu prestupnosti, traje dakle 365,25 dana. Uzeta su sirijsko-arapska imena mjeseci, f-')1;_,.;., kao u turskoj finansiskoj godini, a mjeseci idu ovim redom: l) terini evvel (oktobar), 2) terini sani (novembar), 3) kanuni evvel (decembar), 4) kanuni sani (januar), 5) ubat (februar), 6) adar ili mart (mart), 7) nisan (april), 8) ijar ili majis (maj), 9) harizan (juni), 10) temuz (juli), ll) ab ili agistos (avgust) i 12) ejlul (septembar). Ova su imena mjeseci upotrebljavali i sirski krani. Seleukidski datum se pretvara u julijanski tako da se samo od broja seleukidske godine oduzme 312 (za mjesece terini evvel do kanuni evvela) odnosno 311 (za mjesece kanuni sani do ejlula) i sirijsko-arapsko ime mjeseca zamijeni odgovarajuim imenom julijanskog mjeseca. Primjer: Pretvori u julijanski datum 16 temuza 933 godine seleukidske ere. Tome danu odgovara 16 jula 622 (= 934 - 311) god. jul. ere.
3) PORESKA GODINA

su Arapi osvojili Egipat, uveli su egipatsku poresku godinu, koja je bila Suneva, a poinjala je kao i Aleksandrijska s l-im danom tuta. Godine su brojene od Hidre. Zbog toga je esto dolazilo do razlike u rednom broju hidretske i haraske godine, a to je mnogo smetalo. Ovaj se oblik godine upotrebljavao u Egiptu kao graanska godina
~1,}-l:i_:..!\,

Kad

4) KALENDAR SAKIR PAE

To je kalendar koji zagovara misirski profesor Hasan Vefki u svom djelu Takvimu - minhadil - kavimi. Sakir pain kalendar ima Sunevu godinu, a era mu poinje od glavnog dana Hidre tj. onoga dana kada je Muhamed u Mfi!dini sagradio prvi mesdid uope. Taj je dan blizu jesenskog ekvinokcija, kojim je najprikladnije zapoinjati Sunevu godinu. Tropska godina traje 365, 242216 d;ma. Sakir paine godine su proste sa 365 dana (7 mjeseci po 30 a 5 po 31 dan) i prestupne sa 366 dana (6 mjeseci po 30 a 6 po 31 dan). Prestupnost godina je ovako
ureena.

l) u 33 Suneve godine 8 prestupnih; takvom prestupnou greka od 366.8) = 0,006872 dana ili 365,242216.33 - (36525.

uinila

bi se

' Ova se era zove aleksandrijskom prema Seleukidu Aleksandru IV Aigosu, a pogreno svodi na ime Aleksandra Velikog, kog su Arapi zvali Zul-karnejili. ' El-Battiini uzima poetak te ere od iulijanskog dana 1607344, koji odgovara petku l septembra 313 godine prije poetka nae ere (nekad je naime seleukidska godina poinjala septembrom). 3-a godina prije n. e. ist. = (-2)-ga godina nae ere astr. l-va god. prije n. e. ist. O-ta god. n. e. astr., l-va god. iza n. e. ist. <+1)-va god. n. e. astr.

338

Muhamed

Kantardi

2) u 289 Sunevih godina 70 prestupnih; takvom pak prestupnosti bila bi napravljena greka od 365,242216289 (365.219

+ 366.70) =

0,000434 dana.

Imena mjeseci bi se razlikovala od julijanskih.

B. P E RZ I J A N CI
5) ERA JEZDEDZIRD

Stari su se astronomi najvie sluili perzijskim kalendarom, u kom se _vrijeme raunalo od stupanja na presto posljednjeg perzijskog vladara Jezdedirda III (utorak 16 juna 632 godine po n. eri). n) Godina po perzijskom kalendaru poinje poetkom proljea, j.vj ,:,llal., ima 12 mjeseci po 30 dana i 5 dana mustei:ike (perz. endergah). Mjeseci su: l) ferverdin-mah,6) 2) urdibehit-mah,7) 3) hurdad-mah, 8) 4) tir-mah, 9 ) 5) murdad-mah,'o) 6) ehrivermah, 11) mihri-mah, 12) 8) aban-mah ili mahi-ab, 13} 9) azer-mah, 14) 10) dei-mah ili hurem, 15) ll) behmen-mah,' 0 ) 12) asfendarimiz-mah 7 ) i 13) musterika. 18) U perzijskoj se godini dani u mjesecu nisu biljeili rednim brojem, nego je svaki dan imao svoje ime, koje je kasnije zadrano i u delalijskoj godini. Ta. su imena l) hormuz, 2) behmen,') 3) ardi-behit, 4) ehriver, 5) asfendarimiz, 6) hurdad, 7) murdad, 8) deibilder, 9) azer, 10) aban, ll) hor, 12) mah, 13 )tir, 14) du, 15) deibamihr, 16) mihr, 17) serfi, 18) re, 19) ferverdin, 20) behram, 21) ram, 22) bad, 23) deibadin, 24) din, 25) ard, 26) etad, 27) esman, 28) zamjad, 29 maresfend, i 30) aniran. Prema navedenom staroperzijska godina traje 365 dana te vue greku prema tropsko j godini od 365,2422 - . 365 = O, 2422 dana. Ta razlika naraste na jedan itav mjesec (- 30 dana) za 123,87 godina Da se to ispravi, dodavao se svakoj
Jezdedird je poginuo kad su Arapi za halife Omera osvojili Perziju. Aneo uvar rajske blagajne, koji je po staro-perzijskom vjerovanju boji' povjerenik za upravljanje svjetskim dogaajima .u ovom mjesecu; ujedno ime za 19-tl dan mjeseca. ' Aneo brda i planina; trei dan u mjesecu. Aneo rijeka i uma (drvea), ime jedne zaratustrovske bogomolje; 6-ti dan mjeseca. ' Strelica, aneo marve; 13-tl dan mjeseca. " Aneo zime; sedmi dan mjeseca. " Aneo ognja i ruda; etvrti dan mjeseca. "Aneo ljubavi; esnaesti dan mjeseca. " Aneo eljeza; deseti dan mjeseca. " Aneo Sunca, ljubav, ime ovjeka; deveti dan mjeseca. " Veselje, blagdan zaratustrovski; osmi dan mjeseca. " 'Aneo ovog mjeseca, kini oblak, jedna biljka, ovjek duge ruke, Prvi um iz stare grke filozofije; drugi dan mjeseca. " Aneo Zemlje, blagdan, peti dan mjeseca. " Do godine 375 po Jezdedirdu dodavano je ovih pet dana musterike iza osmog mjeseca aban - miiha, a iza toga je ta dopuna namirivana na kraju dvanaestog mjeseca asfendarimiz - miiha. " Ako se hoe da se istakne da ime pripada mjesecu, doda se - muh, a za dan se dodaje riiz. naprimjer behmen - mah je ll-ti mjesec u godini a behmen - riiz drugi dan u mjesecu.

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

339

120-toj godini po jedan itav mjesec tako, da je ta godina imala 13 mjeseci po 30 dana i 5 dana endergaha. Ovako kasno ispravljanje ovakve velike greke bila je slaba strana staroperzijskog kalendara, koji je trebalo reformisati. 20) 6) DZELALIJSKI KALENDAR
Selduki sultan Delalud-devle Melik Sah, sin Alp Arslanov, sazva 1075, godine ju!. (467 godine H.) u svoju novu zvjezdarnicu u Niapuru osam tada najpoznatijih astronoma, meu ostalima s1avnog pjesnika i m'!tematiara Omer ibn Ibrahima El-Hajjama, Ebul-Muzafera Isferainiju, Mejmuna Vasitiju i Muhameda El-Hazina. Zadade im da preurede staroperzijski kalendar i dovedu ga u to bolji sklad sa tropskom godinom. Komisija zadra dotadanju podjelu godine na 12 mjeseci po 30 dana i dodavanje musterike od 5 dana, samo su ovo dodavanje prinijeli iza 12-og mjeseca asfendarimiza. Razliku od 0,2422 dana izmeu tropske i staroperzijske godine uklonili su zavoenjem prestupnog ciklusa od 33 godine, u kom su prestupne sa po 366 dana po redu 4, 8, 12, 16, 20, 24, 28 i 33 tj. sve djeljive sa 4 osim posljednje: 33 mjesto 32 Ciklus od 33 godine imae po tome 8 godina po 366 dana i 25 godina po 365 dana tj. ukupno 12053 dana Poprena duitla delalijske godine iznosi 12053 : 33 = 365,2424 = 365 dana 5h 49m i 3,36h. Neizravnata razlika prema tropskoj godini iznosi 365,2424- 365,2422 = 0,0002 dana = 17,28 sekundi. Kako se vidi, ova je razlika manja od neispravljene gregorijanske greke te se prema tome delalijski kalendar bolje podudara s tropskom godinom nego gregorijanski. Navedena delalijska greka naraste na l dan tek nakon 5000 godina. S delalijskim kalendarom se moe, dakle, raditi 1666 % godine due nego s gregorijanskim, pa da se tek onda doda jedan prestupni dan. Taj se kalendar prozva po sazivau komisije delalijski, J~ ~;l: ili .!111.1 ~;l:. Delalijska era otpoela je 448 godina iza poetka jezdedirdske ere, u petak 15 marta 1079 godine jul. Toga je dana Sunce ulazilo u znak Ovna (proljene take). To je bilo 19 ferverdin - maha 448 godine po Jezdedirdu Da bi ubudue poetak proljea, Sultan Nevroz, padao na prvi dan prvog mjeseca u godini (ferverdin -mah), uzet je taj dan kao prvi dan ferverdin-maha, a proteklih 18 dana uzeti su kao prestupni, ~. 21 ) Delalijski se kalendar jo i danas upotrebljava u Perzi~i (Iran), dok se Afganistan slui svojim kalendarom, koji se od delalijskog razlikuje samo po tom.e to poinje od dana Hidre ."22)

" U indijskim se kalendarima jo i danas nalaze kao parski kalendar podaci Jezderdird godine. Izgleda da tamo postoji raskol na dvije sekte od kojih Kadmije ili Hurigariani raunaju tano .po Jezdedirdskoj godini, a Sahanahi ili Ramazi otstupaju za jedan mjesec, datumi su im jedan mjesec kasniji. " Pisac je u posjedu jednog delalijskog takvima za godinu 593 delalijsku, koja poinje u petak 20 marta 1671 godine gregor. ili 9 zu!- kade 1081 godine Hidre. Pisan je rukom na 12 lista za dvanaest mjeseci, a na trinaestom se listu nalazi hamsei - musterika. Pisan izmjenino crnim i crvenim tuem. Brojani podaci biljeeni su slovima. Nema biljeke o autoru i izdavau.

'' Poslije neuspjelog mongolskog pohoda u polovici VII vijeka na Siriju vrati se Dingizhanov unuk Hulagu u Perziju i ondje se nastani. Njegov potomak Guzan (696) primio je islam i osnovao dinastiju Ilhana. Ta je dinastija odmah u poetku zavela svoju eru sa sunanom godinom, poznatu pod imenom ilhanijske ere r..ill.l ~;l: To je bilo 224-e delalijske godine.

340

Muhamed

Kantardi

7) BABIJSKO-BEHAIJSKI KALENDAR

Babije ili, kako se sami zovu, El]lul-bejan su pristae vjerskog

uenja

Sejjid

Ali Muhamed Sirazije, koji se prozva imenom Bab.'~) Roen je 26 marta 1821

godine (1236 godine H-). Pod vidom reforme islama Bab je ustanovio zapravo novu religiju s posebnim vjerovanjem i posebnim drutvenim poretkom. Kod njih kabalistiki") raun igra veliku ulogu: broj 19 je svet, nalazi se u brojnoj vrijednosti slova, iz kojih su sastavljene rijei i >?.J 20) Iz tih su razloga Babije podijelili godinu na 19 mjeseci sa po 19 dana te im godina ima 192 = 361 dan. U svakoj godini je propisan jednomjeseni (19-dnevni) post od izlaza do zalaza Sunca, na koji je obavezna svaka osoba, od ll do 42 godine. Svaki dan treba da se proui 19 stihova iz Babova djela Bej an i 192 = 361 puta spomene ime boje. Svakih 19 dana treba da se jedanput pozove 19 osoba, pa makar i na samu au vode. Dematom upravlja medlis od 19 osoba itd. Bilbijska godina je Suneva godina kojoj se dodaju 4 dana prostoj (361 4 = 365) a 5 dana prestupnoj (361 5 = 366) godini. Ti se dani, kao dani vika, dodaju izmeu 18 i 19 mjeseca. Godina im kao i perzijska poinje prvim danom proljea, sultan nevroz. Mjesece su nazvali uglavnom po bojim imenima i svojstvima: l) ~. 2) J~. 3) J~, 4) ~. 5) .;j, 6) .,_.;, 7) .:..!!)", 8) 1,.1, 9) JI?, 10) )~,

.1.-u

ll)

19)

4--', 12) ~ i

13Ji.;.J, 14) J}, 15) J.:1.... , 16) J:;t., 17) ,:,ll.l..., 18) ~. 18a) <J.;t.. r~'

Bilbijska era poinje one godine, kada je Bab poeo u Perziji pozivati u svoju novu vjeru, a to je ll juna 1844 ili 5 dumadel-ahire 1260 g. H. C TURCI
8) FINANSIJSKA GODINA
Mjeseeva godina nije prikladna za administrativno-privredne potrebe, pa se svuda u islamskom svijetu upotreblj a va kao poreska godina Suneva godina u raznim kalendarima Po uzoru na arapsko-egipatsku poresku godinu i u Turskoj je od 1677 do 1925 godine upotrebljavana finansijska hidretska godina, ..Jll14!..11, a slubeno je zavedena od etvrtka l marta 1789 jul. ili 14 dumadel-ahire 1203 godine H. za vlade sultana Selima III. Proveo ju je sultanov defterdar Morali Osman.

" ~~ = vrata k spoznaji .boanske istine.

" Kabala jevr. znai predanje; to je zapravo pravac u jevrejskoj religioznoj filozofiji i tajanstveno tumaenje biblije, predavano samo posveenim. " Na istoku se uobiajilo da se cifre i neki brojevi oznaavaju slovima iz arapskog alfabeta, ~':/1

...;.,j.,

koja su po vrijednosti sloena u ovom mnemotehnikom sastavku

~J.;<.=...!.)..,.......;,$'J.o.j;.. ~~

= l, ':" = 2, t = 3, > = 4, = 5, .J = 6, j = 7, e = s, .1. = 9, .s = 10, ~ = 20, J = 3o r = 4o, ,:, = 5o, '-"' = 6o, t. = 10, ....; = ao. '-"" = so, ..; = 100, .) = 200, .;. = 300, .:.. = 400, ..:.. = 500, t = 600, ; = 700, ._j# = 800, J.; = 900, i t. = 1000.
Tu slovima odgovaraju ovi brojevi: l

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

341

Godina se biljeila rednim brojem julijanskih i bila je podijeljena na 12 j ulij anski~ mjeseci:

sunanih

godina po Hidretu

l) mart ili azer (31 dan), 2) nisan (30 dana), 3) majis ili ajar (31 dan), 4) baziran (30 dana), 5) temftz ili ab26) (31 dan), 6) agistos (31 dan), 7) ejliil (30 dana), 8) terini-evvel (31 dan), 9 terinisani (30 dana), 10) kanuni-evvel (31 dan), ll) kanunisani (31 dan) i 12 ubat (28 dana u prostoj, 29 dana u prestupnoj godini. 27) Poinjala je sa prvim marta i trajala do 28 'odnosno 29 ubata. Godine se broje po Hidri te se uzima ona hidretska godina, koja odgovara prvom danu marta. Tako je npr. 1342 hidretska godina ona, koja poinje l marta 1924 i traje do 25 ubata 1925. Svakoj finansijskoj hidretskoj godini odgovaraju dakle dva redn~ broja julijanske godine. Razlika (epakta) izmeu julijanske i hidretske godine iznosi 10 ft= 10,883 dana Ta razlika naraste na jednu julijansku godinu za 33,560488 ":", 33 t Mjeseeve godine te je 33,560488 hidretskih godina = 32,560488 julijanskih godina. Iz tih se razloga mora u finasijskom hidretskom kalendaru svake 33 godine ispustiti l hidretska godina. Tu isputenu godinu zvali su Turci sivi. 28 Da naemo te sivi godine pomnoiemo 33,560488 redom sa l, 2, 3, ..... 9, 10 te emo u zaokruenu cijelu broju dobiti tekui broj sivi-godine, raunato od 1087 godine po Hidri, koju takoer uzimamo kao sivi. Tako dobijemo po redu ovih 10 sivi godina: l) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) lO) 33,560488":", 67,120976":", 100,681464":", 134,241952":", 167,802440 ";" 201,362928 ";" 234,923416 ";" 268,483904 ";" 302,044392 ";" 335,604880 ";" 34, dodavi 1087 = 1121 g. H. 67, ..:... 1154 101, = 1188 134, = 1221 168, = 1255 201, = 1288 235, = 1322 268, = 1355 302, 1389 336, = 1423

Godina 1288 po H. nije bila izbaena i to je unijelo nered u dalje brojenje malijje-godina. Kad je naime trebalo ovu godinu, kao sivi, -ispustiti, bile su administrativnim propustom obveznice osmanlijskog dravnog duga ve oznaene ovom godinom, pa je zakljueno, da se ubudue godine broje bez isputanja. Razlika, koja je tako nastala izmeu Mjeseeve i finansijske hidretske godine dala je povoda da Republika Turska uredbom od petk;J. 25 decembra 1925 godine greg. ili 9 dumadel-al]ire 1344 godine H. slubeno uvede gregorijanski kalendar. Prirodni hidretski kalendar se i dalje upotrebljava u erijatskim poslovima, a turska zvjezdarnica slubeno odreuje prvi dan svakog prirodnog hidretskog mjeseca.
" J. Mayer u Osmanische Zeitrechnungen (str. 10) navodi, da je 6-ti mjesec agistos nazivan i B.b. 27 Nazivi: mart, majis, qgistos su latinskog, a svi ostali sirijskog porijekla. 28 Sivi, tur. istrijebljen, oien. 22

Muhomed Kantardi
Veina hronolokih tablica za preraunavanje hidretskog kalendara sadri i tablice za preraunavanje finasijske hidretske godine. Te su tablice sastavljene tako da daju ili samo poetak ili poetak i svretak finasijske godine, a pored toga ponekad i uputu kako se nau poeci ostalih mjeseci finansijske godine. 29 )

9) SUNCEVA HIDRETSKA GODINA

Suneva hidretska godina <,.-..!. '--'./. <:.., je jedan osamljen pokuaj u Turskoj. Prvi dan ove godine pada na p;vi dan jeseni. Mjeseci su redom nazvani po imenima 12 zvijea zodijaka: 2) Akreb ...:.. Stipavac, l) Mizan - Vaga (jesen), 3) Kavs - Strijelac, 4) Dedj - Jarac, (zima), 6) Hut - Ribe, 5) Delv - Vodenjak, 7) Hamel - Ovan (proljee), 8) Sevr - Bik, 9) Devza - Blizanci, 10) Seratan - Rak (!jeto), ll) Esed - Lav i 12) Sunbule - Djevica. Gregorijanskoj godini 1945-toj odgovara 1364-ta Mjeseeva i 1324-a Suneva hidretska godina. Do nedavno se na prvim stranicama turskil}, a i nekih sarajevskih, takvima nalazio podatak o Sunevoj hidretskoj godini.

V JULIJANSKI PERIOD I

GRAANSKI

KALENDAR

1) JULIJANSKI PERIOD:

Julijanski period, koji je u VII vijeku uveo Josip Scaliger, upotrebljava se za datiranje dalekih istorijskih i astronomskih dogaaja. Obuhvata 7980 julijanskih godina po 365,25 dana, tj. ukupno 2 914 695 dana. To je period vremena poslije koga se isti krug Sunca, krug Mjeseca i rimski broj vraaju zajedno, svake godine u istom redu. Krug Sunca je period od 28 julijanskih godina, poslije koga isti sedmini dani padaju na iste mjesene datume. Krug Mjeseca je period od 19 julijanskih godina, poslije koga mijene padaju na iste mjeseeve datume. Rimski broj ili indikt je period od 15 julijanskih godina, koji je uzet od Rimljana, a ne odgovara nikakvoj periodinoj prirodnoj pojavi. Navedeni broj 7980 je proizvod spomenuta tri broja 28. 19. 15. Julijanski period poinje u podne u ponedjeljak l januara 4713 jul. godine prije nae ere, po istorijskom nainu brojenja godina, ili (- 4712)-e godine nae ere, po astronomskom brojenju. To je dan O jul. perioda, slijedei dan je l itd. Taj je poetak izabran za to to su te godine sva tri elementa, krug Sunca, krug Mjeseca i rimski broj, bili jednaki l. Pomou julijanskog perioda dogaaji se datiraju brojem dana proteklih od njegova poetka do datog dogaaja. Ako su data dva dogaaja i treba da se izrauna broj proteklih dana izmeu njih, upotrebom julijanskog perioda, svodi se raun na jednostavno oduzimanje julijanskil} brojeva, koji odgovaraju datumima tih dogaaja.
" Isporedi: a) Wustenfeld -Mahler, Vergleichungstabellen der Mochamedanischen und christlichen Zeitrechnung, Leipzig !926. b) J. Mayr, Osmanische Zeitrechnungen, Leipzig 1~27. e) Unat Faik Re~it, Hi~ri tarihleri miladi tarihe ~evirme kilavuzu, Ankara !943 i dr.

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

Julijanski nam broj nekog dana omoguuje lako odreivanje sedminog dana. Taj se broj podijeli sa 7 i ustanovi ostatak nakon dijeljenja. Kako je u julijanskom periodu O-ti dan ponedjeljak, odgovarae ostacima nakon dijeljenja jul. broja sa 7 ovi sedmini dani: ostatku O - ponedjeljak, 3 - etvrtak, 4 - peta:k, l -utorak, 2 - srijeda, 5 -subota, 6 - nedjelja. Primjer: Julijanski broj poetka nae (graanske) ere je 1721424 (l januara l godine j ul.). Ako taj broj podijelimo sa 7,, dobiemo ostatak 5, a njemu odgovara subota.
2) GRABANSKI KALENDAR
Graanskim se kalendarom zove julijanski ili gregorijanski kalendar, jer su osnovani na graanskoj godini, ija duina ne odgovara tano duini tropske godine, nego je. odabrana tako da broj dana u njoj bude cio broj. Julijanski (stari stil) i gregorijanski (novi stil) kalendar razlikuju se u veliini greke, koju ostavlja duina njihove godine prema trajanju tropske godine, koja iznosi 365,2422 dana. Julijanski kalendar zove se po Juliju Cesaru, koji je uz pomo aleksandrijskog astronoma Sozigena izveo 708 godine poslije osnivanja Rima reformu rimskog kalendara tako da se poslije tri uzastopne proste godine po 365 dana uzme etvrta kao prestupna sa 366 dana. Prestupni dan dodavao se u ono vrijeme, izmeu 23 i 24 februara. Ovaj je kalendar nosio u sebi grjeku od 0,0078 dana, za koliko je julijanska godina bila dua od tropske. Ta je razlika na kraju 16-tog vijeka narasla na 10 dana, proljee je poinjala ll marta. To je dalo povoda da papa Gregorije XIIY svojom bulom Inter gravissimas (24 februara 1582) izvri reformu julijanskog kalendara. Nastala razlika izmeu duine graanske i tropske godine uklonjena je tako to je nareeno da iza etvrtka 4 oktobra 1582 godine doe petak 15 oktobra te godine. Da se ubudue smanji ta razlika ima se od etiri uzastopne sekularne godine uzeti kao prestupna samo ona, kojoj je redni broj djeljiv sa 400 (npr. 1600, 2000 itd.), dok su ostale proste (1700, 1800, 1900, 2100 itd.). Tako reformisan kalendar bi prozvan gregorijanskim. I gregorijanski kalendar ostavlja neizravnatu razliku od 0,0003 dana izmeu duina graanske i tropske godine, koja naraste na l dan za 3333 godine. Razlika od 10 dana izmeu gregorijanskog i julijanskog kalendara narasla je do danas na 13 dana. Gregorijanski datum pretvara se u julijanski tako da se oduzme: 10 dana za datume prije l marta 1700, ll dana za datume od 28 februara 1700 do iskljuivo l marta 1800, 12 dana za datume od 28 februara 1800 do iskljuivo l marta 1900, 13 dana za datume od 28 februara 1900 do iskljuivo l marta 2100.

VI PRETVARANJE IDDZRETSKOG DATUMA U

GRAANSKI

I OBRNUTO

1) HRONOLOSKA FORMULA

Ranije smo pokazali, kako su otp"rilike 33 Mjeseeve godine = 32 Suneve godine. Ako uzmemo uobzir, da je hidretska era poela 622 godine jul., te da su brojevi godina u obrnutom odnosu njihovih duina, dobie se proporcija H : (M- 622) = 33 : 32, 32 H=33 (M-622),
22

344

Muhamed Kantardi

u kojoj H znai redni broj hidretske a M redni broj graanske (miladske) godine. Iz te se jednaine lako dobiju formule za H i M. a) H= 33/32 (M- 622) H= (M- 622) + 3,1% (M- 622) Graanska se godina pretvara u hidretsku tako da se od graanske godine oduzme 622 i tome doda 3,1o/o dobivene razlike. Primjer: Koja hidretska godina odgovara 1946-oj graanskoj godini? H= (1946- 622) + 3,1 %. (1946- 622) H='=1324 + 41,044 ,;, 1365. To je 1365-a godina, koja traje do 24 novembra 1946. b) M=

::H

+ 622

M=H-3%. H+622 Hidretska se godina pretvara u graansku tako da se od hidretske godine oduzme 3o/o i toj razlici doda 622. Primjer: Koja graanska godina odgovara 1365-oj hidretskoj godiru? M=1365-3%. 1365 +622 M=1365 -40,95 =1324 +622 1946 To je 1946 godina, koja poinje 27 muharrema 1365-e godine. Redovito u jednu graansku godinu padaju djelimino dvije hidretske godine i obratno, u jednu hidretsku godinu zasijecaju dvije graanske godine.

2) HRONOLOSKE TABLICE Postoje razne tablice za prelaz sa hidretskog datuma na ali se sve one mogu podijeliti u ove tri grupe: a) tablice za poetak hidretske godine, b) .tablice za poetak hidretskog mjeseca i e) tablice za svaki hidretski dan.
graanski

i obratno,

a) Tablice za poetak hidretske godine sadre julijanski, odnosno iza 1582 godine gregorijanski datum za prvi dan muharrema svake hidretske godine. Takve su, na primjer, tablice Joachima Mayra (Walchse u Tirolu), koje su izale pod naslovom Osmanische Zeitrechnungen kao dodatak djelu Franca Babingera, Die Geschichtschreiber der Osmanen und ihre Werke, 1927 godine. Na 6 stranica sadrani su datumi poetka hidretskih godina 650-1370. Sedmini dani i redni broj graan skog mjeseca pisani su arapskim ciframa, to tablicama daje zbijenu formu. Podatak 5 650 14 3 1252 ita se: etvrtak prvog muharrema 650 = 14 marta 1252 ili - kako tamo izriito stoji etvrtak prvog muharema 650 poinje zalazom Sunca 13 marta i traje do zalaza Sunca 14 marta 1252.

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

345

Izraunavanje graanskog datuma poetka "ostalih hidretskih mjeseci vri se

pomou

dati

sedmini

posebne tablice, Kalendertafel, u kojoj su za razne brojevi pojedinih mjeseci. 1

sedmine

brojeve godine

b) Tablice za poetak hidretskog mjeseca sadre graanski datum poetka svakog hidretskog mjeseca. Takvih je veina hronolokih tablica za hidretski kalendar. 2 Kod nas istoriari i orijentalisti najvie upotrebljavaju WfistenfeldMahlerove tablice. U prvom stupcu je redni broj hidretske godine (l do 1500) a u ostalih 12 su graanski datumi i sedmini dan prvog dana svakog hidretskog mjeseca dotine godine. Dani su oznaeni slovima: A = nedjelja; ..... , Q = subota. Za 1-vi muharema lg. H nalazimo ovaj podatak : n. Chr. 622 VII 16 F a to znai petak 16 jula 622 g. jul. Do 15 oktobra 1582 (- 17 ramazana 990 g. H.); kada je uveden novi stil graanskog kalendara, tablice su raene u starom stilu (julijan$kom kalendaru).

e) Tablice za svaki hidretski dan sadre julijanski broj svakog hidretskog mjeseca, iz koga se moe jednostavnim dodavanjem rednog broja dana tog mjeseca dobiti jul. broj svakog hidretskog datuma. Na ovaj su nain sastavljene tablice bekog profesora Dr Roberta Scbrama3 i Tablice za hidretski kalendar autora, koje e uskoro izdati Orijentalni institut
N. R. B. i H.

Schramove su tablice ureene tako da je u svakoj eri za :;vaki pojedini mjesec dat julijanski broj dana tako da se svaki datum jedne ere moe na jednostavan i jedinstven nain pretvoriti u datum neke druge ere. U tablici hidretske ere, na primjer, potrai se red (vodoravan), koji o odgovara hidretskoj _godini. U prvom odvojenom stupcu (vertikalnom) nalaze se prve cifre (hiljade) julijanskog broja dok se posljednje 3 cifre (stotice, desetice i jedinice) toga broja nalaze u istom redu, a u stupcu koji odgovara mjesecu hidretskog datuma. 5 Proitanom broju doda se redni broj dana u hidretskom mjesecu i tako se dobije julijanski broj dotinog hidretskog datuma.
Tablice Joachlma Mayera sadre pored toga tablicu miilijje - godina, tablicu za odrehidretske epohe, tablicu za odreivanje sedminog dana graanskih datuma i upute za Ispitivanje tanosti paralelnih podataka i za ispjfivanje tablica. ' Ovamo spadaju tablice: l) W!istenfeld - Mahler: Vergleichungs-111-bellen der Mochamedanischen und christlichen Zeitrechnung, Leipzig 1926; 2) Unat Faik Re~it: Hl~ri tarihleri milil.dl tarihe ~evirme kilavuzu Ankara 1943. ' Dr. Robert Schram: Kalendariographische und chronologische Tafeln, Leipzig 1908. Schramove tablice sadre do 2400-te godine greg. l) Julijanski i gregorijanski kalendar (sa svjetskim erama, bizantijskom erom, godinama grada, seleukidskom erom, panskom erom, julijanskim godinama i kalendarskom tablicom.), 2) Aleksandrijsku godinu (sa erama Pandorusa, Avgusta, Inkarnacije, dioklecijanskom erom i blagdanima Kopta i Abeslnaca), 3) Godina francuske republike i Delaludinova godina (sa imenima pojedinih dana u godini), 4) Perzijska, egipatska i armenska godina (era Jezdedirda, Nabonassara, Filipa), 5) Jevrejski kalendar (sa jevrejskim blagdanima), 6) Japanska .i kineska godina (nengo, carska godina, nien - hao), 7) Hidretska era (sve 4 epohe), 8) Grko raunanje po olimpijadama, 9) Indijska godina (mjeseci amanta i purnimanta, epohe Kaliyuga, Vicram sjev. i ju., Saka, Gral;la Parivritti, Bengali San), 10) Tablice Mjeseevih faza, ll) Zodijakalne tablice i 12) Tablice decimala dana. ' Crtica iznad cifre stotlca (na primjer 372) oznauje, kao i u logaritamskim tablicama, da taj trocifreni broj treba \!opisati poetnim ~iframa julijanskog broja, koje se nalaze u slijedeem redu.
ivanje
1

346

Muhamed

Kantardi

Sa tako dobivenim julijanskim brojem ide se u tablicu, na primjer, julijanskog (gregorijanskog) kalendara i tu potrai .najblii manji julijanski 'broj. Pripadni red daje godinu a pripadni stupac mjesec, a tazlika izmeu julijanskog broja hidret. datuma i naenog najblieg manjeg julijanskog broja u gra. kalendaru daje redni broj dana u mjesecu.
Primjer: Nai julijanski datum za 9-ti iulhiddeta 10 g. H. (epoha 16/16). Julijanski broj O-tog dana zul-hiddeta 10 g. H. = 1951953 +9 9-tog 1951962 Najblii m~nji. jul. broj O-tog marta 632 g. jul. 1951955, odbijen o_!l 1951962, daje 7. Taj dan je bio, dakle, subota (sedmini dan dobiven dijeljenjem jul. broja sa 7), 7 marta 632 godine julijanske. 2) Nai hidretski datutn (epoha 16/16) za 29. novembra 1945-e godine. Julijanski broj 29-tog novembra 1945 g. greg. = 2431760 . +29 . 2431789 Julijanski broj O-tog novembra 1945 g. greg. Najblii manji jul. broj O-tog zulhiddeta 1364 = 2431766, 2431789, odbijen od daje ---"'23. Taj dan je bio etvrtak 23 zul-hiddeta 1364 g. H.

LITERATURA:
Ahmed Muhamed Sakir-ozo Husejn, Poetak arapskih mjeseci, Sarajevo 1941. Almanac-The Nautical for the year 1940 - London 1939. Bajraktarevi dr. Fehim, O naim mevludima, Beograd 1937. Becker F., Grundriss der Sphiirischen und Praktischen Astronomie, Berlin Bonn 1934. Berliner Astronomisches Jahrbuch fiir 1944. - Berlin 1942. Bokovi, Astronomljski kalendar 1924 - Zagreb 1923. Connaissance des Temps pour 1'an 1940. - Paris 1938. Coki A. A., Muslimanski blagdani i kalendar, Sarajevo 1943. Cerimovi M. A., Pitanje odreivanja i regulisanja islamskih vjerskih praznika, Sarajevo 1933. Enzykiopaedie des Islams, Leiden - Leipzig 1913. Feleki Mahmud Paa, Kitabu neta'idil-efhami fi takvimi! - Arebi kable! - Islami, Kairo 1305 H. Ginzel F. K., Handbuch der mathema !ischen und technischen Chronologie, Bd. II, Leipzig 1906. Godinjak nael! neba, 1930-41, 1948 - Beograd 1948. Goldberg prof. Dr Josip, Kosmografij a, Zagreb 1937. Handi H. M., Tumaenje erijatsko-p ravnih pitanja kod nas, Sarajevo 1939. Handi H. M., Ustanovljavanje arapskih mjeseci i astronomsko raunanje, Sarajevo 1934. Haad Maksud, El-hisabul-kamerijju, Kairo 1936. Herr-Tinter, Lehrbuch der spharischen Astronomie, Wien 1926. Ibn Fatime, Ejjamu hajatin-nebijji, Kairo 1935. Ibn Fatime, Nizamun-nesji indel-Arebi kablel-Islami, Kairo 1935. Ibn Fatime, Nizamut-takvimi fil-Islami, Kairo 1935.

Hidretski kalendar i ostali kalendari kod islamskih naroda

347

Ideler-Handbuch der mathematischen und technischen Chronologie, Berlin 1826. Kadi Ali: Glavni dogaaji iz islamske prolosti, Mostar. Kantardi M., O takvimu, Sarajevo 1935. Knobloch, Die wichtigsten Kalender der Gegenwart, Wien 1885. Kurtoglu Fevzi, Tarih Yillari, Istanbul 1936. Lacoine, Tables des Concordance des Calendriers, Paris 1891. Littrov, Calendariographie, Wien 1828. Lokmi Husein, O mubarek (odabranim) noima, Sarajevo 1941. Mahler Eduard, Wfistenfeld-Mahlersche Vergleichnungs-tabellen der Mohamedanischen und christlichen Zeitrechnung, Leipzig 1926. Mayer Joachim, Osmanische Zeitrechunungen, Leipzig 1927. MUller F., Kalendertabellen, Berlin 1885. Mikovi Dr V. V., Kosmografija, Beograd 1936. Nabokov i Voroncov-Veljaminov, Astronomija, Beograd 1947. Netietud-devletil-misrijje, 1355 H. Kairo 1936. Neugebauer N. P. V., Tafeln zur astronomischen Chronologie, Bd. II. III. Leipzig 1914, 1925. Oppolzer, Syzygientafeln fiir den Mond, Leipzig 1881. Panda A. M., - Cauevi D. Kur'an asni, prevod l tuma, Sarajevo 1937. Schram Dr Robert, Kalendariographische und chronologische Tafeln, Leipzig 1908. Spaho Fehim, Neki narodni nazivi mjeseci u turskim kalendarima iz XVII vijeka, Sarajevo 1930. Unat Faik Re~it, Hicri tarihleri miladi tarihe ~evirme kilavuzu, Ankara 1943. Wirtz N. C., Tafeln und Formeln aus Astronomie und Geodasie, Berlin 1918. Wislieenus W. F., Astronomische Chronologie, Leipzig 1895.

RESUMl!:

Ce traite represente le premier essai de traiter la question du calendrier .de hegire d'une fa~on competente et systematique. Le prernier chapitre parle du calendrier et des eres chez les Arabes avant Mahomet. L'auteur cite differentes opinions sur le nesi'<< ou plutot kebs<< chez les Arabes et conclut qu'ils employaient le calendrier Junaire avant Mahomet. Il cite les anciens noms arabes des mois et leur liaison avec les saisons de !'an, im expliquant la slgnification des rioms actuels dans le calendrier de hegire, Apres un renseignement sur Ja division des mois en decades, triades et semaines, il expose les cres differentes chez les Arabes avant hegire. Le second chapitre commence avec la description de la hegire meme, !'ere de hegire commen~ant le prernier jour du Mouharem de l'annee quand Mahomet emigra de la Mecque en Medine. Ce commencement tombe jeudi Je 15 juillet de l'an 622 d'apres le calendrier cyclique, ou vendredi le 16 juillet de la meme annee suivant le calendrier nature! de hegire. Pour faire conformer l'annee de hegire avec le mouvement de Ja June, on fixa un petit cycle de hegire de 30 ans, embrassant ll annees bissextiles a 355 jours et 19 annees communes a 354 jours. La difference de 0,011716 jours pourrait etre eliminee en prenant l'annee 2561 de hegire comme bissextile, bien qu'lle soit commune dans son petit cycle. Le grand cycle de hegire comprend une periode de 210 ans; apres cela les memes jours de semaine tombent sur les memes dates mensuelles. Ce cycle est traite en detail pour toutes les quatre epoques de hegire; on explique de meme a fond les differences dans les dates de quelque evenement d'apres hegire. Il y a un passage interessant sur l'octade de hegire qu'on prend parfois comme la base du calendrier de hegire. L'auteur lui nie '

348

Muhamed

Kantardi

pourtant toute raison scientifique a cause de son aperiodicite. L'aplication de la base a octades provoqua una grave confusion dans le systeme de hegire. Le pasage sur la gourri des mois et des jours indique la fa~onpour etablir le nom du jour de semaine dans une date de hegire. On y explique aussi les differentes fetes islamiques, ainsi que les jours feries populaires (god}. Il y a enfin une analyse des tabelles differentes et des gouren pour trouver les noms du jour de la semaine d'une date a hegire. Le troisieme chapitre apporte une conception originale du calendrier nature! de hegire. Apres avoir defini le mois et l'an nature! et calcule, l'auteur expose les bases de cheriat d'un calendrier de hegire nature!. Les trois vues de la nouvelle lune, l'astronomique, l'optique et !'effective sont traitees d'une fa~on exacte d'apres des formiules"1:!t tabelles trigonometriques. Des indications sur l'epaisseur de la faucille chez la nouvelle lune et sur sa distance spherique du Soleil - etant des eli\ments de la visibilite optique - apportent de la lumiere dans les notions qui firent le calendrier nature! de hegire si obscur. Au chapitre est adjointe une tabelle de visibilite de la nouvelle lune a Medine pendant les dix derniers ans de Mahomet. Le quatrieJ:11e chapitre explique les autres eres et calendriers uses dans les pays islamiques. On note, parmi les Arabes, l'annee alexandrine, !'ere seleucide, l'annee des impts et le calendrier de Chakir-pacha. En Perse on fait mention de !'ere Jezdedjird, du calendrier djelali et de celui des Babi-Behaites; en Turquie, enfin, de l'annees financiere et de l'annee solaire de hegire. Les chapitres V et VI exposent les fondements du calendrier Julien et du civil, en indiquant le moyen pour transformer une date de hegire dans une date du calendrier civil et vice-versa, toujours a !'aide de la formule chronologique et des tabelles. Ce traite est une introduction theorique aux Tabelles pour le calendrier de hegire du meme auteur et que !'institut Oriental de Sarajevo va publier bientt.

BPAHliiCJIAB 'B'YP'BEB

J].E<l>TEPitl BA UPHOrOPCI<Itl CAHI)AI< ltl3 BPEMEHA CKEHJ].EP-BErA UPHOJEBitlnA

III
6) IIoDHc IJ;pne fope npeMa p;ecilTepy 113 1521 rop;11ne
Osaj p;e4JTep je noDHc naiiJiahene J,IH3je (rJiasapl!He) op; Kyha H 6aiiiTliHa ll;pHe r!Jpe ll HaiiJiaheHHX OCTaJIJIX p;a:m:6nHa 926 (1520) rOp;JIHe. Ha TreTpJICCeT JmCTOBa osor p;e<PTepa p;aTa cy csa naceJba IJ;pne rope ea HMEiHHMa nocep;HnKa Kyha !>l: 6aiiiTliHa. IIop;aTKe 113 osor p;e<PTepa caoniiiTJihy y 1'!3Bop;y, ne nasop;ehn csa HMena na Koja cy Kyhe 11 6aiiiTHHe ynncane. OrpoMHa sehl!Ha TeKCTa y OBOM p;e4>repy je DHcana 6e3 p;HjaKplfTII'iKHX TaraKa HJm ea ocKy,l{!ti'!M Ta<rKaMa. CTaBHO caM Ta'!Ke rp;erop; je 6HJIO jacno. JioKaJinTeTH KOjH cy no3HaTH caoiiiirreHH cy 6e3 rrpHMep;6e, Kao H ORH KOJI KOjHX je 'IHTaH>e jaCHO. 1Ip11Mep;6e CaM CTaBHO OH)J;e rp;e je '!HTaH>e CYMif>HBO HJIH ce He M01Ke npO'IHTaTH. IIpH p;eiiiH<PpoaaH>y HMeHa MecTa ll p;pyrHX JIOKaJIJ1TeTa nocJiy:m:no caM ce p;e4>TepoM H3 1523 rop;HHe, a 11 no3HHjHM p;e<PTepHMa, O)l;HOCHO p;e4>TepoM KOjH Ce MO:m:e p;aTHpa TH 1'!3Meljy 1529 ll 1536 TO)l;HHC (6p. 367) H p;yKaljliHCKHM p;e4>TepoM 113 1570 rop;l!He (6p. 499). Cse cHjaKaTcKe 6pojese caM npeseo y o6li'!He. JJ.o JmCTa 20 v. nncapH cy p;aJm KOP: caaKor naceJba nopep; 6poja Kyha H 6aIT1Tl1Ha 3aje)l;HO H. TO KOJIHKO li3HOCH YKYflHO p;a:m:6JIHa O)l; TliX eyha ll 6aiiiTHHa. Y OBOM p;e4JTepy Ce p;a:m:6HHa Ha3HBa I,I1'!3jOM (FJiaBapJIHOM), a ysep;eHa je 0)1; CBaKe Kyhe HJm 6aiiiTliHe rro 53 aK<re. lio Kanyn-naMH H3 1523 rop;HHe 3HaMo, MeljyTHM, p;a je p;a:m:6HHa op; Kyhe HJIH 6aiiiTliHe y D;pnoj ropH 3a BpeMe CKeHp;ep-6era D;pnojesnha 11 npe 1523 rop;Hne H3HOCHJia 55 ai'IH, a p;a ce ona nJiahaJia no BJiaiiiKOM o6H<rajy. Op; 'rora je 33 aK<re HIIIJIO cyJITany, 20 aK<rH caHI,IaK6ery, a 2 aK<re cKyrrJba'!liMa nope3a.1) 0'!llrJie)l;Ho je p;a je y OBOM p;e4JTepy ymtcan caMo p;eo KojJ1: cnap;a cyJITany n cani,IaK-6ery, a p;a HHCY ynHcaHe 2 aK<re Koje Hlzy cKynJba'!liMa nope3a. Op; JmCTa 21 HHje ysep;eHO KOJIHKO H3HOCH ):J;a:m:611Ha Hero CaMO 6poj Kyha H 6a=JIHa. MaKo cy nonncHaa<rH p;aJIH y 36Hpy 6poj Kyha H 6aiiiTHHa 3aje)l;Ho, ja hy noce6no ):\aTI'! 6poj Kyha 11 6poj 6aiiiTHHa KOJI csaKor naceJba. Te 6pojeae caM p;o6Ho ca6npaH>eM nop;aTaKa H3 Ae<PTepa.
1 ) BH,llH IlplfJI03H I, 12, 14. - KaKo je aa HeKOJil1IW MeCTa y i!CcPTepy H3 1523 ID,lllfHC cnoMeHyTO ,!!a cy U:paoropqa y TO speMe <P>myplfl,llfje, jacao je ,!!a je nope3 no BJiaWKOM o6Hqajy <Panypaja, jep cy <Panypajy BJiaca H y ocTaJtHM KpajesHMa nnahaJtH.

350

BDBHHCJIBB 'Byol\eB

J~

,$'\!,

i)l__i :>JJ. J

Jf.jA

l)~ ;..CS:::..I\5;}1 _i>l ..;;: O

t._\1. oj

~')}J ",!f. ;_r ;J:>

G. ot:..

[ oil]l,..-j J

Lf.f.<. (sic!)

,ZJ;ecfJTep ~3je (rnaoapuue) 3CMJLe IJ;pue fope, Koja je cKynJI,eua ea 3HaJLeM uajnoHH3mr,ier 'iOBeKa CKe~epa, 6era cnoMeHyTor cau1,1aKa H n;a~cKor cnyre MaxMy~a y ro~HH ~eoeTcTo ~oa~eceT H mecToj.')
;tf.~ ~J~j

".!}

ceJio

rp 6 an ~H

MaxaJia

II o H a p li')

Kyha 6, 6aiiiTHH8 7, f.IH3ja 689.

~Aj

r} -'!_,._, ~

MaXaJia

CKyno

npHna~a') rp6aB~J1Ma

MyceJieM l (naaJie Pal(OW),') 14 Kyha, 10 6aiUTHHa, f.IH3ja 1272.

~Aj

c::t; .:..;t ~Jj<

lf>HBa< (noJLe)

HapaT npHna~a rp6aB~HMa.

6aiUTHHa 10, ~3ja 530.

. t; )ut.!. ,>(j) t.!, )\, ~ MaxaJia. . . . 1 lj .J. j HCTOM (ceny)

(<P H JI a n o B H h H?) 7) npHna~a

Kyha 16, 6aiUTHH8 ll, f.!H3ja 1431. JI

ljt;

~A} ~ MaxaJia rp 6 a B~ H npHna~ HCTOM (CeJiy)

Kyha ll, 6aiiiTHH8 ll!, f.IH3ja 1537.

JI

c:_.t

)~-iSJf.' ~ MaxaJia D; p H o n e T p H h :n npHna~a HCTOM (ceJiy)

Kyha 21, 6aiUTHHa 14, I.IH3ja 1855.

t. j.cb.- '"f.' JI) ~~J/ -..ob.

Xaca >>H>HBa D;pHojeBHha 2) TaKO Tpeoa ncnpaBHTH MOj paanjn npeBOI\ 3 )

npHxo~

40.

IIpnJI03H I, 8, npHM. 3.
InTO

fioiiH:c ose aax;.rje neMa Ha3MBa Haxnje Kao

TO ocTane aaxnje HMajy.

') r:_l:i =
y

oaaj KOjH CJiei\H, DOI\JIO>KaH. OanM H3pB30M Ce Ka:me 11a MBXaJia CKynO CDBI\B

ceno rpoasqe, 11a npnna11a rp6aaqHMa.

6 ) Ko,n; OBOr MYCeJleMa je 38UHC8Ha ,ZJ;aJK6HHa O)l; 53 31P!e KaO KOp; OCTaJIHX, aJIM y ca6Hpalby Haje y3eT y o63np. Jacao je 11a cy nncapu norpewHo 3anucanu 1\B:mfinHy. 6 )

~J.)o 3H8tiH JLHBa, aJIH

,n;ect>TepuMa 3HaqH H nehM KOMIIJieKc 3eMJhMIUT8, flOJbe, 'tU:f-

TBBy jCI\HY qeJIHHY y BTapy, DOHeKBI\ fiHBWC !<aCeJbe (BHI\H npHM. 51 KOl\ 1\PYror 1\ecj:lTepa), rra 3HatrH H ca.nanr.
7 )

HanucaHo 6C3 1\HjaKpMTH'iKHX TaqaKa. Y 1\e<PTepy 113 1523 rOI\HHe CTOjH ~_,:)(;. Be3 1\HjaKpaTHqKHX TaqaKa. AJIH je y II03HHjHM llecj:lTepaMa jacHo HanucaHo.

8)

l.WHoropCKH )le<j>TepH H3 1521 " 1523 r. -

III )leo

351

Kylia

23

(Mel}y lbHMa yrmcaHa )!Ba KaJiyl)epa AHA OHHje " reHa)lHje " TPH nona BoJKH)lap, Pa)locaa " 'BYPMI\B). fiall!n!Ha (y noce)ly nona Bo:mH)lapa), l,!M3ja 1272.

' . ..;.,i "-':"J .l.

i?. -ll' ~ .:,l('.cif) t~

. . , \;.
90
(aK'IM).

Xaca BMHorpa.z~ 6eryHal\a ea :UpHojeBHiieM. '') HanoJU!l\OM

J.o6-- .o.i.r; .!l,~ .:,ls"~) ~)jA...,\;.

Xaca lbHBa 6eryHal\a ea :UpHojeBwlieM. IlpMXO.ll- 40 (aK'IM).

Kylie

-~ ~~ 23, 6all!TMHa 8, l,!M3ja 1643.

d.;

eeJio

t. J..o6- - ..?.

..u_, ~)_jA -....b.

40
(aK'IH).

Xaea lbMBa :UpuojeBMiia. Ilpwxo.z~

j.o\:...-

~~)JA '":'1 J~(~ "':"Y..f.) -.".jJ' it -.if." .!lJ 4.._..,1;.

Xaea npeB03 :UpuojeaMha no MMeHy Bo60B'Ia (IIonOB'Ia?) Ha pel\1'1 Mopa'IM- Ilpwxo.z~

200

(aK'IM).

~~.:~
MyeeJICM l (ByKMaH JiyKa),

"-'.j

ceJio

.n; e e 11 li 1112)

46 Kyha, 6all!TI'!Ha 29, l,!M3ja 3775 (norpeumo; Tpe6a 3975).

t

j.o\:...- 4i .T; JJ 4o;_)A

...,1;.
40.

Xaca lbMBa :UpHojeBwha- Ilpnxo.z~

MyceJieMa 4 (ByKMaH 'Bypl)e, Pa)locaa Bor)laH, 'Bypo Bor)laH " BJiaTKO Bor)laH),13) Kyha 42, fialllTMHa 12, l,!M3ja 2862.
0 ) To cy ropH'<BHH (ca11a ByKOB!IH) Ha ACCHoj o6aJIH Mopaqe. IlocrojaJIH cy y nCTo BpeMe ropH'l.'aHH ua JICBOj 06BJIH (r)le Cy H Ca)la). Y CKB)lapCKOM )lC<I.>Tepy H3 1485 fOfiHHe (6p. 26 m.) YilHCBHH Cy roPI'!'IBHH ua Jieaoj 06BJIH KBO THMBp ByKOCBBB CHHB 'J;ypameaa CB 10 Kyha H npHXO)lOM Oil 2000 aK'IH (JIHCT 16 v.). Bomt(la TaKol)e cnoMHibe ropH'Iane ua o6e o6aJie (Starine XII, 170, 181). 10) BeryHIIH ea 'Bypl)eM IJ;puojea>~heM 1496 ro)l>tHe.

") OaAe 6e3 )l>tjaKp>IT>t'IK>tx Ta'laKa. Y )le<I.>Tepy H3 1570 ro11me .:..t,a.r, II>tpanHhH. Ko11
BoJI>~lle

TaKol)e Piranichi (Starine XII, 170). Huje jacHo 3amro je JosHheaHh 'l>tTao KO)! BoJI>t(le IIp>tjaHHhH (3ern H JbewKonoJbe 446-7), Ka)! je jacuo )la cy TO IInpaHHh>I KOjH cy ce rrocJie npeceJUUIH na nesy o6aJiy (yrropep;H: JomdieBHh, 3eTa H JbewKonoJbe, 432). ") BoJIM(Ia: Desichi (Starine XII, 170). 13) OcHM OBHX rro6pojanHx MyceneMa KO j H cy ynucanw npa11, npM Kpajy rrormca Kyha je yn11can H BJiaTKO MYAPHHa Kao MyceJieM. Beh qJ1ffietrn:qa ,n;a oH HJ1je yn11caH ea ,n;pyrHM MyceJieM>~Ma 6n )laaaJia pa3Jiora 3a cyM!bY )la je TO 3a6yua nMcapa. OcnM Tora, ne fJH ce cJiarao 6poj Kyha " 6amTMHa y normcy ea 36HpoM npn 1\HY.

_3_52 ______________:B~p::a::H.HCJiaB

'Bypl)en

'. J...b.- 'f. ..liJ <~c;j-< ..."~,;.

Xaca IbMBa lqJHojeBHha- lipHXo~ 90.

\. j...\".- 4if. ...11_, .!..~ ....;_,;""~.).;u.

\ J...,l:..- o..\!...1;1.:;:,;; (sic!)

J.J ..."~;.
liplfXOA 60.

Xaca JIHBa~a I.J;pHojeBHha n03HaTa no,~~ Ha3MBOM. . . KaMeH (?)")

4Jf.i.."'!.} <!if. .JI J.!..~._",~;_

IIpHXOA 60 .

Xaca .ID!llaAa I.J;pHojeBHha H3Me:l)y cnoMeHyTor ceJia H KopHeTa -

.:;:,;; "'!.}
eyha 37, 6alllTHHa 13, 1,m3ja 2650.

ceJio Kop HeT

JI

t!:t; ~L.J.>IJ M

MaxaJia P a A o e a JI H h 1110) npHnaAa HCTOM (ceiy)

Kyha 13, 6alllTJfHa 4, :r,m3ja 901.

_,1

C::t; .!.IlL..!:_, ""..}

ceJio

B H Ill e e a JI H h H (?) npHnaAa HCTOM (ceJiy) 1' )

..;...i ~JJ. <lif. .JI)

Kyha 9, 6alllTHHa 2, :r,m3ja 583.

l

5 ..."~;.

Xaca BHHorpaA I.J;pHojeBHha. HanojiHliOM 100 (aK'IH).

~\)""..} CeJIO

roJbeMa,!IH (nHCaHO roJieMaT)

Kyha 31 (Mei)y OCTaJIHMa ynHCaH KaJiyi)ep MHXaJI), 6alllTJ.!Ha 23, J,m3ja 2862.

r . J...b.- ..;...i ~J ..r. .;?. .JI J

5 """\;.

Xaca BHHorpa,ll ll;pHojeBHha. HanoJIHliOM npHXOA 200 (aK'IH).

f' ~}
Kyha ll, 6alllTHHa 4, J,IH3ja 795.

ceJio CH!ball

"' .. J... b. - ..;...i "':'J J. ..f. ..liJ

5 """\;.

Xaca BHHOrpa,ll I.J;pHojeBHha. HanoJIHliOM npHXOA 300 (aK<!H).

l" J...b.-<li;:-...IIJ;;.~..."I;.

Xaca JIMBa,lla ll;poHojeBHha. lipHXOA 30 (aK'IH).

r J...l:..- 4f..i- '-:''J)"?. .JJ J w\:lb """~,;.

---"J
Xaca pH60JIOB I.J;pHojeBHha Ha peliH lliyjHliH. lipHXOA 300 (aK'!H).
HHCaM y CTalby ):la Ta'IHO npO'!HTaM HpBH ):10, jep Ha <J HeMa ):IHjaKpHTH'IIrnX Ta'Ia-

Ka. 36or TOra HHje jaCHO )la JIH je .J-lb y 3Ha'!elby KaMeH HJIH je ,lleO HMeHa. 15j Y noneJbH Msaaa :qpaojea11ha H3 1489 ynHCaH je IICTKo Pa)locaJIH'Ib (Ep,lleJbaHoni1h, CTapa :qpaa ropa, 757), aJIH je H OH H3 'BeKJIHha. 16) On,lle je CeJIO (karye) BlfliiecaJIHii y HOIIPY'IiY CeJia KopaeT. IIHcapH cy ce O'IHrJie):lao 3a6YHJ1JIH. Tpe6a ,lla CTOjH MaxaJia, Kao IIITO je y ,lle<jlTepy 113 1~23 rOJlHHe, aJIH je TaMQ 3allH~aao

.!lJL .rJ

(Ge3 ):IHjaKpHTH'IKl1X '!'a'laK a).

npnoropcKII )le<fyrepu

JO

1521 " 1523 r. -

III )leO

353

T ~~

..S\:f <li_;:- JJ_, .J~ .....,1;.

ceJio CTaHHCaJIHhH

Xaca pH60JIOB l(pHojes!rlia Ha MecTy CKynu. IIpliiXO.zt 200 (aK"'H)

.!.IJL..i\::..1 "!}
MYCeJieM l (......

),") Kyha 40, 6amTHHa 15, l,U13ja 2915.

fCl} 4>,.}

ceJIO

rpa.n;a~

17 Kyha (H3Mel}y OCTllJ!HX ymtCaH MycTa<Pa A6)lYJ!aX), 7 6aWTHHa, I,IH3ja 1272.

J;} .:,l.} 4>,.}

Kyha 65, 6amTHHa 13, I,IH3ja 4134.
A

ceJio

KoMaHH

ropH>H

J.<> b.- ....A,o.i '"!-J .1. <li_;:- JJJ \ .J\s ~J4r-;j- .....,\;. J.<>b.- ..;..,i"'!--' .1. 'r. JJ,~ .:,l('~re.....,\;.
i

Xaca. H>HBa 6er~a ea l(pHojeB!rlieM. Hano~oM npli!Xo.n; 80. r'

Xaca BHHOrpa.n; 6eryHalla ea l(pHojes!rlieM. Hano~oM npli!Xo.n; 30.

J-<>1...- ".r. .u_,~ .:.tr"~);:.\::- .....,1;.

4>..}
ceJio CeJhaHH MaxaJia (MHO"'HhH?)'"l

Xaca JIHBa,lla 6eryHa~a ea l(pHojeBHheM. IIpliiXO.ll 60.

(~~.>::"}~.,....~.:,)L.
Kyha

l O, 6amTHHa 6, l,U13ja 848.

_,1

C::t; ..::.,)\,. ~
10 )

MaxaJia MHJiaTH npHna.n;a HCTOM (ceJiy)

Kyha 13, 6awTHHa 3, l,U13ja 848.

_,1

C:}
J\

(?).!.~._"..;M MaxaJia ") npona.n;a HCTOM (ceJiy)

Kyha 12, 6aWTHHa

4, l,U13ja 848.
._,\j ~ MaxaJia 10' ) npHna.n;a HCTOM (CeJiy)

et
_,i

19)(?)

Kyha

l O, 6aWTHHa 5 (1,1>13ja Irnje yne)lena y a61!py).

e} 196)1 \....} M

MaxaJia.

106

npHna.zta HCTOM (ceJIY)

Kyha

6, 6aWTHHa l, I,IH3ja 795

(norpemno; ono ce OI!HOCII Hll npeTXOJlHO naceJbe r)le MMa 15 eyha " 6ammna aaje)lnO).
17 )

HucaM y cTaH>y )la npo'iHTaM MMe, jep je ynMcano 6e3 Jll!jaKPffTM'iKMX TR'iaKa " neY lle<PTepy
JO

ttHTJ&HBO.
18)

1523 yn.11cauo je .:,)L .;,l..} K<lMairn CeJbanu. Y llecPTepy H3 1570 roMaxany u~rcaM Morao npo'iMTaTH ea c~rrypuomhy.
J , na 6u ce Morno

llMHe cTOju: ,JI..},..:l.J> ,ll;OJbHH KoManu. -

"'l Morno 611 ce npO'ii!TaTH PyLieBIIhll, aJIH je MOJK)la npao cnoao

ro)li1He jacno uan11cauo By<Iearum ( .!!:~JJ ).
10 ) 10

npO'iMTaTII ByqealfhM. Y )le<fyrepy 113 1523 ID)li1He CTOjH 4~J ByqeBI1hH. Y )lecllTepy 113 1570

Y lle<PTepy 113 1523

>V . Y

lle<PTepy na 1529-36 >l.x . ropH>e Tpe6a 'ii1TaTH B-r-a-t.

1570

6) Y lle<PTepy JO 1523 (Lumkar).

J:I;.:J L-o-(u)-m-g-a-i-r, a y llecPTepy 113

;li.J Lomkar

354.
JI

C!;t; 20 )(?).,py .M. C!;t; ;J)'Y .M.

JI

M:axaJia....

(BypnHe) 20)

npHIIap;a neToM (ceJiy)

. Kyha 8, 6aiiiTHHa 5, l,Uf3ja 689.

JI

M:axaJia

JI a 3 a p

(rnmre Jia3yp)") npnnap;a neTOM (ceJiy)

Kyha 10, 6amTHHa 4, l,Uf3ja 742.

C!;'f; J.;,};f ~
JI

M:aXaJia

'By p lj e B H h H npHIIap;a HCTOM: (ceJiy)

Kyha 7, 6aUJTHHa 3, J;IH3ja 530.

C!;t; ~;

~ MaxaJia KoB a q e npnnap;a neTOM (ceJiy)

Kyha 7, 6arrrTHHa 4, l,Uf3ja 583.

% "".,}
JI

cMo

'B eljen

MYCeJieM l (HBaa Pa)locaa), Kyha 8, 6amTHHa l, l,Uf3ja 477.

C!;'f; .!.lf_;;; .M.

M:aXaJia

r y p H 'l H h 1122)
HHKOJIHHH

npnnap;a HCTOM: (ceJiy)

Kyha ll, 6amTHHa 2, J;IH3ja 689.

JI C!;t;~~ .M. M:aXaJia

Kyha 12, 6am'i'nHa 2, J;IH3ja 742.

npnnap;a HCTOM (ceJiy)

JI

C!;t; 1.;;Y' .u?

M:axaJia

M o K a lb a

npnna,lla neTOM (ceJiy)

Kyha 13, 6arrrmHa 3, l,Uf3ja 848.

l"' o

j.a\:..- ....A,.:,i "=:-J.;. r ..J.; .,;;: .JJ J

2 nap~eJie ceno K p y ea

C, -...\;.
350.

Xaca BHHOrpa,ll Il;pHojeBnha -

HanoJI~OM npnxop;

l-} "?,j
MyceJieM l
(Pa)locaa rop]lewa),

Kyha 23, 6amTHHa 6, l,Uf3ja 1537.

lJ)

-L.>-t .

HAXMJA 2KYIIA

.J."".,} ceJio Be pn
Kyha 35, 6amTHHa 16, J;IH3ja 2703.

'. j.<>\:..- ....A,.:,i "=:-J .J. .,;f. .>JJ t~ 4..0\;.

Xaca BHHOrpa,ZI; D;pHojeBnha. HanoJin~oM npHXO,ll 60.
"J HeMa )lMjaxpwrM'llillX tra'laKa, a aeMa Mx HM y }leQ.JTepy >13 1523. Y )leQ.JTepy >13 1570 ro)lMHC CTOj>l .!..I,:J.f. By(o)p>!H>lh>l (MOJK)l8 M .!.~,:Jj! . Bo:amHMhMJ. 0B)l 6>1 MOrJIO 6wr>1 M Bo>K>m(eJ, 21J Y )leQ.JTepy M3 1523 ro)lMHe ..>lj'i , a np aM ynucaaM l!OMahHa Kyhe y onoj MaxanH ce 30B ~~J., HJIH _,A:\J. JJ}} Jiaaap BpaHKO (BpajKO].

"J Y )leQ.JTepy >13 1523 rO)l>IH je yrniCaHO je OB)l jacao uanMcaao .j lliTO Cy OHCapH -

~.).!' WTO C MO>Ke 'lMTaTM H 'Bypl1'l>lh, aJI>!

Kao lliTO CMO BM)ljJI>l YDOTP6JbaBaJIM aa

Hame r.

l:l;paoropcK" ,11e<l;rreP" >13 1521 " 1523 r. -

III ,11eo

355

l .

J-ob.- 4if. .JIJ "-"Jj <t.<>b..

J.ob.- .b,r. ..JJ J..\:- ....,l;.
I(pHojeB111ia. IIpHXOJI 15.
tJ.....,~;..

Xaca lbMBa I(pHojeBMiia. IIpHXOJI 10.

l o

Xaca

.ID!Ba.r~a

"\. J ... b.- ..;...i ~J .1. 4if. .J! J~ .:,ls"~J

Xaca
BI1Horpa.r~ 6erYHa~a

ea I(pHojeBHiieM.

Harro~oM

rrp11XOJI 60.

~r ~} ceJio

MoMHmHiiH

Kylia 31,oamTMHa 15, 1.1113ja 2438 .

.l . ~b.-

4i f. .dJ 4c)j< .....,~;..

Xaca lbi1Ba I(pHojeBMiia. Ilp11XOJI 10.

'l"'

J.:>b..- 4ij ':'l;::. ~f. .JI J '-'~:lb..."\;..

pe~

Xaca p116oJioB I(pHojeBMiia Ha

o

3eTH. IIpHXOJI 30;

J-ob.- .;f. .11J ~<:-Jr ':'l J:. '-'~:lb ..."~;..

pe~H

Xaca pu:6oJioB I(pHojeB111ia Ha

l o

Mopa'IM.

IIpHXo.r~

50.

.}-"b.-~,_,.. '":''J;) 4if. .liJ

pe~

4 .....,~;..

Xaca rrpeJia3 I(pHojeB111ia Ha

Mopa'IM. IIpHXOJI 150.

.;~~} ceJio ToJiomH

Kylia 10, 6amTMHe 2, 1.11113ja 636.

~~ ~}

ceJio

IIIT e K e

Kylia .13, 6amTHHa l, I.IJ13ja 742.

l T

j.., b. -

~ Af. ")<~>1.)" ..::.-

J '-:'':--1 ....,l;.
rrpHXOJI 120 (aK'I11).

Xaca MJII1H Ha rary....... ") KaMeHa 8 rro 15 (aK'I11) -

'-=!;.>: "..}
Kylia 18, 6amnme 3, I.IM3ja 1113.

ceJio Bpe_xHHe")

<LS:.;.> <ff~}
Kylia 16, 6amTI1Ha 7, 1.1H3ja 1219.
"J T ..:.- set Sbst. Tahrif v.

ceJio

IIap~H )

25

j_ (Zenker, 489J. -

......~_r Hehe, M>1CJI11M, 611T11 Mopaqa.

"J Y

,lleQJTepy 113 1523 ro,11>1He cToj11 ~jo J. Hcm:aa, npeMa ca,llallilb11M TOnorpa<:!JcK>1M

liO,llaQHMa H>1je JiaKO CXBaTHTH KaKO je TeKJia rpaHHQa H3Meljy 6e311MeHe (JbernaHCKe) HaXHje H aax>1je )Kyna. To apellH H 3a IIapQe, Bypolbe HTJI.

"l Y )le<jJTepy 113 1523 ro1J>1He c.s':"JI Y 11e<PTepy H3 1570 rO,li>1He ~J.

356

BpaaHCJias 'Bypl;es

4-'JJ::IJI "'..} ceJio OJI:nBepOBHhH

MyceJieMa 3 (BYK Jia3ap, Pa,t~wr Ommep, Pa,l\ocas OnHBep), Kyha 2, 6aiiiTHHe 3, J,IH3ja 265.
(~~J)

d.!,_,"'..}

ce.njo....

(BHIIIH>Hh:n;?)'6

eylia 6, 6aiiiTHHa 7, r,rn:3ja 689.

<~t.>>

e__,.,"'..}

ceJio....

(,ll;y6JIHn;a?) 27)

Kylia. 6, 6aiiiTHHa 4, J,U13ja 530.

(~~JJ.!.)

4..JJ)' "'..} ceJio Bypo:a,e (?)'")

Kylia 9, 6aiiiTHHa 2, l,IH3ja 583.

'1--'ls(.., "'..}
Kylia 8, 6aiiiTHHa 13, r,rn:3ja 1113.

ceJio

C a lj a B H n; a

(?)'0 )

vo

J..>b. _ , ...J.; ......ai ~_,J. <li.>':".;)_, e....,~;..

napn;eJia l ,ll; y 6 p a B a npHXO,ll; 75 (aK;nJ.

Xaca BHHorpa,D; Il;pHojeB:nlia. HanoJIHIJ;OM b)J..P <l<>Jj< IIH>HBa (nOJbe)

6aiiiTHHe 3.

}J..I.!II.>I!fyJ '";'-'>lJ_,..,l &:'l.t>l o~.f_,~

"..} )<~<>Jj< .:,l:l_,l J.>

CnoMeHyTy H>HBY cTaHOBHHn;H ceJia Cal;laB:nn;e yJKHBajy H nJialiajy ,D;aJK6:nHe.

(~.J)\_,J:") .J)L. j'"

"!}

CeJIO JJ; p M Jb a H H (?)

Kylia 24, 6aiiiTHHa 2, J,IH3ja 1378.

~IJ,I

"'..} ceJio

BpaHHhH

Kyha 26, 6aiiiTHHa 5, J,IH3ja 1643.

d_?_,lt..
_,1

~t HAXJ1JA MAJIOHlliJ1'B.J1
Maxana KocHii np:nna,D;a HCTOj (Hax:njn)

c:_.t ~; ~

MyceJieM l (.... ; ...),") Kylia 16, 6aiiiTHHa 3, J,IH3ja 1007.

") Y Jle<i>Tepy H3 1523 rO,l\HHe HeMa JlHjaKpHTWIKHX Ta'l:aKa yornnTe. Y U03HHjHM JlelPTePHMa rurje 3aBeJ1eno. "") Y Jle<i>repy H3 1570 rOJIHHe ~.J~ ,lU>6JIHija. "') Y JlelPTepy H3 1570 rO,l\HHe <1.JJ. ") IIocToja nnaHHaa Cal;asan ana ce osa aana3a cysawe aa cesepo3ana,l\y OJI ocTanax MeCTa Koja ce cnoMHH.y y aaxaja ::lKyna. Moryhe je Aa ceynJba'l:H Aa:at6HHa a nonacHBa'l:a aacy 6aw na3HJIH CTpHKTHo aa rpaHHije aaxaja y rpaawramt MeCTHMa. !baMa HHje 6Hna rnaaaa 6para norme aero CKynJba.a.e Jla:>K6HHa.

"'> Mecro J.~Jjo

30) HeMorylie je npo'l:aTaTa, na 'laK npBH 11eo sMeHa Kao Aa je ~ yAo B H [(a, m ,lleo Aa je meacKo. aMe ( '._,, ?), anH HHje aa aajMa.a.e carypao. a APY-

l:ipaoropK>J Ae<iJTep11 113 1521 H 1523 r. -

lli t~eo

351

JI e:~<~ w\::ft.> ub._,L ~~ MaxaJia.. Kyha 8, J,IH3jljl 424. JI

npMlla,llll MCTOj (HliXMjM)

e} ;J;"1 ~

MaxaJia C n y

1K

npHIIa,lla MCTOj (HaXMjM)

Kyha 7, 6arnTMHa l, J,!H3ja 424.

JI t:;~ ~_" 41? MaxaJia

eyha 17, 6alliTMHa 18, J,!H3ja 1855.

B or M lli M h M

npMna,11a Heroj (HaXMjM)

ji t!;~ ~;:JI;~ MaxaJia

Kyha 5, 6alliTMHa 4, J,IH3ja 477.

Pa,IIOH>MhM

npHIIa,lla MCTOj (HaxMjM)

;l e:~

J; )j

~ MaxaJia

rp JI OB K y K 82) npHIIa,lla MCTOj (HaXHjM)

Il a B JI OB M h M npnna,~~a MCTOj (HaXHjJI)

Kyha 10, J,IH3ja 530.

;l t!;~

4J J~ 4J? MaXaJia

Kyha 10, 6aruTMHa 2, J,!H3ja 636.

;l t:;~4J.)~J14J? MaXaJia
Kyha 9, 6alliTMHa 2, J,IH3ja 583.

BJia,IIOBMhM

npMna,lla MCTOj (HaXMjH)

;l

e} 4_,.!.! M
;l

MaxaJia JbellieBMhM npMna,~~a MCTOj (HaXMjM)

Kyha 15, 6alliTMHa 3, J,IH3ja 954.

e::" .;y~ ~
lf;J <t\?
~j'

MaXa.lja J e ,ll H Olli M npMna,lla MCTOj (HaXMjM)

Kyha 8, 6alliTMHa 4, I,IH3ja 636.

;1 t!;~

MaxaJia

JI y

1K

HK~:a

npMna,lla MCTOj (HaXMjM)

eyha 7, 6alliTMHll 7, J,IH3ja 742.

, --=-J~ Ir- , r

lDKBa MopaH>a. 0TceKoM. 01.1 HeBepHMKa MaJIOHlliMha CBaKe ro/.(HHe 12 MJieTa'JKMX ,~~yKaTa. 0.11 rora npeocTaJio 6 1-(yKaTa.

--=-"e. JL. .1' ~~J L. .:,1~<?> .:.r 0 J..A.. ~J J. ~~;_,.. ~;;

..r..\:: h'; "),Iii ..r..\:: ;:::;_,;")...N;, ..r..\:: h ' J ;J)~~, "),_y_,.,_,.. ~..r..\:: ...__.,~.;_ \A ..:_ ~ )..r..": .:_,':JJI~ J)ft J~ ~J >5).)')6.
Xaca JIMBa,lla Koja je no3HaTa Kao CeHoKoc (?), 32") 1-(pyre Kao ).l;oJiaK (?),") EepHpaA34) K ':lJiaHoBa (?). 3 ') CnoMeHyTe JIKBal.(e ro1.(lfWH>e 180 (aK'JM).
31)

JIMBal.(e Koje cy no3HaTe

Y Ae<!>Tepy H3 1570 rOA11He aan11caao ea lll<jaKp11T11qK11M TaqKaMa: 0~). Bjenoqaal1.

BepoaaTHO t{aHa!illb11 fpnHh.

"J

"') Y t~e<PTepy 113 1523

..J..f_,:....

Ce(H)Horo(y)w. ll! eTo TaKo y Ae<!>Tepy 113 1570 rot~HHe.

") Y t~e<PTepy H3 1570 rot~<me oJ'YJ> }l;oJiaBa.

34 ) Y t~ecl>TepHMa >13 1523 11 1570 rOt{HHe jacHO >l_r..f.

"'l Y Ae<PTepy 113 157(} ro1111He Jl)l... 'ieJianoBa (?).

23

358
36

);_,j ~j ceJio.. ."6)

Kyha 15, 6alliTHHa 12, J,IH3ja 1431.

~);fit; 4>_j ceJio KaJiol.jypljeBHhH

Kyha 14, 6anmma 25, J,IH3ja 2067.
o.:~ ji) ~j ceJio 3arpe,lla

Kyha 10, 6aiUTHHa 5, J,IH3ja 795.

~A

":"-t

HAXJ1JA IIJIEIIIJ1BIJ;J1

_,1

e::.t; ~J! ~

MaXaJia

Il OB H j e npHUa,lla HCTOj (HaXHjH)

Kyha 22, 6aiUTJma 2, l,!H3ja 1272.

_,1 c::.t; ~_,::..; ~ MaxaJia rocTOBHhH37) npHUa,lla HCTOj (HaXHjH)

Kyha 5, 6aiUTHHa l, l,!H3ja 318. _,1

C::.t; JJ;:

~ MaxaJia

D; ep oBa

npHUa,lla HCTOj (HaXHjH)

Kyha 38, 6aiUTHHa 2, I,!H3ja 2120.

38

).t,JJI-I ~ MaXaJia.....

(CTepOBilfhH?) 38) npHlla,lla HCTOj (HaXHjH)

Kyha' ll, 6aiUTHHa l, l,!H3ja 636.

JI c::.t; ..fJ;:> ~ MaXaJia

Kyha 16, 6amHHa l, l,!H3ja 901.
JI

,lJ;peHOBlliTH~a

npHUa,lla HCTOj (HaXHjH)

c::.t; 39)<..:";1) '-'JI~ MaxaJia PT") npHna,lla HCTOj (Haxl\!jH)

Kyha 3, l,!H3ja 159.

J\

e::.t; ~p ~

MaxaJia M H JI OB H h H40)

npHna,lla HCTOj (HaXHjH)

Kyha ll, 6alliTHHa l, l,!H3ja 636.

311) Y OBOM )leq>Tepy 6e3 )IHja!!:pJ<TK'IKifX Ta'Ia:Ka ).J.) , aJIH Y CBHM !I03IU!jHM .;_1; , WTO 6H Ce M9rJIO rrpO'IMTaTM 3aep, 3o(y)p, 3HBOp, 3aaep MT)I., a MOrJIO 6H Ce CXBBTJ1TH H .).JJ JKyp,

:lKop.
") Ca)la rocTojeaH!ur, Kao WTO je yae)leHO " y )leqJTep H3 1523 rO)IHHe H y !I03IU!je )leq>Tepe.
38 )

MOJKAa liiTepOBMhH. Y )leqJTepy H3 1523 rO)IHHe

.!l.J.r-Jl (6e3 )IHja!!:pHTH'IKHX Ta'!aKa)

H y i!ecJ.>Tepy H3 1570 rQ)IHHe

.!.\!J.ft..J\ YcTepoaHhH.

39) Y 11e<i>Tepy H3 1523 ro,llHHe .:..;1 PT, a y 11ecl>Tepy H3 1570 ro)IHae .:...;:1 (H)pT~ ca11a liOCTOjH P!1Ka rnaaH~:~a. Moryhe je AB je TO MeCTO Ranci KO)I BOJIHI:Ie (Ilio6ajuh, BjeJIO!IaBJIMim " IIiewHai:~H, 302). 40) ca11a MMJIOjeaM!ur. Y AecJ.>Tepy M3 1570 ro)IHHe TaKolje ~J!): MHJIOjeaHim..

l:l;pnoropcKH 11e<!nepn H3 1521 H 1523 r. -

III 1100

359

,1

t} 4rt-' ~
JI

MaxaJia B T a e o B H h H rrpHna.u;a HcToj (Haxnj}t)

Kyha 8, r,rn:3ja 424.

t} J;) ~

MaxaJia

.n; o

npnna.u;a HCToj (HaxnjH)

Kyha 15, 6amTHHa 6, r,rn:3ja 1112.

JI

e:} .jl~_jlj 4:. MaXaJia

MaXaJia

3aropaK npHna,u;a HCTOj (HaXHjH)

Kyha 26, 6alliTlffia 4, r,rn:3ja 1590.

JI

t:t q_,L.tf. ,ds!

JI t; t

B Or OM H JI OB H h H

npnna,u;a HCTOj (HaXHjH)

Kyha 22, 6amTHHa 5, r,rn:3ja 1431.

4;;J ,ds! MaxaJra

")(?)J..);?.

B If T K OB H h !111 ) rrpnna,u;a HCTOj (HaXHJ11)

MyceJieM l

(BHTKO HJIHja),

Kyha 32, 6aiiiTHHa 6, J,Il13ja 2067. ")

,ds! MaxaJia..... .

(,ll; o JI lb a

ll; p K B a?)")

Kyha 8, 6aiiiTHHa 2, r,rn:3ja 530. (llfo:.lK,ZJ;a

d_,...,;,.) d_,-;.. ,ds!

MaxaJia .... ") npHna.u;a ncroj (Haxnjn)

Kyha 8, 6aiiiTnHa 10, J,Il13ja 854. *)

~;)JI"-'_j ceJIO
MyCeJieM l
(JaHKO ,ll;eJiaH?), Karagoz Kova~:),

03pHXHHhH 1!.1_,; jj'._} ([ly

Kyila 37 (Meljy OCT8JIHM8 je YHHCBH r,rn:3ja 1961.

~-":" ~} ceJio I.J;yn;e

JJ'. rl

Kyha 54, 6alliTlffia ll, l,IH3ja 3443 (Tpe6a 3445).

JI

t:t '")4~) ,ds!

Y,!
.r'

MaXaJia B Oj H OB H h

!1

40 )

npnna]\a HCTOM (ceJiy)

Kyha 13, 6aiiiTHHa l, r,rn:3ja 742.

1 t<~ ..111)6) ~ ..Vl~

J

t:

,ds! MaxaJia ..... (AJia)l;HHeBlfliH?)'") npnna.u;a

HCTOM (CeJiy)

Kyha 20, 6aiiiTl!Ha 3, I,IH3ja 1219.

41) Y llEllPTE!pY H3 1570 rO/lHHe je jacno HBHHCaHO BHTKOBHhH (~~J). BH/lH: Illo6ajnh, BjeJionaaJinhH " IIjernHBQH, 316, 332. ") IlpH ca6Hpan.y cy IUICapH yHeJIH H MyCeJieMa.

"J Y 11e<PTepy "'' 1570 roNIHe cTOjH ..Y) }~ (~irkva zir) = .n;om&a U!>KBa. ") KaKO je y OBOM /lEltPTepy HaHHCaHO MOrJIO 6H CC 'IHTaTH H XpcKOBJ<hH (a aapoqHTO 6H Ce TBKO MOrJIO 'IHTBTH y ,!IEltPTCpy H3 1523 rO/lHHC), a~H y /lCtPTepy H3 1570 rO/lHHC CTOjH
~h\f Xepa'IKOBHhH, 8JIH HHje CBCBHM jaCHC Harn!CBHO, Ha 6H ce MOrJIO npOqHTBTH ~_,i;-\..r
MpaqKOBHhH, MHpaqKoanhH)

J 0Bile npecTaje nonHc Iljeun!BHQa. "J IlHCBHO y OBOM ,!ICtPTepy 6e3 ,!IHjaKpHTH'IKHX Ta'laKa, BJUI je jaCHO HBHHCBHO ACtPTepy H3 1529--1536 roA>me: ~.f!J . MolKAB BojHHHhH ca,11a y Kqeay. '"J IlHCBHO KaO /lB je MYCJIHMBHCKO HMe. H Y lle<tJTepy H3 1523 rO/lHHC je UHCaHO KaO
je MyCJIHMaHCKO HMC, HBKO HCIIJTO /lPyK'IHje ~J\ I.J'))\o (6e3 /lHjaKpHTH'IKHX TB'IBKa),

Y /lB

8JIH y

JIEltPTepy H3 1529-36 rOAHHe CTOjH ~J\ V,_>':/\AJIB/lHHCBHhH, a y Ae<tJTepy H3 1570 rOAHHCV:.>':/1 A.n8/lHH. BpaTCTBO AJI8/li1H IIOCTOjH y 0'1HHHhHM8. lbHXOBa Tpa,!IHQHja HC 3Ha O 6HJIO KaKBOj BC3H ea UYQBMa (Yrrope]\11: Ep/leJ&aHOBHh, CTapa Upna ropa, 325).

23*

360
JI

BpaiD!cJiaB 'Bypl)ea

t::}") .... M

MaxaJia ..... 47) npHIIa,D;a HCTOM (ceJiy)

eyha ll, I,IH3ja 583.

JI t:j_t (14_,i.f.) ~_lj <\ls! MaxaJia.....

eyha ll, l,IH3ja 583.

(ByKOBHK) 48)

npHna,D;a HCTOM (ceJiy)

JI t:j_t

4).. .J? MaxaJia

M J< JI OB H h H49) npHna,D;a HCTOM (ceJiy)

Kyha 19, 6aiUTHHa 6, l,IH3ja 1325.

t
l:bHBa

.j}l ....:...."...o:::- t}A.o .(~J .J. (sic!) ;.~.i. "'.,} ):l el.)
.<\ls!~

<!<>Jj<

3 ar a p a q' 9)

y cnoMeHJ'TOM ceJiy. OTceKoM MJieTa'lKHX ,D;yKaTa 4.

'>'f-l_,!.!
JI

".,} ceJIO B j e JI H ll e MaxaJia Jb em e B CT yn

Kyha 15, 6aiUTHHa 7, l,IH3ja 1166.

t'-t .j.:li.J! M
t:::_t ;-1 M

MaxaJia II p e A l1Ili npnna,D;a HCTOM (ceJiy)

MyCeJieM l (BpaTHh 06pa.ti), 01J Kyha 27, 6a1UTHHa 10, J,IH3ja 1961.
JI

MaxaJia PecH052) npnna,D;a HCTOM (ceJIY)

Kyha 27, 6amTHHa 8, J,IH3ja 1855.

J

t:::.

t")~

"")1...:,1 ~ MaXaJia -~

CJiaTKOBHhH"')

npHna,D;a

HCTOM (ceJiy)

Kyha 12, I,IH3ja 636.

1).J:.~~"'..} ceJio TeKJIHhH ('B.eKJIHhH) MaxaJia Je3ep (nnc. Je3yp)

Kyha 16, 6amTHHa 2, I,IH3ja 954.

JI

t:::_t J:l J;:--jiJ:l M

JI

MaxaJia ):(paroMHJI ):(o npnna,D;a HCTOM (ceJiy)

Kyha 4, 6amTHHa 2, J,IH3ja 318.

r:::t J.JI ~

MaXaJia

Y6JIH

npHIIa,D;a HCTOM (CeJIY)

Kyha 9, 6amTHHa 2, l,IH3ja 583.

Jl6tJ:l,s:-JM MaxaJia By'IH ):(o npHIIa,D;aHCTOM (ceJiy)

Kyha 9, 6aiUTHHa 2, l,IJ13ja 583.

"J

Kao 11a CTOjH:

.J\.

MHOMliH (Ila JIH Ca,llaWibH MHjaHOBHM). Y ,lleq>Tepy H3 1523 ro-.

JIHHe .!l~"_:.~. MJ<jaMHHOBHhH. '") Momo 6" 6HTH " ByKaHh, BoKOBHh m,11. "J Ca,11a UOCTOje MJ<JIOB>IhH y l(yqaMa, BJIH 3a Ce6e Ka:m:y )la cy ,liOCCJbCH>IqH >!3 HOB>Ijer apeMeHa (Ynope)IH: Ep,lleJbaHOBHh, CTapa l(paa ropa, 698). Jiiaaqe nOCTOjH MHJIOB lJ.o (JiiCTO, 646J. 50 ) Kqeso je y oso speMe Mano aaceJbe, na je oso Moryhe. H11je oso ycaMJbeH CJiyqaj ,11a ,liOCTa )IBJICKC Ibl1BC npnna)lajy HCKOM CeJiy (YnopC,lll1: }.(ymmo >I rnyXH }.(o),
1 fi ) Ko,n; H:eroaa MMeHa je 6MJIO npBO 3an11cano ,n;a ,n;aje ,l(a>K6HHY, na je 33TJ1M yru:tcaao ) - . Y 36Hpy Kyha H 6BWT>IHB HHje y3CT y 063Hp, WTO 3HBm p;a je ym1CBH KBO MYCCJICM. ") Ca11a PeeRa. 03) Ca11a cesepo3ana)IHH )leo xaTapa cena Y6nw y 'B.eKJIYJhnMa (Ynope)IH: Ep.zleJbaHosHh, CTapa l(pHa ropa, 527).

!WHoropcKn Jle<PTepH H3 1521

n 1523 r. - III )leo

361

_,1 t!;t; (J..J Jr.-~ MaxaJia It; p HM Bpx npm~a;n;a HCTOM (ceJiy)
Kyha 5, 6alllTHHa 3, l;II13ja 424.

JI t''~;~ MaXaJia
Kyha 17, 6aiiiTHHa 3, l;II13ja 1060.

KyhHIIITa

npHrra.n;a HCTOM (ceJiy)

JI t;t;~_,A;_J ~ MaXaJia BojKOBHhH

Kyha 7, 6a!llTl1Ha 4, l;II13ja 581 (Tpe6a 583).

IIpHIIa}l;a HCTOM (CeJiy)

JI

r} j~_;.~~ MaXaJia
t!;t; J~ <.:)}

Ja6yKOB ,l( o") npHna.n;a HCTOM (CeJiy)

Kyha 3, 6aiiiTHHa 4, l;II13ja 381 ('f!le6a 371). _,1

~ MaxaJia K p a j fb H ,l( o npnna.n;a HCTOM (ceny)

Kyha 3, l;II13ja 159.

JI

r::::t; 4J!Y..I
t!;t; .!l;_,!..

~ MaXaJia YfBKOBHhH"') rrpiDJa}l;a MCTOM (ceny)

Kyha 8, 6arriTHHa l, I,IH3ja 477.

JI

~ MaXaJia M H JI OB H h H

00

npMna.n;a HCTOM (ceJiy)

Kyha 9, 6aiiiTHHa 3, l,ll13ja 636.

_,1 bt; J~ J~~ MaxaJia IIeTpoB ,l(o rrpnna.n;a HCTOM (ceJiy)

Kyha 6, 6aiiiTHHa l, I,II{3ja 361.

jJ

t; t; ~JJJ

~ MaxaJia 'By p OB H h H07) rrpmJa}l;a HCTOM (CeJiy)

Kyha 6, 6aiiiTHHa l, I,IH3ja 361.

'".Jji -t:-.. .se- t}aM ~-'.1. JJ ..i. ..,_;):> sJ ... U.f'

lbHBa .... ,'8) y crroMeeyroM ceJiy. OTCeKOM MJieTa'!KHX Jl:YKaTa 3.

.:J.!~:>IJ .~ ._;._,;.; "'..} ceJio

lberyiiiH

MaxaJia

Pa.n;nheBHhM' 0)

JI'IYCeJieMa 4 (AJieKca BOJKH)Iap,00) BpaTHh HHKOJia, ryja HJIH 'Byja [~y;;=. l Pa)IWI, 'Bypaw Pa)lnh), Kyha 31, 6amTnHa 2, l,ll13ja 2067 (Tpe6a 1749). 61 )
") Y 'lieKJIJ<}InMa HMa )IBa )IOJia no nMeHy Ja6yKa (Ynope}IH: Ep}leJbaHoanh, CTapa IJ;pHa ropa, 530, 537). 65) Y KpajHoeM JJ;ony nocrojn JIOKBJII1TeT MKoanhH (Ynope)ln: Ep)leJDar<oanh, CTapa IJ;pHa ropa, 509). 50) Ca11a MHJI!1jeaHhH. 07) Ynope)IH: Ep}leJbBHOBHh, CTapa IJ;pHa ropa, 523. 68) He Mory npO'IHTaTH. 59) Y noaeJDn MeaHa IJ;pHojeaHha H3 1489 ro}IHHe je ynHcaH Pa}lofba Pa}ln'leBH'Ib Mel)y BJiacTeJIOM OJI Fberywa (Ep)leJbBHOBHh, CTapa Il;pna ropa, 756). 60 ) To je AJieKCB BOJKI1}1BPOB>Ih KOjH je TBKOlje ymiCBH y Hanpe)l CUOMeHyTOj UOBeJbH, OJIHOCHO KOjH je cnoMeHyT KOJI CaHy}la Kao Conte Alexa Vayvoda de Negusi. 01) }J;a 6H 6HO HBBe}ICHH 6poj, Tpe6a }lB 6y}le 39 Kyha H 6awTHHB.

362

Bpa~rncnaa

'F.Iypl)ea
62

JI t:::_'r; 0 ')~J:"' .l# MaXaJia

Kyha 17, 6a!llTHHa 2, l,U!3ja 1007.

M H O'l H h 11

np11na,qa HCTOM (ceJiy)

'r; (Hil ll dJ... ...J) )tl!.. ...J ..J6! MaXaJia JI If q OM H JI 11h 11 (11JII1 JI HX O M HJIHhH) 'Y r..: npHna,qa HCTOM (ceJiy) Kylia 29, 6aUlTHHa 2, l,II13ja 1643.
J t:::_

_,1

r::_'r; .dJ! ..J6! MaxaJia IloJha np11na,qa HCTOM (ceey)

Kyha 33, 6amTHHa 4, l,IIf3ja 1961.

JI C'-'r; j'Yij M MaxaJia 3 a JI a 3 npHna,n;a HCTOM (ceJiy)

MyceJieM l {Pa)lh Mmmnoj), Kyha 32, 6amTHHa 9, l,IIf3ja 2173.

JI r::_'r; j'Ylj JI.. M MaxaJia MaJI H 3aJia3 npHna,lla HCTOM (ceJiy)

Kyha 12, 6aUlTHHa 7, l,IIf3ja 1007.

_,1 r::_'r; ~..r,) M

MyceJieM l

MaxaJia

Bp 6 a

np~~:na,qa HCTOM (ceJiy)

(Tpe6a 1219).

{PaJI'l),..) Kyha

20, 6amTHHa 3, l,IIf3ja 1119

JI C::'r; J.))l; ..J6! MaxaJia 2KaibeB )l;o rrpHna,lla HCTOM (ceJiy)

Kyha 22, 6a!llTHHa 2, I,IH3ja 1272.

J.ob.-..:..!; ..liJ ot:.!j~ J..~.....,~;..

ceJIO IIo6ope MaxaJia rre~poBl1hl1

Xaca .!IHBa,qa BJiaTJ1lllTa I:WHojeaHha. IlpHxo,q 30.

)4J~

..J6! J..f.J! "'!_j

Kyha 8, l,IIf3ja 424.

JI C::'r; )(~4_,::..-J') tt,_,....._,l..Js! MaxaJia

Kyha 7, J,IH3ja 371.

66

Oc-rojl11iH

(?) 06) npHna,qa 11CTOM (ceJiy)

JI t:;'r; 61)~A;.1. ..J6! MaxaJia Bo:m:11heaHhH07) np11na,qa 11CTO.M (ceey)

Kyha 8, 6amTHHa 2.*)
J l e'r; ~j\:... i ~ MaXaJia

CT alb e B 11 h H npHna_qa HCTOM (CeJiy)

Kyha 6.
82) Bro lliaKJl11TH'lKHX Ta'!aKa. Y 11e<P'repy H3

1523 ~_,.... MI10'111HMhH (JI MOJKJ~a

, ~). MI1JIO'IHHHM). Y H03HI1jHM )le<1Jrepi1M3 ~.r' MII0'111M (6e3 )111jaKjl. Ta'!aKa HCHO)I npaor <S). 03) Be3 J111jaxpl1TI1'IKIIX Ta'!axa. Y Jle<PTepy 113 1523 11 y 11e<Prepy 113 1570 "') ,ZWyro HMe je ae'!HTJhHBO (owTehea nan~~p).

.!J....+",.J .

JJ~, a y .z~e<IJTepy H3 1570 4-'~ 06) Y )le<IJTepy H3 1529-36 _,:..)1 0CTOBI'fhl1. 07) Be3 ,!IHjaxpHTH'IKHX Ta'!aKa. Y Jle<IJTepy H3 1523 ~~j.J!, y )le<IJTepy H3 1529.!...36

"") Y Ae<IJTepy H3 1529-36

4 .4)

4J' .sj)'! ,

a y )le<IJrepy H3 1570 ~~j.J! B01K!<KO!lHM, Cafla nOCTOje BOlKOB>!hl< (HaK>! heaonHh, Boxa, 599). ) 0)1aa)le 110 K:paja l,IH3ja Hilje ysej~eaa,

l!puoropcKH Jle<j;!TepH H3 1521 H 1523 r. -

III 11eo

363

JI

l::t "").!.I;.Y;I~ (~
_,1

MaxaJia

M Hp a q

eBHhH

(?)' npmraAa HCTOM (ceJiy)

Kyha 12, 6amTHHa l.

l::t

69 )

~ MaxaJia....) npHna.z:~a HCTOM (ceJiy)

Kyha 7, 6amTHHa 2.

JI

t:t

70

).!.1, MaxaJia .)<!JJ~ .

BHIUKOBHhH 70}

npHna.z:~a HCTOM (ceJiy)

Kyha 17, 6aiUTHHa l.

JI

tt

11

).!.1;.~1::::-1 ~ MaxaJia

CTaHKOBJ1hH")

np11:na.z:~a !!CTOM (ceJiy)

Kyha 14, 6aiUTHHa l.

JI

t ").!.!.
jY.....

1~
Cili

\..

ceJio M a H'H e (nHcaHo: Max11:ue} MaxaJia "!,.) .. (CTpeHOBHhH?) 72 ) npmra.z:~a HCTOM (ceJiy)

Kyha 10, 6amTHHa 2.

)\tt; 13J.!.I;.J':'; ~ MaXaJia Py~OBHhH 73 } npHna.z:~a HCTOM (ceJiy)

Kyha 7.,

JI
Kyha 3.

et ").!.I:.Jf..t ~ MaxaJia
JI

llepH'leBHhH'')

npmra.z:~a MCTOM (ceJiy)

l::t ").!.~:.,.u~

MaxaJia Me,!IOBHhM") npuna.z~a MCTOM (ceJzy)

Kyha 8, 6aiUTHHa 2.

JI

tt; 76}.!.1;.}.))\.. ~
JI

MaxaJia M H JI a A MH OB H h H76} npmra.z~a MCTOM (ceJiy)

Kyha 10.

tt; 77}d!.i J ~

MaXaJia

77 B y K m Mh M }

npMna.z~a neTOM (ceJiy)

Kyha 6.
08) Bes JIHjai<p. TQ'!al<a. Y lle<iJTepy H3 1529-36 H Y JICcPT. H3 1570 MHpa'!HhH (~\_,.l, 69) Bes JIHjaKpHTH'l:KHX Ta'!ai<a. Hanncauo .!.\.)...._,.. Y .!!CcPTepy H3 1523 B-o-(u)-b-

41-!.Y.

s-1-v-i-k. Y IICcPTePY H3 1570 fOIIHHC naK 4~.f rojCHJIOBMH.

70) Be3 ,!!HjaKp>!TH'II<HX Ta'laKa. Y ,!!CcPTePY H3 1523 Y ,!!CcPTepy H3 1570 4~_, llHWKOBHhH ce cnoMIULY Kao uecTaJio 6paTCTBO y MauuaMa (HaKHheuoauh, BoKa, 298, 593). 71) Be3 Jllfjai<pHTif'IKHX Ta'laKa. Y .l!CcPTepy lf3 1523 " y .l!CcPTepy H3 1570 jacuo uanlfcano

4"<!.1 ..

<4_,A;\:..\).
"') Be3 lllfjaKp. Ta'!aKli.. Y JICcPrePY H3 1570 KPifTH'IKifX Ta'!aKa (a Morno pu ce rrpo'llfTaTH H

4j.JLI.

Y ,!!CePT. H3 1523 TaKOi}e 6es ,lllfja-

4J,.,t.l OrpeJIOBifhH). 4ft-'.> ).

Y ,!!e<l;lrepy lf3 1523 .!Lft~l

73) Be3 ,lllfjaKp. Ta'!aKa. Y IICcPTepy H3 1570 jacuo ( YqeaHhlf. J1 OB,lle 61f .> Morao 6HTH If

l.

''J Be3 JllfjaKp. T3'13I<a. Y ,!!CePT. H3 1570 TOJIIfHC jaCHO Hani!C3HO. 75) Y 11e4Jrepy lf3 1529-36 Me,!!lf]OBHhH. 76) Y lle<ilTepy lf3 1529 If iiCcPTepy H3 1570 4_,;>)\... . Y !!CePT. lf3 1523 MCCTO TOr

4-'.Y..M

..!.IJ.f)\,

MJ-maTOBHhH HJIH MunaHoBHhH.

77) 5e3 lllfja!<plfTif'!KifX Ta'laKa.

"ii ,lleq>Tepy H3 1523 ..!.!.!,;.",

364
JI C::.t;
78

BpaHHCJian 'Bypl}en

).t._IIJ.)

MaxaJia ,ll; p ar o m .r1lur

78 )

npJqia,lla HCTOM (ceJIY)

Kyha 9, 6aiiiTJ1Ha 3.

( ~ ~)\;) ci.t.)l, .M MaxaJia. . . (K a) JI a I! 'l H li .11 (?)") rrpHrra):la HCTOM (ceJiy)

eylia 4, 6amTHHa l. JI Kyha 3.

C:t; ..:..J.f. ~

MaxaJia Bop eTe rrpHrra):la HCTOM (ceJIY)

Kylia 9.

Kyha 5. JI t:::; t;

4 t.; J J.) ~ MaXaJia

JI

,ll; O JI H. 1'1 B p a j H li U npH!la,lla 1'1CTOM (CeJIY)

eylia ll, 6aiUTI'1He 2.

C:t; 4;l. ~ MaxaJia

M a :m: u li u

rrputia):la UCTOM

(CeJIY)

Kyha 8, 6aiUTI'1Ha 4. JI

e} <;)!.; ~
t

MaxaJia

K OIU Jb y H

rrpH!la):la HCTOM

(ceJIY)

Kyha 7, 6aiUTI'1Ha 2.

..Jji ot:- .s:::.. t ...:'1!.\ 4!11>1.. e::.t;(?)."_.:. >~<>)j<

MJieTalJKUX JlYKaTa 4.

IbJma .. ") np~a,lla MaHHaMa. BaiUTHHe 4 l.

'":!.ji

ot:-

.s:::.. l ...:'1!.~ 4!11>1.. e::.t;(?) e..\,~ >~<>)j<

MJieTalJKUX ~zyKaTa
T

. lbJma ..

(B a K a '1?) 82) npH!la,lla MaHHaMa. BamrnHa lO -

lO.
l ..

j..ol>- ...;,..i '-'!"J J.

~ 4i f." -IfJ~ ""'\;.

npuxo,ll 100 (aK'll'1).

Xaca B.11H10rpa,q I(pHojeBuha. IIapn;eJia 2. Harr()JIJ1D;oM l o

r-'J l f

83

)-s:.-'Y ":"'1 ).) ":"'':-l ""'\;.

rrope3 15 (aK'll'1).

Xaca MJIHH Ha BO,l\U. ") KaMeH l -

78) Be3 )IHjaKpl!.'rn'lKHX Ta'iaKa. Y )le<;l>Tepy H3 1570 ~_,!._,j\;>.

79 )

Y JIC<l>Tepy H3 15:i3 H JIC<l>Tepy H3 1570 ~)(, MorJIO 6M 6HTH H 4>HJian'llihH. Ca.>la

nocroje 3eMJbe JianH!i (Ha!OdienonH!i, BoKa, 591). Y )le<;l>repy H3 1529-36 ~)\; Kanan'iHiiH (?), rananqH!iH HJIH CJIH'iHO.
80 )

Be3 JIHjaKpHTH'iKHX Tarura, anH y no3HHjHM Jle4>TepHMa je jacno naHJ~cano.

81)

Y 11e<Prepy H3 1523 YHJ!Cana Kao Maxa na"-:> ( ""--'--! > ~, ?), a y 11e<t>Tepy H3 1570

OHCT Kao MaXana .f-l . J1:3 TOra 6H ce TClllKO rupH.e MOrJIO Ta'iHO npO'iHTaTM (,lJ;MCHOBa, ,li;MUffiOBa MJIH TOMe CJIH'iHO). 82) Y lle4>Tepy H3 1523 " ilC<PTepy M3 1570 (t.~ Baxaq (?). 83) Y lle4>Tepy H3 1523 ..."-)1, (BjenacHMqa?).

rwaoropcKH )leqJTepH >!3 1521

l{

1523 r. -

III )leO

365

\e ('"'J l

.6.1!" ..\lJ '-:''::--1 4.0\;.

rrope3 15 (aK'm). MaxaJia..
84 )

Xaca MJUIH !WHojeBHha. KaMeH l 84

)(?).ulf

~ ~l.t. <~J.

ceJio

B p aj HhH

Kyha 28, 6aUITHHa 2.

JI t;~ ~JI ~ MaxaJia

Kyha 5.

Yr

Jb

e IIIH h H

rrpHIIa.n;a HCTOM ( ceJiy)

JI t:::~ 85)..!.1, j~
Kyha 7.
, o.

J od? MaxaJia.

85

rrpHIIa.n;a HCTOM (CeJIY).

J..:>6-- ....A.ai

~J;: 1 ..J.; r~

?.uJ~""'\;.
rrpHXo.n; 150.

Xaca BHHorpa.n;. llap11eJia l l of')

HaiiOJIHI.\OM -

i f '-:''::---1~\;.

Xaca MJIHH. KaMeH l. Iliope3 15.

l.:JI <~J.i ceJio YrHa

Kyha 14, 6a!llTHHa 14.

JI

t!~

.U;J

~ MaxaJia

BpeJia rrpHrra.n;a HCTOM (ceJiy)

j...) .....,~,:. xaca 3eMJhHnrre y no-

Kyha 7, 6aUITHHa 9
(Oil TOra )IBe HHcy ynHcaae Kao 6aiiiTmie nero Kao ce)ly CTaaosaHKa cena)

o.

j..>\:...- .6f; ..liJ

<~~'Jj<

ot.ob-

Xaca !bHBa ll;pHojeBHha. llpHXo.n; 50.

l

o('"')- ~J!"

..liJ '-:''::--1 ot.ob-

Xaca MJIHH !WHojeBHha. llope3 15.

Kyha 35, 6a!llTHHa 20.

J.A "!.i

ceJio

B j eJIO!llH

MJCeJieMa 2 (ByqKO MHJiaru, 'Bypo ByqKO), Kyha 46, 6a!llTHHa 8.

.C:JJ.t ~ ~ <~J.i ceJio D;eTH!be MaxaJia BopoBHHe88)

. Kyha 24, 6a!llTHHe 2.
84) Y )le<!>Tepy H3 1523 H 11e<!>repy H3 1529-36 85) Y 11e<!>Tepy >13 1523 rO)IHHe

<Af ('Boaaa,

I'yaaa?).

~;t._,....,nH ~_,;t._,S (HHje jacao 11a JIH je)IHa >IJIH

liBe TaqKe), a y 11e<!>'repy H3 1529-36 ~".~.(' IIope)l THX eneMeaaTa H3 KacHHjHx 11e<!>Tepa, TeWKo ce onpe)leJIHTH KaKo )la ce npo'IHTa (I'yjaTOslrli, I'yjaaoalrli, 'ByjaTOBHh, KyjaTOa!rli, Kojaaoslrli HJUI KaKO IIPYK'Ilfie). 88) Y noaeJhH HBaaa J:Waojeslrlia H3 1489 fO)IHHe Meljy snacTeJIOM ea I(eTI1lba cnoMHH>e ce PaTKo BopoaHHa (Ep)leJhaHOB!rli, CTapa I(paa ropa, 757).

366
j 87).!1.!., l J ~ J-J

Bpamtcnae 'Bypljes

Js: MaXaJia
l

CT Oj liH! h 11: !IpHna,lla MeTOM (eeJiy)

(? Q e T Oj

!Ill1: h 11:)8

Kyha 12, 6amTMHa 2.

JI~} ~}IJ!I

Js: MaxaJia J1BaHeBHhH npHna):la MeTOM (eeJiy)

Kyha 42, 6amTHHa 16. MaxaJia XyM~H npl1:!Ia,lla MeTOM (eeJiy).

MyeeJieM l

(BJiaTKo CTjenaa),

JI
Kyha 5.

~t

<.?.7'" M

i ....:...

J j.ol..- ojj?. .liJ ~Jj<..."\;.

'

Xaea lbMBa Il;pHojeBHha. IlpHXO.ll ro):ll1:!I!lhe 60 (aK<rH).

no oi!.. J j.ol..- ojj?. .liJ J.~..."~;.

Xaea JIHBa,lla Il;pHojeBHha. IlpMXO.ll ro,llHili!be 225 (aK'!H).

lA

....:,..J(_,ki..~J..r. ~.J..;_\.:..

M a H a e T 11: p
.:.y~..~s:~;

II p e '111: e T a. OTCeKOM ro,lll1:!I!lhe 180 (aK'!H) .

"'.i

ceJio KoeHj_epH MaxaJia MMKYJIMhH

Kyha 32, 6amTHHa 6.

JI ~t (~~J:-!.:11;) .!!,_,.,.:~1; Js: MaXaJia Pa,llHj eBHhH (?) 88) Dpl1IIa,lla MeTOM (eeJiy)
Kyha 45, 6amTHHa 6.

JI ~t ._Tj lj~;; .. lbnBa (noJbe)

Kyha l, 6aurrMHa 7.

3 aJI Mm"')

npMna):la He'roM (eeJiy)

~;"!_j eeJio ToMMhH

MyceJieM l

(Pa,lli>l'i Onma),

Kyha 20, 6amTHHa l O.

(~.;b

Kyha 20, 6amTHHa 19.

j)

~b}

""j .

ceJio. . .

(JI o n aT e?)'')

.U;

ot...-t

HAXHJA PHJEKN')
ceJio BoK oBa

}J'. .,_j
Kyha 15, 6amTifHa 17.
8')

Y JlecPTePY H3 1523 ro,llHHe crojH ~_,:...\ CTojwHh.

88) Y ,lle<iJTepy H3 1523 H y JlecPTepy H3 1570 .!J.j.~\; Pa,llHJieBHh. ) CenHWTe - ca,lla y6ao y ceny 'BHHOBHhHMa - KocHjepH (yrrope,llH: JosHheBHh, PHje'JKa aaXHja). 90) Y ,lle<tJTepy H3 1523 yrrHC8HO je ceno

u4)

JiorraTe H3Meljy BpajHiia H !Io6opa, y

.l!BtPTepy H3 1529--36 je TaKolje H3Meljy BpajHha ll !Io6opa yrrHC8IJO CBJIQ je y 11e<Prepy H3 1570 aaiiHCaiJO 4~) JiorraTa. ") Hai!HCaiiO raKo 11a 6n ~e l'!ajrrpe 'IHTa-~0 eKaecM: PeKa.

viJ -

J!OT!aTe, ,IlOK

IlpaoropcKH Jle<l>TepH H3 1521 " 1523 r. -

III Jleo

367

J.:.J:> .UJ} ..,_; ceJio ropH>e ,l.l;o6po

Kyha 36, 6amnrna 9.

Kyha 20, 6amTHHa 3.

" j.<> b. -.....;..,i ~J.:..;,T.' .J! J t.~ o~.,Q\;.

Xaca BHHorpa)l r(pHojeBHha.
~ ..,_; ceJio
Hano~oM

npHXO.zl 200.

I( j eT JI H H02)

MyCeJieMa 2 (CTjenaH HJIHja, HHKOJia JfJIHjal, Kyha 21, 6aiJlTHHa 8.

JI

<::.t; r.! 41?

MaxaJia

II H n e p H..)

npnna)la HCTOM (ceny)

Kyha 15, 6amTMHa 4, (6aurmaa J~Jj\..1- CTpyrap y noce,11y MaaaCTHpa D;eTH!bel.

J.:.JI ~j ceJio O 6 p o B (a) (?) 0 ')

Il:yha 10.

Kyha 20, 6aniTHna 9.

~-~"'..i ceJio

'B.eTOBHhH (nncauo lfeTOBMhH)

Kyha 7, 6amTMHa 6 .

..;J
Kyha 14, 6amTHHa l.

~j

ceJio PnjeKa (nncaHo:

PeKa)

H j.<>b.-l..J,; .....A.ai ~J;:..I!.4.<>\;...S".;,f.'.J!J.::.,\i~

BnHorpa)lH I(pHojennha KOjH cy nocTaJIH xaca. HanoJIHI.\OM. IIapl.\eJie 4 490 (aK'IH).
1 ..

npHXO.ll

J.<> b.

".~e .J.:!~

c.S;{ ~~:;..u.r. ..u Ju':llnpHXO.zl 100 (aK'IM).

xaca pH60JIOB I(pHojenHha ua no'leTKY MOCTa. Je)laH -

r. J.<>b. 1 ".~e JJ.-' <~.h"-'!-'!> )J:> ~1.:. PH6oJioa I(puojennha. Xaca. 3oae ce.... (IIonoBH ,l.l;oJioan?). Je)laH {aK'IH).

.n

"'.r. ..UJu':llJ u':ll-

npHXO.zl 30

l ...

J ... b. -

}.1..:> ~ l

;)Jo

.o..o\,;. .;,T.' J!

PH60JIOB I(pHojenHha. Xaca. Je,nau -3oae ce CHh. IIpHXO.zl 1000 (aK'IH).

----,-,.,-l-Ca-,~~a D;eKJIHH. Y noBeJhH Haaaa ~HojesHha H3 1489 D;ilTJIHH (ynopeJI"' JoswtesHh, Pnje'IKa HaxHja, 399). 93l Be3 I(HjaKpHTH'IKHX Ta'laKa. To HHje noKaJil1TeT I!HnepH y l(aHawlboj ,ZJ;o6pcKoj :lKynn aero ce OJIHOCH seposaTHO Ha JIOKaJIHTeT I!HnepoBHHY y ,ll;o6opcKoM CeJiy. "l BepoaaTHo Bpoaa y JamrosHhHMa.

368

BpaaHcnaa 'Bypljes

,. j)

Tf <iJ'; ...IfJ '-:'~1

nope3 60 (aK'rn).

MJIHH l:WH<>jeaHha. KaMeHa 2 l". ("") l

f ..J'; .ilJ '-:'1:--1

9

M.nMH D;pHojeanlm:. KaMeH l - nope3 30.

T.& T .!.IJJl
r

'")(?)_,LJ-' <~.Q\;.

Xaca ......) 6pa3,D;e 2, cyMa (Hoaqa) 2.

& T ~)JI "')(?) J-y -.,o\;.

Xaca....") 6pa3,D;e 2, cyMa (Hoaqa) 2.

SJ..\SJ..:,IJ~ o..c.i! ~.Y' .j'}JI JJ_,....~,)~ J

;;.~ o..c.i~ ~ J.f./,

Tf!:-' T..!JIJI._-.!.il:....f. .~~ c.SJ.,J <~.<>1.:. l rf!:-' l" j .h:.;;. J.li ~IlJI;;.~ J .;\j\::...1. .-W',I ;_,;.l 1f!:-' 1~JI;;. Af!:-' c.Fi_l i}J.>;;. J.li .o\::...1. J ..\!. """\;. ..;..i "':"J .r. .jl:ll .:,\~ .0"..J'; ..l!J ~ .j\('.cif):!J)!..l l". jJ l f '-:'1:--1- A. j.<>\... V .w.,; ..;..i "':"J .r. t~

Xaca. Ha no'!eTKY MOCTa 6aniTa 6pa3,D;e 2,cyMa (HOBI.Ia) 2 H nope,D; MecTa Koje je II03HaTo no.z~ HMeHOM <t>HJIH!lli nospheM 3acaljeHo 3eMJbMIIITe 6pa3,D;a l, cYMa (HOBI.Ia) l, MCIIpe,D; IIITaJie 3eMJbHIIITe KOje je CIIOCOOHO 3a 6aiiiTy H JIHBll,!l;y ,D;yHyMa 3, CYM8 (HOBI.Ia) 12 H nopeA <t>rumna 3eMJbMIIITe cnoco6uo 3a JIHBaey H 6aiiiry eyeyMa ,!I;Ba, CyMa (HOBI.Ia) 8. ,ll;o6pa0' 6 ) 6eryHalla ea D;pHojeBHheM, J'3eTa Kao BMHorpa,!I;H HaiiOJIJ.ILIOM, noCTilJia c:y xaca. BHHorpa,D; HanoJIHI.IOM. IIap1.1eJia 7, npHXO,D;80.- MJIMH. KaMeH l,_ nope3 30.

' .0\;.;.f.jo;i..I:..:.J ;.>-l

,).JI>

.j':lb-

'-:'':--1-

t~

v t .e... J
MaHaCTHp BMHorpaA l MJIHH. KaMeH l PH6oJIOB l -

ukM ot:-J .r. c.SJ.it:~JI 51.~.

CseTH HHKOJia

Y 6JIH3HHM cnoMeeyTor MaHacTHpa

eyhal.
To IIITO je CIIOMeH)'TO OTCeKOM ro,D;HI.IIIbe 74 (aK'!e).

Kyha 64, 6aiiiTMHa 21.

dj:.~

"'..j

ceJIO

IIe,neiiia

,ll;oJIH>a

Kyha 19, 6aiiiTMHa 6.

91 ~) Marno 6H ce npoqwraTH kupusluk (KYfiYClilliTe), aJIH 6H TO 6HJIO 'IY.llHO. Mel)yrHM, y T:IPCKOM nocTojH ....._~ kupusga = Kynyc (Zenker), ca,l{aUllbl'l H3rosop kap uska. 9'6) Emlak MH02K. o,!{ miUk.

~pnoropCKH )lecpTepH H3

1521 H 1523 r. -

III )leo

369
11CTOM (ceJiy)

JI

e::t~ JJ; "'!}

MaXaJia

r op lb 11 II e JI e lli H

npHna~a

Kyha 12, 6aiUTHHa 6.

;;-! ..,_; ceJio II 11 n e p 11

Kyha 18, 6amTIDm ll.

"'). . . . . . . "'!}
Kyha 19, 6aiUTHHa 20.

ceJio ...... !")

Jji) ..,_; ceJio 3aropa

Kyfia 16, 6aiUTI1Ha ll.

t. j.o\...-

'".r. .;JJ~.....,!.;..
lipHXo,n; 40 (aK'I11).

Xaca BHH:orpa,n; IJ;pHojesHha -

w~J! 41.t.
Kyha 15, 6aiUTHHa 4.

.._j

ceJIO B p a j H h 11

II o Jb 11 'I atiH (?)96)

(,ll; y 6 o 'I 11 JI?) 9 ')

"')(? J>J'J.))
Kyha 5, 6amTHHa 6.

..,_; ceJio.. ..

Kyha 13, 6aiUTJUia 16. JI

r::::t [.~ .W:.

MaxaJia

II 11 n a I:( rrp1-ma,n;a HC1'0M (ceJiy)

eyha 4, 6aiUTJi!Ha 2.

Kyha 10, 6aiUTHHa ll.

.QJJ. "'!} ceJio lip e B JI a Ka

eyha 8, 6amTHHa l.

- lS..A.:IJI ~ _)W ~J .1. ~Jft ~Y. .:..J.) .j-IlJI

o.)

.t.. w~ J"';"""'.::.:~,-"'.,} Jpl.

ro

~\<~,j\;..

liOIUTO je CTaH:OBH:HIUTBO CIIOMeayTOr CeJia H:a BpJIO H:errpOXO,n;H:OM H KpmeBHTOM MecTy, yrrHcaao je OTCeKOM 'IeTHpH H no ,n;yKaTa (<f>HJIYPHje). - Kyha 9 no 25 (aK'IH).
") HHcaM y cTalby )la nPO'IHTaM. Kao 11a cTojH MaxaJia ~.P ,ll;ynJiall (?). 96) Y .z~ecpTepy H3 1570 ro,!IJ1He CTOjH: )J.>~> .!J-!! J.
4;.)

[L..>

(6e3

11HiaKpJ1TJ1'lKHX

Ta'!aKa).

n93HHjHM )lecpTepuMa neMa Tor ceJia, aJIH y 11ecprepy M3 1570 r. Mel}y MaxaJiaMa Ap6anaca J<Ma

e:\; J~.J! "!_r-->

CeJIO liOJDM'la-

HH (?) y no.z~pyqjy PHjeKe, a 30se ce jom BpajuhH. BeposaTHO BpajJ<hKo )KIIpeJio. 07) Y 11e<!JTepy 113 1523 Kao .z~a je narmcano 0--':'y, .J> (,ll;y6onm, ,ll;y6os'!aHH?) HJIH ~Y.Y. (Bafiot.Hni, IIonosqaaM?).

370
H

-.:...J.c:}W

4..:-J.f.-~.J.

i; j\-l:,..

MaHacTHp

KoMH

IIpe<ut:cTe ~ oTceKOM fO,!IHIUlbe 240 (ax'lll:).

xyha 9, 6aiUTHHa 2.
Vo

j..<> b.- ~)y ":'l ..1:~ o1.1 J: .J.IJ

.t":- 4:>\;.

Xaca JIHBa.qa I(pHojeBHha npeMa pe:q11 Mopa'!H. IIpHxo.q 75 (aK'l:H).

~Ir<:.} ceJio MpaqeJI.H

xylui 10, 6aiUTHHa 4. .:.,":-; "'..} ceJio PHje'l:aHH" 8 MyceJieMa 2 (?- Jia3ap BojKo, IIeTap 'l!.ypo},"). xyha 14,'00) 6aruTHHa 3.

.:,:>L <:.}
xyha 16, 6aruTHHa 4.

ceJio C e Jb a H 111003)

- '\ j..cl... ~j <~.:>b.- l".

("") T

E ":'1:--1

l o ('"') l

E :1:--1 -

<.if. .J.! J~ .:,ls"~f !))L.I

'\"O

....A.ai

~JJ.~-..,.,\;.

,ll;o6pa101) 6eryHaqa ea I(pHojeBHheM - MJIHH. KaMeH l, nope3 15. - MJIHH. KaMeHa 2, nope3 30. - Xaca 3eMJba, np11xo.q 9. - Xaca Bl'IHOrpa.q, ~anoJIH,qoM 35 .

.:.j <:.}
xyha 9, 6aruTHHa l.

ceJio

r y me'')

xyha

7, 6aiUTHHa l.

.....s:::;"' _j
xyha 11, 6aiUTHHa 6.

ceJio Jexca'"')

.r.lj
xyha 22, 6aruTHHa 7.

4;,}

ceJio

3 a '!Hp

08} IIl'lcaHo TyPCKH TBKO ;~~a 61< ce najnpe 'IHTBJIO eKaBCKH - Pe'lauH. ") KOJ{ ID<eHB OBHX MyCeJieMa je llpBO 3Bfi>!CBH IIOpe3, 118 3BTHM H36pHCBH H 3BIIHCBIIO J!B Cy MYCe.~eMH, BJIH Cy y KOHB'IHOM 36Hpy ypaqyHBTH KBO JlB J{ajy nope3. 100) Ypa'lyaaTH H MYCeJieMH. 100) Ko;~~ BoJIHJ:1e Segliani. BHJ!H: JoaHheaHh, PHjeqKa HaxHja, 547. "'') Y TYPCKOM TeKCTY CTOjH emlak M!IOJK. OJ! miiJk. 101) BH;~~H: Joal!heaHh, PHje'IKa Haxuja, 546. 1016) CTBPH 'IYKOBHhll. 102) M. BoJIHJ:1a: Jesse. BHJll!: JoaHheaHh, PHjeqKa HBXHja, 543.

!WaoropcKH ;qeti>repn H3 1521

n 1523 r. - lit ;qeo

4.,<1\;.
npnxo~

371

\ j..> l..- ol.i .i; ..JJ ~j

Xaca 3eMJDa I(pHojeB'Irlia .!.J-'

10.

"".j

ceJio .D:y6oBa

3 MYCeJieMa

(,ll;a6nJKI<B Bo:atM;qap, 'Bypam Pa;qocan, CTBHHwa HHKOJia),

Kylia 15, 6amTHHa L

o

.e.. J j..>l.. t_}zL. ~J .f.- ~);J! <~<'Jj<

npnxo~ ro~Hoe

H>HBa(noJDe)

IIpeKopHHI\a- OTceKOM

500 (aK'IH) .

... . . .e.. J j..> l..- ".h <>_j J) .!ll~ 4.,<1\;.

Xaca xpacTHK y ceJiy BoryTe - npnxo~
ro~HIIIHoe

300 (aK'IH).

Kyha 30, 6amTHHa 6.

.;;.!.
Kyha 27, 6all!THHa l.
~;....1

.,_j

ceJio BoryTe

<>_j

ceJIO CMOKOBHI\e (CMOKOBI\H)

Kyha 18, 6amTHHa 9.

Kylia 21, 6amTHHa 5.

J\.)1} ~~M <>_j ceJIO lliHll!OBHhH MaXaJia Tpal}aHH

MyceJieMa 2 (Hnnja Jbew, Jbew OcTOja), Kyha 29, 6all!THHa ll.

JI e:}~~ ,M. MaXaJia lliHlliOBHhH np:Hna~a HCTOM (ceJiy)

Kyha

16,

6amTHHa 8.

\ : .e.. J

J..> l:.-

, )

~) 4.,<>\;.

Xaca 3eMJba...... Ilpnxo~ ro~Hllifbe 100 (aK'IH).

f.'

~t HAXMJA I(EPHMI(A'0")

eyha 86, 6amTHHa 28.

''") IIIa6aa11 cy ce paRHje 3BBJIH ,n;parocas!hl!BI<hi<Ma (ynope;q11: JosMhesMh, PMjeqKa aaxnja, 637-8).
104 )

He-fu1TJbHBO.
~Yll>IJ!O. Y ll03HHjHM ;qe<jJTepMMa TB'iHO IIBnHCBHO )j.J~

10') l.U>MH<fi\a.
106 )

372
' . .e.. J

BpaaucJiaa 'Bypl;en

J.ab.- ,.">JI.J' ":"1 ;:l ';; .JJ., u':lk .....,~;.

Xaca pH60JIOB D;pHojea:lfha Ha BO,llJ!.. .' 07) IIpKXo.n; 90 (aK'Dl:).

Kyha 16, 6aii.IT:IfHa 2.

JI e:_t .J.._;J'. .W:, MaXaJia . B y K OB :If K npiDia.n;a :lfCTOM (CeJiy) '

(?)..~;--) r\ 4!.....>-Y.,-1"'

4::fj1J.:..-.s:::-- ;.i. "'.,j Jol.;....~;:l ~ ~).!. JJ:l c.rfi ~)f

MaxaJia XaaJIHhH

If>:lfBa (noJhe) f JI Y X :If JJ. OJI. 0TCeKOM y o6aBe3:1f CTaHOBID!Xa CfiOMeHyTor CeJia - MJieTa'!KKX .n;yKaTa 30 - O.n; rora HanJiaheHo (?) 29 .n;yKaTa.

_,, e:_t 108)all.r" .W:.

Kyha 6, 6alllT:IfHa 3.

(?}'08) npiDia.n;a HCTOM (ceJiy)

(? J:l.J!;)
6aii.IT:IfHa 4.

):lj)

.o.JS:

MaxaJia... (2KHBO,D;ep?) 10) npHna.n;a HCTOM (ceJiy)

MaHaCTHp OTceKOM. -

BpaH>HHa

HJI:n

CB.

HHKOJia.

CyMa (Hoaua) 700.

Kyha 16, 6aii.IT:IfHa 9.

JI

e::;t .J.._~ ~
C::t .6"'1=-!

MaxaJia MHKOBHhH

np11na.n;a HCTOM (!:eJiy)

Kyha 5, 6arnTHHa 4.

_,1

J? MaxaJia B a e T a h e"') npHna.n;a HCTOM (ceJiy)

Kyha 10, 6alllT:IfHa 2. JI

e:_t .:fi._-: ..ls:

MaxaJia BpaTeHe

(BpaheHe) npHna.n;a HCTOM (ceJiy)

Kyha 15, 6ainTHHa 5.

1
J

.w:, MaxaJia..... (CeJieae t::t J t~J J n2)(?)!] ~ J'-' npiDia.n;a HCTOM (CeJiy)
.1

Kylie?) H 3JiaTap

Kyha 12, 6arnTHHa 6.

107) MorJio Gu ce ea Mnoro KOM6Jmaquja npo<rnTaTn (Iloaopu, Bynap, JYTap, Joaap). jacno nanncano oa,~~e. Y 11e<Prepy ns 1523 ro,1111He .!.1,!1_, 109) Hu y je,IIHOM nosanjeM 11e<Prepy neMa ,ll>rjaKpi<TWIKMX Ta'IaKa. uG) HarrncaHO HejacHo. illTa BHwe o.J je TaKO Hamrcano .n;a 6n ce !ttorno .Ha IIPBH norne.n

"'J Huje 6aw

npo<rnTaTn Kao..,_ <J:' U(ea ,IIMjaKp. Ta'!. J:!l} _ :1Ka6jaK). Anu cy nCTe MaxaJie y ,qe<lJTepuMa ynucaae y Opaxoay, na je >r3 caera jacno ,11a je TO Opaxoaa.
111 ) 112)

nosaujHM

BH,IIn: Ep,lleJDaHOBMii, CTapa IJ;pna ropa, 71. Y ile<l>TePY >r3 1523 MeTo aanucaao. Y .lle<i>Tepy M3 1529-36

.f'} J _,...A.

a y ,~~eq,Tepy M3

11i70

.!l} .L.

UpnoropcKJ< 11eqJTepM lf3 1521 " 1523 r. -

III 11eo

373

us)~_,!.J;

.l? MaxaJia K p y Ill e B M n: a npMnap;a MCTOM {ceJiy)

Kylia ll, 6alliTMHa 6.

Jl

'"'")' C::"

u-_,... . . ,. . MaxaJia. . . . . . .tu) npMnap;a MCTOM {ceJ!y)

.u

Kylia 9, 6a!liTMHa 2.

JI

l:;\7 oyj ~j

ceJIO T p H OB a npMnap;a 11CTOM {ceJiy) 115)

eylia 23, 6a!liTMHa 16.

JI

l:;t ""bl/.1. .u?

JI

Maxana B p Jh a H 11'") npHna.na HCTOM {ceny)

Kylia ll, 6a!liTI1Ha 8.

t:;t)Jt..; .u?

Maxana KoMapHo np11na.n;a MCTOM {ceny)

eylie 22, 6a!liTMHa 4.

~_,:...."":,j CeJIO COTOH111iM

MyCeJJeMa 2 (Jbem rojIMH, Pa!IOCBD ByKcan), Kylia 50, 6alliTJ1Ha 20.

-''e:..~ .Jl;J.i..
eylia ll.

111

)(? .:]1) .......JI .,j?

MaXaJia KMeTH {?) CUOMeHyTMX npMnap;a HCTOM (CeJJy)

Kylia 48, 6a!liTI1Ha 21.

~;~j ceJro Toli! H liH

Kylia 19, 6a!liTI1Ha 7.

Kylia 31, 6a!liT11Ha 10.

JI e::~

,:hf.i..

11

')(? .:]1) .;..JI.W::.

MaXaJJa KMeTM {?} CUOMeHyTHX np!1nap;a 11CTOM (ceJiy}

Kylia 17.
~h

"'.,j

cem> BoJheBHiiM

Kylia 30, 6a!liTHmt 9.

Kylia 31, 6a!liTMHa 14.

113) Meoraore3a """ M3rosop Kuru~evi~. Y CBifM no3HifjMM lle<PTepMMa ~_r..J).
11<) Y 11e<PTepy lf3 1523 ~.J-" (XyqMmdn?).

'"') lio osoMe 6M 6MJIO jacno 11a je yse11eno Kao Maxana. 116) Y 11e<PTepy lf3 1523 e.)'} J. (ea IIMjaKp. Ta'!KaMa, a OB/le 6e3 ,!1MjaKplfTif'IIOIX Ta'laKa). li1Ma BpJbanCKa I!Jioqa lf3Mel)y eTape o6naCTif )(yUifJia " Tpnoaa " KoMapna (Ep,!1eJbanonMh, CTapa IJ;pna ropa, 190). I!OCTOjlf JIOKaJIIfTeT na KaP jyro3aUa/IHO 0,!1 KoMapna. 117) HM.CaM CHrypaH y OBO qM:Talbe.

24

37<!

BpanHcJiaa 'E>ypbea

.r.'j "..}
xyha 4, 6anrrHH;a 3.
.J':[~} CeJIO

ceJio 3a6ec

Jh!MjaHH

(JIKMJbaHH)

xyha 55. (je}:lna KYha ynHcaaa aa- t.J)yJJ.:S:::I HCKeM}:lep: ),

6amT~Ha 38.

r:J}

~} ceJio Kapy'IK

MYCeJieM 1 (Mm<aJI ByKHh),; xyha 46, 6amTHH;a 17.

~ i~- ..:1.---3 J ~_r.; J

IIHcaHo

(sic!) "":--' .e.. j-':/115;1~

_K. ~Ul rr.ll J 1.1.}

7 AaHa Mece~a r,tyMa:3K II 1521) -- y npecTOHM~ IJ;apHrpa,n;y.118)

rowrne ,n;eBeTCTO ,n;Ba,n;ecer K ce,n;Me (15 Maja

7) IIOIIHC D;PHE fOPE llPEMA ,li;E<I>TEPY H3 1523 fO,l(HHE

Y ,n;e4JTepy 113 1523 rowrne (6p. 122) HaJia3H ce on11c IJ;pHe rape o,n; JII1CTa ll v. ,n;o 57 v. (BH,n;K: IlpHJI0311 I, 10). Y norJielJ.y Haao}}eH.a HaceJI>a oaaj ce ,n;e4JTep Hemro pa3JII1Kyje o,n; npeljamH.er lie caMo no 6pojy HaXKja Hero H y Haao}}eH.y HaCeJI>a, O,n;Max ce 3anaJKa pa3JIMKa y HaaoljeH>y HaceJI>ayPnje'IKOjHax:HjH. IIpBH,n;ecpTepjeTy OTIIII11pHI1jH. Y OBOM ,n;ecpTepy Ce Hapo'II1TO 3ana:m:a ,n;a je y TIOTII1Cy H30CTaBJbeHa PHjeKa. 0 TOMe ,n;a y OBOM ,n;ecpTepy He,D;OCTaje HeKOJIMKO JIMCTOBa roBOp11M y !IOroBOpy. Y oaoM ,n;e4Jrepy cy HaBe,neHe npa3He 6aiiiTHHe. Te npa3He 6anrrJme, op;HocHo TpehK 'leTBPTH ,n;eo nyHe 6aiiiTHH;e, CMMCJIMJIM cy n11capH oaor ,n;ecprepa (BM,n;n: Ilpi1Jil03H I, 12, 15). TaKe npa3He 6amTMHe cy nocrojaJie ,n;o 1570 rowrne, xa11.a cy yKMHyTe, KaO IIITO TO CBelJ,0'111 KaH)'H-HaMa y ,n;yKalj:HHCKOM ,n;ecpTepy 113 Te rowrne. Ilp11 06jaBJbi1BaH.y no,n;aTaKa .113 OBOr ,n;ecpTeP,a ITOCTynMfiy KaO H KOJI npOIIIJIOr.

CAHJ,IAK D;PHA fOPA

~A}"'..} ceJio rp6aa~n

JI ~'r; .~tJ! ...l$: MaxaJia IloHapH npnna,n;a neTOM (ceJiy)

xyha 7, ITyHHX 6amTlrna

<J,.... ...:..;:.~ >*) 2

(o6e 6aWTHHe y noce}:IY MYCJIHMaaa: .;,~1 ...:..;:.~

MycTa<t>e.l.I~U:p~J>.f'Jy.w.!.~- BarnTHHa [BopKona?] y noceilY. MycTa<Pe cHna A6i!yJiaxoaa), npa3HMX 6aiiiT:HHa (JI.;. :.i!~) 2.
Ja.aJ..J>- BawTHRa CTjenan y noce}:IY 118) Ha Kpajy 11e<t>Tepa ce HaJia3e noTnHCH aepoaaTno CKYfiJbaqa }:laJK6HRa. TaMo crojH: l)
J.J. ~~ (el-fakir Mehmed), 2)

ft;

~~

(el-hakir Kasim) H 3) RHCaM CHrypan y 'lHTalbe, aJIH

Kao }:la crojH;.l.:S:-1 ~l (el-hakir !skender).

*) J.,.... .w.!.~ lie 3Ha'IH 6YKBaJIRo nya a 6 aw T" n a nero o 6 p a lj en a 6 a WTH na, na OR}:la np a B a 6 aW TH H a. AJiH je OBilje cynpOTROCT 0)1 npa3Jli1X 6aWTHRa, Koje Cy TPefiMHa HJU1 "t.J:eTBpTHHa npaBe 6amTHHe.

l(puoropcK>< ,lle<f,Tep>< ><3 1521 " 1523 r. - III ,11eo

375

, . .e- J

0 6;.. -~;~1 ""!J:l..t..I:CKyno npnnaAa

JinBaAa y noeeAY MeKeHAep-6era- OTeeKOM rOAJ%1ll.Ilbe 10.

!;f}l.. e:} -'!;...1 ..1~

MaxaJia

en~MeHyTOM

(eeny)

MyeeJieM l (BYI<MaH IIaane), KYh!J. 12, nyHHX 6alliTJ1Ha 6, npa3HHX 6aiiiTJ%1Ha 3.

t ~ .o(.. .effinBa (noJbe) HapaT \ ,e_

J J ... l... .:..;t ~;_;.

oj.f. ok.~ \M IS"".o..Jj ..;~;
y noceey AJ!Hje

npnxoA rOAJ%1ll.Ilbe AYKaTa 4.

J t;kA.- ~) .1.
:>\i)~ )\;.J?

r. J Jie, ""!J:l ":,;)JJ_,....~,)

IIpeMa Tpl)aan 1Ka6JbaKY 6pe:m:yJDaK 3BaHJ%1 By3a cpepa OTeeKOM fO}l;HIIIIbe 10 (aK'Il%1). -

I,Ia-

(?.!.!,
.f.

-i.

MaXaJia <f>HJiaiiOBHhH ( ? - KaJia IIOBHhH, raJianoan:hn?)

Kyha 15, rryHe 6aiiiTHHe 3 (je,li>Ia 6aWTH>Ia yse,~~eua: ~-'!J>~ ...:.i!~ BaWT><>Ia Hm<aq y noce,~~y MeXMe,11a).

~J~j oil?

MaXaJia rp 6a Bql%1

Kylia 9, IIYHHX 6aiiiTHHa 4, npa3HI1X 6aiiiTHHa 9.

~~jf. ~ MaxaJia I(pHorreTpnhn

Kylia 19, IIYHHX 6aiiiTHHa 3, rrpa3HHX 6aiDTJ%1Ha 6.

o.

J... l...

' <tJ.; 4if. ..d)~ wis".S.:)U'.i' ~ ..,..,~;. ~;;.

rrapqeJia l rrpHXOA

IDHBa xaea. OJJ; fbHBa 6efYHaqa ea I(pHojeanlieM 50 (aK'IH).

~~~ -.._; eeJio IInpaHHiiH

Kyha 21, IIYHHX 6aiiiTJ%1Ha 4.
To. ,e_

J j...l... ~f. .U J.....,!;. ~Jj'

npHXO}l; rOAHIIIIbe 250 (aK'IH).

Xaea lhl%1Ba I(pHojeanha -

J.f.jA ..,_;

~.wiJ~I;-

.c-JJ...I...- 4~0)JA';'I;:l OJ.f.jt <;_j ~~..:.~..dJ-4'....,~;. );J..t..J ~ <.:,~1 .!l.{) w~~~ JJY .:,..~.:Al;. lj .:,')JI -'~.L.
T

Xaea rrpeB03 (6poA) I(pHojeanha rrpeMa erroMeHyTOM ee.rry Ha pen;n Mopa'lll. IIpnxo.q ro}:IJ1IIIIbe 200 (aK'IH). - 'CTaHOBHHD;H eeJia KOja ey H3Mel}y TBpl}ase 1Ka6JbaKa H errOMeHYTOf eeJia Aajy OTCeKOM 3a rrpeJia3 paAH eBOjHX IIOeJIOBa .

.:,ls";}"',.}

eeJio ropHiiaHH,

Kylia 23 (Mel}y lh><Ma Kanyl}ep Caaa u nonoa>< H>< Kona, Pa,11ocaa u 'l>ypo), rryue 6aiiiTHHe ::! (l 6al!lTH>Ia no HMeHy M><n><li HHKlll"li nol{eJbeHa Ha ,liBe nony6al!lTJ!>Ie ( ....:.l:.~ ....;,.; ), jei{>Ia y noce11y HHKOJie 'l>yp><qe, a ,11pyra y noce11y 'l>yp"qe AHJIP>~ie [caaKaKo CHH u oTaq).
l T

....:~J j... l...-~ ~J J. ~J~ .l! J~.:_,!('~) t_~.....,\;.

npnxo.z~ rOAMIIIIhe

Xaea Blffiorpa.r~ 6eryHaJ:\a ea I(pHojesnheM. HarroJIHJ:\OM 120 (aK'IH).

24*

376
A.

<~!...J

J..> l..

, 4J,;-..;..r. .uJ~..:,~ ~s

t>'_;. .:r <!,D~.:. .u>;_;.

npl:IXO.l{ ro.l{HrutM 80.

Xaca .EMma. 0,!{ .EDHBa 6eryHa~a ea !4>HojeBHheM T

<~!...J

[}W

~J.i. '?'J! 'J~~).) .!.l_)fJ_.t ~ '-;'}).)'-;'lj-~ ~j

3eMJ:blm!Te 3anapJio:meHH BHHorpa.l{ y 6JIH3HHH BHHorpa.l{a IIporyJioBHha y noce.qy HHKOJie nonona cHHa. OTceKOM ro,!{Hut.EDe 20 (aK'IH).

4--" ~ ~}
A

ceJio Jbeut.EDH ,ll;ecHhH')

M)'CeJieM l (Palli1'I Bynmn),') _Kyha 39, nyHHx 6amTHHa 14, npa3Hl:IX 6autTHHa 3.

<~!...J j..> b. ..;f. .U J ""Jj- <~,D\.;.

npl:IXO.l{ ro.l{Hm.EDe 80 (aK'LM).

Xaca .EDHBa I(pHojenHha -

,.. . <~!... J t}zi. jih ji c:_J\;. .::;.;} J ~"J ~j\::...1 "'..} ,JI.> l ~;.) 3)
J!eT.EDa nama ... ') y noce,!{y CTaHOBID!Ka ceJia CTa.EDeBHha, )l;ecHha lihnaH .l{elPTepa. 0TceKoM ro,!{HUI.EDe 30 (aKqH).

J~~
M

KopHeTa.

MyceJieMa 6
(Bynmn 'Bypl}e, Pa)loCJian Bor,llaH, 'Bypo BorJlan, BnaTKo Bor,llaH, Pa,llO!La Bor,llan, BYK ByKMaH), Kyha

40, nynHX 6awTHHa ll

(OJl TOra ,Ilse nony6awTI1He), npa3Ha 6aWTHHa

l.

;~;~JI ;1_,1. it Jt. ;:,.J ..t:.-1;1 .::;.;,;..:,\:!J "'..} J~" ..:,1:!.! ~} ~l .,_;..:,'JJI)~ J.r..~ ""'\;.

' ' J..>b. - )J:f ~J-'! )J;

Xaca JII%!Ba.l{a. Jif3Mel}y cnoMeeyTor ceJia H ceJia JbeW.EDaHH ,ll;ecHliH H JbeW.EDaID! KopHeT Jiyr je no 1%!MeHy JiywKo IIoJbe y KOMe ce Hanaca cTOKa, HewTo O){ Tora ce KOCH. - lipl:IXO,!{ 110.
\1\

J..> b.- ,Uf. .UJ ~)jA <~,D\;.

npHXO.l{ 180.

Xaca .EDHBa<< I(pHojenHha -

l' J..>b.- J.r.." d~ J )"!.J .Ur o.>.r.. u'JJI JJf" ~.> ')<.J"\b J J 4.if. .liJ J..~ ~t;.
Xaca JIHBa.l{a I(p.HX>jenHha Ha MecTy no I%!MeHy.. ..... ,') a 30Be ce illnpoKa.......6 ) H BJiaTHWTa. ITpl:IXOA 160 . .IDHBa<< .... (Cy6HJia?) rop.EDa
6 )

..ij_,e
6awTHHa

.d:r ~Jj-

3.
.

1) Y npoWJIOM )le<l;lrepy nHWe cRMo ,n;ec11ll.ll. ,ZI;pyra cena KOja cne,lle HMajy nanpeJl J<Me

JbeW!LaHH ( ,:,1:.!1 J

oTa~ rope eane,lleeor MyceneMa. Y 3611py osaj MyceneM n11je ypaqyeaT. Y3 g,eroao HMe ea CTpaee nHWe )la je npno cTap. Y Jle<l:>Tepy 113 1521 ro,lli1He oaaj BYKMaH JIYKa je yne,lleH KaO MYCeneM. 3 ) Kao ,Ila je HanHcaHO '"-"-~ , a ea HewTO <l;laeTa311je MaJKe ce 11 Jlpyro npo'II1Tam.

'J Yl1)'1caH je jow je)lan MYCeJieM no HMeny BYKMaH JiyKa, O'IMrJie)lHO

') BI1JlH npHM. 14. KOJl npel}aW!Ler Jle<l:>Tepa. 0 ) Morno 611TI1: Bpa):l(a). 1l111poKI1 BPOJI aeMoryhe je npoquTarn, a Marno 6u ce npo<II1TaTJ.t Ca pa3HHM KOM6J1Han;MjaMa.

J Y 11e<PTepy 113 1570 ro):IUHe

~.J.i ~_,.:. Illy611na ropje

(?):

Il;pHoropcKH )lefPTepH 10 1521 H 1523 r. -

III 11eo

377
!1:

d:IG\:..1 ,JI:.!.J "'..i

.:JIJ._ _, ..,_;

CeJIO J]) e ill .!b a H !1: C'T a H KC a JI H h

MyceJieM l (BO>KHJiap Bor)!aH), Kyha 43, rryiiMx 6amT!1Ha 4, rrpa3HI1X 6aiDTJ>ma 4 . ceJIO roJb eMa,ll;M (rmcaHO l' o Jie Ma T)

Kylia 21,') IIYHJ1X 6arnT!1Ha 19, (OJI Tora ilse nony6amTMHe), npa3HMX 6arnTMHa 15.

l o . ..:....

J J., b-- i .

)1.;l..M ..:....

J .....<.ai ~J.!.

....;.f';

.UJ t~ ...,b.
rrpnxon

Xaca BMHorpa,ll IJ;pHojeanha. HarroJI.lfl.IOM ro,ll;Mill.lbe Me,ll;pH(?) 60(?) 150 (aK'IM).

(: ':!.}
l o. ~J

ceJio CM.!baJ:~

Kyha 10, nyHnx 6aiDT!1Ha 2, rrpa3ne 6arnTMHe l.

J..b--.,;.f'; .liJ t; ....,~;.

IIpHXO,ll; rO,ll;MIIl.lbe 150 (aK'l:H).

Xaca BMHOrpa,ll; Il;pHojeBMha -

Xaca JIMBa,ll;a D;p.aojeaMha -

A ~J v-1~1:,..-~>..lfJ;.:\...4.,\;. .J,. ... rrpnxon ro,ll;lfill.lbe 80 (aK'IH).

'".~J j..\...-~;."":'';::>....; .f';

Xaca pn6oJioB D;pnojeanha na BO,ll;M IllyjMI.!M -

.u) .JI;lb ~\;.

npnxon 300.

'"o . . :. . J J..l.- - (? r.'-" _,......,';::. -i.J".: .u) wl;lb ~b.

Xaca pn6oJIOB D;pnojeanha y CKyrro(?) npnxon rO,ll;MIIl.lbe 350 (aK'l:H)

.:J)\..

4! MaxaJia M M JI a T H

Kylia ll, rryiiMx 6arnTifl-l)a 3.

;1 j'} 4! MaxaJia JI a 3 a p
Kyha 8, IIYHJ1X 6amT!1Ha 5, rrpa3Hl1:X 6arnTnna l.
9

)(?)ci.,ob-JI
0 )

~ MaXaJia..... (0'l:eHHliH?)

Kylia ll, nyHHX 6aiDTMHa 5.'

11

)(?) .:t..;J! 4! MaxaJia. . . . (By p H H e?)"

Kyha l O, IIYHJ1X 6arnT!1Ha 6.

') YnHcrur je KOJI eyha je)laH MYCeJieM ll1nHja Pa)IH'<), aJIH np" cpaqYHaBaHoy HHje y3eT y o63Hp. Y 36Hpy He caMo 11a Hlfje yae)leHo 11a nocTOjH MyceneM Hero je y6ene>KeHo )la HMa 21 Kyha Koje nJiahajy )la>K6MHY, a ronmro je eyha ea HMeHHMa Haae)leHo. 8) HanHCaHO .Lo (mud). Me\)YTHM, Hehe 6HTH )la Ce BMHO MepHJIO mudd-om, npe he 6HTH OHO
WTO CaM CTaBMO rope, O,!{HOCHO )l;a je TO Me.n;pa. 9)

Morno 6H ce npo'IHTaTH

11

Os'!eH>dm. Y 11ecPTepy_ H3 1529-36 ~_,1 Qqe(H)mrim (Oa-

'!em<hH?). ) Oao je npeMa 3611PY III1capn cy jeJIHY 6aiUTHHY norpemHo YHeJIH, na cy 6pncann, a 3!l je!IIIY 6al!lTIIHY CTOjf! 03HaKJI,;. aJI!f Y 36Hpy CTOjT1 ~ ...;,<!.~JI.;. (npa~He Qaii!T111le HeMll),
11) lllfAII IIPIIM.

20

y paHHjeM Ae<!>Tepy,

378

BpaaKcnan 'BvohP.J<

J.. IM} ~ MaxaJia.: .... 12)

Kyha 6, nyHHX 6aliiTID!a 2.
13

)(? .:liJ.)

.:ll; ~ MaxaJia....... .'8)

eyha 9, nyHHX 6arnTHHa 3, npa3HHX 6arnTHHa l.

7iJ
Kyha 6, nyHHX 6alllTHHa 5 .

~ MaxaJia Kosa'!H

.j)L .jl.; e:}; 4J JJ ~

MaxaJia 'By p lj e B H h H rrpHnaAa KoMaHHMa CeJbaHHMa

Kyha 9, nyHHX 6arnT>~Ha 2.

~?."J

JJ? MaxaJia B y'!eB HhH

Kyha ll, nyHHX 6arnTHHa 3, rrpa:mHx 6arnTHHa L

.:..Jji <;l.}'-:.}
\" . j.<>~- 4.i

eeJIO KoMaHe ropH>e

Kyha 66, nyHHX 6arnTHHa 15 (o~ TOra je~aa nony6amTnaa), npa3HHX 6arnTHHa 3.

.r. JIJ ~.j\('~)'-"Jj< ....,l;.

rrpHXOA 300 (aK'!H). HanOJIHI.IOM npHXOA 30 (aic'!H).

Xaca H>HBa 6eryHa:qa ea D;pHojeBHheM -

,... J.<>l..- ....A..oi ~J .1.- .Ur. :-"J~ .j\5"'~)(] ....,l;.

Xaca ~mmrpaA 6eryHa:qa ea D;pmjeBHheM -

'. j..:>l... -

...;f.

:-"J~ ;;\5"'.cif)J..~

....,l;.

Xaca JIHBaAa 6eryHa:qa ea D;pHojeBHheM -

npHXOA 90 (aK'!H).

L. j"..} eeJio Kpyca

Kyha 25") nyHHX 6arnTHHa 7 (o~ TOra ~se nony6amTI1ael "l npa3HHX 6aiunma l.

e'j '-:.}

CeJIO rpaAall

Kyha 16, nyHHX 6alll'OIHa 5, rrpa3HHX 6alllTHHa l.

.:.;J;~} eeJio Kop HeT
"l L-o-(u)-m-g-a-i-r. BK~K npKM. 196 y paHKjeM ~e<j;JTepy. "l Y ~e<!>Tepy J<3 1529-36 ll.;. B-r-a-d. Tipsu Ko~ Kyha je yn,.caa P~ocas rop}lema Koju je y ~e<j;JTepy H3 1521 ro~uae yn>~caa Kao MyceneM. Os.z~e HKje yoocaa Kao My.ceneM. "') Te nony6amTKHe cy
yn>~caae

">

osaKo:

'::J-'"1 JJ..u l..Jl\; ~J, _,i!J ...:..;;.~ ....A...i

riona 6aWT>IHe BojKo y noce~y PaAocana CKHa AnJIPKjHaa.
'::J-'"1

JlJ .JIJlu ~J> ..t'!J ...:..;;.~ ...A.ai

Ilona 6amTKHe BojKo y noceAY Pa)losaaa CKHa AHAPHjKaa. M>~cnHM .~a TO noKa3yje ~a cy ce 6amTI1He aacne~CTBOM .z~enKne. HMe 6antTI1He BojKo HIIWTa ue npomsypem, jep je To HaJKB 6amTJ<He K3 npaor ~e<j;JTepa (detteri a tik).

lU>HoropcKH 11e<:IJTepH H3 1521 H 1523 r. -

III IlBO

379

.:Ul
Kylia 20, nyHMX 6aurrm~a 4.
11

~ MaxaJia

M JI M li !110)

)~LY,J...!? MaxaJia BH!lloea.l!MnM")

Kylia 10, nyHMX 6a!llTMHa 2.

~LJ.>IJ .u? Maxa.iia P a .q o e a JI M li M

Kylia 12, nyHMX 6a!llTMHa 3, npa3HMX 6a!llTMHa 3.
(?~L;.;>

.:!.UL_,.. ..b':

MaxaJia ID er o ea JIM li M (?)

Kylia 16, nyHMX 6a!llTMHa 4, npa3HMX 6a!llTMHa l.

lt.

J.ob. _....;..,i ~J.r. ..;?. ...~_,e""'~.:.

HanoJIJru;oM npMXo.q 140 (aK'lM).

Xaea sm~orpa.q D;pHojeBMlia -

Kylia 9.'")

.\f.Jf ...!? MaxaJia

r y p M 'l Mli M")

Ky!ia 9, ny<mx 6a!llTMHa l, npa3HMX 6alllTMHa l.

~;;;.u?
~r

MaxaJia HMKOJIMliM

Kylia 9, nyHMX 6alllTMHa 2, npa3HMX 6alllTMHa l.

.u?

Maxana MoKaH>a

Kylia 13, nyHMX 6a!llTMHa l, npa3Ha 6a!llTMHa l.

\"0.

J.o~ -....;..,i~_,

.r. ..;?. .>JJ

<~,oi;.

Xaea BMHOrpa.q ll;pHojesMlia. HanoJIMIJ;OM -

npMXo.q 350.

~~ ).) .wf. .>JJ.{<~.o4J!.) .;,:1 ji ...:....l .).>p;.;,_ J ,:,~)"'J! :!IJ)jl \..l J;ll ~' .r. .:,~l J ")J;_,.o .r. u.)o.)l:; .j.M! ~l IS..clJI ~ -'!.~ .iib ~;G ;j. ,:,ls' If'J-!( '::'1... ~yi.f. ~ Jr.-J .f. ~ )ib
Xaca npeJia3 D;pHojesM!ia npeMa eeJiy liMpaHn!:m (?) - rrpMXo.q ro.qMlllH>e 500. (aK'IM). - Y CTapOM .qe<i>Tepy je OBaKO 3aiiMCaHO: 0.q Hapo.qa KOjH rrpeJia3M rrpeKO crroMeHyTor npeJia3a o.q CTapMx speMeHa ce Y3!1.11'IaJia o.q ne!llaKa je.qHa eypeTMja (?) 21 ) M o.q KOH>a je.qHa aK'la, aJIM o.q H>MXOBMX TOBapa M o.q jaxaqa"') HMje ce HMurra Y3MMaJio, rra je ~a.qa orreT 3aiiMcaHo y HOBM l!apcKM .qe<i>Tep Kao mTo je 6MJIO 3aBe.qeHo.
10J Y /letPTBpy H3 1570 rO/IHHe ~~. ''l OB/lB 6.e3 IIHiaKpHTH'IKHX Ta'!aKa (MOrJIO 6H ce '!HTaTH BecocaJIHh><J. Y lletPTePY H3 1521 .!.\Jl..~.J BHIIleCaJIHhH; Y IIB<:I>Tepy H3 1570 .!.!Jl..t.!!_.J BHIIlaCaJIHhr<. ") Y lletPTBPY H3 1521 rG/IHHB ynr<caHH MyceneM HBaH Pa11ocaa on11e je YIIHCaH npar< KOli eyha anH nuje yae11eH Kao MYceneM. "J BH/IH npHM. 22 KO/l npaor /IB<i>repa. 20 ) HIn~aM CHrypaH y qu:Talbe, jep HeMa .n;HiaKpMTMqKHX TaqaKa.
21 )

r.,i; .::.1:Al.:. .f.u4;f l.- ...:..... J J.ol...- '")(?) ~~-!!; 1 }

J;."..., sureti- je oqHrJie.n;Ho cwTmtjH uoaa~ o,n;, axqe. YKa3yjeM 11a y CynejManoaoj Kanya-HaMii nocTojH oaaKBa pe'!eHHI(a:

...:JI .?.; o.;l~ J. >~~.J To TaKo}je yaa3yje 11a sureti 3Ha'!H HOBal(. 22) BYK:BaJIHO: 0/1 OHJo!lt KOjH jaruy.

JJ.J"' J. .;,>,:f.J"! ..r,- J

380

BomrnCJiaa 'Byp!Jea

~_,j ~-t HAXI1JA ~YIIA

.!t!.l ~}

ceJio

Ill T e K e")
12")

MyceJieM l (IleTap 'Bypo)") Kyha 10, 6amTJrna rryiD!X (OA TOra liBe IIOJiyfiBWTHHe. 3a jeAHY fiamTHHY CTOjH:

'J~ .JIJ ~.J)U ~j)

u'Jb

~L ~J\; . a:.~

BamTHHa PaAHma ea AeJIOM pHfionoaa y noceAY PaAOibe CHHa Hm!:oJIHHa)

IT (>") lo

J 16) ,

.C..

J A ";'~ ":''::-1
120 (aKm) .

MJiror. CTaja

8 rOW<tiiiFbe no 15. -

Ilope3

.1. ~} ceJio Be pn
Kyha

33, rryHHX 6aiDTrora 13 (3a jeJIHY fiamTHBy cTOjH 3anneaHo:

~" r;- u~J. i ;.f' J

.sJfJUJ .l!J> (?).!Uu .s";.} .:l!.~

H

BamTHHa 'Byp})e , y noceAY Byxocaaa 'Bypl}a

'Bypa rpyfiaHa -

nope3 3).")

v. J.al...- .......A..:.i

~J .1.

.U.r, ..UJ t;
.....,1;..

(.,o\;..

Xaca BHHOrpa.q I{pHojeBnha- HarroJIHD;OM -

rrpnxo.q

70

(aK'IH).

r-o j.<>l...- .Of.' -liJ 4<-JjXaca lbHBa D;pHojeBHha rrpnxo.q

35 (aK'IH).

,.. . J.al...- .o i; -liJ;;.~ .....,\;..

Xaca JIHBa.qa D;pHojeBnha rrpnxo.q 30 (aK'IH).

A. J.al... -~ ~J..r.
T.
-

.o.r. ..~~J~ .:,ls'~)e 4..,1.;..

Hai!OJIHD;OM I!pHXOA 80.

Xaca BHHOrpa.q 6eryHan;a ea IJ;pHojeBHheM -

J.<> l... , J

T ~;li

- .:,j;l J.<> l... -;;:~ji el;..

rro HMeHy
20 (aK'IH) .

.Jo..;._,.. rt > ..... A:~ .1.":- .....,~;..

l13BaH .qe<PTepa Ilproroc rrpoco

Xaca JIH:Ba.qa .qpyra Ha MecTy KapaTa

2 no 10 -

rrpnxo.q

u)(";:iJ;.>
Kyha

4..lJ.J "..} ceJio Bypolbe

20

10, IIJHHX 6aillTHHa l.

") Oa)le cnyqajno HMa AHiaKPHTH'<KHX Ta'<aKa. IIoWTo je 1 ae3aa ea .;. , a ABe Ta'<Ke

H3H8A ..::. nncane Kao je)IHa, irpso caM '<HTao .!.l.:!l JI e m H H h. TaKo caM npoqitTao y npomnoM caonwTe!Dy KOJI HMalba aa~cy.pa (IlpHJI03H Il, 50, 53). Kail Ce IIPO'<HTa lli T e K e, TOIIOrpa<t>cKH UO)IaQH ce CJiamy (peKa CHTHHQa li llPYPH). 'If Ae<i>Tepy H3 15?0 ro,llHBC CTOjH jacno d::-1 llireKe. Y Ae<i>Tepy H3 1521 ...... 1 ( <i:!.1) Y Ae<t>Tepy H3 1521 ro,llHae HHje yse)lat. ") Y 11e<Prepy H3 1521 rDAHHe caMo je)IHa fiaWTHHa. Osile y 36npy HHje yse)leHa HH jeAna 6awTHHa ann cy yse)leHe y nonncy. 26 ) .TCAHY peq HHCBM y CTBIDY JIB npO'IHTBM. ") Beposarno JlyKaTa. 8 ' ) He'<HTibHBO. 30) 5lfAH llPIIM 28 KOA npeor Ae4JTepa,

">

IJ;paoropCKH AC<iJTCPI1 113 1521

'If

1523 r. -

Ill ACO

381

~);: ~} ce.no Bpe1KnHe Kyha 17, nyHMX 6amTMHa 3.

l?.J! "'..i
30

ceJio

n a p n; n

Kyha ll, llYHMX 6aiDTMHa 5, npa3HMX 6aiDTMHa 2.

)~_,\sC.:, ~j ceJio C a tj a B n_n; a"")

Kyha 9, nyHMX 6aiDTnHa 5,

(OJI TOFa ,2 63WTHHC Yfii1CRHC Y rJ.\C CTOjl1:
JJ:,}

,J.;.,J> "'J)'

ILI1BB

JJ;o6po

[11Jil1

JJ;y6paaa)

u-J ':"~\ .J,r0 ~ fU ~,J~ 30")""J)' ,:,I:J,J\ y":.

CnoMCHYTY IL'KBY {non.e) CTaaonmrurrno ce.na no 11MCHY CaJ:jaBI111R noce)IYJe 11 )laje )la:m:6HlJY},

npa3HMX 6arnTHHa 4.
\O

J.ol...- .,;".";~J J. 4i,r. JI J i}~... \.;.

HanOJIHn;OM npHXOA 95.

Xaca BHHOrpa,t~ UpHOjeBnha -

~J"" ~j CeJIO MOMHIDHhH

Kyha 32, nyunx 6amnma 14 (2 nony6amTI1He),

npa3HHX 6awTHHa 2.
J.r.)f' ~\.;.

J.ol...- "r. .~.~_,

Xaca H>HBa IJ;pHojeanha l o

npHXOA 50 (aK'IM).

_..:...J )JJ.f..J .:,~1 .!.!..(~;~;)_,i.("- t.}W ~J .1.- Ji.,_; Jbo. l - "r. .JJ., 4 ~\.;.
Xaca rrpeao3 IJ;pHojeaHha. ITpeJia3H cTeROBHMIDTBO ceJia. 0TCeKOM )lajy a npeJia3 COllCTB~HHM 6pO)IOBHMa rO)IHIDibe 150 (aK<JH).

1o.

J.<> l... -

4;_;

"='' ;:. "r. .~.~_, w\:111. ....,\.:.

npHXOA 150 (aK'IH).

Xaca pn6oJioB UpHojeaHha Ha pen;w 3eTn 1o

J.<> l...~ "';'Jr "='' ;:. . . ;J'; .JJJ;:::;_:. .J\:' ll. ~l.:.
rrpHXOA 150 (aK'IH).

,ll;pym xaca pn6oJioB UpHojeanha Ha pen;w Mopa'!H o ;:,:.

.JI el.:. .;_,._;.. ~i .~lA.. J) ~br"='';:. J!S' J.<> l...

llpHXOA OA 6pOAa Ha pen;n Mopa'!H npeMa CllOMeHYTOM CeJIY. J13BaH Ae4JTepa. 500 (aKm) .

.j.}j ""..}
~J'.J

ceJio ToJiomn

Kyha 9, rryHa 6amTHHa l, npa3Ha 6amTMHa l, (y 36Hpy cy yae)leae 2 nyue 6BWTI1He).

p JJ J:J):l -'!J:l _, "-f-;_;:.,; .w....; :.J" J~~ J ;di ):l;.;;, .J' el.:.")....;\!-'! t;_,; ..t..\:1 ...:..

J y,!w ~-'J.- <f..;.f:>j_ ~ ;:> ;..\:SC.I .fJb.

L;

J!HBa)la rop!ba lloJbaHa. J13BaH )lecpTepa. y YlKHBalby llHp AJIHje 'IOBeKa }13 Tspljaae llO):(ropnn;e n y rroceAy )lepawma BeJIHje mejxa TeKnje 'Iaywa CKeHAepa y llo)lropnn;H. 0TceKOM roAHillH>e 10 (aK'IH).
30 )

Bl1)lH npHM. 29. -

';! JlC<iJTepy 113

1570 rO)lHHC

~J~

"!al)aBI111B.

") Mecro <!_....;_;.

31 )

0B}1e l!flje 6a111 CilCIIHM jaCHO HilliHCilf!O,

Y .t~$epy 11~ J570 .,.'}'~ U;j

382
32

Boamtcnaa 'IIyp!)ea

)(? ~J) .!.L..J

"'..} ceJio . . . . (B H ur !b n h n?)

Kyha 6, nyHnx 6aurnrna 4 (aa je.qay 6awTMHY 3am~cano:

.!.l,it..ll

ue Ti::> .:.~>u ~J, ":i_,,~; .w:.~

ceJio OJinBepeBnhn

BBWTmra Pa)IOHXI y noce.qy PB)Iana MHJioaHha 011 cena liMpannhnl.

4JiJ.,;iJI ""..}
Kyha 4, nyHMX 6aurnrna 5.

Kyha

6.
~_,Jl.. ~t HAXMJA MAJIOHIIIM'B.YI

Kyha

21.
~}\.. "'..} ceJro MaJioHurnhH
~~JJI~ MaxaJia BpaHnhn

Kyha 1~, eyHMX 6aUITMHB

5, npa3H11X 6aurTnHa 10.

~JI..

.:,)t.: r ~; ""..} ceJio K o e n h H O,ll MaxaJia MaJioHUinha

~ MaxaJia.... (B j e

Kyha 14, nyHHX 6aurTnHa l. . ' 3, nyHMX 6aUITHua 2, npa3He 6aurTMHe 2.

(.J\::-).} _;\.,.).

JI? q a H n?)'")
36 )

Kylie

J.r.--1 ~
Kyha

MaxaJia .. (CnyJK?- nncaHo .l1cnyur)

6, nyHHX 6aUITMHB l.
~J!~ MaxaJia Bornrunhn

Kyha 13, ITYHMX 6aiUTMHa 3, npa3HHX 6aurTJ1Ha 6.

~J.>IJ~ MaxaJia Pa,llOFbMhn

Kyha 5, nyHMX 6aUITHHB l.

,:,; } j~
Kyha 7, nyHMX 6aiUTMHa 2.

MaXaJia rp JIO B K YK

"l BH)IH HCTO KO)( npaor )le<i>'repa. 33l BH)In nPMM. 27 KOli np110r )le<!>Tepa. '"l Y Ae<t>Tepy >13 1570 ro)lnne .:")!..~ Ilp~o~iballn. ,-- Oao ceno H Bpannha cnal!ajy y r:paoM Ae<t>Tepy y aaxnjy E:yna. ") BHAH npHM. 31 KOli npaor .qe<t>Tepa. '')'Y npaoM .qe~Tepy ..Ir,l (M)cny2K .

I.(pHoropCKM AC<jJTepH H3 1521 H 1523 r. -

III ACO

383

tl, }JL ..J? Mi!XaJia II a B JI o B 111Hl

Kyha 9, rryH11X 6alllTI1Ha 2.

4J>\IJI..!?
Kyha 7, rryHI1X 6alllTJ1Ha 3
~_,!.!

MaxaJia BJiaAOBI1h11

(y 36Hpy 03HB'IBBB CBMO 1\Be).

M ilraxaJia Jb e m e B 11 h 11

Kyha 10, nyHMx 6amTI1Ha 2.

J.j~~

Maxa,rra

J eAHOllll1

Kyha. 6, llYHHX 6alllTI1Ha 3 (je)~Ha 6aiiiTHHB OBaKO 3BBCI\CHB:

uJ~ .ft..\:.'":"'\; ~J>

_,u_, yy, .:J.:.~

BaiiiTHHB non BYKocaa y rroceAY MBHBCTHPCKor Kanyl)epa CHMeoHa).

~;} M MaxaJia JI y lKH 11 ~a

Kyha 6, ny~!l1X 6alllTHHa l, npa3HI1X 6alllTHHa 2
(TO je rrpeMa 36upy, a

IIOIIHCY cy CBe 6BIIITHHe 03HB'ICHC KaO IIYflC).

-}JJ.;l J _,....i ~J_,u Si .:,,1 (}M ~J .t. lS'~b J~}\..

"'..} "),<U>)_j< .J\l JI):, "':;iiJ_r

, l T ...:......

<~<-Jj<

,.0::::::.. ("')

1DI1Ba (noJbe) M o p a H> a. cnoMeHyTy H>l1BY paja ceJia MaJIOHlll11liH Y2KJ1Ba oTceKOM 3a 12 <fJ11J1yp11ja (AyKaTa). - .l(a2K611Ha 12 AYKaTa.

(~.))1::-) ._")!...~":~.)J~.) .)'.r...t...r..\::~>J<J"\\.,.:~.O..r..": j(!.) J~.).;;":.. .o:;.~::...."\,;.

t o ..:...

J, j,.> l... -;>fi J.;M ~.)

Xaca JII1BaAa Koja ce Ha311Ba CeHorym (?) 11 APYre JII1BaAe Koje cy no3HaTe noA Ha311BOll! .l(oJiaK (?), Bep11paA (?) 11 '!JiaHoBa (?). 38) IIp11XOA roAI1Iillbe 450 (aK'IH).

JJ) "'..} .ceJio...30)

Kyha 9, nyHI1X 6alllTHHa 5, npa3Hl1X 6aiilT11Ha 2.

4);f}\; "'..}
fi> ji
MyceneM -

ceJio K a JI o lj y p lj e BH h 11

MyCeJieM l (OH je yae11eH KOl\ 6BIIITHHC r11e CTOjH:

Cit.;. l!il:..l .>lJ ,:,\JI ~J> (?) 4JJ ..:.1:.~- {J-

BaiiiTnua 'Bypnh (?) y noceAY Maaua Cf!Ha CTaHHmHHa. J1saaH AC<I>Tepa),

Kylia 6, nyH11X 6amTI1Ha 3, npa3HHX 6amTJima 25.

djl) "'..} ceJio 3arpeAa

Kyha 6, nyHI1X 6alllTI1Ha 5, npa3HMX 6aiilTJ1Ha 5.
") MecTo -\:<<-Jjo. 38) BHAM npMM. 32a, 33, 34 " 35, " OAroaapajyha uecTa y npaou AC<jJTepy.

"'l BMAH npHll<. 36 y npaou Ae<jJTepy.

384

BpauncJiaa 'l>ypl)ea

~A

"->t

HAXMJA IIJIEIIIJ1Bil;J1

'!!JJ!~} ceJio IloaMje

Kyha 15, nyHMX 6alllTMHa l.

Kyha 6.
~J.;:'!!} ceJio IJ;epoBa

MyceJieM I <.:rV u!V rojatW!H rojawmt?), Kyha 24, nYHMX 6alllTMHa 6, npa3HMX 6alllTHHa I.

(?~';...,n t.I.J.JI-JI "'..} ceJio O e T p o B M h M (YcTpoBMhM?)'0)

Kyhl/. 6, llYHMX 6aUITMHa l.

J;ilj

~j ceJio .3aropaK

MyceJieMa 4 (Pa)IK'! PacKo, ByJieTa HaaJUIIU, CTjenaa Pa)lya, llaaJie PaCKo), Kylia 15, nyHMx 6aUITMHa 3, npa3HMX 6aurTrma 4.

#J;:. ~j

CeJIO

,!J;peH.OBUITM~a

Kyha 7, nyHMX 6aurTMHa l, npa3lm:x 6aurTHHa I.

.:..;1 '!!} ceJio P T

Kyha 3.
~rtJ ~j ceJio BMTacounhn

Kyha 6, npa3HMX 6aurTHHa l.

~_,l.
Kyha 8, llYHMX 6aUITMHa 4.

'!!}

ceJio

M n JI o B n h n")

(?) .!.l._,..,...r ~ ceJio....")

Kyha 6, nyHMX 6aUITMHa 4, npa3HMX 6aUITHHa 4.
.l._jiJ ~j CeJIO BMTKOBMhM

Kyha 23, nyHMX 6aUITMHa l, npa3HMX 6alllTHHa 6.

'l"

.:-J J.ol... - <\!.....J c)a. "':-.,.:. <?>J~~~ ~)";;"ji e b. ) BHAK npHM. 38 KOJI npaor Ae<!>Tepa. ''-) BHAH npHM. 40 KO/l npaor fi~<Jlrepa, 42) Bl!lll'l UP>IM. 44.

~j

.J;:. (?> ....~1.:,1;11!.

PM6oJIOB CJian Ha pe~ 3eTM. J13BaH .n;e<PTepa. Y noce.n;y HMKOJle BeJPa~ta (?) 0TceKOM ro.n;MurH>e. - IlpMXo.z:! ro)l;MUIH>e 30 (aKm).

UpHoropCKH J.1e<!>Tep1111a 1521 H 1523 r. -

III ,t~eo

385

")<.r);;.t;> .f; J'.r ~}

Kyha 4, npa3Ha 6aiiiTmra l.

ceJio. . . . (JJ; o JIIb a

:o; p K B a)")

4.,t.U, .,_;
Kyha 15, nyHHX 6aiiiTmra l.

ceJio BorMHJIOB'HhH

JJ.:> ~} ceJio

.n; o JI

eyha ll, nyHHX .6aiiiTHHa 4, npa3HHX 6aiiiTHHa L

, . 4:...

J t}W '"!"J .r.- ~~ J~.!.l ~~).)J~;; 4<-;j<

OTceKOM

IDHBa P H6 j a K y mice,zzy HeKHx CTaHOBHHKa liJieiill!Ban;a ro)II1IIIIbe 15 (aK<IH).

~~~t Jt..l..jr:J ;.:> o,;-'Y J~~ JieTH>a naiiia JI a e T B a") y noce,zzy cTaHOBHHIIITBa HaXHje liJieiiiHBD;H.
4:.:::.-

..

4..<>-t

HAXMJA D;ETJ1IDE*)
MaxnHe)

..:...\.. .,_; ceJio MaHHe (oocaao

' 5

)(HJIH

4};..1

?) 4};i..1 .u? MaxaJia CTpeHOBHhH (? -CTpeJIOBHhH)'")

5 npaaHIOC flatnTHHa).

Kyha 9, nymrx 6aiiiTHHa l, npa3HHX 6aruTHHa 4

(y aflHPY
aase,t~eso

<n4.f;'l.d? MaxaJia
Kyha 6, npa3HHX 6aiiiTHHa 3.

YqeBHhH (?) ..)

4,f._.t

41? MaXaJia IlepnqeBHhH")

Maxana 'Me)IOBHhM

4J.1A .d?
Kyha 6, npa3HHX 6aiiiTHHa 5. (HJIH 4;~ ?).:!!..J~

.d? Maxana
~J

MHJiaTOBHhH (HJIH MMJiaHOBHhH)'")

Kyha 12, npa3mrx 6aiiiTmra l.

41? MaxaJia By K III H h H

Kyha 3, nyHa 6aiiiTHHa l, npa3Ha 6aiiiTHHa l.

(y a6npy sase,t~ese 2 npaase 6aiiiTHHe). BH/.11< npi<M. 43 KOJ.! npsor J.!ecjlrepa. ") Ca.lla y K'lesy. *) y npsoM ,t~ecj>Tepy H11je aaae,t~esa sax11ja I~eTI<Ibe sero cy sace.n.a Koja cJie/.le yn11casa y H8XI<jy IJJICllli<Blllf. . ") Blf/.lH npi<M. 72 KOJ.! npsor ,t~ecj>Tepa ..) Blf/.lH npi<M. 73 KOJ1 npaor J1Ccj>Tepa. '"l BHJ11< npi<M. 74 KOJ1 npsor 11ecjlrepa. 48) BHJ11< npHM. 76 KOJ1 mpaor 11ecj>Tepa.
43)

386

BpamH!naa ~ypl)es

.::.{!.ji;.> .u? MaxaJia

Kyha 9, npa3He 6amTHHe 4.

.n; p ar o ill .11 h .11

Kyha 6.

~f!J ..~ MaXaJia BHTOMHp

Kyha 5.

41.1. .:!.P .u? MaxaJia

.n; o JI !b .11

B p a j Mh M

MyCeJieM l (Pa)\OCaB rpy6a'l), Kyha 6, IIYHMX 6aiilTJ1Ha 2, npa3HJ1X 6al!lTMHa l.

4; l. .u? Maxa.l!a
Kyha )!, npa3HMX 6al!lTJ1Ha ~

M a :m: .11 h.11

.:.,_,1.!.; M MaxaJia K o m Jb y H
Kyha 6, nyHHX 6amTHHa 2, npa3HHX 6amTMHa 5.

Kyhe 2.
o

..J..ji-.:....... .s:::.. ubi.. ~J .l. ..:..L. .._; .J,~.tl~;.){;_""~ ~)f Jt;.

T~- ......<,.,i ~)J. 4if." ..liJ

IIpa3Ha lblfila (noJ.&e) B ax a 'I y noce.l!Y CTaHOBHMIIlTBa ceJia MaHHe. 0TceKOM MJieTa'IKHX AYKaTa 5.
).) o.)..r,.

rt 'f;..J.J.)J O\!}- lo j.<>\...

.r.

<4,0\;.

Xaca BHHorpa.A IJ;pHojem~:ha. HanoJIHL(OM. IIapi:(eJie 2 HaJia3M ce Ha MecTy Koje ce 30Be JiymaHJ11IlTa M )J;y6oB~a.

IIpHXOA 151'>.

JJ..r..J <..r..J.-; .u ..u J ~)..cs:::.' ~).)- 'of") ' ..A~)\,."'='')" 4if. .J!J MJIMH IJ;plrojeBHha Ha perzyr.... (BjeJiacHMqa?). CTaja l - rrope3 15 (aK'IH). Y noce.z:~y CKeHAep-6era I.J;pHojeBHha. )J;aje cooj nope3.

"'="'::-'

)fj. ~p-

l o

i)-~~"'='').) oU J: ..liJ"':"'::-'
nope3 15 Y noce.z:~y cnoMeHYTOr.

MJIMH IJ;pHojeBMha Ha BO,llf1 Be'IMh -

...:i-JI<.;.} ceJio YrHe

Kyha ll, IIYHMX 6aiilTMHa l, npa3HMX 6aiilTMHa 3.
00 )

") B"A" np>!M. 79 KOl\ npsor Ae<PTepa. B"A" np.,M. 81 KOl\ npaor Ae<PTepa.

. !(puoropCKif JICcPTCPif U3 1521 H 1523 r. -

li! }ICO

387

o.

j.ol.. - .... f.' ..dJ

""J

.i' """!;.

Xaca H>HBa D;pHojemma 1o

ITpliiXO){ 50.
1

i)- ~n... i:

A-"'f.' ..~~."-:'':-'
nope3 15 (aK'!n)

Mmm D;pHojeBMha. CTaja l. IIoJia ro){HBe .O;J

41? J.!;. nycTa M:axaJia B p e JI a')

Xaca H>HBa D;pHojeBHha.

).)'.)i_;..-)"';>:

..u)~ ;~l

-'!J" -

1o

i)- 1 A- .,.r. .11) '"='1:-1

Y noce){y CKeH){ep-6era D;paoje-

MJIHH D;pHojeBHha. CTaja l BHiia. ,ll;aje nope3.

1o

nope3 15. -

i).~JI

:A ) .... -'!J";::;" '"=''=-1

rrope3 15 (aK'IH). CeJIO 0'IHHHiiH

,ll;pyrn MJIHH y noce){y... CTaja l -

"'..i "'..i

Kyha 9, nyHa 6amTHHa l.

cl:,l.t.
63

ceJio BpajnhH

).:fl) 41?

MaxaJia .......6 ')

MyceneM l

('f>ypo .n;amw?), Kylia

23, rryHI>Ix 6amTHHa 3.

Kyha 5.

"J(?~_,;~f> ~;~_,5 41? MaxaJia: ...."')

xyha 6.

or f"'r .o!L> -':_).> t_~

BnHorpa){ y noce){y ,ll;a6H:lKHBa, l o.

nopro 53.

j.ol.:

...J,; ......<.ai ~-'.t. ....

r. .liJ~....,~.;.
IIpliiXO){ 150 (aK'IH).

Xaca BHHorpa){ D;pHojeBHha. HanoJIH~oM. IIap~eJia l -

") Ca CTp~ue CT<>ju nycTo, npaauo. - Y l!e<Propy ua 1521 ro}IHHe r.taxana Bpena je uacCJbeua ('l Kyha " 9 6amTHHa). Oa}le je nocrana Me3pa CKeHl(ep-6era lUJuojea~tha. Y li,ecPTePY H3 1529--36 cy jorn Bpena yae}leHa 3JIH CaMO ea MJIHHOM H Me3poM, a y Ae<i>Tepy H3 1570 ro}IHHe Bpena HHCY yonrnTe yneJICHa. Amt HHje caMo Maxana Bpena onycTena aero ce BHl(lf }la cy y YrnHMa 6amnme nocwne r.teapa, jep je y !\CcPTCPY ua 1521 6uno 14 Kyha " 14 6arnrnua. TaKolje cy O'!HHHhH onanH (6HJIO je 35 Kyha H 20 6amTHHa). "'l He'!HTJbHBO.

lJ._.;.

6:.1) MorJIO 6a ce pa3JIHqJ1TO

rrpo~n:lT8TM:

KosaH, 'BosaH, rysaH HT,D;.

"l rojaTOBHh>r, KojaTOBHM, ryjaTOBHhH, rojauOBHhH, T>yjaTOBHhH, 'ByjaHOBHM H CJIH'!HO.

BH}IH npHM. 85 KOJI npaor }lecjJTepa.

388
, o

BpaHMCmm 'Byp)jes

r-J , A .G..f; ..u" ":"'::-1

eeJIO JI Oll a T e )
55

MJU!H lt;pHojeBHha. CTaja l ~ nope3 15 (aK'U!).

66

).::,.v ".,}

Kyha 15, nymoc 6awnma 6, npa3moc 6awTHHa 9.

JJ'J, ".,} eeJIO TI O6 Op H

.:.~,"";. ~ MaxaJia IIeTpOBHhH

Kyha 7, npa3HHX 6awTJma l.

.:.!, _;..l 4l? MaXaJia

Kyha 5, npa3Ha 6aWTMHa l.

0 e T Oj M h H

(MO:lK,qa

0 e T O B H h M}'0)

~~3.1. ~ MaxaJia Bo:lKMheBMhH

Kyha 5, nyHMx 6awTJma 2, npa3moc 6awTHHa 3 .

.:.l.j\:..1
Kyha

~ MaxaJia CT.aH>eBMhM

2,

nyHa 6alllTMHa

l,

f)G n.f .I.;J,; JI....!!,J J J.n)l> a!.~

{Ta je 6amTMHil 3aBelleHa:

BaWTnsa ,lJ;aH'IYJI
67

BMIIIecas y nocellY KaJiy}jepa '.E.ypa).

}(? ~?.'J -!\A) .:.!,.rip 4l? MaXaJia. . (M H p a 'l e B M h M?)07)

Kyha 10, npa3HMX 6alllTJma L

68

)~~.1.

41? MaxaJia.. ."')

Kyha 5,"

88

nyHMx 6alllTJma l, npa3moc 6awTJma 2 .

.:.i, _,A!.J .1.1? MaxaJia B Hill K OBHhH

Kyha 14, nyHHX 6awTJma l, npa3moc 6alllTHHa l.
~~\:..1 ~ MaxaJia
(y 36Mpy je HaBCliCHO 5 npa311MX 6aWTMHil),

CTaHKOBMhM

Kyha 8, ITYHMX 6aWTHHa l, npa3IDOC 6awTJma 4

~ ~} eeJIO lt; eT MH> e

~))./. 4 1!: MaXaJia

B O p OB M H e

Kyha 13, nyHHX 6alllTJma l, npa3ID!X 6aWTMHa 3.

"') BHliH npHM. 90 KOli npsor lle<l;lrepa. 56) BHliH IIPHM. 66 KOli npsor liCcPTepa. "') BHIIH npHM. 68 KOli npsor liCcPTepa. 58) Bo6HCJbCBHhH, IIonHcJiesHhH H CJIH'IHO (MOJK,IIB IIonHrnJ&esHhH). npsor ,11e<l;lTepa. "'a) Y 36npy je 3aBC,IICHO 6 eyha.

BH,IIH npHM. 69 KOli

:t(paoropCK>I 11e<!rrepu u~ 1521 u 152~ r. ~_,:-1 ~ MaxaJia

III 11eo

CTojuudiH

Kyha 6, rrpa3HIDC 6aiiiTJma 2.

~A:,IJ!I.M- MaxaJia JiiBaHeBHHH

MyceJieM l (BJiaTKO CTjenaa), Kyha 22, IIYHIDC 6aiiiTHHa 7, npa3HIDC 6aiiiTHHa 9.

Kyha

'\ J.al..- ....;.J'; ..UJ <~~'Jj< ...,l;.

Xaca fhHBa ll;pHojeBHha. Ilp~o~

60 (aK'IH).

n J.al..- ...;.J'; ..Uu.~...,~;.

Xaca JIHBa~a ll;pHojeBHha. IIp=o~

225 (aK'l:H).

J.~"?,} ceJio BjeJIOIIIH

MyceJieMa 2 ('Bypo ByqKo, Pa/IJN Bjenow), Kyha 32, npa3HHX 6aiiiTHHa 5.

J.;:. "'..}

ceJio lb er y III H

~J~~~I; ~~ MaxaJia Pa~HheBHhH

Kyha 39, rryHIDC 6aWTHHa l, npa3HHX 6aiiiTJ1Ha l.

r o ~J~ "':'J
ll.Ube 25 (aK'l:H).

1.

J\....piJ V"liJ ~J.)

h;J. ~l ~j

3eMJbHIIITe A.neKca BoJKH~ap"") y noce~y ByKocaBa Pa~ocaBa. 0TceKOM ro~

(HJIH ~_,l.) d::,. ~ MaxaJia ~ Kyha 17, nyHHX 6aiiiTHHa l.

........

MHO'IHHHhH

(HJIH

MH JIO 'IHHHhH)

(HJIH

.!.lfe"r#> 4L-~ 4~ MaXaJia

.OJ!

J!HqOMHJ!HhH (HJIH JlHXOMHJIHhH)

Kyha 26, nyHHX 6aiiiTHHa l, npa3HIDC 6aiiiTHHa l.

~ MaxaJia II o Jb e

Kyha 24, IIyHIDC 6aiiiTHHa l, npa3HIDC 6aiiiTHHa 3. j:/ lj ~ MaxaJia 3 a JI a 3 Kyha 24 (y 36upy 25), rryHIDC 6aiiiTHHa 6, rrpa3HHX 6aiiiTima 2. j:/ljJ,L. ~ MaxaJia MaJIH 3aJia3 Kyha 10, IIYHHX 6all1Tl1Ha 4.

\JJ ,Mo MaxaJia B p 6 a

Kyha 19, rrpa3HIDC 6aiiiTHHa 3.
P~
59 ) 3eMJhuwTe Koje je paauje }UlJKao KHe3 AneKca BoJKH/Iapeauh Koju je 3anucaa y lle<iJTeH3 1521 Kao MYCCJICM, a KOjH ce CIIOMHfbC y IIOBCJbH H3 1489 H KO/l M. Cauy)la.

25

390
JP jlj Kyha 20, rrymrx 6amnma l.

SpaHMCJias T.ypl}ea

.J? MaxaJia ~aH> en JJ: oJI

, .. J.ol...- .JU}..;~~ ~tf..>:.~ rt o~......,~.;.

Xaca JIHBaAa KMeHOM IIJiaJJ;ID!IIITe Ha Mecry JieTH>a rrawa?) JioBJ;.eH') XOA 100 (aK'IH). llp11-

~JI:. )l;

.J? MaxaJia P a A H JI e B H h H

Kyha 26, rryHHX 6amrnHa ll, rrpa3Hl1X 6awTHHa 6.

t

....:_,..U::::..- t_}:W ~J J. tJ"t~;l "?_}J

.1::-'; "'..}J

l;IJI ..,_; Jl#.l -'!J.> J.llj ~;_;.

lDHBa<< (rro.Jpe) 3aJIHW y rroceAy cTaHOBHHKa ceJia YJIHhH, ceJia KocujepH l1 ceJia Ap6aHacH. 0TceKOM - AYKaTa 4 .

.!.1;1* .J?

MaxaJia M H K y JIH h H

Kyha 22, IIYHHX 6alllTl1Ha 5, rrpa3IDIX 6awTHBa 6 .

.!.!:i "'..}

ceJio ToMHhH

Kyha 12, rryHHX 6all!Tl1Ha 8, rrpa3Hl1X 6aWTl1Ha 9.

~ "'..} ceJio TeKJIHhH ('BeKJIHh11)
J

.i.. .J?

MaxaJia J e 3 e p

Kyha 8.. ITYHI1X 6aWTl1Ha l, rrpa3HHX 6aWTl1Ha 3.

J!.P .J? MaxaJia

JJ: p a roM H JI
0 ')

Kyhe 2, rryHHX 6alllT11Ha l, npa3mrx 6amTHBa 2.

.1..1\ ~ MaxaJia Y 6 o
Kyha 4, nyHHX 6all!THHa 3, rrpa3mrx 6all!THBa l.
JJ) ~JJ~ MaxaJia Byqe

JI: oJI"')

Kyhe 3, ITYHHX 6alllTHBa 2~ rrpa3Hl1X 6auiTHHa 2.

t_.>J ..1..;:- .J?

cs'J; .J?
~;.J

MaxaJia lJ; p HH Bpx

Kyha l, rryHMx 6aWTI1Ha 3 (y 36npy cy ene 6aWTHBe 3ane)\ene KliO npa3ae). MaxaJia K y li H wTa

Kyha 8, nyHHX 6all!THHa 2, rrpa3mrx 6amTHBa 7.

.J? MaXaJia B Oj KO B Hhl1

Kyha 3, rryHHX 6all!THBa l, rrpa3Hl1X 6all!THBa 3.

60) He npeBO)IHM ,j~~ ea KaTyn, jep MHCJI>IM 11a 6n MorJia 36YH11TH '111Taoqa. Hnaqe ce peq MOJKe npeaecnr H nnam~ma. 61 ) IIHcano Loften. Ynope1111: Jion'Tenb y noneJbaMa ll;pnojrumha. u:?) Tau:o je n11caao.

!WaoropCKH 1\C<I:>TepH >13 1521 H 1523 r. -

Ilt ljeO

391

jp ~A .U.... MaxaJia Ja6yKa ,ll;oJI

Kyha 2, IIYHJfX 6amTHHa 2, rrpa3HHX 6amTHHa l.

Jp IJ..I} .U....
Kyha 2.

MaxaJia KpajlbH

,ll;oJI

~;JI .U,... MaXaJia

J1 B K OB H h H

Kyha 4, rryHHX 6alUTHHa l, rrpa3HHX 6alliTHHa 3.

~_,l. -.b.,. MaxaJia MHJIOBHhH

Kyha 4, rryHHX 6amTHHa 2, rrpa3HHX 6alliTHHa 4.

Jp J~..!,...

MaxaJia IIeTpoB ,ll;oJI

Kyha 2, 1Ip33Hl1X 6alUTI1Ha 3 (y 3611py CBMO 2 npa3Be 6BWTHHC).

~JJJ .U,... MaXaJia 'By p OB 11 h H

Kyha 2, rrpa3HHX 6amTHHa 2.

,.. ~ .s:::_....:.... J t}w ~' .f. ~s::::;.,_;

.j.\.1.1 ~).)(?)lt .u:;_;.

lbi1B3<< .. (Kyqa?) 63) y rrocep;y cTaHOBHHKa ceJia TeKJIHhH. 0TCeKoM ,rop;l1llilbe ,llyKaTa 3.

4=4:)))1 ;::."_.)rt

.).l.,_;

ceJIO K'IeBa

1 l1Jl11. }

03p11XHHhH

Kyha 18, IIYHHX 6amTI1Ha 2 (jep;aa 6aWT11aa 3aaep;eaa:

!.>.f }l ;.f' ." ~.), !~}J

e-" .:.1:.~
14.

BawTI1im Kona<r y noceiJY Kara Gi:iz-a), rrpa3HHX 6amTHHa

l_.,_;

ceJio B j eJIHl.le

'-:'J:..I .U.... MaxaJia CTyrr

Kyha 5, IIYHJfX 6amTHHa 3, rrpa3HHX 6amTHHa 13.
6)~.>J~

.u,...

MaxaJia IIeTpO(B)p;Hm"')

MyceJieM (BpaTI1h 66pap;J,00J KYfia 7, rryHHx 6alliTHHa 5, rrpa3HHX 6amTHHa 20.

67 ) 0, : _ ;

.u,...

MaxaJia PeCHOBa"'}

Kyha 9, rryHHX 6alllTHHa 3, rrpa3HHX 6alliTHHa 22.

03) Y npBOM 1\ecPTCPY HHCaM 11Me MOrao HHK3KO npO'li1T3TI1. "') BYKBanao: ljpyro 11Me.

'") Y ljCcpTepy 113 1529-36 11CTO H3HI1C3HO. Y p;ecpTepy 113 1521 11 y p;ecpTepy 113 1570
!Ipep;HW(

..A>\r. 11 ~>Ji l. OOj Y 36Hpy HHje aaaep;eao p;a HMa jeljaH MyceneM, ana y nonacy aMa 8 HMCHa Kolj Kyha

a y 36apy je caMo cep;aM Kyha 3aaeljeHo, na je jacao lja nacapH HHCY y 36apy norpewKOM yaen11 l\tyceJieMa xora cy yaeJIH y rrornrc. 07) Cap;a PeeRa. Y npaoM ljccpTepy .f-J. "') BHijH npHM. 53 Kolj npaor ljecpTepa. Y H03Hl1jHM ljCcpTepH!.!a >mi" 3a!1HcaHa.

25

392

Bpamtcnaa 'l>ypl)ea

~~ "'..} ceJio :Qyn;a

~f ;}li

.u....

MaxaJia KaJiol) y p lj us: h l1

Kyha 16, IlJ'Hl1X 6amn!Ha 7, npa3Hl1X 6am'!'l1Ha 37.

6

")~~ J .U..,. MaXaJia B Oj H OB H h J1 69)

MyceJieMa 2 (PaCK<> PaAOI<>a, MHjaa 'l>ypffila), Kyha 6, nyHl1X 6amTl1Ha 4.

n)~J:-.0 J ~A:-- J ,.)<~A.r..->)6>

21, nyH.HX 6amT.HHa 6, npa3Hl1X 6amTJ!Ha 23.

dA..r ;.)b

..~:.".

MaxaJia AJia,n;HHeBHhH (?)'")H MHJIOBHhH H MHjaMHHOBHhH (?} 11) eyha

">~;.1. ..~:.".JI;. nycTa MaxaJia ByKOBHK13)

-ef;"'..}
Kyha 4.

ceJio 3arapa'l

& "}

~\;

-i!J ":;>t

HAXJiiJA PliiJEKA'') IIPJiiiiA,ll;A :QPHOJ rOPJii

f.lj "'..}

ceJio 3a'!Hp

Kyha 22, TIYHJIX 6amTI1Ha l, npa3Hl1X 6amr11Ha 6.

ro

j-.<>1...-~f.JI'~j.....,l.:.

Xaca 3eMJDI1IllTe :Qpaojen11ha. -

IIp11xo.n; 25 (aK'lH).

Y.J.> ~j ceJio ,ll;y6ona

MyceJieM l
(CTaHMIIIa Hmtona),

Kyha 15, nya11x 6amTJ!Ha 2, npa3Hl1X 6amT!1Ha l.

t . ...:....

j-.<>1...- ..;.;.1.

"-:} ).) ~~ ""'\.:.

Xaca xpacmK y ceJiy BoryTe. o

IIpHXo,n; ro,n;HII.UDe 400 (aK'lH).

j-.<>1...- .U..\(' .e- J~ ~J .1, ~)h. ""Jj-o

0TceKoM 3a nyay ro.n;J1HY 500 (aK'IH).

l:bHBa (rroJDe) II p e K o p H H n; a. -

Kyfia 26 (38 jC/.\HOr CTOjH: .s ;....:l_,, e-'('.)~_,, !.fl .;. ,

,nparaiiiHH AHAPMja cnerr je. CTaBJbeH), "') 70) 71) 72)

.s.fo_,, 51_, _,;:.5 _..:-liPI <:J.J.il J.ll.>>

il<>IIITO je oH caM cJien, Kao 11 lberoaa ABB cHHa, rrope3 . a11je

llYHl1X 6aillTI1HB 2, npa3HHX 6alUTl1HB 4.

Bl1/.\l1 IIPHM. 45 KO/.\ rrpaor Ae<PTepa. B<t/.\11 IIP11M. 46 KO/.\ npnor Ae<PTepa. Ca1-1a 6paTCTBO M<tjaaoaHii (?). Ynope1-111 npHM. 47 KO/.\ rrpaor Ae<PTepa.

Ca CTpaae IIHCBHO ~\;. npa3HO, IIYCTO. Y 1103HHjHM Ae<fJTepHMa HeMa. 73) llHcaHo 6e3 AHiaKp. TaqaKa. Morno 6<t ce rrpoqHTaTH ByKBHiiH, BoKBHiiH HT/.1. "J Jii OB)Ie KaO /.\3 je CKBBCKH (PeKa). .

UpuoropcKU )leqrrepH H3 1521 " 1523 r. - III )leo

393

(!J;_!"'!_} ceJIO

CMOKOBa~

(CMOKOB~H)

Kyha 18, rryHHX 6aiiiTHHa 2, rrpa3HHX 6aiiiTHHa l.

~L_,ly.)

'!}

ceJio ,ll;parocaJIHhK")

Kyha 19, (3a je.t~uor CTojH:

o.WJI
CTjenau
Pa~t>l'l

,.Y p-J u-1:!- J_,.li.IJ>b ..:!lu r . i.f' _, u.H- rtJ->1; .:,\f-1

JIYI! " OJIY3eT. KaKo H>Ije cnoco6au 3a >K>IBOT, H>Ije 3a6enemeu nope3),

IIYHJ!X 6aiiiTHH8 2, npa3HHX 6aliiTHHa 2.

4i_,.1.

'!}

ceJio BoryTe

Kyha 26.

.k'..r' '!}
t~;

ceJio Mpa~eJbK

MyceJieM l, (CTjenau 'Bypam) Kyha 9, rryHHX 6aiiiTHHa l.

'!}

ceJio

yma
PaTKO :Sorqa (?) CJiefi

Kyha 6, (3a je,tluor crojn:

Oi{Y3eT; nope3 H>Ije
yae.t~eu.

<.SWJ\

.Y fJ r.i.f J

lJ.\_ 4:.J' }>lJ

- 36or rora y a6npy HMa csera 5 Kylla),

IIyHHX 6awTHHa l, npa3HHX 6amTHHa 3. ~

'!}

ceJio J e K e a

Kyha 7, IIyHHX 6aWTHHa 2, rrpa3HHX 6amTHHa 5.

J~J'!} ceJio P:~~je'iaHK (rr:~~we:Pe'!aHH)

MyceJieMa 2 (Jlll3ap BojKo, yrmcau KOl! Kyha, a i{pyrH KOJI 6a=ua:

( - - ~~'}~~.)l .:.lf..-1., ~~ ..:1!.~ ....;..; Ilona 6amTJIHe A.neKca >t CTjenau y noceJIY Hrucone A.neKce - miisellem [cJI06o~tan Oi! nopeaa),ro') Kyha 8 (y 36npy 9), rryHHX 6anrrHHa 4, npa3HHX 6awTrma l.

.:,)L"'!.}

ceJio CeJbaHH

Kyha 13, IIyHHX 6aiiiTHHa 2, rrpa3HHX 6aiiiTHHa 3.

<li?. ..u J ~ .:,'Ocif):J )l.l

~JJ!GI

.Of. ..IfJ

J:).)

-A '"='~' l -t:- J c}A-- <.~J .1.- .t.. 4-1..; .1. o.J..J:>_r it 4.).r-'1 ~j
))J..)

~) .;?. ..u J

4 ;.l!GI

J:).) -

t o f")

or-

JJ..t,.J e)<-J

\. . ....:-J j..>l...- ....<.ai ~J ..r. ~...,t;. \ j..>l... -..t. 'O .4:.,.. J 4.,o\;.. ~j
") B>ti!>t npHM. '103 KOl! npaor ~te<i>Tepa. 76) ~011 {i~IIJTIIHa cy nncapn ~a6YHOM ynnCIIIIII jom je/IHQr MyceneMa, ann je ns6pncaa.

394

BpaHHcJiaa 'Bypl;ea )J;o6pa71 ) 6eryHau;a ea :QpHojeaHheM.

MJIHH.
nope3.

CTaja

l -

nope3

45. -

noce.z~y

CKeH,!lep~6era

:QpHojesHha.

)(aje

3eMJbHIIITe. Ha MecTy 3BaHOM CMp,!IHh je,!laH KOMa,!l 3eMJbe. 0TCeKOM ro,!IHillH>e

10 (aK"!H). Y noce,~~y CKeH,!lep-6era :QpHojesnha. )(aje nope3. Xaca BHHorpa.z~ :QpHojesHha. IlpHXO,!I ro,!IHillif>e 100 (aK"'H). Xaca "3eMJbHillTe. 3a IIYHY ro,I~HHy npnxo.z~ 9 (aK"'H).

4~ ~:>it J~>lj "'_} CeJIO rp al) aH H HJIH

MyceJieMa 2 (P!IJI>N H.nHja, Pa)III'I.. [Jbew? )), Kyha 30, IIYHHX 6alllTHHa 6, npa3HHX 6alllTHHa 7.

78 )_

IIIHillOBHhH

4J!:!! 4.:,.
o.
Xaca 3eMJbHillTe -

MaXaJia III H Ill O B H h H

Kyha 16, IIYHHX 6alllTHHa 2, npa3HHX 6alllTHHa

l.

j.<>\..- ':'lj-~ ~j -....1.:.

IIpHXO,!I 50 (aK"!H).

3aiiapJI01KeHH BMHOrpa,!l -

JJ.J>
.s.;.,3JLl\; [.J] .JJ!)\ .;l J

-.J;j "'..}

ceJio ropH>e ,l(o6po

Kyha 33, IIYHHX 6alllTHHa 8, -

3a jeJIHY 6awTIIHY CTOjll:

.:,IJ-1 JlJ J.;/' J 'J~ JlJ JJ.J' J .:,lj... \ JlJ .? [~];>'!.fool(?) .;J .:l!~ "!,) u~ ~ .S.ft: J;)> .:J.!~

BammHa Jbew (?) OCToje y noceJ1y XaM3e CI!Ha CTjenaHoaa, 'Bypa cHHa IiHKOJIHHa, 'Bypa CI!Ha CTjenaHoaa, cnOMeHYTQr Jbewa H Pa)l;ocasa )tMHTpa. 3a ,liBe 6awTHHe Ha KPBiY CTOjll:
(HJIH V").

?)

V" J"'

BawTHHa y noceJIY IIeTpa AJieKce H3 cena H>erywH (BjenowH?)

<J.).) v-)"!.)~ ..";J V"~~~ )l~ J "!,.f--1 .:l!~

BaWTHim OcToja H HHKO y noceJIY nona BYK<Je 113 cena BjenOWH [?]). IIpa3HHX 6alllTHHa 2 (3a jeJiey OJI lhHX je 3aiiiiCaHo: ~J"..; ~)> >Y.j\;. .:J.!~ 6aWTHHa ra3HBOJ1a y nocellY MyCTa<Pe)

J!,;. -

IIpa3HB

~~j CeJIO
MyCeJieM

:Qj eT JI HH

(:Qj eKJIHH)

(OH je YIIIICBH KOJI eyhe aJIH ea 6aWTIIHOM:

(--- .Jy,j.\ .:,lf!-1

Kyha

J)_,

.? ~J> .:"IJ-1 .:l!~

miisellem.)"')

BawTHIIa CTjeilaH y nociellY cnoMeeyror XaM3e cHHa CTjenaHoaa -

23,

IIYHHX 6aiiiTHHa

(3a jeJIHY OJI H>IIX 3aiiHcaHO:

.!l\.ft!\ ~J J.
cena

'4: 0

.;t.l:.. J 'J:"! oWJll.} .:,j ~b~)> ;l<..;t.Jl .:l!~

BaWTitsa (O)cTpyrap y 3ajeJIHII'IKOM nocellY YJIOBHI.le ,il;aHHl\e :>Kese PaJIOH>HHe H MasacTHpa

n; e T H H> e.),

npa3HHX 6alllTHHa
JJ. P

5.
ceJio )(o JI H> e

dp ".,}

.n; o 6 p o

Kyha 12, npa3HHX 6alllTHHa 6.

77 ) Emlak MH. OJI mii!k. 78) ByKBanso: Jlpyro HMe. 79 ) IIHcapH cy ra yaeJIH Kao cnoMeHyTor, jep je ,paHitje 3aBCJICH y ceny ropH>e )to6po KOJI 6awTHHe Kojy 3ajeJIHII'IKH noce]lyje ea HeKOJIHKO xpHwhasa. Taj MyceneM XaM3a CHH CTjenasa O'l.HrJieAHO je cHH MYCeneMa C~jenaHa CHHa HnHjHHa KOjH je 3anucaH y D;eKJIHHY y Ae<i>TePY 113 1521 rO,!IHHe,

~!l!\

J..,~..

- '-:'';. e~) ~~.:.

npl'ixo)l

Xaca 3CMJhlfillTe. 3anapJIO:lKCHif BHHorpa)l -

50.

}J'.
Kyha

~ ceJio Bo Kona

8,

nyHHx 6aillTHHa

(3a jeJIHY 6aWTnay CTOjH aamtcaao:

BaWTMaa Pa)loCJias y noce)lY MycTa<l;le

Ja- ~;~_,)L.~ l; ~~l npa3HI1X

CeJIO

6arnTHHa 9.

4'Jl ... j
Kyha

Y JI 11 h

If

16,

np3aHHX 6arurnHa

3.
~j CeJIO li; B e T O B 11 h
11: )
80

4JY."J
Kyha

5,

nyHHX 6arnrnHa

2,

npa3HHX 6arnTI1Ha

4.

82 eyha

)(? ~J'J') ~j)>'"._}

2,

CeJIO. (,lJ;y60B'iBHH?)

12

4,

nyHHX 6arnTHHa

npa3HHX 6arnTI!Ha

l.

~ ".,} CCJIO
Kyha

li11na~

5,

npa:aHHx 6aillTI1Ha

l.

Kyha

6.

..rW !.S).Ub. J.~\... '-:'flJ.~~;_,!; ~J'. .:m~;;., ~_,1 >.t.. '":"'"""~li Jf ..i.
t

..J-ji ..;..... ...S:::. - ~ ~-' ..r.

n
(<P:~myplfje).

\.Ub.- !.S .....:l JI

~ ~;fo ~;P .:,~1 ,jJ..IIJI

KaKo ce cnoMeHym HaJia3e Ha BpJio Kprnesi1TOM MecTY, y eTapoM Jle<!Yrepy cy ynHCaH!f Ha 'ieTnpH 'i-rlfPH JlYKaTa no JlYKaTa. IIornTo je ca)la je)lHa eyha MaH>e, ynHcaHo je Ha Kyha

6. -

OTceKoM MJieTa'iKifX JlYKaTa

4.S')

80) Ca)la 'B.eTOBHM ceJIMWTe KOJl YnHha. Y npaoM 11e<l;lrepy ~~ 'IeroaHliH (Il;eTOBH!iH). 81) IIonHc je o'l:Ml'nellHO npeKHftYT. Oso MecTo noKa3yje llB ae)loCTajy H3BecHM JIJ<CTOBH. Ap6aaacH y )le<j;JTepy M3 1521 rolllfae HMajy 64 Kylie " 21 6amTMHY, y Jle<l;JTepy H3 1529--36 r. Ap6aaacH MMBjy 44 Kylie, 10 nyHMX M leAHY npa3ay 6amTHay. Y 11e<l;lrepy H3 1570 r. ApfiaaacH cc 11.ene aa 'leTifPH Maxane Koje HMajy yKynao 44 Kylie. HcTHaa, OBile neMa npR llHY custos paginae. AnH cne)leha CTpaaa no'!Mibe ea ...;_,l '":'-t ~.;:;J. HM y ieP.aoj nBXHjH neMa TaKBor H3pa3a y OBOM )le<j;JTepy. J1:Ma aa ll...B MeCTB CBMO 33 cena. IloCJie Apfiaaaca OBBKBB H3pa3 aeMa CMHCJia. M>ICJIHM )lB OH oaaj H3pa3 neno CTajao OOCJ!e PHjeKe, KOja - Kao IDTO CMO BH}IeJiif y r:pBOM )le<j;JTepy - HMll y OKOJIHHH HMBibB, /lB OH 3BXTeaaJia OOIDHpau OUHC. 0 OCTBJIHM )lOKB3HMB 11a je oa)le 11e<l;lrep KP"' BH/lM Iloroaop.
82)

Mo1K,lla, >maK,

J..:. .Y.-',

Kao y npaoM 11e<PTl!JY (.:, HHie jacHo Hamtcau). -

J1:uaqe MO:a<e

llB ce npo'!HTa " ~Y.r! IIonoaqam1. BHJlH npHM. 97 KOli npaor 11e<l;lTepa.
83 ) AKo ce ynopelllf ea O)lroaapajyliHM nO/lBTKOM H3 npaor )le<l;lTepa, BHJlH ce )la HM ce cTsapHo ,qa:a<6HHa noael:lana.

396
.ulJJ.':} ceJio II p es JI a K a
Kyha 6.
~JP"..} CeJIO ,ll;pymKhM

Kyha 7, nyunx 6amTMHa 8, npa3HKX 6amTl1l!a 2.

. . . J.ol...- .uJ';..~~_, <~<')f ...."l.;.

Xaca H>MBa ntJuojeslilia Jp.j

npnxo.q 80 (aKqn). ceJio ,ll;o.qomn MJIK84) Kpahe.qoJI

;:::;_:.it..;._,;,_,;,':}
j..<> l.- ~l)y

Kyha 8, nyHMX 6amTMHa 2.

l ..

'"='' ~!Rl;.:, J';..~~_, J..l:- ...."1.;.- .u J'; JI) ~)l.l

Xaca JIMBa.qa D;pHojesnha npe~~~;a peJzy~ Mopaqn.

,ll;o6pa) :Qpuojesnha. IlpMXOA 100 (aKqH).

J>f'J~ ~)>J..:>~; a~- J_,> .6} ""J./'

H>nsa ,Kpahe.qoJI. 4~

Bamnua Pa.qem y noce.qy HMKoJie 'Bypa.S6 )

':}

CeJIO lfyKOBMhM

Kyha 5, nyunx (iamTMHa l, npa3HKX 6amKHa l. 1 o f""J - 1 '":'~ '";'1;--1 MJIMH. CTaja l nope3 15.

~ .clJ:> ':} ceJTo

,ll;oJIH>a IleJiema

eyha 17, nyunx 6amTMHa 3.

~.

J.ol... - ;;:. >'el.;._,"::)..,.;_, ~ ;:. ~.>

.U>f ':} ceJio ropH>a IleJiema

3eMJbi1mTe y noce.qy ByKocJiasa. li13BaH .qe<f>Tepa. Ilpnxo.q 30.

~

KJha H, nyHKX 6amKHa l.

&

t>.;t ( }

tr. ~-11

HAXliiJA :QEPHlii:QA (:QPMHlii:QA) 1 IIPliiiiA,ll;A D;PHOJ fOPlii

'i]}':} ceJio Kapyqn

Kyha 32, nyunx 6amTKHa l, npa3HKX 6amTl1l!a 12.

~l ;I..C.. >.r. .:,~~ ,J~I s-'JJI J:l~ 1.5>1 \S)}t('lj .:.,'J_,I ~ ~f ...1:-~t ti_.r;
P ..
84)

Joel.-;;:.>' el.;.-:- .;.-.J).J..-'

BYKBaJiao: ru>yro

HMe.

"l Emlak MH. o~ millk. 86 ) To je HaoocaHo Ha clleAehoj CTPaHJf AetpTepa, a/111 ce Q'!Hrllei\HO lllf/\11 Aa ce O/lliOcll lf<l )l;OAOU!e,

I.lj>HoropcKH J.le<t>Tepu H3 1521 H Hi23 r. -

III ).leo

397

HeBepHH~H H3 ceJia y Haxnjn IJ;pMH~a Koja cy 6JIH3Y je3epa ,qaBaJIH cy caHI,laK-6ery ITO je,qHy CBOTJ' HOBa~a 3a JIOB BeJIHKe pn6e. Jf3BaH ,qecpTepa. - lipHXOA 2.100 (aK'l11). 87)

-"!J" ""..j
MyceJieM l
(Bor).laa Byqa), KYha 69.

ceJio )];ynHJIO

4;J!...!.,..
, o.

MaxaJia ByKOBHK

MYCeJieM l (Kaaa ByK), Kyha 30, nyHHX 6aiiinma 5, npa3HI'lx 6aiiiTHHa 6.

J.<:>l...- ;l_,.'"='' P...;.;: .JJ) .:,':JU. 4.,0\,;.

~~J"'

Xaca p1160J10B IJ;paojes11ha Ha pe~. . . (IIoaap?). IIpnxo,q 150 (aK'il'l).

.0...... MaxaJia

XBaJIHhl'l

Kyha 8, ITYHI'lX 6aiiiTHHa 3.

,.. . .e- .s:::..-~ ~J .J.- ~J) ..._j .JI.ol ~;:>JJ:><.$"_).;

Hmsa

<(<.)_jo

r JI y x 11 ,n: o JI
(? J)f..;)))J')

y noce,qy ceJia )];ynHJIO. 0TceKOM ,qyKaTa 30.

>!O)_jo

>>fuHBa ...

(2KHBO,qep?)

ITYHI'lX 6aiiiTHHa 4.
~ f-

"'..j

CeJIO' COTOHI1h11

Kyha 50, ITYHHX 6aiiiTI'!Ha 5, npa3HHX 6amTHHa 14.

_"..l;,l.,_j

ceJio OpaxoBa

Kyha 12, nyHHX 6aiiiTI'!Ha 5, (0/.1 Tora 2 nony6aWTHHe); npa3HHX 6aiiiTI1Ha l.

.!.!:~...!.,.. MaxaJia MHKOBI'lhl1

Kyha 5, nyHHX 6aiiiTJi!Ha 2, npa3HHX 6aiiiTI1Ha 2.

!ll:...~
Kyha 7, npa3HHX 6aiiinma 2 .

..1:".

MaxaJia B a e T a h 11

.:fl.J. .O,.,.
;\:Jji J
Kyha 12.

MaxaJia B p a h e H e (aanHcaHo: B p a T e H e)

Kyha 14, npa3HHX 6aiiiTHHa 4.

!!;_,t.. ...!.,..

MaxaJia.... (Ce JI e B e K y h e?) 11 3 JI a T a p,

Kyha ll.
~J"'

.M-

MaxaJia....

(Xy'IHH11hH,

XII o 'll1 H11h11?)

Kyha 9, npa3HHX 6aiiiTI'!Ha l.

M) Ynopei\H: npiiJJO~!I

n,

49, 50.

398

Bpam<cJiall 'l;,ypl)ea

.P,-;:

"'.J

ceJio BpqeJIM

Kylia 38, Il)'HMX 6alliTMHa 8, npa3HMX 6alliTMHa 4 .

;; "'.,j

ceJio 'fp Ho sa

eylia 22, Il)'HMX 6alliTMHa :J-, rrpa3HMX 6alliTMHa 2.

;.;'ll;: .J,.,..
Kylia 12, rrpa3HMX 6amTMHa 3.

MaxaJia B p Jb a H M80)

f!;l..; .J,.,..

MaxaJia KoMapHHO (KoMapHo)

eylia 18, nyHMX 6amTMHa l, npa3HMX 6alliTMHa 2.

~fo.JI

"'!,j

ceJio OrrTO'IMiiM

Ky!ia 37, nyHMX 6alliTMHa 4, npa3HMX 6alliTMHa 4.

lo("';, ..

A .wf.' ..l!J~J~I

":"~~1

MJIMH CKet~ep-6era D;pHojesMiia. CTaja l. -

1Iope3 15 (aK'IH).

CeJIO 'fOMMiiM Kylia 19, Il)'HMX 6alliTJ1Ha 2.

J':;L ~}

CeJIO JIMMjaHM (JIHMJbaHH)

Kyha 37, nyHMX 6alliTMHa 10, npa3HMX 6amTMHa 15.

~h ~j ceJio BoJbeBHhM

Kyha 33, rryHMX 6alliTHHa 3, rrpa3HMX 6amTMHa 3.

J-!1)
Kylia 3, nyHMX 6alliTMHa l.

"'.,j

ceJio 3a6em (3a6ec)

..:"_:.;~j ceJio To.n;HH>e

Kylia 27 (3a jeJIHOr croj11: ;Jlfl;>G ~o!l:J .j~\jl_ J J.Jl ~J ByqKo p;o6po ~ XpoM y o6e
nore. HHje cnoco6aa 3a paJI),

flYHMX 6amTMHa 2, rrpa3HMX 6alliTMHa l.

88) Ha OBOM MeCTY OHCBPH m<CY aanpaaHJIH 36Mp, BJIH ce jaCHO BMJIH JIB je DOOHC 3BBpmea. 0BJ1e m<je HCTH CJiyqaj Kao KOJI ceJia Ap6aaaca. 89) BHJIH npi<M. 116 KOJI npaor JIC<iJTepa,

JlHCT l v. 11 2 }l;ecj;lTepa 1<13 1521 r. lloqeTaK ~cj;lTepa n nonHc waxana cena rp6as~

rt

Jb1CT 27 v. 28 11e<PTepa 3 1521 r.

Ilmrnc ceJia Il>mep, (0)6pOJ!a, YJ111h11, 'lieTOBIm PjeKa

III

JIHCT 6 v. 11 7 .z~e<Prepa H3 1523 r. lipsa LIPHilropcsa Kall\YH-HaMa

IV

JlHCT

7 I!pl!a

V. H

8 ,lle<j>Tepa

113

1523 r.

~o~PHOroJlUa Kaleylt~GMll

J:..tpuoropCKH Jle<j>TepH 113 1521 " 1523 r. -

III 11eo

399

no roB OP
l. ~o n H a o n M e a. Y npsoM 6pojy ITpmwra ~ao caM onnc osnx ,l!Bajy ,lle<PTepa. Ta,!!a caM MMao caMo ncrrnce Koje caM Ha'!MHMO 1938 ro)l;MHe. Ca,lla caM y MoryirnocTM ,!la 3HaTHO 6oJbe rrpoyqMM Te ,lle<iJTepe.
Tipao je nOTpe6HO ncnpasMTM orme ,lle<iJTepa M3 1521 ro,ll;MHe. Taj ,lle<iJTep HMje KaTaCTapCKM ,lle<iJTep (tahrir defteri). McTMHa, OH je Kao TaKaB 3aBe,lleH H HaJia3M ce y 36MpllH KaTaCTapcKMx ,lle<iJTepa (tahrir defterleri) y I.J;ap.Mrpa,llcKoM apxnsy. 36or TOra caM ra paH.Mje cMaTPao KaTacTapcKMM ,lle<iJTepoM. Kao IIITO ce BM,ll;M, To je ,lle<P. Tep o cey!IJbeHoj J,l.lf3jM (rJiasap.lfH.If). Ta,!!a je jacHo ,!la OT!Ia,lla OHO IIITO caM peKaO o O,ll;Hocy TOra ,lle<iJrepa M )le<iJrepa .lf3 1523 ro,llMHe. M3 speMeHa CKeH)lep-6era I.J;pHojeaMha oqysaH je, )laKJie, caMo je,llaH KaTacTapcKH ,lle<iJTep. To je ,lle<iJTep M3 1523 ro,ll;MHe. Mel:')YTMM, M KO,ll TOr .lle<iJTepa M3 1523 rO,llMHe Tpe6a ,ll;OrryHMTM O!IMC yKa3MsaH>eM ,!la PYKOnncy He,llocTaje HeKOJIHKO JIMcToaa. To ce He ,!la yTBp,llMTM ,no cno.n.ann&eM M3rJie,lly ,lle<iJTepa. KaKaa je oH ca,lla, peKJIO 6n ce ,!la je )l;e<iJTep nOTrryH. Ann aKo ce yrrope,ll;M 6poj Kj'ha M rryHMX 6amTMHa y:~Ke. I.J;pHe rope y norrn:cy ~ap CKMX M CaHJ,taK6eroBMX xacoaa (IJpMJI03M Il, 40, 41, O,ll;HOCHO 48, 49) ea 36MpOM eyha M 6aiiiTMHa y norrn:cy, BM,llehe ce )l;a je y norrlfcy 6poj Kyha M 6amTifHa Maib.lf. OcHM Tora, noCTOjlf seJIIfKa pa3JIHKa y onncy Haxlfje PlfjeKa y je)l;HOM H ,llpyroM ,lle<iJTepy. Y Ae<i>Tepy M3 1523 ro,ll;MHe HMje yrrncaHo 8 ceJia Koja cy yrrncaHa y ,lle<iJrepy .lf3 1521 ro,ll;MHe. HeMoryhe je ,!la cy nlfcaplf ,lle<iJ.Tepa .lf3 1523 ro,ll;MHe M3ocTaBMJIM PnjeKy. 0Ha MMa y )l;ecprepy .lf3 1529-36 ro,ll;MHe 5 Kyha M 2 nyHe 6aiiiTMHe. McTifHa, PMjeKa Hlfje yrrlfcaHa y ,lle<iJTepy M3 1570 ro,ll;MHe, aJin TY Mopa 61fTif pa3Jiora (HM Bo~a He cnoMiflbe PnjeKy). BaJKHo je 3a Hac )l;a je PnjeKa ynncaHa y ,lle<iJTepy KOjH npCTXO,ll;M ,lle<iJTepy M3 1523 ro,lllfHe M ,!la je ymicaHa y ,llecpTepy KOjH ra cJie,ll;M. TaKol:')e je HeMoryhe ,!la cy nncaplf M30CTaBHJIH 3aropy, Psame, BpajMhe IIo.n.J'1:'1aHe M IInnepe. Y ,lle<iJTepy lf3 1521 ro)l;Ml!e 3ru:opa MMa 16 Kyha M ll 6aiiiTHHa, BpajMhM ITo.n.lf'!aHM MMajy 15 Kyha M 4 6amrnHe, PsamM MMajy 13 Kyha M 16 6aUlTifHa, a IT.M!Iepn 18 Kyha M ll 6aUlTifHa. Y .lle<PTepy .lf3 1529-36 rO,lllfHe. 3aropa HMa 15 Kyha H 4 nyHe 6aiiiTMHe, BpajMhn IIo.n.lf'laHM 12 Kyha If 5 rryHMX 6aiiiTMHa, PaamM MMajy 7 Kyha, 12 rryHMX H neT npa3HHX 6al}lTMHa, a lllfnepn 16 Kyha, 2 nJRe H 4 npa3He 6amTMHe. Y ,llecpTepy H3 1570 ro,ll;MHe 3aropa .MMa 14 Kyha M 5 6aiiiTHHa, BpajMhM IIo.n.H'IaHM 21 Kyhy, Paamlf MMajy 13 Kyha H 5 6aiiiTMHa, a lllfnepM 15 Kyha. MeTO TO !IOKa3yje H yrropeljeH>e nO,llaTaKa KOjH ce O,llHOCe Ha ocTaJia TPM ceJia. AKo ce norJie)l;a KOja cy HaCeJba lf30cTaJia, BM,ll;H ce ,!la cy TO Hace.n.a y OKOJIIfHM PnjeKe M Hace.Jba y3 rpaHHizy npeMa JbemaHcKoj HaXHjM. O'!HrJie,ll;Ho He,ll;OCTajy ,ll;Be ~eJIMHe. To' ce HapO'IIfTO 'Blf,lllf KO,ll HaCeJba Y3 plfje'IKO-JbeUlaHCKy rpaHMizy, r,lle cy M30CTaJJa HaCeJba je)lHa 3a .)J;pyrlfM. Y np.MMe,ll6H 81 rroKa3ao caM ,!la ce KO,ll ceJia Ap6aHaca non11c npeKif)l;a. To ce HaJia3M Ha JIIfCTY 49 v. pyKorrn:ca. Moryhe je )l;a je nomrc KO,ll Haxlfje PnjeKa npeKMHYT jom Ha je)IHOM MecTy, aJIM CC TO HC MOJKC KOHC~'aTOBaTM. MI1CJJMM ,!la CBC OBO nOKa3yje ,!la y O'!JRaHOM pyKOnMCy npHOrOpCKOr )le<iJTepa M3 1523 rO):IMHC HC,!IOCTajy HCKM JIMCTOBM.

2. MC n p B K e. YKa3aO CaM y npHMC,!I6M 2 KO,!l npBOr ,llC<iJTepa ,!la Tpe6a MC!IpaBMTH MOj rrpeBO.zl y rrp.MMe):I6M 3 Ha CTpaHM 8 y npBOM 6pojy IlpHJIOra. CxO):IHO TOMe Tpe6a HCnpaBMTM M pC'ICHM~Y y TCKCTY Ha KOjy ce npMMC):I6a O,!IHOCif. TaKol}e Tpe6a ,!laTM ,llpyrM CMMCaO peqe~M Ha CTpaHM 9 y MCTOM 6pojy fipMJIOra r.z~e HCTM'ICM ,!la je .z~ecpTep M3 1523 rO):IMHC nMCaH je.z~aa HCUlTO npeKO ,ll;Be rO,!IMHe nOCJIC

400

BpaaHcnaa 'J>ypl;ea

,lle(jJTepa H3 1521 ro).\mre. To HCTHqalbe Her.m c~mcJia, KaJ.\ ,llecpTep H3 1521 rO,lli1He HHje KaTaCTapCKH ).\e(jJTep. Tpe6a HCnpaBHTH IIp11Me,ll6y 2 Ha CTpaHH 14 H rrpHMe.tl6y 12 Ha CTpaHH 15 y rrpBoM 6pojy IIpHJiora r,lle ce Ka:IKe ,lla je ,lle(jJTep, KOjH je CKeH,llep-6er ,llaO HaiiHCaTI1 - KaKO TO BeJIH KaHyH-HaMa - H na KOjH cy Ce I.lpHOrOpCKH ceJbaqH IIOTY:IKHJIH, ,lle(jJTep H3 1521 ro,lli1He. IIocJie yKa3HBaH>a ,lla ,llecpTep H3 1521 rO,llHne HHje KaTaCTapCKH ,llecpTep jaCHO je ).\a ce TO 0).\HOCH Ha HeKH ,llpyrH, paHHjH, mra'!e Heo'lyBaHH ,lle(jJTep. roBopelm ua cTpaHH 10 rrpBor 6poja IIpHJiora o rrpBoM TYPCKOM normcy D;pne rope, peKaO CaM ).\a je TO BepoBaTHO 6HO CKa,llapCKK ,llecpTep. Ta,lla HHCaM 3HaO 3a je,!laH IIO,llaTaK. IIpBK TypCKH 110IIKC D;pHe rope H3BpmeH je 1497 rO,!li1He. ~ecpTepy 3a CKa,!!apcKK canJ,IaK H3 1485 ro,llmre (Ba~bakanhk ar~ivi Tahrir defterleri, Ng 26 m.) npK,llo,llaT je Hanpe,ll je,llaH norme HeKKX 6p,llCKHx H MaJIHCOpCKHx rrJieMeRa (XoTa, Kyqa, IIKIIepa :11 KJli1MeRaTa). Taj norme je ,llaTI1paR l pei,I~rra 902 (5 MapTa 1497). "Y YBOJ.\Y KOjH ce O,!!ROCI1 Ha OBaj IIOIII1C (JI11CT 4) KlUKe Ce ,lla je IJ;pHa ropa y 11CTO BpeMe IIOIII1CaHa. Jih CTI1JIH3aqHje OBOr IIO,l\aTKa K OCTaJIKX IIO,llaTaKa MOrJIO 611 ce 3aKJbyqHT11 ).\a je D;pHa ropa normcaHa Kao noce6Ra o6JiacT, KaKo ITOJ.\ Ki>RTPOJIOM cKa,llapcKor caHJ,IaK-6era. Ha CTP 46 y ,llpyroM 6pojy IIp11JIOra y Orrl1cy rp6Jba KO).\ Reiipo'l11TaRor ceJia K TypKje CTOj11: cp 11 JI y p 111,! 11 j a K y h a 4, a Tpe6a: cp 11 JI y p K 1,!11 j a: K y h a 4, 6.amTI1Ha 6. Cxo.quo TOMe y 11pKMe,!l611 l Ha CTpaRK 48 TBp,!!H>y ).\a ce 6poj Kyha K 6amT!1Ha cp11JIYPI,IKja He cJia:IKe TPe6a ncrrpaB11TH TaKo ,lla ce cJia:IKe (KOJ.\ TY:IKI,!Hja ce Re CJIIDKe). Ha CTPaHH 50 11 CTPaRH 53 KO,ll 11MaH>a Baeycpa TeKHje "tlayma CKeH,llepa MecTo -

.J.,t!J "!.r->

e e JI o JI e m H H h TPe6a ,lla eTO jn .!.L:!.l

"!.r->

e e JI o m T e K e (BH,l.\11 npnM. 23 KOJ.\ ,llpyror ,llecpTepa y OBOM caorrmTeH>y). Ha CTp. 14 IIpBOr 6poja IlpHJiora y rrpeBO,!ly (rreTH pe,ll CpiiCKOr TeKCTa) CTOjl'l TpH,lleCeT aK'll'! a Tpe6a TpH,lleCeT H TpH aK'!e.

3. illTa je l'I30CTaBJbeRO KOJ.\ OBHX caorrmTelha. Ilo,llaqHH30BI1X ,l\Bajy ,lle(jJTepa cy caorrmTeHn TaKo ).\a rrpeTCTaBJbajy BpJio orrmnpHe H3BO,lle. l'i3y311MajyhH OIIHC TJpCKQ-MJieTa'!KKX rpaHnn;a, OB,lle je caorrmTeRO CBe OCHOBRO mTO HMa Bpe,llROCTH 3a l'!CTOpl'!'lape. J130CTaBJbeH je YBOJ.l Ha IIO'leTKY ,llecpTepa 1'13 1523 ro,lli1He aJIH cy caomnTeHl'! Ba:IKHH IIO,llaqH mTa YBO,l\ Ka:IKe (IlpHJI03l'! I, 9). Hl1je Hl1 IIpeKO IIOTpe6Ro caOIImTHTH TO y rryHOM TeKCTJ. AJIH je rrOTpe6HO CaOIImTHTH Ra IIOCJie).\H>eM JIHCTY ,llecpTepa 1'13 1523 rO,lll'!He OIIHCaHe TypCKQ-MJieTa'!Ke rpaHHqe rrpeMa KoTOpy, By,l\BH n Bapy. MeljyTI1M, nocJie,!!H>n JIHCT PYKOIInca ,!!ecprepa je jaKO OmTeheH. ~a He IIOCTOjl'l y ,llecpTepy 3a ~JKaljHHCKI1 CaRJ,IaK 113 1570 rO,lli1He (Ba~bakanllk ar~ivi Tahrir. defterleri Ng 499, JIHCT 197 v.-198) 11CTH TeKCT ormca TI1X rpaHnqa, MOpaJIO 611 ce Ha OCHO~y OBOr pyKOIIl'!Ca peKOHCTpyKCaTH Kplha MeCTa, TI1M npe mTO IIOCTOjH TaJIHjanCKH npeBO,l\ TOr TypCKOr TeKCTa KOjH ce 0).\HOCH Ha rpaHnn;e IIpeMa KoTopy. 1) AJIH KaKO IIOCTOjH J.\PYrl1, O'lyBaRHjl'l TypCKH TeKCT OBOr ormca TypCKO-MJieTa'!KI1X rpaHnu;a y ,lle(jJTepy H3 1570 rO,lll'!He, TO M11CJI11M ,lla je rrpaBHJIHHje 1'!3).\aTn Taj onnc noce6Ho na OCHOBY o6a pyKormca y3 yrropeljelbe TaJIHjaHCKOr rrpeBO,!la. 2 ) CBaKaKO je HajBehH He,llOCTaTaK mTO HHCY CIIaOIIITena CBa 11MeHa KO,!! eyha n 6amrmra KO,!! je,llHor 11 ,llpyror ,llecpTepa. 11cTMHa je ,!la cy Kyhe HaBe,!leHe caMO ea !'!MeROM ,llOMahHua n fheroBor oqa, a ys aehnuy 6amn1aa CTOjM jom 11Me npelja1) Bal{m J, TO!IIn!\, noJIJI'I'II'!K OI{HOC Upae rope IIPe?>!a Typcgoj 1521!-lll~i !'9/1: J:,XVIII, 17-18. ~) HeMi\M ~l!Cil/ji\ llH CHIIMi\K Hil llP<llliiC 'l'~lte'l'il ll~ 1!)70 I'Wllllre,

rmm

ll;paoropCKH Ae<i>Tepn H3 1521 H 1523 r. -

III 11eo

401

lillber BJiacHMKa, OJ.lHOCHO BJiacHHKa 6amnme Ha Kora je oHa 3aBep;eHa y paHHjeM p;eqJTepy KOjH je CJI~HO KaO OCHOBa IIOIIHCa, IIOpep; HMeHa BJiaCHHKa, rra p;a TO MHOrO He KaJKe. JIIaKO cy TH rrop;arzyr OCKJ,l.lHH, HaKo OHH cap;pJKe CaMO HMeHa, KJiaK 6H OHH 6HJIH Op; Bpe}.lHOCTH He CaMO 3a eTHO!'pa4JcKa HCIIHTHBaEba Hero 6H )J;aJIH rrop;aTKe o pacrrop;eJIH HM:aH>a H o HaCJiep;CTBy. Kao InTo ce BH,ll;H, Taj Hep;ocTaTaK y OBliM caorrmTeH>HM:a Hap;oKHap;Ho caM THM mTo caM HeKe op; THX rrop;aTaKa p;ao, a HapO'!HTO IIO)J;aTKe O MyCeJieMHMa H MJCJIHM:aHHMa.

RESUME LES DEFTERS (REGISTRES CADASTRAUX) POUR LE SANDJAK DE MONTI!::NEGRO DU TEMPS DE SKENDER-BEY CRNOJEVI Dans les trois numeros parus de cette revue l'auteur publia, sous le titre susdit, des donnees de deux defters ayant rapport au Montenegro du temps de Skender-bey Crnojevi (1514-1528). Tous les deux defters se trouvent dans les archives de la presidence du gouvernement (Bru;;bakanhk ar~ivi) de CoiU~tantinople. Le premier defter se trouve inventorie sous le num. 106 dans la collection des Tahrir defterleri. Ce defter n'est pas un veritable registre de cadastre (tahrir defteri), mais un registre de la filourie (on dit djizya dans le defter) per~ue en 1521 (le defter porte la date du 7 Djoumasi Il 927 - 15 rnai 1521). Le deuxieme defter est un vrai registre de cadastre pour le Montenegro; sa composition fut achevee dans le mois de Chaban 929 (1523). Ce defter se trouve inventode dans les Archives de Constantinople sous le num. 122 dans la collection des Tahrir defterleri. L'auteur offrit dans le premier numero de cette revue (p. 7-22) la descrip. tion de tous les deux defters et publia deux qanun-names pour le Montenegro du defter de 1523. Le premier qanun-name contient des prescriptions regardant le paiment de filourie; il y a encore des dispositions agraires et juridiques, des prescriptions sur les mousselims (miissellem) et sur le pouvoir judiciaire. Elle est pleine de details jetant une lumiere tout a fait nouvelle sur la situation .du Montenegro sous les Turcs. Quelques indications de ce kanoun-name, prises de I'anciep. registre (defteri atik) du Montenegro, contiennent des informations sur le Montenegro immediatement apres !'occupation turque, mais avant que Skender-bey Crnojevi fut nomme gouverneur du pays (1514) et avant que tous les Montenegrins fussent declares paysans libres (filouridjis). Ces indications nous attestent qu'on introduisit, d'abord, dans le Montenegro le systeme complet des timars turcs, avec les impots et les droits qui le caracterisent. Les details de ce qanun-name nous disent encore que les t~mars furent abolis lorsque Skenderbey Crnojevi fut nomme sandjak-bey du pays; a leur place on introduisit la filourie de 55 aspres pour toute maison et possession. Ce revenu de filourie fut. partage de la fa<;on que 33 aspres allaient au sultan comme tribut, 20 aspres au sandjak-bey come ispendje et dime (o~iir), pendant que 2 aspres appartenaient aux percepteurs. Le deuxieme qanun-name contient des dispositions sur les sanctions et les amendes; elle transmet aussi des dispositions de !'ancien registre pour le Montenegro.

402

Bpatrncnas 'Bypl)es

Dans le deuxieme tome (p. 39-56) l'auteur publie des informations touchant les hass du sultan et du sandjak-bey du defter de 1523. Le canton de Grbal) etant un hass imperial, ni le sandjak-bey ni aucune a).ltre personne ne percevait de revenus de ce canton. L'auteur publie des indications du recensement de Grbalj apres les details sur les hass du sultan. Ce canton etait partage en une communaute des filouridjis<< (cemaati filuriciyan) et en une des sauniers (cemaati tuzcuyan). Les sauniers (tuzcuyan) devaient travailler dans les salines imperiales. En enumerant les recettes .du sandjak-bey, Pauteur apporte des detru;ts sur les co~ vents ainsi qu'une liste d'emigres montlmegrins dans les six villages de frontiere du sandjak de Scutari: ces emigres montenegrins payaient l'ispendje au sandjaKbey montenegrin. Le tome present publie les indications cadastrales suivant les nahiye (les cantons, les districts) et les hameaux montenegrins a l'exception de la nahiye Grbalj. L'auteur mentionne les donnees principales des deux defters, sauf les noms des maitres de maisons et des derenteurs de patrimoines. L'auteur revient encore une fois a la description des defters en apportant des corrections et des supplements. Dans les corrections, l'auteur constate que le defter de 1521 n'est pas un registre de cadastre, ce qu'il n'avait pas remarque de prime-abord. Il apporte aussi des corrections a quelques-unes de ses affirmations exprimees dans le premier tome en faisant la description des defters. n note aussi d'avoir constate par une examination ulterieure qu'il y manque quelques feuilles dans le manuscrit du defter de 1523. omme ces defters sont ecrits en siyakat, on eut des difficultes pour les de<;hiffrer, surtout pour fixer les localites. En fixant les localites l'auteur employa les donnees de deux defters posterieurs ayant trait au Montenegro. Quelque Iocalit reste pourtan t em;ore a etre fixe.

HAZIM SABANOVIC

NAJSTARIJE VAKUFNAME U BOSNI

III

VAKUFNAl}'IA MUSTAJ-BEGA SKENDERPASICA ZA NJEGOVE ZADUZBINE U SARAJEVU Tripolis,

izmeu

25-XII-1917 i 3-I-1518 =

eva~i!-i zi'l-~ide

923.

Original (vel. 30 X 16 cm) _nalazi se u Vakufskoj direkciji u Sarajevu, neregistrovan. Original je pisan pismom nesl}i sa karakteristikama ~ulusa na papiru sastavljenom iz dva komada koji su na sredini slijepljeni. Papir je s lea obloen tankim svilenim platnom zelene boje, smotan u rolu i spremljen u posebnu rolokutiju od kartona. Tekst je obrubljen jednom debelom zlatnom i dvije tanke crne linije. Uz ovu vakufnamu naen je na istom mjestu jedan defter-i muf~~al ovoga vakufa iz g. 996/1591. Pored ovog originala koji prestavlja za sada najstariji sauvani primjerak originalne vakufname u Bosni, postoji jo nekoliko prepisa ove isprave i to: l. Zvanini prepis u sidilu sarajevskog kadije Ahmed Naima iz g. 12581260/1842-1844; Gazi Husrev-begova biblioteka, sidil br. 79, str. 155-156. Ovaj prepis nije potpun. U njemu nema invokacije, carske tugre ni imena svjedoka Ali se u njemu pored zapisa kadije koji je ovu vakfiju legalizovao nalazi jedna kasnija ovjera to pokazuje da prepis u naznaenom sidilu nije prepisan iz originala nego iz nekog starijeg prepisa koji je nainjen po originalu a za iju se sudbinu danas ne zna. U sauvanom prepisu pored spomenutih nedostataka neke su rijei pogreno proitane i tako unesene u Kemurino izdanje ove vakfije. 2. U rukopisnom zborniku Muhamed Enveri K a d i a, G. H. b. bibi. br. 91, sv. I, str. 203-206. Ovaj je prepis uzet iz originala Samo je Kari izostavio carsku tugru koja se nalazi na originalu a neka 4rtena svjedoka nije mogao potpuno
proitati.

Izdanje: S. K e m ur a u GZM X, 1910, str. 221-222 s prevodom na strani 223-224. To je izdanje prireeno prema manjkavom prepisu u spomenutom kadiskom sidilu, s tim to su izostavljene jo i kadiske ovjere koje se nalaze u tom prepisu. U tome se izdanju ogledaju sve pogreke i manjkavosti spomenutog prepisa. Prevod pak je suvie slobodan, a mjestimino proizvoljan i netaan. Nae je izdanje prireeno prema originalu. Pri tome su uzeti u obzir i spomenuti prepisi kao i Kemurino izdanje i dat nov prevod i najnunije napomene.

404

Hazim Sabanovi U ,vrhu na sredini originala ove vakufname nalazi se invokacija koja glasi:_

Ispod invokacije na sredini nalazi se tugra sultana Selima I u kojoj pie;

\tb _;l;.tl c:,l.;.. ~1.~ <): (-L

Ispod tugre s lijeve strane originala na lazi se stara ovjera kadije koji je ovu vakfiju legalizirao. Ta ovjera glasi;

~).t... ..(; y

<~kJ p

J,..J).

.....:;._,!\ ~ fl.-1

I)A

'";'l:sJI l.lA J)-.,.\ .. ~

_,

JWI '-*"'J"~_,)\ ~.1.\}o ~ f\l.-1_, J_,ll.tli <): ~ J#li~>J_r <.SJ.~ (

Na spomenutom ovjera, koja glasi:
zvaninom

prepisu pored gornje nalazi se s desne strane druga kasnija

~~~ ~::,\4111:1 Ike~~ 4}1 J#ll ...tj ~}~J J~-0 ~ 4~ JJA:.ll "l... l J\.{~;\..
"~
Sam tekst vakufname glasi;

d' oC.-J. <.Sir

;'J~I4...'J (::;~~ 'I_;J.-1 ~ J:,i <.S.ill1: J.J-1 ;_,.dj ._A;_, j "~IU1 0 .. Jji J jjJJI ~J 1.-'Jfl i;\;"' J ';l.x~l4,..~ c:,l-}'1 J _nJI~ J ('rl ~~1;11 ~l ji J.... J.-_, ".,:,Ul Jl,r}' ~_,:ll J 0~ l
2

~\_s; 'P.JI

.k.;-!;.

..::.,\_il.-1\.:JI ~j f~ J '">\J:I.:>\...} >\::.JI >~l J lj1 ;\;....:> }'; ~1 0 .,;1;1 0 _. "J_;J J

dfo. J ..~JI JjJ!)"' ..:..;J.... 4,:_"... _,<;>-\''~l::. J

' U originalu stoji pogreno; .l _,.:.J-l ' U Kemure pogreno proitano: ~. U Kemure nema J ' U Kemure pogreno: .J;:ll

..:.,1)1'\;t;..;l J ..:.,l:_l.-1 '";'L'i(l J

i\..l, ~JI (-- ~ Je ";;_,\..JI_, ~ ~;\.. ~- JJ J: l:- t:' ~~ ~ ~~1

t' J

' U orig. ;1 J. 'll bez l to se moralo praviti u .J\ J. ')/l

U orig. .;:,Ul uli l 'lli u Kemure ..::.Ul Jl.f)\h treba .:JU\ JU' 'lli ' U Kemure pogteno: ~~~ ' U originalu i Kemure pogreno: ...;; J J ; treba: ._;;J J U originalu i u Kemure pogreno: ,\.JI " U Kemure pogreno: .Jijil J
t:~ U Kemure pogreno: ~\:...J

.y. ; treba:

.~1)

d'

" U orig. i u Kemure stoji pogreno: ~1-::11 ; treba: ~1.11

" U orig. pogreno: .::-..f JI

u

U orig. pogreno: ~~l

" U Kemme: .;:,\_,!.alt J

Najstarije vakufniime u Bosni

17

405

U.II'"<Y ('~.\:U_, iU;..JI o..J.-1 ~ _, rlfo "o>)l!lTJ>_,~)'-' ~'::1'~14:

u~_, .Jy:~ t_L. j_,_,~ e0

.:,~~ ,;r ': 11 4f ~l f;\.J.I .::.,\. 1.;1 ft.>- i'j.s:'::/1

".J_,..a<>- __,.~'::/'<~.;-"'J: .::..\tJ..a.ll'~ .\.!j~ j:( {J~ea::'::/l.jl ~l..j.r_,~.J-1 ~)~

i {~1 ~~~ .::.,\?1 d~ .::.,1)1 22_r~ _, .::.,~_r.i-1 '-:"'"t,...; .::.,\l..t,..JI _, lb-ll :>'::/.,'::11 u
"1_,..'::11 ~o..,;::,;1 )yi o.?~"" J ..~J..,. o_,~ lwl u:=--- .1~'::11 f-'::11 ~'::ll_, J ... _'::/1
27

4. J--- ~.Ji) ~l

r:- o__,...l}l

~jJ..,.)

o ;::.a:ll ~ ji_,...'::ll

~1_,.. J

)i 4,\t.

~-'"~J ":_'::1 _, .J j)...l ~lfll j;.aJ JI:. ~l ~~ \:.~ J.l.:.S::.I J_,Aji r.>->_,. .j:

~lt J
.;1

t . ;1 i~\;1 J i-'~ ul ~h ..~ o~.a:l' J.f!} \l '";+J_, ..;')1._'::/ J.-~1 ).;

'

.:,~l_, :>~s:'::l 32~~k _, .:,\.:.._,;lJ :;~1 ~t;'::/ l....~ 1~ ?~ul .. ~~o.. J "~\o.._,
" U orig. i u Kemure stoji: ->.11 to nije pogreno, ali je obiniji pl. ;J.,PI i mislim

I.:~ .. _, ~~ J ~ ..J~~~ .. ~~ . ~ . u :ct.._, ~.!. ~ "ub-' ...;.;t... "lA" u.;' J "...A:.~>

da je pisac ovdje napravio greku pa mjesto ; J~l napisao .>~l
<!ei atribut vanoj prozi.
;

pogotovo obzirom na slle-

;_.el.:i

s kojim se rije

i..u~l rimuje, a itav je dokumenat napisan u rimo-

U orig. pogreno stoji:

J.t.i

'" U Kemure pogreno: .J;-~I:ll J " U orig. stoji pogreno: ,\)JI j "' U Kemure pogreno:
~

" U originalu i u Kemure stoji:

..! J"""'" r! 'J "":"J ,Y to treba popraviti u: -: J

.ij_,...,..

r.'JI pa sam tako i preveo. " U originalu stoji .r-1:- J ; u Kemure pogreno: " U originalu stoji:
...__"~

.r-l:.. ;

treba

_,!l;-

" U Kemure pogreno: .1_,..'J " U Kemure pogreno: ;_}~l " U Kemure pogreno: " U Kemure: ~ " U originalu i u Kemure stoji pogreno: f.-. treba; "'.-': " U orig. stoji: "::i-1 J '" U Kemure pogreno: r~l j
:u

t"'

U Kemure: JJ.:,...

" U originalu stoji pogreno ~Jlo J ; u Kemu re ak ~lo J J . Ni jedno ni dru~o ne moe biti tano. Treba: ~,lo J " U Kemure stoji pogreno: ....;:.. _,1
at

U Kemure pogreno: .:} J

26

4o6

iiazim ~abanovi~

~(Ul J lJAli 0 ~ ~~ 0\;n J '":'>':ll r-1.:. ~':J J-7.)' L~l '":'}J '~'-' ~
J~ J 36[~1,..] '"~it.J~~\;...;:.i>-1~ l.l,..,\j .JI_,.I j.>-1J4lt.~}ali)A.j.,..J~,.. ,....A't}

~}. ..::..WI ~J)I e;: '"cl!~ J o~.:.. .lklt t .u, JJ~ ~JI
4.:.- J 15 ~())~ 1.$-11 ~~JI

":fJ.

31

jy:- J .;_,.ai

.r.J-~ >JJ.JI u4):/l e;. cl!~ J~~~_, ~)_t.,l~ ~~J r:jJ:..::..~ L ..)t;~141... J
~...J.I ~~JI. ~Jr.! \.>_l.li.SJ~I fi-l~ <~.: J iWI ~_,b~ tf")'

;;n, ~~ ,_pl}~ ..4.:.- J ~J)I J L~IJI ~J~I Ill ~ ~~ JI

\ll~ ~li JI J\..J-1 01.:-- JI~~ ~)al~ Ja~':ll JI '":';JI J _,b if 4! J~~~ .t.l:!
J-~ J_l.l "':'":.1.;..':}1 ~~JI J}_,";'; '-'_ll .,S:>Ij~ J-')/1 JI~;. J Jt} ~_,b~ ~}l
J

~1.;..':/1 ).~J r---fl}l\11 ~~JI~ J.J."-:..~~ ~IJt)l ~l;.')'~

4.:.-J

t_lk

<~.:J Jt)l ~.:>1}1

~}1 \ll~~~ JI j4-':J1 .s>\}~ 4.:.- J~l Jj.f-!_~ ~-11 ~~

JI J.-_,..,~\.; :>J~ ~J~~ u-_l.l "':'".!.1.;..')/1

~~~ J14!J l$"~.> Jo."~~\~~ JI

~.)~l .k,!. J' :jl~l.r.J-1 ~l&. JI ja-':JI~S>I)~ <~.:~ J':J>r.! u-_l.l ')l ~~~
JI Jt)l ~~ '', 4;.";_,11 ~J)I if ~A-l~~~~ JI Jt)'.ftl~ J J.J,.!.l1 <.J"~.t.t ~-ll .:"\.;;1}1

.;:.;":M-l ;;l,JI ~J)i>J..J.I cl!~-' JY,)I iWI ~j. J

46

Jt)l tf-)1 ~l~~~

<.J".J}I if JI; ~l~ ..._rJ\..J-1 ~'":')J

<~.!-J! :\J ;;I;JIJb ur-l_,i if ":!;-4-14:--t J

4.;1)1)-1 "::':J )-1 ~';! 1)\b.')\Jiw~>Y-1 ~ll' L~llJ...t.a. ~~lJ ,;?ll

J ~JJI ~l ;\.!ll ....A.jl_,ll jj\; 4i:.b.lf l J ;;\_;JI J b~-~-~ ui.S'"IJI ,sIf" ~ '-"'4i J
" u orig. i u Kemure stoji: ..11.. .,; treba, mislim 4 lo ..Ji, J " U originalu nema: ..JI. Mislim da je ispao nekom oma!lkom pa sam ga stoga dodao. :n U orig.: ~.iY: .J " U Kem ure stoji \.U. J gdje je suvino a nema ga ni u originalu. " U Kemure stoji: <!\ll.; J " U Kemure pogreno: ft. n U Kemure nema: .-..:... J

" U orig. stoji '-:'J; J~ , to je ispravlj eno u J~~ kako stoji nie i lj:ako se taj lokalitet zvao.
i

" U 4 U Hi U " U " U

originalu stoji .:.J to bi se moglo proitati: d Kemure nerha veznika ., Kemure pogreno ~)\)l orig. pogreno stoji: .J\i-'~1 Kemure stoji pogreno: .slJI t>lr,

= Liste

i d

= Lite.

Najstarije vakufniime u Bosni

401

J_,:ll J.r u,s;o.._,.r=- ..;r,_,~ 9? -'~<./. Jl{-:-.al-' J_,:!.! JI~-' .ot.u--;;Y.)'

~ J .:,\;\rl ir Jl; il ~ ._j,;\)\ ~:;! J ( ;~l ~ J i'' L. ..l.~ J ~i J

JJ~_, r'J-'..!..u i.tJJ i.t p

u.,_;..u_, r'J-' C::""i.tJJ it.~l_, Gl~' ~}J

J (JJ-' ~1_, JfJ-'i.tjJL~~~J ~_,.JI oA..I.IJ ~_, "'r;-'iJ.!

i.t JJ ~\QI _,rb"' ~iJ.! JJ ~~ _, . j./'J~ i.J.! JJ ~-"' r'J"' ..!,.l~ 4..;-i:-ti.,JJ, ~v-....;~ ul ;_,.,.uli_, ;_,~1 .w .J 11~ ";t)l Uj;l_,l1 J.:,_r._, ..0'!';-'
~.11 ~}.,:JI"~~

c.f-1 _, ulkU14iiJ- J~l o_r<WI 4;1_}; ~:-lt ~liti c::_lj.-1 '""! &_,

ir

~L. J~( ~\_,L~I f-"; o--":_llc::_b:;;U ~-''."':!~)l <-;J'J!~1 ~_,J

~_,j i.>... J.~~ ~J " \R (!J ul 'I;IJ i}JI J_,:il JI\~.. _, \::-r ~J""'~.... _,
8

If_r. k,f"' U;_, t.;f..\ll 4..;)1 ":_ll ;\~l ._j,;!_,ll ._j,;_, L. ~;;_,(.lli ~I.:..,IJ.-1 J'~.;
J
~.?. '7\::SJ' ,JJ, J

..J--':i' re;,1 ru...,

p ~'.fo. i, ..~; r~' i~..~, ~.Lo

j- ~_,j_, ~::-a! L.#~ ~-' l.;t)l 4..;)1 .:,;Ld ~_,j_, .....A-;}1 ~ ~,

.:>1)":11 0.. ..~}~~J ~.t~ J t~!~ J J~~ ..!..f. ;"_..~,~l ..\.:" .V_,.fll"'~l ..\ll e;.
" U Kemure pogreno:
" U Kemure pogreno:

.J!.!
..iii
..!;,A,..

" U orig. stoji pogreno: ~~J ~l if" U originalu stoji pogreno: ~l

" U Kemure stoji 1 ..... 1J lc"' JJ to bi pr erna gen!tivu

<J:!'J.>

"Tako u orig. Meutim prema bi trebalo: ,Jl.c"' .JJ " U Kemure pogreno: .JJfo.l " U Kemure pogreno: C!Y' d'
" U Kemure pogreno: ~ J " U Kemure pogreno: _,!JI '" U Kem ure pogreno: " U Kemure pogreno:

nominativu..~o-IJr"J.>U

bilo ispravno. prethodnim reenicama i ovdje

ll C:J. ,JI
.iii ....;;;
pretpostavljajui

"" U Kemure pogreno: ~.t,:Aa)

"' Ovdje je rije _,ll neophodna pa sam je stoga umetnuo izostavljena omakom prepisivaa. '" U Kemure pogreno: jWI "' U Kem ure pogreno: '--':~JI a U Kemure pogreno:;,;l. ..a!
" U Kemure pogreno: ~-'ll "U Kemure: l.>}

da je

26*

408

Hazim

Sabanovi

":"'l .k 0.. ~

t ~l ~J ~ i
J

l 4:...1; ~JI 67<S~ JI (t.! JI J~ J t."" 0"' J

0~ 01 .k _r, Js- -:~ ;;).f.lli ~_,:ll 0~ J_,~t' J.;,)l ...A!\_,ll J.r (~~":"''.k 0" J pl\

4..;\;J ~J ;;).--\ ~

.;...b 1.. ~A.:J\ 4-4;! ~_,::JI

.kf- J oJ..:-! ~J J_;:JJ

J,r

~J~ "~)fl J ..t..JI ~J ll#> t! Jf J ('.r)1 4.;!)1 ..:J)\ ":"'t.( J~ <5jj\ ~_;;ll
11~?-' ..;..~ .C-)~ 0" il)~' J;;_)\_,~~~ .:;j:> ('1)..1 ~~<S~ fi!.
.k-1_,1

;;t. t?-'
"1 ~~
J.l ~ 0. cl:~ JJ~l.!.c/':J,i
~~~ ~~~
73

"1 ~~
~j\!)->- 0. ~ .u-1

"1 ~ 1!~
~.i if.}) 0. ~.].!.Al

~~~

[.r>"

0: _u-1 <S~

p . )ll il J..&. . <.i d.... ... ..j.......

~;-b!lJ.! ~.J.-1
~~.f. ~ Iii 0\;,..J.!~
<S. ._,.....,_~l

08.-1 ~ 0. cl.:-! 1L1 <SJ.:!..l

~~~

~~~~

~~~

.w; .)LJ\; H Iii 0~ o)

"cl~~ J 0. ~ J:
~~~

. '-:!.""t-"

".

<!!-__JI JJ~\
~ ~;;.

l.!.~11~0.~J~

11 J..&. ... J~. . ~.cl...

'-'~l.!, !J..":}.~

. J.::.. (.ft J..&. .

l:.l. 11 .U:

o-; U Kemure: t5~.i " U originalu stoji l~-, a u Kemure !;::k"; oboje je pogreno.

oo

U Kemure:

;t~l

..

..

,. U Kemure pogreno: .::.4" 'll U Kemure pogreno: ~,!J\ J " Odavde dalje do kraja nema u izdanju Kemure.. " Mislim da umjesto'"' 'l/lzapovjednik, kako je u orig. treba " U originalu stoji <!\j, J to sam ja proitao Vili.

itati .)l.'lli

povjerenik.

Najstarije vakufname u Bosni Invokacija glasi u prevodu:

409

On (bog) je pravi
Carska tugra glasi u prevodu:

pomonik.

Selim sin Bajezid-hanov vazda pobjedonosan!

Legalizacija kadije glasi u prevodu:

Sve to je napisano u ovoj ispravi (kitab) u pitanju odluke o valjanosti ovoga vakufa, njegove izvrivosti, uslova (odredaba) i legalizacije (zavoenje u sidil) poteklo je od mene i ja to smatram ispravnim. Ovo je napisao siromah M u h a m e d i b n N e~ Ir kadija' i sudija' u kadiluku Trabulus, 3 zatienom; da svevinji oprosti obojici!
Ovjera na spomenutom
zvaninom

prepisu glasi u prevodu:

U ovome (prepisu) je sve onako kao u originalu s koga je ovaj prepis uzet bez ikakvih promjena i izmjena. Ovo je napisao siromah (koji se utie) svevinjem bogu A t a u ll a h, kadija u gradu Sarajevu! da mu bog oprosti!
Sam tekst vakufnitme u prevodu glasi:

Svaka hvala pripada Allahu, koji je osvijetlio nebeski prostor svjetiljkama CIJe svjetlo blista, i koji je izgradio povrinu zemlje damijama, stjecitima pobonih ljudi, i koji je nauio Adama imena (svih stvari) u koli obaju svjetova, i koji je s neba spustio dva uzronika (svega ivoga) 5 i koji je zavjetao rajske dvorce za one koji vre dobra djela, i koji je odredio rajske bae. za one, koji svoju imovinu troe u bogougodne t dobrotvorne svrhe, i koji je uputio od svojih robova one koje je htio da pribave opskrbu i priprave gotovinu za zakazana roita onog svijeta, i koji je omoguio onome ko eli da osniva zadubine i ko nastoji da oivotvori dobrotvorne ustanove, i da gomila dobra djela, i koji je umnogostruio nagradu za dobro djelo koje je proistekla iz dobre elje i iskrene ljubavi kao to je zrno od koga nikne sedam klasova, u svakom klasu po stotinu zrna.<< 6 Bog blagoslovio Muhameda, uitelja boje vjere i prvaka (imam) svih vjerovijesnika i bojih poslanika, njegovo dobro i asno potomstvo7 i dobre i uzviene drugove (ashab) i velike uenjake koji ih slijede. Jedna Muhamedova izreka (t!adi) glasi: Kad ovjek umre prestaje (mu tei nagrada) od svakog njegovog djela osim od ovo troje: nauka kojom se ljudi koriste, dobro dijete koje za njega moli i zadubina. 8 Poznato je takoer da se koritenje nauke omoguuje osnivanjem nekih zadubina na nain kako e je djeca dobrih ljudi i ena najlake postii. Stoga mnogostruki dobrotvor, iskrenim namjerama potaknuti izvrilac dobrotvornih djela, najplemenitija i najsretnija preuzvienost, najvei i najslavniji zapovjednik koji je snagom svoje rijei u pitanjima posljedica zagrobnog ivota uzor sretnika i koji je otrinom svoga uma i bistrinom svoga oka prvak zapovjednika u pravilnom gledanju na ureenje prilika (na ovome svijetu),
' ' ' '
o

U originalu stoji el-muvella; up. Prilozi II, 1951, str. 14, nap. 6. U originalu stoji el-hiikim. Arapski Tarabulus Tripolis, grad u Siriji. U orig. stoji Saraj - Bosna. Misli valjda na svjetlo i vodu.

Kur'an.
lanovi

' Doslovno: porodica, familija. U ovome sluaju samo oni dice koji su bili muslimani. 8 Ha<lis se nalazi u mnogim priznatim zbirkama.

Muhame<love poro-

410

Hazim

Sabanovi

pobornik zakona i vjere M u s t af a b e g,9 sin pokojnog i blaenog I s k e n d erp a e, 10 da ga uzvieni bog uzdri u sticanju obilne m~grade sebi i svome ocu i da ga uini posrednikom lijepog spomena njegovih predaka i potomaka! Poto je njegov nazor potvrdio njegovu savjest i poto je htio da njegovo djelo (spomen_ik) trajno ostane, u njegovu se srcu uvrijeila i u njegovim mislima ustalila odluka da podigne damiju za obavljanje svakodnevnih obaveznih obreda kao i za povremene bajramske i sedrnine obrede. Tada doprije tajanstveni glas u ui njegova razbora i bez ikakve sumnje i dvojbe odjeknue (Muhamedove rijei): Ko podigne damiju bog e mu podii kuu u raju, 11 kao i (odluka) da sagradi poetnu kolu (mekteb) u blizini spomenute damije da se u njemu pouavaju djeca siromanih i ubogih vaspitanju i velikom Kur'anu. U namjeri da sebi osigura najbolji kraj i konac ivota, on je uvakufio, zavjetao i u dobrotvorne svrhe odredio od svoga najboljeg imetka i na najpoteniji (najlegitimniji) nain steenog blaga (imanja), i ono to je njegovo mulkovno vlasnitvo i ono koje on priteava (te~ar ruf) a za koja je dobio pravo mulkiziranja (mulkijjet) prije izdavanja ove isprave. Tu spada cijeli zemljini posjed (mezra') 12 koji se zove selo V e s e l a S tr a a 13 sa zaseocimaH Crni, 15 Golobrdica16 i Jakli.U To je opet sva zemlja koja je omeena sa kamenom to je postavljen na javnom putu; a od njega dalje tekuom vodom (nehr) koja s~ zove P o r i j e18 do mjesta koje se zove G a z ilar Geidi' 9 i od njega do izvora tekue vode koja se nalazi na toj mezri; odatle dalje dolinom koja se zove e u k u r 20 do mjesta koje se zove B a j i rb a i; 21 a odatle zapadno~ stranom na nie putem koji vodi prema A k h i s a r u, 22 pa do izvora koji se nalazi na spomenutom putu; odatle na vie dolinom koja se zove e u k u r 20 do ume koja se zove e a m li- d a g, 23 a odatle (dijelom) spo Mustafa-beg, mlai sin Skender-pae spop1inje se prvi put 1502 g. Od g. 1514 do smrti 1526 upravljao je Sirijom i drugim sandacima na Istoku, a nikada nije bio bosanski sandakbeg. O ovome Skender-pai postoje u istoriji sasvim netani i nedovoljni podaci. Ml emo na drugom mjestu prikazati njegov ivot i djelovanje, a ovdje napominjemo samo toliko da je on bio sin kranskih roditelja, da nema nikakve veze sa Skender-begom Mihaloglu, da je bio tri puta bosanski sandakbeg (1478-1480, 1485-1486 i 1499 do smrti 1504), rumellski beglerbeg i kubbe-vezir. " Hadis se nalazi u mnogim priznatim zbirkama. " U orig. upotrebljen arapski izraz mezrea. Iz ovoga se vidi da je ovaj izraz kao termin u vakufskim dokumentima oznaavao komplekse obradivog zemljita koji su se znatno razlikovali po velitni. Tako se nazivaju male parcele koje bi odgovarale naem pojmu njiva, ali isto tako i ogromni kompleksi, sela i itava polja kao u ovome sluaju. Up. Prilozi Il, 1951, str. 19, nap. 39. " U orig. stoji Karje-i Vesela !straa, danas selo V e s e l a sa ruevinama grada V e s e l e S tr a e, koji se zadnji put kao grad spominje g. 1463. Vidimo da je on god. 1518 samo selo. Up. . M a z a l i, Biograd-Prusac, stari bosanski grad u GZM 1951, str. 151. " U orig. stoji mahalla - kvart, zaseok. " U orig. stoji Cerni danas C r n i e, seoska optina u srezu Bugojno. " U orig. stoji Golobrdice, valjda dananji lokalitet Golo Brdo, seoska opina Glavice, srez Bugojno.. " U orig. stoji Jakli - postoji i danas u seoskoj opini Crnie, srez Bugojno. " U orig. stoji Borije, danas ima Porie i Pori-potok. Gazilar geidi znai prelazi gazija. Lokalitet se sada nije mogao ubicirati. '" u orig. stoji C u k u b to e biti pisarska greka mjesto Cukur kao to stoji nie. Mjesto Cukur moe se itati i Cokur O bo je se jednako pie. Lokalitet se sada nije mogao ubicirati. Lokalitet Cukur ima u srezu Bosanski Novi, op. Svodna. Isto tako tri lokaliteta zovu se Cukuri, a dva se zovu Cokori. Cukur t. moglo bi se prevesti sa uvala, rupa, " Tako u orig. a znai Vrh brda, Glavica; ne da se ubicirati. " Tursko ime za Prusac v. o njemu . Mazali, n. d.

"

Zin<~ilo

bi

pl<~nina,

\llna

Smrevica,

BQrill:, Jelovill: ili

~lino,

Naistarije

vakufniim~

Bo~ni

411

menu te ume koji se zove V e l i k i S t o eru pa do kraja vode koja se nalazi na vrhu ume; (dalje) do mjesta koje se zove M a l i S t o e r 25 a od njega donjom dolinom do izvora koji se nalazi u spomenutoj dolini, a od njega do mjesta koje se zove Ptiija Glava,"" a odatle do ume koja se zove Liste, 27 a odatle meom grada S u s i d a28 do mjesta koje se zove P o d o v i 29 ; a odatle donjom dolinom do V e l i k o g k a m e n a30 koji se nalazi na obali poznate velike rijeke koja se zove Vrba s 31 i spomenutom rijekom do rijeke koja tee iz uvakufljene mezre; zatim reenom rijekom do spomenutog kamena postavljenog na r~enom javnom putu. To su mee imenovane mezre sa zaseocima koji se nalaze u nahiji (upa) U s k o p j e," 2 jednoj od nahija u zemlji boraca za vjeru, 33 u Bosanskom sandaku, u blizini grada A k h i s a r a 22 - da ga uzvieni Allah trajno35 zatiti od nesree! Ta mezra je uvakufljena za potrebe damije i mekteba koje su osnovane uz zadubinu36 njegovog oca i pripojene toj zadubini koja se nalazi u samoj varoi37 S ar a j e v u38 u jednom od gradova ratnika i boraca svetog rata. 30 Spomenuti je vakif naznae.nu mezru izdvojio iz svoga imetka i predao je muteveliji imenovavi K e m a l a s i n a M a h m u d o v a mutevelijom svojih vak ufa pod uslovom da svrgavanje mutevelije i njegovo postavljanje ostane u njegovoj (vakifovoj) ruci - da ga uzvieni Allah sauva od nesrea! (Zatim) je odredio po sedam dirhema (aka) dnevne plate ~atibu40 i imamu, a mue~~inu tri dirhema dnevno, a )!:ajimu 41 jedan dirhem gnevno; za ulje svjetiljki i hasure damije jedan dirhem dnevno; muallimu {uitelju) tri dirhema dnevno, kalfi42 dva dirhema dnevno, dabiji'" pet dirhema dnevno, a pisaru {poslovoi) dva dirhema dnevno. Spomenuti je vakif - Allah mu omoguio da dospije do rajskih ljepotica i dvoraca! - odredio da se od prihoda ove mezre i dohodaka - nakon izdvajanja
orig. stoji !stoer el-Itebir. Taj lokalitet i danas postoji. orig. stoji !stoer es-sagir; postoji i danas. orig. stoji Ku depesi, a znai Ptiija glava. Postoji i danas. orig. je tako napisano da se moe itati Liste ill Lite. Danas se ne da ubicirati. orig. stoji: Kala-i Susid - tvrava (grad) Susid. Vidi o 'njemu Mazali n. d. str. 150. " U orig. stoji Pod1ar; mislim da je nastalo od naega p o d i turskog pl. nast. l ar pa sam stoga preveo Podovi; ovakvih imena za lokalitete u bosanskim planinama ima mnogo, ali se ovaj sada nije mogao ubicirati. " U orig. stoji hader el-kebir to znai veliki kamen, ali ne znam da li je to ime lokaliteta ili ne. " U orig. stoji Virbas gdje je i upalo samo zbog toga to arapski jezik ne trpi dva konsonanta jedan do drugoga. " U orig. stoji: nahije-i Uskopye. U tri najstarija sauvana popisa nabija Bosanskog sandaka iz 15 i poetka 16 vijeka ne spominje se nabija Uskopje. " U orig. stoji el-mudiihid. :u U orig. upotrebljen izraz livO.', arapski sinonim za turski izraz sandak. 310 Doslovno: u mjesecu i godini. " U orig. stoji bukat el-hajr. " U orig. stoji kasaba. 38 U orig. Saraj-ovasi. " U orig. stoji el-muduhid. " Hatib - glavni svetenik u veim damijama. " Kajjim je posluitelj u damiji. " U orig. stoji halife a ovdje znai po monik muallima" (uitelja) u mektebu. " Dabija je slubenik koji pobire valtufske prihode, 4' Af, el-Mr ::;: hurija, rajslta djevi9a,, " " " " " U U U U U

412

Hazim

Sabanovi

mukate45 koja je odreena za velianstvenu riznicu tj. carsku blagajnu i (nakon) izdavanja desetine koja je odreena za muteveliju (et-tevlije) koji je odreen u dobrotvornim odborima (el-ebvab) vakfijje njegova ota, - najprije podmiruju potrebe odravanja damije i mekteba; zatim da se ono to od toga pretee troi na spomenute odreene prinadlenosti! 6 Nakon to je spomenuti vakif uvakufio naznaenu mezru pravovaljanim eriatskim vakufljenjem i izriitim zavjetanjem, koje se ima uvaavati, i predao (vakuf) spomenutom muteveliji, on je htio da opozove ono to je uvakufio s motivacijom da (taj vakuf) po uenju Velikog Imama47 - neka ga Allah o"baspe svojim oprostom! - nije izvriv (perfektan, obavezan); kadija, meutim, koji je potpisan svojim vrijednim potpisom u proelju ove isprave (kitab) presudio je da je ovaj vakuf pravovaljan i izvriv pa je (tako) spomenuta mezra postala legaliziran i pravosnaan (mal.Jkiim) vakuf, o ijoj se ispravnosti i izvrivosti slau sva pravna uenja (mezheb) usvojena od autoriteta islamskog prava/s tako da ga niko ne moezamijeniti, ni prodati, ni pokloniti niti uzeti u svoje vlasnitvo (mulk). A ko je ovo uo pa zamijenio ili prodao, ili kupio ili prisvojio - neka je proklet od boga i svih njegovih anela i neka se ne spasi od muka u grobu i bolne kazne. Zatim je spomenuti vakif razrijeio muteveliju reene muteveliske dunosti na osnovu odredbe (uslova) da je svrgavanje mutevelije i njegovo postavljanje u njegovoj ruci, i uslova da je mutevelisku dunost zadrao za svoju dragocjenu li n9st doivotno. A poslije njegove smrti po onome redu koji je naveden u vakufnami njegova pokojnog oca. . Sve je ovo napisano i posvjedoena sredinom svetog zi'H1ide - neka se zavri sa mirom, slavom i au :__ devet stotina i dvadeset i tree godine! 9
Za ono to je u vakfiji Za ono to je u vakfiji Za ono to je u vakfiji Za ono to je u vakfiji Za ono to je u vakfiji Za ono to je u vakfifi Za ono to je u vakfiji Za ono to je u vakfiji
svjedoi:

Emir-beg sin Zagradi Junusa;

svjedoi:

Ahmed-beg sin Hasanov, za'im;

svjedoi:

Mu~amed-beg

sin Abdulhajev, carski sluga;

!skender-beg sin Abdulhannanov, el-dundi (~ahija);

svjedoi:

svjedoi:

Sejf-beg sin Abdullahov, emin eljeza50 u Trabolusu;

svjedoi:

Sejdi Ahmed sin Hasan-begov;

svjedoi:

Ali-beg sin
svjedoi:

Viliev(?);

Kara Osman, aga farisana grada Akhisara u Bosni; 51

" U orig. al-mukiitaiit pl. od al-mukiitaa = mukiita. " U orig, stoji dihiit, pl. od dihetun, a ovdje znai prinadlenosti, plate. " Tj. imam Ebu Hanife (Abu Hanifa). " U orig. stoji el-mudtehidin pl. od mudtehid strunjaci u islamskom pravu kojima je priznata autoritativna interpretacija pravnih izvora. " = izmeu 25 decembra 1517 i 3 januara 1518. " Up. gore str. 408 nap. 73. " Ovaj Kara Osman mogao bi biti iden lian sa onim Kara-Osmanom Malko-oglijom to ga spo!llinje C. Zeno. Up. Prilaz iii, 1951, str. 250-257 i tamo navedenu literaturu;

Najstarije vakufniime u Bosni Za ono to je u vakfiji Za ono to je u vakfiji Za ono to je u vakfiji Za ono to je u vakfiji Za ono to je u vakfiji
svjedoi:

413
Bosanac;

Veledhan-aga sin Kopgi-ev

svjedoi:

(Kopi?),

Abdulkerim Celebi sin Abdullah-pae;

svjedoi:

Bali-beg sin Abdullahov, carski sluga;

svjedoi:

Mustafa Celebi sin Abdullah-pae;

svjedoi:

Dafer Celebi sin Emir pisara. RESUMlt LE VAKOUF-NAME DE MOUSTAFA-BEY SKENDERPAiC. L'autetir presente une edition revue - avec traduction et notes - du vakouf-name de Mustafa Skenderpai, fils de Skender-pacha, de l'annee 1517 et 1518 regardant ses oeuvres pies. Ce Vakouf-name est important pour !'histoire de Sarajevo et pour la geographie historique de !'ancien canton (upa) de Bosnie appele Uskopye ainsi que des places fortes Vesela Straa et Susud-grad. Dans les notes on fit l'ubication de quelques localites qu'on mentionne dans ce document en presentant une decumentation plus complete sur !'origine de Skender-pacha et de son fils Moustafa-bey.

ADEM HANDZIC

PISMA AHMED-PAE DUOALIA DUBROVAKOM KNEZU I VLASTELI

U zbirci turskih dokumenata Dravnog arhiva u Dubrovniku nalazi se meu ostalim 26 pisama Ahmed-pae Dugalia koja je pisao dubrovakom knezu i vlasteli (dvadeset i jedno), dubrovakom vlastelinu Vlahi (dva), naziru nuh-agi (jedno), Selim-beg~ kapetanu u Gabeli (jedno) i kapetanu Andriji (jedno) 1 Rijetko je da se u arhivima nae ovoliki broj pisama jednog turskog dravnika iz ovog vremena, pa ve i zbog toga ona zasluuju panju. Ova nam pisma uz to pruaju vie istorijskih podataka o Ahmed-pai Dugaliu koji je, kako e se vidjeti, u tome vremenu igrao znaajnu ulogu u istoriji Bosne i Hercegovine i ujedno ova nam pisma osvjetljavaju njegove odnose s Dubrovakom Republikom a posebno njegove prijateljske odnose sa dubrovakim knezom. S obzirom na sadraj ovih pisama smatramo da je dovoljno ako ih donesmo samo u prijevodu, dok tri donosimo i u faksimilima. Prije nego razmotrimo sadraj ovih pisama potrebno je prvo da neto kaemo o Ahmed-pai. Ahmed-paa Dugali potjee od poznate loze Malkoa koja je turskoj imperiji dala nekoliko velikih dravnika. Ve u prvom stoljeu turske vladavine u Bosni spominje se Kara Osman-beg, najstariji poznati lan ovoga roda kod nas. Pokopan je u Kopiima kod Prozora, gdje lee jo neki lanovi ovoga .roda.~ U prvoj polovini XVI vijeka za vrijeme bosanskog namjesnika Gazi Husrev-bega spominje se ime Malkog-bega, sina Kara Osman-begova, hercegovakog sandakbega, koji dugi niz godina vojuje po raznim stranama, a naroito u Lici i Krbavi. Roen je u Dugi kod Prozora, pa ga neki zovu i Dugali.3 Umro je kao kliki sandakbeg godine 1565 i pokopan u Banjaluci u grobnici Malkoa kraj svoga sina Daef-bega, koji je poginuo godine 1560 i, vjerovatno, drugog svoga sina Husein-bega na ijem spomeniku nema natpisa! Po ~vemu izgleda da su Malkoi jo u prvom stoljeu turske vladavine u Bosni dobili zeamet u Dugama i po imenu mjesta prozvani
Dugali-Malokoima.

' Ova je pisma pr9naao u spomenutom arhivu Hazim Sabanovi i ustupio mi ih, na mu se zahvaljujem. ' Fr. Babinber, Beitrage zur Geschichte des Geschlechtes der Malko-oghl's u Annali dell' Instituto Orientale di Napoli, n. s. vol!, 130. ' M. Prelog, Povjest Bosne u doba osmanlijske vlade, I, 66.
emu

fer-bega,

H. Sabanovi, Natpisi na nadgrobnim spom~qi~i!n.& M<llko~-bega. i njegovi\ in& P~&~ l'rilo~i ~~~ \l, f. II, Sarajevg 19~1.

416

Adem

Handi

O ivotu i radu Ahmed-pae Duga,lia znalo se vrlo malo. U istoriji se tek spominje njegovo ime. Tako Salih Hadihusejnovi-Mq.vekit navodi da je Dugali dva puta bio bosanski beglerbeg, i to godine 1598 i 1604.5 Ovo isto prenosi i S. Baagi, dok ga M. Prelog spominje na tome poloaju samo godine 1604. Ne znamo iji je sin Ahmed-paa, ali, bez sumnje, potjee od iste loze. Koliko je dosada poznato, prvi put se spominje godine 1598 kao bosanski beglerbeg naslijedivi u toj asti Hasan-pau Tiru (1597 do 1598). 0 Ahmed-paa nije dugo bio na poloaju bosanskog beglerbega, vjerovatno nepunu godinu dana, jer se godine 1599 kao bosanski beglerbeg spominje Mostarac Dervi-paa Bajezidagi. Ahmedpaa je tada bio premjeten za beglerbega u Temivar, jer ga u toj dunosti nalazimo godine 1600, gdje meu mnogim paama i beglerbezima pod zapovjednitvom serdara i velikog vezira Ibrahim-pae Novoeherlije sudjeluje kod opsjedanja Kanie. Opsjedanje Kanie trajalo je od 8 septembra do 21 oktobra. 22 oktobra Kania je pala Turcima u ruke. Godine 1604 bude smijenjen a zatim pogubljen dotadanji bosanski beglerbeg zloglasni Delali Hasan-paa. Njega zamijeni Ahmed-paa Dugali i po drugi put uze upravu Bosne u svoje ruke. Pada u oi to, da Dugali po drugi put dolazi za bosanskog beglerbega u doba kada je na stolici velikog vezira sjedio Javuz Ali-paa Malko/ lan istog roda i, bez sumnje, blii roak Ahmed-pae, pa je i ta krvna veza uticala da Dugali ponovno doe za bosanskog namjesnika. Javuz Ali-paa je u to vrijeme vrio pripreme da poe sa vojskom protiv Perzije, meutim, dvorske spletke uinie da mladi i neiskusni sultan Ahmed I (1603 do 1617) poniti neke naloge velikog vezira Javuz Ali-pae i naredi mu da odmah ide kao serdar vojevati u Maarskoj. Meutim, ovaj je dogaaj, kako izgleda, jako pogodio Javuza, pa se na putu razboli i umre u Beogx:adu 25 jula 1604 godine. Na njegovo mjesto bude imenovan Lala Mehmed-paa Sokolovi koji je i ranije vojevao u Maarskoj. U izvorima se nita vie ne spominje o Ahmed-pai Dugaliu. Da li se tada Dugali sa bosanskom vojskom pridruio novoimenovanom serdaru Sokoloviu i vojevao po Maarskoj, dosada se nije znalo. Na temelju ovih pisama Ahmed-pae mogu se iznijeti neki novi momenti i donekle upotpuniti ono to se dosada znalo u pogledu njegova ivota i rada. Mi iz njih vidimo da Ahmed-paa nije samo kratko vrijeme bio namjesnik u Bosni, nego je cijela dva decenija, a moda i vie, bio na raznim visokim poloajima u turskoj upravnoj hijerarhiji. Prema sadraju nekih pisama zakljuujemo da ih je pis~o kao beglerbeg (3, 4 i 5). Karakteristino je da je pismo br. 4 potpisao u obliku pende, dok sva ostala nose obian potpis. Iz drugih pisama vidimo da Dugali nije beglerbeg, ali se stalno nalazi kod beglerbega i zauzima se kod njega za stvar Dubrovana. On u Sarajevu obavjetava beglerbega o prispjeloj deputaciji ljudi iz Ljubinja, koji putuju u Budim Hasan-pai da se potue na Dubrovane. Zatim zajedno sa bosanskim beglerbegom
Muvekit, Tahiri Bosna, u rukopisu, I, 235 i 250. ' Hasan-paa Tiro kao bosanski beglerbeg skoro neprekidno vojuje po Maarskoj, a naroito se proslavio kasnije kod obrane Kanie godine 1601. ' Prema Hammeru (Geschichte d. Osman. Reiches, Pest 1840, II, 661) Javuz Ali-paa naslijedio je velikog vezira Jimidi Hasan-pau, a prema S. Baagiu (Kratka uputa u prolost Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1900, str. 55) velikeg vezira Sijavu-pau. ' Vjerovatno Jemidi Has<~n-paa, koji je od godine 1601 do 1603 bio veliki vezir i serdar

Maarskoj.

Pisma Ahmed-pae

Dugalia dubrovakom

knezu i vlasteli

411
zakljuujemo

i pet sandakbega ide protiv nepokornih Arnauta. Po svemu ovome

u to vrijeme bio ehaja bosanskog beglerbega. Mogue je da je Dugali bio i hercegovaki sandakbeg. U dva pisma spominje on pljevaljskog ehaju i pljevaljskog kadiju a Pljevlje je, kako je poznato, bilo sjedite hercegovakog sandaka. Svakako je najvei dio svoga slubovanja proveo u Bosni i Hercegovini. Dugali je neko vrijeme sluio i u Budimu. To razabiremo iz pisma br. 15, to potvruje tvrdnju Baagia da je Dugali 1605 godine bio budimski muhafiz. Iz ovih pisama dalje saznajemo o njegovim vojnim pohodima i ratovima. Tako Dugali obavjetava dubrovakog kneza o svom vojnom pohodu u Maarsku da .pomogne maarskoj vqjsci, te o pohodu u Albaniju zbog ustanka Arnauta, kako emo to kasnije vidjeti. Dugali je vjerovatno uestvovao i na drugim bojitima. Ova nam pisma pruaju donekle uvid u tadanje privredne odnose izmeu Dubrovnika i Turske. Dugali je bio u prijateljskim odnosima sa dubrovakim knezom i vlastelom. To prijateljstvo imalo je svoj osnov u tome to je Dugali imao znatne materijalne koristi od Dubrovnika. Njemu je naime, bio dodijeljen kao stalan prihod udio od dubrovake soli, koji je prema ugovoru pripadao Tuskoj. Iako Dugali nigdje ne spominje da je iao u Dubrovnik, ipak se na temelju onoga to kae u pismu br. 17 moe zakljuiti da ovo prijateljstvo nije bilo samo u vidu udvorne korespondencije, nego se Dugali dobro poznavao sa dubrovakom vlastelom, te se s nekim dubrovakim knezom vie puta i sastajao. Prije nego razmotrimo sadraj samih pisama moramo se osvrnuti na njihovo datiranje, to ustvari pretstavlja najveu potekou, jer je samo jedno (br. 17) datirano koncem mjeseca evala 1021 (konac decembra 1612), dok su sva ostala bez datuma i oznake mjesta gdie su pisana. Tek po dogaajima i osobama o kojima neka pisma govore mogli smo priblino odrediti vrijeme kada su pisana i svrstati ih u izvjestan red. Tako naprimjer pisma br. l i 3 stavili smo naprijed, jer se u njima Dugali zahvaljuje knezu i vlasteli na poklonima koje su mu poslali, pa je vjerovatno da ih je najranije pisao. Poznato je da su Dubrovani, pored poklona koje su slali u Carigrad, slali poklone i bosanskom beglerbegu i hercegovakom sandakbegu pa i beglerovom ehaji i defterdaru, i to naroito kod stupanja na dunost. Za pisma br. 4 i 5 moemo rei da su pisana godine 1604 i to na osnovu toga to se u njima govori o vojnom pohodu u Maarsku, a ranije smo spomenuli da je takav nalog Dugali kao bosanski beglerbeg dobio te godine. Iz pisma br. 8 vidi se da vie nije beglerbeg, jer se na kraju pisma potpisao bivi mirmiran. U pismu br. 9 spominje se promjena beglerbega i novi beglerbeg po imenu Mustafa-paa. To je po svoj prilici Mustafa-paa Olovi, koji je tri puta bio bosanski .beglerbeg, a prvi put se spominje na ovom poloaju godine 1608.9 Na osnovu toga ovo pismo bi moglo potjecati najranije iz 1608 godine. Pi!?mo br. ll govori o pohodu Dugalia i pet sandakbega na nepokorne Arnaute u kome se takoe~ spominje bosanski beglerbeg Mustafa-paa. O tome istom pohodu u kome uestvuje i beglerbeg govori i pismo br. 12. Prema tome ova dva pisma su pisana neto kasnije, a za vrijeme namjesnika Mustafa-pae. Pismo br. 13 govori opet o nekom vojnom pohoqu u kome takoer uestvuje beglerbeg, pa je vjerovatno da se i ovo pismo odnosi na ovaj isti pohod u Albaniju. da je
Prema Muvekitu (Ibid. str. 264, 265 i 272) Mustafa-paa Olovi se spominje kao bosanski beglerbeg god. 1608, 1610 i 1617. U ovo se vrijeme ne spominje ni jedan bosanski beglerbeg po imenu Mustafa-paa.

Dugali

418

Adem Handi

U pismu br. 16 govori se da je Mustafa-paa smijenjen i da dolazi novi beglerbeg. Na margini pisma br. 18 govori se o okonanju rata i miru s Perzijom, koji je, kako je poznato, zakljuen 1612 godine. Prema tome, ovo je pismo napisano iste godine kada i datirano pismo br. 17. U pismu br. 21 spominje se bosanski beglerbj:!g Skender-paa. Ovdje se po .svoj prilici radi o Skender-pai Peujliji koji se spominje kao bosanski beglerbeg godine 1613 i 1616. Na koncu, u pismu br. 24 spominje se Selim kapetan, dok pismo br. 25 pie spomenutom Selim-begu, kapetanu Gabele. Meu kapetanima Gabele Selim-beg se spominje od godine 1620 do 1630, pa su, prema tome, ova dva pisma nastala poslije godine 1620.10 Na temelju ovog proizlazi da su ova pisma nastala u meuvremenu od prva dva decenija 17 vijeka. Sto se tie sadraja ovih pisama najvie mjesta zauzima pitanje soli, o kojoj Dugali govori u 15 pisama. Vrlo su brojni turski dokumenti koji govore o soli i to je pitanje koje treba posebno izuavati. Da bi se osvijetlili odnosi u tome pogledu izmeu Dubrovnika i turskih vlasti u Bosni, potrebno bi bilo prouiti pitanje solana, proizvodnju soli, uvoz u susjedne turske oblasti, carine i drugo. Privredni odnosi izmeu Dubrovnika i Turske, a posebno pitanje soli, bili su uzrokom ovako prijateljskih odnosa izmeu Dugalia i dubrovake vlastele. Dubrovnik je za Tursku bio otvorena luka za izvoz raznih sirovina, i za uvoz gotove robe naroito tkanina iz Italije. Jedan od najvanijih artikala koji je Dubrovnik uvozio u Tursku, naroito u oblasti koje su graniile sa Dubrovnikom (Bosnu i Hercego,vinu), bila je so. Od uvoza soli Turska je imala znatne dohotke. Dok je porta na ostalu uvezenu robu naplaivala carinu skoro redovito 20fo, dotle je pitanje soli bilo rijeeno tako da je Turskoj prema ugovoru ve u samim skladitima pripadala 'h ili 'h od ukupne koliine proizvedene soli. U Dubrovniku je s~alno sjedio emin (turski dravni povjerenik) i brinuo se za dravne prihode. On je vodio defter o proizvedenoj soli, a i Dubrovani su to inili za sebe. Prilikom obrauna Dubrovani bi eminu isplaivali u novcu dio koji pripada Turskoj. Nazir je bio finasijski kontrolor koji je povremeno kontrolisao zakupe i dae, a nekada je sjedio pored emina i brinuo se o raspodjeli dravnih prihoda, ve prema defterdarovoj odredbi. U pismu br. 7 i 8 Dugali spominje zapovijed defterdara, koja je upuena Dubrovanima u pogledu podjele soli napola. Tada je, izgleda, dolo do neke promjene u tom pogledu, pa je, moda, ta daa podignuta sa % na 'h. Razni porezi. i carine davani su u zakup, a njihovi prihodi odreivani su izvjesnim slubenicima kao plaa. Prema dokumentima se vidi da su ove dae bile ~odjeljivane raznim slubenicima osim namjesnika. Tako Dugali u pismima br. 3, 4 i 5, koja je po svoj prilici pisao kao beglerbeg, ne govori nita o novcima za so, nego o pohodu na bojite, o traenju lijekova i o tome kako je potrebno da novljanske age i Dubrovani ive u dobrim odnosima. Dugali u drugim pismima spominje da mu je defterdar odreivao nekad jednu, nekad dvije, a nekad tri soli jednu iza druge. Kolika je ustvari bila ta jedna so ne moemo iz ovih pisama razabrati. Najvjerovatnije je da taj naziv jedna so, dvije soli oznaava jednu partiju proizvedene soli, koja bi stigla u skladite na dubrovakim vratima, odnosno odreenu koliinu soli u skladitu. Na temelju ovoga, a kao to je i poznato, vidi se da je bosanski mal-defterdar raspolagao sa ovim dijelom dubrovake soli koja je pripadala Turskoj i starao se da se troi u odreene. svrhe. Ahmed-paa Dugali, po svoj prilici kao ehaja bosanskog beglerbega, imao je svoje stalne prihode od dubrovake soli. To se naroito razumije iz pisma br. 12 gdje kae da mu
10

H.

Kreevljakovi,

Kapetanije, u rukopisu.

Pisma Ahmed-pae Dugalia dubrovakom knezu i vlasteli

419

je nazir pisao da je ostatak njegove plae u iznosu od 22.500 aki prenio na so. Iz pisma br. 13 vidi se da je dolo do nekog spora oko ovih novaca od soli. Nazir je od ovih novaca neovlateno predao 38.000 aki nekom trgovcu Sulejman-efendiji, a ovaj je opet taj dug prenio na idova Abrama koji je to htio zanijekati, pa je kod toga intervenisao i dubrovaki knez. Iznos ove plate se mijenjao (jedna; dvije ili vie soli). Da li je ta promjena u plati znaila uvijek i promjenu poloaja Dugalieva, ili je to bilo dirigovano finansijskim prilikama, ne znamo. Meutim vidimo da Dugali nije uvijek bio zadovoljan s odredbom defterdara i postupcima nazira u ovoin pogledu, pa se na postupke nazira tuio i u Carigrad. To vidimo iz pisma br. 15 koje je uputio naziru Nuh-agi, dok u pismu br. 18 pie dubrovakom knezu da su nazir i defterdar bili napadnuti i ukoreni, pa je Dugaliu u naknadu za. to dodijeljen porez od klanja stoke (kasabije) u Dubrovniku, te jo etiri soli. Iz pisma br. 20 vidimo da je Dugali i dalje ubirao ovu kasabiju. U ovim pismima esto se spominje ime vlastelina Vlahe, koji esto. dolazi na bosanski divan kao zastupnik Dubrovake Republike. Ovaj vlastelin bio je takoer Dugaliev opunomoenik i primao je ponekada novac od soli koja je pripadala Duga}iu, to se naroito vidi na margini pisma br. 7. Moe se rei da je u ovim odnosima izmeu Dugalia i dubrovake vlastele bilo stvari koje nis!l bile li skladu sa postojeim zakonskim propisima. U ovim privrednim poslovima sa soli, kod raznih zakupa i carina bilo je i korupcije i podmii vanja. Dugali, naprimjer, prethodno obavjetava dubrovaku vlastelu o dolasku defterdara u Dubrovnik da bi pregledao zakupe i savjetuje ga da Dubrovanima ne uini nita to im ne bi bilo drago (br. 7). Zatim dobiva od Dubrovana poklone za nazire i izraava bojazan da e i on imati neprilike ako naziri odbiju izvrenje onoga to se od njih trai (br. 14). Ovdje se svakakp radi o nekom podmiivanju nazira od strane Dubrovana da bi se prilikom kontrole pravili nevjeti. Iz pisma br. 2 razumijemo da su izvjesne direktive prenoene i usmeno pored onoga to je u pismu bilo napisano. Druga vana stvar o kojoj ova pisma govore jesu Dugalievi vojni pohodi. Iz pisma br. 4 vidimo da je Dugali dobio nalog od serdara iz Beograda da se odmah uputi iz Duga u Sarajevo, a odavde u Beograd. Dugali tom prilikom alje takoer tri ovjeka u Dubrovnik radi nabavke lijekova za lijenika Tomaa. O ovom pohodu jasnije govori pismo br. 5, jer Dugali ovdje izriito kae da je toga ljeta (vjerovatno 1604 godine) iao u pomo maarskoj vojsci i tamo vojevao. I u ovome pismu trai lijekove za lijenika Tomaa, koji je u to vrijeme svakako bio stalni lijenik kod beglerbega, vjerovatno i sam Dubrovanin. Dugali se q ovo vrijeme nalazio u Dugi, vjerovatno na svom posjedu, iako je kao beglerbeg u to vrijeme sjedio u Banjaluci. 11 Na temelju drugih pisama(ll i 12) vidimo da Dugali ide sa jo pet sandakbega u Albaniju da umiri i kazni nepokorne Arnaute. Kada je ustvari bila ova pobuna, ne moemo tano odrediti, jer su ustanci, naroito lokalnog karaktera, u ovo doba u Albaniji bili esti, te do danas nisu dovoljno osvijetljeni. Znaajniji ustanak se spominje godine 1579, meutim, ovaj e se pohod odnositi na
" Poznato je da su bosanski namjesnici sjedjeli u Sarajevu od 1463 do s~edine 16 vijeka, zatim u Banjaluci do 1639, opet u Sarajevu do 1697, u Travniku do 1850, pa opet u Sarajevu do 1878.

420

Adem

Handi

neki kasniji ustanak poslije 1608 godine, jer se u istom pismu spommJe bosanski beglerbeg Mustafa-paa, a ranije smo rekli da je on pr:vi put doao za bosanskog namjesnika te godine. Na margini pisma br. 18 Dugali govori o ratu sa Perzijancima, koje naziva kizilbaima (ime jedne sekte u Perziji), kako su ih Turci esto podruglJivo nazivali, i raduje se da je istono ratite likvidirano kuda on dosada nije bio upuivan. Ovo je period stalnih ratova koje su Turci vodili na zapadu i na istoku. Vie godina su trajali nesreni ratovi sa Austrijom, zatim ratovi sa Perzijom, u kojima Turci izgubie Tibriz godine 1603 i Erivan 1604, i na koncu je zakljuen ne ba povoljan mir za Turke godine 1612, o kome se po svoj prilici govori u ovom pismu. Pored ovih vanjskih ratova bilo je nereda i unutar imperije kao to su bili pomenuti neredi u Albaniji. U pismu br. 7 govori se o sarajevskim trgovcima krznom (urijama) koji po trgovakom poslu putuju u Pulu gdie dolazi do nekog spora izmeu njih i dubrovakih urija. Ovaj nam podatak govori o tome da su sarajevske urije plasirale svoju robu u Puli (koja je tada bila vei trg) ili su je tim putem izvozili u Italiju i Mletke. Bosna je bila bogata rainovrsnim krznima, pa je uriski obrt u Sarajevu cvao od XVI stoljea sve do okupacije Bosne od strane Austrije, te se iz Sarajeva krznena roba izvozila i u Carigrad.1" Ova nam pisma poneto govore i o nezdravim prilikama koje su tada vladale u pograninim krajevima. Vidimo ubistvo nekog Dubrovanina, pljakanje i robljenje u dubrovakoj oblasti od strane nekih otoana (vjerovatno gusara), prelazak uskoka preko dubrovake teritorije u Hercegovinu, te tube iz Mostara i Gabele na Dubrovane. Iz njih saznajemo i o loim odnosnima izmeu Nov ljana i Dubrovana, te o zabrani trgovine i druge razmjene izmeu susjednih tur~kih oblasti i Dubrovnika (jasak). Ova je pisma Dugali pisao vlastoruno, jer su sva pisana istim rukopisom, pa je nevjerovatno da je kroz cijelo ovo vrijeme imao istog pisara. Udvorna frazeologija je u svima pismima skoro ista. Naziv brat svuda se upotrebljava u smislu prijatelj. Postoje izvjesne nejasnosti u sadraju kao i kod svakog pisma kada nije poznat sadraj pisma na koje se odgovara. Inae, pisma su pisama jasnim turskim jezikom i izgraenim, lakim i tenim stilom.
slijedeim

Pisma se nalaze u dubrovakom arhivu u zbirci acta turcarum serija 75 pod brojevima: l 2376 2 = 2920 3 = 2975 4 = 3070 5 = 2928 6 = 3076 7 = 3078 8 = 3092 9 = 2700

10 = ll= 12 = 13 = 14 = 15 = 16 = 17 = 18 =
arija,

4119 3063 2702 30100 2381 30102 3098 30103 3099

19 20 21 22 23 24 25 26

= 30'77 = 30101 = B143 3068 = 3075 = 3062 = 4179 = 2380

" H. Kreev!jakovi, Sarajevska 1927, str. 36 i 37.

njeni esQafi i obrti za osmanlijske uprave, Zg!;>.

Pisma Ahmed-pae Dugalia dubrovakom knezu i vlasteli

421

(S. l. s. d.) Ahmed-paa Dugali zahva:Ij uje dubrovakon knezu i vlasteli na primljenim poklonima l izraava nadu da e njihova stvar biti povoljno rijeena.
Srenom

i potovanom mome bratu Dub1ovakom knezu i ostaloj vlasteli,

prijateljski se stavlja do znanja i javlja da je ovamo stigao Va glasnik i togod je donio primili smo na znanje. Dugo mi ivjeli! Poklone koje ste nam poslali takoer je donio i predao. Neka Vas bog blagoslovi! O onome kako smo. se dogovorili potvreno je iz njegovih usta. Sa bosanskim beglerbegom paom bilo je r~zgovora i, akobogda, nadam se da e vaa stvar biti po Vaoj elji razmotrena, a zatim e te biti obavijeteni. Kadgod i kakvagod Vam usluga bude bila potrebna bie, akobogda, uinjeno sve to je u ljudskoj moi. Sviju Vas prijateljski pozdravljamo. Stogod saznamo, akobogda, biete o tome opirno obavjeteni. Dugo mi ivjeli! Prijatelj, skromni f'\hmed Dugali

(S. l. s. d.) Dugali obavjetava kneza i vlastelu da je u Sarajevo stigla deputacija iz Ljubinja na putu za Budim da se potue na Dubrovane. Zatim pita da li bi koristila Intervencija bos. pae u pitanju robljenja i tete koje su im priinili neki otoani.
Srenom

i plemenitom mome bratu Dubrovakom knezu i ostaloj vlasteli,

nakon mnogih prijateljskih pozdrava stavlja se do znanja slijedee: Prije nekog vremena stiglo je Vae pismo iji smo sadraj razumjeli. Prije nego je stiglo Vae pismo, Ibrahim ehaji je dva puta slat ovjek. Odgovorio mi je da je svoga poslanika (eliju) poslao bosanskom divanu i pisao njegovoj ekselenciji pai. Kada je stiglo vae pismo, takoer je poslat jedan pouzdan ovjek, a njegova ekselencija paa, bog ga blagoslovio, sve je ozbiljno primio i tako ini. Ljudi iz Ljubinja koji se na Vas tue stigli su sa hudetom u Sarajevo. To smo saznali istog dana kad smo Vam pisali ovo pismo i poslali ovjeka u karavansaraj (karbansaraj) gdje su otsjeli. Odgovorili su da idu Hasan-pai u Budim. Mi smo o tom obavjestili i pau koji ih je pozvao sebi. Mi smo dobro zapamtili to sc govorilo i eliji smo poslali opirno pismo. Potrebno je da i Va ovjek ide u Carigrad. Ovome ovjeku smo neto rekli, pitajte ga. Takoer nam je dolo pismo od elije. Mi se dobro brinemo i nema nikakve nemarnosti u naem nastojanju, ne trebate se brinuti. Nadamo se da emo dobro napraviti, a eliju je nemogue po ovoj stvari slati. Traili smo fetvu od mule u Sarajevu, jer oni kadini hudeti nisu po eriatu. S obzirom da je to navedeno u Vaoj carskoj ahdnami, neka se u Carigradu uje i Vaa tuba. Pisali ste da je otoanin (dezairlija) sve opljakao i porobio. Vrlo je vjerovatno da su to uinili na poticaj Novljana ili kojih drugih. Odmah to izvidite gdie su pristali radi prodaje te sirotinje! Javite da li bi neto pomoglo pismo naeg pae, znajte da se nee ogluiti. Tako neka znate! Opet se naglaava da je potrebno da neko od Vas ide u Carigrad, to znajte. Na kraju p;-imitc pozdrav! Prijatelj, skromni Ahmed
27

422

Adem Handii
3
(S. L s. d.) Dugall zahvaljuje Dubrovanima na primljenim poklonima i savJetuje im da

ive u dob:rim odnosima sa NoviJanlma l drugim susjedima.

Plemenitom mome bratu Dubrovakom knezu i ostaloj vlasteli, nakon mnogih pozdrava na prijateljski nain se stavlja do znanja Vaoj" ekselenciji ~ljedee: Vlastelin Vlaho koga ste ovaj put poslali u BanjaluiW doao je i nas je susreo u Sarajevu, te nam predao dva kumaa i eer koje ste poslali. I ranije to ste po naim ljudima poslali prispjelo je sve_ u redu kako ste pisali. Dugo mi ivjeli! Neka bude .blagoslovljeno! Vi ne umanjujete prijateljstvo i dostluk koji dolikuje Vaoj ekselenciji. Neka Vam bog za to naknadi! Sa spomenutim vlastelinom se o mnogim stvarima razgovaralo, akobogda, kad stigne uete iz njegovih usta. ' A sada smatramo da je shodno i potrebno na svaki nain biti u dobrim odnosima sa Vaim starim susjedima novljanskim agama i njihovim ljudima. I njima takoer su poslata pisma u svrhu lijepog meusobnog ivljenja. Hvala bogu, svjesni ste i -znate da lijep odnos i lijepo ivljenje sa komijama koristi na obadva svijeta. Preko Noyoga lahko je dostaviti odgovore i ostalim koji ive u okolici i koji tamo dolaze. Nov ljani su veinom nai prijatelji, pa smo ih u pismu savjetovali i nadamo se da e tako postupiti i da e se lijepo ponaati, a Vau ekselenciju molimo da na svaki nain i Vi sa svoje strane lijepo postupate. Kakva god zatim usluga bude potrebna od nas, sigurno znajte da se neemo sustezati. Tako neka znate! Prijatelj, skromni Ahmed Dugali
4

(Duge, s. d.) Dugall obavjetava Dubrovane da je dobio zapovjed od serdara da odmah krene njemu u Beograd. Salje takoer ljude u Dubrovnik radi nekih potreba za liJenika Tomaa.

(Deifrovap. tekst pisma, vidi faksimil p. br. 4).

IP

l~ .iY.. ~)1_,:-. ~~;:.L J ~.its" ~J.t.J-' j<J}!J.i.j _,G.,\.... J j-tJ)::-.J) d.,..Li ~l ;_,..1;: H J. oW;) J'. ~JI ,:;JJ:;::;.;J. ("k. ~l:.. ..s))_f. .._;~~\il ._?:.. W-Ji ..l.:l)l JL;I J J--jJI oj-to)JI ;>::::-.1.;:, j j:...)IJ!II.JI}J ~)~~J J..u)' .J< l J tl.o ..1,1 ~~~JJI J ci).~~ 0~ ~~lh)l;-< ~,~.J-' .J)jT ji_".., l f .__;_Y.. ..._~...J.JI ;:_..#J'. o);l_;;lJii. s:::;., ;b.r' "Dl..... .j))'A ...,._;;)J'. ....JJI~~ J;~~ .;......A....> l~ ..1!1 .\:.. .:,1 i}\1;1 t_l.o ~.UJI~ ~('J~ ~jr' JJ'_ ~}J'y. ~~ ..1J1 ~~ o;)JI oUf ~l t.l...!S' ~J.i....r!-'":'Y::::.. ~j &_j.;~ 'fl! ..1,1 .\:., .:,1 .:,,.~.;T J -._Ir' ;jJ) '":'_;;J G .j)~J);.>lS"..;.t..l .o..~ Jf ~;::;_l i~<tl JI;..\.. _r.!.l ~l .::,U~\ .>l;-4 jl_"..l ~"'..jJ.~J" -.J....U it J.L._,k ~tl~ \)'l ~.IlJI~ ~l..;; J. ~.ciJI JL;I ~._;;J J-:. f3):. )J:- J ~..cl:l JL;I .j.I..,JJ! ~l I.J:.jtJ;t..;f ..;_.Lf J .f' I.JJ.:;G _,;.1 }'JI ty> .:;?-J.;:.p ;:k ~JI ~>)Ji~;.r .;....b.;: .h~ (>Lli J J~ ~;l j3J) r_,~... ~~ ;.>.G;....;I ;~l dJ:.-"

U\!1 _,l.~

o)

A. Handic: Pisma Ahmed-pa~e Dugalla

Faksimil pisma broj 4

Pisma Ahmed-pae Dugalia dubrovakom knezu i vlasteli

423

Starom naem prijatelju i potovanom bratu Dubrovakom knezu ostaloj vlasteli, nakon stotinu hiljada pozdrava javlja se na prijateljski nacm sljedee: Neka Vam je poznato i jasno da je ovaj Va prijatelji (Dugali) radi jednog posla doao u Sibenik, gdje smo zdravo i sigurno prispjeli. Va brat Vlastelin koji je doao u. Banjaluku svratio je naoj kui, a da mu bojim udom nije uspjelo nai nau kuu, cijela bi stvar kolala o'd usta do us ta, ~li se tako nije dogodilo. Neka mi budemo zdravi, akobogda, jo e biti usluga. Sada nam stie ozbiljno pismo potovanog serdara iz Beograda po kome je odlueno, poto njegovoj asnoj osobi ne treba mnogo govoriti, da se na brzinu s bojom pomoi u subotu dvadesetog dana asnog mjeseca evala krene iz Duga prema Sarajevu, a odavde, s bojom pomoi, prema Beogradu. U vezi s tim, a na elju moga starog prijatelja lijenika po imenu Tomaa Vaoj ekselenciji su poslata tri ovjeka radi nekih poslova i po njima je poslato prijateljsko pismo. Ako bi ovim naim prijateljima bila potrebna neka naroita Vaa vrijedna usluga, sigurno je da po mogunosti kao i ranije nee biti odbijena. I iz ovga pisma primite izraze starog prijateljstva! Tako neka zna Vaa ekselencija! Na kraju Vas pozdravljamo. (Penda) Skromn.i Ahmed-paa
5

(S. 1. s. d.l Dugali obavjetava Dubrovane da je toga ljeta iao. u pomo maarskoJ vojsci i tamo yojevao, te ponovo alje ljude u Dubrovnllt rai nabavke lijekova za lijenika Tomaa.

Plemenitom mome bratu Dubrovakom knezu i ostaloj vlasteli, nakon mnogih pozdrava i izraza prijateljstva javlja se na prijateljski nain sljedee: Ako pitate za mene, svoga starog prijatelja, ili smo ovoga ljeta prema asnoj zapovijedi u pomo maarskoj vojsci, te njemake planine i mnoge predjele prevalili i pregazili, pa se - s bojom pomoi - svega doivjelo. Njegova ekselencija serdar, hvala bogu, bio je ljubazniji nego ranije i dao nam je lijepa obea nja. Ja znam da ste Vi nai pravi prijatelji i zbog toga je bilo potrebno poslati prijateljsko pismo i pitati za Vae zdravlje i raspoloenje. Moete se ponositi! Ako bi Vi od Vaih starih prijatelja trebali neku naroitu uslugu nadamo se i bilo bi lijepo da nam to izrazite. Akobogda, ilastojae se da se uini sve to se moe. Lijepo je da ne zaboravljate ovog Vaeg prijatelja i znajte da Vam je on jo vei prijatelj. Poslat Vam je ovjek radi nabavke nekih lijekova za naeg lijenika Tomaa. Mnogo Vas molimo da nam ovjeka ne zadravate, te da ga natrag uputite. Na kraju pozdravljamo one koji slijede Islam. Prijatelj, skromni Ahmed Dugali
6 (S. 1. S. .l Dugali preporuuje Dubrovanina idova Abrama, koji po nekom poslu putuje u Dubrovnik. Zatim javlja o svom skorom putovanju u Carigrad.

Potovanom mome bratu Dubrovakom knezu i ostaloj vlasteli, nakon mnogih pozdrava na prijateljski nain jaylja se slijedee: Ako bi se pitalo za Vaeg starog prijatelja, hvala bogu, to se zdravlja tie dobro smo, a elimo isto tako da ujemo da je i Vae zdravlje dobro. Prijatelja neka bog uvijek obasipa svojim dobroinstvima, amin!
27*

424

Adem

Handi

Stavljamo do znanja Vaoj ekselenciji da Vam je poslat jedan ovjek po imenu Abram radi nekog posla po kome smo Vam i prijateljsko pismo poslali. Kada Vam, akobogda, stigne moli se Vaa plemenitost da razmotrite njegove poslove i da mu omoguite da on to svri. To, to uinite spomenutom, zapravo ste nama uinili. Ako bi Vaa ekselencija trebala od nas neku uslugu, nadamo se da ete nam to izraziti. Veliki vezir je dosada dva puta traio ovoga Vaeg prijatelja. Poslali smo ovjeka, ali ako bi bilo bez uspjeha nee biti drugog izlaza nego treba ii. Neka to znate! Svima prijateljima aljemo pozdrave i nadamo se da e ih prihvatiti. Sada Vam elimo dug ivot! Iskreni prijat~lj, Ahmed Dugali
7
(S. l. s. .) Dugall~ moli da mu se so to prije prilr.;tovL Salje kopi,ju defterdarove zaPOvijedi i javlja da e doi defterdar oo pregleda zakupe, te obavjetava o nastalom sporu u Puli izmeu sarajevskih i dubrovakih urija.
Srenom i plemenitom mome bratu Dubrovakom knezu i ostaloj vlasteli, . poslije mnogih pozdrava prijateljski se stavlja do znanja i javlja slijedee: JaVili ste nam za novac od soli ba onako kako smo eljeli. Dugo mi ivjeli! Vaa stara dobrota se pokazala. Naa je so poslije ove koja se sada proizvodi, pa Vas molimo da nastojite da se priredi u mjesecu ramazanu ili jo i prije. U Vaem djenjenom pismu piete i elite prepis zapovijedi koju je donio defterdar.Osman-beg. Na temelju toga pozvali smo Osman-efendiju i naredili da Vaoj ekselenciji napie pismo kao i kopiju zapovijedi, te smo Vam poslali, pa eto usporedite zbog ega je. Znajte da defterdar eli lino doi tamo da pregleda zakupe, pa eli i Vas posjetiti. Mi smo ga zatim po svemu savjetovali i rekli mu da, ako eli ma ta uiniti na tetu dubrovakoj vlasteli makar koliko jednu aku, ni jedan mu posao nee ii i da e se onda zavaditi sa svima nama pa i sa carem i vezirima. Ukratko, pokajao se od onoga to je uinio. Proitajte i vidite njegovo pismo, pa mu pravi odgovor napiite. Sada nam dooe sarajevski trgovci krznom (urije) i potuie se da, kada su ili u Pulu po trgovakom poslu, denuncirae ih i potvorie dubrovake urije, a bivi mi sa dubrovakom vlastelom prijatelji. Mi, Vai dostovi i prijatelji, da bi odgovorili na. sve ove stvari upoznajemo Vas s tim stanjem. Nadamo se da ete radi nas to otkloniti i da ete kazniti te Vae urije, jer kakogod su to Vai ljudi i ovi (nai) su takoer Vai ljudi. Izvolite dakle radi nas zatiti ovu sk\ipinu siromanih ljudi, a one koji su ovima nanijeli tetu izvolite kazniti. Ako Vi trebate od nas neku uslugu,izvolite to izraziti. Sada Vam elimo dug ivot i trajnu vlast! Prijatelj, ponizni Ahmed Dugali Na margini stoji ovo: Kako se uje, na istonom ratitu je umro veliki vezir. Ako je to tako, onda mi, akobogda, sljedeeg bajrama trebamo ii u Carigrad. Neka to znate! Novac od soli koji pripada nama izvolite predati vlastelinu Vlahi, jer je on na opunomoenik. Tako neka znate! Ako Vi trebate neku uslugu od nas, nemojte nas tediti, nego nas izvolite obavijestiti.

A:

Haiull: Pisma Ahmed-pa~e buga1l~a

Faksimil pisma broj 8

Pi<ma Ahmed-pae

Dugalia dubrovakom

knezu i vlasteli

425

8 (S. 1. s. d.) Dugali javlja Dubrovanima da nije od njih dobio odgovor na pismo u kojem je poslao prepis deflerdarove zapovijedi. Obavje.'itava ih da mu je nazir odredio jednu so i moli da mu jave kada so bude prireena.

(Deifrovan tekst pisma, vidi faksimil p. br. 8).

~~~l

.j:.,. .J~).)l.. t}l ~);~..s}l(! ;;.L J ..sjt.s' ~J;:Jl fi.J.j} _,tl;.>_, _,L.;_, l,._

~.;!;_.\jJ ~}::lp;~ 1 ;<..;: r-"1 .J.J.j.f. .s"':J_,J <r_,; ~):lp r-b ':'l.. l~.)-'-~;_,-:-:;

Jlj~ 15'_,;.. J ..Sl;_,~ Jf?." ~)l 4~JJ j~ '7';>::.. ;~ .f' l..s..UJI .o.> ":"7' j ;..l..! lSJ..ts'" '7'1f."

j._s' 4JJ;Jf<> lJ.. j 1.5.1;1 J.CI ~~~jj lJ. J '7'r..'} 4lji....S.f. ~}t~ ~;rJJI 15..1..! J. ;_,;f_,l JI~~ .Jlj:IJ.) ~.r....!Ai .1. ;.>F ~.,~1 ~)ir ..!.1:)_,.>.:5;)!-I.J.j} ('. '\:! ~~ !lJJ:.I
Jiy-1

if l J!:.-J) .1..;:.. ;_;.!,jj} .:.,ls';)~ .1. J ;~l 0:.._; .o.> l(,)~ J. ifl ;; .1. ~.>;1 ;; .Jif!-1 j-.I;I.:,L.I.O:::.;~;)JI j.ai.., .J.j\..j "0_ .0 ;_,:!JI ~J ;_;.,ft_,r Ja~J..J.Aj.'-).1!...,) ~0 J)JI ..;...\:.. .d,. jj !lh;ib ~.1. l.r..) ,J_,)JJ ftJ,) ;_,:- ..1~\s' j'fp;.;:.f .,);_,~ <~..iJI _,
jj J.

J.;..:.,.. 4~1 .::..;1!.1 ~G JIJ"'I/' '-:''..\;1 ....Akl..s~ ~~?." ..s.~;l .;li~ 15'_,;.. !l_rl ~.>;;s
~1' J~ rod;,~~;.);).. ~JI . j.r" ;.>?,)).!A..

JJJI j-.\; l .::..;\!.1 <-;JJ .,:._.J.> J. J j-oJ;l

~l

;'..!:...A .1'

J! L .:,lJ.!-'.r 1-~~~1 ~ 1 ~

J..o_,,)
Srenom

i potovanom mome bratu

Dubrovakom

knezu i ostaloj vlasteli,

nakon mnogih pozdrava Vaoj ekselenciji se iskreno i prijateljski stavlja do znanja sljedee: Ranije smo Vam poslali nae pismo, ali odgovor nije stigao. Ne znamo ta je uzrok. Kadkog bi Vam uputili nae prijateljsko pismo, odgovor bi neophodno doao. Ako se pita za sadraj', Muhamed nazir nije nas opet ostavio na starom stanju i odredio nam novac od jedne soli. Zbog toga smo u svako mpogledu u nevolji. Na temelju toga teko se osloniti na njegove rijei. Po ovoj stvari Vi ete se pitati. So koja se sad radi i jo jednu so odredio je nekom trgovcu, a poslije ove soli rekao je nama novac od jedne soli. Moli se Vaa plemenitost da nas izvolite obavijestiti kada so bude gotova. Da li Vam je stiglo pismo koje smo Vam tih dana uputili? U njemu je bio napisan i sadraj zapovijedi koju je poslao gospodin defterdar u pogledu polvljenja soli. Odgovor nam nije stigao. Molim Vas, nastojte nas o svemu opirno obavijestiti. Ako vi trebate neku uslugu, izvolite nam javiti. Sigurno je da e se sve uiniti ~t9 ~e ffiQ~e, Tv.ko nel<;~ znate! Sada Vam elimo dug ivot.

Prijatelj, p9nizni Ahmed Dugali,

biv~i

mirmirv.n

426

Adem

Handi

(S. I. s. d.) Dugali obavjetava da e pr otiv ubice biti ponovno poveden postupak elm stigne novi beglerbeg Mustafa-paa. Takoer javlja da su poslati l,jui po novae od soiL
Srenom i plemenitom mome bratu Dubrovakom knezu i ostaloj vlasteli, nakon mnogih prijateljskih pozdrava Vaoj ekselenciji se na prijateljski nain stavlja do znanja sljedee: Ranije smo primili Vae cijenjeno pismo i njegov smo sadraj razumjeli. Kad je tako, protiv ubice je odmah poveden postupak i stvar smo poslali u Carigrad ehaji. Ali, kako je sada smijenjen beglerbeg, moda nee imati upliva, a i njegov ehaja vjerovatno nee imati za to volje. im stigne njegova ekselencija Mustafa-paa, i mi emo zbog toga povesti postupak i stvar emo uputiti Vaoj ekselenciji, a Vi odatle uputite u Carigrad. Ukratko, i nas, Vaeg prijatelja, je zasluga ako ubica dobije zasluenu kaznu. Piete da su prispjeli novci od soli i da se prema tome ravnamo. Zbog toga su poslati neki od naih ljudi. Molim Vas obavijestite o tome moga potovanog prijatelja vlastelina Vlahu i nastojte da nam po naim ljudima poaljete prikupljeni novac od soli. Ako bi Vi, na brat i potovani na prijatelj, trebali neku naroitu uslugu od nas, nadamo se da ete nastojati da nas o tome obavijestite. Kolikogod bude u naoj moi, prema Vama e se sve uiniti. Mi emo jo vie nastojati da ubicu stigne zasluena kazna. Vi izvolite sa svoje strane ponovno pisati njegovoj ekselenciji Mustafa-pai, to je potrebno. Tako izvoli te primiti na znanje. Sada Vas mnogo

pozdravljamo.
. 10

Prijatelj, skromni Ahmed Dugali

(S. J. s. .) Dugali javlja da je u SaraJevo stigao paa (beglerbeg) i interesovao se za vlastelu. Takoer javlja da mu je defterdar odredio tri soli i moli a mu jave kada bude sakupljen novac.
Srenom, potovanom i plemenitom mome bratu Dubrovakom knezu i ostaloj vlasteli, nakon mnogih pozdrava prijateljski se javlja da je stiglo Vae cijenjeno pismo iji smo sadraj razumjeli. Njegova ekselencija paa stigao je u Sarajevo i nekoliko se puta razgovaralo o Vama, pa je dat dobar odgovor. Kada, akobogda, stigne Va brat vlastelin, biete po njemu obavjeteni. Defterdar nam je odredio jo tri soli osim ove koja je dosada isporuena i poslao Vam je pismo, a eminu je poslao teskeru. Nadamo se da ete od emina uzeti budete, te kada se novac sakupi, da ete nas obavijestiti kako bi poslali ovjeka da podigne novac, te da bi se na ovjek koji je tamo mogao povratiti. Toliko do znanja Vaoj ekselenciji. Ako vi trebate od nas neku uslugu, izvolite to po njemu izraziti. Mi smo naumili kada proe mjesec safer, poi u Carigrad, te na nae mjesto mislimo postaviti naega brata. Tako neka zna Vaa ekselencija. Kada se, akobogda, sakupi novac od soli, neka se preda mome bratu. Kaka opet stigne na ovjek a Va brat vlastelin, o svemu e Vas opirno obavijestiti. Na kraju primite pozdrav! Odani prijatelj Ahmed Na margini: U Vaem gradu je ostalo neto dravne ohe. defterdar nam zbog toga stalno prigovara. Molim Vas napravite jedan prepis o tome da bi se njemu predao. Defterdar nas svaki put stavlja u nezgodan poloaj za tu sitnicu. Molim Vas da izdate jedan zvanian prepis da mu se preda.

Pisma Ahmed-nae

Du<!alia dubrovakom

knezu i vlasteli

427

ll

(S. L s. d.) Dugali alje' sat nQ popravak u Dubrovnik po nekom Tusak Mehmed-agi i obavjetava kneza l vlastelu da je odreen sa pet sandakbega da ide protiv nepokornih Amauta.
Srenom

mome bratu

Dubrovakom

kezu i ostaloj vlasteli,

nakon izraza prijateljstva i toplih pozdrava prijateljski se javlja sljedee: Kroz ovo neko vrijeme ne stigoe Vai pozdravi, pa se udimo i razmiljamo da, moda, niste zaboravili staro prijateljstvo, pa nam oprostite to Vam nismo pisali. Sada je ovaj Tusak Mehmed-aga sa nekim vanim poslovima poao u Novi, pa smo po njemu poslali sat i zamolili ga da doe do Vas, a Vas molimo da sat dadnete sahaiji koji je u Vaoj slubi da popravi pokvarene dijelove. Nas,tojte da ga opet povratite po pomenutom Mehmed-agi. Ovaj Va prijatelj je s~da odreen da zajedno sa pet sandakbega ide protiv nepokornih Arnauta i, s bojom pomoi, ve se spremamo. Nadamo se da emo, s boijom pomoi, osvjetlati obraz. Ako vi trebate od nas neku uslugu, opet nas pismeno obavijestite. Njegova ekselencija Mustafa-paa, na beglerbeg, ve je u Sarajevu. Tako neka znate! Molim Vas ne zaboravljajte nae staro prijateljstvo i znajte da smo Vam prijatelji. Ako bi se opet ta pojavilo, nadamo se da e se usluga uiniti. Tako neka znate! Konano pozdravljamo one koji slijede Islam. Iskreni prijatelj, Ahmed Dugali Na margini: Budinski beglerbeg je sada postao serdar i uskoro
e doi.

Tako neka znate!

12

(S. I. s. d.)) Dugali javlja o pohodu protiv Arnauta, te da je poslao svoga Dubrovnik da podigne novac od soll i ostatak njegove plae.
Srenom

ovjeka

i potovanom mome bratu

Dubrovakom

knezu i ostaloj vlasteli,

nakon nmogih pozdrava prijateljski se javlja sljedee: Ako se pita za ovog Vaeg prijatelja i starog Vaeg dosta, znajte da je, hvala bogu, dobro i zdravo. Sada je beglertJegu, njegovoj ekselenciji pai, nareeno da ide protiv Arnauta i ve je u Sarajevo prispjeo njegov ovjek da bi se pobrinuo za hranu i opskrbu za vojsku. Odlueno je da i mi iz Banjaluke krenemo etvrti dan ovoga barjama. Dkle, odlu~eno je da i mi, akobogda, krenemo u borbu. Nazir nam je vie puta pisao da je ostatak moje plae u iznosu od 22.500 aki prenio na so. Kad je tako, Vaoj ekselenciji je poslat na ovjek po imenu Ahmed. Nadamo se da Vae staro dobroinstvo neete uskratiti i da ete uiniti kako je to spomenuti nazir odredio, te da ete izvoliti narediti da se preda kako spomenuti novac, tako i novac od prihoda od soli. Ako Vi trebate neku naroitu uslugu od nas, nadamo se da ete bez kolebanja svome starom i iskrenom prijatelju to izraziti. Uinie se koliko se moe. Tako neka znate! Sada Vas pozdravljamo. Prijatelj, skronmi Ahmed Dugali

428

Adem

Handi

13

(S. 1. s. d.) Dugali javlja da spornih 38. 000 aki, koje se nalaze kod idova Abrama, treba predati vlastelinu Vlahu, zatim obavjetava o uktanjanju jasaka.
Srenom

i plemenitom mome bratu

Dubrovakom

knezu i ostaloj vlasteli,

nakon mnogih pozdrava prijateljski se javlja sljedee: Sada je stiglo Vae pismo i sadraj smo razumjeli. Vaem prijatelju i komiji Sulejman-efendiji ranije su zatrebati novci i predato mu je iz nazirovih ruku 38.000 aki i to su uz saglasnost prenijeli na raun od soli. Poslije nas ovo su prenijeli na idova Abrama i na opisan nain izdali i potvrde. U ovoj stvari idovi su bili saglasni i smatrali su da je to dobro, ali je idov Abram elio preinaiti ovaj ugovor. Radi Vas mi smo mnogo ta uinili, ali ovakav ugovor je sklopljen kako sam Vam rekao. Mi sada idemo na vojnu sa njegovom ekselencijom paom. U ovom sluaju ovaj novac je u gradu uzet u gotovom i predat. U vezi s tim molite fie da izvolite narediti da se ovaj novac preda naem i Vaem prijatelju vlastelinu Vlahi. Mnogo puta smo se osvjedoili o Vaoj dobroti, pa se nadamo da ete to uiniti da se ne bi u ovoj stvari osramotili pred trgovcem, a nazir je u svakom sluaju kanjen. Nadat se da otsada nee protivno naim rijeima initi. Od pae smo dobili pismo da se u kloni zabrana trgovanja (jasak) i, akobogda, poslaemo Vam ga. Konano nas je obavijestio Sulejman-efendija da je pljevaljskom ehaji poslao pismo da i on s te strane tu zabranu digne. O svemu to se poslije ovoga dogodi biete obavijeteni. Tako neka znate! Sada Vas pozdravljamo. Prijatelj, skromni Ahmed Dugali

14

te

potvruje

(S. l. s. d.) Dugall jaVlja da je poslao u Dubrovnik ljude l!"adi prenosa novea od soli, prijem poklona za nazire.
Srenom

i plemenitom mome bratu

Dubrovakom

knezu i ostaloj vlasteli,

nakon stotinu hiljada pozdrava prijateljski se javlja sljedee: Sada je stiglo Vae cijenjeno pismo zbog prenosa novca od soli u kome pie da se kroz 15 dana poalju ljudi. Na temelju toga evo poslata su tri naa ovjeka sa prijateljskim pismom. Kada stignu uinite Vaa dobroinstva kao i ranije to ste inili i prema Vaem vrijednom obeanju nemojte nae ljude zadravati, nego ih nastojte s novcem povratiti. Razumjeli smo da je onaj novac poklon od Vae ekselencije i, bog zna, mi emo ga uime naih prijatelja predati nazirima, neka to znate. Budu li se oni od izvrenja uztezali i ispriavali, i mi, Vai prijatelji, imaemo zbog toga muke. Ako bi moja pot9vana braa trebala od nas neku naroitu uslugu, izvolite to izraziti. Prema Vama e se kao i ranije uiniti sve to je u ljudskoj moi. Toliko do znanja Vaoj ekselenciji. Ako bi prispjelo malo novaca, nadamo se da ham ljude neete zadravati i molim Vas nastojte da se sa sviju strana kolikogod je mogue to upotpuni. Umoljavate se da se pri tome lijepo postupa. Toliko do znanja Vaoj ekselenciji. Saqa Vas Jllno~o pozdravljamo.

Prijatelj, ~kNmni AhmeQ DugaU

Pisma Ahmed-pae

Dugalia dubrovakom

knezu i vlasteli

42!1

15
(S, l. s. d.)
pr~vi

pie naziru Nuh-agl, koji je slubeno doao u Dubrovnik, da mu ne smetnje u pogledu soli, jer e ga u protivnom tuiti u Carigrad.

Dugnli

Gospodinu naziru Nuh-agi, nakon mnogih pozdrava prijateljski se javlja sljedee: Kako se uje doli ste u Dubrovnik, neka Vam je sretno. Nakon naeg susreta sa starim i novi mdefterdarom odlueno je da se ide u Carigrad. Tamo je prispjela jedna so i to je moja so a i sljedea so koja e se izraditi takoer je moja. Vi ste mi vie puta pisali, a i temesuke ste izdali da se poslije ni Vi ni Muhamed-efendija neete u to mijeati. Zbog ovih novaca za so ja idem u Carigrad. Molim Vas izvolite vlasteli izdati hudete kako je to tamo odreeno, jer ete Vi biti uzrokom da ja putujem. Tako odmah uinite! Husejn-efendija je doao u Beograd, a beglerbegu je poslao ovjeka. Cak u Budim nam je dolo njegovo pismo i kae da mi ne trebamo_ ii u Carigrad dok on ne doe. Neka tako znate. Ako bi se pak zadrao, mi emo- im se sastanemo sa Muhamed-efendijom- odmah, s< bojom pomoi, krenuti u Beograd. Tako neka znate! Ako Vam na bilo koji nain bude trebalo pomoi, Dugali <e opet nastojati i duom i tijelom da Vam pomogne. Pisali smo vlasteli zbog onih novac a kome se trebaju dati. Ovaj puta se sretosmo u selu, a iza nas stie i na ovjek. Tako neka znate i tako uinite! Na ovjek <otiao je u Beograd defterdaru, pisali smo zbog Vas. Tako neka znate! Sad Vas pozdravljamo. Prijatelj, skromni Ahmed Dugali Na margini: Molim Vas, podajte vlasteli hudete za novac od dvije soli. Znajte da e se, akobogda, nastojati peterostruka i desetorostruka usluga uiniti.
16

(S. I. s. .) Dugali se zahvaljuje knezu i vlasteli na primljenim poklonima, zatim pie zbog soli i na koncu javlja o promJeni bosanskog beglerbegn.
Srenom i plemenitom mome bratu Dubrovakom knezu i ostaloj vlasteli, nakon hiljada pozdrava prijateljski se javlja da nam je stiglo Vae pismo. Plemenito je to od Vas, dugo mi ivjeli! Platna koja ste poslali prispjela su i stigla na pravo mjesto. Uvijek su Vaa dobroinstva prema ovome Vaem prijatelju izdana. Va prijatelj takoer, akobogda, nee ostati duan uslugu. Sada ste javili za so i dobro ste uinili. U pogledu soli mi ne elimo Vau ekselenciju niti najmanje teretiti. Konano, izvolite uiniti kako je to ranije bio obiaj. Cim se so proizvede u kojoj god koliini, uzmite od emina hudet i predajte novac. Da bi u ovome bili u zajednici sa defterdarom dali smo neto <novaca. Neka to zna Vaa ekselencija. Sada je dolo do promjene beglerbega i ekselencija Mustafa-paa je pri odlasku, a novi beglerbeg je odmah krenuo sa svoga ntjesta. Takvu je vijest donio muselim koji je ovamo doao. Odlueno je da i mi, Va prijatelj, trei dan slijedeeg bajrama poemo u Carigrad. Ako bi pri tome trebala nekausluga, prema Vama e se uiniti sve to Be ffi9~~. Toliko t\Q ~:~mlllj<J. Yi\~Oj ek:Jelellt;iji. Sada Vas mnogo pozdravljamo.

Prijatelj, s!:;romni Ahmed

430

Adem

Handi

17

(S. L, konac evala 1021 - sredina februa;ra 1612) Dugall javlja Dubrovanima o skorom putu u Carigrad i obeava lm svaku uslugu, zatim da mu je defterdar odredio etiri soll, te da e ga zastupati Mehmed-beg.

(Deifrovani tekst pisma, vidi faksimil p. br. 17).

-:-:!) ~ ~ Y' .;:::.".::.:>_,t.)L e.Y 1 ~);.f=- ..s~ .:.L J

':'-> -...J;I
1

..s)CS' ~J.o-> ~I.J.i j }.;";e J _,~:~J"

~l ;.l!.!JI ~ rft.-. '--!J..:IJ ;l.! l~./' '-:')JI .>;!.,,:;::;_p:::_.~\::- .f. ~\:..~..s";.>J! ~JJ JG;\ J. o.>.1.. .o.j /" ful \! .ji .j-.> ~ <_;A J ;.J!:'JI .j_rD ).:>P. ;;k l ~JI ful ~l:.: o.>Y::::,..J.>. J ~l ..:.;1!1 .:,...Jo>. .:,\14 ;_,:JJI d.:> J d'- .dr.-J ; ),1 jY l jJI...;.>~ ~~iJI ~;:-l; w.> .f. .j-> jJ..l.)' _r'YI ful .\! ,:,1 J ;_,:IJI JL;i ful .\!.ji ...1.!1 ~l l e}-> )..SJ-J _f3"'J~I.j.;i;- }.1'\l; o..I....JJ.Ih ~\:.J ful .\!.ji !J~~ e}-.> ~JI _,.D\,..~ l !l~l ~J~ p ..;...;i_, ~\;J

;ArJir ,:,'YJI ~J~\; ..s";.>.l:-JI;}.,I..:..:--\.a.. ~ I..!:IT;)J;:.L J ~P~rtol..r..)J ..s;.:;l~;l.>fo.> ~JI.;.JJ~}:JJ.:>rb':!b.Jj-J-'fl ful.t::..:,lj ....)J..J . / c.S);~ JI.; J>
l_r;f ~;lJ ojj ..:.;.:> 4-;);I_,.D\:..I$"t.? .1' ..s"';.>.l:-,1
.o.j

;..\!.tl~ N i: jj..:.;.>~.>] .!.J.

~ c,S.cil ;I>;U.> <ll(!~

;.l~~ o.J.i,1. j:

j-..\; l ..:,..;.. 45C.;J.:>.J..J c,S)j ..:.;.:> o)JJI $;~1

.ji );}q ~J.~ l (.IJ...Jj >joJ.!. J;Jl.j.>_r..!..\.a.. -!!J J;JI,:,.>jj ..::1;[;1

J...l.. Jj)4..;~ ..:.J_r 1..::\14 ;_,:l JI ;\.!1 J r)Lol J3J.:> ;J:C."" ~l~ JI_"..I.!..L oJ..'i.:>]J ~~JJI~ ful .\! ~.:>J l ;.>..:.J.r< .clJI .:,L...145C.;J..j'l r,:U .if .y it d..~ ~;rJ !$"~)j "J":r )1 '-:'J-'!'
J jj j;J....J.. lw.:>.f:-1 ,:,ll> ;_A fu1 j .:r:..p ri: _;-.;..)oj

c.i" ,w"-'- ;.!!.X ~')J~~

l Tl ...:....

l r1JJ.II tff i)LJIJ j.~ 'Yi..:.~ i ji..~~~ ;.:>~;;s'~;:.~ .!.Itl JIY,j.IJI j.l~f
.,
Srenom

i plemenitom mome bratu

Dubrovakom

knezu i ostaloj vlasteli,

nakon mnogih pozdrava iskreno i prijateljski se javlja sljedee: Sada nam je stiglo Vae pismo i to god ste nam pisali razumjeli smo. Uvijek e Vam se, s boijom pomoi, biti na .usluzi i sve to se moe uinie se, zatim gdje god se sretne V::i ovjek, akobogda, naa pomo po mogunosti nee biti uskraena. Nastojae se na svaki nain da Vam se uini usluga im to ispoljite. Takoer fetve koje ste zatraili bie Vam, akobogda, poslate po eliji. Sada smo sigurno odluili poi u Carigrad i poeli smo se s hajrom spremati. Cim, akobogda, stignemo u Carigrad otvoreno emo razgovarati s velikim vezirom i ostalim vezirima i rei e se sve to se bude moglo. Bude li, akobogda, ivota biete obavijeteni. Sada obavjetavamo Vau ekselenciju da nam je defterdar Muhamed-efendija odredio etiri soli, jednu iza druge. Nadamo se da ete nastojati da se ta sva prireena so do etiri, kako je to defterdar odredio, preda naem ovjeku Muhamed-begu. Postavljamo naeg brata Muhamed-bega da nas dok budemo tamo,

A. Handi: Pisma Ahmed-pae bugaiia

Faksimil pisma broj 17

Pisma Ahmed-pae

Dugalia dubrovakom

knezu i vlasteli

431

zastupa u svemu to bi prispjelo, bilo to so koja jo nije prireena, bilo u kakvim drugim poslovima. Druge stvari bie javljene Vaoj ekselenciji po eliji kada tamo stigne. Cim bi prispjele ake za so, molim Vas, nastojte da se predaju naem ovjeku. Vaa dobrota je uvijek dola do izraaja. Ovaj puta ste se i Vi zamuili, ali i bog zna, za nae prijateljstvo, pa neka to bude dostojno soli i kruha to. smo ranije zajedno pojeli. Tali;o neka zna Vaa ekselencija! Sada Vas mnogo pozdravljamo. Prijatelj, skromni Ahmed Dugali Pisano koncem mjeseca evala godine 1021.

18

(S. I. s. d.) Dugall javlja knezu da je primio novac za so, te da su mu sada odreene soll l l<asabija. Obavjetava o tubama koje iz Hercegovine stlin protiv Dubrovana l o likvidaciji Istonog ratita, te o svom skorom putu u carl(lt"ad.
etiri

Srenom

i potovanom mome bratu

Dubrovakom

knezu i ostaloj vlasteli,

nakon mnogih pozdrava prajateljski se javlja sljdee: Sada nam stie Vae cijenjeno pismo i razumjeli smo sve to ste nam pisali. Novac od soli koji ste poslali takoer je stigao. Neka Vam je dug i sretan ivot. Defterdar i nazir bili su tako napadnuti da je bilo teko gledati njihovu pometnju. Doli smo do velikog imetka:. U naknadu za to odredili su nam dubrovaki porez na klanje stoke (kasabiju). Isto tako su nam od'redili ovu so koja se sada radi, te so koja e se izraditi i jo dvije soli. U vezi s tim poslat je na ovjek Gulam Sahi Muhamed-beg da tamo bude prisutan. Molim Vas da prihvatite to kako je defterdar odredio i da pri tome Vau vrijednu potporu ne uskratite. Iz Mostara kao i iz Gabele svakodnevno nam stiu pisma i pretstavke, tue nam se i kau: Nae stanje je teko, jer nam Dubrovani prelaze i ine tete. Mi odgovaramo kako moemo, ali izvolite i Vi sa svoje strane bez oklijevanja na to odgovoriti. Oni znaju da smo mi Vai prijatelji, pa e se i na obraz zbog tog ocrniti. S obzirom na to gledajte da po mogunosti ne bude nemarnosti Vaem nastojanju. Kakvu god uslugu budete trebali, molim Vas, nastojte to s~arom Vaem prijatelju javiti. Pozdravljamo Vas. Prijatelj, skromni Ahmed Dugali

Na margini: Javljamo Vaoj ekselenciji da je istono ratite likvidirano. Potrebno nam je i vano da se sa kizilbaima (Perzijancima) izmirimo i da na svaki nain sklopimo stvaran mir. Poto se poznamo i sa velikim vezirom, odluili smo da ovog ljeta, akobogda, idemo u Carigrad. Dosada nismo upuivani na istono ratite, a sada je to, s boijom pomoi, likvidirano. Konano je potrebno da i mi putujemo. Kad se, akobogda, priblii vrijeme moga putovanja, opet emo se sporazumjeti. Ako bude trebala neka usluga, s boijom pomoi, uinie se sve to se moe. Tako neka zna Vaa ekselencija.

432
19

(S. l. s. d.) Dugall obavjetava vlastelina Vlahu da Je prema pismu postupljeno 1 moli ga da mu pripazi na ovjeka koji se nalazi u Dubrovniku.
Srenom i blogorodnom mome bratu vlastelinu Vlahi, na stari prijateljski nain se javlja i stavlja do znanja sljedee: Prema pismu koje je stiglo od moga brata vlastelina (Vas) strogo je postupljeno pa i vie nego pie u pismu. Akobogda, im ta poslije ovoga bude stiglo, odlueno je da Vam se po naem ovjeku hitno poalje. To je preneseno i pljevaljskom kadiji i poslat je pain kaputdibaa. Ako bi se sustezao, strogo e mu se naloiti. Odlueno je isto tako da Vam se poalju i fetve. Molim Vas pripazite na naeg ovjeka koji se tamo nalazi. Takoer Vas molimo da kaete naem ovjeku da uradi onako kako mu je porueno. Ako Vi trebate neku uslugu izvolite to izraziti. Sigurno e se, akobogda, uiniti sve to je u ljudskoj moi. Mi se ozbiljno spremamo da idemo u Carigrad. Neka bog dadne da nam bude sretno, amin! Pozdravlj~mo Vas. Prijatelj, skromni Ahmed

20

(S. l. s. d.) Dug<11i pita kneza zato dosad nije poslat novac od soll i Javlja da je primio kasabljn, te moli da bude obavjeten u vezi sa uskocima.
Srenom i plemenitom mome bratu Dubrovakom knezu i ostaloj vlasteli, nakon mnogih pozdrava Vaoj ekselenciji se prijateljski javlja i stavlja do znanja sljedee: Bijasmo Vam poslali nae ljude, pisasmo Vam zbog onih novaca o:a so, pa kako ne donesoe Vae cijenjeno pismo, na njih smo se jako naljutili. Zbog toga Vam je evo ponovno poslat ovaj vjesnik. Molim Vas pogledajte kakav je razlog pa .za ovo vrijeme ne stigoe novci od jedne soli. Nadamo se da ete nas obavijestiti. Ako je ve gotova, molim Vas poaljite je po karavani koja tamo stie. Od nazira i defterdara primili smo novac od poreza za klanje stoke u ovoj godini i odredili smo da se tamo na ovo obrati naroita panja, te se nadamo da Vaa naklonost kod ovoga nee izostati. Na Vas se mnogi ljudi tue zbog onoga to se dogaa sa uskocima. Molim Vas, obavijestite nas o tome da bi i mi, Vai prijatelji mogli, dati odgovor. Ako Vi trebate neku uslugu, nadamo se da ete nas obavijestiti. Naem prijatelju Vlahi preporuili smo da tamo izvri neke poslove. NRdamo se da Vaa naklonost nee izostati .Mnogo Vas pozdravljamo. Prijatelj, ponizni Ahmed Dugali

21

(S. l. s, d.) u Carigrad.

Dugali

javlja knezu da je poslao

ovjeka

radi novaca od soll l o svom polasku

pa i<~volite o toj lltvarj na bilo koji nain uiniti po Va~m lltarom llbiaju.

i plemenitom mome bratu Dubrovakom knezu i ostaloj vlasteli, prljateljsld se j!lvlja da. j!l sada pri~pj(;llo Vae cijenjeno pismo u kome piete da ste sakupljeni novae od soli prec\a.H eD;,inu. Eminu je zbog toga poslat ovjek,

Srenom

Pisma Ahmed-pae

Dugalia dubrovakom

knezu i vlasteli

433

Mi smo sada, s boijom pomoi, pred polaskom u Carigrad, pa im nam stignu ti novci mi, akobogda, kreemo. Ako Vi trebate neku uslugu od nas, izvolite to izraziti. Sto se bude moglo, prema Vama e se, s boijom pomoi, svesrdno uiniti. Nadamo se da nae ljude koji Vam dol-qze neete zadravati. Molim Vas nastojte ih na vrijeme poslati. B.osanski beglerbeg, njegova ekselencija Skender-paa poslije barjama kree prema sretnoj prijestonici. Tako je odlueno, neka to znate. Zelimo Vam du!! ivot trajnu sreu. Priiatelj, ponizni Ahmed-paa
22 (S. L s. d.) Dugali ovaj stigne u Dubrovnik.
preporuuje

knezu nekog !\farka i moli da mu

izae

u susret kada

Srenom mome bratu Dubrovakom knezu i ostaloj vlasteli, nakon mnogih pozdrava iskreno i prijateljski stavlja se do znanja sljedee: . Pisano je Vaoj ekselenciji radi ovoga Marka. Vi ste ga uputili u Beograd, pa' je sada sa pismom iz Beograda krenuo Vama. Moli se Vaa plemenitost da se smilujete ovome siromahu i da ne uskratite Vau panju, pa se nadamo da ete po njegovom poslu uiniti kako on eli. Molite se da izvolite nastojati, kada ovaj stigne Vaoj ekselenciji, po mogunosti na opisani nain njegovu stvar razmotriti i izai mu u susret. Ovo Vam se pismo alje u nadi da ete u ovoj stvari uiniti kako se eli. Vaa e bezgranina plemenitost; akobogda, i ovaj puta doi do izraaja. Tako neka zna Vaa, ekselencija. Neka Vam je ivot dug, a Vaa vlast trajna. Prijatelj, skromni Ahmed

23

(S. l. s. d.)

Dugall preporuuje

spomenu tog Marim i vlastelinu Vlahi.

Mome bratu vlastelinu Vlahi, nakon mnogih pozdrava prijateljski se javlja sljedee: Evo ovaj na siromani Marko po kome smo Vam i ranije slali prijateljska pisma ponovo Vam dolazi sa pismima iz Beograda. Nadamo se da neete uskratiti Vau plemenitu p~>nju. Vrlo je plemenito ako budete nastojali natrag ga poslati. Ako zatrebate neku uslugu, molim Vas izvolite to izraziti. Na kraju Vas pozdravljamo. Prijatelj, skromni Ahmed
24 (S. I. s. d.) Dugali obavjetava kneza da je pisao Selim-kapetanu (Gabela) da treba sa susjedima lijepo ivjeti, moli da mu pazi na ovjeka l na so, te javlja o svom putu u Ca.Tlgrad.

Srenom i plemenitom mome bratu Dubrovakom knezu i ostaloj viasteli,

prijateljski se javlja sljedee: Sada je stiglo Vae cijenjeno pismo iji smo sadraj razumjeli. Kad je. tako, s nae strane e se, s boijom pomoi, sve uiniti to se moe. Selim-kapetanu je takoer pisano pismo da je potrebno sa tamonjim ljudima lijepo postupati i lijepo ivjeti. Molim Vas nastojte pripaziti na so i na naeg ovjeka Muhamed-bega koji se tamo nalazi i nastojte da bi se ta so na vrijeme spasla.

434

Adem

Handi

Veliki vezir ide u Carigrad, pa se i mi ozbiljno spremamo da idemo. Njegova ekselencija paa je ovih dana bio predao jedno pismo za stanovnitvo Ljubinja, o emu mi nismo znali. Kada smo tamo doli, saznali smo kako je spor rijeen i na neki nain o tome rekli pai, pa je hercegovakom museUmu paa predao drugo pismo s tim da se po prvome netreba ravnati. Tako neka znate! Ako Vi trebate neku uslugu od nas izvolite nam to iZraziti. Raunali smo da su gotovi novci od jedne soli, pa su Vam poslati nai ljudi. Molim Vas. nastojte da se ne vrate prazni, nego da im ovjek koji se brine za so preda novac od jedne soli. Sada Vam elimo dug ivot. Prijatelj, skromni Ahmed-paa Dugali
25 (S. L s. d.) Dugall. pie Selim-begu, kape lanu Gabele, da bude u dobrim odnosima sa svojim susjedima Dubrovanima.

mome bratu gospodinu kapetanu, iskreno i prijateljski se javlja i stavlja do znanja sljedee: Sada nam. stie pismo od dubrovake vlastele u kome nam lijepo odgovaraju i kau ovako: Mi smo se sa nazirom ranije lijepo slagali, a i ubudue emo se prijateljski odnositi i mi .i nai ljudi i u svakoj prilici biti u pomoi1 te sa nae strane ne emo pogrijeiti. Tako nam piu. Kad je tako, onda se posavjetujte sa tamonjim ljudima. Ako bi ta bilo to bi pripadalo nama, bilo to so, bio to novac, molim Vas izvolite predati naim ljudima. Sto god budete mogli uiniti i to god se bude moglo sakupiti, nemojte to zanemariti. Sada je udno vrijeme. Molim Vas svako stanje pravilno razmotrite i odmah izvolite tako initi. I mi, Va prijatelj, naumili smo, akobogda, prije mjeseca ramazana poi u Carigrad. Na temelju toga vrsto se nadamo da ete jo b9lje postupati. Tako neka znate! To dolikuje Vaem asnom poloaju. Tako izvolite initi! Sada naem starom prijatelju elimo dug ivot. Iskreni prijatelj Ahmed
26

Srenom

(S. l. s. d.)

Dugali

pie kapelanu Andriji da na njegov

raun

Isplati kiriju nekom Petru.

Naem kapetanu Andriji, javlja se sljedee: Sa ovim Petrom koji Vam dolazi pogodili ste kiriju za tri groa. Prema tome, uzmite od mojih novaca od soli tri groa i predajte ih spomenutom Petru. To je na na raun. Dakle, molim Vas uzmite tri groa od vlastelina i platite spomenutu kiriju. To mi odobravamo. Sada Vas pozdravljamo. Prijatelj, skromni Ahmed-paa

Svakako bi podaci koje niJ.m prua ova korespondencija bili znatno potpuniji kada bi nam bio poznat i sadraj pisama dubrovake vlastele, koja su bila upuena Dugaliu. Pored svega ova nam pisma pruaju nekoliko novih podataka u odnosu na rad i djelovanje Ahmed pae Dugalia koga izvori tek letimino spominju, a koji je svojevre:qJ.eno igrao vidnu ulogu 1-1 istoriji Bosne i Hercegovine, bilo

Pisma Ahmed-pae Dugalia dubrovakom knezu i vlasteli

435

kao bosanski beglerbeg, bilo njegov ehaja. 13 Zato su ova pisma svakako vrijedna panje. Iz njih smo saznali o prijateljskim odnosima izmeu Dugalia i dubrovake vlastele, a uzroci toga prijateljstva bili su materijalni interesi Dugalia i ostale bosanske aristokracije u samom Dubrovniku. Ova nam pisma bacaju izvjesno svjetlo i na cjelokupne odnose izmeu Turske i Dubrovnika, pa e istoriaru koji bude prouavao njihove meusobne privredne odnose pruiti koji novi podatak, te e kao takva biti skroman prilog za prouavanje nae zemlje pod turskom upravom.

RESUM:m LES LETTRES D' AHMET-PACHA DUGALIC AU RECTEUR ET AUX NOBLES DE RAGUSE Aux archives de Raguse il y a 26 lettres d' Ahmet-pacha Dugali, gouverneur de Bosnie, ecrites en 1598 et en 1604 au recteur et aux nobles de Raguse. Ahmet-pacha Dugali est originaire de Duga pres de Prozor; il est un rejeton de la bien connue familie des Malko. Ces lettres apportent des nouvelles informations sur Dugali et les conditions de l'epoque: on y voit que Dugali se trouvait entre 1600 et 1620 en differentes hautes positions politiques et jouait un role important dans h'istoire de la Bosnie et Herzegovine. Les lettres nous informent sur l'amitie existant entre Dugali et la republique de Raguse, ainsi que sur les cadeaux que Dugali recevait de Raguse. Dugali avait un revenu fixe emanant de !'exploitation du sei a Raguse, c'estil-dire de la partie de sel due a la Turquie selon les contrats existants: cela etait destine a Dugali a titre de salaire. Les lettres parlent encore des marhes de Dugali en Hongrie et en Albanie et jettent de la lumiere sur les raports entre la Turquie et Raguse .. Elles sont composees en un ture clair et dans uri style elabore. Toutes les lettres sont traduites et trois entre elles sont presentees en fac-simile.
" Ziv je jo jedini potomak roda Dugalia, Asim-beg Dugali. U dnevnoj tampi prije desetak godina objavio je dui lanak u kome je ukratko prikazao istaknute 1 zaslune la nove ove loze. Asim-beg spominje nekog Malko-bega kao najranijeg pretka koji je jo u bitki na Kosovu (1389) bio jedan od zapovjednika, zatil!l Bali-bega Malkoevia (1462-1500) koji je bio sandakbeg u Srbiji a kasnije u Bosni. Prema njemu je naprijed spomenuti Osman,beg Malko, koji je pokopan u Kopiima, sin Bali-begov. Isto tako se Javuz All-paa Malko spominje kao unuk ranije spomenutog Malko-bega, koji je pored ..voja dva sina (Dafer-bega l vjerovatno Husejn-bega) pokopan u Banjaluci. U mostarskom >Osvitu god. I, br. 26 (1808) napisao je o Dugalilma manji lanak Alija Cati pod naslovom Sarina begA Dugalia. Autor svoje tvrdnje temelji na usmenoj predaji koju je uo u Dugama, jer nije uspio pronai ni jedan pismeni dokumenat. Tu u tom ubavom seocu Dugama stanovi su bega Dugalia, koji vuku lozu od Ali-pae Dugalia 1 njegova brata Daferbega. Prema ovoj predaji Dafer-beg je bio na nekom visokom poloaju i u Dugama sagradio je damiju. Ali-paa se nastanio u Sarajevu i sagradio poznatu Ali-painu damiju. Ne znamo koliko je ova predaja o spomenutoj brai Dafer-begu i Ali-pai istinita.

NEDIM FILIPOVI

SEDAM DOKUMENATA IZ KODEKSA BR.

ORIJENTALNOG INSTITUTA U SARAJEVU

Kodeks br. l (prije br. 1054) Orijentalnog instituta u Sarajevu pretstavlja bogatu zbirku turskog izvornog materijala iz kojeg su crpli i objavljivali grau brojni n~i radnici na polju istorije turske vladavine u naim zemljama! U ovom broju naeg asopisa objavljujem iz toga kodeksa sedam dokumenata. Od tih sedam dokumenata pet ih je iz XVI vijeka, a dva su iz XVIII vijeka. Svi ovi dokumenti uneseni su u ovaj kodeks zato to objanjavaju i normiraju izvjesne stvari iz oblasti agrarnih odnosa, odnosa grada i sela, kao i proizvodnju u rudnicima, ostvarivanu seljakom radnom snagom, i tako upotpunjuju onaj obilni materijal od koga je velikim dijelom i sastavljen ovaj kodeks koji pretstavlja zakonodavnu, pravnu kompilaciju sainjenu, svakako, za praktine potrebe terena gdje je ta kompilacija i nastala. Najstariji dokumenat pisan je poetkom rebuil-evvela 956 godine (30 marta do 8 aprila 1549 godine). To Je Isprava umrlog nadglednika Hasana. Iako je tekst ovog dokumenta izdao Fehim Spaho (Gl. Z. M., XXV, god. 1913, str. 138), a tekst i prevod iro Truhelka (Gl. Z. M., XXVII, god. 1915, str. 202-203), ja ga ponovo izdajem zbog nedostataka u oba izdanja, koji su naznaeni u odgovarajuim fusnotama pod tekstom originala i prevoda kod nas. Ja sam u predgovoru Jedne kanuname Zvornikog sandaka skrenuo panju na slinost odredaba te kanuname o hasovima srebrenikog i ostalih rudnika u Zvornikom sandaku (Gl. Z. M., god. 1948, str. 226). Ova isprava pokazuje da su odredbe zvornike kanuname bile naruavane, jer su namjesto dvije ake po odaku uzimane .na ime odake pristojbe po 24 ake godinje od svake kue bez obzira na broj ugljarskih odaka. Tako se pored direktnih podataka o zloupotrebama prema seljacima koje saoptava Zvornika kanunama navodi i ova zloupotreba. Ali ono to je vano u ovoj ispravi to je podatak o tome da je tu skroro popisan Zvorniki sandak. Dakle, kae se da je to nedavno bilo. Kad se uzme u obzir 'da je ta isprava napisana poetkom rebnul-evvela 956 godine (30 marta do 8 aprila 1549 godine), onda izlazi da je popis sandaka mogao biti zavren krajem prole a poetkom te godine, A to se upravo slae sa podatkom o zvornikoj kanunami iz 955 godine (1548), iji se original nalazi u Arhivu Pretsjednitva vlade u Carigradu .
1 Branislav urev u predgovoru )>Kanun-name za Bosanski, Hercegovaki i Zvorsandak iz 1539 godine navodi ta je sve objavljeno iz toga kodeksa. Vidi Istoriskopravni zbornik, sv. 3--4, str. 227.

niki

28

438

Filipovi

Nedim

Drugi dokumenat datiran 17 februara 958 god. (25 januara 1551 god.) pretstavlja ferman koji se odnosi na teritoriju Zvornikog sandaka. On donosi nekoliko interesantnih injenica. One govore o tome da je ranije zapoeta kriza Turske carevine prelazila iz latentnog u otvoren oblik. Naroito je interesantna zbrka i nered meu posadama tvrava, koje su bile vaan oslonac centralne vlasti u osvojenim zemljama. Taj nered je u uskoj vezi sa krizom timarskog sistema kao i sa slabostima komplikovanog inovnikog i vojnog aparata. U ukupnom ispreplitanju i meusobnom djelovanju svih tih inilaca kriza je dobivala uopten i jasan oblik koji e iza vladavine Sulejmana Zakonodavca, krajem 16 vijeka poprimiti razvezan i gotovo katastrofalan vid. Disciplina i stabilnost tvravskih posada gubila se. U njihove redove infiltrirali su se malodobnici, rajinski sinovi, robovi. Klasni antagonizam ocrtavao se i prelamao u njihovim poremeenim .redovima. Od naroitog je interesa pitanje knezova i primiura koje stoji u uskoj vezi sa gore pomenutim kompleksom. Knezovi i primiuri kao drutvena ustanova izrasla iz organskog razvitka naeg stoarskog i zemljoradnikog seliatva i primljena i uklopljena u cjelinu turskog feudalnog poretka u naim krajevima imala je posredniku ulogu izmeu turskog civilnog i vojnog aparata vlasti s jedne strane i patrijarhalne seoske zajednice u druge strane. Knezovi i primiuri imali su socijalne atribute koji su proizilazili iz njihovog takvog poloaja. Oni su vukli snagu iz poloaja koji im je davala njihova .zajednica kojoj su stajali na elu, a potvrdu, sankciju za tu snagu dobivali su od turske vlasti koja je time htjela da njihov poloaj slui kao ustanova koja usklauje snage zajednice na ijem se elu oni nalaze sa cjelinom drutvenog i dravnog poretka Osmanske imperije. Zbog toga kriza knezovskog i primiurskog poloaja nije jednostovna i njenica ve odraava krizu zajednice kojoj oni stoje na elu, krizu odnosa te zajednice prema turskom drutvenom i politikom poretku, kao i izvjesnu krizu cjelokupne turske vlasti u naim zemljama. Kad se uzmu u obzir podaci koje daje Zvornika kanun-nama i docnije Ali-Cau iz Sofije o tome da su knezovi uivali timare, onda se vidi da ovaj dokumenat i s te strane povezuje pitanje knezova za pitanje krize turskog timarskog sistema. Tako se na prvi pogled prosta injenica da su knezovi i primiuri uivali svoj poloaj bez berata ili sa tuim beratom pokazuje kao stvar koja mnogo govori o razvoju te ustanove sagledane u njenoj sutini i prema njenom mjestu i ulozi u drutveno-politikoj slici turske vlasti u naim krajevima. Turski feudalizam nije poeo uvlaiti knezove u timarski sistem tek u 17 vijeku. Naprotiv, uzevi uopte, zajedno sa krizom turskog feudalizma, s krizom timarskog sistema dolazi i do krize ustanove kneza. To ne znai da je kriza ustanove kneza vukla svoj korijen iskljuivo i prevashodno iz krize timarskog sistema. Ona je svoj korjen vukla iz krize turskog feudalnog sistema uopte, a posebno iz krize iji je sadraj bio sve vee zahvatanje stoara - zbog njihova prelaska na zemljoradnju - u cjelinu turskih agrarnih odnosa pretstavljenih najveim dijelom timarskim sistemom koji je stajao u znaku sve vee eksploatacije zemljoradnikih masa. Gubljenje privilegija dukatara (filuridija) osnovni je razlog i krize ustanova kneza. Izrastanje i uvrivanje ustanove kneza-timarnika moglo se, uopte uzevi, masovno sprovoditi u drugim, povoljnijim uslovima. A ti drugi povoljniji uslovi mogli su postojati u ono vrijeme kada je ustanova dukatara (filuridija) primana i uvrivana od strane Turaka. To se pak deavalo u doba turskog osvajanja Balkana. Kad su Turci preli na osvajanje Podunavlja, zapoela je kriza ustanove filurije i na njoj izrasle ustanove kneza i primiura. Sazreli turski

Sedam dokumenata iz kodeksa br. 1

439

feudalni sistem, poeci njegove dekadencije, poveani fiskalni pritisak na proizvoake ~e. relativno jaanje proizvodnje i time uslovljena bra drutvena diferencijacija unutar privilegovanih dukatara (filurdija) doveli su do slabljenja ustanove filurije. Takvi uslovi uzdrmali su ustanovu kneza i primiura. Vano je pitanje da Ii su Turci pokuavali i da li su, gdje su za to imali povoljne uslove, uspjeli da iskoriste uzdrmanost odnosa unutar dukatara (filuridija) i da preko ustanove knezatimarnika osvoje ove patrijarhalne zajednice za turski timarski sistem. Ali je isto tako vano pitanje da Ii su to, uopte uzevi, mogli ostvariti. Istorisld izvori govore da. to oni nisu mogli qstvariti. Ukoliko je bilo ustanove kneza timarnika u XVII, a posebno u XVIII vijeku, ona je u velikom broju sluajeva naslijeena iz prethodnih vremena i pretstavljala je iezavajuu neznatnost prema drugom putu direktnog prodiranja feudalnog sistema preko svojih pretstavnika spahija nasilnim, vanekonomskim ili ekonomslqm sredstvima. Jer knez koji je spahija a koji je izgubio svojt: stare atribute kneza nije bio potreban turskoj vlasti. Stoga je takvog kneza-timarnika potisnuo i zamjenio turski spahija. Podatak o hrianskim hajmanima, tj. o nomadima, odnosno o seljacima koji dolaze iz drugih sandaka i naseljavaju se na zemljama u Zvornikom san-. daku govori o ivoj kolonizaciji u tim krajevima. Ta kolonizacija unosila je novi elemenat u postojee agrarne i fiskalne odnose, ija je slika data u sandakom popisu. Te su koloniste iskoritavali posjednici ifluka i batina, dovodei ih u odnos zavisnosti prema sebi i komplikujui i naruavajui klasini odnos: seljakfeudalac-drava. Kao to se izriito kae, ti su hajmani ostajali do novog popisa van deftera ( .fi;l .J1 (:11.:. ), a esto i poslije novog popisa, jer nisu kod popisivaa prijavljeni, a to je priinjavalo tetu dravnom fiskusu za raun posjednika if luka, ili kao to je ovdje sluaj, za raun spahija. Za teritoriju Zvornikog sandaka vezan je sadraj i dviju carskih zapovijedi, od kojih je prva datirana 966 godine (14. X. 1558 do 2-3. X. 1559 godine), a druga poetkom zilhide 966 godine (4 do 13 septembra 1559 godine). Obje te zapovijedi tretiraju pitanje tahvila, tj. pitanje ustupanja i posjedovanja lena, te pitanje kome pripadaju prihodi lena u momentu kada doe do promjene linosti uivaoca lena. Ovdje se konkretno radi o sukobu izmeu biveg i novog sandakbega Zvornike live u pogledu prinadlenosti od poloaja sandakbega koje su pale u doba promjene na tom poloaju. Tu se drava pokazuje ne samo kao eksponent feudalne klase i regulator odnosa meu klasama, ve i kao regulator odnosa . unutar klase iji je ona pretstavnik. Peti, posljednji dokumenat iz 16 vijeka, datiran je kraj"em evvala 973 godine tll do 20 maja 1566 godine). U njemu se govori o prelazu seljaka u grad, j.l:onkretno u Sarajevo, koji se tamo nastanjuju i bave zanatima. Takve naseljenike uznemiravaju spahije i hajinanedije. To pokazuje da su se u grad selili ne samo u defter kao raja upisani seljaci ve i hajmani, tj. seljaci bez batine i esto neuvedeni ni u kakav defter. Ovaj podatak otvara interesantan aspekt na planu odnosa grad-selo. Iako je grad u Turskoj carevini u mnogo drukijem poloaju nego na Zapadu, on i ovdje snagom ekonomskih zakona djeluje kao privlana taka na proizvoake mase sela, i to direktno protiv interesa feudalne klase i dravnog fiskusa. Drava je zakonski regulisala taj odnos odredbom o desetgodinjem roku nastanjenosti u gradu preseljenika sa sela kao uslovom da ga se ne moe povratiti na zemlju sa koje je otiao. Ta odredba vrijedi uz uslov da se takav prese28*

440

Filipovi Nedim

ljenik bavi zanatom ili drugim zanimanjem koje mu je dovoljno za izdravanje. Takva lica ne smiju se koristiti poloajem graanina u smislu izbjegavanja feudalne obaveze za eventualno na selu ob'raivanu rajinsku zemlju. Kad je docnije pritisak na seljake proizvoae od strane spahija i dravnog fiskusa povean, nastalo je masovno ,bjeanje sa sela. Stoga je poetkom 17 vijeka centralna vlast bila prisiljena da donosi odredbe koje su pootravale pemenuti klasini zakon i koji su praktino prikivale seljaka za zemlju. Naravno, takve . odredbe nisu mogle biti efikasne, jer su bile u suprotnosti sa stvarnim ekonomskim i drutvenim razvitkom. Pod poveanim pritiskom proizvoake mase sela u klasnoj borbi sa feudalcima i dravom nale su u naputanju zemlje jedno od glavnih sredstava borbe. Dobrim dijelom takvo naputanje zemlje vodilo je grad. Osim toga razvitak proizvodnje, diferenciranje zanata stvarale su od sela rezervu za grad. Stog su ove naredbe centralne vlasti o prikovanosti seljaka za zemlju gubile stvarnu, pa i formalno-pravnu vrijednost i normiranje pomenutog odnosa poprunalo je stari, klasini oblik. To se vidi iz pomenuta dva dokun:.enta iz 18 vijeka. U prvom datiranom poetkom zilhide 1174 godine (4 do 13 jula 1761 godine) govori se o oblicima itluenja zahvatanjem jednog spahije u spahiluk drugog spahije, potiskivanjem seljaka vlasnika ifluka od strane spahije koji unosi zloupotrebe u svoj odnos prema spahiji vlasniku timara u kome se ti ifluci nalaze. I ovdje drava nastupa kao regul!ltor interesa pripadnika klase koju pretstavlja. Podatak o bjeanju seljaka u grad pokazuje da je taj bijeg bio sredstvo klasne borbe. Seljaci su bjeali u varoice da bi, iako su i dalje obraivali rajinske zemlje, izbjegavali plaanje rajinskih daa. Branei interese spahija drava inter:.. venie klasinom odredbom o selenju u grad. Gornju sliku upotpunjuje podatak da su odbijali da plate pristojbu na zemlju i on i koji dre zemlju u timarima spahija o kojima je rije. Svi ti podaci pokazuju duboku krizu koju je doivljavao timarski sistem. Ta kriza u pozitivnom smislu znaila je uvrenje i irenje ifluenja. U drugom dokumentu iz 18 vijeka datiranom krajem evvala 1179 godine (l do 10 aprila 1766 godine) vidimo istu situaciju u pogledu bjeanja seljaka sa zemlje. Vidi se da ta bjeanja nisu imala uzak, lokalan dom,et. Spahija Mehmed tui se da mu se raja razbjeala u 4 kadiluka. I ovdje drava intervenie klasi nom odredbom o selenju raje i odreuje naknadu spahiji od raje koja spada pod udar te odredbe, osim u sluaju da je takva raja ve zapisana kao raja drugog Spahije. To znai da drava istupa u prvom redu u interesu klase kao cjeline.

iYJI

;_r-

}t ~

J..fb~ IJ:;i;Jjl .!) ~\kL ~loj '::11... <If=)..liJI r';.l_!k..:i ~yJ

rLi J..f..!..<>\

.:,~1 .j..~AA Jjl.:,.li.f. '-:'J6 lS"~ lo; .JJ!V' 2~\;. .:,\:JJI~ if.J;(~)j..w ji.. J~J.r .,lj ..clJL .:,jf.:I<.S~ 4~1 )~\;. o;jJI (..,lj .:,ji! 3jr';~l J~ JI ...>..:<.l;}o .:,J!V'<.,.;~.;. _fo=l o-lj~Jl:l ;.f
1

U rukopisu: ._;: J.Jj\

' U rukopisu svagdje stoji: .L.!..

' j J- .J..-;:1 treba itati etdirseviiz. U starom osmanliskom jeziku u prvom licu mnoine optativa dolazio je i nastavak iiz. Vidi: J. Deny, Grammaire de la langue turque, Paris, 1921, ~tr. 413. Ovdje je optativni nastavak doao na kondicionalnu osnovu.

' U rukopisu:~~

Sedam dokumenata iz kodeksa br. l

441

~l# ~';- o;)JI

f..U ..)j\i

o.'lj";~l JI::- JI o..~..:il).- J:'';- J :!J.'l;;:) J!::- JI("; ~l A5'l

,j;!__.l oj.; .MA 6.:r....UI~ ,:,'}JI ~l Cl JJ.t,.J o;)JI ,:,;G JJI

J:">l;-- J-::. ..SJ..!. 5!J::>J.t,.J J":-J' r)

~~l .A(I .l:!f ,j.'l<.i\;. f

).'l)';.

.)..\.i j..., l;.

d:";)'-:''"'..! ~1..~>1 ..:;_..,-'! ].;)JI r.i. JJ. ,j..\.il.j <.fJJ.IJI

J~JI c]G_I o.J.l;: U";.'l;IJ \da:o J 1;._..;

j-<;lj J 9.c_.~) '-:'.r.iJ'

-.i ..)_,...[JI !JJ,j_,-IJI J~JI :!JJ7'-;'}I ~l ;:>;.'l ~A_Fi

j$ B,j..J.:.iJJJJI ~J~ ..i: .t,.IM ~..G ,:,;G;..\!)'::> ;:>U .o::::::....tl

o..\.il .t..r.ll

~l _,.!f1 J~JI r) . . ; ~~l J":- J' -':..(;..)j\; J ."Jil.L ;u"~-'!' .>y::::._:. Y.?

jJ' o;).:lllf...li .:.,._;1; ~_,:JJI

t:' J.1.f J' J"";. ~[JI .....Al~~..(; ,:,_;li J to..;\;\;. ;l.b #l o;jJI rS
):1;1 ..:;.4}1

~ ~ .>l;;.J .).i; r.:.l ~)ll ~I....Jl,.:..L.! li..:O ~l..; ,j~! J.Y.f J' J..,;. '-:'fiJi ;'j.. J!.'l ..,;)_,1
<./ji J .>};I:LJI l f )-'!'

e.) J t:'
12\

f'"'- 4.-.~_,:IJI .5~ "'!~\..;'-:'.J:!JI JJ~ ,:,~.U .:,_;li

}o-'!l Jaf "'!)\....

o' . .:. . JJ'JI t;.J JIJI J i.J'_j

o~:> o;)JI

Isprava (hudet) umrlog nadglednika Hasana 12

Uzrok pisanju ovih redova i povod nizanju ovih znakova jest sljedee: Sada kad je usljed carskog fermana ponovo popisana Zvornika liva dola je raja sa carskog haSa koji je odreen za ugljare u srebrenikom i ostalim njenim (Zvornike live) rudnicima i potuila se, rekavi: Ranije kad bismo pravili ugalj za rudnik, ako bismo pravili odak na zemljitu carskog hasa, davali smo po starom zakonu eminu (intendantu) hasa za miriQu po dvije ake odake pristojbe (resmi ocak), a kad bismo napravili odak na spahiskom zemljitu, po starom zakonu davali smo spahiji po dvije ake odake pristojbe. 13 I sada dajemo .spahijama po tom starom zakonu. Ali otkako je sadanji emin Hajrudin postao emin rudnika, uveo je na na raun novotariju i uzima od svake kue sa ugljarskih hasa mjeseno po dvije ake, a godinje po 24 ake, bilo da ima ili nema odaka. A koliko ima siromanih i ubogih koji nisu u stanju da godinje naprave dva odaka!
' Reenica:
.!l>.J.t,.J

.;~_,1

f"'.J

-fi A('j ~.?';-- JjJI f.....U .;,;I'!,,_,A_t .;~,1 ,,ci.l{b ):';-- J

isputena je u tekstu koji donosi F. Spaho u radu Turski rudarski zakoni<, Gl. Zem. m., XXV, god. 1913, str. 138. ' Bez diakritikih znakova. ' u rukopisu:'":"' _,l JI, ali smisao teksta tjera nas da stavimo'":"' _,lt . Ovaj i dalji dio teksta ne izgleda mi potpun. Kod F. Spahe ova rije izostavljena. Pored toga na nekoliko mjesta ima kod njega netanog prepisivanja, pa ak izostavljanja rijei; cit. mj. ' Mislim da je bolje .J~ J ..U Ji . U rukopisu stoji ,,ci. J ..U JI U rukopisu: ~j" " U rukopisu: ~\;b. U rukopisu: J..C_...U " Prevod ove isprave dao je iro Truhelka uz svoj rad Historika podloga agrarnog pitanja u Bosni, Gl. Zem. m., XXVII, 1915, l i 2, str. 202-203. Taj prevod je slobodan i na vie mjesta otstupa od naeg prevoda formalno, a na nekim mjestima i sadrajno. Najvea greka Truhelkina prevoda je pri kraju toga prevoda gdje on .sJii:LJI tP prevodi sa a Rlljf qe bi zabranjivali, te !<:lazi d<\ Sl.! oni koji ne bi 4llbranjivali sudi,ie i da te sudij()
11

treba prijaviti Porti,

442

Filipovi

Nedim

Poto nam se suprotno starom zakonu nanosi nepravda i nasilje, a to je nepodnosivo, nita nam ne preostaje nego da bjeimo. Utvreno je da u carskom defteru i starom zakonu (stoji da) on (emin) uzima kad se pravi odak, po dvije ake odake pristojbe i da se pomenuta stvar, poto je uzimanje razrezom protivno carskom defteru i starom zakonu, zabrani i postupi prema zakonu. A kako je uboga raja zatraila o tom isoravu, u ruke joj je data ova teskera. Ako bi se otsada krio stari zakon i raja ugnjetavala neka to zabrane i sprijee sadanje sudije, a one kojima se ne moe zabraniti, neka, kad se to desi, prijave na visoki dvor! Napisano poetkom rebiulevela godine 956 (30 marta do 8 aprila 1549 godine).

0~~ ~.P ~

;_;)JN"

d' ti;~;-':.) ~S)::ali J-~ J:i;,jl r~~ _, j.:\.Aill.:;~\... rK!.-'_, ;;L,;.,;Jtj-\.4...

'-:'P J...o~A o\s";~ .P._,;> .J~ JI ~l ..:i\i}~ t!JJ.f.jA .l) \;1\... 45~_,1 ('_,\..-. J~JI j.DIJ ;_;J'..V' );-':_IJ_rii ;'i ~l.t. 2f'.t. d-> IS).O.~ J '-:'}JI.::.,I.r. IS! IS~.:,....;~ t_)li .U~ ;f.i.. ~.f t~t .:~J.w> ;f'.i.. _, ),-':., ...;_ra:; N '-:'h' .~.1.. u'.;. '-;'.,fJ' .~> ..J..j d-:~ ~S~_,
;:~}!.l.,I~S)h\.-~S..I...!.'-;'jJ! .:::.:)
~l} J o>.wi j-1 ,J.~I..r. sf'.t.

J'-' ..:::.;., d-~};-. J );J!l .j~ N }J} _r..>ljl J ~JI

41;=_;..1"" ~S)I<-1 '-:'_,f-'1 o..C::..~ ~ lJ ;-':.1 .j~ !1..6'" 3-><~.G .J. j->~ J d-> IS};-. J '-:'.r.iJI~S).il.t. ~>h 4);_,..<:;--.J. J )JO'...f>-! >>.Y.jA .lj J );}JI .:fL..
IS>;~ J!> ,j_,l ;_,.D ~IS~ JIA s;.;:~j..>_,,o; .1. );~!....;~ }!>~

.:r,.)~l !l),i~JI ;it.>jl c:_;l.:.':"'-'-':.l..~e\;; '":'_,1)'7...;~...f>-!.J:~}~ j-1 6J.Y.jA .1).,);-':.1...;~

~ o>}.wi

.::.,1./.

r::t

9o)_1.f

.lj j-)f' '":'-'-':.!

J.;Z o..lh}J r-'!_r. ~.O:::.J:! JJ:! IS..MI

.:r..}.f.ii '-:'r.i-1 4.;:? ~).,_,..~.~; .::.,l.t. '":'';_s' J...Sia.. .\s'p.:r,.}o].i; r.l_!l ~"-:Ih ~S}hl.
ll~..JS"IS;I ;\,- <l:i'.t. tof".t. Jj-JJ..b\ 1::a .J_,f-1...;_,;_,. j.-:>\...~S);\i o;)JI.J}\; !IJ_FI:'I.::.,I.t,
U rukopisu: .JJ'.j" Fehim Spaho itao je breo (Rudarski zakon, G. Z. M., XXV za 1913 g.). Pie se (b!r-egii) znai: neko. Vidi J. Deny, Grammaire de la langue turque (dialecte osmanli),
2

.:J.J.

Paris 1921, str. 215, bilj. l. ' U rukopisu: ...J; ' U rukopisu: ).Jj'ft, . Stavio sam

h k J. ,

jer je to najei nain pisanja, ali se

pored toga nailazi na oblik .JkJ. ' Vidi biljeku 3. ' U rukopisu: <~>...J.f.j" ' U rukopisu: <lo"~ ' U svim rukopisima koje sam ovdje obradio

u"~

redovno se pie bez

take.

' u rukopisu: "'...JY.J"

" Vidi bilje~ 3. u u rukopisu: <fiJ.>.:S', to je pogreno. Vjerovatno je prepisiva sreo OQlik

i(JJ{

i proitao ga

i(JJ.:S'. Rije !If pisala

se i

4..6'

Sedam dokumenata iz kodeksa br. l

443

":!!~};!;la. Jf-"::-';....;1 ...;_roi ~..6 ..J..:jl.t._l'.t. H .!tl ~JI.I'U; .6"-:h J.:...f;~IJ_roi

~'):l JI o.).r..j-1 ':"'.r..LJI ._,w; '-:-'r.--1-1 <:fi~ )o~ll.)l .::..):..1.:. ':"'J:ti .)J.r..{:;'l.:. .:,_,w; .6 j-oJ!I
_r..)ljl J j:lJI ~, t~ t o)J.w.i ;,l. Jj-oo;).k'l ~ .:,,f-1 _j.lr o;jJI .:,}G~\... 45);\i

~pj>~\;) J_)o)...li ~J J-':'JIJ J:.S';~I..j~ ;\i fl ..j)\; .j~ J$ JI ~)J .j.)}J}

~).w.J "-:h
~ 4~

;}'L -':'>l} J o.)...U j-1 ;~l .j~ ~..I o)...U .1. J _r.o~l ~f ';"'))~
';"'J:>;j.S

;J!j- 0--1 ~S;L~JI12;Js::::-:-'.J. J;._s o.)JJ! j- .lJ J _r.o;.k'I<J..)"-"j'} .;..J.:.

~ ':"'J:-';..jjl ~.) 14._fi;~ J. J ~;._s~J'.. ~S).ilf. .cll13j;J~J. JJS' .r-;J'=''~~

~JI .l'U; .6~h 15;~J. Jfo 4!:~l..r. ...:..)j-1 ; J.~l ~j-1 .::,1.1. ':"'JI( -...SL.,. .ls).) .6 _r.o..I.JI

~~;.~._;..~.;;,_~J e~.:. J .r-JJ-'-;1 ~ .:,_,f-I..J}.r ~_,....? w.!.lb~J.,

u ~hf= cl.; l

~-.li':l)l ~;J.i~ ..~;;;.) .:..;y"J):.>~ &W':"'i!""'! ir_,~...~,.. ~h J.X .J.!i)jl(11.ol.f

.::,1.);. ~l .J~JI j.ol... j-oJJ..jjl ;;.) ~b;. ';"'JJ_,_;I ~ OJ.f.f ~l ';"'JJ..UI.::..J~I.;jJI.J}G

~ ~.J}G J tf _j)\;. o.)}.<>,.- .f. Cl _r.o;.!OJ -...)\.... .\(;.) ~~ ).f.f ~~';"'~ft' ~Jji;.)
.r-~ .)~' ~.;. .;..)6 .r-~ ~;. .r-~' ~.r ';"'J)~ ~~ ~-:?...:..r .r-~' ;.i.. .:,.ill'JI IS~ J

.t.i;.)l r~

...:1.. t...:i J~_, .:,lt~ riJ-l

rr r.:rJ 1s.~ t!u' r~' J 1'.:.,]

Kopija uzviene

asne

zapovijesti

Ponosima kadija i sudija, rudnicim~ vrline i rijei, kadijama Zvornikog sandaka,- neka m se povea vrlina! Cim stigne uzvieni carski znak, neka se zna: Dervi koji je sada emin (intendant) mevkufata 10 pomenute live doao je na moj uzvieni dvor i saoptio je da u pomenutoj livi neki uvari tvrava bez berata, neki s tuim beratom, uivaju timar, a neki, opet, iako nisu u tvrdavskoj slubi, ve se nalaze vani, uivaju timar. U pomenutim tvravama maloljetni, nedorasli djeaci i neosloboeni robovi uivaju timar. Jedp.i, opet, koji su, kao rajinski siJ:lovi, raja sada su postali posada tvrava. Neki opet, iako u tvravi ui" U rukopisu: .J..fJ~
"
u
1 " 16

U rukopisu: :r-;..f~

to je greka prepisivaa koji je pluralni sufiks

J itao

j-

U rukopisu:~JfJ. U rukopisu: JfJ..t.. U rukopisu: l!JJJ.f"JJ..

U rukopisu:?-

" U rukopisu:~~
18

" Mevkufat je kasa carskih poreza, a mevkufat emini nadglednik, intendant poreza. Vidi: Hammer, Des osmanischen Reichs Staatsverf. unci Staatsverw., I, str, 370, II, 129, 423 et passim.

444

Filipovi

Nedim

vaju gedik,2 nisu u tvravskoj slubi nego su sa znanjem svojih aga nastanjeni u drugoj tvravi i u okolici. U pomenutoj livi ima nekih knezova i primiura koji nemaju berata, a nekih opet koji s tuim beratom posjeduju. Iz drugih sandaka dolaze neki nomadi u pomenutu livu i nastanjuju se (otsjedaju), a i ispende onih koji nisu uneseni u defter uivaju spahije. Usljed svega ovoga nanosi se teta mali miriji (svojini fiskusa). Stoga sam naredio da to, im stigne moja asna zapovjest, izvidite i razmotrite. Ako u tvravama koje potpadaju pod pomenutu livu ima tvravskih posada bez berata, upozorite ih neka svoje teskere donesu na moj uzvieni dvor i izvade berat. Zapovijedite da se po zakonu konfiskuje za mevkuf ,prihod sa timara onih koji, poslije upozorenja, ne p~sluaju i ne zamijene svoje teskere za berate. Ako ima lica koja uivaju gedik tvravske posade s tuim beratom, i to bude oito, takvim ne dozvolite da s tuim beratom uivaju gedik. Upozorite tvravske posade da se ne zadravaju na mjestima van tvrave i da svoje slube izvruju. Zapovijedite da se po zakonu za mevkuf konfiskuje prihod sa timara onih koji, poslije upozorenja, ne posluaju, ne budu u tvravi i budu na drugom mJestu. Detaljno piite i izvijestite da li ima u pomenutm tvravama maloljetnih, nedoraslih djeaka, neosloboenih robova i rajinskih' sinova koji suprotno zapovijedi uivaju timar, (kao i to) u kojoj je to tvravi i koliko ih je. Ako ima lica koja, iako u jednoj tvravi uivaju gedik, stanuju u drugoj tvravi i okolini, naredite da se dovedu u njihove tvrave i da vre svoje dune slube. Sa znanjem pomenutog emina proispitajte i izvidite one koji su knezovi i primiuri u pomenutoj livi. Ako knezovi i primiuri nem'aju u ruci berata, ne dozvoljavajui mijeanje u kneevske i prfmiurske dunosti, upozorite ih da dou na moj uzvieni dvor i da izvade berate. Ako ima knezova i primiura sa beratom drugog lica, i to bude oevidno, naredite da se prihod takvih od kneovske i primiurske slube zaplijeni za mevkuf. Ako ima inovjeraca nomada koji su u pomenuti sandak doli iz krajeva izvan (tog) vilajeta, naredite da se, istinski se obavijestivi; po zakonu uzmu ispende od onih koji nisu ni kod koga zapisani .niti su u njegovu kopiju teftera upisani kao raja, zapovijedite pomenutom eminu da ih uzme i naloite da se to podrobno unese u defter. Dobiveni novac sa podrobnim defterima zapeatite i po pomenutom eminu poaljite na moj uzvieni dvor. Ali se uvajte da svemu ovome ne bude nekom protivno eriatu i za konu naneseno nasilje i nepravda. Ako je potrebno obavjetenje, piite i obavijestite. Tako znajte. Oslonite se na asni znak. Napisano 17. dana svetog muharrema godine 958. (25 januara 1551 godine) u rezidenciji Jedrenu.

" Gedik timar je jedna vrsta povlatenog timara: Jedna je pak vrsta odreena uva rima i posluzi tvrava koje se nalaze u Osmanskoj carevini. Svaka tvrava ima municije, topova, puaka i ratnog materijala, te dizdara, ehaju i vojnike koji dan no obilaze kule i pukarnice tvrave, kod koje su odreeni. Njihova je stalna sluba uvanje tvrave. Ovom redu kau hisar eri (posada tvrava). Njihov dizdar, ehaja i ostali imaju idmalli (uvedene u idmal-defter - u sumarni defter) timare koji su im o\'!reel~ni i koji s~ rqunaju kao !ielk, Villi; Gl. ~em. m., nova ~erjja, ~tr, !88 1 go\'!, 1847,

u,

Sedam dokumenata iz kodeksa br. J

445

0~~ ~..r~
ity:::il .l.,.'YI oJ..\i ,:,':)11 $c:..~

{-

ej; e:ti ~ tr'.) 15_,~;:.o~; .i'u::._. J:i;1jl r)!S(]1 J JA'! l ,:,..~..< r~' J ot.,;,;u f-l<,.

':'b. "-:');1 $.}~ J:i;J)I J!L .O'YJI i _,t... J':t11j.:> lJ .:_.Y..[;>

;\!,..

"-;'h. J 3"!:r rb .!.!. ~--.::.cl:;. J ;s' .~~jJ)! .l) "-;');..li"-:'~ ....~ o\0.) .j. rb 2J....$!
).l.~J.) r~J. j./. 15_.1...)1 .:..!~\
.:,}li J

.:_,~1 J.[JI JA.) d-.) '!J J "-;'J~J.)~;. J~J~.('}

._Ak.

o.~.:..<>_",.;. JJ"'~ f5..1.Aif5.);-'-'! .:.r.)':'JA;..Ii"l ~J!.) ;J.IS'.) ,J_.:.l.) d~ -;1 J~ iJ;s- J

.;:.jJ <J':JJI):.~ ,#JI
. ;.lt(.)

;~l J~ w} J~ ~l rP ~j~c}tJ .)l.,a... ;.)o.)\."... .;:.jJ ;~l tiJI~

r" "-;'JIS" 4..-...j- J"-;'):& "-;'~.1.1 .('}

0 .).1,..1.

;d;l

;(;oi~~ J-.) ;j.

r)'J ,#JI~ J ~J.) J~ ;)JI .;!tl J~ .U~ ~l_r.,:. .._:J:.j ~J~~ )

JA:-- tS"'r'l;. .:,'JJI o.)f'L;".; .;;) j(;_;, .1' o.>,j.)h .sJ_..;i ~~l;\!,.. ..W-:r ~ ~J.)JJ:} . J)JI ;_,L. ~J .:,_,;~; J tfJI ~~.:,l.. j J .)\.,.,.,. ..;:_;_, rJJ "-;'J~ l. J..;Z .e- "'~lJ..~",;. ~~.)d~ .r:-J ._Ak. J i;s- .:..;u J)!;. .s;.;i ..!J~t <.5'J-' ~~.;..:..P ci._).~~ ;l!... J.) JI J rJJ..;I ~ ~};i .:,I;J ~~ (.tV" ("G. "-;'J"'!l t?:. J e!:' '--ll j;J!I j:.._, J!.) ;..1.15".)
.sP~':~) rJ..>~' "-;'J~' F"" .:"_,;JI J"! .....~, ~'.:r ~i d-.).::..>"'~

.;..:..P 5~); J

''' ..:.. ~~ .s> J;1_,1 J 1'..t.j ;-.":\!' .J>r "-;'Ji~ ~~ .,s)-1 .s;t~' .)e., "-:')~
Uzviena
asna

.zapovijest

Ponosima kadija i sudija, rudnicima vrline j rijei, kadijama Zvornikog sandaka, - neka im potraje vrlina. im stigne uzvieni carski znak, neka se zna: Uzor plemenitih emira. Muhamed, - neka mu potraje slava, - koji je ranije bio beg Zvornikog sandaka, a koji je sada beg Mohaa poslao je pismo na moju uzvienu svitu i saoptio da je sa njegova tahvila7 (ono to je uivao) u Zvornikoj livi dato Husein-ahu, neka mu potraje slava, - te da, iako je prihod od ljetine pao za njegova tahvila, a jeam ve bio u snopovima, ljudi pomenutog nisu dali da se kupi izjavivi: To je palo za naeg tahvila, a prihod od pie i penice ne spada u prihod od jema.
l

u rukopisu svagdje rl,.. mjesto

<

' Treba J..J.

3

U rukopisu: je.

" U rukopisu: J...,.,.f

U rukopisu: ...:.?_Ji: U rukopisu: jednina.

7

PoHl~llaj li\nqk

i~m~\1

t?c!Wil< \1

prq~!Qm

Rroju

QYO!l <~sopi~a.

446

Filipovi

Nedim

U pogledu prihoda od ljetine po eriatu se uzima u obzir vrijeme etve. Sav prihod od ljetine pripada onom, za ijeg tahvila padne vrijeme etve. I kao utvreni zakon uzeto je u obzir vrijeme uzimanja. Vrijeme kad je dozvoljeno uzeti desetinu na ljetinu koja je na jec;Jnom mjestu sazrela, pon-jevena i dola na gumno jest vrijeme uzimanja. Za 'ijeg tahvila to padne, njegov je sav prihod. Nije potrebno da (ljetina) bude ponjevena i ovrena i uzeta desetina. Naredio sam da, kad stignu ljudi pomenutog sa mojom asnom zapovijedi, svaki od vas to islijedi i izvidi u prisutnosti posebnih neovisnih parninih stranaka koje potpadaju pod vau jurisdikciju. Ako bi se ljudi poroP-nutog (Husein-Saha), premda je na reeni nain doba etve i vrijeme uzimanja po eriatu i zakonu palo za tahvila pomenutog (Muhameda), protuzakonito umijeali, govorei da penica i pia ne spadaju u prihod od jema, to sprijeite i otklonite i dopustite njegovim ljudima koji stignu sa mojom carskom zapovjedi da uzmu. Ako su {ljudi Husein-Saha) uzeli neto od prihoda koji je pao za njegova tabvila i u njegovo doba, poto to utvrdite, njima {ljudima Muhamedovim) dosudite i dodijelite. Neposlune umirite, a uporne poimenice popiite i dostavite. Napisano poetkom zilhide 966 godine {H do 13 septembra 1559 godine).

wl!.;l"' ~_,=. ~

tJ; c3; f"'~,a; -'!;~):.<>lt ,j~ ~;_,;1 ~~~:n_, ~LaAll.:,.:~l... 1\sCl.-1_, ;Wif\4..
liJ" .1!. ~ rl.fJI .1.1'~1 ;_,_";.:,~_,,~,j~!!;_,.;.. .1_,1 ~1... .o'~
.:~\.- .;;_, w~JI

c:,i'-' 2o,.a.;t Ji'~~ JJ! jp ~~l .)>r

~y '-;'J JJ:.) i;f v)\._. .\(";.:~ .).

J' 1_,~-.. ~_,1 J.ol_, .:,J'..v

~ 11,;:J1 .1.1'~1a;~l .:,~JI~ ,j~:...~ y::;_, J.!-'' J-.:~~ '-:'J~J" ~;.~'..tr

JJI;~~ .J\..j w~JI ~ J"I f.; '-:'J\("J.:l J'-:'~ -.:..j

~l ~j;; '-:'}l ,:j..~ '-:''-'!1 .P-.) J i t JJ l$';r .!li.).,,"

...,.,__,y .s"; o.:~..r.. .1. ~..~..oi ;K.:~ J:.~ .!.Itl tJ J!.:l ~.>.1.~1 ;\tl;.:~ ...)}J.:~ .s"; ;J}I "L:,,.. ~ ~l J-..!J:> ~j tt{.;;J
.;;J

o;),l

u./-- ~J j-)J.'-;')01,.a.;. ,~,

o..l.i.)h l$';r ~11$'r ~_,.!i~ ~J.:l;r.,

.:...:-;i '-;'J-'! l~ I5J

.;:._,;11 ~~l

~"l,.,.,.-.~ ~l ;}JI .l' \l; J- ~t ,S_,J.!,_," d:;li.J ~j...l'='l~y.:~l..:....

JlT ~ .c...i .j.lw.>.I_,.J-'-:'I.f.ls.;.L ._;....:._," ~j~ll5'..r'-' ~j-..r..r.'I;_,..J ~

~)j-'! l :.j _;...~;.Iii ~l ":}-.J .:,jlt J

tr j)\;. ~~ JJI j-..r..r.'l '-:'-'~1 ~ .:,:.)j~JI ~_,:-.

j-~ .)~1 ~_r. ..:,..~ :r--'!' ~l ...dl ~_r.~.f.
' U rukopisu:

).:11-'"! Jj-~~_,! :r-~1 fil ~IC .J_,f-l ~J.. .f. JI_;::; j-~1.)>.r J.~ l.:~\:.. '-:'J~
\'\'\e..

' u

rukopisu:

r~

..C.:.;I:

' U rukopisu: ).;'1 U rukopisu: t.L.

T,J rukopisu: :;~.J#

~edam

dokumenat... iz kodeksa br. l

asna

447

Uzviena

zapovijest

Ponosima kadija i sudija, rudnicima vrlina i rijei, kadijama Zvornikog sandaka, - J;J.eka im se povea vrlina. Cim stigne uzvieni carski znak, neka se zna da je sadanji sandakbeg pomenu~e live, uzor plemenitih emira Husein-ah neka mu potraje slava poslao ovjeka na mpj uzvieni dvor i ovako izvijestio: Iako je vrijeme etve u godini (166 (1558) palo za tahvila pomenutog i to uneseno u sidil, ovjek (biveg zvornikog) sandakbega Muhameda, ponosa plepo imenu Mehmed poslije toga se menitih emira, - neka mu potraje slava, umije~ano, ,u:o::;ip1ao mnogo dabine (hakln) i inio nepravdu. '" Vrijeme kada je, poto je ljetina pon}evena, dola na gumno i ovrena, dozvoljeno uzimanje desetine, jest vrijeme uzimanja. Za ijeg tahvila je palo to vrijeme, sva je etva njegova. Nije dozvoljeno sporenje zbog toga to ljetina nije ovrena .i sasuta u ambar. Naredio sam da, kad stigne ovjek pomenutoga sa mojom asnom zapovijedi, privedete stranke i to izvidite. Kako je gore objanjeno, ako bude utvreno i jasno da je vrijeme etve palo za tahvila i vremena pomenutoga, svu etvu njemu da dosudite i da je uruite bez zaostatka njegovu ovjeku. Ako je on (ovjek Muhamedov) uzeo neto od ostalih prihoda koji su pali za tahvila pomenutoga, poto to utvrdite, dosudite da ovom to dodijeli od svega onoga to mu pripada. U. tom smislu ne dajte nikom da uini neto protivno eriatu i zakonu. Neposlune umirite, a uporne .dostavite. Ne dajte povoda da ponovo bude albi zbog ovih stvari. Tako znajte. Ovu moju asnu zapovijest, poslije uvida, ostavite kod njega. Oslonite se na moj asni znak. Godine 966 (od 14 X 1558 do 2-3 X 1559).

JlkL _,..1
i)WI.!.lll

~~.:"~J. 2J"~Ililj_...')/1 J J;.;ll J~ [il#] .1~1 ('JJ" rl.fJI .l..r'')/1 oJ.Ai

t'll,.. rK"...>'lli J t!'p1.:;._. r:>\SOI J J.aA!I.:.,........ rts::::l-' J ;~,;.,A~Ij:- J.~ ar"" .F.J-~ ..:..J!
ols";.)

~Lt>l ~~.r' ~ ~:~~.o'<liJI (').._A J\;tJI j..oiJ

,jJ! lJ'

(j; ~j~ ~j .s-:"li ~l_,

~"':"."",t!~:...> J-1 "':"~ .:.,.)1; Jd~ .:.,..liJf-l.o'J!~' J~.r ~.,:.'-:')J~.l' r;i .....~ .;:..,.IS'.:...:.)1, "':"~'' IS".U)\.. o.)l} '-:'hl .;:::.-:.. ."~j w:~J:.! .:,,1 '-:'~l..::.,...:... '-:'),1 L. o.)o)J!j<
"':"'~' ~JJ'...) _r.~)jJI ~;):j! 4_h:....;'i- J ):"'1;-- ~ '-:'.,:IJI J._i )_;?o.)~ ..U..d,l

J.:l J;~l ~".;..;;'-:'ji ~) ('r'J ;.;.) J .:,;li .j)\;.

' u rukopisu: rlj;..l

' U rukopisu: ~l

rukopisu: rl..

U rukopisu: k~~

448

Filipovi

Nedim

.dl ~l;-, '-:''""!1.t.1.r. 5,\,.a; o.Li:>,lj ..LFI:>'")\1 -;-.1, "':'}'' o}J"J1 t.\:...~b;~j~ rl}l J

--':!r

~ .0::::::.:>;~ 0 -~AI

:rJ.f' '-:''""!l }D ~li\;.~~ j_j:> ~;J""~ )ft' ~':JJI ~J_;? _;? .;),1 ~l.. '-:'}JI .:{L. o:>!) ~~~JI o.'>J.f./ ~ ~.r.lJI ~; J4j~ IS}J.JY
oJ;""!' :>l:c J:>) ..i-4:';.111 .:.::.) p-; h..;~, ot::"'!;- ~.Aj)-!.~

!lp J.<>l JJI"-:' }!t'JI

a~~~ .f. _};.:JI ..~o! J ;,.-~l fi' ~IS(:~ ;I_J::; oJ.f.f ~~l ._p~ .f. ;,.-o~ l ,j>f ":"-'j~ J ..:.:!":-'J ~...:.... ;_,?.;.. Fl Jly ~1J1 J 1J_,_j ;-~ :>~l ..A:~.,:....)!,: '-;'J.l-!1 ~l .Jj)l
4.1;.)1 i~..;\..;....j

Carska zapovijest
Uzoru plemenitih emira, oslonu slavnih velikaa, nosiocu moi i potOvanja, obdarenom obilnou milosti sveznajueg vladara, begu Bosanskog sandaka, neka mu potraje mo, - i ponosu kadija i sudija, rudniku vrline i rijei, tumau erijatskih propisa i zakona, naem muli, sarajevskom kadiji, - neka mu se po~ vea vrlina. Cim stigne uzvieni carski znak, neka se zna da su sada stanovnici Sarajeva poslali na moj uzvieni dvor ovjeka i podnijeli sljedeu molbu: Neka lica izmeu njih dola su sa sela, postala zanatlije, nastanila se. u pome.:. nutom gradu 0 i tu rade o zanatu. Tu, stanuju vie od deset godina, nemaju posjeda u selima, a pri popisu vilajeta zavedena su u gradu kao graani. Neke spahije i hajmanedije zlostavljaju ih govorei: Vi ste sinovi (u defteru) zapisane raje i protivno zakonu i defteru uzimaju rajinske pristojbe i ine nasilje. Sada sam naredio da, kad stigne sa mojom asnom zapovijedi koja se mora sluati, sazovete stranke i, pregledavi peatom provienu autentinu kopiju novog carskog deftera koja se nalazi u (svakog) spahije, to izvidite. Ako doista budu sinovi (u defteru) zapisane raje, a lino ne budu (u defteru) zapisana raja i ako stanuju u pomenutom gradu vie od deset godina, te ako su na osnovu osloboenja upisani u gradu kao graani, ne dopustite spahijama i hajmanedijqma da uzimaju rajinske dabine od takvih lica.
' U rukopisQ: .\.' U rukopisu:
7

('_r

to nije greka

ve

usus koji se

esto susree.

U rukopisu: l.;:i
rijei f-1 JI

' Prepisiva ili je bio prvo napisaoj:1_,1, pa je to popravio u_,;-l,li!i je moda stavio znak duine na drugj elif u i ta se duina slila sa
iduim

slogom, tako da se

dobiva utisak kao da je napisano i j: l JI . Tekou poveava i to to nema diakrtikih taaka. ' Sa kasaba oznaava se naselje od 5000-10.000 stanovnika. U rij~nicima je dato znaenje za kasaba: vee selo, trg varoica. Ja sam taj izraz ovdje preveo sa grad, jer je Sarajevo sredinom 16 vijeka bilo velik, razvijen grad (upor. VI. Skari, Sarajevo i njegova okolina itd., 1937., kao i Sarajevo i njegov teritorijalni razvitak u 15 i 16 vijeku, Gl. Zem. m., XVI, 1929, str. 41-54) .. Kieffer et Bianchi llilje~i ~ll rije k<!Sllllll QYQ; ~on acception vafi<;J ~\lVilint ~~~ qiff~req
te~ contree~

de !'Orient.

Sedam dokumenata iz kodeksa br. l

449

Uporne i prkosne zapiite i saoptite. Ne dajte povoda da se pomenuti ponovo ale zbog ove stvari. Ovu moju asnu zapovijest, poslije uvida, ostavite kod njih. Imajte povjerenje u moj asni znak. Napisano krajem asnog evvala godjne 973; (ll do 20 maja 1568 godi!le) u rezidenciji Jedrenu.

j\bl...

~.P

_,.,

~_,. i)\.JI.:!.Ull ~\:r. ~J. ~l2il;b.'YI J ;..\AJI J; Ir~''~' ;JJ- r'J(ii.I/'YioJ.Ji :>1_;!:,, e>'..- r~LJ j..::a.JI.:,.~M it'YI .:;.,-y_, ;-L!j i)L.\fl:;t;..; ;,,.w J 3il_, ._;::;,d-~ J~ .:,lc;'YI ~lJ ,J\.. j 5,J\(',Jj)_, .o''Y,I i)...o JlfJI j.DIJ ":,J!\1' r:j; r:ji ~ ib c>h'>li

"r

o.l.:..\..Oi e>'..- ..J..J!\1'- .::.,1;: J.'!~ Ef! l.. J.J.j< .o'~~~ J:>J''":"~ vSI.... .\('p ):-l;- rt f?1.. .J$;! Jj jj,l c.S};. ..jJ;M~_, <lA!.,~ o".d;.l~ c.S:>J~ c>;"f .!l:..~} it o. ,jJ.>.IJI ..j~

J.,.:.; c>}1>1;- "!.} rt ..!.I...J!,;t.x._, ._;::; '"="'-'-.!' .;;t_,., .;....l;j '"="-'~, J'f e>):..:; JJ!/ ~i '.J.
1

,.JY t;'I;0,J!_, ;:>}!..1~11 c>J.:!-1;j-;_,'l' o;j,l.,:;.. '":"},t~ i$(

>.J.f

~}J ;,;'Y,I JI;- 'YI.. .)!....JS('~I ~.:-;J _rs.,

,;.:t ;~l c.Sj,;; '"="'~' .):>i}

Sf'..."_,....;. .1.

.i,j

}>h ~r ~ .G:>;J;! c,S.JAI

..cl....:. l:> c.S>r ~ J j\:..:' .!l:.. "!,j J.f.f :J)J;t .:.,\:1,1 t'J '";"JJI j \:.e:' c.S};_,:... l:~)"!,j ~_,.:.
&~} .!.I,.)!J;I;:>;J!j-o (.~ -"!1 ~l }..l;'c JJio:>~.Jt:-fl>'";"}Jio..ci;-ai c>J::..::;J.J. .:,..li\..j;I..W.,I

;~l J;.> J!:> ;>)!..ls:::;ll c.S;':"'I;- J.f.f 4!} _,j ~r>, .r".s. :l;;. J, t -......ll'5 ~,1-':-' .ti&:'"-'

"':"'-'!'~~l .;ll ~c..i ;1 . . ~ ;_v,;;~.;,....:.,_, ~J. s.:.,~;'c JI;:'":"'-'!'~;%:> .1..1.:- ~l

:r..r..r.'' )).;; ~
J' l;-~ ~._,lc;_;. J~..;-. .AJ);"f .5).,~1 J:>.f J ,;.:t J;~l ;Ji. ..:....hJ'"="f'J_,' '"="A..:.....;. ;;;.}.o'; ~J! J;J"" .!.1:...:--;i J~". '";"J~'
.;....l;) J ..j;-ai ) .,lj J' l;- J

<;;.~~~J ;;;...!l,I.:J"" ~;i~J.:!.li.f.4'l';-.~1 ~~l r!_IJ;-o;.f',j-:> Ji '";"j~ J ":"'!.)~~r ~!J> j-o~IJ:>.f ~lJ'';- 9c,S_}j':-.J-I ~~~}~~_}:Aj-<J..).'l";

J-'!'~ '"="n'' ~f '"="'~t~ ;;;.}.o-; ~fo.> ,j-> p". t.."t r"'::"J_...,

~--

J:' ......Al~ 4,j_,;G

rukopisu: r~' , u rukopisu: rij;. )ll ' u rukopisu svagdje rl.. U rukopisu: .:.~j ' U rukopisu: i.J'fi,_,;;b ' Ime ovog sela nisam uspio da proitam. Prepisiva je i sam bio nesiguran u te ga je osta,;io bez diakritikih znakova. Najpriblinije napisano ov~ko: .U nJ' ' U rukopisu: .::-1_,>' U rukopisu: ,J~.;L" ' U rukopisu: _,cl::}-1

' u

itanju,

450

Filipovi

N"edin\

~)_,J. .us::::;;.J ~l hL. )J. '-:'r.:'J..) '":i.:" <r"!.J')L J ~.~..~ &_).S; }J.J. jA J

.;:t );-'!l ;J&.

<!!...i~ ~J.!. o.) ~~J~Jiho~~IA.. ~;:>1..-J?w~)J..;-.J./' ~.)JI
roJ..r.fl '-:'J~I ~ ... ;}JI.!.

o.);;::.- IS"lJ..)~;~\.. J~ .J.t.)-6; '-:'r.;'JJSI j.; ~1._r; ~JI J.:j

J>';- J.J.j< .6).~1 J>.r _,
JI

15.}6:w oP.J. l.!..~ oJ..dJI-!!!..i 15).6; )o.)lj J>';- J

._;:1 );~l j.;.~.) '-:'A ~;!:..;..;jJI .:,_,a;_, .:d~ .J~J' '-:';t...r. .t.)U 1.1..)-AA.)
;"_;. .:,_,;G IJ..)~;'Y.- J ~ w~JI t_-'iiJ &_).6; '-:'J~ l

e ~l ~1_, ;-.o;.f' ~:>

;-~;..\il .,:..AJ\? J.)~ lO~J j. J!=> jJ! o.>lj

('rJ => fi.!..).J.i.S".J:J.!..j .;,!'JJ IS)jJI

J>';- J J"';-'-:'-'~ .;,__}:...j- .J)JI

Jo-! .J_,f-1 ._;..;~If~)

~J J ..sfo; i.i..U ~ .}.~l ',:p.f' J

ir") ~1) J:' ~l;j '-:'hl ;jC..:? ..(.)~}N .;"'JI'-:'-"!.)~ =>}4~

..r:' )J-'.!' eJ .s:::..~..) ~.~..Je;;)

J? i..\..4~ J.:: .:"Jio.J:J.!..j ~'JJ .IS)jJI ~JJ~; !.i...; j_,! ;-.;.f'~=>JI
...!. }:-5' J ;'fie.).;f~ '-:'Jfl

~1;)

0 ..(,

}1).- ~ '-:'r.lJI

<.{L. ll..C:,)"?_} !Jp.~, '-:'}JI .:"-<:s:''-:'~.{

IS;"f '-!},l ~S)ljJI

~;J J:-; .;..U ):-lJJI t:'l )JI .!Itl~:> opi J>';- )'JJI ~JI ~ '::'_,f

.:,_,f-l !k.J.. J lJ..):,:"; ('rJ .).f '-:'r.lJI

o:>_,? '-:'.J~It2~1.f'" J ~l;j '-:'}JI~ oJ.:...~

~~ '-:'r.')-1>1 ~ ~~ J~l .)~o~ ...!..~ l.f..J:.::.<-; ('r') ~)jJI ~pj~ o:>)~ IJ..}J~

~i'3.J~;tr Jl...r._;..oJ..r.fl ;-'...,;~'-:''~'~.p.~. o;j_,I.:,}G _,fl.) lJ..):,:"; ir; !l.if

.tl...r. '-:'J.f..r.fl;_,..,.i

~ '-:'_:~II"G. .;:,,;JI J"! .;.[./' ;=>=> j-l .fl J .J.)o.l..i;)JI ~~;)i J,;,.. ..;!.P
o.)--4-;;<.JP;~~~..f.J
j

.JSC..f..) ~) !J)J..IS}JiJ:> ptrp .1.. o.i.);_,;... ~.Jj\:( .!.1.:.);\i .').~l J>.f'

~,1 J.:j J.ob. 14o~li); ~~fl:> ~jr-J o.x:._'J J JJI ~l

.f:l );~ft!J

c-t'-' j-Jf' ~=>JI

..:.A:- w?. 15.!..15.f6".J.';p !!}trp.!,. o.G);f-.:;.....-' j\:( &_J)i ~l ~ .:"~~~ (P o)>''.:,_,;~; .:,_,...J,, "-Jhl ~~~Ji'.:,~ r)~ ~)~i)~~~ ..:.A:" U rukopisu: " U rukopisu:

r)~ ~)..:.A:-.:,_?. ~l

..lt':- .r.
J,j_}..,_}

" U rukopisu: .:-If" U rukopisu: ,J.co:_~&' " U rukopisu: .~1;1... " Moda je trebalo
J.

Smisao ostaje opet isti.

Sedam dokumenata iz kodeksa br. 1

451

..:.:IC .J,t-l )._p~ .f. ;l;::;_;......;~ ':''j~ Jl:-LI '":':~.s~_1' r..t...JI ;_,..,.; 4 ';'J-l.:l ~l o.li)11 JJ'.. ll'~ J!;Li:ll ~J _;....4i:. ~r _;....~,116~1 tJ j,.J .W~ J! _;...~l )~JI
[...AJI,]

~t..,~, e::)'~
....:.b.:~...;

J* .:ro

~~.s.) .P'' J '..t..i r-~ "~1 4i:r ..:;....:>~.: "':''-'!'

i .

\At

Carska

asna

zapovijest

Uzoru plemenitih emira, oslonu slavnih velikaa, nosiocu moj i potovanja, obdarenom obilnou milosti sveznajueg vladara, begu Bosanskog sandaka neka mu potraje mo, - i uzorima kadija islama, eliti upravljaa ljudi, rudnicima17 vrline i rijei, kadijama Sarajeva i Viegrada, - neka im potraje krepost. im stigne uzvieni carski znak, neka se zna da su nosioci fermana kome se mora pokoravati, spahije po imenu Husein i Malko doli na moj uzvieni dvor i saoptili da u.granicama timara sela . . . . . , koji pomenuti Malko stvarno uiva u sarajevskom kadiluku mojim carskim beratom, raja pomenutog sela ve 30--40 godina, iskrivi umu, sije i obrauje zemlje poznate pod imenom Pruka, ali da su spahije sela Draojevia (Draevia) bespravno uzimali desetinu i pristojbe i da lice koje je sada spahija (u Draeviima), pozivajui se na to da su spahije pomenutog sela uzimale (desetinu i pristojbe), i samo uzima i eini n!lsilje. Sad sam naredio da se, kad stignu s mojom asnom zapovijesti, kako treba pozabavite tom stvari i da je pravedno izvidite; tako da, ako su granice njihovih sela jasne, ako su sporne njive onoliko vremena u posjedu njegove raje unutar jasne i odreene granice pomenutog njegovog sela, i ako one njive nisu poimenice u novom defteru jasno zapisane na ime stanovnika pomenutog sela Draojevia, a ako se on (spahija sela Draojevia) umijea, govorei da su sam'o spahije pamenutog sela uzimale od te zemlje desetinu i pristojbe, to nije dozvoljeno. To zabranite i, koliko god je ovaj uzeo od njegovih dabina koje su mu pripale (pale u njegov prenos) od vremena dobivanja berata, dosudite da bez ostatka uzme. Saoptili su da na njihovim timarima neke spahije i spahiski sinovi uivaju i obrauju neke njihove iftluke i njive i da bez njihova i njihovih ljudi znanja
U rukopisu stoji napisano bez diakritikih znakova v~ l . Kopist nije znao proi tati i oklijevajui stavio je gornji oblik. Smatram da treba staviti na mjesto gornjeg oblika oblik +.""1 Da je tako, navodim iz rukopisa l (1054), str. 44 ovo mjesto:..;,;; ~JI~

.J..Ji J

ci!;.

.sf' J.:l, ).JJ.JJJ! .q!-1 ,1 J.:l ..;tel_,l rj'1 ,_;..J.JJJ! ...t=,..;"_; ...:.f.l 15 _,.5~_,;.~ , ..ls::.

)":;[,1 ~.J.JJJ! )JJ.UJ! Ako doe gost neijoj kui ili ako doe gost u selo, kad bude potiebno narediti da se primi (doeka), neka se naredi domainu te kue. da ga ugosti i neka se naredi tim seljanima da ga ugoste. Neka se ne desi da ne narede da se ugosti. Vidi takoe: Ahmed Refik, Turk idaresinde Bulgaristan (973-1255), Istanbul, 1933, str. 11-12; gdje stoji: ana gore mukayyed olup bu defa zikrolunan milfsidleri ele getiirmeyince olmiyasiz. . Zapovijed od 26 safera 972 (3 oktobra 1564 god.). 11 Jedninu prevodim mnoinom

452

l."ilipovi

Nedim

vuku ljetinu na gumno i vrhu je, te ih (tako) znatno varaju u njihovim prihodima. I to izvidite. Ako se to desilo, zabranite da bez njihova i njihovih ljudi znanja i prije nego je uzeta desetina, svoju ljetinu vuku na svoja gumna. Poslije upozorenja neposlune sa spahijama prijavite. Inae, kaznite ih po eriatu i ne dopustite da se protuzakonito postupa. Ali, i ovi kad uzimaju desetinu od ljetine svoje raje, neka uzimaju desetinu bez uznen:Jiravanja. Spomenuti usljed toga to ne daju tano desetinu i salariju od svojih ljetina i daju poneto novca varaju ih u njihovim prihodima. To izvidite. Ako u starom i novom defteru nije otsjekom uyedeno neto kao protuvrijednost za desetinu i salariju, dosudite, ne doputajui izbjegavanja, da mogu uzeti od njihove ljetine desetine i salarije, koje iznose jednu osminu. Takoer su izvijestili da pomenute spahije i spahiski sinovi, kad se uzme desetina od njihove ljetine, ostavljaju na svojim njivama svoje snopove koje ovima daju na ime desetine od nje (ljetine) i odugovlae da ih po postojeem obiaju i zakonu odvuku na gumno i ovrhu. I to izvidite. Ako je tako, to zabranite i naredite da po utvrenom zakonu odvuku desetine i salarije od svoje ljetine i tako ne dopustite da prkose i protivrjee zato to su spahije i spahiski sinovi. Izvjestili su k tome da su se neki od njihove stare raje i rajinSkih sinova pri popisu vilajeta, samo da bi izbjegli plaanje rajinskih pristojbi, upisali u varoicama, te da, iako i sada stanuju u timarskim selima i obrauju zemlju, odbijaju da dadu rajinske pristojbe. I to izvidite. Spahije ne mogu uznemiravati takvu staru raju i rajinske sinove koji su pri popisu vilajeta prije deset godina preselili u grad i tamo se nastanili, a ne stanuju u njihovim selima i ne bave se zemljoradnjom na njihovim zemljama. ve u gradu ive od rada i zarade i tu su zapisani. Ali ako su ona lica njihova stara ~aja i rajinski sinovi, ako stanuju u selu njihova timara i siju i obrauju. zemlju, a ne stanuju u gradu, ve su se upisali u varoicama, samo da ne bi plaala rajinske pristojbe_ i na taj nain odbijaju da plate rajinske pristojbe, ne dozvolite izbjegavanje i po defteru i zakonu dosudite ovima da od ovakvih mogu bez zaostatka uzeti rajinske pristojbe. Dabine koje im pripadaju od vremena (dobivanja) berata, bilo da su teret raje, bilo nekog drugog, ma koga, poto to utvrdite, dosudite da ih bez zaostatka uzmu, a ne dozvolite da bude zaostatka nijedna aka, nijedno zrno. Izvijestili su da oni koji dre zemlju u jasnim. i odreenim granicama njihovih timara odbijaju da dadu pristojbu za zemlje koje dre. I to izvidite. Ako je tako, onda, ako je u tom vilajetu pristojba na zemlju (resmi zemin) ubiljeena u novom carskom defteru kao prihod, dosudite da bez zaostatka uzinu punu pristojbu na iftlik (biitiin <;ift resmi), ako zemlja koju dre posjednici zemlje (yer tutanlar) u jasnim i odreenim granicama njihovih sela i<i:nosi iftlik (bir biitiin <;ift), a ako iznosi manje od pola iftlika, onda, ma ko to bio, po zakonu (da uzmu) pristojbu po dunumu (diiniim ak<;e). Uporne umfirite, a neposlune zapiite i saoptite. Ne dopustite da bude ponovnih tubi zbog ovakvih stvari. Da se ne desi da ovaj spor konano ne rjeite. Tako znajte. Ovu moju carsku zapovijest, poslije uvida, ostavite kod njih i oslonite se na asni znak. Napisano poetkom mjesecazil-hidde godine 1174 (4 do 13 jula 1761 godine) u rezidenciji Carigradu.

Sedam dokumenata Iz kodeksa br. 1

453

15J:.'> lt .JI, J ~J.r,

f-J,, J ~;,ji r)(s::J' J ~l.::..i!l .:.~~a.. rls(l...' J z~.::..i! l f-lU

.~)drt~ iJY,.IJ> ul..j ;J..i;l.l\:'1.. o")IJI r).... J~JI j.>IJ .:,.J!\J> ej; t}i~; ~j
l

.::.:.:->' uJ..i}:f;-"!j~ .!.1.:..4.!} rt.:;) JJ.JI,IJ~ <!~fl.;: ~~I.J>.r .u._r. --:JJIS'" 4..-o)t....
d.,J-15;'-i ~l jJI

o:>j"l:oi..:.). --:JJ h --:J.fl.;: .:.r..).r..I.S}h;j)l ,.J..;; ~S};:a"'..:,J..i )J_,PJI

J..:l ;).,l ,.;;.. .:,~

~\GI~.A:..-~1_,.- l~ &'J~ .J.o.Jh;IJ .d.rt;\11 ~lJ ---'!.A~ .O:::::.:>;J:,I.S.J-ol ~uJI --:1 ""Jl..I:IJI.]>; ~.o'~_,! :r-;f --:-''-!:'~J J.5Z IS($5 o;j,I._;..~J
o .fl ~bl. jJI &;Y;.f' ~J..r..~S}h;jJl 1.J.:ii ":'.JJ";.f' I.Sj:IJio:>J.;: .:,~ ..:,,1

J,.,;f'--:JJ";f

J tf....;)!.;. :r-.r..r.fl;~. uJ..iJ.J.t.f' &>.:NJI~~

>.1..i" .:,~.r..~S}-J:>;iJ' )~JI Jli~ .::.-;;.; IJ.--:JJ.I!I ~ .:..r,JI ~ "-:1 J.llt tf:> J" .c!..i()~ o.f.};';JI ;.-~;J..il.j:l +f"::.;;, J .:,J\;
:>~l .U,,._..!. .:;,A~ ;.-o~ l ~l o..dl JY..l/' ~ )i:JI ~J :r-..1:! 4J!. ;.-~1 )IlJI
~ r~ [...All,] ...:~,o, ~J~.:..>-*'
Carska zapovijest

.:;,._lf::!;l.;::; .:,_,f.:l ~,.,>J! f-.JJ~ --=''j~ J.~l .:;,All? J ~\.:e --:JJ.:::, J.~ l :>J f-.r..r.fl ;,_.,.;
IJ'..j ;.-~

;:ro r;ct1 J1,!. ;.1,1 J

Ponosima kadija i sudija, rudnicima kreposti i rijei, kadijaroa Zvornika, Uica, Srebrenice i Valjeva, - neka im se povea vrlina. im stigne uzvieni carski znak, neka se zna: Nosilac carskog fermana imenom Mehmed doao je sada na moj uzvieni dvor i izvijestio da usljed toga to neka lica, koja spadaju u upisanu raju i rajinske sinove sela Luke koje on uiva sa beratom, naputaju zemlje na kojima od starine stanuju i odlaze i nastanjuju se u vaim kadilucima, nanose tetu prihodu njegova timara. Sada sam naredio da, kad on stigne s mojom asnom zapovijeu, koja se mora slijediti, ovu stvar u prisutnosti stranaka, prema mogunosti, pravedno i kako treba islijedite, istraite i izvidite; tako da, ako je stvar onakva kako je iznesena, oni koji su takvi treba da sele i da idu. One pak koji su tu otprije deset godina, ne. moe se preseliti na njihove zemlje na kojima su od starina stanovali. Dokle god ne budu zapisani kao raja drugome, omoguite da pomenuti uzme bez zaostatka dabinu (hak) koja mu pripada sa zemlje na kojoj oni stanuju. Ne dozvolite da iko postupa protivno eriatu, zakonu i defteru. Koliko je god kod njih ostalo njegove prole dabine, poto to utvrdite, osudite da je bez zaostatka uzme.
' U

rukopisu: Lc29

454

Sedam dokumenata iz kodeksa br. 1

Neposlune umirite, a one koji prkose i protiyrjee zapiite i saoptite. Ne dajte povoda da bude ponovnih albi zbog ove stvari. Tako znajte. Ostavite kod njega moju carsku zapovijest, poto je pregledate. Oslonite se na asni znak. Napisano krajem .. asnog evala 1179 godine (od l do 10 aprila 1766 godine) u rezidenciji Carigradu.

RESUME SEPT DOCUMENTS HISTORIQUES D'UN RECUEIL DE DOCUMENTS A L'INSTITUT D'ORIENTALISME DE SARAJEVO Ces documents relatifs a l'l;listoire de la Bosnie et Hercegovine apportent quelques renseignements detailles tres interessants sur !'organisation des timars, sur la migration des paysaml'.des villages aux villes, sur quelques details du travail qans 1es mines et enfin sur les abus des. knezs et des primikiirs (chefs de nahiye et de village) en ce quicohcerne leurs prerogatives. Cinq de ces documents remontent au .XVl siecle et deux d'entr'eux sont du XVIII siecle.

MEHMED MUJEZINOVIC

TURSKI NATPISI XVI VIJEKA IZ NEKOLIKA MJESTA BOSNE I HERCEGOVINE

U proloj svesci ovog asopisa (Prilozi Il 1951, 95-114) objavljeni su turski natpisi u Sarajevu iz XVI vijeka uz kratak osvrt o znaaju i vanosti ovih epigrafskih podataka. U ovoj svesci donosim orijentalne natpise XVI vijeka iz nekih mjesta Bosne i Hercegovine. Svi su ti natpisi u ovome radu sreeni hronoloki. Oni potiu iz sljedeih mjesta: I Banja Luka l natpis na Ferhad-painoj damiji iz 987 = 1579/80 2 natpis na Defterdarovoj damiji iz 1003 = 1594/95 II Foa l natpis na Carevoj damiji iz 906 = 1500/501 2 natpis . na nadgrobnom spomeniku Ibrahima,. sina Huseinova iz 953 = 1546/47 3 natpis na nadgrobnom spomeniku Ibrahima, sina Hasana Nazira 1-10 durnada II 957 17-26 VI 1550 4 natpis na Alada damiji iz 957 1550/51 5 natpis na nadgrobnom spomeniku Hasana Nazira 21-30 zilhide 960 27 XI - 5 XII 1553 1553/54 6 natpis na Mustafa painoj damiji iz 961 7 natpis na nadgrobnom spomeniku Defterdar Memi ahbega iz 993 1585 1593/94 8 natpis na Kadi Osmanovoj (ehovoj) damiji iz 1002

III Livno l natpis na Balagijinoj damiji iz 920 1514/15 2 .natpis na damiji Muhamed Spahije iz 971 = 1563/64 1577/78 3 natpis na Mustafa begovoj damiji iz 985 4 natpis na Dukatarovoj damiji iz 99fl = 1587/88

IV Mostar l natpis na Vujakovia damiji iz 935 = 1528/29 1552/53 2 natpis na Cejvan-ehajinoj damiji iz 960

V Poitelj l natpis na Hadi Alijinoj damiji iz 970

= 1562/63
29*

456

Mehmed

Mujezinovi

VI Rogatica l natpis na Carevoj damiji iz 980 = 1572173 2 natpis na nadgrobnom spomeniku Rukije iz 993 VII Travnik l natpis na Hasanaginoj damiji iz 956 VIII Ustikolina l natpis na nadgrobnom spomeniku Seferage sina Jusufova iz 977 IX Vitez l natpis na Ahmedaginoj damiji iz 998 --1589/90

1585

1549/50

1569/70

l,

906

1500/501

NATPIS NA CAREVOJ DZAMIJI U FOCI Ovaj natpis je napisan na arapskom jeziku u etiri stiha i isklesan lijepim nesh pismom na kamenoj ploi veliine 60 X 90 cm, uzidanoj nad glavnim ulazom damije u veoma lijepo izraenom i ukraenom kamenom portalu. Slova izboena i mjestimino vokalizirana: Podloga natpisa obojena plavom, a slova obinom crnom bojom. Slova su vjerovatno prvotno bila pozlaena.

Turski natoisi XVI vijeka iz nekoliko mjesta Bm

457
'
1.:

,.)Ld\ il;[\]_,

_;..'il ir.l1J

JI~ 0-"\ 0-" ;u1 ~LA ~ l!; l

~ ' i\;11 je[\] J ~~\.U. J!

'

...

i )L\'\ J-.: JJ J:..!~ u-) ~J

i(.)'\

e: lJ J->-' i\; u-l:;

\JLI\Jb <>!f,.J oi~L.~IJ..:

t:1 {-:lc ~~ ~l :l~ ~

i\41.1 J ~rJI r_Q-l.l.r.'E:Jt

Boje hramove podie samo onaj ko vjeruje boga, sudnji dan i obavlja propisane molitve. Ova je damija sagraena na uzvienom mjestu u doba Bajezida Svetog, promicatelja islama. Neka bog uini raj utoitem njemu i onom ko se u njoj bude molio za imamom. Hronogram ovoj asnoj damiji 'i" svetitu (glasi): 0 sluge Allahove, neka je mir (boji) s vama i neka vam je ugodno (ovo mjesto). Kada saberemo brojanu vrijednost pojedinih slova u kronogramu ovog natpisa dobiemo godinu 906, kako to proizlazi i iz ovog zbira: 2 .s = 20 4 l= 4 2 t= 140 2 ':"' =4 = 4 4 J = 120 = 5 v- = 60 3 r = 120 .!l = 20 J. = 9 = 400 = 906 (Poinje 28 VII 1500 do 16 VII 1501). Pored kronograma godina natpisa izraena je, kako yidimo i brojkama. Koliko se do sada zna ovo je najstariji sauvani natpis u Bosni i Hercegovini na graevinama turskog doba. Iz natpisa saznajemo da je damija sagraena 1500/501 u doba i na ime sul~ tana Bajezida II (1447-1512), pa je po tome prozvana i u narodu poznata kao Careva damija. Ona je istodobno i najstarija od 16 foanskih damija. Situir~na je na jednoj uzviici iznad Pazarita u staroj ariji. Ova damija ima jae izduenu osnovicu (10,50 X 19 m), pa se po tome razlikuje od drugih damija. Ima od kamena izraeni minber i drveni mahfil.

+ .,

+ .::.

2
920 = 1514/15

NATPIS NA BALAGIJINOJ DZAMIJI U LIVNU Ovaj natpis je sastavljen u dva stiha na arapskom jeziku i isklesan na kamenoj ploi veliine 55 X 93 cm. Pismo neispisan sulus. Slova izboena. Natpis ima interesantno ornamentisan okvir u obliku spirale i rua. Izdanje: A h m e d A l i i, Livanjske damije, Glasnik IVZ IX (1941), 389 (prepis i prevod natpisa nepotpuni).

458

M~>hmed

Muiezinovu;

('z/\ ~L:..

~\ ':"',._\.,.J

ift

;.J~ JI..; lill j-1-

fl' ~~ ~)t

\:..;.,

.u

J:.r::- .)~\ ~ lill

..r-: J

Neka bog asno i plemenito oprosti (grijehe) Dobrotvoru i ostalim vjernicima, I neka njemu (dobrotvoru) podijeli obilnu nagradu. Postavismo joj (damiji) hronogram;: Sa zlatnim perom. Hronogram ovog natpisa kako ga je proitao Alii glasi: ~t" -"!Ji rl-ll ~Jii 1:.:.. J . Meutim takvo itanje hronograma, ne moe nam nita kazati o tome kada je sagraena ova damija, kako to i sam Alii zakljuuje, jer ako saberemo vrijednost pojedinih slova u ovom hronogramu dobivamo godinu 643 (1245/46), a to je nemogue. Istina u hronogramu manjkaju diakritike take pa ga je s toga, a i obzirom na posebni nain pisanja pojedinih slova ovog natpisa, dosta teko odgonetnuti. Moje itanje hronograma ovog natpisa glasi: ..-JAli~~. Kada saberemo brojanu vrijednost pojedinih slova ovako proitanog hronograma dobiemo godinu 920, kako to vidimo i iz sljedeeg zbira: 2 '=' -_ 4 = 700
= 5 .s = 10 1= 1 2 J 60 = 100 r = 40 = 920 (Poinje 26 II 1514 15 II 1515). ' Alii ne mogavi na osnovu svog itanja ustanoviti godinu gradnje damije posluio se narodnom tradicijom, prema kojoj bi trebalo, da je ova damija sagraena na godinu dana prije Glavice damije, tj. 995 (1586/87). Meutim na osnovu moga itanja hronograma proizlazi da je Balagua sagraena 920, dakle na 74 godine prije Glavice damije. Prema tome, opet, Balagua damija je po datumu gradnje starija i od same Sinan-Caueve damije za koju Alii kae, da je sagraena 1529. Balagijina (Balagua) damija situirana je na jednom breuljku pred vratima Starog grada. Po nazivu Balagijina zakljuujemo, da ju je sagradio neki Balagija, o kome nita _pouzdano ne znamo. Nije nam se sauvala ni vakufnama ove

+ "'

+ .;

+ .:;

Turski natpisi XVI vijeKa _iz nekoliko miesta BiH

459

damije. Tradicija veli, da je Balagija sahranjen u dvoritu svoje damije. Tu se zaista nalazi jedan lijepo izraen sarkofag s nianima, koje tiadicija oznauje kao dobrotvorov grob. Blagijina damija je ujedno i najljepi arhitektonski spomenik starog Livna. Naroito treba istaknuti, da su unutarnji zidovi i unutranjost kupole uk.raeni slikarijama, koje pretstavljaju stabla kruaka i ljiva sa zrelim plodovima. Taj dekor potjee, po svoj prilici jo iz doba same gradnje damije. Prema tomu ovo bi bio i jedan od najstarijih dekora damija u naim krajevima.

3
935

= 1528/29

NATPIS NA VUJAKOVIA DZAMIJI U MOSTARU Natpis je na arapskom jeziku, isklesan na kamenoj ploi veline 20 X 35 cm koja je uzidana nad glavnim ulazom u damiju. -Pismo. dosta slab nesh. Slova
izboena.

Izdanja: E v l i y a e l e b i, Seyahatnamesi VI ,(1318), 484 (nepotpun prepis natpisa). Up. S. Kemura, Iz sejahatname Evlija elebije, GZM XX (1908), 330.

~l ~l ~ J l~ ~
~b ~~---"'~l
4J")

(.JA

~)~

Ko sagradi damiju na bojem putu, Hronogram njen je: Boja milost neka je na njega (dobrotvora) uvijek. Hronogram ovog natpisa sadran u rijeima ~lJ <:'<-..iii;(.". .J daje nam godinu 935, kako nam to pokazuje i sljedei zbir brojane vrijednosti pojedinih 400 + 3 l = 3 + 3 njegovih slova: j = 200 + e = 8 + 2 r = 80 + .:.. J= 90 + 2"'= 10 +t= 70 + 2 <S= 20 + ~ = 4 + 0 = 50 = 935. U Evlijinom prepisu ovog natpisa stoji napisano ,J--! mj. L'-! , zatim je isputena rije ..iii iza rijei .k- i konano rije Y=:Jt' napisana je ~.JI;. Kod njega je ispod teksta natpisa zabiljeena godina 878 mj. 935. Vujakovia damija prema prednjem natpisu sagraena je 935 godine, dok bi prema zakladnici trebalo, da je sagraena mn9go kasnije. , Naime originalna zakladnica Vujakovia Nesuh-age datirana je koncem dumada II 972 (24 I - 4

460

Mehmed

Mujezlnovl

Il 1564). Prema tome izmeu datuma natpisa i vakufname pojavljuje se razlika od 40 godina. Kako, dakle, da opravdamo ovu razliku i dovedemo u vezu zakladnicu i ovaj natpis. U originalnu zakladnicu ne moemo sumnjati. Meutim ako podrobnije promotrimo ovaj natpis uoiemo, da je on obzirom na druge natpise iz XVI vijeka dosta primitivan, malen prema veliini objekta, dosta slabo ispisan i bez okvira i dekoracije. Na osnovu toga moe se zakljuiti, da je ovaj natpis naknadno postavljen, moda prilikom kakvog popravka damije, a godina hronograma proizvoljno stavljena. Prednji natpis ne kae nam ime osnivaa damije. Meutim iz spomenute zakladnice znamo da ju je sagradio Vujakovi Nesuh-aga. Po nazivu aga moemo zakljuiti da je bio u nekoj slubi, a pretpostavlja se da je Nesuh-aga bio rodom iz Ljubukog. Vujakovia damija nalazi se Pod Lipom, a u njezinoj arhitekturi ima elemenata gotske arhitekture: kapiteli na mramornim stupovima i iljati i uski prozori. Ulaz na munaru damije je sa vanjskih sofa, to je inae velika rijetkost.
,4

953 = 1546/47

NATPIS NA. NADGROBNOM SPOMENIKU IBRAHIMA SINA HUSEJINOVA U FOCI Natpis je sastavljen u prozi na arapskoii:l jeziku i isklesan u 12 etvornih polja 1na uzglavnom nianu Ibrahima sina Husejinova u dvoritu Atik Ali-paine damije u Foi. Niani na kojima se nalazi ovaj natpis klesani su iz skopaljskog kristala. Pismo nesh. Slova izboena.

Ttuski nt.ni<i XVT vijeka Iz neko1iko mjesta B>H

461

J~_..; ~luJ JI ~W\ J_,..cl.l ir>.rll J _,::11

~\....JJ .:.t;J- J~~

c!JI ~ 0: ~l.tl

Umrli, (od boga) pomilovani, pokojni, potreban milosti uzvienog boga Ibrahim sin Husejnov. (To se) dogodilo godine 953 (- 4 III 1546 do 21 Il 1547). 5 956

1549/50

NATPIS NA HASANAGINOJ DZAMIJI U TRAVNIKU Ovaj se natpis sastoji iz tri stiha na arapskom jeziku, a isklesan je na kamenoj ploi veliine 49 X 94 cm, uzidanoj nad glavnim ulazom u damiju. Natpis je ukraen vegetabilnim ornamentima, koji se vjeto prepliu sa slovima, pa cijeli natpis daje nam utisak ornamenta. Pismo lijep sulus. Slova natpisa u poetku su vjerovatno bila pozlaena, pa je kasnije podloga natpisa premazana plavom, a slova bijelom bojom. Slova izboena i mjestimino vokalizirana. Izdanja: E v l i y a Ce l e b i, Seyahatnamesi V (1315), 443 (zadnji stih natpisa). Up. S. Kemura, Iz sejahatname Evlija Celebije, GZM XX (1908), 193.

~L..JI )b .ill~

~~ ~.Ai ..:_A-.>-)11 ..r" t .J,~

1

--

...

'

1::..-. ~l
' ... '

U-> ~

.u t" ~

~.:....;t~ J ):J~ l"\_~

~) . ~L::,) .....111 . .r-1'

'L:UJ; L!J .illi
' t

r--t-11

Hasan-aga sagradi ovu damiju kao dobro djelo, Za boju ljubav, da slui kao bogomolja, On (dobrotvor) trai boje zadovoljstvo, Vri dobra djela, pomae muslimane. Bog nam nadahnu njezin hronogram: Casno sastajalite vjernika.

462

Mehmed

Mujezlnovi

Iz natpisa vidimo da je ovu damiju sagradio neki H!!$an-aga 956 godine, kako nam to pokazuje i sljedei zbir brojane vrijednosti pojedinih slova hronograma: 1;:. = 3 + 3 l = 3 + 3 r = 120 + t = 70 + 2 ":"' = 4 + 2 J 60 + ..;. =300 + J = 200 + J = 80 + J = 6 + 2 ~ = 100 + l$ 10 = 956 (Poinje 30 I 154;9 19 I 1550). Hasan-agina damija lei zapadno od travnike tvrave, a poznata je pod imenom Jeni-damija. Po tome nazivu bi mogli suditi da je na ovom mjestu ranije bila druga manja damija. O osnivau ove damije Hasan-agi nemamo nikakvih podataka, ali iz titule aga moemo pretpostavljati, da je bio moda dizdar travnike tvrave. Dok je gornji" natpis sa kaligrafske i dekorativne strane sasvim uspio, dotle se u njemu nalaze izvjesne gram:atik~ i stilistike nepravilnosti. Takvi su, stilski neuspjeli prvi i zadnji polustihovi natpisa. Ostali dio natpisa kao da je kopija natpisa sa Gazi Husrev-begove damije u Sarajevu, jer su upotz:ijebljene skoro iste rijei. To nam daje povoda da tvrdimo da sastavlja ovog natpisa nije bio dobar stilista pa se posluio stilski odlino uspjelim natpisom sa Husrev-begove damije.

957 = 1550/51

NATPIS NA ALADZA DZAMIJI U FOCI Natpis je napisan arapskim jezikom i ispisan lijepim nesh pismom u tri reda od kojih su prva dva u prozi, a posljednji u stihu. Ovaj natpis isklesan je na kamenoj ploi veliine 50 X 90 cm uzidanoj nad glavnim ulazom u damiju. Podloga natpisa obojena je plavom bojom, a slova pozlaena. Natpis sa svojim pismom i vegetabilnim ornamentima djelU(je veoma lijepo. Izdanja: E v I i y a Ce l e b i, Sijahatnamesi VI (1318), 433 (nepotpun prepis) up. Kemura GZM XX (1908), 311; Zarzycki, Arndt i Stratimirovi, Alada damija u Foi GZM III (1891), 103-104 (nepotpun prepis i prevod natpisa); Alija Bejti, Alada damija u Foi, El-Hidaje VII (1943/44), 71 (nepotpun prepis u transkripciji latinicom i prevod natpisa).

Turski natoisl XVI vijeka Iz nekoliko mjesta

B~H

463

..:_, Y-1.-1 .....,,..\,..

'

.....A-.:11 . J.,_ll . J
~

:GL;.) ~lk J JL.; i~

. J-fl-J . . i~ . ~. r:r-- J r."!

Ovu asnu damiju i uzvieni mesdid sagradio je u ime uzvienog boga dobrotvor Hasan sin Jusufov za ljubav bogu, elei time postii boje zadovoljstvo. Tajni glas izree joj hronogram: O vjeni (boe) primi (ovo djelo) Ujepo. . Brojan~ vrijednost pojedinih slova u kronogramu iznosi 957 kako nam to pokazuje i sljedei zbir:
2 ..s = 20 1 1 3 ":" = 6 2 J :;::: 60 I 1550 do 8 I 1551).

t ,

+ = + 3 ..; = 300 + 2 J = 12 + r = 40 + . : . = 400 + e. == 8 + v- = 60 + iJ = 50 = 957 (Poinje 20

U Foi na desnoj obali Cehotine kojih 1500 m od njezina utoka u Drinu u ravnici i zelenilu smjetena je Alada-damija, remek djelo osmanske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Ime Alada tj. Sarena dobila je po ivopisu, jer su od osobite umjetnike vrijednosti geometriski i vegetabilni ornamenti, koji su narisani po xanjskim zidovima trijema i u unutranjosti ove damije. Iz natpisa vidimo da je Aladu sagradio 1550/51 godine Hasan sin Jusufov, o kojem emo neto kazati kasnije.

1-10 dumadel-ahira 9 (57)

17-26 VI 1550

NATPIS NA NADGROBNOM SPOMENIKU IBRAHIM-BEGA SINA HASANA NAZIRA U FOI Ovaj natpis na arapskom jeziku u prozi isklesan je nesh pismom u 16 etvor nih polja na uzglavnom nianu nadgrobnog spomenika Ibrahim bega, pokopanog u zasebnom turbetu u dvoritu Alada dallljije. Na svakoj strani niana kvadratne osnovice (16 X 16 cm) nalaze se po etiri polja, od kojih su dva oteena tako da su im slova potpuno unitena, kako se to vidi i na faksimilu natpisa. Izdanja: Z ar z yi e k i, A r n d t i S tr a t i m i rov i, Alada damija u GZM III (1891), 105 (nepotpun i netaan prepis i prevod natpisa); Alija Bejti, Alada damija u Foi, El-Hidaje VII (1943/44), 72 (nepotpun prepis i prevod nat- . pisa).
Foi

464

Mehmed

Muiezlnovl

'~l ~ J .,All \J

)1 ..::.,\..

.J ~lfo }\;LS:~ 1)-> ~ ~ r-"'..t' ~~

(oteeno . ) s.;.'~/1(.$'.)~ JIJIJ~J.ll.,lJ

(oteeno ......) ~...;JI

.J.

; .r. _,. lJ ~ 1.....3 J

Umro je (od boga) pomilovani, pokojni, sretni ehid, Ibrahim-beg sin Hasana Celebi Nazira. Neka bog oprosti (grijehe) njemu i njegovim roditeljima. Poetkom dumadel-ahira (... oteeno) i devet stotina po hidri (... oteeno). Kako vidimo na ovom spomeniku oteen je upravo onaj dio natpisa koji oznaava jedinice i desetice u datumu smrti Ibrahim-begove. Prema tome na osnovu ovog natpisa , nije mogue ustanoviti tanu godinu Ibrahim-begove smrti. Meu tim postoji tradicija prema kojoj je Ibrahim-beg poginuo pri gradnji oeve damije, pa ga je otac sahranio u ovo turbe koje je podigao i odredio za sebe. U pomanjkanju drugih izvora na osnovu kojih bi tano ustanovili godinu smrti Ibrahimbegove posluiemo se navedenom tradicijom i datumom natpisa sa Alada damije. Prema natpisu damija je dovrena 957, a njezina izgradnja mogla je trajati par godina pa je Ibrahim-beg mogao u to vrijeme poginuti. Kao najvjerovatnije uzimamo da je Ibrahim-beg poginuo 957 i to od 1-10 dumada II (= 17 do 26 VI' 1550).

'l'urskl natpisi XV! viieka iz nekoliko miesta Bilt

465

Neki historiografi tvrde da je Ibrahim-beg morao poginuti u boju. Tu svoju tvrdnju oni zasnivaju na tome to je u natpisu Ibrahimbegovu spomenuta rije ehid. Meutim rije ehid u eriatsko-pravnoj terminologiji oznauje ne samo onoga koji je poginuo u boju nego i onoga ko je poginuo kojim nesretnim sluajem.

Evlija Celebi u Sijahatnami kae da je u ovom turbetu pokopan Alada damije Hasan, budimski defterdar.

osniva

960

= 1552/53

NATPIS NA CEJVAN-CEHAJINOJ DZAMIJI U MOSTARU

Natpis je sastavljen u tri stiha na turskom jeziku, isklesan na kamenoj 28 X 57 cm, uzidanoj nad ulazom u damiju. Pismo sulus, slova izboena. Ispod ovog nalazi se jo jedan natpis iz g. 1303 (1885/86), koji se odnosi na popravak ove damije.
ploi veliine

~l..JI "':") w_,_"

"':"~~
~~L;

':?"~-'! ~~ ~.;lr,_( ~~\

).d~\

~rL~U1 ~u

JJ'.r- <I.A\(_; ;J~ ~

dc-'

~-.n

(i;

wl:.-.. 0.

~)t

':?;~-::; ~-!:;J

466

Mehmed

J.Viujezinovi

Cejvan-ehaja sagradi ovu damiju Uz pomo gospodara svjetova. OvoJ bogomolji se obradovae oni Koji se klanjaju i niice padaju. Kandi joj ree hronogram rijeima: Kua boja, mjesto dobrih ljudi. 960

zbir

Po ebded sistemu iz hronograma dobiemo godinu 960, a to nam pokazuje i vrijednosti pojedinih slova njegovih: 2 2 .s = 20 = 400 3 r = 120 3 4J = 150 4 1= 4 J = 6 J = 100 2 J = 60 uP = 90 t = 8 = 960. (Poinje 18 XII 1552 - 6 XII 1553).
brojane

--; = + +

+ .:.

+ +

Zbir 960 isklesan je i brojkama ispod teksta natpisa. O pjesniku Kandiji koji je spjevao ovaj natpis nemamo za sada nikakvih podataka. Iz natpisa, dakle, saznajemo da je damiju sagradio 1552/53 Cejvan-ehaja, o kojem nemamo bliih podataka. Ova je damija situirana na Velikoj Tepi iznad Starog mosta. Prema podacima koje nam prua drugi natpis iz 1885/86 vidimo, da je damija te godine obnovljena. ,

9
21-30 zilhide 960

27 XI -

5 XII 1553

NATPIS NA NADGROBNOM SPOMENIKU HASANA NAZIRA U FOCI Nadgrobni spomenik na kome se nalazi ovaj natpis oznauje grob Hasana Nazira, osnivaa Alada-damije, a postavljen je na veliki kameni sarkofag i situiran u dvoritu pred mihrabom te damije. N~ani i sarkofag umjetniki flU izraeni od bijelog mramora. Natpis je uklesan deli-pismom n.a sve etiri strane uzglavnog . '-:. niana, koji ima osnovicu 16 X 16 cm. Izdanja: Z ar z y e k i, Ar n d t i S t r a t i m ir o v i , Alada damija u Foi, GZM (1891), 105 (nepotpun prepis i prevod natpisa); Alija Bejti, Alada damija u Foi, El-Hidaje VII (1943/44), 72 (nepotpun prepis i prevod natpisa).

!)\;

lr.k. v-~...,.~

w~.UI GUli._,...~

J'i-0.

wl_,-;.)l J 01~1 )b JI
wl:-~_);t u->-J_,~.\J,.. r

wl_r..:..l'l )b "'_.

jJ )lJ

wl-_;-li.L.,..J JI cL::..l.l

0W J :.tf-- ~-1)..-A

'rurski natpisi XV1 vijeka iz nekoliko mjesta BiH

461

Naredbom pravednog vladara, sudije ispio je au smrti (doslovno: 1sp1o Je sve je na ovom svijetu prolazno) i preselio se iz kue tuge u dom poasti i zadovoljstva, (a koji je) potre.ban boijoj milosti, pomilovani, pokojni Nazir Hasan sin Sinanov. Krajem zilhide devet stotina i ezdesete godine ( 27 XI do 5 XII
au:

1553).

Osim natpisa sa Alada damije i natpisa sa nadgrobnog spomenika Hasana Nazira. imamo jo dokumenata, koji nam prilino osvjetljavaju linost ovog dobrotvora. U Gazi Husrev begovoj biblioteci u Sarajevu (v. Inv. br. 343) nalazi se drugi svezak komentara Kurana od Ebul-lejs Samarkandije na kojem rukopisu na poleini stoji sljedea biljeka na arapskom jeziku:
)1..\ .;,\('r

JSJ J ..:. <.llY. ~t..JI c>>Ul ~ .l.1 ~; .:-Jll ~l ~l t';:.li.J,!-Z' r Jl:ll .Li}\ u.. WJ .W

~;J .J.-:f)-

4t. Jo .l.\

c>r.-JJI....i..J! U:.:,..- >~l

J

...a...; l tl J

'-J.) l

~j ._,-.ii J ~IJ!.llr ~

<:~

0-:;1 ~~ :.:... .;.,? r ri.J-1

r.r p

JliJI

J;.--

. Zavjetao sa.n ovaj drugi svezak komentara Kurana od uenjaka pravnika Ebul-Lejsa - bog mu se smilovao - u svrhu da ga itaju moja dobra djeca i oni koji budu sposobni od uenih ljudi u Foi, neka je sauvana (od propasti). Ja

468

Mehmed

Mujezlnovi

sam. najslabiji rob (boji) Hasan sin Jusufov, Foak. Bog nam je svjedok i staratelj o onom to smo napisali. Ovo je napisano poetkom muharema 942 godine (t. j. od l do 10 muharEma 947 = 8 V do 17 V 1540). Iz ove biljeke napisane moda i vlastitom rukom zavjetaa vidimo da je Nazir Hasan bio rodom iz Foe ili njezine okolice i da je imao vie djece sposobne itanju knjiga na arapskom jeziku. Da se i sam Hasan bavio naukom potvruje riam njegova titula Celebi, koja se davala uenim ljudima. U ovom zapisu nema naziva .Nazir, 1 a kojeg nalazimo u natpisu na nadgrobnom spomeniku njegovom i njegova sina, iz ega se dade zakljuiti da je Hasan na taj polaaj imenovan kasnije nakon objavljivanja turskog rudarskog zakona. Potrebno je napomenuti da se natpis na nadgrobnom spomeniku dobrotvora Hasana ne slae sa natpisom na Alada damiji u pogledu oeva mu imena, jer dok je u natpisu na damiji ocu mu ime Jusuf, dotle je ovdje Sinan. Meutim ..ta oprenost u ovom imenu ne moe nas dovesti u zabunu kada znamo da su Turci ako ne uvijek a ono esto uz ime Jusuf dodavali nadimak Sinanudin, a koje se u skraenom obliku upotrebljava kao Sinan. Godine 1542 Hasan Nazir pie jedno pismo Dubrovanima na naem jeziku u kojem istie prijateljstvo s dubrovakom vlastelom i moli da se eminu Mehmedbegu dozvoli uvid u deftere kako bi ustanovio gdje je pogrijeio. Iz jEdnog hudeta od godine 1548 vidimo kako Hasan Nazir nareuje eminiffil!l c~skih hasova u rudnicima da dohodarinu uredno ubiru i da se prilikom ubiranja resmova raja ne napada. Kao sigurno moe se uzeti da je Hasan 13 godina bio upravitelj rudarstva u Bosni. O tome da je ovaj dobrotvor bio i budimski defterdar nemamo nikakvih drugih izvora osim Evlija Celebine Sijahatname, u kojoj Evlija kae da je Hasan umro u Budimu kao' tamonji defterdar i da je otuda njegovo tijelo preneeno u Fou i sahranjeno u turbetu njegove dari:rije. Glede mjesta gdje je Hasan pokopan Evlija svakako grijei, jer kako vidimo u zasebnom turbetu kod Ajade pokopan je dobrotvorov sin Ibrahimbeg, a Hasan Nazirov grob se nalazi u istom dvoritu, ali pred mihrabom damije.

l.O
961

1553/54

NATPIS NA MUSTAFA-PASINOJ D2AMIJI U FOCI Ovaj je natpis napisan na arapskom jeziku u prozi i isklesan na kamenoj 70 X 80 cm. Pismo deli-sulus. Slova izboena i mjestmino vokalizirana. Ploa na kojoj se nalazi ovaj natpis smjetena je u Vakufskom povjerenstvu u Foi, a sve do 1947 godine nalazila se uzi<}ana nad glavnim ulazom u ovu damiju. Izdanja: E v l i y a Ce l e b i, Sijahatnamesi VI 1315, 433 nepotpun prepis i prevod natpisa. Up. Kemura, GZM XX (1908), 312.
ploi vEliine
1

Arapska

rije

Nazir

znai

nadzornik, kontrolor. Ovaj se naslov davao ministrima, a

konano oznauje

i vrhovnog upravitelja rudarstva u jednoj pokrajini. Na dobrotvor bio je

upravitelj rudarstva u Bosni.

Turski natpisi XVI vijeka iz nekoliko' mJesta BiH

469

.._A~\ ~ 0:1 ti-l ~ ~).11 r~i 1.u. ~_, _, ~ ~

~ ~ .l:l_,jl 1y J::..;~ J_y\11 \:.~~._:.t;..t!
"_:1.,._3 _, ~=:;

'

'

"

"'

- .

_,

<,SJ...,.. l

Jj.ll

..

4:.. J .1. .r=Jt f:._-'

Ovu asnu damiju obnovio je i proirio Mehmed-aga, sin Abdulatifov, mutevelija Mustafa-paina vakufa, koji je (mutevelija od strane vakifa) ovlaten da moe graditi to eli. Ovo je napisano u godini devet stotina ezdeset i pn;oj (poi nje 7 XII 1553 do 25 XI 1554). Sjeverozapadno od Alade, a u njenoj neposrednoj blizini postojala je Mustafa-paina damija, koja je u toku prolog svjetskog rata jae oteena bom)?ardovanjem i konano poruena 1947 godine. Evlija elebija u svom putopisu naziva ovu damiju Emir Mehmedaginom damij.om, a ujedno kae, da je u narod u poznata kao Paina damija. Evlija glede imena osnivaa ove damije grijei. To vidimo i iz toga to je on u svom prepisivanju ovog natpisa ispustio upravo onaj dio natpisa iz kojeg saznajemo da je Mehmed-aga samo obnovio i renovira o ovu damiju iz sredstava Mustafa-paina vakufa, iji je on bio mutevelija 961 godine. Pretpostavimo li da je Mehmed-aga iz svojih sredstava gradio damiju u tom sluaju bi bio suvian onaj dio natpisa koji nam kae da je mutevelija Mehmed -aga ovlaten da iz sredstava Mustafapaina vakufa gradi to eli.
30

Mehmed Mujezinovil:

Iz rijei L J zakljuujemo,. da je i prije 961 na ovom mjestu postojala manja damija. O Mustafi pai kao ni o ovom Mehmed~agi muteveliji njegova vakufa nemamo nikakvih drugih podataka.
~1

970

1562/63

NATPIS NA HAD:li ALIJINOJ DZAMIJI 'U POCITELJU Natpis je sastavljen na arapskom jeziku u prozi i u)desan pismom sulus na. kamenoj ploi veliine 35 X 52 cm. Ploa s natpisom ranije je stajala u damiji, pa je g. 1948 postavljena.na svoje mjesto nad ulazom u ovu damiju. Izdanja: E v l i y a. Ce l e b i, Sejahatnamesi Vi (1315), 476. (Pogrean i nepotpun prepis natpisa). Up. Kemura GZM XX (1908), 325.

.::.,WI
<S'Y

;;p

~-P' ~l
'IV ~J

I,U J

~ .G

iJ: ~ ~~\l...l .::.,\:.J.-1 .J::;o-1

).-1 ":"""'\...

Ovaj asni mesdid sagradi za oprost;grijenika dobrotvor Hadi Alija, sin Musa-ov. Godine 970 (izmeu 31 VIII 1562 i 20 VIII 1563). U pi:episu Evlija Celebije potpuno su isputene rijei .:.L...JI )al i ~l, a pogreno prepisane L'U-1 mj. ~..11 ; .:.1~1 mj. ~l Osim toga Evlija iza imena Musa~ov:;~ stavlja rije \01 to je suvino, jer u originalu te rijei nema. I godina je kod njega pogreno preraunata u 971 mj. 970. U originalu natpisa rijei .:.l.a.ll i ~lJ.! trebalo bi po pravopisu arapskog jezika pisati ;L.a.h i ?!.lJ-1. Prema gornjem natpisu ovu damiju sagradio je. Hadi Alija, sin Musaov.

Turski natpisi

xvt

vijeka iz nekoliko mjesta BiH

47i

Ona se meutim, u kasnijim izvorima i u narodu naziva Siman Ibrahim-paina damija. Siman Ibrahim-paa je unuk dobrotvora Hadi Alije. On je vjerovatno vrio neke opravke damije ili je na mjestu stare Hadi Alijine podigao novu damiju. Ibrahim~paa je 1075 (1664) postao jeniarski aga, sljedee godine vezir i valija u Sivasu, a 1667 u istom svojstvu premjeten je u Misir gdje umre 1668. O tome vidi: H. Kreevljakovi, Kalendar Narodna uzdanica II (1934), str. 37-39.

12
971 = 1563/64

NATPIS NA D2AMIJI MUHAMED SPAHIJE U LIVNU Ovaj natpis sastavljen je u tri stiha na arapskom jeziku i uklesan pismom talik na kamenoj ploi (veliine 35 X 70 cm) uzidanoj naq ulazom u damiju. Natpis je prvobitno bio pozlaen pa je kasnije premazan masnom crnom bojom. Izdanja: E l i y a Ce l e b i, Siyahatnamesi V (1315), 443 (nepotpun prepis natpisa). Up. Kemura GZM XX (1908), 197; A. A li i, Livanjske damije, Glasnik Ivz. IX (1941), 381 (prepis i prevod natpisa).

11..1.---" <Y.

J"l;-- .;.J
':JY!" ~ (""'l

~~~~~. .. ~

11 )~J~ J~
ft..l.:_~ \.:....-

~ . J'L. ....::.J, . ..

JI...

Sagradi (ovaj) mesdid u ime boga Muhamed Spahija, sin Abdulahov, iz istog i na dozvoljen nain ste enog imetka, Da bi se u njemu (mesdidu) molilo i bog spominjao, . U godini devet stotina sedamdeset i prvoj Neka je kod boga lijepo primljen. Hidretska godina 971 poela je 21 VIII 1563 i trajala do 8 VIII 1564. O Muhamed Spahiji osnivau ove damije nemamo vie nikakvih podataka. Ova je damija u narodu poznata pod imenom Perkua. Damija je u toku prolog rata stradala tako da od nje danas postoji jo samo !I!Unara i oteeni zidovi.
30

Melimed Mujezinovi

13 977 = 1569170

NATPIS NA NADGROBNOM SPOMENIKU SEFER-AGE S. JUSUFOVA . ' U USTIKOLINI .Natpis je sastavljert na arapskom jeziku u prozi i ispisan reljefno obinim neshom na uzglavnom nianu Sefer~age sina Jusufova. Nadgrobni spomenik na kome je isklesan ovaj natpis nalaz{ se u dvoritu Turhan Emin-begove "damije u Ustikolini.

r: .a

._A-Y.~ [il;... ~~>-)1 J.,:il

o~-:!..Lli)J ~_J ~l.fo .:1;1}1)... .n!. J

\VV .e- "}l J l..r.JI 0 _.1 J Umrli, (od boga) pomilovani Sefer-aga, sin Jusufov. Ovq se dogodi u blagoslovljenom mjesecu saferu. Neka bog oprosti (grijehe) njemu i njegovim roditeljima i neka ih nagradi. Godine 977 (= 16 VI 1569 do 5 VI 1570). O Sefer agi, osim ovog natpisa, drugih podataka nemamo.

14
980

1572173

NATPIS NA CAREVOJ D2AMIJI U ROGATICI Ovaj natpis nalazio se nad ulazom u sultan Selimovu damiju u Rogatici, koji je uniten zajedno sa damijom godine 1944 prilikom bombardiranja Rogatice. Moje izdanje ovgg natpisa prireeno je po fotografskom snimku natpisa koji se uva u Gazi Husrev~begovoj biblioteci u Sarajevu, br. 2650.

Turski natpisi XVI vlieka iz nekoliko miesta BiH

473

~> .1; J)~ ~l>i s.J:i

~f::--L r.!l~ .. ~1
~~[" 0t(_..

~:U'Ij ~l-l> ~} ~l "':"'...:~

',,.
.,:..J-)

C:_-::i "~
/""

. ~"<:.. ...

_?J. ':?~;b~>/>
l 4 ~<

\)lj\f ;b "j_,L ~~ L~

~:

f-L wlkL

\,~_: ~:-> {~ ~~l ;;J~

~)t;.

f) ~~~ d....4

Sultan Selim-han podie ovaj hram (boje) milosti, Da bude put vjeri, Da bude stjecite i kua spasa do bri\1 ljudi. Neka u njoj uvijek slave istinitog (boga) oni koji niic.e padaju, Neka se (u njoj) askete uzdiu bogu. Damiji rekoh hronogram ovako.: Stjecite milosti, boravite pobonih ljudi.
Brojana vrijednost pojedinih slova hronostiha daje nam godinu 980, kako to vidimo iz sljedeeg njihova zbira: 3 r = 120 -i- J = 30 ~ = 3 2 >.S 20 + 3 l = 3 + J = 201> + ( = 8 +.::, = 400 + ..:l = 20 + 2 0 = 100. + t= 70 + ':" = 2 + , = 4 = 980 (poinje 14 V 1572 - 2 V l573).

U natpisu manjkaju dijakritiki znaci na nekim rijeima. Tako rije .JI.. treba pisati .JI;. i prva rije u zadnjem stihu napisana je .!La...!.. a treba <!!_._.~. Osim tqga u prvom polustihu natpisa stoji napisano <S)> a treba J 1o Ovu je damiju sagradio Selim II (1566~1574). Od nje se danas vide samo temelji, a nalazila 11e u jugozapadnom dijelu Rogatice pod l:>rom Hrid, u kvartq Toplik.'Jinala je do~ta visoku i lijepu munaru.

474

Mehmed

Muiezinovi

15
985

= 1577/78

NATPIS NA MUSTAFA-BEGOVOJ DZAMIJI U LIVNU Ovaj natpis sastavljen je u ll stihova na turskom jezik~, a isklesan na kamenoj ploi veliine 70 X 87 cm. Ploa na kojoj se nalazi natpis prepuknula je na vie mjesta, ali su slova ostala neoteena. Jedino je oteena brojka 5, koja stoji na mjestu jedinica u godini natpisa. Pismo neujednaen i dosta , zbijeno napisan nesh, pa usljed toga i ~ko itljiv. Slova izboena. Izdanja: E v li y a Ce l e b i, Sej ahatnamesi.V (1315), 449 (hronostih nat- pisa). Up. S. Kemura GZM XX (1908), 197; A h m e d A l i i, Livanjske damije, Glasnik IVZ IX (1941), 384 (pogrean prepis natpisa).

l_,lll -C-"1 ~fa> ..r.-;~ ..sili

~ o~,._ .. ~ '7'-'~1 _r.-> lS~I

'

~ >~ r-J iLJ ~

..:,~l
o>

2- ..( 4! L;k"...
; .._:.__kj

l:_, . ~,l:_, . . _,.1 . w..Lil

':}._!..,..

~PJJI

~j

i \L. .X
4.1..;1

.u

-~,_i '}_,1 ~).J-.5

d_;l Jl__!__. o>}t Y. ~

-~ ~~~ ~~ Y-'~1 f~

JI

lS~,~ o..\.1~

(>'i

475
~~

J.t (.)J_,..,_;

oJ...i_i J.

~; J ~.;

,u r

.s;).J.J

\;_.. '".,.__;; 4-J.f fl J-~

IJUI ~ "-->.t J..~.;-' -1.

wL... <.>..UJI ~ <:?'-L>

;_,!_,l

J.

~.) <:?L:--~

11

~l

\L..,. J-,t~l '";'_,lj o~ 4~

~.:>

(..)';_,....,. ~! '- .:..;i! (.)J..l;

..\.:-! L>

w..ll.:>

~t..__. ..\~1

~p :J_,....::- ')/l

~l ~ J! ~s::: J..!.:> <.);s:;;t

0_,~1 ~- (.).:>\f!

Ld

Sto bi vjeti slikar naslikao, To naumi njegova ekselencija, zapovjednik live, Mustafa-beg, osniva zadubina. Vrei dobro djelo sagradi damiju. Na jednom ugodnom i krasno mjestu, Postavi temelj divnoj-zgradi, Kojoj u ovim krajevima ravne, Niko do sada vidio nije. Podigao je- (damiju) na mjestu podesnom :~;a narod. Njezini posjetioci zahvaljuju bogu i slave ga. Ovaj potpuni hronostih jo je vie ukrasi, (Jer) u njemu nema pravopisnih greaka. To je divna boja kua, '~' . Ako joj pogleda kube .ini ti se da gleda nebeski svod . .Boe! kako postade privlana ovo mjesto, Da li je to (damija) ili rajsko nase Ije Boja mo ui,ni ovaj dobro posjeeni hram; Mjestom gdje se srca iskrenih vj er nika okreu prema kibli. Ona je (damija) lazurit, koji je veza s bogom. Od svega srca blagoslovih dobrotvora. O Kefija, da bi bio poznat datum (njezine) gradnje: Rekoh, ovo je najbolja zgrada. 98(5). Hronogram je ovoga natpisa sadran u rijeima YI .,r.>.J! ..S:::~, a brojana vrijednost pojedinih slova njegovih daje nam godinu 985 kako to vidimo i iz ovog 2 r = 20 2 <S = 40 !l = 20 J._ = 5 2 ':' 4 zbira: 2 > = 8 J = 6 t = 600 J 200 + 2 l = 2 + J 30 + ~ = 50 = 985 (poinje 21 III 1557 = 9 III 1578).

U Sejahatnami Evlija elebijinoj stoji godina 975 mjesto 985.

narodu

1e

ova g<~mija poznata pod imenom Lala-paina damija.

476

Mehmed

Mujezinovi

16
987

= 1579/80
U: BANJOJ LUCI

NATPIS NA FERHADIJI DZAMIJI

ine

Ovaj natpis u tri stiha na turskom jeziku isklesan je na kamenoj ploi veli65 X 85 cm, koja je uzidana nad gla vnim ulazom u ovu damiju. Natpis je mjestimino vokaliziran i ukraen. Pismo lijep sulus. Izdanja: A s i m M uf t i, Moschee und Stift"ung Ferhad paa's in Banja Luka, Leipzig 1941, str. 1-2 (prepis i prevod natpisa) .

. ' ' ~n-~J .iiii

J;l ~ ~- ~r."; .:.,(~j..\
~> <.S,>j\.! ";; ~J ~J ~ d

r:x.)::;. J.,l

;~J\~

1) <.>,;..~ Y.

<.>,ili_

Turski natoisl XVI Viieka iz nekoiiko mjesta BiH

477

Ovu velebnu bogomolju podie u ime boga, Dobrotvor Ferhad-beg, pomaga vj ernika. Zednim maem uklesa u mramor svoje junako ime, Sa ratnim imetkom podie dobro taj o~abrani mu. Spahija prispjevi graevini ree joj ,hrortograin: U ime boga sagraeno je ovo mjesto za' Vjernike. Godina 987 sadrana je u brojano j vrijednosti pojedinih slova hronograma, kako nam to svjedoi i sljedei p.jihov zbir: ( 8 +..,.=.(jO + 3 "="= 6 = 400 + 3 J = 90 + .. = 5 + 4 .s = 40 + 2 l = 2 + .> = 4 + 2 J 12 + 4 r = 160 + J - 100 + 2 ~ = 100 = 987. (Poinje 28 II 1579 - 16 II 1580). Ovu. damiju sagradio je Ferhad-beg . (kasnije paa) Sokolovi, posljednji bosanski sandak i prvi beglerbeg. On je osniva Donjeg Sehera, u Banjoj Lupi gdje je pored damje sagradi jo mnoge zadubine. Sto je za Sarajevo Gazi Husrev-beg, to je za Banja Luku FerhaCI -paa Sokolovi. I ovaj natpis potvruje Peevijin n avod da je Ferhad-beg podigao svoje zadubine od otkupnine mladog Herberstaina, koja j~.. po Peeviji iznosila. 30.00Q.. ~ultata.

+.::.

17
993

1585

NATPIS NA NADGROBNOM SPOMENIKU MEMISAH~BEGA U FOCI Natpis je sastavljen na arapskom jeziku ~ prozi i .napisan obinim suslus pismom isk;lesanim na uzglavnoq:t nianu kva!lratne osno'i;rice (12 X 12 cm, vis. 130 cm) na sve etiri njegove strane u 8 etvornih polja (vel~. 10 X 12 cm). Nadgrobni spomenik na kome se nalazi ovaj natpis situiran je u dvoritu Memi Sahbegove (Nazorove) damije u Gornjem Pplju u ~9i.

~'fl-

o\.!.~.( ;b;;> i .J>)\ J_,:ll

~'Y' 4.:

~~[~;.u )l 4}

478

Mehmed

Mujezinovi

Umrli, (od boga) pomilovani defterdar Memi Sah-beg. Neka bog oprosti (grijehe) njeiii;U (i) svima (vjernicima). Godine 993 (- 3 I do 22 XII 1585). Po stilizaciji arapskog jezika u ovom natpisu izraz ~l , koji stoji iza rijei 4 ..ill~ bio bi .suvian, jer nema na to da se odnosi. Ako izmeu rijei ~l i 4 ..Up stavimo ~j-JIJ, tek tada bismo dobili potpun smisao reenice. Vjerovatno je ova rije ~j.JJJ isputena prilikom pisanja odnosno klesanja ovog natpisa. O Memi Sah-begu pored godine smrti za koju znamo iz ovog natpisa poznato nam je jo samo to, da je .bio bosanski defterdax" i da je sagi-adio damiju u Gornjem Polju u Foi. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci ima nekoliko rukopisa, doneenih ovamo iz Foe, koji su bili vlasnitvo Memi Sah-oegova vakufa, a postali su vlasnitvo njegova vakufa nakon Smrti Memi Sah-begove.

18

993

1585

NATPIS NA NADGROBNOM SPOMENIKU NEKE RUKIJE U ROGATICI Ovaj je natpis stajao na nadgrobnom spomeniku neke Rukije, keri Alijine. Nian na kome je bio isklesan natpis naen je u zemlji prilikom kopanja novog groba u dvoritu Careve damije u Rogatici. PreJ?iS i crte natpisa ustupio mi j e Alija Bejti.

"''"'

~ ~ ~ ~J

..;:;\..

Umrla je Ruk,ija1 l<;! 1\lijinf.!, qogiq!\ 993 (traje od 3 l ~ ~2 XII 1585).

Turski natpisi XVI vijeka iz nekoliko mjesta BiH

479

19
996 =
1587/88

NATPIS NA DUKATAROVOJ D2AMIJI U LIVNU Iz Sejahatname Evlija Celebije saznajemo da je ovaj natpis stajao nad ulazom u damiju Dukatara Hadi Ahmeda u Livnu. Za ovu damiju Evlija kae da se nalazi blizu arije. Meutim, danas se na mjestu natpisa, kojeg spominje .Evlija nalazi drugi noviji natpis iz g. 1302 ( 1885). On se odnosi ha popravak ove damije. Taj novi natpis ispisan je mastilom na kamenoj ploi. Nije poznato kojom prilikom je nestalo prvobitnog natpisa. Izdanja: Evliya Cele bi, Seyahatnamesi V (1315), 449 (prepis natpisa). Up. S..Kemura, GZM XX (!908), 197; A h m e d A l i i, Livanjske damije, Glasnik IVZ IX (1941), 391 (prepis i prevod natpisa prema Evlija Celebiji).

<SJ.~ b
~

1 ~\,. 4:.o\EI ~t...t.l . &:..

..:JJ

~l Jb r"_; ~_,..(.~~!l~

....,

S bojom milosti, prispjevi njezinu dovretku (damije), neznani Hronogram ovoj damiji je: Divna li je kua pobonih ljudi. Godina 996

ree:.

Hron9gram natpisa sadi-an je u rijeima ~~ .Jb i', a brojana vrijednost pojedinih njegovih slova daje nam sljedei zbir: 2 0 = 100 t 70 2 r = 80 ~ = 4 2 \ = 2 .J= 200 J = 30 = 400 J = 100 & = 10 = 996. (Poinje 2 XII 1587 - 19 XI 1588).

+ .::.

+ =

U prvoj polovici stiha ovog

tS-'-!~

n~tpisa

kod Evlije je tampana

rije .,~1

mj.

.
Mislim da je gornji tekst samo dio natpisa. Na takvo miljenje me upu-

uje i to to Evlija Celebija navodi ime osnivaa damije. On je to ime vjerovatno

proitao u natpisu. Osim toga Evlija nam i sa jo dvaju damija u Livnu donosi samo prepise hronostiha. Dakle, prema Evlija elebiji znamo da je ovu damiju sagradio neki Duka..: tar Hadi Ahmed, o kome nemamo vie nikakvih podataka. Moemo jedino zakljuivati da je Hadi Ahmed bio bogat ovjek i pretpostavljati da je bio rodom iz Livna pa je s ovim objektom elio da ukrasi svoje rodno mjesto. Damija Hadi Ahmeda Dukatara u narodu poznata pod imenom Glavica, nalazi se na najljepem poloaju starog Livna, na jednom brdacu s kojeg se prua krasan vidik na okolinu. U ovoj damiji i njezinoj arhitektu l,'i vidi opirnije ko~ Aliia.'
~--

'N. d.

3~Q-995.

480

Mehmed

Muiezinovi

20
998

1589/90

NATPIS NA AHMEDAGINOJ D2AMIJI U VITEZU Ovaj natpi!> sastavljen je u tri stiha na arapskom i perziskom jeziku i isklesan na kamenoj ploi (veliine 50 X 50 cm) uzidanoj nad ulazom u ovu ~amijiJ. Podloga natpisa premazana bijelo, a slov a obojena crno. Pismo dosta neispisan nesh. Slova izboena:

u.~ :J.?' I.L->0-r!

UI.L~I ~~

\:~[1]

1$,\::- J...., 0\:..~ l~10~

t\) :JJ"""'"

-~l_r.;. '7'"..1.,., ~lj.

.J

't-J .J-- J lv-L-;J

u--l J

UJ~ .&1 ;JJ~

(On je) ponos boraca, dobrotvor, Mudri ovjek po imenu Al}medaga. Neka bog blagoslovi njezin hronogram: >>i onog, Koji unie i pomoli se u njoj<<
Brojana vrijednost pojedinih slova hronograma po ebdedu daje nam godinu 998, kako to proizlazi i iz sljedeeg zbir a: 2 J = 12 + 3 J = 90 + r = 4o + 0 = 50 + , :::: 4 + . = 600 + 2 .. --: lO + 2 l = 2 + V';;:: ~Q 2"..,

= 20

+ .J = 60

:;;;; 996.

(Poinje

10 XI 1.589 - 29 X 1:>90).

Turski natpisi XVI vijeka iz nekoliko mjesta BiH

481

Ahmedagina damija u Vitezu kod Travniku sa unutranjim prostorom 10 X 10,5 m vrlo je interesantna graevina. Njezinu grau sainjavaju lijepo tesani kvadri mekog i tvrdog kamena. Na mnogim se vide okrugle udubine s tragovima olova. I predvorje damije poploano je isto tako isklesanim kamenom. Postoji p,arodna predaja po kojoj je neki ,J;bni Sinan od cara dobio nareenje da u ~atkom roku sagradi ovdje damiju. On je poruio jedan stari most i od njegova materijala podigao damiju. Kada je car zatO doznao kaznio je Ibni Sinana oduzimanjem imetka, radi toga to je poruio most. ' ' Na: osnovu toga moglo bi se pretpostaviti da je za izgradnju ove damije upotrijebljen materijal sa starog rimskog mosta koji se nalazio kod Han-Divjaka ('l,lj km 'zapadno od Viteza), iji su se obalni stupovi vidjeli jo potkraj prolog
stoljea:.

-.::. Narodna predaja o Ibni Sinanu mogla: bi se dov.esti u vezu sa dobrotvorom Ahrned-agom na taj nain, da je Ahmedaga bio sin Sinanov. u originalu ovog natpisa manjkaju kod nekih rijei izvjesni diakritiki znaci, kao to to vidimo iz faksimila natpisa. Meutim u prepisu n11,tpisa vidi se kako sam d~tine rjei proitao. Osim toga kod rijei Gl po pravopisu arapskog jezika suvi:. an bi bio l , kojeg sam u prepisu radi toga stavio u i.tgla5tu zagradu.

21
1002 ~: i593/94 NATPIS NA KADI OSMANOVOj 'tSEHOVOJ) DZAMIJI U FOCI
ploi veliine

Ovaj natpis je sastavljen na arapskom jeziku u prozi i isklesan na kamenoj 35 X 78 cm nad ulazom u ovu damiju. Pismo dosta lijep i krupan

nesh:' Izdanja: E v li y a Ce l e b i, Sijahatnamesi VI 1315, 431 (hronogram natpisa). Up. Kemura, GZM XX {1908), 310.

\~e~

482

Mehmed

Mujezlnovi

Vjernicima je nareeno da u odreeno vrijeme obavljaju namaz (molitvu). Kronogram njezin (ove damije) glasi: Neka je sretan ko ist unie u ovu damiju. Godine 1002 {- 27 IX 1593 do 15 IX 1594). ' Brojana vrijednost pojedinih slova u kronogramu ovog natpisa daje nam 1002 godinu kako to vidimo i iz ovog zbira: 2 .J. = 18 + J 6 + '":' = 2 + .s = 10 + 2 J= 60 + r 40 +.J= 50 + ~ = 4 + 6oo + 2"' 10 + 2 t = 2 +.J= 200 = 1002. Goina 1002 kako vidimo isklesana je i brojkama. Autor. se u prvom dijelu ovog natpisa posluio reenicom iz Kurana (Nisa, 103), a drugim dijelom je vrlo vjeto izrazio kronogram gradnje dainije. Damija na kojoj se nalazi ovaj natpis situirana je na sastavu dvaju ulica u blizini gornjeg poruenog mosta preko Cehotine. Iz natpisa saznajemo da je damija podignuta 1593/94 godine. Narod ovu' damiju naziva Sehovom damijo!Jl.. Meutim ~ Evlija Celebina putopisa i drugih, raznih dokumenata vidimo da je njezin osniva neki kadija Osman ef. Zakladnica damije nije sauvana. Ova damija,iako graena od erpia spada u solidno raene i umjetniki opremljene graevine turskog doba .. Karakteristino je kod ove damije to to ima dva mihraba, ljeskova vrata i munaru sa lijeve strane zgrade. Munara. damije je kamenita i lijepo. ornamentisana u postolju i ispod erefeta, koje je perforirana.

t=

22 1003

1594/95

NATPIS NA. DEFTERDAROVOJ DZAMIJI U BANJOJ LUCI Ovaj je natpis sastavljen u etiri stiha na turskom jeziku i isklesan na kamenoj ploi veliine 70 X 75 cm, uzida noj nad. glavnim ulazom u damiju. Pismo ta'lik, slova izboena.

;~l~ ~ J_,l ':?~~ ~.,..:;-J'-'"~ .f..

;~l ~-'.L:'

J-ll. ~~~

l.L> <iL;.f

~~~ ~_;.
Jl.tl

t:'

.1 _,

~-'' ~

tr"

.1

4-L.:' ~_; .r..'; 11 jJ- ~)ll ;> C:-,_,. J-J"J r~-~...:.L1! ~~ j. u

t-:! J~ r.--1> ..;~T ~ l~ .i e---~ r-!
<..);.._:..
~~-'
~~ ~>> .._;,_;t,.

)10. ~~ ~.> :,. wL;b-> ~

)b;...;> (~ I.P

.:./:Jw

'turski natpisi XVI vijeka iz nekoliko mjesta Bill

483

:Zrtva dobrih djela kada sagradi ovu bogomolj~, Radi bojeg zadovoljstva potroi svoj imetak, Napravi lijepu graevinu, koja postade asno mjesto, (A) nagrada je od boga, (jer) e. to (mjesto) biti utoite dobrih ljudi. Neka. od svoje dobrote oprosti mu onaj ija je milost vel~a. Sve pogreke i grijehe njegove (oprosti mu) ti koji mnogo prata Ovoj lijepoj d;Imiji kako da kaem hronogram? Nevieni glas mi dobaci: Reci: Damija Defterdareva. Godina hiljadu i trea. , Hronogram ovog natpisa sadran je u rijeima .h.iW~ t-'~ ija brojana vrijednost iznosi 1003, kako to vidimo i iz sljedeeg zbira: 1::. .3 2 l = 2 = 40 t = 70 2 ~ = 8 J 80 = 400 2 J = 400 = 1003. (Poinje: 16 IX 1594 - 5 XI 1595). Pored hronograma godina 1003 oznaena je i slovima ispod teksta natpisa.

+ ('

+ .::,

= + +.

Iz faksimila ovog natpisa vidi se da na nekim slovima pojedinih rijei manjkaju u originalu diakritiki znaci. Kako sam te rijei proitao oznaeno je u prepisu. U prvoj polovini drugog stiha rijei (r"' napisana je (r"' sa takom. na slovu ( to je, mislim, suvino jer (.;-a znai vikati, a to znaenje ne bi odgovaralo ovoj stilizaciji.

484

Mehmed

Mulezinovi

Osniva je ove damije Hasan Defterdar, bosanski timar-defterdar (!enski vitez), savremenik i lini prijatelj Ferhad-pae Sokolovia. Pretpostavlja se, da -je ovaj dobrotvor pot~eklom Arnaut, pa je otuda i njegova damija u narodu nazvana Arnaudija. Hasan Defterdar sahranjen je u posebnom turbetu pokraj svoje damije, a koja je situirana u Donjem Seheru, kojih 400 m sjeverno od Ferhadije damije. . . ' Gornji natpis spjevao je pjesnik Sebzija. Na Ferhad-painoj zakladnici iz godine 995 (1586/87) nalazi se kao prvi potpisnik Sebzi Celebi, sin Abdurahmana. To nam pokazuje, da je Sebzija bio uen i uvaen ovjek. Pretpostavlja se, da je on i autor Ferhad-paine vakufname. Prema tomu spomenuta vakufnama i ovaj natpis upuuju nas na to da je Sebzija bio dobar stilist~ i vrstan pjesnik.

RESUM:m Les inscriptions arabes et turques du 16e siecle danS quelques places de Bosnie et
H~rz~govine.

Faisant suite a sa publication d'inscriptions erientales, l'.auteur y traite les inscriptions ata"Qes et turques es places suivantes en Bosnie et Herzegovine: Banja Luka, Foa, livno, .Mo~~r, Pocitelj, Roge,tica1 Travnik, Ustikolina et Vitez.

HAMID

HAD2IBEGI

ODNOS CRNE GORE PREMA OSMANSKOJ DRAVI POLOVICOM XVIII VIJEKA

Pregledajui turske dokumente u Dravnom muzeju na Cetinju nai~ao sam na originalnu bujuruldiju bosansko~ valije Ahmed Kamil-p~e od 4 dumadel-ahira 1170 godine ( 24-II-1757.), upuenu vladiki Savi i knezovima Crne Gore. U njoj se za vladiku Savu veli da je ispravan i loj~an i da je raja Crne Gore s njim zadovoljna u svakom pogledu. Zato mu se alje bujuruldija, da bi i dalje mogao vriti vladlansku dunost, dok mu za to ne doe carski berat. Ujedno se pozivaju crnogorski knezovi da ga priznaju za svog vladiku i da mu se pokoravaju u vladian skim poslovima. 1 Kao lo se vidi iz navedenog datuma, bujuruldija je izdana neposredno poslije vojnog pohoda protiv Crne Gore, koji je koncem 1756 godine izvrio ehaja (kethuda) navedenog bosanskog valije. A uzrok tog pohoda, kao to je poznato, bilo je odbijanje Crne Gore da plati hara. Razumije se da me je ovo pitanje mnogo zainteresovalo. Zato sam zakljuio da po povratku u Sarajevo ispitam, da li kod nils ima kakve arhivske grae u vezi s tim. Moje nastojanje nije bilo uzaludno. Pron~ao sam nekoliko dokumenata, koji nam donekle osvetljavaju kako je dolo do vojnog pohoda na Crnu Goru i zato je iza toga bosanski valija vladiki Savi uputio navedenu bujuruldiju. U sidilu ljubinskog kadije iz tih godina n~ao sam prepis fermana sultana Osmana III od kraja dumadel-ula 1169 godine (23 januara - l februara 1756.), upuen bosanskom valiji Hadi Mehmed-p~i Kukavici. U poetku toga fermana se istie kako su Crnogorci od davnina naviknuti na nepokornost te kako ine tetu pograninim podrujima i Dubrovanima. Zbog toga je 1754 godine nareeno navedenom bosanskom valij! da to sprijei. Na njegov poziv, kako se kae u fermanu, nekoliko crnogorskih knezova i uticajnih ljudi dolo je u logor na Gatakom polju. I nakon duih razgovora oni su se obvezali da ubudue nee nikom praviti tetu i pristali su da plate hara. Poslije tog sporazuma izdata im je isprava tzv. emannama (eman-name) kao garancija za njihovu sigurnost. Meutim oni su iza toga otkazali poslunost i davanje haraa. Sta vie poeli su vriti gerilske upade u susjedne krajeve, a zadnjih dana u blizini Gacka ubili su i sedam ljudi. Nakon tog izlaganja u fermanu se daje direktiva kapetanima hercegovakog sandaka i drugim funkcionerima i nareuje im se, da budno paze i da tite stanovnitvo svoga podruja, kao to je to nareeno i skadarskim kapetanima. Ujedno se

' Turski tekst i prevod ovog dokumenta donesen je uz ovaj rad pod brojem IV.
31

486
Gatakom

Hamid Hadibegi

izvjetavaju da prestaje vanost one isprave sigurnosti koja je data Crnogorcimil na polju. Osim toga odobrava se da se crnogorska dizja (hara) brie iz obrauna bosanske kancelarije s obzirom da nije naplaena. Uz ovaj ferman bosanski valija poslao je i svoju bujuruldiju, ali ona nije prepisana u sidilu. To je zavedeno u sidilu 18 redepa 1169 (18-IV-1756) godine. 2 Kako je dolo do sporazuma na Gatakom polju i kasnije do pogoravanja odnosa izmeu Crne Gore i Hercegovine, to nam opirno iznosi Jovan N. Tomi u svom radu Crnogorski mitropolit Vasilije. Petrovi~ u Crnoj Gori po prvom povratku iz Rusije (1754-1756).3 Vladika Vasilije vratio se je u Crnu Goru poslije navedenog sporazuma i nasupro,t ranijim ravim O~!>Sipla zatekao je.relativan mir. Ali-:- pie To.tyt- do tog mira bilo se dolo Illj.inom .(sredstvima, koji Vasiliju nisu bili nimalo po volji, zato on od prvog trenutka po povratku u Crnu Goru radi nasuprot svemu to su u njegovu odsutstvu radili mitropolit Sava i crnogorski glavari, i tim svojim radom jo jae zaotrava odnose crnogorsko-turske nego su bili u 1752 godini. 4 Prije uspostavljanja ovog relativnog mira izmeu Crne Gore i Hercegovine stalno se etovalo i prelazilo s jedne strane na drugu. Crnogorske su ete naroito napadale na turske i dubrovake trgovake karavane, a esto su prelazile i na mle~ tako zemljite. I poslije mnogih pritubi bosanski valija Hadi Mehmed-paa dobio je ferman da bez upotrebe oruja stane na put tim napadajima i da od Crne Goi:~ naplati hara. Doavi u Gacko. on. je pozvao crnogorske glavare da dou, da se to pitanJe rijei mirnim putem. Mitropolit Sava i crnogorski glavari su zakljuili da n~ taj sastanak s bosanskim vezirom poalju trojicu Ozrinia. O~!im to~ .~aili su posredovanje spukog kapetana Abdulaha Parmakovia. I on je s Oznni~ i jo nekoliko glavara izvan katunske i rijeke nahije, koje je sam poveo, otiao u Gacko i pretstavio ih kao izaslanike sve Crne Gore. I tako je do~lo do SJ?omemitog sporazuma. Crnogorci su se obvezali da e se uzdrati od svakog napadaja, a l.! naknadu za to dobili su pravo da mogu trgovati po svoj, carevini. Pristali su i na plac~je haraa, a rok za isplatu bio je do Male Gospoe (8/21 septembra). 5 .
' Orijentalni institut, sldil br. 13, list 28 v - 29 r. Vidi dokumenat br. I. ,' Glas Srpske akademije LXXXVIII, II-52, B_eograd 1911, str. 55-158. "Osim toga: dvije godine kasnije objavio je drugi svoj rad Turski pohod na Crnu Goru 1756 godine (Glas Srp. akademije XCII, II-54, str. 256-340). U oba ta rada on prikazuje tok ovih dogaaja na osnovu arhivske grae Mletakog arhjva i nastoji da osvijetli odnose Crne Gore prema Osmanskoj carevini l Mletakoj republici. ' J. N. Tomi, Crnogorski mitropolit Vasilije Petrovi u Crnoj Gori po povratku Iz Rusije (1754--1756), str. 56-57. ' Isto, str. 57-53. Jago ,Tova:novi iznosi to ovako: Kao posrednici izmeu crnogorskih glavara i bosa:n..: skog vezira posluili su age i begovi iz Spua, Podgorice i Zabljaka, kojima je bilo u interesu da sa Crnom Gorom ive u miru radi vrlo ive trgovine koja je neko vrijeme vrena na tur~ skim pijacama. Njihovim zalaganjem, a i dozvolom vladike Save, znatan dio glavara poao je_ u Gacko na dogovor s vezirom, etvorica od njih pola su ak u Carigrad da se poklone sul-. tanu i da od njega prime darove. Ovi glavari obeali su sultanu i veziru da e im crnogorska plemena plaati dobrovoljno hara i da e stalno biti pokorni sultanu kao svome gospodaru. Da bi ugovor bio to vri, glavari su veziru dali taoce i jedan dio. ugovorenog haraa Pored toga oni su dali obavezu da crnogorska plemena nee napadati na Turke, a kao nagradu. za to Crnogorci e moi da slobodno trguju po ttavoj turskoj dravi, a da ih niko ne smije napadati, niti im stoku plijeniti. - J. J., Stvaranje crnogorske drave i razvoj crnogorske-nacionalnosti (od po. XVIII - 191&), Cetinje 1948, str. 122-123.

. Odnos Crne Gore prema osmanskoj dravi polovinom XVIII vijeka

4M

Bosanski valija je o tom izvijestio Portu, koja je to fermanom od mjeseca juna 1754 godine odobrila i ovlastila ga da moe ubirati hara od Crne Gore. Poslije toga jedno kratko vrijeme vladao je mir. Ali dolaskom vladike Vasilija stanje se izmijenilo. On je uloio sve da odvrati Crnogorce od plaanja haraa i u tom je imao uspjeha. Hara su platili samo Cuce i Ozrinii. Rok plaanja se pribliavao. Bosanski valija poslao je na Cetinje svog ohadara, ali se je on vratio ne svrivi nikakva posla. Sta vie po nagovoru Vasilija ponovo su otpoela etb~ vanja. Razumije se da je bosanski valija o svemu izvjetavao Portu, ali ona nije bila za oruanu akciju. Uzrok tome bili su donekle izvjetaji, -koje je Porta dobivala od bosanskog i rumeliskog vezira; zatim iz Hercegovine i Zete. U njima je pretstavljano kao da .je samo jedna treina stanovnitva Crne Gore uz Vasilija.- U fermanu od jula 1755 godine stavljeno je u dunos't bosanskom valiji da blagim postupkom nastoji pridobiti one druge dvije treine Crnogoraca koji su bili naklonjeni sporazumu. Slian ferman upuen je i spukom kapetanu Abdulah-pai Parmakoviu. Meutim oni su smatrali da su sva ta mirna sredstva uzaludna. Zato nisu iznosili na javu pravu sadrinu fermana, nego su i dalje prijetili vojnim pohodom, iako za to nisu im.ali odobrenja. U mjesecu .oktobru H. Mehmed-paa je poslao svog ehaju da naplati hara. U Ostrogu njega su po obiaju doekali Pjeivci s obinim poastima i uobiajenim poklonima. On je zatim produio u Spu, da bi se sporazumio s Parma:koviem i ostalim. Tu su se dogovorili, da kadija i muselim sa svoje strane upute pismo Crnogorcima i da ih opomenu da plate hara, da bi se izbjegao vojni pohod. Ali oni nisu d.obili nikakva odgovora. 6 Zbog toga drugo pismo poalju age koji su prilikom sporazuma u Gacku garantovali za Crnogorce. Ono je bilo upueno vladikama Savi i Vasiliju, zatim serdl!I'u, kapetanu, popu urakoviu, popu Miliu i svima ostalim glavarima. Pismo je primio Vasilije i ne ekajui na zbor glavara sam je dao odgovor. Jovan Tomi iznosi sadrinu ovoga odgovora i veli ovo: U tom pismu- koje pretstavlja jedan od najinteresantnijih dokumenata za pitanje odnosa Crne Gore prema Turskoj u polovini XVIII stoJea i naroito za pitanje haraa nametnutog Crnogorcima od strane bosanskog vezira 1754 god. Vasilije izlae itavu kratku istoriju tog pitanja i crnogorsko-turskih odnosa za prvih pedeset godina toga stoJea, dokazuje neumesnost zahteva da Crnogorci plaaju hara, izlae kako nisu u stanju dati ga, i dosta moli a pomalo i prkosi Turcima. Crna Gora od kako je nikad nije davala danka Bosni uzvikuje Vasilije, i poloaj Crne Gore prema Arbaniji obeleava reima: Kad je podignut Spu, paa Hoda (verdi) ostavio je dve nahije, katunsku i rijeku, naem stricu Danilu, a Bjelopavlii, Pjeivci i Crronica (ostadoe) pod Spuem; i Danilo je bio sultanov ovek, dokle ga Demir-p.aa na veru ne htede nabiti na kolac. Zato bi rat, a potom se uini mir. Zatim se digoe Rusija i esar protiv cenjenog Osman ovia. Digoe se i Turci. Ali nisu hteli Crnogorci i vladika Sava. Zbog toga cenjeni Osmanovi na svagda oslobodi vladiku Savu i Crnogorce od danka. Dalje Vasilije izlae kako su se pre 12 godina sastali crnogorski glavari s turskim u Draevini i tu utvrdili prijateljstvo i dali vrstu veru, koju je jedari od turskih zapovednika hteo da prekri, kako je prole godine bosanski vezir pozvao vladiku Savu na dogovor, da umire Hercego'
Tomi,

cit., str. 135.

31

488

l:tamid

Hadibegi

vinu i Crnu Goru, i ako ne moe doi da poalje dva tri svoja oveka; kako su vladika Sava i crnogorski zbor poslali Zivka Damjanova sa jo dvojicom; kako je spuki kapetan ovu trojicu i jo neke iz susedstva Crne Gore odveo veziru na Gacko, hvalei se da mu je doveo svu Crnu Goru, da se potini i plati hara; kako je vezir odredjo Crnogorcima hiljadu teskera haraa; kako su Crnogorci, uvi to, odgovorili spukom kapetanu i agama ((a nemaju prava ni nad jednom nahijom crnogorskom, zato neka se ostave toga, a jo najmanje da im Crnogorci plate hara i za Grbalj, Mahine, Pobore i Brajie, koji su pod dudom; da jedino moe biti rei o katunskoj i rijekoj nahiji, ali da ga ni one ne mogu dati, jer nemaju otkud, nemaju ni livada, ni 'nj-iva, ni ribolova, jer je sam kamen, te sami jadaju se i plau na Divanu, pred cenjenim sultanom, da ih ostavi kako su i nekada bili, da Crna Gora daje hara sultanijama. Iz ovog pisma vidi se da Vasilije zna o bezuspenim koracima vezirovim na Parti da dobije' ferman, na osnovu koga e silom nagnati Crnu Goru na plaanje haraa Bosni, kojoj ga nikad nije davala. Zato i ima ovoliko smelosti u njegovu odgovoru. On osuuje postupak spukog kapetana sa Zivkom Da'mjanovim i iljanje ovoga prvo u Travnik veziru, a potom 'U Carigrad s Ahmed-agom Zatoviem, i ?.a ono to su ovi tamo govorili veli da nije istina, i da je to uzrok to nisu nita postigli, On sa jakim uverenjem veli: Niti sultan Osmanovi posla vojsku protiv Crne Gore,,,niti dade fermana, jer nema razloga, jer mu nikakvo zlo nisu uinili: niti su mu oteli barjake, niti' su se digli protiv kog njegova grada, niti mu mogu dati to drugo sem kamenja. A oni to protiv nas pou, kajae se, jer je bojati se da se ne polome. Molimo ,vas, gospodo, koji ste se tamo okupili, kao to molimo i vezira, koji vas je poslao, i zaklinjemo, vas jedinim Bogom i svetim J ovanom Krstiteljem, i vaom verom i vaim svecem Muhamedom, uvajte se i ne inite nam zla! Vidite ve da nismo krivi ni sultanu ni vama, nego da je sve ove lai skovao spuki kapetan. Ostavite nas kako smo, da sami idemo sultanu, pa to nam on bude rekao uini emo. Na zavretku Vasilije obea im da e sledee nedelje okupiti ~bor, sa koga e im svi iednoduno odgovoriti, a dotle neka vezirovim izaslanicima preda hara spuki kapetan, jer ih je on i okupio. 7 Tako se je i bosanski ehaja morao vratiti ne poluivi eljenog rezultata. A bosanski vezir nije mogao ii dalje, jer za to nije imao odobrenja od Porte, te je nastalo izvjesno zatije u crnogorsko-turskim odnosima. Ali kad su Crnogorci uvidi,eli da nee biti vojnog pohaa, postali su jo slobodniji sa svojim upadima u Hercegovinu. I tako je jednog dana jedna eta napala na dom nekog Mustafa-age u blizini Gacka, ub,ila njega, sina mu i petoricu njegovih ljudi i opljakala sve to se moglo odnijeti, to se spominje i u navedenom fermanu od poetka 1756 godine. I , zato je Porta i poslala taj ferman bos. valiji i naredila svim kapetanima i drugim faktorima u Hercegovini da zatite stanovnitvo od slinih napada. Iz toga fermana vidimo da je Porta sada zauzela drugi stav prema Crnoj Gori, ati ni tada nije naredila nikakvu vojnu akciju. Ipak se je moglo oekivati da e to uskoro uslijediti, jer i Porta uvia da se hara nee moi naplatiti mirnim putem. Zato fermanom nareuje da se hara brie iz obrauna bosanske kancelarije. Osim toga ona dokida vanost isprave kojom je data sigurnost Crnogorcima da slobodno mogu trgovati po cijeloj carevini. A to znai da ih ubudue smatra kao odmetnike.
' Isto, str. 136-137.

Odnos Crne Gore prema 'OSmanskoj dravi oolovinom XVIII vijeka

489

Crnogorske su ete nastavile sa svojim upadima ne samo u Hercegovinu nego i u skadarski sandak. Zbog toga sti s raznih strana pristizale nove tube Porti. Koncem mjeSEl,Ca m'aja 1756 godine naroitim fermanom nareeno je Hadi Mehmedpai, da oruanom silom napadne na Crnu Goru, da neobuzdane kazni, a mirnije da potini sultanovoj vlasti i da od njih naplati hara. Za izvoenje toga zadatka data su mu puna ovlaenja. Porta je o tom izvjestila mletakog poslanika i traila da Mletaka Republika zabrani Crnogorcima prelaz na mletako zemljite, to je ona i
u~inila. 8

Bosanski valija Hadi Mehmed-paa odmah je pristupio potrebnim pripremama i razaslao bujuruldije u sve krajeve i naredio da se vojska: okupi na Gata kom polju 12 avgusta. Meutim polovicom jula Porta je iznenada smijenila H. Mehmed-pau, a na njegovo mjesto postavila Kami! Ahmed-pau. Zbog ove promjene nastao je potpun zastoj u tim pripremama. Mitropolit Sava 'bio je miljenja da bi bolje bilo, dati hara nego se izlagati opasnosti. I kada se je saznalo da je doao ferman i da se vre pripreme, poelo je ovo miljenje da prevladava. Sta vie ni vladika Vasilije nije se tome potpuno opirao nego je traio od ruskog poslanika posredovanje kod Porte da se hara smanji. Ali kada je saznao za navedenu' promjenu i zastoj u pripremanju napada, on je ponovo poeo nagovarati da se hara ne daje govorei da od pohoda nema nita. Kada je Ahmed-paa stigao u Sarajevo, poslao je glasnike u Crnu Goru da trae hara. Zatim je pozvao pae, age i druge vojne starjeine da dou u Mokro Jiod Sarajeva, odakle je s njima krenuo u Fou. Tu je 5 septembra odrao savj~tovanje interesujui se o nainu pohoda koji je izvrio Numan-paa Cuprili. Poslije toga poslao je izvjetaj Porti i traio, da se skadarskom pai naredi da i on s te strane udari na Crnu Goru, kao to je to uinjeno i za vrijeme Cuprilia. Videi Vasilije da novi vezir nema novih nareenja od Porte i da od Skadra ne prijeti nikakva opasnost on je i dalje poticao Crnogorce na otpor. Bilo je i manjih upada u Hercegovinu. U jednoj bujuruldiji Kami! Ahmed-pae od 9 muharema 1170 godine (4-X-1756) upuenoj trebinjskom muhafizu Sulejman-pai i kadijama Ljubinja i Cernice i trebinjskom kapetanu i drugima trai se izvjetaj, kako je dolo do odvoenja koza s ispae Brazidol u nahiji Ljubomir u Ljubinjskom kadiluku.. U njoj se naglaava, da su oni upozoreni bujuruldijom da tite stanovnitvo od teta koje ine Crnogorci, meutim s navedene ispae odvedeno je 230 koza. Navode se imena onih koji su pomogli napadaima i trai se da se pronau i kazne. 10 U oekivanju odgovora od Porte novi bosanski valija izdavao 'je pptrebna nareenja. U bujuruldiji od 16 muharema 1170 godine (11-X-1756) upuenoj, ljubinjskom kadiji i drugim funkcio~erima on izvjetava da mu je nareeno fermanom: '<la krene protiv ustanika Crne Gore i nareuje im, da osiguraju komoru za prenos hrane i ratne spreme za vojsku iz Trebinjskog kadiluka i to za svakih sedam vojnika po jedan konj. 11 Porta je naredila bosanskom valij~ da sam sa svojim raspoloivim sredstvima izvri postavljeni zadatak. Zbog prilika u Evropi i dranja Austrije i Rusije Porta je za svaku eventualnost zadrala u Bosni, kao pograninoj pokrajini, redovnu
< < < <

J. N. Tomi, Turski pohod na Grnu Goru 1756 godine, str. 260-261 i 265-266. Isto, str. 266-267. - Orijentalni institut, Hadi Huseinovi Salih Sidki (Muvekit), Tarihi Bosna, str. 138. " Orijentalni institut, sidil br. 13, list 3Q v. Dokumenat II. " Vidi dokumenat br. lU.

490

Hamid

Hadibegi

vojsku (janiare i spahije). Bosanskom veziru je naredila, da ne naputa Travnika, a dunost zapovjednika vojske protiv Cz:ne Gore da povjeri jednom svom potinje nom starjeini. On je tu dunost povjerio svom ehaji s nareenjem da pokupi vojsku u Bosni. S druge strane izdao je nareenje pai Cengiu, Ljuboviu, trebinjskom pai Resulbegoviu i nikikom kapetanu da pokupe vojsku u Hercegovini. Da bi onemoguili pomo Crnogorcima od strane Brana, spuki kapetan Parmakovi i age iz Podgorice uzeli su taoce od Kua i ostalih Brana. Zbog .toga je stanje Crnogoraca bilo vrlo teko. Otpor dviju nahija crnogorskih bez pomoi drugih dviju, bez Brana i mletakih podanika nije davao nade u uspjeh. Zbog toga je Vasilije odluio da bjei i to tajno. I poetkom novembra on je napustio Crnu Goru i otiao u Senjsku Rijeku. A prije toga 27 oktobra pred zborom na Cetinju on je govorio da e dobiti pomo od Rusiie. Na njegov predlog na zboru je izabran jedan guvernadur, jedan serdar i e1>t vojvoda. Na taj je nain uspostavljeno rukovodstvo odbra.ne. 12 Kada je ehaja bosanskog valije krenuo na Crnu Goru, njemu su se prikljuili Abdulah-paa Parmakovi iz Spua l Hadibeg Osmanagi iz Podgorice. Iz Gacka on je 5. novembra uputio pismo Crnogorcima i traio rla se potine i predaju hara. 12 Ali oni su odgovorili neaativno. I 24 novembra ehaja je krenuo iz Nikia prema Crnoj Gori, a druga vojska nastunala je od Grahova. Prema Tomiu dalji tok dogaaja odvijao se je ovako. Bez ozbiljnih prepreka Turci su doprli do Bijelih polja kod Ubla. Tu je biQ prvi sukob. Dalje prodiranje bilo je teko zbog terenskih tekoa i nepogode vremena. Ali su ipak doprli na Cevo i tu postavili logor. Manji odredi vojske poeh su da pljakaju i pustoe po Ozriniima, Cucama i Bjelicama. Zatim je slijedio prodor kroz Bjeliki klanac: Na Prediu 30 novembra Crnogorci su ponovo potisnuti, uz dosta gubitaka po Turke. U Tomiima u Bjelicama 3 decembra voena je borba. Crnogorci nisu uspjeli da suzbiju Turke. 13 U takvoj situaciji, veli Tomi, Crnogorci su oridobili Abdulah-pau Parmakovia i Hadibega Osmanagia da utiu na vezira da im oprosti, a da e oni -latiti hara. 14 Uzevi u obzir sve okolnosti ehaja je najposlije rijeio da primi ponudu Crno11oraca. Tomi ovako nastavlja: To bude javljeno Crnogorcima i ovi odmah poalju dvojicu glavara ehaJi u logor radi pregovora. Poto se uini TJrimirje, ehaja naredi da se povue na Cevo,
." J. N. Tomi, Turski pohod na Crnu Goru 1756, s~r. 305--310.

"4 Dok se je vojska zadravala u Nikilwm polju, bos. ehaja Osman-paa slao je kadijama i upravnicima pojedinih kadiluka, da dostave potrebnu hranu za vojsku, ime su bili zadueni-. Tako u jednoj bujuru,J.diji, upuenoj kadijama i ajanima Ljubinja i Stoca, od 18 novembra 1756 godine trai, da odmah poalju u Niki namirnice za vojsku, koja je odreena na njihove kadiluke.. ' U drugoj bujuruldiji od 22 p.ovembra 1756 godine, upuenoj ljubinjskom kadiji i Osmanpaiu Hasan-begu, bosanski ehaja nareuje, da upute u Dubrovnik komoru za prenos etiri hiljade oka pirina za vojsku, koja se nalazi okupljena na Nikikom polju, a koja prema carskom fermanu ima da prisili na pokornost odmetnike Crne Gore. Trai da se taj pirina to prije donese u Onogot. Orijentalni institut, sidil br. 14, list 10 v. " Isto, str. 326--328. Postoji miljenje nekih da je bos. ehaja bio poraen i da je turska vojska 6 decembra poela uzmicati, a da su je Crnogorci gonili sve do Nikia i Gacka. Prema ovom stanovitu do primirja je dolo tek nakon mjesec i po dana. " J. N. Tomi, Turski pohod na Crnu Goru 1756 godine, str. 330.
nareenja hercegovakim

Odnos Crne Gore prema osmanskoj dravi polovinom XVIII viieka

491

a. on .sa svojom pratnjom, s Parmakovicm i Osmanagiem, i onom dvojicom CrnoP"oraca, prvo ode u Spu, da se, onako ranjen, skloni od zla vremena i da tom prili,kom vodi pregovore s crnogorskim punomonicima, a potom sa ::.vima ovima digne se u Niki, gde sporazum bude zakljuen. . Prema tom sporazumu ehaja je oprostio krivicu Crnogorcima, a ovi su se za to obavezali: da e se u budue ostaviti svake pljake i napada na sultanove podanike; da e kazniti one to budu to inili; da u Crnu Goru nee primati nikakvo strano liee.- tim se mislilo na izaslanike Rusije i drugih drava, koji bi doli da bune: Crnogorce protiv podanstva Porti; i da e platiti hara. 16 Kada se je ehaja povratio u Travnik, bosanski valija K. Ahmed-paa poslao je u drugoj polovini-mjeseca januara 1757 godine Crno11or:ci,ma pismo koje glasi: Znajte vi, vladiko, serdari, kapetani, knezovi i ostali glavari Crne Gore, roto ste se nokajali za pobunu protiv sultana i poto ste platili hara, sad ste, kao i: drugi podanici sultanovi, u miru, te vam niko nema nanositi tete, nego poseujte carske gradove i radite u njima, i niko vam ne moe zabraniti ulazak; i znajte da sam naredio agama, i to godinje imate davati na ime haraa, da to predajete sultanu. Ali :meu vama ima nekoliko uskoka razbojnika, za.to :> vaim zborom izagnajte sve te izdajice s njihovim enama i djecom i spalite im kue pa da svikolici budete podanici sultanovi. A ako, kao oodanici, he platite hara sultanu lino, od llvog divana bosanskog nee vam se dati priznanica. - Pisah vam ovo pismo da 'Vam, ako Bog da, stigne; verujte mom peatu, i starajte se i sluajte, kao to sam vartl naredio. 16 Iza ovoga koncem februara uslijedila je bujuruldija bosanskog valije Ahmed Kamil-pae, koju smo na poetku spomenuli, a koja je,upuena vladiki Savi i crnogorskim knezovima. To bi znailo da su se odnosi s Crnom Gorom normalizovali. S :druge strane smisao same bujuruldije je takav, da bosanski valija smatra sebe 'pretpostavljenim starjeinom. Ovo dolazi odatle, to su jo prije toga, na predlog Ahmed Kamil~pae, podgoriki i crnogorski kadiluk s tvravama Spu i 2abljak odvojeni od Skadarskog sandaka i 'pripojeni Bosanskom ejaletu. O tom je 1170 godine (poi rtje 26 .septembra 1756.) izdan ferman, nakon el!a je spomenuti valija postavio za te nahije potrebne slubenikeP To je i bio razlog zato skadarska vojska nije ue stvovala u vojnom pohodu na Crnu Goru. Tomi istie, da su Crnogorci poslali svoje punomonike bosanskom valiji u Travnik i .da su se oni s potvrdama o plaenom harau vratili u Crnu Goru koncem marta, o eni.u je kotorski providur izvijestio glavnog providura, Osim toga on na;vodi, da je bosanski valija svojim pismom od sredine aprila 1757 godine obavijestio dalmatinskog providura da su se Crnogorci potinili i da su pristali da plate hara. 18 U toku ove godine dolo je do promjene na upravi Bosne. Ahmed Kamilpaa je Tazrijeen, a za bosanskog villiju ponovo je postavljen Hadi Mehmed-paa. U njegovoj prisutnostj, kako u svojoj kronici nav:odi Muhamed Enveri Kadi, odrano je 14 oktobra 17~7 godine vijee, na kome su pretstavnici Crne Gore izjavili
,. Isto, str. 334. U sv,om drugom radu Crnogorski mitropolit Vasilije Petrovi (str. 158), Tomi veli da je turska vojska prodrla u Crnu Goru s tri strane i, mada nije uspjela kako se nadala, ipak je zadala dosta jada Crnogorcima i da su i hara platili. ,. J. N. Tomi, Turski pohod na Crnu Goru 1756 godine, str. 336-337, " Husejnovi Salih Sidki (Muvekit), Tarihi Bosna, str. 138. (Orijentalni institu!, rukopilhbr. H64l. '! 4:, N. 'l;omi, c.it., str. 338-339.

492

Hamid

Hadibegi

svoju lojalnost i obavezali se da e plaati hara. O tom je sastavljen hudet, koji je Kadi unio u svoju kroniku ali n!lpotpuno. Izostavljena su imena veine crnogorskih pretstavnika, to pretstavlja velik nedostatak, jer su ba ti podaci od pri.nU'lrne vrijednosti za ocjenu same stvari. Kadi nije naveo odakle je uzeo taj podatak, a sidila travnikog kadije iz te godine nema. Zato nisam mogao provjeriti i dopuniti praznine ovog tako vanog dokumenta. 19 Iza ovog hudeta Kadi je u cijelosti unio bujuruldiju koju je u vezi s tim izdao sutradan bosanski valija. Ona se upuuje kadijama Podgorice, Bekije Novog, Cernice, Nevesinja, Stoca, Mostara i Blagaja i svim vojnim i civilnim funkcionerima u tim kadilucima. Tom bujuruldijom bosanski valija ih izvjetava, da je raja crnogorskih nahija izrazila lojalnost i da se je obvezala plaati hara. S obzirom na to skree im se panja, da spomenuta raja uiva carsku zatitu i da ima pravo na slobodno kretanje unutar drave.20 Krajem 1757 ili poetkom idue godine podgoriki kadiluk je ponovo prikljuen Skadarskom sandaku. O tom Husejnovi Salih Sidki (Muvekit) u svojoj istoriji Bosne veli ovo: Mutesarif skadarskog sandaka Mehmed-paa Skadarlija podnio je izvjetaj Visokoj dravi (Porti) i molio da se Poduorika i Crnogorska nahija i njima pri,...adajue tvrave Spu i Zabljak, koje su na predlog biveg bosanskog valije Kami! Ahmed-pae prinojene Bosanskom ejaletu, da se kao to su i bile pripoje Skadarskom sandaku. I tako je on ubijedio Visoku dravu, te su u smislu uzvienog fermana, izatoll 1171 godine (poinje 15 septembra 1757), spomenute tvrave i navedene nahije izdvojene iz Bosanskog ejaleta i prikljuene Skadarskom sandaku. 21 Kada se je za ovo saznalo u Sarajevu, odmah je upuena pretstavka Porti da PodP.oriki kadiluk i dalje ostane u sastavu Bosanskog ejaleta. To vidimo iz bujuruldije koju je bosanski valija Hadi Mehmed-paa krajem januara 1758 godine uputio hercegovakim kadijama i ostalim vojnim i civilnim funkcionerima. Obavjetavajui ih o prednjem on naroito podvlai, da i oni treba da unute preko njega sline pretstavke. U toj se bujuruldiji naroito ifltie, da je zalaganjem i rtvama bosanske a naroito hercegovake vojske uspostavljen red u Crnoj Gori i da je to uzrqk pripajanja Podgorikog kadiluka Bosanskom ejaletu. Napada se skadarski sandakbeg da je stvar prikazao Porti drugaije nego to je u stvarnosti. 22 Kao to se iz prednjeg moe zakljuiti, Porta je Crnu Goru, koju je smatrala svojim podrujem, bila pripojila Bosanskom ejaletu. Ali nakon godinu dana nju je ponovo prikljuila Skadarskom sandaku. Da bismo ovo mogli koliko toliko pravilno ocijeniti, potrebno je da se malo osvrnemo na odnose Crne Gore prema Osmanskoj imperiji. Kada je Turska zauzela Crnu Goru, zavela je. u njoj sline dae kao i u drugim krajevima: desetinu, hara, ispende i drugo. Ustanovljena su i dva timara za spahije i jedan timar za crnogorskog kadiju. Ali ovo nije potrajalo dugo. Ve u samom poetku se uvidjelo da se to ne moe odrati. I mjesto tih daa zavedena
" Vidi dokumenat br. V. " Vidi dokumenat br. VI. " Muvekit, Tarihi Bosna, str. 139. " Vidi dokumenat br. VII. Orijentalni institut, sidil br. 25, list ll r. Odmah iza ovog dokumenta u istom sidilu na drugoj strani imamo bujuruldiju bosanskog vali1e Mehmed-pae od 29 d. I 1171 god. (8-II-1758), upuenu hercegovakim kadijama, meu kojima i podgorikom kadiji. Skree hn se panja da zatite stanovnitvo od svakog nasilja i nepr11vde i da povrate na stara ognjita raju koja je bila napustila svoje domove.

Odnos Crne Gore prema osmanskoj dravi polovinom XVIII vijeka

493

je filurija. Dokinuti su timari i time su svi Crnogorci postali slobodni seljaci-filuridije, neovisni od spahija. Propisano je da svaka kua daje 55 aki godinje. Od toga su 33 ake otpadale na hara, to je ilo u dravnu kasu, a 20 aki uzimao je sandakbeg i to 10 aki na ime desetine i 10 aki na ime ispende. A 2 ake ]lzimali su pobirai haraa odnosno dizje. O tome se govori u kanun-narni koja je prilikom popisa 1523 godine unesena u defter za Crnu Goru. Kao uzrok u njoj je navedeno, da je Crna Gora neprohodna i krevita zemlja, te da raja nije u mogunosti da daje desetinu, hara, iwendu i druge novane dabine. Svakako da je ovo jedan od glavnih uzroka zavoenja filurije u Crnoj Gori. Ali to je L rezultat otpora samog naroda protiv uvoenja gornjih daa. Interesantno je spomenuti, da se u samoj kanun-narni istie da se je crnogorski narod preko svog delegata tuio na Porti i protiv nekih nezakonitih postupaka svoga sandakbega Skender-bega Crnojevia. 23 Ekonomski uslovi i otpornost naroda prisilili su tursku vlast, da tako brzo izmijeni svoje prve odluke u pogle.du odreivanja daa i naina njihovog ubiranja. Osim toga ne treba zaboraviti, da je Crna Gora bila periferijska zemlja Osmanske carevine, da je preko Grblja imala vezu s morem i da su u njenom susjedstvu Kotor i Budva bili pod mletakom upravom. Zbog svega toga Turska je morala biti popustljivija prema Crnoj Gori. Iz spomenute crnogorske kaJ1un-name vano je spomenuti jo jednu stvar. U njoj stoji da su prije donoenja ove kanun-name bila postavljena 53 muselema Za kupljenje haraa. A prilikom popisa 1523 godine njihov je broj smanjen na 36 muselema. Njima je stavljeno u dunost da pomau pri kupljenju haraa i da zajedno s crnogorskom rajom idu i raae u Crnojevia solani. Za tu svoju dunost bili su osloboeni daa, radi ega se i nazivaju muselerni. Kao to se iz crnogorskih deftera vidi, ti muselemi bili su crnogorski knezovi. 24 Oni su bili veza izmeu naroda i turskh vlasti. U administrativnom pogledu Crna Gora je skoro kroz cijelo vrijeme turske uprave pripadala Skadarskom sandaku, ali je smatrana kao zasebna oblast, kojoj je neposredni upravni organ bio subaa ili vojvoda sa sjeditem u Zabljalm. 25 Za vrijeme Skender-bega Crnojevia (1514-1528) i krajem XVI vijeka za Dervi-bega Alia bila je zaseban sandak.' 6 A jedno kratko vrijeme (1566-1570) bila je u sastavu Dukadinskog sandaka. 27 Dr. Aleksa Ivi donio je u Spomeniku Srpske akademije devet pisama Hasanpae hercegovakog i crnogorskog o~ 1573 godine, iji se originali uvaju u bekom
via,

Branislav urev, Defteri za Crnogorski sandak iz vremena Skender-bega CrnojePrilozi za or. filologiju i istoriju naih naroda pod turskom vladavinom, Sarajevo 1950,
urev,

str. 11-17. Branislav

32 i 128-130.

Turska vlast u Crnoj Gori u XVI i XVII veku, Sarajevo 1953, str.

" Isto, str. 31. - J. N. Tomi, Politiki odnos Crne Gore prema Turskoj 1528-1684 god., str. 12. " Br. urev, cit., str. 83. J. N. Tomi veli: >Meseca septembra godine 1592 kotorski providur javi Senatu kako je za vlau pohlepni Peanac Dervi Ali, od porodice Sarvanovia, uspeo kod velikog vezira Ferhata, da se skadarski sandaka! podeli na dvoje, tako da Dervi u upravu dobije Ulcinj, Bar i sve ostalo na desnoj strani Bojane s nazivom sandak-bega crnogorskoga, a ostalo "da ostane pod upravom skadarskog sandakbega. - J. N. T. Politiki odnos Crne Gore prema Turskoj 1528-1684, str. 37-42. " J. N. Tomi, cit., str. 21-25. - Br. Dur(!ev, cit., str. 94.

~9~

Hamid

lf<tdjbel!i

tajnom arhivu. To su pisma koja je, Hasan-paa slao uhodi Pavlu Bridoviu, koji ih je ustupio Stefanu Kenderaiju. U tri pisma Hasan-paa naziva sebe hercegovaT kim i crnogorskim paom. 28 lz tog;1 bi slijelilo, kao da je Crna Gora u to doba b~la u sastavu Hercegovakog sa_n~aka. .:.: Sudsku vlast u Crnoj Gori vrio je crnogorski kadija. U poetku jedno selo bilo je odreeno kao timar za kadiju. Meutim, kao to stoji u navedenoj crnogorskoj kanun-nami .od 1523 godine, kada je Skender-beg Crnojevi uzeo u zakup crnogorsku filuriju, preuzeo je i taj kadijin timar. Zbog toga se u kanun-nami veli da bi bilo shodno da se Crna Gora pripoji podgorikom kadiluku. .. Prema jednoj rang-listi kadiluka u Osmanskoj carevini, koju je utvrio rumeliski kazasker Abdul-Kadir ef. (1078=1667), Crna Gora je uvrtena u:kadiluk'e s platom od 100-80 aki, a Podgorica u vii rang sa 130 aki. 29 Ovdje je van<i~to da se tu govori o njima kao o dva:i:asebna kadiluka. . : ' .. U grbaljskim dokumentima, koje sani objavio u prvom broju naih Priloga, Grbaljska upa se spominje kao n:lilii.ja crnogorskog kadiluka. Meu tim dokumert~ tima ima l~ originalnih sudskih rjeenja crnogorskih kadija izdatih u vremenu 1616-1683 godine. Znai da je u XVII vijeku postojao posebni kadiluk za Crnu Goru." 0 Postoji takoer jedan popis kadiluka iz 1737 godine, u kome 5e Podgorica s Crnom Gorom spominje kao jedari.'k'adiluk. 31 .Vjerovatno ovo spajanje crnogor skog kadiluka s podgorikim datira od morejskog rata. Osim toga imamo jedan popis kadiluka koji je 1745 godine napisao' Mostar~~ Abdulah Hurremi (Huremovi).' Tu se u Ska(iarskom sandaku spominju Podgon~~ kadiluk u rangu elebi Pazara (tj. u VIII), a Crnogorski kadiluk u rangu ana ta (iJ. u IX) uz napomenu, da je ovaj nepokoran. 32 A to je za ovo vrijeme i potpuno razum~ ljivo. ' Iz prednjeg se jasno vidi da je Crna Gora kroz itavo vrijeme turske uprave bila zasebna oblast, to je za nJu bilo povoljno, pogotovo kada se ima u vidu da su 11z to Crnogorci bili slobodni 5eljai filuridije. Osim toga turski organi nijesu si! mijeali u sve stvari. Mnoga pitanja unutarnjeg karaktera rjeavao je 'vladika u ~ajednici s crnogorskim knezovima u duhu obiajnog prava. A i izvjesne snt~~i porodinog prava spadale 'su u djelokrug vladika. U tim problemima kadija je inter:.. ienisao samo u sluaju spora. Sve te okolnosti pruale su mogunost Crnoj Gori da
" Spomenik XLIX - 't2. :Beograd 1910, str. 20-26. " Orijentalni instit;,.t, inventar kanun-n~ma i fetvi, br. 67. Rang-lista nalazi se pri traju rukopisa, " Hamid Hadibegi, Turski dokhmenii Grbaljske upe iz XVII stoljea, Prilozi za or. iii. ;. istoriju naih naroda pod tur. vladavinom, I, Sarajevo 1950, str. 23--50, dokumenti: 2; 4,
6, ll, 13, 14, 15, 17, 18, 21, 22 i 23.

od

" Orijentalni institut, Turcica 1911, rukopis 905, list 3 v.

u ovom rukopisu nalazi se jedan nedatiran popis kadiluka po alfabetskom redu, bez
oznake ranga. Za svaki kadi! uk je navedeno ko jem sandaku pripada, koje se mjesto nalazi u njegovoj okolici, te koliko je udaljen .od centra drave. U njemu se za Crnu Goru veli da je u Skadarskom sandaku i da je udaljena 23. konaka. - List 15 v. Iza toga dolazi jo jedan popis s naznakom ranga, ali bez datuma. Crna Gora i Podgo,rica zavedene su posebno u Ix; rangu. - List 21 - Ali Podgorica je zavedena i u prethodr nom rangu s platom od 150-130 aki. - List 20 v. " Hazim abanovi, Popis kadiluka u Evropskoj Turskoj. od Mostarca. Abdulaha .Hure movia, Glasnik Zem. muzeja ta 1943 god.; str. 343 i 351.-

Odnos Crne Gore prema osmanskoj dravi polovinom XVIII vijeka

495

zadri svoj karakter i nain ivota. Ona je kao cjelina imala izvjesnu autonomiju, koja se je tokom vremena i opadanjem turske moi sve vie jaala unutar samog naroda. Sto se tie poloaja Crne Gore u XVI i XVII vijeku prema Osmanskoj imperiji, ona je u ovo doba i de jure i de facto bila pod turskom vlau. To su uostalom u svoje vrijeme dokazivali Ilarion Ruvarac i Jovan Tomi. Naroito je Tomi u svojim radovima iznio ogroman arhivski materijal iz tog vremena, koji to ubjedljivo dokazuje. Ovo potvruje i novi turski ~aterijal, a naroito crnogorski def:.. teri (za XVI vijek) i navedeni grbaljski dokumenti (za XVII vijek).33 U toku ovog perioda bilo je i otpora i otvorenih sukoba, ali sve do morejskog rata nije bilo negaCije turskog vrhovnitva. Sve te borbe bile su usmjerene na zatitu privilegija i postojee slobode. Ova se borba nije mogla razviti u borbu za osloboenje, jer je Osmanska imperija bila jo dosta jaka i u svom punom opsegu. Okolni sandakbezi su takoer morali budno paziti na zbivanja u Crnoj Gori. Oni su znali da mletaki providuri na razne naine nastoje da pridobiju Crnu Goru na svoju stranu. Osim toga sam crnogorski narod nije se sa sigurnou mogao pouzdati u stvarnu pomo Venecije. On je osjeao da ga mletaka republika hoe da stavi u sukob s Turskom samo radi svojih interesa.34 Ali poslije poraza pod Beom i stupanja u savez nekoliko drava protiv Osmanske carevine i njena povlaenja iz Srednje Evrope situacija se mijenja. U Crnoj Gori se budi pokret za potpuno Osloboenje. U to vrijeme ona je, sasvim prirodno, raunala na mletaku pomo. U toku rata na strani Venecije Crna Gora je podlegla jaoj turskoj sili jer ju je mletaka vojska, koja i inae nije bila dovoljna, ostavila na cjedilu. A kasnije u mirovnom ugovoru s Turskom Crnu Goru nije ni snomeriula. Ali i pored svega toga ideja za osloboenje, koja je ovom prilikom dola do stvarnog izraaja, nije se mogla vie ugasiti. Zato ovaj dogaaj pretstavlja jednu prekretnicu u odnosima izmeu Crne Gore i Osmanske drave. Turska vojska je zauzela Crnu Goru i prisilila je na pokornost. Ali ona ni izdaleka nije vie imala one vlasti nad Crnom Gorom kao u prva dva stoljea. Ako promotrimo dogaaje u prvoj polovini XVIII vijeka d9 vojnog pohoda bosanskog ehaje koncem 1756 godine, vidjeemo da izmeu Turske i Crne Gore esto dolazi do oruanih sukoba, nekad manjih a nekad i veih razmjera. Uzrok tome su upadanja crnogorskih eta u okolne zemlje i odbijanje davanja haraa, to je znailo nepriznavanje turskog suvereniteta.M
" Pitanju kakva je bila turska vlast u Crnoj Gori Branislav urev je posvetio svoju doktorsku dizertaciju, koja je tampana 1953 godine u Sarajevu pod .naslovom Turska vlast u Crnoj Gori u XVI i XVII veku. " Gligor Stanojevi u svom radu Crna Gora u doba Kandijskog rata (1645-1669) opirno iznosi odnos Crne Gore prema ovom ratu i planovima za njeno uestvovanje na strani Mletake republike. On je u tom radu objavio i zahtjeve crnogorskih pretstavnika za to ue e, formulisane u 8 taaka. Ne ulazei u ocjenu ovog dokumenta, mislim, da do stvarnog angaovanja Crne Gore u ovom ratu nije dolo zato, to to nije prihvatio crnogorski narod iz gore navedenih razloga. " Ovdje moemo ukratko navesti vanije borbe u toku prve polovine XVIII vijeka: l) God. 1706 Crnogorci su bili prisiljeni dati hara i taoce pod pritiskom vojnog pohoda .- Vl. Corovi, Istorija Jugoslavije, str. 365. 2) Kada je 1710 godine Rusija stupila u rat protiv Turske, Crnogorci su otpoeli s etnikim borbama upadajui u susjedne krajeve. Vl. Corovi, cit., str. 365. 3) Poraz turske vojske (prethodnice) na Carevu Lazu i zauzimanje Cetinja od strane Ahmed-pae 1712 godine. - Muvekit, str. 123; Jago Jovanovi, cit., str. 114.

496

Hamid

Hadibegi

Bilo je istina i snoljivih odnosa. Sta vie u ratu Turske s Austrijom i Rusijom 1736~1739 godine, u doba kada se je pod Arsenijem IV razbuktao ustanak po Staroj Srbiji i zahvatio i branska plemena, Crna Gora je ostala neutralna. To je prvi put u istoriji crnogorskih plemena, veli Jago Jovanovi, da ne ue stvuju u borbi koja je .obuhvatila znatan dio balkanskih oblasti, pa i njihovo nepo~ sredno susjedstVo. Da vladika zauzme ovakav stav, uticalo je dranje mletake republike. Ona je odvraala vladiku od borbe, ne radi vladike, nego radi sebe, da se ne. zamjeri Turcima. Radi jaeg pritiska, ona je oduzela platu, koju je do tada plaala nekolicini crnogorskih glavara od 1717 godine i zatvorila je mletake pijace, naredivi pod prijetnjom smrtne kazne, da niko ne smije nita prebaciti u Crnu Goru dok traje rat. 36 Boriti se protiv Osmanske carevine i protiv njene vojne sile bilo je skopano s velikim potekoama i opasnostima~ ali stt''se sukobi od vremena do vremena ipak ponavljali. Turska je smatrala Crnu Goru svojim podrujem i traila je od nje da plaa hara Da bi to dobila poduzimala je vojne pohode, koji su je mnogo vie stajali nego iznos haraa. I naplaivala bi ga silom, ali nije mogla da u njoj uspostavi svoju vlast. Takav je bio i rezultat vojnog pohoda bosanskog ehaje 1756 godine. Rat koji je voen pod vrlo nepovoljnim vremenskim prilikama prouzrokovao je dosta rtava s obe strane. Crna Gora je pretrpila mnogo tete. To teko stanje; mislim, da je uticalo na vladiku Savu i crnogorske knezove, da zatrae primirje, to je odmah prihvaeno s turske strane. To zakljuujem po dokumentima, koje donosim uz ovaj rad. Vjerovatno su Crnogorci tiali neto na ime haraa i izjavili pokornost.37 Ali po daljem toku i razvoju dogaaja u Crnoj Gori sve je to bilo kratkotrajne vrijednosti. Nastaje pitanje zato je Turska toliko nastojala da nad Crnom Gorom bar nominalno odri svoj suverenitet, kojeg se nije odrekla sve do Berlinskog kongresa. Vjerovatno se je ona bojala uticaja sa strane, naroito Mletaka, a od poetka XVIII vijeka i Rusije, a kasnije i Austrije. Zato je ona tu svoju tezu ljubomorno .branila na meunarodnom terenu. Poslije gornjih izlaganja moemo ocijeniti karakter bujuruldije bosanskog valij.e Ahm~d Kamil-pae upuene u mjesecu 1ebruuru 1757 godine vladiki SavJ
4) Numan-p~a Cupri!l s bosanskom i hercegovakom vojskom u zajednici sa skadarskim i ohridskim mutesarifom Ahmed-paom poharali Crnu Goru 1714 godine. Muvekit, str. 123. 5) Poraz hercegovake vojske na Trnjinama 1717 godine - Muveklt, str. 124; Jago Jovanovi, cit., str. 111-112. 6) Manji sukobi kod Nikia (1719), Podgorice i Spua (1721) i kod :Zabljaka (1725). Jago J., cit., str. 113. 7) Bosanski valija Muhsin-zade Abdulah-paa zauzeo Crnu Goru, koja je ponovo otkazala pokorrrost 1726 godine. - Muvekit, str. 126. 8) Poraz Bekir-pae Cengia 1727 god. - Muvekit, str. 127. 9) Poraz bosanske vojske pod komandom bos. ehaje kod Nikia 1749 god.- Muvekit, str. 137; Dr. Vl. orevi, Crna Gora izmedu Turske, Rusije i Mletaka u XVIII vijeku, str. 73-74. lO) Bosanski valija Sejid Abdulah-paa u borbi protiv >crnogorskih odmetnika. Muvekit, Tarihi Bosna, str. 138. U vezi s prednjim vano je napomenu ti da se u fermanu od kraja januara 1756 godine Crnogorci nazivaju odmetnicima i da se za njih kae, da su od davnina naviknuti na nepokornost i da stalno prave tetu pograninim Pf?drujima i Durbrovanima. " Jago Jovanovi, cit., str. 116. " Vidi dokumenat V i VI.

Odnos Crne Gore prema osmanskoj dravi polovinom XVIII vijeka

497

Po mom miljenju za njeno slanje u onom smisla kako je napisana nije bilo stvarne potrebe. Nakon Danila od 1735 godine . vladiansku dunost u Crnoj Gori vrio je Sava i on je u tom svojstvu priznavan i oJ turskih vlasti. Sta vie zbog njegovog pomirljivog stava, naroito u odnosu na Vasilija, oni su smatr\lli da je on podesna linost za ovaj poloaj. Svojom bujuruldijom bosanski valija je htio da s njim uspostavi pismenu vezu; ali i da istakne da je sada Crna Gora vezana za Bosnu i da se njemu treba obraati. To bi bio pravi cilj slanja navedene bujuruldije. Ona je u isto vrijeme i dokaz fiormalizovanja tursko-crnogorskih odnosa. Odvajanje Crne Gore od skadarskog sandaka i pripajanje bosanskom ejaletu dolo je na predlog bosanskog valije Kamil-pae. Prema gore spomenutoj bujuruldiji njegovog nasljednika Mehmed-pae to je dolo zbog toga to je zaslugom bosansk~ i hercegovake vojske zaveden red u Crnoj Gori. On se navodno zbog toga i buni zato je nakon godinu dana Crna Gora ponovo prikljuena skadarskom pai. Ali tu ima i drugih razloga. Steta je to ni u Sarajevu niti u Skoplju nisam mogao pronai ferman od 1158 godine, kojim je donesen taj zakljuak. Iz njega bismo mogli izvui prave razloge tog pripajanja. Turske dokumente koje sam u vezi s prednjim pronaao u Orijentalnom institutu, u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu, donosim u turskom tekstu i prevodu kao i bujuruldiju bosanskog valije, iji se original nalazi u Dravnom muzeju na Cetinju. TURSKI DOKUMENTI
I

FERMAN

SULT~NA

OSMANA III

(Krajem d. ula 1169 = 22 I I - 2 II 1756)

Upuen bosanskom veziru Hadi Mehmed-pai u vezi izvjetaja da Crnogorci da plate hara, koji je utvren na Gatakom polju (1754 g.) s njihovim knezovima, i da napadaju okolne krajeve i ine razne tete. Nareuje se da se preduzrnu sve mjere, kako bi se zatitili ti krajevi.

nee

Orijenta!~!

institut, sidil {ljublnjskog kadije od 1164-1170 g.) br. 13, !Ist 28V--'-29r.

~l.::JI..si)~rt\11 i~? '":"n~H.P~

;n+t ;_,..1 ;,.)..A cJWI i tt;{=:... _r.... rf::-.;;-.:>

c:j; dJ ("").li. ~j JI} J,:,~\,;, J .::.,ljf J
f... J;: .J:><.iJI

~lJ .c~.f. jr-\11 .:!.Illi ....<J.I_y .J;.a! .J_,J-1 J~\liJ o:>l....JI .:"1(,1 ~J~\!! J ;JJ.dl ,:,~ ~ .:"tl:>~&)\; t!'J o.J:i~ .!LJ" .:.Oij\11 J ~\..\fl j. \'U J ,d~ l JI.; fl il;>l\!.: JJ. ~\!.1 iJ..JJ
4(",.JJI i-''"" ~JI j.oiJ .:OJ!ll'

.J.i):l~l .c~.f.J J.l i JJ s-Jb' Jt- t_lk ~}.:NJI .J)i.. ~l .:.O':;- J

;l!... ..r,.)J 4G <ft .:,J.A..;J,I

l...:> lJ ~l 4~ .::.JJ:> ~l J ..:...U!~\.. J "!<:-)Ll;)~ j\.. J J.:.,;... .:.,l ..b-.r' ,:,\:1.1. .~);if>: J "':'i

Y' J..;.f

\..k ..s}i.JJI O)JJI.::.,~ J~ l ~~u. ~J.t,J:> ..J.I;!I

~~l 41:1 k-o J.>r ~IAI ji-J~ .fX_,3.J~J.IJI ;yi.. 41:1 t'!; _,..1 .c:__,L;_,.a.. e:> .J~'-:'1

;.; IL".t. J J,; rif '":'J:.. ~Ir-#' ~li .:.\!JI ..S:.j "!J.f.J' .:.,t- L?1, .~~.!L.l' .J..!jJ;:>

498

ltamid

Hadibegi

~_s_,:... J tl.~.i!l ;l_r<.IJ.:..S'~ Y.rC.:, .)."J\; J J~ JP.~'-;'J:J;p ~):.-~j_,- 4}_;:S"

J:,Jr~ J J_,~ d"!.ft

"'::'r ~~ o;)Ji ~ll,) l ~J~ <.S))!;)' &-it JI;JI ~f." t"l :J~~ l

;;.;1~

J"!f." J e;..:,...:ctt.l.)<." .J..bfi.JJI d-" 4-<t .:,L.I ~J~ '-;'J~' J;.> c-111 ~;~> 4"~ J o..b);i~ J '-:'j J .:ff" ji.;.. ~)..1.~ .kJr J .c.i_,...;:,.d..t~..A 4-<t .Jl.l .J \:lJI ..f.; <,S..J....!. J J~

J.c.:....f"it \OI Jk..,_. L.~} ~lc oJI)(; J'. LoJ...;. J .:JJi_; til J~ l~).~~ ~)JJI ~\O J~~~~ J .,:,~b .u;.. J'. .... ,~l .:J;\0 J~ .:r..J~l J jl_,..l J fl ~;..;r,;.:. ..i-lJ ~,1
o..b };ly; J'-:'j ~). ~
.j.) );j-

o.>J;_,.o \.S~ ..,;l)l J.:.;.b.~;..J.M ..:;..;, <.S)J\...!...{'J ";-:!,)i.; .df-IlJI

e!,) ~).i~l ;,,I; ~..J...,t .:J;L..:. J~! "!:--~1 ,)~.:,\:JJ'. .Jlb:LO J .:J'ji J .:.,tbr.; !JJ~ J t_?G J.,:,,_. .:,'Y,I ..,;i~ ~-.l' c!'J ."c...J'...:.J~IJ"!,J....:S:::::..I .
t!_IJ o..J.::I~I ~~ iJ;.!..\~..J..;t _s)j_;:,...

.J_,bl ~)~~J ..1; <,S)i."J,I )Ji. .;_J.;;~ 4~ l::..:i..

.:...L;.::il
J

.s)l..,_r. ~1.: .:JIJ.:. .:,'Y,Io..b)"';<.S).i~ J

o.>:.. 'fl J
J

r':i. J .:.:tl_,. ~l ~'J~ Ja~4~;1# J ..t;~ r''..J.ll J<- ~l.)'=" .,:,1:1..1!

<.SJ:.; &J! \J>

:.t .Jl.l .,:,1:1,1 ;)"'":, o;)JI <.S)..~ l r~~l ~.l~ ..)..G}i_,.a...

4' 0;_J.:ll.;> _, ':""ly: Jf'

t""t. e.. ~f. \.S.Jt e...J'. ..::..1~1 J.: l t:~ l 4~},; r.~_;.., .j:."Jh;_l:#-~,1.:;1; ),~l.. r" o~.!f~ll, t;. i; ~t :.:J.}.,<..:.~~ 4:- e.. ),;J. JJ' .i.t ~.r.!' J';'' "!.f. t>'
,)~~~cl:, .:,'Y,,

.;'Y.,I >h ..;" Y. .,:,:::._;). \.S<-'..JJJ..bJ)"4-4~ J) o;)JI yJI ..J.AI j~ .U;: J.J-i J .b. .::~~\A..

."y,j .:,"~~ JY.i- JI;,, -.:--~J J~c .:,l.j .:,\1,, ;>Lo~,, u.I:A .~:A_,~ :w,)L;. ct'.r..f
.JI}-1 J;~ J1,;..!. ~.;.J _,1 \;JI J <;jj _s~ :._.':J,Io.A.:.,.I; ~f.- J:> ~;_fl.. <..t yi.. l '-:'fiJI .Ml )~J

d-" cr ..:~If"' .u;_; l# .,:,.>..}_,.a.. Jr ci;.);-. .:-t-~~"~ .:,\:JJ'. ..G)Y' J J .o.A!.~.J,f.~;_,.i. ~lj> ,.:,~LO: .::-1;T, .:,tl.).r.; )~, t_)\i c-i'-' ...1$~ ~;~-1 .J..l.i:..t\.A .JI..t" 4A!.~ .J,f.):;;_,.-i. .!..~fU ..j> .!..l~)i'l;i.; J.,:,~!,;, J .:Jijl J .:,tbJ;; .}\f.- L.J" r)bl .;.~i'.) . . . . J e:.U-' .r.~'Yt,. '.r-'YI )~'.:.,'hl i ;t~;;;., J.~ J-il~ ....:..~ <>.r..) r"!r
.J_,f-l <.S;W!I

r'J'

.1.

~:.il} J .J~ l,:.-' .:Jij TJ. .:,tb_,: ,:'. l_c)\i. t_; lJ o4~ ":_;~1 ~-':' \.S.)\..; l J ";'JJ.!I

~ ~.r .r-'4A!.~.JJf.f.i!'..:,.;,) J ri?''4~J~;~ J~~.!..l-fl'>l:o .:.~.:~.1.

....:.):11_,.,.. Jr~_,

..:..~~, <;.lt.:,..ci)\_.;. '7'r.'!'6f" J y ~ .r- ..s')bl tl....JI f..5'r r)>.iib J.~..;~;- ~,1
. ;..J.!.l,l pL,(~~ .:,L.j ~~~l

t_\i'YI ~~J .J\.. j LJ..~:.i JJ .~,D <::!~:'.J. o;) Jl (..J_,.':.,. ~J -'!~Y. o. ."JY. JJ.O J .O::::.>)J;!
-;-~1 ;.i,. .~~j .:,..ci)\;. ";'}JI j-11' ~Jjt<'lkl .,:,_,...;:,..:.U~'YI ij'Y J
-.r-~
.._JJI~ \;e

.,r:<>l "!;~..:..-.)b;-~ ~_;

r. -

i .

._JI J .:L. J~ J

t? ...:.J J,':Jl<.S"\..: j-IJI J If..)

Odnos Crne Gore prema osmanskoj dravi polovinom XVIII vijeka

499

Pr.evod Potovariom veziru, slavnom maralu, uvaru reda u svijetu, koji s pronica_vpl,l vodi brigu o javnim poslovima, koji iSpravno rjeava narodne Ilrobleme, koji s.e stara o izgradnji sree i napretka, koji uvruje stubove blagostanja i veliine, koj~je obasut raznim milostima uzvienog vladara, mom veziru bosanskom valiji Hagi Mehmed-pai, neka mu uzvieni Alah uini trajnom njegovu slavu. .: ' Ponosima vrnjaka i drugova kapetanima, agama, oficirima (zabitima) i vojni!!ima tvrava u Hercegovakom sandaku ~ neka im se povea njihova vrijednos~;

. Kada doe uzvieni carski znak, neka se zr:ta ovo: Po.to je prije podastrto i izloeno da odmetnici hriani Crne Gore, koji su od davnina naviknuti' na oholost i nepokornost, i~e .~tetu Tl,Ograninim podrujima f <4'ugim, islamskim krajevima, koja se nalaze u blizini: i okolini rumeliskog i iloiiimskog ejaleta, i Dubrovanima koji su se stavili pod zatitu Visoke Porte, to je tebi, navedeni ve~iru, s mojom asnom zapovjesti bilo nareeno da sprijei to njihovo nanoenje tete, te si sa svojom pratnjom i sa ostalim graniarima o1!Jjeo na Gatako polje, koje je blizu navedenim odmetnicima u Hercegovakom sandaku u granicama ejaleta. I naredio si da se. dovede nekoliko njihovih knezova (glaVjlra) i uticajnih ljudi. Nakon tolikih razgovora i rasprava oni su se erijatskom . {l{a~jskom, sudskom) ispravom obvezali da u budue nee nikom praviti tetu, i priStali su na dizju s tim da e godinje plaati vrijednost od 1002 komada najniih dizjanskih lista preko svojih jamaca. Poto su se oni. s nekim uslovima i uvjetima pokorili i dobili u ruke eman-name (ispravu o da\.ranju sigurnosti), otkazali Su poslunost i odustali su od onoga to su primili u pogledu dizje. I sada postupaju suprotno onome to sadrava navedena carska eman-name i preuzeti uslovi te na gerilski nain nanose razne tete muslimanima koji se nalaze u njihovoj blizini i susjedstvu. A naroito ovih dana ubili su ovjeka po imenu Mustafa-agu i sina mu i petoricu njegovih ljudi koji stanuju u bli~ini dacka i opljakali su njihovu imovinu i stvari. U dopisu koji je ovaj put doao na moju Visoku Portu od Vae strane izloeno je (ovo): Poto nema ni broja ni kraja tim njihovim ispaduna i ravim djelima, ako bi .se njihovo kanjavanje i dovoenje njih u red odgoilo na. izvjesno vrijeme, to bi za suzbijanje onih. koji se kao gerilci pojave u namjeri da naprave tetu islamskim zemljama bilo za sada potrebno: ' Da kapetani, age, zabiti i vojnici utvrda, tvrava i palanki u Rumeliskom ejaletu u Skadarskom sandaku i u Bosanskom ejaletu u Hercegovakom sandaku s najveom budnou i panjom vode stalnu brigu o uvanju i zatiti ljudi koji se nalaze u okolici tvrava i palanki, koji su oni u smislu uzvienih berata koje posjeduju duni uvati; Da se brie spomenuta eman-name, kako bi se oni mogli svojski postarati da osiguraju svoje krajeve i okolna podruja od njihovih spletki i teta; . A poto se zbog njihovog odustajanja nije ~ogao za ovu 1169 godinu izvriti razrez najniih dizjanskih lista, koje su na osnovu njihovog primanja pridodate dizjanskoj kancelariji .Bosanskog ejaleta, da se odbiju i snize iz obrauna navedene kancelarije i da se briu. S obzirom na to (to je sadrano. u vae~ d9pisu), to sq. u smislu izdatog uzvienog fermana navedene list~ odbijene i brisane iz obrauna.

500

Hamid

Hadibegi

Za brisanje upisa navedene eman-name koji se nalazi u dizjanskoj kancelariji i za njeno dokidanje, da bi se na izneseni nain mogli postarati u pogledu uvanja i zatite ljudi koji se nalaze u njihovoj okolici od zla i tete spomenutih ustanika, moj aktivni ba-defterdar ponos zapovjednika i velikana Hadi Ahmed - neka mu je trajna veliina - izvjestio je o potrebi pisanja mojih asnih zapovjedi od strane mog carskog Divana posebno za slubu kapetana, aga, zabita i vojnika tvrava i palanki koje se nalaze u Skadarskom sandaku, a isto tako posebno za slubu kapetana, aga, zabita i vojnika Hercegovakog sandaka. I u smislu njegova izvjetaja,' s mojom posebnom asnom zapovjedi upozoreni su kapetani, age, zabiti i vojnici tvrava koje se nalaze u Skadarskom sandaku, da se na opisani nain staraju i brinu u pogledu uvanja i zatite na njiho- . vim podrujima. Izdat je moj uzvieni ferman u pogledu toga, da i vi radite i pqstupate u smislu izvjetaja mog badeferdara, a da se klonite i uvate od njemu suprotnog postupka. Naredio sam ovo: Kada doe, treba da postupite u smislu sadraja fermana koji je o tom na obrazloeni nain izdan, koji se mora slijediti i primjenjivati, te da se dobro uvate onoga to je s njim u suprotnosti. Tako da znate, na moj asni znak da se oslonite. Pisano krajem dumadel-ula 1169 god. U zatienom Carigradu
enjem

Bosanski vezir Mehmed-paa poslao je s ovim fermanom bujuruldiju s nareda se postupi po njemu. To je dolo ljubinjskom kadiji i zavedeno u sidil 18 redepa 1169 godine (18-IV-1756). Tekst bujuruldije nije u sidilu napisan.
II
BUJURULDIJA BOSANSKOG V ALIJE AHMED KAMIL-PASE

(9 muharema 1170

4-X-1756)

Upuena trebinjskom muhafizu Sulejman-pai i kadijama Ljubinja i Cernice i kapetanu Trebinjske tvrave i ostalim, u kojoj se trai izvjetaj povodom odvoenja u Crnu Goru 230 koza s ispae Brazidol u nahiji Ljubomir u Ljubinjskon:i kadiluku.

Orijentalni institut, sidil br. 13, list 30 v .

..!ul t,) l!~ \c.L _,t:.; ut ~~~~ ,ji.. . i "' :J'..s- f ~.wi ~.; .Jij'YI J ~L.'YI j-li.. J !.tt,;;; ~j _,\;.til <.SJ,:.<> li ~f.' J LJ:!_);\..!...:....;_;!. J .S"";_,:IJI \;1 t";_.; ~j <.S};! .j.: l J ..::.:'Y, ,:_~1 J .:,.lji J Jl>,r.t
.:,~1 L:::.ul .!,jJ" l yt_,l

eJ> ..s)j_r.... _,;:. ttL.... t_ll. ~}eJ lJ."_?;~~_,'-:'}

~~Al i\:i c.l.r J .!;.b. .:,.J.;t_r.,.. j 4 1 J-l}t ~b;

it JJ>Jjl;:

e'-'

e'-' .~1).-_,1 ~"!.~JI ~;s;1.JO

o..\.:-

":>t ~":1 t::t; .:....\,;J ~,l b

J!

~~,1 ~ J.r-~11..1!;-':! ik .J")j)!

Odnos Crne Gore prema osmanskoj dravi polovinom XVIII vijeka

o.!:.. l;:,;

!iOi

j~l ~l_ii ~l..; .;.Ji~~ J>);\lfi.. .:,~1 L;;UI J:-~ rt ~1::-;..1 JI~, J _yU.~ j.;).:-- J~~ JJ-'). .:,.e.... -._j ~~J
.;;..... .;:..1".:.;
J

-.if." o.b }~J Jr J .;r

J!Jf,)

)}Ji

..:,.;/"' ~J _,!.1:-t .J\:!JI ~J tf ..:,.i.t' ~ .S~i ..!;~JI J~l

_;i}" .s_,t;..U,I ~ '-:;'JJ' r!

./'lt .s"t;..d_,l .JJJ,;_. .S)i~ .!.to;f.i. >la~ e'JI J,~ J~ .s,).i. ._p~ ~)..i\4;1 J

.s}l;- .sl_r. .;:::__, .:,.U.>.:l_,I,J>JIA...IJ ~ .J-'}J,W J!}it !JJ:f.:.,I:IJI.::..J'i o.U..!IJI.J~IJ

;_;l}'JI J J_;\.'JI oJ_; J ;l ...\,pl J .!.j .S..!I;_,:, ~~ J=a~~1 ;l,;- l"-!~.!. .J1Y.,.) L.._,fo .;JI ~;

.;;S'y- J)JI ur-~' -s'";_s:-j..clJ"' J JI.;~ J..\~JI JL.JI ~l oJ..J.i ~j 1,;1.;:::;_ .;.,_;:);!.U_,;
41;;

~tk. J 1:,.. ._p~ J! 'v'~'' {.f _,j;; .:,..c~l); ~~J o~.~1 ..i lt .1. _f'J J '-:'J:IJI.j> J\A...I J

._p_,~ !J);,W .!.ll1.iS'"J .SF4~JI ;-'li "-!l~};:.;; 4~1 ;)JI f J - ' ~.>.:11 ~1.;: ,j..1:..l_ii ~l..;
.j~ .sF,..JJI

-:--'1... J ~1... .:r-~1 ..."._, .S~~.~ -....:1-=-!! LLi :..f '-:;'~JI .S)~ .J:>;J.i.
.S.JIJJ:!.f...) ;-~~~~jJ' ~l .S..IIJJ;! ~JA J.;:..-!!""! ;,\!.s"o~.)

JJ \l T'-:;'_,\;.

IW ~(\J

Prevod Trebinjskom muhafizu cijenjenom i potovanom Sulejman-pai, neka mu srea bude trajna, i poznavaocima eriata gospodi kadijama Ljubinja i Cernice, neka im se povea vrlina, i ponosima vrnjaka i drugova kapetanu Trebinjske tvrave i agama i vilajetskim ajanima i radnim ljudima, neka im se povea vrijednost. Izvjetava se slijedee: Prije izvjesnog vremena vi ste s naom bujuruldijom upozoreni, da se postarate da uvate i titite sirotu raju koja se nalazi u tim krajevima od teta koje bi im mogli nanijeti odmetnici Crne Gore, koja je u vaoj blioj okolici, dok se ne izvede potrebna priprema za suzbijanje njihovih nevaljaltina i teta. Ali i pored toga ovaj put su navedeni odmetnici ukrali od sirote raje 230 koza s ispae zvane Brazidol, koja se nalazi u nahiji Ljubomir koja pripada Ljubinjskom kadiluku. Nama je ovamo javljeno, da su ih u tome i u odgonjenju tih koza pomogli i pribavili im potrebnu hranu tienici (podanici hriani) po imenu Banjanin Todor, Milo Crnogorac i Vidak Skoaji iz sela Vatnice u Cernikom kadiluku. S obzirom na to napisana je i izdana bujuruldija i poslana po uzoru vrnjaka i drugova po naem okadaru Bekir-agi, neka mu se povea vrijednost, da se na licu mjesta posredstvom eriata (kadije) i odreenog mubaira i uz uee i saglasnost svih ispita i izvidi navedena stvar. I ako se pokae da su navedeni jataci spomenutih odmetnika, da se od navedenih naplati vrijednost opljakanih koza te da se zadovolji pravda, a zatim da se oni kao zatvorenici sprovedu na Bosanski divan, da bi im se odredila zasluena kazna. Kada vam doe (bujuruldija), treba da se postupi na opisani nain i da se zadovolji pravda. Ali pod tim izgovorom neka se niko od sirote raje ne kanjava. Ovo e se i tajno i javno izviditi, te ako se bude ulo, da je od sirote raje uzeta
32

502

Hamid .Haciibegi

jedna aka, neete ni na kakav nain moi dati odgovor. A isto tako ako navedeni nemaju pojma o spomenutoj stvari, nego bude po srijedi samo neprijateljstvo, sigurno znaj, navedeni pao, !la ete biti kanjeni i uk:oreni. Zato dobro promi;llite i postupite po bujuruldiji. Tako se nareuje. 9 mu4arema 1170 godine.

III
BUJURULDIJA BOSANSKOG VALIJE AHMED KAMIL-PAE

(16 muh. 1170

11-X-1756)

U vezi sa spremanjem vojnog pohoda na Crnu Goru nareuje se ljubinjskom ka1liji i drugim funkcionerima da osiguraju komoru za prenos hrane i ratne spreme za vojsku iz trebinjskog kadiluka. Orijentalni institut, sldil br. 13, list 30 v.

JJ;I.;:IJ

~'lJ .:.,'::cl.:.,tj')/IJ J~l..\llj.~.J .o..;.;~j.$....:il~\; ~) 1 1..! .:...-::_,!

..s";_,~JI

Y' ("'J;.; ~j

~j ..J~b_,;f ~j"-\:-"" (;;rt .:,Y..\J' .:,\.j~ ~);jJI.!.~.;(,.,.. t_lb ~} W.) Y.

~)J!)-:!'='=;~ .J) ._,.i;

.f.

~;jJI ..sp c.S~.m .:Jf.l d.;;)J!) .....JI.., .:.\lfL .!.!;tp .:.,1:1,1

c.S..II;r.! r.!.l.j.)~Y..JIY,..) ~~ jG;:.~I ~ J!)4)1..J ~j-1.:_,....:... '-:""t~.; ;l_r, J .:,...:...\,;J

.).);fl. JIJI.)J;t o;jJI UrA ~J .6"';-Jo.cl_,..oJJI..i" ~l l!.il )~JI JL;I...J:I ;~.......,, J.f.j
J

J~~~~ J

tr .:...iJ"A J!)~;~;) ._,.i;

).f.

~;jJI ..sp c.S~;t d.i.;)l. .:,lp .:,1:1,1 '-:'~;;

..:..i

c$..1.1,_,-;.Y,..)

;-~1 Jr ...J:I S..U;_,-;. ~r yP ;~l~ J!)v)L. J c:_lfl ~;M d.ib.J! ~J

liV 11J

Prevod Poznavaocu erijata gospodinu ljubinjskom kadiji - neka mu se povea vrlina - i ponosima vrnjaka i drugova vilajetsklm ajanima i slubenicima - neka im se povea njihova vrijednost, Dostavlja se slijedee: S obzirqm da je ovaj put carskim fermanom nareeno da krenem protiv ustanika Crne Gore, to je od strane Bosanskog divana n;~pisana, izdata i poslata ova bujuruldija, da za noenje hrane i ratne spreme za vojnike koji su rasporeeni iz trebinjskog kapetanhika naredite da se za svakih tih sedam vojnika izvede po jedan konj za komoru iz ljubinjskog kadiluka i susjedne trebinjske nahije i da se natovare ratnom spremom. Kada vam - ako b~g da - doe (ova bujuruldija), potrebno je ovo: Naredite da se na opisani nain za spomenute vojnike koji su rasporeeni iz. spomenutog

Odnos Crne Gore prema osmanskoj dravi nolovinom XVIII vijeka

503

kapetanluka na svako sedam vojnika izvede po jedan tovarni konj posredstvom erijatskog suda i uz sporazum svih i posredstvom trebinjskog kapetana. Naredite da se natovare ratnom spremom i postupite u smislu bujuruldije. Tako se nareuje. 16 muharema 1170 godine.

IV
BUJURULDIJA BOSANSKOG VALIJE AHMED KAMIL-PAE

(4 d. ah. 1170 = 24-II-1757)

Upuena crnogorskom vladici Savi za vrenje vladianske dunosti, dok .za to ne doe carski berat.
Dravni muzej NR Crne Gore na Cetinju, turski dokumenti br. 13.

.)_,:!.;.J ~l; ~J l' (.S"~l<>; ;~JI Jl..;l

J!;.r'l Jl~.:>\1

t_ll. <>;j .JJ.:- .._.,.hl ;\Gl~ J ..S j). JJ. .J.:>.iJI .:;-

.j.)~ ..:;..lp ...j). .J~! .!..l~ l .::..); ~;yol JI~~\l JJ\ll J

a 4i,;_,A.... ..S~l.:;~ ~)..j..I!JI

~l

.. J ;1~1 ..S..I!;J;! _r.!l

.).:>..:~.f. .JIJ!-' ~JJ..:.~ l<> .:.,lJ. Jl~.:>\1

~'="r J...I!JJ;! ~.J.:>~ ..::JJ.) ...j), Glil!;Jt.> .:..1.1, o..clya J ..s~l

kt ...~ w,p\l.f;jJI..S;_,A.... J--'r r..S)fo't_ll. ::-} oif--J .._.,,~1-.::.:j;o;j;l(-~-'1:..,.

~If J ~l}. .J..ci)\.;. J .::.5".r J ji ~JJ;J;! ~r J~\:.. ':!'is" f 41<:" o..G;yol JI .:A;.-'\l J)JI
..S..dJJ;!.f..-' :r-~1
IV.ol..,.,(.t~

Pre vod

valije Sveteniku Savi, sadanjem vladici Crne Gore - neka mu kraj (ivota) bude zavren dobrom - i svim crnogorskim knezovima, Dostavlja se slijedee: Poto si ti od davnina ispravan i vjeran (lojalan) i poto je raja Crne Gore od tebe u svakom pogledu zadovoljna, dok ti doe od strane Visoke Porte uzvieni' berat za vladianstvo, da bi kao i prije mogao vriti poslove navedene raje kao vladika, izdaje se i alje ova bujuruldija od strane Bosanskog divana. Kada stigne (ova bujuruldija), vrie vladianske poslove po starom obiaju u smislu nae bujuruldije, dok ne doe uzvieni berat od strane Visoke Porte. A, vi koji ste knezovi Crne Gore, treba da priznajete navedenog za svog vladiku i da ga svi slijedite u vladianskim poslovima prema vaim obredima. Treba da radite i postupate u smislu bujuruldije, a da se uvate i klonite onoga to bi s njom bilo u suprotnosti. Tako se nareuje. 4 d. ah. 1170 = 24-II-1757 god.
32*

Peat

504

ll:amid I:tadibegi

v
HUDZET TRAVNIKOG KADIJE

(Krajem muharema 1171

5 - 14-X-1757)

Prestavnici Crne Gore u prisutnosti bosanskog valije Hadi Mehmed-,pae izjayljuju pred erijatskim vijeem da e svake godine davati odreenu dizju u visini od 1010 najniih dizjanskih lista.
Gazi Husrevbegova biblioteka, Muhamed ef.
Kadi,

Tarihi Enveri, sv. 7, s. 232--233.

J"'-iJY' ~ ..S;\('~1 ";f,- ~ljili J j~~)

..s--/" t_lk '"";}

J ...
J .

.. c::.t ...:~":'"t .. J ..JJ j;\.. .S)fo.;~.:.,.;.;... ....}~;;~lj t._lk >:}

"!} ..b}lj J 41\...ol .:.~.P;. .s.i.S"):o~ it ... J ...
J ...

JJJ ..r~~ .:,.l!-~} .jJ:..

'd

1.

.:.,J>

fi;. s-:JI.el t._lk } ..~~j\.. J

.. J ... J .. J ... J J ~1}1 ..J~

.. J ... J~~ ;<iY.II.f."l... ~ ..s'\11 <.;~~n -:;XS::::.I ~~...:,..lift"\~ ~);_,Y. ~1(, 45 .:.,\:1_,1 ~.~;~.!.!~).i_,.a,..\!.~ J.~ ~\J..I _,li.,\...~~ J ~Y. ~):!..L. J

.r
J

.j-... .:.lj l J

..

J:.r.f' J;_,w J 1__"..J" .~~;;11 1.>':1 ~e;. ..rif ~_,...? ...:......:... *j.f.. .!-1; J JJ~ J"!f.- Jl;_:l.jJI .!.l; J fo Jl;_,l _,~ jG "!':!f.- JI;Jl t_, l ~l .!.l;
.s;~~~ J~ ..l.!l~l..s).i_r- .::l-i .~1;

.:r ~J;._, ':!J>\~.)~ .::..fJ ~)d- ..~.J:'.>I ~~~ Y.l ;l!... .s\!.~ &..J<:.".r ~f. .::;JI , , ~,;[_,1 ~~~ J .;.,.<.\k l .;.,.t ._,~}1 f .)A _,I. ~k; j\.. J l.) l':! ,S ).!A~\::- ,sj.J"~~~-"'-!
;.i._; ..<..;:., ..s':. Jj~ JI ':!..S~

J}> ol~;~l ;~ .sf.S'.r 4:;)1;. tl~)~ .loJ. y J iljill J~.;

~fl!l 11jil1 ~J~~ ;:.}S ..sfl ~ .J" \.OJI -'tf!~ if'' d'\!._,~ ~W..s;u.f...:,x.!~c.S~J
..S-dJ l )l. l J

..;.s- .U?-1 ,. \A J<- ~J _r.!l <.)"~':/~ J\i....\1 \Li.;.

r.f j-1;1 J ;.r J .!.Ul~ .Sr.

. ....All J ~t. J ~J ..S..>...I ..:.... ~'fl

Prevod

Kopija hudeta da su hriani Crne Gore primili podlonost i obavezali se davati dizju. Iz nahije Crne Gore iz sela ekli njihov knez (ba~ knez) Marko sin ..... , iz sela ...... koji pripada nahiji ...... Pop Vuk ..... i . . . . . i . . . . . i ..... i . . . . . po imenu tienici (hriani) u ime svoje lino, te iz sela Zalota Nikola Alvati i . . . . i . . . . . i drugi od strane cijelog stanovnitva Crne Gore kao zastupnici odreeni na propisati nain, a posredstvom biveg skadarskog alajbega Hadi Ebu Bekir-age i . . . . . i . . . . . i . . . . . i ..... i ostalih aga iz Podgorice, na velikom erijatskom vijeu kojemu treba odati potovanje, koje je odrano u prisustvu njegove ekselencije bps. valije srenog Hadi Mehmed-pae, vie puta su izjavili, da je na 1002 dizjanske liste to su oni primili prilikom pohoda njegove ekselencije umrlog

Ovdje je vjerovatno izostavljena

rije (~)

Odnos Crne Gore prema osmansko;i dravi nolovinom XVIII viieka

505

Cuprilia Nunam-pae, dodano 8 lista, te da su oni pristali na 1010 dizjanskih lista i da su za raun 1170 g. navedenom pai potpuno isplatili 1010 dukata na ime svoje erijatske dizje. S tim il vezi poto su uli u podlonu carsku raju obvezali su se da e ubudue davati fiskusu navedeni iznos iz godine u godinu i da e biti pokorni i privreni u svakom pogledu kao ostala raja. A ako se u budue od njihove strane pokau postupci suprotno njihovim obavezama, oni su se obavezali dati fiskusu 50.000 groa i pristali da sve iznad sedam godina doe pod carsku sablj.u. Da bt se ovo to je reeno sauvalo (zapamtilo), napisan je na traenje ovaj dokumenat, onako kako stvar stoji. To je bilo i napisano krajem svetog muharema 1171 god. (5 - 14-X-1757).

VI
BUJURULDIJA BOSANSKOG V ALIJE H. MEHMED-PASE

(l safera 1171

15-X-1757)

Obavjetavaju se kadije i ostali civilni i vojni fun,kcioneri, da je raja crnogorskih nahija izrazila lojalnost i obavezala se da e plaati dizju. S obzirom na to ona uiva carsku zatitu i ima pravo na slobodno kretanje unutar drave.
Gazi Husrevbegova biblioteka: Muhamed ef.
Kadi,

Tarihi Enveri, sv. 7, s. 233-234.

C:U J )>.tJ J )..1....1 e' J >);.f.j< .l..iJ .:,lj\11 J ~lNI j-IA.. J~ -l_!) -~.;;,_;1 ..s";J1JI yi jo- ~.r~ ~\,$1 jLJ("";..U -l_!) ..;J-f. ..l~;> J ,;);l.j:l J .::..:_'YJ .:_,1:<-1 J .j\1,!\.,;,J ~~lc; ;l .iS ~_r. .:"'YJI ."":.)L.I .!.U Ul LJ.f- .!.\ll.( jL IS"~lc; IS"~,..Iy tik :;}
.:.lj l J .:,tl"~
u)..i..IIJI ~l> J~~ .x:.:-; .;:..!\:.. o..l.i)(~l JJ;.-' ~~l j; ~1..-.:.). J JJ~

u):.;<>~; u~.;~ JJI:~_,.. J +,:-'J ~}J;;;_...; J ~f. J.; ~J ..f.;f>'!;la!.

e:;.'r

J;:- JJ ~f. ~)~;

~J

x .:_,.,ljJ;;.... u~lc;~ y ..;~1 -.L:lJ' '":'"'!'lJ "!4.1J:' J

..11.'-Y J

rW u):j~ J .::..:_12- J'' -.f..~.

'";"~)~~-':"JJ .>.J; .:..t !J> ~t .;l.l.t..I;..J ....A.!.r- tr....;~.;. J. )If= ~f. .::..;~.f J.::..;~.> J
.;l.t> ~~pt r:%''Yl.

..r J rt'..~:;~::. .1' .;,_p> J.;...:,.. J~" J .u..~.-...,_", ~)Ji ~l o;Ji -l_!) ~l J:!;.~ ;\..d..j~~- .:.O>J.)Iil w'}'YI J J~l.'YI oJ.>.iJ .1..f ..;..II;J::! J~I.:.O>~.f.
;J.!i:'JI JL;I

J~&:) IS"~~e)~-~';

tu.. "":} )>J' ur-

"':J

..s--;~J ..1:1_,.... J JI.;' ..1t1

\!ji

r'..U\11 ~~ .x:.:;; ..::..11... ->S:::.b\ ..L:fr-1 J,;_" "!,u)..l.i~ .::..~.::..:_!..-.::.J , .~) .:..t\J> ~t .:,L. l .~..~;..J --'!r tr . . ; )l;. ""'-! &- P-1.!1 J.!.J.l. fJ\.a; ~;. .:.;If J .::..;~.> ~r '":",f.' i:%''Y l. ,_r J rt' i~;..' fS_::. .1' J ;.i.. "!.~,;~'4:.~ f W: .:..J-G.~.~') .:...C~I -':"J
. ..;..~I;J::! .t> jo- .lJI j-lc ~II,)..II;J;!
\YI ~~~/~

J~ J X).UJI

506

Hamid

Hadibe\(l

Prevod Poznavaocima erijata gospodi K:adijama Podgorice, Bekije Novog, Cernice, Nevesir}ja, Stoca, Mostara i Blagaja - neka im se povea njihova vrlina - i ponosima vrnjaka i drugova muteselimima, vojvodama, tvravskim kapetanima, agama, zabitima, vilajetskim ajanima, slubenicima i uvarima klanaca u navedenim kadilucima - neka im se povea njihova vrijednost - i svom ostalom stanovnitvu, Dostavlja se ovo: Poto je raja crnogorskih nahija; kao raja ostalih islamskih zemalja - iji su putevi osigurani - koja daje dizju, primila na se dizju i podlonost i dola pod zatitu carskog okrilja, dogod se bude nalazila u stanju lojalnosti, potrebno je i nuno da se titi i uva i to je za sve ol:iavezno. Prema tome ubudue nenwjte dopustiti da suprotno asnome erijatu i protivno carskoj eman-nami (isprava o sigurnosti) muite i uznemiravate navedenu raju koja bude dolazila u cilju zarade,_posjete i trgovine. Postupajte s njima lijepo. I s puno zalaganja i besprekornog nastojanja svaki od vas treba da se stara da onemogui njihovo strahovanje i zastraivanje. U tom cilju napisana je ova bujuruldija od strane Bos. divana i poslata po uzoru vrnjaka i drugova po naem agi Halil-agi, bivem muteselimu Kizilhisara - neka mu se povea vrijednost. . Kada - ako uzvieni Alah da - doe (ova bujuruldija) potrebno je ovo: S obzirom da je raja crnogorskih nahija primila podlonost i ula pod zatitu njegova veli~anstva, dokle god ona bude vrsta u podlonosti, svi vi ubudue treba dobro (do maksimuma) da se uvate da ne biste suprotno asnome erijatu i protivno carskoj eman-nami muili i uznemirivali one koji budu dolazili u vae kadiluke i odlazili u cilju zarade, posjete i trgovine. Svaki od vas treba da se dobro brine i da se besprekorno stara te da postupate po bujuruldiji. Tako se nareuje. 1 safera 1171 god.
VII
BUJURULDIJA BOSANSKOG V ALIJE H. MEHMED-PASE (21 d ..
~la

1171

31-1-1758)

Obavjetavaju se civilni i vojni funkcioneri Hercegqvakog sandaka, da je po predlogu skadarskog mutesarifa Podgoriki kadiluk ponovo pripojen Skadarskom sandaku i da su iz Sarajeva upuene pretstavke Porti, da taj kadiluk i dalje ostane u sastavu Bosanskog ejaleta. Trai se od hercegovakih funkcionera da i oni u_pute svoje prestavke u toni smislu.
Orijentalni institut, sidil br. 25, list ll r.

~j ).~l ..S hOli.;~ J 0.) J ~_,::..1 J 0;--.Y J ..s~ J;\:...._,-. J J::-.)~ ;l.!. r:::'~
f"'J.U ...1:) ..sj) J:l J .::.-._~J .:,~l J .:,\b.\..O )L.. J .;:,\ji J .:,tl.)~ .:,1;}11 J ;L.'YI.fiA..J~
.oJf)JIIfl

.:,'YJI.r-7:'~~ ~)11_,-.\ J.:,~~~ J.i.. tl:!~; J-~ ~.l" La~ J .C...J! ..:.J~I L._,r
..r..~ .:.,,_,.o ~Hl.-1 <;.C...J! ..:.J~I &..t,;,; 4-f.;_,.)J! ~~l ..sly!! ~~;J~ .!.!:;l- t_lk "':-}

j ljl ~~Ih ~:XlC-i;J.j~ ..s~.,<.; :... J..;,\!:!'b rl~

\:: ._r::::-1;!1 J ";')JI (J"_,k..!.(;~ ~.UJI

Odnos Crne Gore prema osmanskoj dravi polovinom XVIII vijeka

507

JIJULo_,J~y:. .?Jo .;..u_,;_;..... ..:..Lac y::;_, 4) ~J ...,11;; ~~1..0 l,'!" J .o J\l...l "!....:-.;..:.J~!_,
~l

Jr "!:k .:.Jp \fl ..J)t;. &t O:,.;U\". C...b l:.! JJ J~ d~ ~J.i:5C.I \fl... ~l J)JI

J!-11,115.>~ J ~~ d~l .!t~ i ~~;j .:,~_1,) J J\!.. l <\!~ ",!JJ.:GI JIA lJ OJ.f.jA 15\..;J J\l.-1 ",!:....; ..:..1~1 !IJ.t..f' 15\.:::J J_,\fl J U ~JI w>~ ...,j'} (""l"!~ ...i,;JJI t:-! l! .Ji_}. J! , r'f.:,l~J.!.. ,:,1:1.;. >r..r _,l#>_, \.b_, )..cil rlsG. J ;;l,;,; .!t..:-.;. 15'r 0 .-11 J>~~ j~ &-r!_,l i)L,I15J:..;IlS"')l. :.....;. 15'r ~_,..J J"a?.:,lk~l..o J ,:h.r.J J }i '-;'~JI J li-j J )..cil .:,1-'!, :!~.t. l
-0l.j>.U~ ~J J 1:.:. .J..ci_}. :......r. .:..1~1 !J>.;.jA 15\..;J ~f:'_,l ._;,;f <JI~ ..:..lJ>;> ,j-> ,:,.oi}" J
.!LJ'<> !JJ.t.j-'15\.;:.i ,j-> _;-..~l .J\;. ._AJ} 15~IUJI ~l J JJI ~l.t.I15)\..;J .l...l' jJI J

-'r-W ~15..JIJ":. ~..u;~.> J .1.f i)(ol ..J.; JJ.~~ .j_}._, J,~J> J> ~j~ J\!..1 ;tA~~
.1!1 .t.:. ,:,1 ;d,, JL) ...~, ).l.o' _, .1.f 15-">.r.->: _,;-1 ..:,.,...:.....;. .:,1-'!., ~~P' J1-;1

r-' J".:.

J_,., '":'J:!!'~ ;;;.li )!,.15rl:-- ;_,..t. J.f..f' d'J..,;._,

JJ-''

u)...~_, .o-;.15")...:.~_,.., _,JI.;

l_IYI ...:....~Tl

_;......0,1 J~ ~Jl)J;:'. ~,..' _;-..~l)~... .::>~;.\.; J

Prevod Poznavaocima erijata gospodi kadijama Belgraddika, Mostara, Blagaja, Nevesinj-a, Stoca, Ljubinja i Bekije Novog - neka im se povea njihova vrlina - i ponosima vrnjaka i drugova kapetanima, agama, i ostalim zabitima i ajanima vilajeta i slubenicima - neka im se povea njihova vrijednost, Dostavlja se slijedee: Svima vam je poznato, da je dovoenje u red odmetnika Crne Gore, ije je osvojenje postignuto troenjem gotovog novca, ivotima i imetkom ljudi iz cijele Bosne, a naroito iz Hercegovakog sandaka, bio jedan od najjaih uzroka da je Podgoriki kadiluk pripojen Bosanskom ejaletu. Na vae traenje prole godine je navedeni kadiluk s uzvienom zapovjesti izdvojen iz Skadarskog sandaka i pripojen Bos;mskom ejaletu. I na ovaj je nain zaveden red te je svak srean i miran od varki i spletki navedenih odmetnika. Ali i pored toga sadanji mutesarif Skadarskog sandaka Mehmed-paa iz svoje puste pohlepe, podnio je Visokoj Porti suprotan izvjetaj. I kada se je ovdje proulo da je on bio uzrok ponovnom pripajanju navedenog kadiluka Skadarskom sandaku i kvarenju lijepog reda koji mu ~e dat, poto je to za sve vrlo van~ stvar, to su svi sarajevski gospoda kadije i sudije, te ulema i dobri ljudi, plemeniti mirimirani koji su se tu nalazili i gospoda la novi divana, zaimi i timarnici, kapetani i zabiti podnijeli prestavku molei da se navedeni kadiluk, kao to je i bio, pripoji Bosanskom ejaletu. U tom smislu gospodin sarajevski Mulla je podnio izvjetaj, a i s moje strane obavjetena je Porta. I poto je odravanje reda u spomenutom kadiluku od strane Bos. ejaleta za stanovnitvo hercegovakih kadiluka bolje i korisnije vie nego za sve ostale, potrebno je da to iznesete. Zbog toga je napisana, izdata i poslana ova bujuruldija od strane

508

Hamid

Hadibegi

Bosanskog divana, da napiete po jedan izvjetaj posebno centru sree a posebno nama s molbom da se spomenuti kadiluk pripoji Hercegovakom sandaku, te da ih donosiocu bujuruldije predate i to prije poaljete. Kada - ako uzvieni Alah da - stigne (ova bujuruldija), potrebno je da postupite na izloeni nain i da bez odlaganja poaljete delegata koji je zaduen s tom stvari. Pazite da stvar ne oteete i ne odgaate. Postupite prema bujuruldiji. 21 d. ula 1171 god.

RESUME LES RELATIONS ENTRE LE MONTENEGRO ET L'EMPIRE OTTOMAN VERS LA MOITIE DU XVIII<' SIECLE. L'auteur y .apporte quelques documents turcs de 1756 a 1758 dans lesquels
il s'agit d'un refus des Montenegrins a payer la capitation, ainsi que d'une expedi-

tion militaire qui s'en ensuivit vers la fin du 1756. Le fait interessant est qu'apres cela le Montenegro formait partie, pendant une annee, du Vilayet de Bosnie. Le musee national de Cetinje possCde de cette epoque une B u y u r o u l d u originale du vali de Bosnie Ahmed Kamil-pacha, envoyee au vladika montenegrin Sava: il l'y reconnait pour vladika et exige des chefs montenegrins de lui obeir. Pourtant, comme on peut deduire des evenements de cette epoque, la souverainete turque avait au Montenegro plutot un caractere nominal. Le peuple montenegrin menait la lutte de liberation deja a pa,rtir de la guerre de Moree. Aux forces turques importantes il reussit parfois a contraindre le peuple a l'obeissance, mais cela ne durait pas longtemps.

TEUFIK MUFTIC

TRILITERE U ARAPSKOM JEZIKU*

STATISTICKO-FONETSKA STUDIJA Uvod U ovom radu obraene su samo trilitere arapskog knjievnog jezika i to na statistikih podataka dobijenih brojanjem u jednom od najveih arapskih rjenika pod nazivom Lisanu-1-Areb koji je Napisao Gemiilu-d-din Mu\Jammed B. Mukerrem El-En~ri El-Ifriqi El-Mi~ri (umro 716/1316) na temelju ranijih leksikografskih djela (Et-Tehdib, El-Mu~kem, E?-~i~ii~, El-Gemhere, En-Nihiiye). 1 Poznato je da je u arapskom jeziku osnovno znaenje neke rijei prvenstveno sadrano u njenim korjenitim konsonantima kojih moe da bude od 1-5 u arapskom (samo pojedinano i sa 6). Korjeni sa tri takva konsontanta ili radikala zovu se arapski .j~h et-!ula!f=trilitere, a najmnogobrqjniji su korijeni u arapskom. Iako u upotrebljenom rjeniku, i pored njegove iscrpnosti, neemo nai sve korijene, ipak je utvreni broj trilitera u njemu potpuno dovoljan da dobijemo prilino jasnu sliku o fonetskoj strukturi ne samo trilitera, nego donekie i arapskog jezika uope. Prema G. Zeidanu doao je Ebii Bekr Ez-Zubeidi (umro 379/796) u pogledu broja korijena u arapskom do slijedeih rezultata (navodiemo samo brojeve koosnovu
.) Pored uobiajenih lli u samom tekstu odn. kod Literature objanjenih kratica, u radu su upotrebljene i slijedee (navedene su u nominativu, ali one mogu imati vrij~dnost i svih kosih padea jednine ili mnoine): afr. = afrikata, lat. = lateral (boni), alv. = alveolar (nad2ubni), lingv. = lingval (jezini), naz. = nazal (nosni), bezv. = bezvuni; dent. = dental (zubni), pal. = palatal (prednjenepanl), frik. = frikativ ([pro]strujni), ploz. = ploziv (praskavi), r. = rije K= korijen, vel. = velar (zadnjenepani), kons. == konsonant (suglasnik), vibr. = vibrant (treperavi), lab. = !abija! (usneni), zv. = zvuni. lar. = laringal (grleni), Kako tamparija ne raspolae nikako (ili samo u ogranienom broju) nekim slovima s dijakritikim znacima kao to su G, ~ g, u transkripciji su u ovom radu (kao i uope u aso pisu) upotrebljena slova bez tih znakova, dakle G, H, g itd. ' Uporedi: Mulla Katib Celebi, l{efu-z-zununi a,n esamH-kutubi we 1-f,muni, Carigrati, 1310/1892, sv. II, str. 354. ' TALA, sv. II. str. 122.

510

Teufik

Mufti

rijena koji su stvarno u upotrebi i brojeve moguih kombinacija po njemu pomou 28 konsonanata arapskog alfabeta): Jl:!ll e!-tuna'i tj. korijena sa 2 radikala 489 od moguih 750 J)l:ll et-!ulii!i tj. korijena sa 3 radikala 4269 od moguih 19650 ..1~)1 er-rubiii tj. korijena sa 4 radikala 820 od moguih 3034003 _,.rJ.I el-hurnasi tj. korijena sa 5 radikala 42 od moguih 6375600 Dakle prema njemu bilo je tada u upotrebi svega 5620 K
p~dajuirn

6699400

Kako se vidi, ovdje nisu ubrojeni pojedinani konsonanti koji sa svojim privokalima imaju neku manje-vie samostalnu funkciju u jeziku bilo kao zamjenice, prijedlozi ili veznici, bilo kao afiksi. Takvi bi bili slijedei konsonanti: ', ":" b, ..:. t, ~ !), v-. s, ...; f, .!l k, J l, ;:; n, , h, J w, <S y. Obazirui se samo na konsonante i ne uzimajui u obzir etimologiju, nai emo u obinoj upotrebi znatno manji broj dvokonsonantskih korijena, nego to je gore navedeno. Takvi bi bili ovi korjenovi: ;,l 'g, JI 'l, rl 'm, ;;l 'n, .1 'h, JI 'w, 151 'y, J. bl, .P 1, .:; n, _.; qd, J$" kl, km, Sky, pm, j ln, ,Jlw, .:..mt, j, rn!J,crn,~ hl, t hm,,. hw, o.s hy, '! wh, IS! wy i eventualno jo neki. Meutim po nekim autorima izvjesni korijeni sa tri (pa i etiri) radikala mogu se etimoloki svesti na korijene sa dva radikala ili bilitere usljed ega bi se naravno broj dvokonsonantskih korijena prilino poveao, a trilitera (odn. kvadrilitera tj. onih sa 4 radikala) smanjio. Broj rltjei u arapskom jeziku ~ kojima nalazimo samo dva radikala inae je prilino velik, a to je nastalo naroito usljed promjena kojima su izloeni tzv. slabi konsonanti ( u.li.J,r t'luriifu-1-ille) 1 ', J w, .s y koji se esto pretvaraju i u vokale, pa rijei s njima gube ,nekad po jedan pa i dva radikala. Npr. od K JJ wqy, perfekt je JJ weqii, a imperativ .:; qi i torne sl. Navedena cifra 820 za kvadrilitere (er-rubai) izgleda mi suvie mala, jer sam u L nabrojao 2516 takvih korjenova, zbog ega oni dolaze odmah iza trilitera po svome broju. Od korjenova sa 5 korjenitih konsonanata (kvinkvilitera) nabrojao sarr. svega 185. Za korijen sa 6 radikala iz L naveerno primjer koji se izriito navodi na jednom mjestu kao <$"' ...JI es-sudasi (tj. sa 6 radikala) 4 naime onornatopejska rije .;J.Al.:~ ~abep.qp.q, ali se .ista navodi i kod korijena J4b tqq5 (dakle trilitere), kao neka izvedenica odn. sloenica s njim, kakvih e svakako jo biti u arapskom jeziku. U istom sam rjeniku meutim naao 6723 trilitere. Njihov broj dakle za dvaput i vie premauje zbir svih ostalih korjenova zajedno. Predmet ovoga rada bie trilitere kao najrnnogobrojniji i najkarakteristiniji tip korijena u arapskom jeziku.

TALA, sv. II, str. 122 stoji (sJgurno usljed tamparske greke) 33 400, a treba 303 400 ;;to se moe utvrditi prema drugim ~if1ama toga pregleda. ' L, sv. XI, str .321 kod te rijei. ' L, sv. XII, str. 95 gdje se meutim \1 istom primjer\! (stihu) navodi drukija vokaliz&-

cij<l one Iste rijei n&il!le habetaqtaq

Trilitere u araoskom jeziku

511

Podjela

konsonanata

Za svrhe ovoga rada bie potrebno podijeliti konsonante s fiziolokog st.anovita. U tom pogledu oni se obino dijele na tri grupe: a) po mjestu artikulacije odn. po govornim organima koji sudjeluju pri izgovoru pojedinih konsonanata, b) po zvunosti tj. s obzirom na to da li"glasne ice trepere pri njihovu obrazovanju lli ne i e) po na~inu artikulacije tj. po tome kako i kuda prolazi zrana struja (odn. na kakve sve prepreke ona nailazi) na svom putu iz plua van.
a) Podjela po mjestu artikulacije

Kao polazna taka za ovu podjelu posluio mi je poredak koji je dao spomenuti El-Hali:l svom djelu Kitabu-1-ain. Kako istie Zeidan, 0 kod El-Halila nailazimo na slian postupak kao kod starih indiskih gramatiara, jer on kao i oni poinje svoj poredak s konsonantima koji se tvore najdublje u grlu (zapravo u grkljanu) . idui postepeno dalje sve do usnenih konsonanata, pa je tako za arapski jezik dobio slijedei poredak: 7

t ', e. ~ . . h,
', h,

t 1]. t g, J
~.

q, !l k, t g,..;. , ,/ ~.

<J"

~ ..,. s, j z, .l.
1

~ d,

.::.-t,

.J; ~.

;, <J, .:, !, .; r, J l, t; n, ...; f, '":'b, r m, .s y,

w, '.

Kod Sibeweiha nalazimo neto izmijenjen poredak, 8 naime:

J q, !l k, ,_jP ?, 1::. g, ..;. , J l, .; r, ~ n, .1. t ~ d, ;:._ t, J; ~. ;, ej, .:. t, ...; f, .." b, 'm, ..sy, l a, J w. Kako e se kasnije vidjeti, kod njega je pravilnije stavljen kons, ' na poetak, a J l, t; n, .; r iza..; , a ne tek iza.:. t i drugih dentala kao kod El-Halila. Mau~ tim kons. .s y nije ovdje ni kod Sibeweiha na svom pravom mjestu. U druge pojediriosti neemo ovdje zalaziti.
<J" ~. j

t , e.

e. 1]. t g,

z, ..,. s,

Prema mjestu artikulacije ( 1::.~ ma!!reg) podijelio je El-Hali!, (a kasnije i drugi kao npr. i MutJammed B. El-Gezeri E-Siifi'i u svom glasovitom djelu u stihu tzv. El-Muqaddimetu-1-Gezeriyye) konsonante arapskog knjievnog jezika na 17 grupa. 0 Sibeweih ih dijeli na 16 odbacivi kao zasebnu grupu tzv. .JJtl Ju tJuriifu-1-ge~f [geuf=upljina]: ', J w, <S y, a El-Ferrii' uzima samo 14 grupa smatrajui da J l, t; n, .; r pripadaju samo jecln?m ma!!regu. 10 U L nalazimo navedenu ovu podjelu konsonanata: 11 l) 2) "3) 4) 5) 6)
7

-- TALA, sv. II, str. 122.

11

~ tJalqiyye od r. JI~ tJalq grlo: t , h, e. ~. t 1]. g; '-!_,tllehewiyye od r. Itl lehiit=resica: J q, .!1 k; '-!/. egriyye od r. . / . egr=nepce: l;. g, ..;. , ,/ g;12 ;y..i eseliyye od r. a.l esele=vrh jezika: V" ~ ..,. s, j z; y.; nitiyye od r. cJ.i ni~=tvrdo nepce: 1 t. , d, ;:._ t;13 ~_;J li!ewiyye od r. ~ lite=desni: J; ~. ;, g, .:, t; 14

" L, sv. 1; str.

L, sv. I, str. 7. L, sv. I, str. 8. ' M G, str. 3, 4 i 5. " M G, str. 3 u komentaru na rubu til strane,

7,

512
7)
~~

Teufik

Mufti

gelqiyye od r.

..;J~

gelq=strana jezika:

r, J l, ;; n;

8) ~yi! efewiyye od r. 9) ..;1 _,., hewa':iyye od r.

.ti! .efe=usna: ..... f, ':' b,

r m;
tS

.!J.. hewa'-irak: ,w,. ',

y.

Ovdje vidimo samo 9 grupa, a u ovom radu konsonanti su po mjestu artikulacije podijeljeni na 7 grllpa. Ta podjela kao i one druge dvije izvrena je !lglavnom prema podacima iz El, a i na temelju nekih drugih djela.
b) Podjela po
zvunosti

U ovom pogledu podijeljeni su konsonanti u U" (kao i kod El-Gezerije)16 na ovakve dvije grupf'!:
l) zvuni (;J".,:: meghilre): l a, t ', 1 ~ , d, .J z, J; ~. :, <), r m, , w, ', tS y,

t g, <3 q,

l<. g,':' b, ...;.. <),

J l, ;; n,

r,

2) bezvuni (4.- JHmehmilse}: h, ( ~.

!! .!lk, .; ,

<rs, .:::, t, v"'~ .:,

t ...; f.

Uz neke manje izmjene ova podjela

e) Podjela po
nainu

prihvaena

je i u ovom radu.

artikulacije

Prema nainu prolaska zrane struje iz plua van konsonanti su u ovom radu podijeljeni na slijedeil.1 7 grupa s obzirom na to da li zrana struja na svom putu nailazi na: a) uzan prolaz ili tjesnac (frikativi pod i) odn. neto iri prolaz krl>z koji ona skoro nesmetano prolazi usljed ega se izgovor ovih konsonanata pribliava izgovoru vokala, pa se zato i zovu semivokali 11 (frikativi pod It); b) najprije na potpuno zatvoren prolaz koji se zatim pretvara u tjesnac (afrikata l<. g ); e) potpuno zatvoren prolaz ili zatvor kroz koji se' ona naglo probije usljed ega nastane mali prasak (eksplozija, od ega i naziv plozivi odn. eksplozivi); d) jezikom djelomino zatvoren prolaz, pa ona prolazi pored jedne ili obiju njegovih stana (tj. lateralno, te otuda i naziv laterali); e) naizmjenino zatvoren i slobodan prolaz to nastaje zbog treperenja govornog organa (ovdje vrha jezika kod J r - vibranti); f) zatvoren prolaz kroz usta, pa ona izlazi kroz nosnu upljinu ( r~ haiiim), a jednim dijelom zatim i kroz usta-(nazali). Uzevi u obzir sve tri ove poQjele, tako da u vodoravnim kolonama doe podjela po mjestu, a u okomitim po nainu artikulacije i razdijelivi svaku od tih okomitih kolona na dva diJela stavljajui u prvi zvune, a u drugi bezvune konsonante, dobijena je za arapski knjievni jezik tabela podjele konsonanata na njihove . tri prirodne (fizioloke) grupe.
" M, str. 385 navodi ista ova tri kons., ali napominje da se po nekim u ovu grupu ubrajaju i slijedei kons.: .; , 1::. g, <3 q, .!l k, tS dakle osim kons. J q svi oni stavljeni u ovom radu ,u grupu palatala. " U L grekom stavljeno interdent. frik. ~ d, vidi M, str. 759 kod (l ty). " U L pogreno stoji postdenta!ni ploz. > d mjesto interdentalnog frik. j d, vidi M, str. 759 kod K (lty). 15 L, sv. I, str. 7. " M G, str. 4-5. 17 Pogledati npr. GEJ, str. 33 ill ~OL, str. 41 kod poluvokala,

y,

&

Trilitere u arapskom jeziku

PODJELA KONSONANATA

513

a Frikativi I z
II

b Afrikata lB z IB

e
Plozivi zTB

~tera!

'~
Z

. Vibrant
~

.
j

f Nazali z lB

~~ Laringali
2 Velari

t_g t

'l ~
e.
l}

l B

~l
3

l'~
.sy

- - --

-1~~

- - -l--

~l Prepalatali
~l Postdentali
~

Postpalatall

~;.g

IH

4 Lingvali

5 Alveolari
6

.\; z _,..s

~~

) z ..,..s

----

---. d J, t
_,... 1---='d .::.t

J l

_l_ -1____ -,):i= -i,

------.Jn

-l-

Interdentall :, ~ ~!
Labiodentali
j

- - - - ---- - - - -

:a .
..l

;il

Bilabijali

,w

----~-~---- - - - - ---- -------'h

-,-

----

.J=j
t

Uz tabelu Podjela konsonanata aaveu samo najvanije bilo uz pojedine konsonante bilo uz konsonantske grupe. a) Uz podjelu po mjestu artikulacije l) L ari n g a l i' 8 (od larynx=grkljan): konsonante iz ove grupe nazivaju neki i glotali (od glottis=glasnica; ili gaturali (od guttur=grlo); 2) V e l ar i (ad velum=meko nepce): neki gramatiari ubrajaju t g, h u laringale 111 to prema EI nee biti ispravno. Kons . ..:; q se u doba Sibeweiha izgovarao kao velarno g (u naem jeziku), pa se takav izgovor jo i danas ponegdje uje. 20 Prije se vidjelo da ..; q stavljaju u grupu resinih (lehewiyye) konsonanata zajedno sa !l k. Izgleda da bi se tim imenom pored ..:; q mogli obuhvatiti i kons. t g i . h (tj, svi oni koji su ovdje dobili naziv velari)? 3) P a l a t a l i (od palatum-tvrdo nepce): bliskost kons. !l k i 15 y pokazuje pored ostaiog i to to je !l k dalo palataliZacijom sa 15 y u nekim arapskim govorima afrikatu .21 Prepalatal ..;. kao i bliski mu glasovi moe imati i naziv cerebral22 ili kakuminal. Prvobitno se 1:. izgovaralo kao g tj. kao zvuni postpalatalno-velarni ploziv (Verschlusslaut), a dananji knjievni izgovor je g tj. to je danas prepalatalni glas artikuliran vrhom jezika nastao afrikacijom od glasa g.23
" U DPH upotrebljen je taj naziv samo za kons. h na tabeli francuskih konsonata str. XVII, a isti je sluaj za naziv glotali u GEJ takoer na tabeli (Engleski .konsonati) na str. 33, jer u tim jezicima i nema drugih kons. iz ove grupe. " Istina ne pod tim nazivom nego kao grlene (to je u stvari isto!) npr. u navedenoj podjeli u L, sv. I, str. 7 ili u GLAJ, str. 9 i dr. " El, sv. II, str. 658 kod Kaf. " El, sv. II, str. 658 kod Kaf. " Neka se uporedi tabela njemakih kons. u djelu: Der Grosse Duden, Gr~matik der. deutschen Sprache bearbeitet von Dr. Otto Basler, Leipzig, 1937, str. 33. " El, sv. J, str. 1090-1091 kod Diim.

514

Teufik

Muft!~

4) Lingvali (od lingua jezik): ovaj naziv (kao i alveolari) odabran je samo zato da bi nazivi za ove grupe konsonanata po mjestu (odn. govornim organima) artikulacije bili upravo izvedeni iz naziva bar jednog od dotinih govornih organa.. Naziv lingvali mogao bi se naime dati i drugim grupama konsonanata pri ijem izgovoru sudjeluje i jezik (svim grupama dakle od velara do dentala). 24 Za lingvale obiniji naziv likvide' (od liquidus=tekui), samo to nije naziv prema nekom govornom organu. Kons. J l, ;; n, J r (zajedno sa labijalnim r m) nazivaju se i sonanti. Oni nekad vre funkciju vokala. Tako npr. nae r ima tu funkciju naroito izmeu 2 konsonanta ili na poetku rijei ispred drugog konsonanta. Meutim takva grupacija .ne moe nastupiti u arapskom knjievnom jeziku, jer u njemu ne mogu doi na poetku, a ni na kraju rijei dva konsonanta neposredno jedan uz drugi, a tri konsonanta ni u kom sluaju. Lingvali su po poloaju koji zauzima vrh jezika pri njihovu izgovoru obino alveolari (tj. on se oslanja na alveole), ali se jezik ve prema slijedeim glasovima moe manje-vie pomaknuti i prema poloaju prepalatala na to ukazuje npr. i ta pojava da iza J l rijetko dolazi prepalatalno .p na jednoj strani odn. alveolarno .;. <;l na drugoj strani, jer se u arapskom ne podnose srodni konsonanti (po mjestu artikulacije) u istom korijenu o emu e se opirno govoriti kasnije. 5) A l v e o l ar i (od alveola=udu bina iz koje izrasta zub): s obzirom na to da se kod ovih konsonanata zadnji dio jezika die prema mekom nepcu (velumu), ovi se konsonanti nazivaju velarizirani (~l ..;_,).t el-l;turiifu-l-mutbiqatu), 26 a za njih postoji i naziv emfatini. 26 Prem.a opisu koji daje A. Schaade za kons . ._;.. 9 i U" ~. 27 to su velarizirani alveolarni konsonanti (ovo e vaiti i za kons . .J; ~ i ,l. !> Prema njemu pri izgovoru kons. ._;.. 9 zadnji dio jezika digne se prema mekom nepcu, vrh njegoy osloni se na d~sni gornjih sjekutia, a zrana struja prolazi iz plua pored obje strane jezika (pa bi se dakle i ._;.. g mogao ubrojati u laterale?). On navodi da je ._;.. 9 u doba Sibeweiha bio spirant (tj. frikativ), dok se u dal)anjim govorima izgovara kao zvuni , velarizirani alveolarni ploziv ili kao . zvuni velarizirani interdentalni (ili i postdentalni) spirant. Kons. J. t bi mu bio bezvuni parnjak. Za kons. <J" ~ kae da je bezvuni velarizirani alveolarni spirant kod koga se u prednjem dijelu jezika stvara uzduni lijeb. Njemu bi kao zvuni parnjak ogovarao kons. J; ~ Kod kons. ._;.. e}. i J. ~ moe dakle da postoji i postdentalni:, pa i interdentalni poloaj vrha jezika po kojoj bi se osobini ova dva kons. jo vie pribliila dentalima meu koje ih zajedno sa kons. U" ~ i .J; ~ neki i ubrajaju.

je

" U vezi s ovim upozoravamo na to ka ko jedan te isti naziv obuhvata kod raznih autora razne konsonante tj. na nestalnost i neodreenost terminologije, a kao dokaz za to neka se samo uporede tabele konsonanata u upotrebi jenim gramatikim djelima kao to su npr. GLAJ, DPH, GEJ, OOL i drugim spomenutim u biljekama, a to potie iskljuivo iz sasma sitnih razlika pri izgovoru istih glasova u razni m jezicima, nego upravo iz te neustaljene terminologije. ") M, str. 476 kod (tbq). ") Taj naziv nalazimo npr. u A. Socins Arabische Grammatik, Zehnte durchgesehene und verbesserte Auflage von Carl Brockelmann, Berlin, 1929, str. 5 na Konsonantentabelle, a tako se naziva i kons. J q na istoj tabeli. ") EI, sv. I, str. 923 kod Diid i sv. IV, str. 30 kod Sad.

ne

J:lo

'rrilitere ll arapskom jeziku

515

u"

6) D e n t a l i (od dens=zub): kons. ~ z i "'" s kojima Arapi pribrajaju i alv. (a kojima treba dodati i pal. ..;. ) nazivaju se sibilanti ij. piskavi lli utavi (~...h.J,r ~uriifu-~-~afiri) 28 po svome karakteristinom umu. Kako se na tabeli moe vidjeti, najblii su im tj. fizioloki najsrodniji kons. J; ? i u" ~ na jednoj i .; ~ i .:. ! na drugoj strani. Ova dva zadnja meutim prelaze dijalektalno esto u _, d odn. .:.. t (a na srodnost ovih 4 zadnjih kons. ukazuje i sam oblik slova). Pri izgovoru kons. ~ ~ i :.., ! vrh jezika moe pored interdentalnog zauzeti i postdentalni poloaj. 29
~

7) Labijali (od labium=usna): iz podgrupe labiodentala (zubnousnenih) postoji u arapskom knjievnom izgovoru samo be~uno J f, dok naeg zvunog v nema. Iz podgrupe bilabijala (dvousnenih) postoje "-:' b (a naeg p nema), r m i , w (izgovara se kao englesko w kojeg opet kod nas nema).
b) Uz podjelu po
zvunosti

Uporedimo li ovu podjelu na tabeli Podjela konsonanata i u L, 30 vidjeemo slijedee razlike: 1 tzv. y1 ....cl'JI el-elifu 1-leyyine kao jedan od .J!lll J Jf" ~uriifu li-1i7ni (lli ..u.1 JJ.r ~uriifu-1-meddi) tj. 1 a, J ii, .s i kada su oni samo znakovi za duge vokale a, ii, i nije uzet meu konsonante; vel . ..; q stavljen je meu bezvune kakav je danas, dok je u svom prvobitnom -izgovoru kao vel. g bio zvuan; po Jumanovu81 i alv. J, t imalo je nekada (kao 'i kons. l::. g, ..;. , ...;.. r;t, .J; ? ..; q) drugi izgovor, naime ono se izgovaralo kao alv. ...;.. Q, pa je dakle bilo zvuno, a danas e biti bezvuno? u svom novom izgovoru kao J, t; kons. , 'tj. hemze prema EI32 je bezvuan glas. Usljed tih promjena dobili smo ovdje slijedeu podjelu po
zvunosti:

l) z v u n i:

t , t

g,

.s y, 1:. g, J l,

r, .J n, .J; ?, ...;..

g,

j z, 4 d, .l <.), J w,

m; 2) .b e z v u n i : J f.

.'

(. !), h,

l] J q, !l k, ..;. ,

u" ~.

.J.

t ..,. s, .;;.

t,

e) Uz podjelu po nainu artikulacije a} Fr i k a t i v i: postoje za njih i nazivi spiranti (strujni lli prostrujni) i konstriktivni kons. Ovdje su podijeljeni na dvije grupe ije su karakteristike ranije navedene. Pored kons. _, w i .s y koji imaju naziv semivokali stavljen je u OVI.! grupu i aspirirani kons. h kod kojega je prolaz zrane struje slian kao kod kol).S. , w i ..s y. U vezi s navedenom osobinom i dobili su kons. .J w, .s y i , ' spomenute nazive _,.JI ..;".ft el-~uriifu-1-hewii'iyye ili ...;.J~\ J_,r J:iuriifu-1geufi (geuf=upljina).

.;t

") M, str. 440 kod .;"" (sfr). ") EI, sv. I str. 997 kod Dhiil uzevi da to vai svakako i za .:. t, iako se to u El, sv. IV, str. 791 kod Tha' ne navodi. 30 ) L, sv. ,I, str. 7. ") GLAJ, str. 9, l. ") EI, sv. I, str. aq-314 kod Alif.

516
b) Af r i k a t e : o afrikati napomenama o velarima.

Teufik
~

Mufti

g neka

se vidi to je o njoj

reeno

ranije u

e) P l o z i v i : za ove konsonante upotrebljavaju se i nazivi eksplozivi (praskavi) ili okluzivi (zatvorni od occlusio=zatvor). d) L a t er a l: (od latus=strana) J l, e) vibrant33 (od vibrare=treperiti) ) ri f)' n a z a l i (od naso=nos) <J n, i r m uglavnom odgovaraju istim konsonantima u naem jeziku. Uporedimo li usput konsonante u naem i u arapskom jeziku, ustanoviemo da od arapskih odgovaraju naim manje-vie samo slijedei od njih: h, <!l y ( = j), .!1 k, ..; , ~ d, ..J l, j r, <J n, v- s, j z, ..;, t, ~ d, ...; f, '":' b i r m, dakle svega 15, dok ostalih 13 tj . ', ( ~.t , t g, t l] J q, .l; ~. v"' ~ .;. g, J, t :, {1, :,. ~i w nema u naem knjievnom jeziku. Mnoge arapske rijei ule su u razne jezike prilagodivi se glasovnim zakonima tih jezika. Mnoge od njih preko turskog jezika, a i drugim putem, ule su i u na jezik pretrpjevi u njemu esto znatne izmjene prema fonetskom sistemu nalleg jezika. Na osnovu takvih promjena mogi! bismo izvesti i zakljuke o prvobitnoj prirodi tih glasova u arapskom. Meutim u ovom radu polo se direktnijim putem u rjeavanju tog pitanja, ali i tako se ono moe rijeiti samo djelomino, a nikako u njegovoj cjelovitosti. Kako je u naslovu nagovijeteno, to e biti prvenstveno p!!t statistikog promatranja izvjesnih fonetskih pojava u arapskom knjievnom jeziku.
TRILITERE

Prethodne napomene
Radi olakanja rada, sve trilltere naene u L bile su unesene na 28 tabela (prema broju konsonanala u arapskom). Na osnovu tih tabela izraene su zatim sve ostale. Te osnovne tabele nisu priloene uz rad izuzev jedna, jer to nije bilo ni potrebno. Te se naime tabele mogu po potrebi i rekonstruirati iz tabela la, Ila i Illa (kad bi se npr. direktno htjelo da ustanovi koje su to sve trilitere stvarno obraene u ovom radu). Primjera radi priloena je ipak prva od spomenutih 28 osnovnih tabela (broj V u ovom radu). Teoretski bi se od 28 konsonanata arapskog knjievnog jezika moglo obrazovati preko 21000 korjenova od po tri konsonanta. Kako smo vidjeli meutim, ni jedna treina od tog broja nije u stvarnoj upotrebi. Od raznih uzroka koji su pri tom djelovali, navee se ovdje samo neki fonetske naravi ustanovljeni prvenstveno na temelju izvjesnih statistikih podataka o triliterama i dr. Teoretski bi trokonsonantski korijen mogla da izgrauju bilo koja tri konsonanta bez obzira na njihov meusobni raspored. Meutim raspored konsonanata u korijenu bio je pored ostalog podvrgnut i odreenim fiziolokim zakonima. U ovom radu pokazae se djelovanje bar nekih od tih zakona, ali se nee ulaziti u objanjavanje uzroka toga djelovanja.
") OOL na tabelarnom pregledu naih konsonanata po B. Miletiu, str. 41. Otuda nazivi treperavi za r i boni za I, uporedi: Branko Mileti, Osnovi fonetike srpskog jezika, str. 47, grupe 5 i 6.

Trilitere u arapskom jeziku

517

Postanak trilitera
U sastav trilitera mogu naravno da uu svi arapski konsonanti. Odreivanje korjenitih konsonanata ili radikala donekle je olakana time tp se van korijena javljaju samo odreeni konsonanti iz grupe tzv. ,;l_,jl J J;> f).uriifu-z-zewii'id34 tj .. ', h, ~ y, J l, 0 n, ..::, t, ..r s, r m, J w (vox memoriae: .u: rr.JI el-yeume tensiihu). Usput emo spomenuti da po Jumanovu35 u sastav kvadrilitera redovno dolazi bar jedan od slijedeih konsonanata: J l, ;; n, .J r, J f, ~b, r m. Ope znaenje rijei u arapskom vezano je za korjenite konsonante, a samim vokalima se onda to znaenje (ili sa konsonantima iz grupe zewii'ida) modificira u raznim pravcima. Kod trilitera bi to osnovno zna~nje bilo prema tome sadrano u njihova tri radikala. Meutim su prema Jumanovu30 ve stari arapski filolozi ukazivali na to da se trilitere obino sastoje od dvokonsonantskog jezgra (ruskijaejka) koje sadri ope, osnovno znaenje korijena i jednokonsonantskog dodatka koji tom jezgru daje posebna, parcijalna znaenja. Tako prema njemu npr. jezgro } fr- ima ope znaenje raz- tj. kretanju na razne strane, a iz toga su onda izvedeni ).<orijeni kao: ~} fr g (rascijepiti), ~} frd (razjediniti), ..r} frs (rastrgati), ..;,} fr (rairiti), J} frq (razdijeliti), .!l} fr k (rastirati) itd. Kao poetni dodaci (ruski-naal'nije pridatki) jezgru dolazili bi konsonanti: ..;.. t, .r s, ;; n, h, 1 w. On daLje87 navodi razloge zato je nekada teko pronai to jezgro za korijene. Ti razlozi su po njemu ovi: l) razliita struktura korijena npr. .:f.. skn (obitavati) od;;_,-=. kwn (biti); 2) metateza npr. ..;... m'q i ..;r mq (biti dubok); 3) onomatopeja npr. v- !..s. ~s (kihati) nije srodno sa ,_;.l..s. ~ (e;) 4) pozajmice npr. ~ q~r (skraivati) i ~ q~r (dvorac) nisu srodni, jer je ovo zadnje pozajmica iz latinskog castra=logor; 5) udaljenost znaenja npr. e.} frf) (radovati se) ipak se izvodi iz jezgra -.;'fr- i pored svog apstraktnog znaenja. U radu dobijeni statistiki podaci o triliterama mogli bi moda baciti malo svjetla bilo za ili protiv neke vee mogunosti svoenja trilitera na korijene od samo dva radikala. O ovom pitanju govorie se neto kasnije.

Trilitere stranog porijekla

Za jedan manji broj (kojih 50-60) trilitera navodi L njihovo strano porijeklo. Svakako bi se meutim moglo nai jo takvih korijena ili bar pojedinanih rijei, ali pitanje etimologije ne spada u ovaj rad. Neki od tih korijena ili rijei svojim fonetskim. sastavom odaju svoje strano porijeklo, pa e se samo takvi slua jevi naroito istaknuti. Tako npr. rije ..is.l)' kiigeg odaje svoje strano porijeklo time to u njoj nalazimo konsonantske grupe koje ne dolaze u arapskom knjievnom jeziku tj. k-g na poetku korijena i g-g na kraju. Ovakve sluajeve naveemo govorei o konsonantskim grupama. Kako se dakle nije rjeavalo pitanje porijekla svih korijena obraenih u ovome radu, svi ovi navedeni korijeni stranog postanja ipak su uli u opi zbir trilitera. Ovi korjenovi su najvie perziskog, a zatim indiskog, aramejskog, grkog i drugog porijekla,
") L, sv. IV, str. 183 kod J.....!j ") GLAJ, str. 22,
(zyl.

") GLAJ, str. 21, a. ") GLAJ, str. 22, b.

33

518

'l'eufik

Mufti

Neke rijetke trilitere

Meu triliterama u L (koje se srna traju da su arapskog porijekla) ima takvih koje su neobine u fonetskom pogledu. To su takvi sluajevi koji se javljaju samo u pojediri.anim rijeima ili pak samo u osobitim, izvedenim oblicima, a kao obine trilitere ne dolaze nikako ili samo u usamljenim rijeima. Inae takvih sluajeva da od trilitere postoje samo izvedeni oblici ima prilian broj, samo to oni nis:1 interesantni s fonetskog stanovita, pa se na njih nee ni obraati naroita panja. Sluajeve od fonetskog interesa navodiu uz razmatranje konsonantskih grupa. Kao primjer za fonetski neobine trilitere neka nam poslue korijeni: t!- sqg ili i:!"" ~qg koji su izuzetna zamjena za e:~ sq odn. ~q, jer se u arapskom grupa qg samo pojedinano javlja, dok je grupa q naprotiv sasvim obina. Za drugi sluaj bili bi ovi primjeri: oblici sa g kao drugim i treim radikalom sasvim su rijetki (u L deset) pogotovo kad se uzme u obzir da se navedeni korijeni tgg.

t"

t:-

!gg, dgg, j zgg, f::!' gg i f ngg dolaze samo u oblicima tgtg, ~ !g!g, t_.>S., dgdg, t_:f j zgzg, ~ gg i t;'-; ngng (kvadrilitere nastale reduplikacijom !g itd.). Drugi bi primjeri bili: korijen -"-" ~nd dolazi samo \1 bilitera f. tg, obliku >-""" ~ndd, tj. s udvojenim treim radikalom, ..;...;- gsq u upotrebi je samo kao ..;-.J>; .iwsq (tj. s umetnutim J w izmeu prva dva radikala); od korijena t::.'" hb!:! navode se samo rijei izvedene iz oblika f:/' hbyh (tj. s umetnutim ~ y izmeu zadnja dva radikala trilitere) i sl. Meu rijetke tipove trilitera spadaju i koriljeni s neki~ udvojenim radikalom izuzev oni kod kojih je udvojen drugi radikal koji su naprotiv sasvim obini. Ovakvi korijeni navedeni su na tabeli IVa, a o njima e se opirno govoriti kasnije. Rjee e biti i tdlitere ija dva ili sva tri radikala pripadaju u jednu te istu grupu konsonanata (dobijenu podjelom po mjestu artikulacije) ili ak u dvije odn. tri takve srodne grupe.

f.

Pojedini konsonanti trilitera

(Upotreba tabela) Prije nego to bi se prelo na pojedinane konsonante, bie od koristi da se objasni upotreba priloenih tabela Dovol;no e biti da se uzme samo jedan primjer na jednoj tabeli, pa da se. mognu i sve ostale lako upotrijebiti. Uzmimo tabelu Ia: u prvoj vertikalnoj koloni s desne strane je arapski alfabet ija slova oznaavaju prvi radikal u bilo kojoj triliteri. U prvom horizontalnom redu odozgo opet je taj alfabet koji sad oznaaya drugi radikal trilitere. Citajui taj red zdesna nalijevo nailazimo najprije i to iza slova ' iz vertikalnog alfabeta na znak -. Taj znak oznaava da ta konsonantska grupa rie postoji kod trilitera, a na ovoj tabeli da ' kao prvi radikal nikad ne dolazi ispred drugog ' (koji bi bio drugi radikal trititere). Citajui dalje ulijevo nalazimo brojeve: 21, 1Q, 10 itd. koji dakle oznaa vaju koliko puta , ' kao prvi radikal dolazi ispred kons ':' b, ;j t, ~ ! (koji stoje iznad tih brojeva) koji oznaavaju drugi radikal trilitera. Zbir svih tih brojeva tj. 260 pokazuje koliko puta dolazi kons .. ' kao prvi radikal svih trilitera (tj. njegovu

'rrilltere u arapskom jeziku

!Hil

frekvenciju oznaena u radu sa f-1). Kod svih daljih horizontalnih redova' postupak e naravno biti potpuno isti. Zbir svih tih 28 frekvencija (f-1) daje nam broj svih trilitera u rjeniku L (tj. 6723). Zbirovi pojedinih vertikalnih kolona dali bi nam frekvencij~ pojedinih konsonanata kada su oni drugi radikal u triliteri. Cjelokupna suma i tih frekvencija (f-2) bie opet naravno 6723 tj. broj svih trilitera u L (te podatke za drugi radikal nalazimo meutim naznaene na tabeli br. Ila). Poemo li pak od spomenutog znaka ..:_ dijagonalno tj. lijevo dolje, naila- zimo na brojeve odn. znak -kako slijedi: 6, 2, -, -, -, -, 5 itd. koji nam predouju sluajeve kada su prva dva radikala jednaka (to je izdvojeno na tabeli IVe u vertikalnoj koloni OZQaenoj sa 1-1-2. S te tabele bi se po potrebi mogli dobiti i neki drugi brojani podaci (koji su inae istaknuti ili izdvojeni na drugim pojedinim tabelama). Tako npr. zbirovi dviju zadnjih vertikalnih kolona ispod slova : w i ~ y pokazali bi nam broj tzv. .J,r.l egwef korjenova tj. onih iji je drugi radikal w odn. ~ y. Ti zbirovi meutim naznaeni su npr. na tabeli Ila, lijevo iza zadnja dva horizontalna reda i to iza reda pred kojim je kons. J w stoji zbir 478, a iza onog pred kojim je .; y~~~ Na toj istoj tabeli moemo nai podatke i za druge tipove trilitera kao npr. za one koji poinju s tzv. ll.l1 ...;Jf" tJ.urfifu-1-'lle l ', , w, ~ y. O svim tim tipovima korijena govorie se zasebno. Napomenucemo jo da znak X na tabeli br. V oznaava drugi radikal trilitere. Nain upotrebe svih drugih tabela potpuno je analogan opisanim primjerima, pa nije potrebno svaku od njih posebno i u detalje opisivati, nego samo toliko koliko to bude iziskivala potreba u vezi sa samim izlaganjem i navoenjem statistikih i drugih podataka na osnovu toga.

Pojedini konsonanti
Ovdje e se navesti neki vaniji podaci o pojedinim konsonantima u triliterama. Radi skraenja prikaza upotrijebiemo neke kratice za pojedine pojmove. Tako emo broj javljanja nekog kons. tj. njegovu frekvenciju u svim korijenima oznaiti sa F, a frekvenciju njegovu samo na jednom mjestu u korije~u sa f. Ovo f je dakle frekvencija pojedinih radikala koji e biti oznaeni ciframa l, 2 i 3, trilitere sa T, meu sa m, a kratice konsonantskih grupa navedene su na str. 509. Radi preglednosti ii emo alfabetskim (arapskim) redom . ': po F = 648 je trei meu lar., peti meu bezv., etvrti meu ploz., a petnaesti od svih kons. u T. Poredak za f je: 1-260, 2-177 j. 3-211. ""'b: po F = 1019 je trei m. lab., esti meu zv., prvi meu ploz., a esti meu svim kons. u T. Poredak za f: 2-373, 3-339 i 1-307 . ..:, t: po F = 553 je etvrti m. dent., jedanaesti m. bezv., sedmi m. ploz., a dvadeset drugi m. svim kons. u T. Poredak za f : 2-218, 3-177 i 1-158. :., !: po F = 452 je peti m. dent., trinaesti (zadnji) m. bezv., trinaesti m. frik., a dvadesetpeti m. svim kons. u T. Poredak za f : 2-157, 3-143 i 1-125.
33*

!i20

'I'eufik

Mufti

1!. ib po F = 712 je drugi m. pal., deseti m. zv., jedina afr., a etrnaesti m. svim kons. u T. Poredak za J : 1-263, 3-253 i 2-196. ( ~: po F = 734 je drugi m. lar., etvrti m. bezv., esti m. frik., a trinaesti m. svim kons. u T. Poredak za f : 1-294, 3-225 i 2-215. t 1]: po F = 578 je drugi m. vel., deveti m. bezv., deveti m. frik., a devetnaesti m. svim kons. u T. Poredak za f : 1-252, 2-165 i 3-161. ~ d: po F = 834 je prvi m. dent., osmi m. zv., drugi m. ploz., a deveti m. svim kons. u T. Poredak za f : 3-291, 1-273 i 2-270. ~ g: po F = 324 je esti (zadnji) m. dent., etrnaesti (predzadnji) m. zv., isto tako m. frik., a dvadesetsedmi m. svim kons u T. Poredak za f : 2-138, 1-110 i 3-76. .; r: po F = 123~ je prvi m. lingv., m. zv. i svim kons. u T, a jedini vibrant. Poredak za f : 2-443, 3-438 i 1-350. j z: po F = 559 je trei m. dent., jedanaesti m. zv., deseti m. frik., a dvadesetprvi m. svim kons. u T. Poredak za f : 1-193, 3-188 _i 2-178. v- s: po F = 752 je drugi m. dent., trei m. bezv., peti m. frik., a dvanaesti m. svim kons. u T. Poredak za f : 1-274, 3-257 i 2-221. ..; : po F = 645 je trei m. pal., esti m. bezv., sedmi m. frik., a esnaesti m. svim kons. u T. Poredak za f : 1-292, 2-182 i 3-171. u" ~: po F = 483 je drugi m. alv., dvanaesti m. bezv. (predzadnji), jedanaesti m. frik., a dvadesettrei m. svim kons. u T. poredak za f : 1-189, 3-160 i 2-134. if <J: po F = 370 je trei m. alv. (predzadnji), trinaesti m. zv., osmi (zadnji) m. ploz., a dvadesetesti m. svim kons. u T. Poredak za f : 1-157, 2-115 i 3-98. J. t: po F = 577 je prvi m. alv., deseti m. bezv., esti m. ploz., a dvadeseti m. svim kons. u T. Poredak za f : 3-212, 2-187 i 1-178. j; ~: po F = 150 je etvrti m. alv., petnaesti m. zv., petnaesti m. frik., zadnji m. svim kons. u T i uope u svim ovim grupama. Poredak za f : 3-63, 2-52 i 1-35. t': po F = 883 je prvi m. lar., sedmi m. zv., drugi m. frik., a sedmi m. svim kons. u T. Poredak za f : 1-333, 3-288 i 2-262. t_ g: po F = 426 je trei (zadnji) m. vel., dvanaesti m. bezv., kao i frik., a dvadesetetvrti m. svim kons. u T. Poredak za f : 1-174, 2-145 i 3-107 . ..; f: po F = 860 je etvrti (zadnji) m. lab., prvi m. bezv., trei m. frik., a osmi svim kons. u T. Poredak za f : 3-301, 2-292 i 1-267. ..; q: po F = 805 je prvi m. vel., drugi in. bezv., trei m. ploz., a deseti m. svim kons. u T. Poredak za f : 1-285, 3-275 i 2-245. !l k: po F = 640 je etvrti (zadnji) m. pal., osmi m. bezv., peti m. ploz., a osamnaesti m. svim kons. u T. Poredak za f : 1-274, 2-197 i 3-169. J 1: po F = 1046 je trei (zadnji) m. likv., peti m. zv., jedini lat., a peti m. svim kons. u T. Poredak za f : 3-397, 2-366 i 1-283. r m: po F = 1099 je grugi m. lab., etvrti m. zv., drugi m. naz., a etvrti m. svim kons. u T. Poredak za f : 3-427 2-352, 1-320. ;.; n: po F = 1159 je drugi m. lingv., trei m. zv., prvi m. naz., a trei m. svim kons. u T. Poredak za f : 3-420, 1-409 i 2-330.

m.

Trilitere u arapskom ieziku

521

h: po F = 644 je etvrti (zadnji) m. lar., sedmi m. bezv., osmi m. frik., a sedamnaesti m. svim kons. u T. Poredak za f : 2-253, 1-252 i 3-139. : w: po F = 1217 je prvi m. lab., druga m. zv., prvi m. frik., a drugi m. svim kons. u T. Poredak za f : 2--478, 3-383 i 1-356. ,e y: po F = 796 je prvi m. pal., deveti m. zv., etvrti m. frik., a jedanaesti m. svim kons. u T. Poredak za f: 2-382, 3-354 i 1-60. Promotrimo li frekvencije pojedinih radikala (tj. f-1, f_:.2, f-3), vidjeemo da izuzetno velika razlika meu njima postoji samo kod kons. ~ y kod kojeg je f-1 = 60, a f-2 = 382 i f-3 = 354, dakle f-1 manja je 5-6 puta od druge dvije. Meutim nema vie nijednog konsonanta kod kojega bi ta razlika meu ovim frekvencijama bila samo za dvaput vea ond. manja od neke druge frekvencije kod istog konsonanta. Tako je npr. kod kons. ..; ta razlika prilino velika (preko sto), jer je f-1 = 292, dok su f....:...2 = 182 i f-3 = 171. Ipak ni u ovom sluaju f-1 nije ni za dvaput vea ni od manje f-3. Ta razlika iznosi preko 100 jo kod nekih konsonanata: !l k, J l, r m, h, J w, a inae je ona kod svih ostalih konsonanata manja (ispod 100). Prema tome nijedan kons. (osim . .s y) nije izuzetno rijedak odn. est u izvjesnom poloaju u triliteri tj. razlike izmeu frekvencija radikala (f} prilino su male. Postavlja se sad pitanje da li ta injenica ide u prilog .nekog obuhvatnijeg svoenja trilitera na bilitere? Izgleda da bi odgovor trebao da bude negativan, jer bi u protivnom sluaju pojedini konsonanti ili njihove prirodne grupe morale dolaziti naroito esto kao n~ki od radikala trilitere moda npr. kao zadnji ili prvi? Cudno je da od konsonanata koje Jumanov navodi38 kao poetne dodatke jezgra (naal'nye pridatki} trilitera tj . ..::, t, o.r s; 0 n, , h, J w konsonanti ..::, t, 0 n, J w su kao prvi radikal upravo najrjei, ..,. s je tu dodue najei (f-1 = 274}, ali razlika prema f-2 = 221 ili f-3 = 257 nije tako velika, , h ima f-1 = 252 sa skoro istom vrijednosti za f-2 = 253, dok bi zapravo trebalo da svi ovi,konsonanti budu izuzetno esti upravo na poetku trilitere? Poredamo li frekvencije radikala po veliini, dobiemo slijedea tri niza svih konsonanata (na poetku su konsonanti s najveom frekvencijom f, a za njima dolaze. konsonanti sa sve manjim frekvencijama}: za prvi radikal: n, w, r, ', m, b, t,
~.

,_ q, l, s, k, d, f,

g,

l l

g, !. g, y,
~

h, 1_), z, ~ !.,g,

~;

drugi radikal: w, r, y, b, l, m, n, f, d, ' h, q, s, t, 1,1, k,

!. g, g,
h, g,

g,

~;

'

g, t.

, z,

l l

1_),

trei

radikal: r, m, n, l, w, y, b, f, d, ', q, s,

g,

~.

! ',

z, t, , k, 1_), ~.

t
u y, s,

g,

g,~

U rjeniku L39 navodi se poredak konsonanata po njihovoj frekvenciji arapskom jeziku uope, pa se kao najei navode ovi: , ', J l, rm, h, J w, .s 0 n (svi iz grupe zewa'id!}, zatim dolaze: J r, t ', ._; f, ..::, t, '-:' b, !l k, , d, ,_,.. ..; q, [ 1_1, ?;. g, potom slijede: .J; ~. g, J, t J z, ~ t, ( l.! ._;" ~ ..; , i f ~. ; Kao najei konsonanti qope posebno sa tu istiu ovi: , d, '-:' b, r m, 0 n, J l, J

g.
f,

") GLAJ,

str. 22, b.

"l L, sv.

r, str.

8.

522

Teufik

Mufti

Poredak konsonanata po njihovoj frekvenciji u svim triliterama tj. po F se naravno od ovog poretka u L kod kojeg su u obzir uzete kvadrilitere i drugi korijeni te najraznovrsniji oblici u jeziku (sa zewii'id konsonantima). Poredak po toj 6poj frekvenciji F u triliterama izgleda ovako: ~ r, _, w, iJ n, r m,
razlikovae

J l, ':' b,
.:. t,
if

t ,

J f, ~ d, J q,

t g, ~ ~.

.s y, ..r s, ( \1, do ~. ~ <.!, j; :(:.

g,. ', ..;.

, h, !l k,

J:t

j,

z,

Prirodne konsonantske grupe (poredak i frekvencije)

Pod ovim grupama podrazumijevaju se pomenute tri grupe dobijene podjelom konsonanata na fiziolokoj osnovi. Od njih e biti najvanija podjela po mjestu artikulacije, pa je zato samo ona i izdvojena na posebnu tabelu IV b. Ovdje e se navesti najvanije u vezi s frekvencijom ovih grupa i poretkom njihovim na teme1ju toga. a) G r u p e p o m j e s t u a r t i k u l a e i j e Poredak ovih grupa na tabeli !Vb dobijen je na osnovu brojeva (u kra~ njoj koloni zdesna) koji oznaavaju srednju vrijednost frekvencije bilo kojeg konsonanta iz dotine grupe. Tako npr: kod lingvala (~ r, iJ n,Jl) koji su najei konsonanti u T, a ima ih u svemu 3434, otpada prosjeno na svaki lingval 1144,6 mjesta od cjelokupnog broja konsonanata u svim T tj. od 20 169. Prugi po redu su labijali ( , w, r ni., ':' b, J f) s prosjekom, 1048,75 trei su laringali t1, ', h) sa 727,25, etvrti su palatali (.s y, ?;: g, ..;. , .!l k) sa 698,25, peti su velari (J q, J:t, g) sa 602,6, esti su dentali (~ d, v- s, j z, .:. t, ~ t, ~ <.!) sa 574, 5 i sedmi (zadnji) su alveolari (1 t, i f ~ do g, J; :(:) s prosjekom 395. Poredaju li se meutim ove grupe po zbiru frekvencija pojedinih konsonanata u njima, dobie. se neto izmijenjen poredak: labijali - 4195, dentali - 3447, 2793, velari - 1808 i alveolari lingvali - 3434, laringali - 2909, palatali - 1580.

<t , (

t t

b) Grupe po

zvunosti

Poredaju li se zvuni konsonanti (njih 15) poevi od konsonanta s najveom frekvencijom F, dobie se slijedei niz: J r, J w, iJ n, . m, J l, ':' b, t , ~ d, .s y,
~ g, j z, t g, .jP ~. ~ <.!. J; ? Zbir svih njihovih F iznosi ll 825 od ega otpada prosjeno na svaki zvuni kons. 788,3. Ovakav poredak za bezvune je: J f, J q, ..r s, z::. \1, ', ..; , , h, !l k,

l) j,

t .:. t,

i f ~. ~

t.

Njih 13 zauzima 8344 mjesta u svim T, a na svaki bezvuni dolazi od toga 641, 84. Brojni odnos zvunih prema bezvunim je dakle okruglo 3 : 2. Interesantno je da su prvih sedam zvunih konsonanata ujedno i najei konsonanti u svim T.

Trilitere u arapskom jeziku

523

e) Gr u p e p o n a i n u ar t i k u l a e i j e Poredak ovih grupa po njihovu prosjeku je ovakav: prvi vibrant (.~ r) 1231, drugi su nazali (.:., n, r m) sa prosjekom 1129, trei je lateral (J l) sa 1046, etvrta je afrikata ( ~ g) sa 712, peti su plozivi , ', J q, !l k, if ~. J, ~ , d, v t, '-:' b, sa 680,75 i esti (zadnji) frikativi t , c_.l.l, t g, t l) ..; , j; ~. u" ~. j z, ..r s, .; {!, :., ~. ...; f, h, .s y, , w, sa 641, 73. Neto je drukiji poredak po sumi frekvencija pojedinih konsonanata u ovim grupama: frikativi - 9476, plozivi .,- 5446, nazali - 2258, vibrant - 1231, lateral - 1046 i afrikata - 712.

Frekvertcije prema mjestu. u. triliteri

a) k o d gr u p a p o m j e s t u ar t i k u l a ci j e Kod nekih od prirodnih grupa konsonanata postoji izvjesna pravilnost u tome to su neke od njih (ili bar vei dio konsonanata koji im pripadaju) najee ili najrjee na izvjesnom mjestu u triliteri. Tako su svi lingvali (J l, J r, .:., n) najrjei na poetku, dok su J l 0 n najei n~ kraju, a J r u sredini T. Svi labijali (...; f, r m, '-:' b, : w) takoer su najrjei kao prvi radikal T, ali su ._; f, r m najei kao trei, a '-:' b, J w kao drugi radikaL Kod laringala, palatala i velare, s manjim izuzecima, sasvim jP. obrnuto nego kod labijala i lingvala: laringali t , ( ~. , ', palatali (. g, ..; , .!l k, te svi velari ( t h, t_ g, J q) najei su na poetku. Lar. t , (. t1, , ' najrjei su u sredini, paL ._;, .!l k na kraju kao i veL 1!, t g. Lar h najei je u sredini, a najrjei na kraju T. PaL .s y najei je u sredini, a najrjei na poetku, dok su pal. ( g kao i veL J q najrjei u sredini T. Dentali pokazuju u ovom pogledu jo manje podudarnosti: j z, .r s su najei kao pivi, ,:, t, :, g, :., ~ kao drugi, a samo , d kao trei radikal; kons . ._:, t, :., t najrjei su kao prvi, , d, j z, ..r s kao drugi, a samo .; ~ kao trei radikal. Kod alveolara je stanje ovako: if g, '-"' ~ su najei, a 1 ~. j; ~ najrjei na poetku, dok su 1 t j; ~ najei na kraju, if g je na kraju najrjee, a u" ~. u sredini.

b) k o d gr u p a p o z v u
poetku,

n osti

O d z v u n i h konsonanata t , t g, ( g, ._;.. g, _j ~ najei su na .s y, 1 r, j ~. : w, '-:' b u sredini, a J l, .:., n, j; ~. , d, r m na kraju T; kons . .s y, J l, ; r, .J n, j; ~. , w, '-:' b, r m najrei su na poetku, t , ~ g, _j z, , d, u sredini, a g, if ~. :, 0 na kraju T.

O d b e z v u n i h konsonanata: L. ~ ', t h, J q, .!l k, ..; , '-"' ~. ..r s najei su na poetku, h, ..:, t, :., t u sredini, a samo .b ~. ...; f na kraju T; kons. 1 ~ ..:. t, :., t, .J f najrjei su na poetku [ ~ ', J q, '-"' ~ ..r s u sredini, a h, !}, .!l k, ._; na kraju T.

524

Teufik

Mufti

e) k o d gr u p a p o n a i n u ar. t i k u l a e i j e
~

!,

Fr i k a t i v i (. l_1, t ', i_ h. t g, .;. , '-"" ~. ._,. s, 1 z najei su kao prvi, g, h, IS y, , w, kao drugi, a .l; :f,..; f kao trei radikal T. Najrjei su od

njih kao prvi radikal .l; :f, ~ t. J f, IS y, J w, kao drugi(. l), t', '-"" ~ ._,. s, j z, a kao trei i_ h, t g, .;. , j !.), h. P l o z i v i ', J q, !l k, ~ <J najei su kao prvi; .::.. t, ":" b kao drugi, a J, ~. ~ d kao trei radikal T. Kao prvi najrjei su J, ~. ..:.. t, ":" b, kao drugi ', J q, " d, a kao trei !l k, ...,:.. <J. N a z a l i ~ n, r m najei su na kraju, a najrjei na poetku trilitere. V i br a n t .J r najei je u sredini, a najrjei na poetku trilitere. L a t er a l J l najei je na kraju, a najrjei na poetku trilitere. A f r i k a t a ( g najea je na poetku, a najrjea u sredini trilitere. Kako se iz svega moglo zapaziti, najveu podudarnost nai emo u ovom pogledu kod grupa po mjestu artikulacije,dok ostale grupe ne pokazuju neku izrazitiju pravilnost ako ih promatramo kao cjeline, dok e se u detaljima nai vea podudarnost kao i u pojedinanim izuzetnim sluajevima. Tako npr. bezvuni !aringali (. l), ' najei su kao prvi, a najrjei kao drugi radikal ili velarni frikag koji su takoer najei kao prvi, ali su najr.jei kao trei radikal tivi i_ h, ili najzad nazali koji se potpuno podudaraju u ovom pogledu (meutim tu su u pitanju samo dva konsonanta) i sl.

Dvokonsonantske grupe
Ovdje e se govoriti samo o onim grupama od dva konsonanta koje se. po pravilu ili uope ne javljaju ili su sasvim rijetke. Kao kriterij te male frekvencije uzeta je na tabelama prosjena vrijednost javljanja nekog konsonanta sa svim konsonantima alfabeta kada stoje iza njega. Tako npr. lar. ' kao prvi radikal T javlja se 260 puta sa svim ostalim konsonantima kao drugim radikalom. Ta vrijednost podijeljena sa 28 (brojem konsonanata alfabeta) daje cifru 9,2 lj:oja oznaava prosjek javljanja lar. ' kao prvog radikala sa svim konsonantima alfabeta kao drugim radikalom T ili prosjek dvokonsonantskih grupa iji je prvi konsonant lar. '. Svi brojevi pojedinih ovakvih grupa koji imaju odreenu prosjenu vrijednost ili manju od nje (negdje je bilo potrebno navesti i brojeve koji su neto iznad prosjeka radi isticanja zakonitosti) navedeni su na tabelama lb, IIb i IIIb koje su ':l stvari preureeni izvodi iz tabela la, Ha i IIIa. Brojevi za prosjeke pojedinih dvokonsonantskih grupa uneseni su u zadnju vertikalnu kolonu s lijeve strane na tabelama lb, IIb i IIIb. N. V. Jumanov istie 36 da u korijenu u arapskom ne mogu konsonanti stajati proizvoljno jedan do drugog. Dalje naglaava da podaci o tome koji konsonanti mogu, a koji ne mogu jedan pored drugog da stoje unekoliko pomau kod itanja starih rukopisnih djela pisanih bez dijakritikih taaka koje su kasnije uvedene da bi se i u pismu razlikovali konsonanti pisani slinim slovima kao npr. ( g, (.

l), i_ h ili

t ', t

g ili J f, J q ili ; r

;,:

i drugi. Rije

.J..,..

po njemu treba

") GLAJ,

~tr. ~1,

a.

Trilitere u arapskom jeziku

525

da se ita ~ Gafer, jer kons. ( l}, t h ne dolaze u arapskom ispred kons. t ', t g, dakle ovdje na poetku moe biti samo ( g, drugi kons. mora biti t , jer ( g opet ne dolazi ispred t g itd. Objanjenje za ovakve sluajeve moemo dobiti donekle .iz pregleda u kojem on navodi konsonante koji ne mogu stajati jedan uz drugi u istom korijenu (ili tanije u istom jezgru). Taj pregled kod njega izgleda ovako: A. Grleni (gortannye) ( l}, dolazi)
meusobno.

h, t ',
Jr i J l

t g, , h (t ispred , h ipak
._;.,

B . ...., b i...; f, m

:, \!,i <.J"~

g; j,!.

J;~

._;.,gi.J.!,.J;~

.::.. t i ~! ~ t i ..,.. s, U"~ ._;., g,

j,!
.J;~

i .J; ~ .!l k

( g
th
~d

i g, J q, .!l k i .lq:, J q,.!lk i :, ~

j,!.

j;~ )Z i <.J"~'._;., Q,.J;~

..,..siv"~,._;.,g

..; i ._;.,

v"

~ i ._;.,

g, J 1, j,

t.

j; ~

i t g, J q tgiJq,.!lk J q i .!lk Jli0n-

Uz ovo napominje da se J l ispred ..; vrlo rijetko sree, a ispred _ n samo u rijei .:} len. Za trilitere meutim nismo dobili ovako jednostavan pregled, a osim toga razlika e se zapaziti i u tome da li promatramo odvojeno l i 2, 2 i 3 ili l i 3 radikal ili kad bismo na jednoj strani posmatrali l i 2 i 2 i 3 u kojem sluaju konsop.anti dolaze u odreenim oblicima u neposredan meusoban dodir, a na drugoj strani l i 3 radikal u kom sluaju ta dva konsonanta ne mogu nikad doi neposredno jedan uz drugi u istom korijenu. Iako meutim l i 3 radikal trilitere ne dolaze u neposredan dodir, odreena zakonitost koja vai za l i 2 odn. 2 i 3 radikal moe se zapaziti i u ovom sluaju u neto manjoj mjeri. Naime izvj.esne kombinacije l i 3 radikala izuzetno su rijetke ili bar rjee nego to bi se to moglo oeki vati, a ima i sluajeva da one uope ne dolaze. Na osnovu tabela lb, IIb, IIIb istai emo ovdje samo karakteristine slua jeve javljanja odn. nejavljanja neke dvokonsonantske grupe u T. To e biti u prvom redu sluaj kada pojedini kons. ili uope ne dolazi nikad ispred nekog drugog kons. ili ak neke itave prirodne grupe konsonanata ili kada bar dolazi izuzetno rijetko ili samo u nekim izvedenim oblicima korijena ili najzad u korijenima odn. pojedinanim rijeima stranog porijekla (oznaeno kraticom str.). Radi vee preglednosti i boljeg uoavanja spomenute zakonitosti navodie se neposredno jedna za drugom sve tri kJmbinacije radikalau T tj. sa l i 2, 2 i 3 kao i l i 3 radikalom, a ii e se redom prema prvom konsonantu dotine dvokonsonantske grupe i prema konsonantskim grupama po mjestu artikulacije. l) Laringali ' u grupi 1-2 ne dolazi nikada pred: lar. ' i t ; l put pred vel.
('~r ~-nesigurna
4

g ('gy-dijalektalno ili mjesto wgy), 41 2 put pred alv. .J; potvrda i ~~);

----

") AM, sv. III str. 14-15 kod .ji ('gy) ") AM, sv. III str. 14 kod }i ('zr).

526
2-3: nikada pred lar. , ',
l put pred lar. (

Teufik

Mufti

t ' i vel. t g

tt (\.'l'tt) i

i h; h (b'h), alv. J; ~ (d'?-) i ._;.,

g (d'g) i dent . .; g(g'g);

j;

1-3: l put pred lar. t ' ('m') i vel. dent. .; 1 CM i 'g1).

g ('bg}, 2 put pred alv.

~('P?- i ~~) i

t' u 1-2: nikada preg lar. , ', t , ( tt

i vel. 2-3: _nikada pred lar.. ', ( tt, h i vel. t g, l put pred dent. .; 1 (g samo kao wg);

g, h;

h;

1-3: nikada pred lar. ( tt i vel. t g, h; 2 put pred lar. ' (b' i d') i t (w i 'Y'). ( tt u 1-2: nikada pred lar. ( tt i vel. t g, t h; l put pred lar. ' ([l' b samo kao ttw'b), t ([1.1 samo kao ttyl) i , h (tthl samo kao ttyhl).
2-3: nikada pred lar. , ', t ' ( tt i vel. l put pred dent. 1 (ttg);

tg it

h;

1-3: nikada pred lar. t i vel. t g i t h; l put pred lar. , h (l,lyh); 2 put pred lar. 1.1 ([lrtt i [mtt) . h u 1-2: nikada pred lar. ( 1,1 i h vel. h i alv. J; ~; l put pred lar. , ' (ll'n samo kao 'hw'nn); 2 put pred lar. hyr zatim h") i vel. t g (llgg i hgq s&~o l$ao hygq);

t (hr samo kao

2-3: nikada pred lar. ( lJ., vel. t g i t h i dent. 1; l put pred alv. J; ~ (bh~); 1-3: nikada pred lar. ( tt i alv. J; ~; 2 put pred vel. t h (llbh samo kao hbyh i hyh); 3 put pred lar. h (hdh, hwh i hyh).

2) V e l ar i

t_' g

u 1-2: nikada pred lar., ',t', ( lJ., vel. t g, h. pal. .!l k, l;,. g i alv. J; ~; l put pred vel. ..; q (gqq), 3 put pred lar h (ghb, ghq samo kao gyhq i
u" ~ (g~b, g~~

gwhq i ghm samo kao gyhm}, alv. gtm);

g~n)

i dent. ..::. t (gtt, gtl i

2-3: nikada pred svim lar. , ', t , ( h; vel. t h. i pal. ~ k; l put pred alv. J; ~ (lg;r.) i dent. g (kg1 - str.), 2 put pred vel. ..; q ngq i hgq samo u r. ~~ el-heigaqu, pal. ~ g (bgg i mgg), alv. ._;., g (bgg i ngg) i dent.;:. t (dgt i ggt);

tt

1-3: nikada pred lar. t', ( tt, vel. t h; l put pred lar. , ' (gb') i h (grh), vel. t_ g (gwg) i pal. .!l k (gsk); 3_ put pred alv. J; ~ (gl~, gn?- i gy?-) te dent. ..::. t (gtt, glt i gmt; i :, g (g1g,

gng

i gy1).

Trilitere u arapskom jeziku

527

h u 1-2: nikada pre~! lar. ', (. ~. h, vel. g, t h i pal. !l k; 2 put pred alv. .J; :f (h:f~ i h:fw), 3 put pred vel. J q (gqq, !!,qm samo kao hYqm i gqn-str.), 4 puta pred lar. t' {U'b samo kao UY'b, h'r samo kao hY'r, U'l samo kao Uy'l i U"); 2-3: nikada pred lar. ', (. \1, h, vel. g, pal. .!l k, alv. .J; :f i gent. .:, !; 3 put pred lar. t' (bl!,', lU' i ng'), vel. J q (bU~ l!!,q i muq) i alv . ._;.. g (dug,

mM i

whQ);

1-3: nikaga pred lar. (. J;t, h i vel. t g; l put pred vel. t h (gwg) i pal. .!l k (Urk); 2 put pred alv. .J; :f (UH i hn:f); 3 put pred dent. ~ Q (h!:JQ, ung sa,mo kao !!,ngw ili !!,ngg i uwg);

J q u 1-2: nikad pred vel. t_g, pal..!J k, (g i alv . .J; ~; 3 put preg lar. ' (q'b, q'm i q'n), 4 puta pred vel. t h (qgr, qum samo kao qygm, qgw i qgy), 7 puta pred vel. q (qqb samo kao qyqb, qqz-str., qqs samo kao qwqs, qqq, qql samo kao qwql i u r. J..;\.ill el-qaqullii, qqm-str. i qqn samo u r. ;;; qiqin); 2-3: nikada pred pal. !l k i ( g; l put pred alv . ._;,. g {nqg), 3 put pred lar. ' {rq', q', fq',) i dent . .:, ! (bqt, lq! i nqt); 1-3: nikada pred vel. g i pal. !l k; 2 put pred dent. ~ g (qQQ i qg), 3 put pred pal. ( g (qbg, qtg i qng-str.); 4 puta pred vel. h (qfh, qlg, qmg i qwh) i alv. .J; :f (qq, q':f, qw:f i qY:f).

3) P a l a t a l i

!l k u 1-2: nikada pred vel. J q, pal. !l k i alv . ._;.. g, 1 !; l put pred pal. ( g (kg g), 2 put pred vel. g (kgd i kgg-oba str. J i 3 put prea vel t h (kgg, kgr i k!!m); 2-3: nikad pred vel. t g, J q, pal. ( g, alv. 1 t i dent. :, Qi l put pred vel. t h (nk g), 2 put pred alv . ._;,. g (dkg-str. i rk<}), 3 put pred pal.

...; (J;tk, k i nk) i alv. .J; :f ('k:f, nk:f i wk:f); 1-3: nikada pred vel. g; l put pred vel. J q (ksq samo kao kwsq ili str.) i alv. ._;,. pred alv. J; :f (kH, k~ i kn~) .

g (krg),

i 3 put
i

.s y u

1-2: nikada pred lar. (. J;t, vel.

g,

g, pal. ...; , alv.

i f ~ .J; ~

dent. :, Q; l put pred lar. ' (y's), pal !l k (ykk-str.), .s y (yyn samo u rijeima yeyn i ~ yeyen)i ( g (ygr samo u r. ~If." m!giir), alv. ._;.. g (yg t;il i Mb nastalo od tyb) i dent. .:. t (y!h samo u r. ~- ml!el!,a) i j z (yzn); 2-3: nikada pred lab. , w; 3 put pred dent. :, i qyf);
;y"

1-~

g ('yg, gyg i myQ) i 5 puta pred alv. :f (by::f, sy:f, gyf, fyf

528
1-3: nikada pred lar. ', vel. lab. : w;
(yq~) i ._.:"

Teufik

Mufti

g, pal. ..;. , alv.

d' ~.

dent. ~ d, .;

g,

z i

l put pred pal. .!l k (ykk-str.), i /;". g (yrg-str.), lingv. J l (yll), alv. J; ? g (yg~) i .b t (y'9 dent. ~ t (yf~) i lab. J f (yrf samo u r. i..~. yerfe'). /;". g u 1-2: nikada pred pal./;". g; l put pred vel. t g (ggb) i J q (gqq), pal. .!l k (gkr), alv. J; ?(g?~). d'~ (g~~) i .b! @~), dent. .::. t (gtt), 2 put pred alv . ._;,.g (ggd i gg g);

2-3: nikada pred vel. g, J q, alv. J; ~. ._;,. <), j, ! i dent. .::, . t; l put alv. d' ~ ('g~) i dent._.:, ! (ngt), 2 put pred vel. t h (rgh i ngl!J i pal.
..;. (fg i ng); 1-3: nikada pred vel. g i pal. .!l k; 3 put pred alv. j, t (g~!. grt, i g19 i 4 puta pred pal. i gwg) .

t t

/;". g (gbg, grg, gig

..;. u 1-2: nikada pred alv . ._;,. g; l put pred pal. ..;. (w samo u r. 1!!.11 e-eii); 2-3: nikada pred lar. h i alv. ._;,. g; l put pred alv. d' ~ (n~). dent . .; g (qg), .:, ! (kt) i v- s (ns), 2 put pred dent. .::. t (dt, i tt), 3 put pred vel. t h (fh, kh i wl!J, alv. J; ? (m~, n? i w+) i dent. j z ('z, nz i wz); . 1-3: l put pred alv. ._;,.d (rg samo u r . ._;,.l Jr irwiig), 3 put pred pal...;. (g, w i y), 4 puta pred vel. t g (tg, rg, gg samo kao gg i lg). 4) Lin g v a I i

J = I u 1-2: nikada pred lingv. J l,

J r; 2 put pred pal. ..;. (l i lw), lingv. ~ n (Ing samo kao 'lngg ili ylngg i lnw), alv. J; ? (l?? i l+y), 3 put pred alv . ..;.. g (19Q, lgm i lgw); 2-3: 2 put pred alv. ..;.. g ('lg i hlg), 3 put pred pal. ..;. (I samo u r . ..;. JI" illeu, ql-str. i ml) 4 put pred lingv. J r (blr-str., hir flr-str. i qlr) alv. J; ~ (gl~. dl+, g~ i ml~ samo kao mlw~); 1-3: nikada pred lingv. J r; 2 put pred pal. ..;. (l i Im) i alv. ..;.. g (lgg i !d), 3 put pred lar. h (l!h, Ith i 'lwh), lingv. J l (Itl samo u r . .u:! letJe, lml i lyl) i 4 puta pred dent . .; (l (lg~, lg g, lm!:! i _Iwg).

r u 1-2: nikada pred lingv. J l i alv. J; ~; l put pred lingv. r (rrq samo kao ryrq); 2-3: l put pred alv. J; ~ (qr~), 3 put pred dent . .; g (grg, mrg i wrg), 6 puta pred vel. t g (brg, trg, srg, rg, frg i mrg) i 7 puta pred lingv. J l ('rl samo u r. JJI uru!, grl, drl-str., srl s<\mo kao srwl i str., grl, qrl samo u r, .J.~..;ll er-qirillii i wrl);

Trilitere u arapsko111 jeziku

529
dent.~

1-3: l put pred lingv. .Jr (ryr) i alv. rft) i :, g (rbg, rgg i rwg).

J;~ (r~).

3 put pred

t (rbt, rtt i

'

(.) =

n u 1-2: l put -pred lingv. 0 n (nnn samo u r . .)ill en-nennu), 2 put pred lingv. l (nll samo kao nlnl i nlk) i dent. :, g (ngr i ngl), 4 puta pred alv. J; . ~ (n~v. n~r, n~f i n~m), 7 puta pred lingv. J r (nrb samo kao nyrb, nrg kao nyrg m nwrg, nrd-str. m mjesto rnd, nrz, nrs-str., nr i nrw samo ur. ;JjJ1 en-nerwe; 2-3: 2 put pred vel. t_ g (dng i hng), lingv. J l (dni-str. i fnl samo u r. j.!:> fin'il) i alv. t} ('ng i gnt}); 1-3: 3 put pred alv. J;~ (n~, n~ i nk?,), 4 pu!a pred dent. :, g (nbg, ni-9, nfg i nqg) i 6 puta pred lingv. n (ntn, n!n, nvn, nnn, nhn i nyn).
5) A l v e o l a r i

;; :? u 1-2: nikada pred lar. ( l], svim vel. g, t !!, J q, pal. ~ k,.;. , svim alv. J; :?. v" ~ ...,.. g, .J, t i svim dent. ~ d, .:.. t, :, g, ~ !, j z, ...,. s; l put pred lar. t ' (:?'n) i pal. ~ g (:?gg); 2-3: nikada pred lar.. h, svim vel. i:. g, t l] J q, pal. !l k, ~ g, ..;. , alv . ._;.. g, v" ~ i svim dent. ~ . d, .:.. t, :, g, ~ !, j z, ...,.. s; l put pred lar. ' (V:?') i (V (n~V) i alv. .J, t ('?-t samo u r . .J,_,~ i~yeut i mjesto .J,.U. gO, 2 put pred lar. t' (f~ i m?,'), lingv. J l {tl?,l i ('?,1) i;_; n ('?,n i '?n); 1-3: nikada pred lar. ( l], h, vel. t_ ~. J q, pal. !l k, ..;. , svim alv. J; ?,, v" ~ ..;.. t} .J, i svim deRt. ~ d, .:.. t, :, g, .:. !. j z, ~~ s; l put pred lar. l' (~l) i . ' (~m'), vel. t h (?=mi!J, pal. ~ g (?=gg), lingv.

t.

J l (?,ll) i lab. ' w ( ~bw).

v" ~

u 1-2: nikada pred pal. ..;. , alv. J; ?-, v" ~ if e), i dent . .:. L :, g, ...,.. s; l put pred pal. ~ g (~gg) i dent. :, g (~gm samo u r. r J~ ~agiim) i 3 put

pred pal. !l k (~kk, ~km i ~kw); 2-3: nikada pred lar. , h, pal. !l k, .;. , alv. J; ~. if <.l i dent. :, g, .:. t, j :? ...,.. s; l put pred pal. ~ g (~g) i alv . .J, t (b~t mjesto bst) i 2 put pred vel. t g
(r~g

i l~g);

1-3: nikada pred lar. h, pal. ..;. , alv. J; ~. if l put pred dent. .:.

gi

dent. :, g, i ~y~) i l.

z, ...,.. s;
i ~t).

(~b!),

2 put pred alv.

v" ~ (~w~

(~rt

if t} u 1-2: nikada pred pal. ..;. , alv.

J; ~. v" ~.

if t} i dent. :, g, ...,.. s;

l put pred vel. .3 q (<;Jqy), dent . .:.- t (gt) i~ ! (g tm samo kao t}y!_m mjesto <_lb!m), 2 put pred dent. j z (!}zz i !}zn), 3 put pred lingv. J l ( t}l, gll i t}lw), alv. .J, t (c)~r samo kao <;twtr ili <;Jy~r, <.l~t i <;!tn kao <;lytn) i dent. ~ d (<;!dd, <;!dn i t}dy); 2-3: nikada pred vel. J q, pal. ..;. , alv. J;~. v" ~ i dent. .:.. t, :, g, .:. !, ...,.. s; l put pred lar. , h ('<;Ih), alv. 1 t (<}t samo u r . .J,.>:.:,~ idyeu! i .J,~ u<;Jyiit),

530

'reufik

Muftf

2 put prEtd vel t g (f{lg i m<;lg), pal. !l k (b<;lk i r9k) i dent. j z (gz i m9z); 1~3: nikada pred pal. ..; , alv. J; :(:, u" ~ ..;. g, i dent. ; Q.; l pu: pred lar. h (<;lbh samo u r., ~~ ec;l-c;labhu), 2 put pred vel. t g (c;lgg i gmg) i J q (~q ic;lyq) i dent.,::_! (gbt i<;lg!). J, = ~ u 1-2: nikada pred pal. !l k, svim alv. J; ~. if ~ . ..;. c;l, J, t i dent. :, g; l put pred vel. J q (~qq kao tq!.q), pal. ~ g (!gn) i dent. .::- d (~dw) I ,::_ t (tt'), 2 put pred lar. ' (!'r i t'w), 3 put pre{.! dent. j z (~zg, tzr i ~z'); 2-3: nikada pred alv. J; + u" ~ ..;. c;1 i dent. ,::_ t, ; ~; l put pred vel. t g (b!g) i pal. ~ g (qtg), 2 put pred pal. !l k (~!k-str. n!k-str.) i dent. ~ ! (lg i wt!); r::-3: nikada pred pal. .!l k, alv. j; :(:, u" ~. ..;. c;l i den t. ; ~l; l put pred dent . .::-t (tt), 2 put pred lar. h (tJh i ~m~), vel. t g ( tlg i twg) i dent. , d (!rd i twd), 3 put pred alv. J, ~ (trt, twt i !YD
6) Den ta li
, =

d u 1-2: nikada pred alv. ..;.

~l

i dent. J, t;

l put pred alv. J; f (d?+), u" ~ (d~~) i J, t (d!r samo u r. dent. ; {.1 (d~n), 2 put pred dent. j z (dzg i dzr); 2-3: nikada pred alv. J; :(:, ..;. g i dent. ,::_ t, ; g, j z; l put pred alv. J, t ('d!), 2 put pred alv. u" ~ (nd~ i ~ t (gd!, l)d! i dt);

;..eJ.J .>.l!

ed-deu!Jre i

w~)

i 3 put pred dent.

1-3: 2 put pred dent. ; ~l (dbg-str. i dwg samo u r . .s;l, dii~i), 3 put pred alv. J, ~ (d!!, dq! i dw!) i dent. , d (drd, dd i dwd), ,::_t (dt, dt i dgt) i j z (dl)z, drz i d'z) . .::- t u 1-2: nikada pred alv. J; :(:,
u" ~ ..;.

<;l i dent. , d, .i g, j z;
~:::

2 put pred alv. J, ! (tt' i ttw) i dent . .::- t (ttl samo u r. ! (t!r samo r. :;;1; tewatir) i (t!w samo u r. ;~ tetat); 2-3: nikada pred illv. J;
~. u"~,- J,

tutle i ttw) i

t;
t (l)t!

l put pred alv. ..;. {l (nt<;l) i dent. .i g (mt(!), 2 put pr-ed dent. ~ mtt-str.) i v- s (mts i nts), 3 put pred dent. j z (Itz, mtz i wtz); 1-3: nikada pre{! alv.
l;

f;

l put pred alv. .b t (t~~) i dent. .i (j (t!:I.Q.), 2 put pred pal. ..; (tr i tm) i. alv. ..;. <;l (tr <;l samo u r. if~j tiryac;l i tc;l samo u r . ..;. ~ ta<;luc;l). '
.i

gu

1-2: nikada pred vel.

~

g, pal. ...; , svim alv.

!; ~. u" ~ ..;.

c;l,

J,

t.

dent. .) d,

t,

!,

z, ...r s;

l put pred dent . .i g @l~ saino kao gwQ.[1), 2 put pred vel. i lingv. 0 n (gnb i gnn);
2-3: nikada pred lar. , h, vel.
~

h (!Jh!!

i g!!r) i dent.

t g; pal. !l k, ..;

, alv. J; ;;,,

u" ~ ..;. ~l

t, ~

t, .:,

z, ...r s;

'rriiitere u arapskom jeziku

5~1
~

l put pred alv.

J, ~

('g! samo kao

gy~

ili gyw9 i dent.

d (mgd), 2 put
~

pred vel. ( h (bgh i mdhl;

1-3: nikada pred pal. !l k, ..;. , alv. J; ;;, U"' ~. if

i dent.
j

g, ..:,

t.

u-

s;

l put pred lar. h (gmh), vel.

tg

(gig) i dent.

d (gwd) i

z (grz) .

..:. t u

1-2: nikaga pred pal...;. , alv. J; ;;, U"' ~ if g, i dent.;, l put pred lar. ( tt <tMJ, 2 put pred vel. ( h (t!!h i thn);
U"' ~.

g, ..:. t. :, z, ...,.. s;
z, ...,.. s;

2-3: nikada pred pal. ..;. , alv. J; ;;,

if

gi

dent. ;, g,

l put pred lar. ( tt (ktN. i h (!th), pal. !l k (tk) i dent. ..:, (n tt), 2 put pred vel. g (rtg i l!g);

1-3: nikada pred lar. (tt. pal. !l k, alv. J; ;;, U"' ~ ,_;" g i dent. :, g, j z,..,. s; l put pred lar. , h (twh), pal. ..;. (tb samo u r . ..;.~ !ubii) i dent. ..:, ! (tl!), 2 put pred lab. J f (Hf i tqf).
j

z u 1-:-2: nikada pred pal. .;. , alv. J; ;;, l put pred alv. J, l put pred alv. J, bz!! i rz!!);
~
~

U"' ~.

if g i dent.

g, ..:,

u-

(zHJ, dent . ..:, t (ztt) i j z (zzm samo kao zwzm);

2-3: nikada pred pal. ..;. , alv. J; ;;, U"' ~ if

g,

i dent. ..:, t, ;, g, ..:.

t ...,. s;

('zt), 3 put pred lar. h (zh, mzh i nzh) i vel. ( h ('z!!,

U"' ~.

1-3: nikada pred alv. J; ;;,

if

i dent. ;, d, ..:.

t.

u-

s;
j

l put pred pal. ..;. (zw), 3 put pred lar. h (zfh, zlh i zmh) i dent. (z'z, zlz i zyz) .
..r s u 1-2: nikada pred pal. ..;. , alv. J; ;;, U"' ~. if ~l i dent. ..:,

z;

3 put pred dent.

g (sgg, sgq-str. i sgm-str.);

U"' ~.if

2-3: nikada pred lar. h, pal...;. , alv. J; ;;,

gi

dent . ..:, !, . z;

l put pred dent. :, g (bsg-str.), 3 put pred vel. t ('st1 bst i kst); 1-3: nikada pred pal. ..;. , alv. !; ;;, ._". , if l put pred dent. ;, g (sbg-str.).
7) L a b i j a l i
J f u 1-2: nikada pred lab. J f, "':'b;

tg

(tsg, rsg i nsg) i dent . .:; ..:,

g i dent.

z;

l put pred lab. r m (fmm), 2 put pred dent. ;, g g (fgr, fgm i fgw) i alv. !; ;; (f??, f~ i f~y); 1 put pred dent. samo u r.

(fg~

i fgg), 3 put pred vel.

2-3: nikada pred lab. "':' b;

j

g (nf<j),

3 put pred alv. l: ;; (gt;;, I.Jf:t; i If;;) i lab. rm (rfm

r'J refem,

sfm i lfm);

1-3: l put pred lab. "':' b (frb), 2 put pred lab. J f (fwf i fyf), 3 put pred alv. 1: ;; (fg~ fw~ i fy;;), dent. :. g (f!!!J, fgg i flg) i ..:. t (ftt, f~t i fr!).

532

Teufik

Mufti

'":"' b u 1-2: nikada pred lab . ...; f; l put pred lab.

rm

(bmm), 3 put pred alv. J; :(': (b:(":r, bH i b:(:w);

2-3: nikada pred lab . ...; f;

l put pred alv. J; :(': {tlb:(: samo u r. ~ mupben:(:i'), 5 puta pred lab. r m. (bbm samo u r. ~~ ebenbemi ~ yebenbem, rbm samo u r. (.) 1 er-rebemu, bm, bm i Ibm samo u r. r.U el-lebmu;

1-3: nikada pred lab . ...; f;

3 put pred alv. l; :(': (bg bh:(: i by:(:) i dent. ~ g (bgg, bsg-str. i bwg), 4 puta pred lab. '-:' b (b'b, bbb samo u r. ~~ el-bebbu, bwb i byb).

m u 1-2: l put pred lab. ...; f (mfg), m (mbd samo u r. -'li.. me'bid mjesto ..:1.. mii.'id) i m (mms samo u r. ;;..._,.\.. mii.mfise), 2 pred alv. J; ~ (mH i m~);

2-3: nikada pred lab . ...; f i '-:' b;

3 put pred alv.l; :(': (m:(":,
lm~

i wm:(":) i dent.

(dmt, rmt i tmt);

1-3: nikada pred lab . ...; f;

2 put pred lab. '-:' b (mrb samo u r. '-;'.JL me'rib i myb-str.) i mwm), 3 put pred alv. J; ~ (m:(":, m:(:~ i ml~ samo kao mlw:(":).
J

m (mhm

J; ~

w u 1-2: l put pred lab. J w (wwq samo u r. (w:(:b, w~r, w:(":f i w:(":m); w;

4i\J

waqa), 4 put pred alv.

2-3: 4 puta pred alv. J; :(': (gw:(":, w?:, fw?- i qw:(":);

1-3: nikada pred lab.

5 puta pred alv. wm<;l i wh<;l).
J; ?,

(w?,, W':(":, wq(:, wk?- i wm~)

._;.., <;l (wh<J, wr<;J, wf<;l,

TIPOVI KORIJENA
Triliteru ija su sva tri radikala razliita oznaiemo ovdje kao tip korijena K: 1-2-3. Ovakav tip e svakako biti .najobiniji od svih moguih tipova. Meu tim jedan od radikala moe da bude udvojen tj. jedan te isti konsonant moe da bude u jednoj triliteri npr. drugi i trei radikal. U arapskoj gramatici glagoli od tri radikala <~.)t ~)1:1._ et-tulatiyyu 1-mugerredu) sa istim drugim i treim radikalom kao npr. _... medde zovu se ..;..L.. mu<;~aaf. Meutim kod trilitera (a naravno i kod takvih glagola) moe da bude l i 2, l i 3 ili sva tri radikala jedan te isti konsonant. Naziv mu<;laaf protegnuemo u ovom radu i na takve sluajeve. Tipovi mu<;Jaaf korijena bili bi prema tome: 1-1-2 (prvi i drugi radikal jednaki), 1-2-1 (prvi i trei radikal jednaki), 1--2-2 (drugi i trei radikal jednaki, to je najei sluaj) i 1-1-1 (sva tri radikala jednaka od ega je mogue samo 28 sluajeva u T). U drugu grupu korijena spadali bi oni iji je jedan radikallaringal ' koji se arapski zove i / hemze, pa emo analogno prema nazivu za glagole sa hemzetom nazivati i korijene u kojim se ono javlja jJk mehmiiz. Ako je hemze prvi

Trilitere u arapskom jeziku

radikal zvaemo ih.WI j_,N mehmiizu-1-fa'i, ako je drugi .j~Jl j_,.Nmehmiizu-l<aini, a trei r:>ll .)JH mehmiizu-1-liimi. Ovi nazivi dati su prem; arapskim nazivima za radikale tj. l = J. fa', 2 = t ain, a 3 = J lam. uzeti iz korijena J.> f-'-1. Zasebnu grupu korijena ine oni kod kojih je jedan od radikala kons. J w ili .s y, a zovu se J:-.- mutell. Iste nazive koji su u upotrebi kod glagola upotrijebiemo i za trilitere: l) Jt:.o mita! = K: w-2-3 ili K: y-2-3 tj. prvi radikal je J w ili .s y; 2) Jy:-1 egwef = K: 1-w-3 ili K:l-y-3 tj. drugi radikal je J w ili .s y; 3) ~t; naqi~ = K: 1-2-w ili K: 1-2-y tj. trei radikal je J w ili .s y. Razne kombinacije mehmiiz i mutell tipa izdvajaju se u zasebnu grupu tzv. ~ lefif koja se dijeli u tri podgrupe (oznaene sa A, B, C).' 3 Podgrupa A obuhvata slijedee tipove korijena: '-w-3 i '-y-3; '-2-w i '-2-y; w-'-3 i y-'-3; 1-'-w i 1-'-y; w--'-2-' i w-2-' i najzad 1-w-' i 1-y-'. Kako se vidi u ovu podgrupu uli su oni korjenovi kod kojih je jedan radikal hemze, a jedan J w ili .s y. U podgrupu B spadaju korijeni ija su dva radikala : w ili .s y (lefif u uem smislu), pa bi prema tome bili mogui slijedei tipovi: w-w-3 i w-y-3; y-w-3 i y-y-3; w-2-w i w-2-y; y-2-w i y-2-y; 1-w-w i 1-w-y; najzad 1-y-w i 1-y-y. Podgrupa C obuhvatala bi korijene kod kojih su sva tri radikala konsonanti iz grupe ~uriifu-1-ille tj .. ', , w ili .s y, to je u T vrlo rijedak sluaj. Uostalom teoretski bi se moglo obrazovati samo 27 takvih kombinacija od kojih svaka pojedina moe da se javi samo po jedanput. Svi ovi navedeni tipovi korijena interesantni su bilo u fonetskom bilo samo u gramatikom pogledu kao npr. u morfologiji glagola, a i inae, jer usljed ovakve strukture korijen je manje-vie izloen raznim promjenama kao to je gubljenje nekog radikala ili njegova promjena u drugi itd. Zato mislim da nee biti bez neke koristi osvrnuti se i na brojno stanje pojedinih ovih tipova trilitera. l) Mugaaf Kod ovih korijen~ ii emo po alfabetskom redu pojedinih udvojenih konsonanata. Za same ~ifre neka se uporedi tabela IVe. ' Ovo je jedini od svih konsonanata koji dolazi samo u tipu K: 1-2-1 ('b', 't', T, 'g', '', 'l' i 'w') dakle 7 puta. '-'b: K: 1-2-2 dolazi 26 puta, K: 1-2-1 etiri puta (b'b, bbb, bwb i byb), K: 1-1-2 est puta (bbb, bbr, bbl, bbs, bum i bbn) i K: 1-1-1 (bbb);
") Podjela tipova korijena uglavnom je izvrena prema podjeli trokonsonantskih glagola u Giulio Farina, Grammatica araba per la lingua letteraria, Bologna-Heidelberg, 1912, str. 185-192. Naziv ....A-:AJ lefif upotrebljen je ovdje u irem smislu za sve tzv. dvostruko slabe glagole (odn. u radu korijene), iako se u arapskoj gramatici taj naziv upotrebljava samo za glagole koji imaju istodobno po 2 od kons.J ili .s y kao npr. JJ ili.s:>i sl., a ne i hemze, te npr. c>i;nc bi bio~ , nego,;,_,...., odn. ~t;.
. 34

534

Teufik

Mufti

.;, t: K: 1-2-2 dvadeset i jedan, K: 1-2--;-1 pet (tbt, t~t, tgt, twt i tyt), K: 1-1-2 dva (ttl i ttw); ~ !: K: 1-2-2 devetnaest, K: 1-2-1 samo jedan (tl!); t;. g: K: 1-2-2 dvadeset i tri i K: 1-2-1 etiri (gbg, grg, gig i gwg); ( ~: K: 1-2-2 devetnaest i K: 1-2-1 samo dva (~r~ i f.lnf.l); !!: K: 1-2-2 dvadeset i K: 1..:....2-1 samo jedan (gw!!); ~d: K: 1-2-2 dvadeset, K: 1-2-1 tri (drd, dd i dwd) i K: 1-1-2 pet (ddr, ddq, ddm, ddn i ddw); :, ~: K: 1-2-2 petnaest, K: 1-1-2 samo jedan g~~); r: K: 1-2-2 dvadesetpet, K: 1-2-1 samo jedan (ryr) K: 1-1-2 samo jedan (rrq); j z: K: 1-2-2 osamnaest, K: 1-2-1 tri (z'z, zlz i zyz) i, K: 1..:._1-2 samo jedan (zzm); ..,. s: K: 1-2__.:2 dvadeset, K: 1-2-1 est (sgs,. sds, srs, sls, sws i sys) i K: 1-1-2 samo dva (ssm i ssy); ..; : K: 1-2-2 sedamnaest, K: 1-2-1 tri (g, w i y) i K: 1-1-2 samo jedan (w); v": K: 1-2-2 osamnaest, K: 1-2-1 samo dva (W i Y); J.. g: K: 1-2-2 petnaest; .1. t: K: 1-2-2 devetnaest, K: 1-2-1 tri (!r!, !w! i ty!); j;~: K: 1-2-2 dvanaest; t: K: 1-2-2 dvadeset i dva i K: 1-2-1 samo dva ('w' i 'Y'); t g: K: 1-2-2 deset i K: 1-2-1 samo jedan (gwg); ...; f: K: 1-2-2 dvadeset i dva, K: 1-2-1 samo dva (fwf i fyf); J q: K: 1-2-2 dvadeset i dva, K: 1-2-1 pet (qrq, qqq, qlq, qwq i qyq), K: 1-1-2 sedam (qqb, qqz, qqs, qqq, qql, qqm i qqn) i K: 1-1-1 (qqq); .!l k: K: 1-2-2 devetnaest, K: 1-2-1 pet (krk, kk, kk, kwk i kyk); J l: K: 1-2-2 dvadeset i pet, K: 1-3-1 samo tri (1!1, lml i lyl); rm: K: 1-2-2 dvadeset i pet, K: 1-2-1 samo dva (mhm i mwm) i K: 1-1-2 samo jedan (mms); i.J n: K: 1-2-2 dvadeset i est, K: 1-2-1 est (ntn, n!,n, nf.ln, nnn, nwn i nyn), K: 1-1-2 i K: 1-1-1 u (nnn); , h: K: 1-2-2 samo pet ('hh, bhh, hh, fhh i mhh) i K: 1-2-1 tri (hdh, hwh i hyh); w: K: 1-2-2 dvanaest i K: 1-1-2 samo jedan (wwq); 1 .s y: K: 1-2-2 devetnaest, K: .1-2-1 samo dva (ydy i yhy) i K: 1-1-2 samo jedan (yyn).

Iz ovoga se vidi da se u tipu K: 1-2-2 ne javlja samo. kons. , '; kons. t g i , h su sasma rijetko zastupljeni, a za sve ostale je ovo najobiniji tip s reduplikacijom drugog radikala. U tipu K: 1-2-1 nisu zastupljeni samo kons. :, g, if g, l; :~;, J w. U tipu 1-1-2 javljaju se slijedei konsonanti: ":" b, .::., t, ~ d, :, g,

'rrilitere u arapskom jeziku

.J

535

r, j z, v- s, ...; , ..; q, rm, ~ n, J w, o$ y, dok se u tipu K: 1-1-1 javljaju samo ":" b, ..; q, ~ n, ali e se u arapskom nai jo poneki kao npr. u"""""' ~ ~ ~ jjj zzz, Y' hhh, ..s:. yyy.44
2) jr-+' Meh m i:(z tip

J,.e J,.e r)UI ),.e

.Uli

W!-11

mehmiizu-1-fa'i ili K: '-2-3 npr. J"i 'mr ima 260, mehmiizu-1-aini ili K: ,1-'-3 npr. JL s'1 ima 177 i mehmftzu-1-lfuni ili K: 1-2-' npr. i_,; qr' ima 211.
3)

j::...

M ut e ll t i p o v i

a) J~ Mi!iil

.sh JI!. mi!iil wiiwi

b) Jy.-1 Egwef

ili K: w-2-3 npr. ""':J wgd ima 356, a J~ JI!. mi!iil yii'i ili K: y-2-3 npr. .r-! ysr ima samo 60.

.sh ..;J':"\ egwef wiiwi

e)

ili K: 1-w-3 npr. J_,; qwl ima 478, a J~JJ':"I egwef yii'i ili K: 1-y-3 npr. J:.. syl ima 382.

._,.,;t

Niiq~ J~ ._,.;~ niiq~

.sh ~~

wiiwi ili K: 1-2-w npr. J:}- gzw ima 383, a yii'i ili K: 1-2-y npr . .SJ rmy ima 354.
d) ....i.il Lefif

niiq~

U podgrupi A dolazi u slijedeim tipovima sa kons. J w: K: '-w-3 npr. ":'Ji wb-13, K: '-2-w npr. Y.l 'bw-10, K: w-'-3 npr. ~tJ w'd-9, K: 1-'-w npr. Ji; n'w-10, K: w-2-' npr.J,J w!'-12 i K: 1-:-w-' npr.

.r. bw'-14.
Podgrupa A ima u svemu 68 primjera sa kons.
1

w.

Tipovi sa kons. cS y su slijedei: K: '-y-3 npr. "'!.1 'yd-14, K: '-2-y npr. .ji 'ty-21, K: Y-:-'-3 samo ..,.t! y's, K: 1-'-y npr . .si.~ r'y-16, K: 1-y-' npr. 1:-: gy'-12. Dakle podgrupa A u zastupljenim tipovima sa .s y ima u svemu 64 primjera, a cijela podgrupa 132. Za podgrupu B nai emo zastupljene ove tipove korijena sa
J

w:

K: w-w-3 samo JJ.J wwq, K: w-y-3 npr. J! 1 wyl-9, K: y-w-3 samo 4 (ywl,l, yws, ywm i ywn), K: w-2-y npr. j 1 wly-23, K: 1-w-w npr. H": gww-12 i K: 1-w-y npr. cSJ.J rwy-24, dakle sa J w svega 73.
") U AM, sv. I, str. 463 pogreno stoji j j mjesto j j (zezze) uporedi u Handworterbuch der neu-arabischen und deutschen Sprache von Dr. Adolf Wahrmund, Giesen, 1898, sv. I, str. 831 kod j j (zezze); AM, sv. I, str. 646 kod ~.,. (~ss); AM, sv. II, str" 1007 kod ..._.. (hehhe) ili M, str. 967 kod istog glagola; AM, sv. II, str. 1503 kod K ~! (yyy).
t:'
':l ~

'

... ,.

4 ...

34*

'reufik Muftic

U tipovima iz podgrupe B sa kons. .s y, a u kojima se ne javlja ujedno i _, w (jer su ti.sluajevi ve navedeni kod J w) zastupljeni su samo ovi: K: y-y-3 samo ~ yyn, K: y-2-y samo dva (ydy i yhy) i K: 1-Y-:-Y npr. .:t='" f)yy-19, dakle u svemu 22, a u cijeloj podgrupi B 95 primjera. Podgrupa C zastupljena je samo u slijedeim primjerima: K: '-w-', K: '-w-y, K: w-'-y i K: '-y-y koji dolaze samo u tim primjerima, a koji su svi ve ubrojani u podgrupu A.
ZAKLJUCAK

Ovdje e se dati kratak pregled svih najvanijih statistikih i drugih podataka u vezi s triliterama u arapskom knjievnom jeziku dobijenih brojanjem u rjeniku Lisiinu-1-Areb. Izvjesne cifre imaju naravno samo relativnu vrijednost (jer su dobijene samo iz jednog rjenika i inae), ali se ipak pomou njih moglo doi do nekih zakljuaka od ope vanosti, mogla se ustanoviti izvjesna zakonitost na kojoj se zasniva struktura promatranih trilitera, pa i arapskog jezika uope, jer su to najobiniji i najmnogobrojniji tipovi korijena u arapskom jeziku. U spomenutom rjeniku nabrojao sam 6723 trilitere, te tim svojim brojem nadmauju vie nego dva puta broj svih drugih korjenova uzetih skupa. Meutim ipak taj broj iznosi tek oko treinu svih kombinacija koje bi se teoretski mogle obrazovati pomou 28 konsonanata arapskog knjievnog jezika. Jedan od razloga za to nai emo u injenici da dobar. dio fizioloki :>rodnih konsonanata (po mje. stu artikulacije) ne mogu da stoje neposredno jedan uz drugi u istom korijenu (odn. jezgru). Pojedini konsonanti Svih 28 konsonanata alfabeta ulaze naravno u sastav trilitera, ali ne jednako esto tj. imaju razliitu frekvenciju (F). Po toj opoj frekvenciji dobijen je slijedei niz koji poinje s najveom frekvencijom kod kons. J r ija je F = 1231, a zavrava s najmanjom kod kons. J; ~ sa F = 150.45 l) J r-1231, 2) J w-1217, 3) ~ n-1159, 4) r m-1099, 5) J 1-1046, 6) '-:' b-1019, 7) t -883, 8) ....; f-860, 9) ~ d-834, 10) J q-805, ll) .s y-796, 12) v- s-752, 13) ( f)-734, 14) 1:. g-712, 15) '-648, 16) ..;. -645, 17) h-644, l8) .!l k-640, 19) t l!.-578, 20) 1 !-577, 21) .:, z-559, 22) ~ t-553, 23) v" ~-483, 24) t g-426, 25) ~ t-425, 26) .._;" <;1-370, 27) :, g-324, 28) J; ~-150. Razlike izmeu frekvencija pojedinih radikala (f-1, f-2, f-3) kreu se izmeu l (npr. f-1 i f-2 kod kons. J w) i 121 (npr. f-1 i f-3 kod kons . ..;. }. Dakle bilo koja f ma kojeg radikala nije nikada ni za dvaput vea od neke druge f kod istog konsonanta. Izuzetak od toga je kons . .s y koji je kao prvi radikal izuzetno rijedak (f-1 = 60), dok su mu velike frekvencije drugih dvaju radikala (f-2 = 382, a f-3 = 354, dakle 5-6 puta vee).
") Vidi !abelu br. IVa.

Trilitere u arapskom jeziku

537

Prirodne konsonantske grupe

a) P o m j e s t u a r t i k u l a e i j e 46
Ponemo li ovu podjelu (po obiaju starih arapskih gramatiara) sa grlenim (laringalnim) konsonantima pa idui redom do usnenih (labijalnih) dobili smo za arapski knjievni jezik ovih 7 grupa:

l) 2) 3) 4) 5) 6) 7)

laringali (grleni): ', t ',, ( ~ . h (4); velari (zadnjenepani): t g, . l) J q (3); palatali (prednjenepani): !l k, .s y, ?;. g, .;. (4); lingvali (jezini): J l, ~ n, J r (3); alveolari (nadzubni 47): J; ~. u" ~ .;o <;J, 1 ! (4); dentali (zubni): J d, ::., t, ~ ~. ::., t , z, v- s (6); labijali (usneni): J f, '-:' b, r m, J w (4).

Od 20193 konsonanta u svim triliterama otpada na labijale 4195, dentale 3447, lingvale 3434, laringale 2909, palatale 2793, velare 1808 i alveolare 1580. Prosjeno dakle dolazi na svaki lingval 1144, 6, !abija! l 048, 75, laringal 727, 25, palatal 698, 25, velar 602, 6, dental 574, 5 i alveolar 395. Na poetku trilitera (tj. s najveom f-1) najei su konsonanti: lar. ', t , ( t1, vel. g, . !!, Jq, pal. ~ g, ..;. , .!l k i alv. u" ~ u sredini (tj. s najveom f-2) su najei:

.;o
J

<;!;

lar. , h, pal. 6 y, lingv. J r, dent. ::., t, ~ ~l, ::., t. J.i z, v- s i lab. '-:' b, na kraju (tj. s najveom f-3) najei su:

w;

lingv.. J l, 0 n, alv. l; ~. J, !. dent. J d i lab. J f, r m. Dakle 13 konsonanata najee se javljaju na poetku, 8 u sredini i 7 na kraju trilitera.
b) P o z v u n o s t i
Zvuni (>;J~ meghiire) su ovi konsonanti:

t ,
J

t g,
1

.s y, ~ g, J l, J r, 0 n, 1; ~ .;o <;!, .:, z, Poredak po veliini frekvencija je ovaj:

d, ~ ~.

w,, '-:' b,

rm

(15).

w, 0 n, r m, J l, '-:' b, t , , d, .s y, ~ g, j z, t g, .;. <;!, ~ e:.!, J; ~ U svim triliterama zvunih ima 11825 od ega dolazi prosjeno na svaki zvuni konsonant 788, 3.
r,
Bezvuni (L JN

mehmiise) su

slijedei

konsonanti:

', L ~ h, . !!, J q, !l k, ..;. , '-"' ~ .b Poredak po F je:

J f, J q, v'S,

!
1

..r

s, .::, t, ::.,

t,

J f (13).

L ~. '' ..;. , h, .!l k, .

t. .::, t,

u" ~. ::.,

t.
g, ( g, d,

U svim T ima ih 8344, a na svaki sredini: .s y, ; r,

~

bezvuni

otpada 641, 84.

Od zvunih najei su na poetku trilitera:

t ,

t
~. ~

.;o

<;!,

z, u

g,

w, .." b, a na kraju: J l, 0 n, l;

r m.

") Vidi tabelu br. !Vb. ") OOL, str. 41 na tabeli konsonanata uz naziv alveolarni.

538

Teufik

Mufti

Od bezvunih najei su na poetku trilitera ovi konsonanti: ', ( J;!, h. e; q, .!l k, ._; , i f ~ ...,.. s, u sredini: samo h, ..:, t, ..:. t. a na kraju samo

.q, . .;f.
e) P o n a i n u a r t i k u l a e i j e
U ovom pogledu konsonanti se dijele na ovih 6 grupa:
tS

y,

a) frikativi: ( t1, t ', t h. w. Poredak po F bio bi ovaj:

t_ g, ._; , ,_,"
J

~. J; ~ ..r s, j z, ..:.

t :, g,

J f, h,

w, t , ...; f, ~ y, v- s, ( J;!, ._; , h,

h,

z,

~~.t_g,..:.t,:,~,J;~.

U svemu ih dakle ima 15, u svim triliterama 9476 ili u prosjeku 641,73 na svaki frikativ. b) Plozivi: ', e; q, .!l k, J, t. ..;" g, .::. t, J d, ':' b (8). Poredak po F je ovakav: -.J b, J d, e; q, , ', .!l k, j, !, .::. t, ..;" g. U svim T ima ih 5446, a na svaki ploziv dolazi prosjeno 680, 75. e) Nazali: ;; n, r m, dakle svega dva, u svim T ima ih 2258 od ega otpada prosjeno na svaki nazal 1129. d) Vibrant ; r, jedini u svojoj grupi, u svim T 1231, to je ujedno i prosjek vibranata. e) Lateral J l, jedini je u ovoj grupi, u svim T dolazi 1046 puta, a to je ij isti mah i prosjek laterala. f) Afrikata ?!.. g, jedina je u svojoj grupi, u svim T javlja se 712 puta, to je ujedno i prosjek javljanja afrikata. Kako se moglo vidjeti, ove grupe poredane su na osnovu svojih frekvencija, a po prosjeku bi poredak bio ovakav:
l) vibranti, 2) nazali, 3) laterali, 4)afrikate, 5) plozivi i 6) frikativi. Interesantno je da su frikativi i plozivi prosjeno najrjei konsonanti u T, iako su inae najmnogobrojniji (15 8). To dolazi otuda, to su meu njima upravo svi najrjei konsonanti iz T tj. .::. t, i f ~ g, ..:. t, ..;" g, :, g, J; ~ uprkos toga to se meu njima nalaze i neki od najeih kons. tj. J w; '-:' b, r m ili bar vrlo esti u T tj. J f, d, e; q, .s y, v- s, cQNa poetku korijena najei su frik. ( J:! t ', h, t_ g, ._; , i f ~ v- s, j z, ploz . ', e; q, .!l k, ..;" g i afr. ?!.. g; u sredini su najei: frik . ..:. t :, g, , h, .s y, J w, ploz. .::. t, ':' b i vibr. ; r; na kraju korijena najei su:frik. J; ~ ...; f, ploz.

J. ~. d, naz. ;; n, r m i lat.

J l.
Dvokonsonantske grupe

Iz pregleda ovih grupa na str. 524-532 moglo se zapaziti da pojedini konsonanti ili konsonantske grupe nikada ne mogu stajati u izvjesnom polozaju u triliteri ispred odreenih konsonanata ili konsonantskih grupa ili se to dogaa izuzetno rijetko. Ovdje se nee posmatrati pojedini konsonanti, nego samo nj_ihove prirodne grupe (upravo samo grupe. po mjestu artikulacije). Prema tome dobiemo slijedei

Trilitere u arapskom jeziku

539

pregled koji nam pokazuje koje od tih grupa ili bar pojedini konsonanti ne dolaze nikada ili izuzetno rijetko ispred odreenih prirodnih konsonantskih grupa odn. samo nekih konsonanata iz njih: l) laringa!i (. ', t ', ( ~. h) ispred lar., vel., alv. (naroito J; ~)i dent. (naroito ~ g), a inae su rjei pred poj!'!dinim drugim alv. dent. kao i nekim pal.; 2) velari (t_ g, t !)., J q) ispred vel., lar. i pal. (osim .s y), zatim naroito pred alv. J; ~ ...;. <;l i dent. :, ~. ~ t, .::. t, a po~edinano i pred nekim drugim alv. i dent. 3) palatali (!l k, 15 y, ~;:_ g, ...; s izuzetkom kons. .s y koji je rijedak uglavnom samo ispred 15 y) ispred: pal., vel., alv., mnogih dent. i nekih lar. 4) lingvali ( J l, .J r, ;.; n) uglavnom samo ispred .lingv., a inae su rjei pred pojedinim alv. (naroito J l pred ...;. <;!), dok su manje rijetki pred pojedinim pal. (rjee npr. J l pred ...; ), vel. i lar. 5) alve olari (J; ~. d' ~. ...;. <}, J. D ispred alv., dent., pal. (izuzev ~ y), zatim pred vel. u manjoj mjeri, a jo manje pred lar. (najrjei pred , h); 6) dentali ( ~ d, .::. t, ~ g, ~ t. .i z, v- s) ispred: dent. i alv., inae su rjei pred vel., zatim pal. (naroito pred...; ) i lar., a samo pojedinano pred nekim lab. 7) Zabijali ( ..; f, ':" b, r m, J w) uglavnom samo ispred lab., neto su rjei pred alv. i dent., a jo manje su rijetki pred pojedinim pal. i lar. Ne uzevi u obzir pojedinane sluajeve otstupanja, zakonitost koja se moe ustanoviti kod ovih grupa, mogla bi se formulirati na slijedei nain: a) veina konsonanata iz bilo koje od ovih grupa ili ne dolaze nikako ili sasvim rijetko u istom korijenu (odn. jezgru) ispred konsonanata iz jedne te iste grupe; b) rijetko stoje i konsonanti iz bliskih grupa jedni ispred drugih kao npr. laringali ispred velara ili palatala i obratno; e) konsonanti iz grupe lingvala rijetki su uglavnom samo ispred konsonanata iz te grupe, a tako isto labijali se rjee javljaju uglavnom samo ispred !abijala. Konsonanti iz obiju ovih grupa. ispred svih ostalih konsonanata manje-vie su esti, naravno uz izvjesne izuzetke. Razlog za ovo je taj to su lingvali i labijali grupe iji se konsonanti najee javljaju u triliterama. Njima nasuprot konsonantske grupe s alveolarima uope su rijetke uz manje izuzetne sluajeve (ee su naroito sa kons. J. t) sa svim konsonantima, jer su alveolari najrjei konso nanti u triliterama. 48
") U vezi s alveolarima i drugim, vrlo rijetkim kons. u T postavlja se pitanje da li su oni ujedno i mlai po svom postanju kao to npr. za i::_ g (koji je jedan od najrjeih kons. u T) Rodolphe Ruika iznosi tezu da je on u arapskom nastao kasnije iz kons. t ' tj. u relativno novije doba u svom radu pod naslovom Quelques eas du secondaire en arabe u asopisu Journal Asiatique, sv. CCXXXIII, br. 2 iz god. 1950. Nasuprot tome moglo bi s~ postaviti pitanje konsonanata koji se najee (ili vrlo esto) javljaju kao to su labijali ili lingvali tj. da li su oni moda relativno najstariji konsonanti u jeziku?

540

Teufik

Mufti

Korjenovi

S obzirom na to da konsonanti bliski po mjestu artikulacije ili uope ne dolaze jedan ispred drugog u istom korijenu ili se to bar rjee dogaa, prirodno je onda to jedan te isti jl:onsonant rijetko dolazi na dva mjesta u jednoj triliteri, ali se od ovoga izuzima udvajanje drugog radikala npr. J.} frr tj. tip korijena ozna enog u ovom radu sa K: 1-2-2, koji se u arapskoj gramatici (kod glagola) naziva ....;;.La. mw;laaf. Takvih u L ima 514. Meutim drugi korjenovi sa dva ili tri ista konsonanta (za koje je ovdje takoer upotrebljen naziv mu~liiaf), shodno gore spomenutom pravilu za dvokonsonantske grupe, sasvim su rijetki: K: 1-1-1 ima u L svega 3 (od moguih 28), K: 1-1-2 ima 30, a K: 1-2-1 ima 76 primjera (od moguih 784 u oba sluaja). Svih mu~liiaf korjenova bie dakle. 623. 49 Zbirovi ostalih interesantnih tipova korijena
j_,.N
bie

ovi:

mehmiiz-648, JI!. mital-416, ...;_,':"1 egwef.:._aao, ..,..;li naqir-737 ~ lefif-227 koji su zapravo sadrani u ove etiri prethodne grupe, jer su lefif nastali kombinacijom kons. ', , w, .s y karakteristinih za te grupe. Kod tih konsonanata vre se razne alternacije (meusobno prelaenje jednih u druge, u odgovarajue vokale ili tvorba diftonga ai (ei) odn. au (eu), a naroito kod konsonanta J Vf. i .s y u grupama mital, egwef i naqi~. (naravno i u podgrupi lefif). Pretvaranje ovih konsonanata, u odreenom poloaju u vokale prouzrokuje gubljenje jednog radikala trilitere usljed ega ona: osta;U:! sa dva konsonanta. Takav sluaj dogaa se dakle kod 2013 korjenova (koliki je zbir grupa mital, egwef i naqi~) to se pribliava treini svih trilitera. Ovdje bi se djelomino mogli pribrojati i mehmiiz korijeni kod kojih, iako prilino rjee, ima sluajeva gubljenja ili pretvaranja u vokal korjenitog hemzeta npr. mnoina .J'ii abar od fl. bi;r ili .1' mur imperativ od .l't 'emere i sl. Na kraju treba jo napomenuti da bi se na ovaj nain (statistiki) i uz pomo priloenih tabela mogli ispitati i neki drugi odnosi i eventualno ustanoviti jo neka pravilnost kod pojedinih konsonanata ili prirodnih konsonantskih grupa i to kako unutar tih samih grupa ili pak izmeu tih pojedinih grupa meusobno. Da se ne bi ilo i suvie u irinu i smatrajui s druge strane da je ipak izneseno najvanije to se na ovaj nain moglo utvrditi a naroito o grupama po mjestu artikulacije, nije se pristupilo rjeavanju i tih drugih moguih problema. Od obraenih pitanja, meutim, mislim da e neka biti i od izvjesne praktine koristi za sve one koji se kod nas bave knjievnim arapskim jezikom, a to je upravo i bio jedan od 2.adataka ovoga rada. 50
") Neka se uporedi tabela br. IVe. ") Potrebno je istaknuti da se naalost nisam mogao koristiti pri svome radu i drugim postojeim djelima koja se bave slinim pitanjima koja su tretirana u ovome radu kao to je npr. nedavno Izalo djelo: Botterweck, G. J., Der Triliterismus im Semitischen 1951, (E. J. Brlll, Leiden) ili Marmardji, A. - S., La lexicographie arabe il la lumiere du bilitteralisme et de la philologie semitique (na arapskom), Jerusalem, 1937 ili Jagello, J. D., Osnovnye elementy etimologii arabskogo jazyka, Moskva, 1926 i dr.

Trilitere u arapskom jeziku

541

Upotrebljena literatura
Neka djela upotrebljena samo za pojedinane biljeke navedena su u tim biljekama ispod teksta. Velikim slovima u zagradi bie ovdje iza naslova djela oznaene upotrebljene kratice za njih. Upotrebljana su djela slijedea: l) Ebii-1-Fagl. Gemiilu-d-din Mu~ammed B. Mukerrem B. Man~ilr El-Ifriqi ElMi~ri El-En~ari El-Hazregi, Lisiinu-1-Areb, Kairo, 1300-1307 (1882-1889), 20 svezaka (L); 2) Girgi Zeidiin, Kitabu te'rihi iidiibi-1-lugati 1-arebiyye, Kairo, 1912, svezak II (TALA); 3) Seid El-Hilri E-Sertilni El-Lubniinl, Aqrebu-1-mewiirid fi fu~a~i-1-arebiyyeti we -ewiirid, Bejrut, 1889-1893, trisveska; (AM); 4) Luis Maliif, El-Mungid, Bejrut, sedmo izdanje 1931 (M); 5) Muqaddima li-1-Gezeri, Carigrad, 1299 (1881/2) (MG); 6) Enzyklopaedie des Islam, Herausgegeben von M. Th. Houtsma, T. W. Arnold, R. Basset, R. Hartmann, A. J. Wensinck, W. Heffening, H. A. R. Gibb, und E. Levi-Proven~al, Leiden-Leipzig, 1913-1934, svezak I-IV, (El); 7) N. V. Jumanov, Grammatika literaturnogo arabskogo jazyka, Leningrad, 1928, (GLAJ); 8) H. Michaelis et P. Passy, Dictionnaire phonetiqye de la langue fran~aise, 2 izdanje, Leipzig, 1914 (DPH); 9) Dr. Rudolf Filipovi, Gramatika engleskog jezika, Zagreb, 1951 (GEJ); 10) Dr. Milivoj Pavlovi, Osnovi opte Iinzvistike, Uvod u nauku o jeziku (skripta), Sarajevo, 1953 (OOL).

542

Teufik

Mufti

TABELA I-a

DVOKONSONANTSKE GRUPE
Prvi i drugi radikaL

D R U G

RADIKAL

l.s

:..

J
2 6 5 6 ll 13 14120 5 ll 61 4 9 10 101211-

260 14 13 7 13 17 16 8 6 12 l -

307 17 25 18 14 l 21 9 ll - 12 13 3 13 6 9 7 ll 10 23 12 14 ll'

158 12 20 3 10 7 14 5 5 8 4 8 125 3 9 4 5 9 ll 4 5 8 6 9 -

2,- 5 -

3 5 - -

18 -

101-

69 4 41

9 816 9 ......

2 2 9 8 .:"

5 211

51- 5110 9 .!..

263 16 24 ll 15 15 201 l
294

16 21

l 14 l 13 Ill 21 l 8 7 12123 9 13 7 13 - 6 l 17 ll ( 1 l 22 19 15,10 ll 17 l 8 9 81ll 13 ll 12 1919 12 10 8 13 17 l 19 17 16 3 15 4 2 8 10 8 ll 10 ll 19 lli ll l -

-l-~-

252 14 21 -

7 7 ll 17 -

273 12 21 13 16 17 18 10 12 13 ll 18 l liO 14 ll 6 2 8 7 3 4 4 350 18 22 16 14 21 10 -

l 6 JO 2 191 115 10 14 g 7 ll l l 2J 6 2- -

16 10 , 7

l~ ~
::0

15 16 20 ll 18 -

10 ll ll ll 12 ll l -

6 17

81 9 15110 12 24 10 .) 'l:J l 10 10 j 10 18 9
V'

193 17 18 10 14 12 13 8 ll 8 8 13 274 15 18 ll 17 16 19 9 14 16 6 ll -

. l 13 2 -

4 718 6 -

101- -

1713 16 12 14 tl -

<:

292,17 19 8 19 14 8 15 17 9 ll 10 6 9 -

6 l 6 4 23 7! 8 13Jl7 9 4 7 17 Bi .J- 13 l 13 71 8 l - 6 lO 5 U" 2 13 - 31 31 5 6 l l 15 8 ._,;,

....
::u

a:

"' +"~

189 15 16 9 13 13 14 3 8 ll 6 ll -

6 - 3 - -

157 16 15 ll 7 12 3 4 l 10 13 5 -

12>2>4 -

l 11 10 1:

l: l: 1: 2: l: 1:

~ ~ =~ ~ ~l ~ ~
:, l 8 3 7 3 10 17 -

-~gl
-

>

411 " ' : : :

'l

9 l '
: :

l "

'

j,

~~, ~ =i= l~
-

l~ ~ ~
t_
9....;

:
t"'

174 14 12 3 12 16 16 -

9 8 3 6 JO 5 15 7 7 - -

5 3 14 -

267 15 20 10 14 l 19 6 13 -

9: l.Jill 5 241 2 13 8114 12 6 13 -

285

12 20 10 16 16 20 -

7 16 -

12 7 9 10 JO 91231 8 ll 4 ll 4 17 16 5121

g g 16 3 ..;

274 16,21 8 16 17116- 283 14 23 13 2 20 -

12 2 13 5 -

6116

3 g l 12 15 1411 9 .!l

13 14 12 ll 15 2 13 3 8 2 8 9 1 11

718 13 17 lO ll ll 18 6

320 11 19 t3 9 1 21 10 11

171

2 t3 10 9 t2lt3 12 23 10 t3: 101

17

409 14 24 19 l 14 2 20 22 24 15 18 4 13,,12 12 19117 14 712 18 15 18,18 12119 24 12 0 252 22 22 356 14 19 17 10 10 6 2 2 8 5 4 4 6 ll 19 9116 -

8~1 1 19
l

t! ll

9 l 18 7 17 17 17 20 13 8115 4 13 8 12 15 13 ll 21 ll 17
J 4 5 3 3 4

l 60
~

5 4- 3 -

Ill

-~-

5J 116- 4 1

-1-

uli!

1- 12 3 ll lg

16 1)114 15 g J

~l

Trilitere u arapskom jeziku

543
TABELA II-a

DVOKONSONANTSKE GRUPE
Drugi i trei radikal

177 16 1011 13 14 15 4 4 12

61 113 4 9 6 14

l 10 -

l 7 3 5 17 -

373 15 18 ll 24 5 20 ll 16 -18 15 t 16 6 12 14 16 to 23 7 12 12 13 18 13 15 26 16..,.. 218 ll 17

51 17

17 17 9 5 615 12 5 3 3 8

7 -

l l

8 2 3 14 l 7 6 6 5 2 21 8 13.::..
15 1 6 2 l 6 19 l 4 tO..!>

157 ll 14 t 12114 14 l

.96
215 165

5 13 6 16 17 1 6 - - 9,- 9 - - 11114 14,116 16 6 7 13 -

2 g g 18 4 9 2 8 23 .,_ 10 9
l 7 tg 9 7 7 10 5 7 7 ll tt

3 9 6 8 5 8 7 12

t t

9 111- 12 14 8 -

3 10'- 3 -

5 3 7 5 6 5 15 4 6 20 l t 2 6 14 18 -

t
l

270. 17 181 tt 20,,16 13 7 14 1517 14 138 12 10 -

20 7 14 tl 3 2 8 7 -

ll 14 ll -

7 9 -

7 -

12 15 l

7 4 l
tl

443 22 21 13 18 21

7 13 23 201 6 19 t 17 15 14 17 20 19 25 3 20 10 16 20 14 12 24 13 J 4 ll 8 5 lO -

178 101 9 3 141 13 tl 221 182 134

l -

18 15 -

7 3 7 9 -

13 7 j :

12t9,-t3t7t3 7t4tt 3 1 2 - 9 - - - 2 0 - 1 5 t tt 8 16 9 10 12 13 9 5 lO 81 4 8 3 7 l ti 18 l 3 13 12 l

5 7/8- 311tov- 0 2 lt 8 _;.. ....

6 3 7 5 t
8 4 4 l -

8 tl tl t

3 g 2 7 -

t -

3 9 4 U" ~ 8 4..;.

115
187 52 262 t45

5 ll

6 10 7 2 -

61' 2 7 l 9 2 12

t 15 19 l -6 tt -

2 8 3 17 7 -

6 6 5 3 -

>

7 14 3 13 15 121 2 3 12 5 6 8117 8 t4 2 6 2 15 14 21 8 t3 t t 3 -

3 3 8 l 2 l -

l t 12 J, tl 4 t
j; ....

6 lO 14'- 22 8 lt 2 8jto -

7 10 5 12 9 20

t ll t 9 -

10 8 . 6 17 2 6 2 12 -

::>l

t 5 2 3 4 6

51 t3

292 151 18 10 2113 19 6 14,22 5 13 3 i 61 8 9 tl 10 21 t 13 7 tO 9 6 13 - 12....; 1 1 245 15 ll 7 16116 16 - 22 131 2 131 4 13 19 6 8 6 16 4 10 2 ll 3 5 13 3 J 1 197 101 tO 4 13 16 14119 - 8,- ll 3 21 4 3 91' 7116 - ll l 5 5 7 9 10 !l
366 19 20 12 13i 22 25 tt 20 18 12 20 4114

21 9 3 17 t l 4 5 12,14 13 18 101 13 18 7

352 19 13 13 19 25 22 10 15 - 10 15 3 14 5 13 14 18111 21 5 16 14 12 15 3 13 330 20 20 6 26 21

14 f

2 12 14 16 2 12 6 10 2 8 8 141 10 10 6 13 10 14 17 8 9 21 13 :.,
5

253 12 17 5 14 21 21 9 15 9 -

7 5 3 8 9 8 21 -

17 -

12 6 7 17 4

478 24 12 16 25 25 23 14 23 22 13 21

4 t7 9 12 14 19118 22 12 22 15 15 19 13 14 21 14 .J 3 18 13 20 13 10 12 20 12 <S

382 19- ll 25 18 21 ll 15 17 7 141 5J131 10115 13 1818 21 167231

544

Teufik

Mufti

TABELA lli-a
DVOKONSONANTSKE GRUPE Prvi i trei radika!

T R

E C I

RADIKAL

IS

v r JI.!!

.;J

Lt

j; J,

.;....,.

U" U" j

.)1:,1, tc

~....:,.,

'-:'

.
,..,.

21 tO 1023 15 18 9 12 13 t 12 21 7 15 20 21 9 16

l 2 6 6 5 4 8 7 19 2 15 7 8 6 4 8 13 7 8 14 {24 3 9 8 ll 12 10 ll 4 10

8 16 3 12 7 .,

7 10 8 12 ll 8 7 4 7 3 7 - l 2 3 2 8 3 16 l 9 9 l ll 10 13 13 15 5 15 15 15

4 4 5 4 3 5 9 41.::. 8 4- 8 l 5 9 4 i.!.

3 2 4 5- 8-

1 - -JO

7 13 - l l 6 3 6 5 12 13 12 18 6113 7ll 4 ' 5 15 ll(. 2ll 8 8 16 If ( 4 9 7 10 10 JO 9 21 5 14 17 20 l 19 18 22 12 ll 15-

15 16 -14 17 18 l 12 16- 15 2 8 5 8 9 9 6 20 3 8 1 - 10 6 9 14 JO 12 15 720 18 17 12 15 ll 6 12 5 3 5 10 19 15 320 2 3 7 8 12 7 3 8 7 , 9 6 t 8 3tt 5 7 t 4- 8-

--

t JO

t 3 8 9

4 8 3 :,

13 19 823 25 17 10 17 19 ll 17 l lO 8 9 lO 14 13 l 3 19 12116 ll 8 3 19 14 .) 'tl t - 3 17 -10 6 8 10- ll 15 4 j 1>:1 9 8 3 12 16 13 8tt 13 4 7 - 9 -

14 16 7 18 20 18 ll 13 15 7 15 -12

-- --

6 -19 t 15 8 13 14- ll 15 oU"<

924 7 21 19 12 5 12 14 4 14 6 7 I l l 3 10 13 21 9 8 810 6 6 7 19 9 13 -tO )5 10 7 9 12 8 13 9tt J3 7 17 13 tt l 13 8 9 9 2 6 210

61.;

...

7 12 9 - 8 3 4 7 2 3 8 5.Jo > 9 3 13 4 142 8 9 6 5 t 8 8 J, 1::1 8 2 12 12 9 8 15 2 ' 4- - 1 - 1- - 5 Jj; l- 3 5 1- - 5- 1-~ 15 10 720 2e_ 21 13 22 22 20 13 17 17- 2 3 16 410 12 l4 ll 21 4 20 . > 6 7 3 JO le_ 14 l 13 12 ll lli JO l - 3 5 6 7 5 8 4 13 3 6 J2J t"' 16 6 12 16 19 7 12 2 7 12 3 6 6 8 8tt 8 17 3 13 13 15 14 3 6 l 9-

2 -- 2-

--

16- 12 710 7 t 7 14 5..,.

1>:1

--

--

...

--

5 13- 18 4 12 6 9 8 13 12 19 16 15 9 15 17 15 5 l 15 -13 3 4 l 8 9 12 6 17 16 18 3 i7 21 3 9 14 13 7 ll 6 13 2 9 2 14 1218 17 1020 2 20 7 14 - 6 20 3 12 5 8 12 17 tO 21 15 17 5 16 21 17 15 20 10 6 20 25 10 16 3 14 19 15

2 16 4 13 3 5 5 17 10 J 4 15 6 14 lO 7 lO 17 10 .!l 4ll 7 13 12 10 9 16 tt

23- 9 26 23 19
2 - 210 7 l

7 19 ll 14 18 9 10 2 8 r ll 15 20 9 18 3 16 tt 15 18 17 13 25 4 13 ll 17 17 ll 15 20 14 v 7ll 14 ~ 16- 7 4 6 7 9 7 18 410 2 - 9 5 7 12 ll 14 10 7 7 21 12 J 8 14 19 7 16 5 JO 5 10 12 12 10121 3- 7 2 l l 2 4-<.S l 4 l- 6 l l l

~ ~~~~

~ l "'

~~~lil~l~l~lil~l~l~l~l~l~l~lil9l~lili ~lll~l~lsl~I~I=J

'rrilitere u arapskom jeziku

545
TABELA I-b

NEPOSTOJECE I RIJETKE DVOKONSONANTSKE GRUPE

Prvi i drugi radikal

D R U G I
.J

R A D I
j;

A L

r ..,., ....;

u- .) ~ ~ .::.. 5 10 tt ll 8 3 5 5 7 tO 9 9 8 9 5 t 7 6 1- 2 91 91 3

.k..;. v"

u .) J .;.(.s
9
tt

.!l ..;

tl
---

(.

t .

tl,l

9,2

6 51 6 2

8 6 6 t

7 4-

tt tol tt 9
9 81 tt 8 5 4 8

10,5 9,0 6,2 9,0 lO, t 9,7 2,t 9,3 10,4 10,1 12,5 14,6 1,2 6,7
5,6

41

lO

tO tt

l3'-

-- - t
t (. 2 t t

6 6

2-

38 8 2 7 9-

67 10ll -,t 88 tl 9

t t l

- - 415
t t t-2
t 6 6

-l

~~

- l
4-

-JO

3 9

..;

3 2

al
8

9 .!l t tS
:.'l1 10 8J.~

6 9

9 6 4 4 7 7 8 9 8 9 12 tt 10 :112 t4 12 21 8

-711

l
2 10

3 812 lO 1111-

z'- -

1 - tl 14

sl tt
115

6 9 lO 12

J~
.)

13 12 121 4 l 7 2

-- --

t 6 l

-1- -63 3-

u
j;

--

_l

2 t-

-l

3-

6,3 9,7 5,6 3,9 4,4

6,8

3 4- l 1 -

-- -2

10 2 7 1 - 5 1 - t 5- 2- 2- 24-

6 9

l
2 6 8

-- -3 7 6 4 l 3

>
tl

v"~

10

l lO

1 :
10

..;.Pl
.k
l

>
t"'

3 4

5 5 5 4 3 4 3 4 23 4 2 7 4 1

.::..

--

1-

9,7 9,5 lto,9 1t

l

- - -- t- 2- - 3 t 13 5 6 2

-- -- -- -to-

:,
.:..
j

l 4 1to

--

9
6 7 9

6 8 3
6

9u7 9._; 9'-:"

lO 9 9 3 8
6 9 3

6- IllO 9
l

g ll ll

ltl,4
12,7 l

710 ll 13 ll

lO 9 2 9 13 8 12

10 ll JO ll

ll

ll

l~ :ll

546

Teufik Muftil:
TABELA II-b
NEPOSTOJECE I RIJETKE DVOKONSONANTSKE GRUPE Drugi i trei radikal

~~----------------------------------T R E C I R A D I K A L
., r
6,3

' . ....,,
6 3 l 5 6 l 7 3 l 4 5 5 4 4 l

tl- -t

9,3

9 8 l 6
8 7 7 l 7 7

8 6
f

7,6
9,0
5,1

6 8 3
7 5 3 l 5 2 3 l

7---

--r..

~9,86-7

9--5-54, -

4 2
5 5

23

5,8

6 5- 4

6 5 3
l 9 4

----t 3- t
3

8 6 3 4 5
7,0
13,6 -

63-

2 2 7
-t-45

J
!l

7,0
6,5
l

1': :~ :: ~
l

71 5 - 7 - 2 4 :

31

6 7 -

'

<~ -: ~ : " :"

5
fi

3 4 -

ll1

l-~-++-~-+-r4-+-r4-+~4-+-~~~+-~-+~~+-~-+~Jd
13,0
15,8 ll 10 5 13 12 14 3 12 2 9 4 13 4 15 14 l

ll

12 12 13

J o

10 6 13 16

13 .) ....
ll1

tt,7 to 8 6 9 10 2 8 6 101 2 8 12 to 2 6 12 . l---i-+-+~-r~~4-~+-f-r-r-~~~-7-+-+-r-r-r~~~-r-+-r-u 'l

1,5
1--

2--l

4,7
4,1
6,6

---- 3

1-

-~~~-:

2---

6 l - 2-

3
l 7

3 2-- 3
3--

9,6

6 8 5

1
3 7

2-

2 l

31

7 7

, ... .
4 ;
l

8 6

2 l
-

7- 1-l 1---

5 6 5 5 6
2--

43---16

'l 5 2 3

Trllitere u arapskom jeziku

547
TABELA III-b

NEPOSTOJECE I RIJETKE DVOKONSONANTSKE GRUPE

Prvi i
TRECI

trei

radikal

RADIKAL

r
6 6

.) JJ.( .s

.!l..;

tt
71

Ct.

9,2
11,1 10,5

9,0
6,2

9 . 7 4 64
3 3 6 5 6

~ :~,

5l
3

4 6

~17.
2 2

JO 11

7 9
6

1
5 t
2 1

11

12-

e.

2 f

3-

J J-- l
1---

9,0
10,1

9 6 6 3 9 8 8 5 8 2
5 2 5

t t

6 9 4

83-54-5 9 10 6- 9 -22

JO ..;
tO .!l
-'tS

9,7
2,1 9,3

-1-2-11-1

l- l
4

7 6 5

3 6 5 6
6

7 7- 5

IM
10,1
12,5

lO

6 9 7 8 7 l

3 6

5
9 10

84710 7 7 3
12 ll

:
l

3 2
J

J
.)

<l

10 :

:1
1

1011

14,6 1;i
6,7

4 15 13

ll 15 3 6
ll

15111 15 11 9 10
1--- l

14 u l<l

l
l- 7

2- 2-

7
-

7 2 3 2 1 4

5,6
6,3

2- 3
45-123--6

2 2

1---+~4-+-~-+~~4-+-~-+-+~4-+-~-+-+~4-+-~~-+-11~ 7 , JO 7 6 7 8 3 7 2 3 3 3 5 10 5 8 9,7
5,6 3,9
4,4 6,8
3
-

:~
~

J.>

331541231-- 4 l

2 4

4 4 3

-!j

4 ..:..

3 t

4 3

2-- 1-

-3~41-

3-- 6
l

6 4 3 8 7 7 6 6 8 3
7 7 3

9,7
9,5
12

6--

8336 91031l9 :

8 8

7 6
8 8 7 ll ll 6 10 ll 7 9 JO '-:" 8

lt0,9
11,4

4-

9 7

12,7 -

2 2,- 12 :: :

l~

5 8 3 10 5 JO 5 12 JO

12 .J

548

Teufik Mufti
TABELA IV

a
Frekvencije radikala Grupe

e
Korijeni s reduplikacijom

po mjestu artikulacije

2 177 373 218 157 196 215 165 270 138

443

3 211 339 177 143 253 225 161 291 76 438 188 257 171 160
98

r
648 1019
553 l
::l

I"'""'T"-

II-22,121,J.t2 Ill
l
J

260 307 158 125 263 294 252 273 110 350 193 274

2 yb 3 .:.. t 4 ~t 5 ~g 6

..:1

.!3

to

..

t231 . 1159 1046 t217 t099 1019 860

883

2 3
l

iJ

J
J

~ ~
:g :;

.y

7 4
5
l

t 2

26

.:.. 21

425 712 734 578 834 324 1231 2

:;

..:.,

cl:t

~
~

2 3 4
l

r
y

i
lq_
!;;

19

. h 7 (. 8 ~ d
9 l

....;

~ 23 (. 19

4 2
l

- - 5 t
l

3 .!:l ...
..:1

""
"'

2 3
4 l

t.

t
~

20 20 15
25

(.

10 J. r

ll j
12
V'

z
s

178 221 182 134 115 187 52 262 145 292

245

559
752 645 483 370 577 4

.
<S

734 648
644

l
~
~

l
J

....

j
V'

18 20 17
18

3
6

796 712
645

13 ...;. 14 '-"' ~ 15

292

!
Oi
p.,

2
l

2 3 4

' V' .!l

189
t57 178 35 333

' V'

3
2

..;o
j;

640
805 578
426 834

'-"'

c;l

16 J, t7 t8 19

t
7,

212
63

5
150
883

:>

...

..;

..;o

t5 19 12 22
lO

2 3
l

t
~

t.

'

288
107 301 275 169
397

i
10

J,
j;

2 l

t_

174 267 285 274

283

426

20 J f 2t

860
805

2 6

..;q

V'

752 559 553

425

t. t
tf ~ "'
.!l

....; 22

2 5 5 3 2 6 3

-;::
t:l

3 4 5 6 t

j
.:..

22 .!l k 23 24

t97

640
1046

"

..;

22 19 25 25 26 5 12
19

..:.,

366
352 330 253 478 382

l
J,

324
577

rm

320 409 252 356 60

427' 1099 420 139 383 354 1159 644 12t7 796
;::

r
\)

- - l l l

25 \.J n 26 h
21 JW

7 Cl

28 .sy

.=: ..:

.
<ll

2 3 4

'-"'

483
370 150 120t691

..;o
j;

~ "' "'
Ol

.
J

l l

<S

ll

16723,6723,6723,20169

lll

15t4,76130

'I'rilitere u arapskom jeziku

549
TABELA V

TRILITERE CIJI JE TRECI RADIKAL

(Mehmuzu-1-Iami f)U\j~)

= '

l
7

D R U G I

~1-=TufrfJI !J lJ lj ltlt l
X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X

J+ lu"lvol c:-1 ""l

X X X

R A D I K A L
j

1_,

H, t e c. .:. ~M-

10
4 4

X X X X

J
X

X X X X X X

.
..,.
.:.
o!.

X X X X X X X X X X X X X X

11
15

X X X X X X X

X X X X X

to
7

t ,
;
.) 'tl
~

3 X
14

X X

X X X X

6 X X 61X 5 X

lx l lx
X

xl
X

lx xl

lx

l )X
X X X

<:

..;.

....

5 X X X X

8
"1
2

ll}

X X

xl

xl

xj
X

l
X X

l
X

u" >
J,
.J;

vo~

tl

....
:>::

t >

1
12 X 10 X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X . X X X X X X X X X X X X X X X X X

t"'

.x
X X

lO X X
11 X X

J !J

X X X X X X X X X X

r
u
J
<S

14 X X X
11 X X
12

X X X X X X X X

211 11211414!1aJ14171tO!s!1zJ-H 1 J121414!sJ1oj7Jts\4Jni-H911o; 131161-1

35

550

'teufik

Mutti

RESUME. LES RACINES TRILITTERES DANS LA LANGUE ARABE Une etude statistique et phonetique D'apres un des plus grands dictionnaires de 1a langue litteraire arabe (Lisiinu -1- Areb) on put obtenir quelques statistiques sur les racines trilitteres, c'est-a-dire les raciries a trois consonnes radicales (!ulati, en arabe), pour en faire des considerations phonetiques sur la conformite dans la structure de ces racines et sur la langue litteraire arabe en general, car ce sont les plus nombreux types de racines (de 9500 racines du vocabulaire en question, il y a 6723 appartenant aux racines trilitteres). On fait d'abord la division des consonnes arabes a base physiologique, c'est a dire d'apres la place et le mode d'articulation ainsi que d'apres la sonorite. (Un aper~u de ces groupes se trouve dans la tabelle Podjela konsonana.a (La division des consonnes), p. 513. La plupart de donnees numeriques, quant aux racines trilitteres, se trouve exposee dans les tabelles ajoutees (I-V). Les tabelles la, Ila et IIIa contiennent des chiffres montrant la frequence des consonnes ou de groupes de consonnes dans' les racines trilitteres. La connaissance de tels groupes peut etre de quelque utilite pratique pour la lecture des anciens textes arabes sans points diacritiques. Ces tabelles sont quelque peu simplifiees dans les tabelles lb, Ilb et IIIb, ou l'on ne marqua que des groupes plus rares a deux consonnes et les groupes qui ne se presentent pas chez les racines trilitteres (ces dernieres sont marquees par le signe - ). La tabelle IV contient, sous a, les frequences des radicaux, c'est-a-dire les nombres indiquant combien de fois les consonnes particulieres se presentent comme la premiere, la seconde ou la troisieme con~onne radicale dans toutes les racines trilitteres. Il semble que les petites differences entre ces frequences (f-1, _f-2, f-3) chez les consonnes particulieres ne parlent pas en faveur de quelque reduction plus sommaire des racines trilitteres en bilitteres. La tabelle !Vb contient des statistiques sur les groupes de consonnes obtenus sur la base de la place de leur articulation. C'est a ces groupes, les plus importantes, qu'on consacra une attention speciale. La tabelle IV e represente les racines avec la reduplication de n'importe quel radical. Le terme arabe mu9aaf se rapportant, a proprement parler, aux racines avec le second radica! redouble (elles sont marquees par 1-2-2) englobe toutes les racines a radical redouble. Il y a, en outre, des donnees numeriques pour quelques autres types interessants de racines trilitteres (en arabe: mehmiiz, et mutell avec des groupes mi!iil, egwef, naq~ et lefl:f) qui ne sont pas encadrees . dans une tabelle a part. La tebelle V est la premiere des 28 tabelles fondament~les - non ajoutees au traite present - dans lesquelles on fit entrer toute~ les racines trilitteres du vocabulaire arabe employe. Se basant sur celles-hi, toutes les autres tabelles ont ete composees et les donnees necessaires obtenues. Les resultats les plus irnportants se trouvent dans Zakljuak<< (La Conclusion), p. 536-540. Nous soulignerons une chose: une certaine conformite se fit parmi les racines trilitteres pour des raisons physiologiques. Elle consiste en ce que dans la meme racine il n'y a jamais (ou bien rarement) deux ou trois consonnes identiques ou differentes, bien entendu du meme groupe d'apres la place d'articulation. Une exception presentent des racines a second radica! redouble (c'est le muda'af du type 1-2-2) qui sont bien frequentes (514 eas).

'J.'rililere u arapskom jeziku

551

On rencontre plus rarement dans la rrieme racine trilittere des consonnes de groupes proches, comme p. ex. les laryngiens devant les velaires ou palatales et viceversa. Les Iinguales sont generalement plus rares devant les linguales; autrement elles sont frequentes devant toutes les autres consonnes. La meme chose vaut pour les labiales. Ces deux groupes de consonnes sont les plus frequentes d~ les racines trilitteres; les alveolaires sont les plus rares. On pourrait ici poser la question: existe-t-il, et dans quel degre, une dependance entre la frequence (F) des consonnes particulieres - ou des groupes naturels de consonnes - et leur ilge relatif? Est-ce que les consonne les plus rares (?, Q, g, t. g, jl etc) sont les plus jeunes, tandis que les plus frequentes (p. ex. r, w, n, m, l, b etc) seraient les plus il gees?

35*

Dr. SA:iR SIKIRIC

SINTAKTI_KE FUNKCIJE ARAPSKIH PRIJEDLOGA'

Arapski jezik se rado izraava glagolskom reenicom, a obilje glagolskih vrsta s promjenom oblika i znaenja, kao i gramatika i sintaktika gipkost iz glagola izvedenih imena (nomina deverbalia), daju tom jeziku naroiti elasticitet i bogatstvo u nainu izraavanja misli. Kao to je meu promjenjljivim rijeima najvaniji glagol, tako opet prijedlog od svih estica tj. nepromjenjlivih rijei ima najveu vrijednost, jer se pomou ove estice izraavaju odnosi u kojima se dogaa glagolska radnja. Kao i srpskohrvatski tako i arapski prijedlozi prvobitno izraavaju lokalne odnose, a tek kasnije temporalne i idealne. koji proizlaze iz lokalnih.' Kad prijedlog ima mjesno znaenje, onda pokazuje kretanje iz nekog, sa neKog ili od nekog mjesta. kretanje do nekog mjesta, u neko mjesto ili prema njemu. Ako ima temporalno znaenje, izraava poetak, svretak ili trajanje radnje, stanja ili bivanja. Osim mjesta i vremena prijedlozi mogu znaiti uzrok, svrhu, drutvo, pripadanje, rastavu, nain, zamjenu, sredstvo, oprenost i dr. U srpskohrvatskom jeziku, kako je poznato, iza prijedloga moe stajati svaki pade osim nominativa i vokativa. Neki od prijedloga slau se samo s jednim padeom, na pr. >bez s. genitivom, drugi s dva, na pr. >S s genitivom i instrumentalom, a neki opet s tri padea, kao U s genitivom akuzativom i lokativom. Promjena padea, razumije se, povlai za sobom i promjenu u znaenju, kao u primjerima: U nejaka nema ni roaka, Svi u jedan glas povikae., To se govori u ali. U arapskom jeziku iza prijedloga uvijek ime stoji u genitivu, pa se s~oga prijedlozi i zovu ~~ :_;/; ili ';~f!.l :..;_,~1 ili )1;!.1 ili ..;.il :...;_,:,:" ili .ti"(..; ~i :_;/J tj. >estice koje privl~e (zahtiiev~ju) genitiv koi!. se zo~e ;_,~,;1'1 ili :;.;.;J1. Razna znaenja prijedloga, kao i to da jedan prijedlog moe uzeti znaenje drugoga, mnogo doprinose bogatstvu u izraajnim mogunostima arapskog jezika.
' Ovai rad treba da poslui kao gradivo za obradu arapske sintakse. Nije mi poznato da je u najnovije doba o ovoj temi ta napisano. T. Mereti, Gramatika hrvatskog ili srpskog jezika, 240., Caspari - Muller, Arabische Grammatik, str. 255. 3 Ibid., str. 256. da spajaju glagol s imenom. Ez-Zamahari, t!lmufassal, str. 131.

' ,Jw0'i 'J!,c;01 J0 '~ 01 W~ i.,'J.,. dJ~ '.' ' ,.,. . "" ,.,.
~

""

Zovu se tako, jer su konstruisani

554

Dr.

Sair Sikiri

Arapski prijedlozi se dijele na prave i na izvedene iz imenica, premda su i pravi imenikog porijekla. Arapski gramatiari samo prave smatraju prijedlozima, a druge uzimaju kao imenice koje stoje u genitivnoj vezi sa slijedeim imenom.

l) P ravi p r i j e d l o z i
-1 Prijedlog

6:

moe znaiti:

l) Prostor ili vrijeme u kome se dogaa glagolska radnja i to:

a) poetak <ll~fi > u prostoru ili vremenu pa odgovara srpskohrvatskom prijedlogu od, iz ili Sa<. Kad oznauje poetak u prostoru, obino stoji uz glagole koji znae: rijeiti se plaiti se rastati se udaljiti (se) uvati (se) sprijeiti pobjei oti t zatititi i sl. Primjeri: li~::,.,'i:_:i Krenuo je iz naeg grada; .c:.rt~:J.~ Pada s neba; ci~l ~) 6: ~]J Vidio sam ga s toga mjesta; -~l J :J _:_"~1 ~: ~~ Pobiegao je

eJ

od medvjeda i pao u rupu (Poslovica u znaenju nae: Hajde Todore sa zla na gore); ~~~~~-~ ::,._ ~ ~ Nauka je tvrava koja titi od svih nevolja; ~' ' ,... r (--;'t .. ',., ... 1 ~~u!-'"~~ ;_,., Sar;uvaj me, boe, od pohlepe, ~_p-jji.:.:~ Spreava mu ulazak;

'l:YI

nas je kia od petka do petka ; 5 .Ll'l J! (::~1 ::.:_ Od t .. :: , jutra Jo. m~aka; _f"'JJI J! ;>+ll.:.:~,.:.,.;_, Vrijeme uenja je od kolijevke do groba; <~t.: l ~J .:.;. ~; Krenuo je istog asa (trenutka). b) mjesto na pitanje gdje?, kao na pr. ..;.~~~;:,. 1)ili: 1:. i: J/;1 Pokaite mi ta su oni stvorili na zemlji? (Kuran XXXV, 40); ' e) mjesto na pitanje odakle?, kao ::'~l::.:. Ji> Uniao je na vrata; d) vriJeme na pitanje kada?, na pr. _J~II::.:. obno; r::~' ::.:_ izjutra; e) zamjenu te ima znaenje srpskohrv. prijedloga mjesto< <~~-. na pr. !J}l ::.:_ y:U1 :Y-~ ~j, Da li ste vi odabrali ovozemaljski mjesto zagrobnog ivota?! (Kuran IX, 40). Ovome spada i fraza .~) ::,._ :(" :J;; ll; Ovo je ovjek koji ti moe zamijeniti svakog drugog.
i

3:'. 'fl Ju.~ l&: u)._'.J Pratila : ; ... ... ,

2) Uzrok <J-p-i>, na pr. ~l'; .:.: ~ ~ t~ ~ On preda se gleda od stida, a drugi (prea njim) preda se gledaju iz strahopotovanja (farazdak); ~~L \))1 Potopljeni su zbog svojih grijeha (Kuran LXX, 25); J_<t; _Q ~~~J ~vo je ~) (zaprepatenje) zbog tijesti koja mi je stigla (Taabbata Sarran); 'iJl ~ ~ ~~l J_::.,~ Bilo je dana zbog kojih (na koje) sam plakao, a sutradan sam za njima plakao; \;_;.j ::'l.QI ;l:.::,., ~"::;; Kleei plau zbog straha od kazne (Kusajjir). U ovom sluaju ovai prijedlog dolazi naroito uz glagol koji izraava unutranja raspoloenja, kao ~~~i ~~ ~ Tome smo se jako zaudili; ::_:3:, ~- ~~ :,.,_~ jako sam se zaudio onome to sam vidio.

.A

r.;.

e_'":;

Abdul-Latil ibn Jusuf el-Ansari, Mugnil-lebib an kutubll-earlb, Kairo 1328 po li.

Sintaktike

funkcije arapskih prijedloga

555

~~'J; r::p-~{ ~1.:,., Samo zbog toga propisati smo ovim (ljudima)

Kada v- ima kauzalno znaenje, moe se pojaati i esticom ~~, na pr.

(K~r~n V, 35)

Otsje/i su u sjeni nekog stabla blizu njega (kaluera) (Ibn Hiilm 1 str. 195); ~~:,;:J Pribliio sam mu.se. U sluaju da spomenuti glagoli znae pribliiti sec, onda iza njih stoJi prijedlog J! il! ~, kao ~~1"1 <~~J! 6:,;> Pribliili smo se gradu;8 0;1 Priblii mi sel; Ci)~ G~ l:>! J..:~-;.;. :pi"(' Zatim je poao prema njemu, pa lead se pribliio vrati se poraen (Ibn Hiilm l, str. 318); _.1.1 ~~j: IM. 1:,;~ 1~)1 !J)\.:'/' Zatim su te pitali neke stvari po kojima bi saznali tvoj poloaj kod boga (Ibn Hiilm l, str. 318); ~"J.'I /~.:,.,G:,;> d.' Kad smo se pribliili oko/let Medine (Ibn Hiam l, str. 4~8); ~~)i~ ~j ~ Bilo ih je blizu 40 (Ibn Hiam l, str. 366); d:.., (:ilon ll.. t: ta je tebi ovaj djeak? (Ibn Hiilm l, str. 196). U ovom sluaju mjesto prijedloga J! moe stajati i prijedlog ~, na pr. ~_,~ ~~ ~; = ~_,~ ~ , "n ~;1 Sunce se je pribliilo zapadu (Muhamed ib. Manzur; Lfsilnul-arab XVIII, str. 299).

o'Zaauju blizinu, kao ito su: 7 ~'j i ~~ biti blizu "'-:"!; blizak, na pr. L.~:.:;.,,~:,:; Neprijatelj nam se je pribliio; ~'-:"!j 'j On je blizu m;ne; ;J.=... ~.J 0.f .rll"l (Iii j Idolopoklonici su tu ostali blizu mjesec (Ibn Hilim liJ, 238); :..::.. i... j ;:;f jJ; . . .-... " . , j , 1)-:;t;

3) Udalienost od neke osobe, stvari ili mjesta, osobito poslije rijei kole

:r.,

C_;;;:

:r.,

"f

4) Razliku izmedu dvije osobe ili stvari koje se meusobno porede (J:.,.:ili), na pr. 4:;1 ~::JI~~ koja razlika izmeu tebe i tvoga brata!, ::-:-.;1n~ ~~ _3.1~. ~_,~;. Koli~o je srebro manje vrijedno od zlata toliko je on od tebe; J:.ut"'~~~:, ._;.;:lill;:.., Ne zna se ko e prije umrijeti (est izraz u Hiljadu i jednoj noi).

Ovamo spada i ~ koje dolazi uz komparativ pridjeva, na pr. Ti si bolji od mene.

:r., J:;.J1 ::JI

Ako se osoba ili stvar sa razruh gledita poredi sama sa sobom, iza komparativnog .:,., stavlja se odgovarajua li~?a .~~mje~.ic~, ~ao, ~~ .. ';';1 ~! ~9!.~} Mi ih vie volimo nego oni sami sebe; ~J.a.ll ~<t:, J? l ~J.a.ll ~ G t ja ~matram da ste vi opasniji Arapima negoli Arapi vama. 10

't

na pr. (kl 4lll bog bolje zna -veli neko kad u svoJu tvrdnju mje siguran; ('"J; u_!.;

, ...... ,J,...

Nekad komparativ ima apsolutno znaenje, pa onda stoji bez prijedloga,

,, .... : ; . .

~ 1;t; ~- ',k1 ::, E:; ~:.'il Njihov ih narod bolje poznaje i bolje zna ono zbog ega
im prigovara (Ibn Hiilm l, str. 358).
' C. M., A. Gr., str. 257, bilj. b. ' Ibid., str. 257. Sravni Ahmed Asim, Prevod KamOsul Muhita l, kod

rijei .:,~)ji

'_Da se izbjegne dvosmislenost komparativ od pridJeva

prijedloga 'J}, na pr.

.,'-:"!~- blizak

tvori se pomou

~j)l h:~ ~:,J} ~)l ~'j :j Mi smo mil blii Q(i (njegove) vene jugufari~
bilje~ka,

(Kuran L, 18).
1

C.

M., A. Gr., str. 258

556

Dr. air Sikiri

5) Ovaj prijedlog nekad ima partitivno znaenje <J. !..:::11 l, pa izraava odnos izmeu dijelova i cjeline, jedinice i vrste ili individua i mnotva, kao ;rtll ~ "#

Mnogi ljudi; ..,..~\JI u- . !' 1 Iz koga bilo razloga; ...,..l:.5l! 'f.:J (.JI~.:.: .J tovanje r ' .. " Y.' knjige sjJada u tovanje nauke; .:,~1 .J _!.1..1-1 .:, -:-l:,. .:,Li'll Covjek je satkan od pogreaka i zaboravi (poslovica);
,# ...

0~ ~

' '

1_,; _; ; J-

::

...

Dok ne budete dijelili od

onoga to volite (Kuran III, 92); ~~U.:.~ (:.;u; 1;! ~.} ~)!.1., :,.....=.~!i Ti si sunce, a (ostali) vladari su zvijezde; kad se sunce pojavi, ne pokazuje se ni jedna zvijezda (Mutenebbi); _...,..()

Variak penice. Kada partitativno u- stoji pred odredenim imenom, naroito ako je to ime u pluralu, onda oznauje neodreeni broj kao ~~~~.:,. 1:1 Uzeo je nekoliko zlatnika; .C.:Wt " ~ Neki ulenjaci. Ako pak taj prijecii~g stoJi pred neodreenim imenom, onda je to ime subjekat, a predikat ima ih< zamilja se, 11 na pr. -~ ~.;; (~.. 1 ~:::> Neke od njih (ivotinja) idu na dvije noge (Kuran XXIV, 45). Ovamo spada i partitivno u- koje slui da openitost tvrdnje Izriito istakne <~~ J.-. ~ > ili ponovi < J.-. ~bl>. U ovom slua! u pred priJedlogom treba da stoji negativna, upitna ili pogodbena estica, zatim da je im~ koje iza prijedloga stoji u genitivu neodreeno kao subjekat imenske, odnosno kao subjekat lli objekat glagolske reenice 11 kao ~:> .:,., J_'t; i: Nije mi doao ni jedan ovjek; (dok J;:; J t; i: Nije mi doao jedan ~vjek - doputa mogunost da ih je dolo dva ili vie); f" ~J. Opaa li ti od njih ikoga? (Kuran lXX, 99); .:,._ \'; H. ~'ll~.:;~ Ne opadne nijedan list da on za njega ne zna (Kuran Vl, 59); w::,.l:J~ ~ Da li emo imati kakvih zagovornika?/ (Kuran VII. 52); ~_,.... ~ ._,.::>b,('.> .e.; ..W Ima li smisla jadikovati kod ruevina koje propadaju?! (lmruul-Kajs, muallaka);

-.;..:,.,".if

0: G.: l.ili

Uzeo je pregrt zemlje (Ibn Hiiim II, 95);

r;. . :n

j.;i.:.:

:: .. ' .

..

.....

.f; ;rtn~ ~ Q~ <>1-'

6)

~.:.: .ts.;l ~ ~t:.;4::,

Kakvu god tud ima ovjek, saznate se, premda on smatra da je to svijetu nepoznato (Zuhajr, muallaka).

Nekad prijedlog u- slui da objasni neku cjelinu ili rije koja ima pa nabraja pojedinosti ili osobitost, koje zajedno sa ostalim ili sama sainJavaju tu cjelinu ili openitost. 12 To u- se zove .:"i;,~n 6:_, na pr. \Jl~ ~ ~ ~~! Doli_;u svi, mukarci i ene; ~ ;wll J ~~I' J~~ r..4~1 ~e";".;; .:.;1:.11., ~l;.:JI J ,:?~1".:-ll Razmotrio je sva tijela koja p(Jstoje u svijetu gdje sve postaje i nestaje -ivotinje, bilje i rude; ):n~;~;.:.:.~ \J Oni nee postii svoga cilja, tj. nauke. Pred prijedlogom u ovom sluaju vrlo esto stoji neodreena zamjenica&:: ko ili i: to, na pr. ~W _,~t(_, .~:,j u- !-::.j.:..:. ... .:;_~)L( S: ititi Kusajj ibn Kilfib im je doveo svoje ljude koji su bili s njim: (iz plemena) Kurej, Kini)ne i K udiJa
openito znaenje,

r-..

rll:

t;,.;

11 C. M. A. Gr., str. 259, bilj. a. Mugni II. 15. " C. M., A. Gr., str. 259-260., Mugni U, str. 13,

Sintaktike

funkcije arapskih prijedloga

557

(Ibn tliiim l, 135); ~~~ ;;. ~J l. lU:! Zapamti pravila koja su sadrana u J~ j:i .)':.\~t.' J tu vi materijalno rtvujete, bie vam naknadeno knjigama; (Kuran II, 281); 0:, !', ~\; 4 to god nam ludesa pokae (Kuran VII, 131). Ovamo spada 1 ..r koje sa svojim genitivom oznaaYa materiju od koje je neki predmet, na pr. ~ ~ "'(~.;. Prsten od srebra; ~;v;";.,; Kip od zlata; J ~G .._....; :i~;; . ..r .;J\r _. ... Usnio sam na svojim rukama zlatne narukvice (Ibn tliiimiV, 271).

FJI
.

7) Nekad prijedlog &., moe imati znaenje jednog od sljedeih prijedloga: n a) moe znaiti isto to i .;i. Od<, >Sa<, na pr. l.lA v- ;fi J ~ ~- mj. \.lA~

Mi smo to bili zanemarili; ' ' b) moe imati znaenje prijedloga .., >Sa, na _pr.;~ ;J':J. v-.. .JJ~ mj . ._;~ Oni gledaju kraaimice; , e) nekad znai to i prijedlog ,i na<, protiv, na pr. r__:,:ij\ v; ~(,:,J:; mj. r,~\ ,i Mi smo ga odbraniti od ti/z ljudi.
8) Ovaj prijedlog nekad ne~a uope svoga znaenja <'~(;Ill i tada stoji pred drugim objektom glagola, koji bi inae kao blii objekat stajao u akuzativu", na pr. C.j .::., ili C.j .J t~ mj. C.:j ~~ Prodao mu je konja; ~101 ,v;~~ ~j ili ;;oj 0~ ~~(_jj mj. ~ ~l~\ (_~j Udao je svoju ker za svoga bratia. Isto tako ima tranzitivnih glagola koli mjesto blieg objekta u akuzativu mogu imati dalji objekat sa prijedlogom, bez promjene u znaenju, na pr. ' ' ;,~l ~C . Dodijale su mi tekoe ivota (Zuhajr, muallaka); :J !r;i.l ~ ~- . ~J f~_j Dodijao mi je ve ivot i njegova duina (La bid, ;nuallaka); .(,(j L:~;:,)(.;{~ Ne boje se niijeg prigovora (Kuran V, 57); CV v;~(.;[ U! Mi se bojimo naeg gospodara (Kuran LXXVI, 10); ~tn Boje se ljudi (Kuran IV, 76); :--til;;~ 0~ isto.

:=

;;p

-2 Prijedlog ::; znai otstupanje od nekog mjesta ili udaljavanje od neke osobe ili stvari <';j:J(J."I:, Ql 1, na pr. .::,; lj~ l"(' Onda su se oni od njega razili (Ibn tliam I, 311); Q; . ') ..;JI :IY.-1 t;~ Neka nam razmakne ova brda koja , ... ... ,, ........ , ... ::., ... su nas stijesni/a (Ibn tliam l, 316); .:.j-1.1 t.>.._....; Napustila nas je briga; .J..A-; .:. ~.; !-:L Otputovao je iz ovog zaviaja; l.i.S" .:r ~J ja to nisam elio; Sj Sjahao je sa svog konja i sl.
,.t:.,.~

--;J:,.

Ovaj prijedlog naroito dolazi: l) Uz glagole koji znae: bjeati izbjegavati uvati (se) suzdravati se branitt (se) kao i uz one koji znae da se za nekog neto

spasiti zatititi osloboditi zabraniti

sprijeiti

ini

(kao boriti se, platiti i sL), na pr.

~\.i \j)' J r:;~ .:r \~li :J(; lr ~1s;y A ko je (stvar) kao to on kae, onda se kanite bojkota protiv nas i odrecite se onog to je u njemu (listu) sadrano (Ibn
15

"Mugni ll, str. 16 " Akrabul-mavarid pod C. M., A. Or., str. 261., Mugni L str. 119 i dalie.

e.

558

Dr.

Sair Sikiri

Hiam l, 400); ._;.,.1~1

367);, ~~ue ..:...::.bl Gladna ga je nahranio (doslovno: nahranio ga je od gladi}; .s~l .:J. ~LS" Gola ga je odio (doslovno: odjenuo ga je od golotinje); ._,.~\ue ~J Odapeo }e strijelu iz luka (Ez-Zamahari, Elmufassal, .;,1 On se mora uzdravati od onoga to mu qua str. 133); .._::.; ~j eli; ~J;_~,;..: uvaj tajnu od svakog druga; ~1 .;r.JJt; Oprostio mu je grijeh; }::11 .:r ~;ll Zabranjivanje onog to je runo; ;:.;1 <.~)~ v...lll_.;r JN'':! Ne zaloi se za one koji sami sebe varaju tKuran IV, 106); 4:.1 .:r <J'~ Posti za svoju majku (Muhamedova izreka); b.! ._,...<.; .:r ..,....;.; .sj~. ':! Niko nee za drugoga O~rantovao je za njega imetkom naknaditi nita (Kuran II, str. 123); .w:) ........... JU.~~% ... , njegovu vjerovniku.

z~titila svoga mua (Ibn Hiam l,

"""~J ue ~ ~~ ~~::_:"iii Tada je prema njemu skoila njegova sestra da bi od njega

J. ~(J_,

Zabranio nam je nevaljatine (Ibn Hiam l, 359);

\i-:;..:; A

...

"'

..

...

...

...

"

2) Kao objekat glagola:

objaviti otkriti pitati otvoriti odgovoriti ukoliko znae otklanjanje zastora s neega u pravom ili prenesenom smislu," na pr. t,;;JJIJ;.: ~ ~} Kad bi se ment skinuli zastori ovog svijeta (Niuhamedova izreka); ~li. .;r ~~\.al:. j;; d .:,1 Ako ti treba kakav oevidac koji e ti kazati ono to je nepoznat~; .:,L~I .:r ~! Smjekajui se pokazuje zube; ~J .:r :.t..; Smjekajui se pokazuje svje biser; Jr.;~, .:J.~)~ Pitae te za ratni plijen (Kuran VHI, l); .n~ .;r ._:;~ Odgovorio mu je na njegovo pitanje (Lisanul-arab l, 275).

:n

3} Prijedlog .:r dolazi i iza glagola koji znae:

pustiti oprostiti zanemariti nepotreban neem biti tj. iza glagola koji znae >zabaciti neta <::;.~1 l, 10 na pr. .;r ~ ':! .)1 .:.U J.!~ ._:.; Ne treba da ovjek zanemari sam sebe; !i; j,ij J On vam je ~e oprostio (Kuran III, 16); ..:.l:_;WI.~ '?.j~~~ J J Traganj; za n~~~~n;, ini za me suvinim pjevanje ljepotica; .!ll; .;r ~ Jt. Meni je to potrebno; .;-~..U:. Onda mu je nei~ od njega odvratilo panju, ti. privuklo mu je panju pa je njega zanemario (Ibn Hiam I, 194), ._.H:11 .;r ~;t.\ ja nisam u stanju istaknuti sve vrline; ...~1 .:r ::.,_:,:.,; . " ...;:(J"? ... ... ja tome nisam dorastao. Interesantni su izrazi: ~ ~ .:r :::..t: Umro je u dobi od pedeset godina; _rl_,.(/> ue ..:.t. Umro je i iza sebe ostavio enu i majku;11 ue 1_,.l;j Poubijani su do pfJf!/jednjeg.

r.f!.

~ 0~ ~ !i.V On je krt i prema samom sebi (Kuran XLVII, 38~; -~ . ~ J;_ '!',;,\j~
Nisi bolji od mene u plemstvu; ~G.~&; >tJ li:~~~~ Nema ni dirhema, kamoli da ima zlatnik; ~ .:.1 ue >tJ 01~1 ~ '[ Nije ni pitanje shvatio, a kamoli da odgovori.' 8
" C. M., A. Or., str. 262., " Ibid., str. 263 biljeka, s Mugni I, str. 119., C. M., A. Or., str. 262

4) Iza glagola nadvladati ili nadmaiti, pa odgovara prijedlogu -~. na pr.

Sintaktike

funkcije arapskih prijedloga

559

da su nai dobri prei govorili; ;Ji~~~~::;_, Prip;vijeda se d~ je Anas rekao; .:_;; ~ uo sam o njemu; b} uzrok usljed koga je neto n;~stalo kao (:;(-.i~ Iz toga neminovno slijedi; .;r ~~~:!Jj; (Nije niko propao zbog dogovora; :~~; ,;r~J~~- -~1';,!~~1.:.~"1.._, ~~~t..~ :J Ibrahim je traio oprost za svoga oca samo zbog toga to mu je to bto obeao (Kuran IX, 115}; ~J.:r ~~s:-;~ .;I l.._, Mi svojih boanstava neemo napustiti na tvoju rije (Kuran Xl, 53); e) moe imati vremensko znaenje kao i :L.:; posliJe, na pr. ~...; .. .J:L ii U;!:;li Uskoro e se oni sigurno pokajati (Kuran XVIII, 40); l~ 0.;; ";:'!j .:r _, J nakon kratkog vremena bie (toga) mnogo; d) nekad Je sinonim sa prijedlogom .:r,. na pr. !:~ .:r ~~~ ~ mj. !:~ ~ Prima pokajanje od svojih robova (Kuran Xlii, 25}; J~lll .;; q mj. J_,.;.lll;:,... Spreava mu da ude; d::"'ts; iii mj. d;._ ja nemam nita s tobom; e) konano prijedlog .:r moe biti imenicu u znaenju strana pa u tom sluaju pred .;r stoji ko1i drugi prijedlog, na pr. <ii ::J ~~::.J; Sio je meni s desne strane.

5} Ovaj prijedlog moe .jo znaiti: a) izvor iz koga neto proizlazi ili nekog od koga neka tvrdnja ili predaja potjee,'" na pr. r:; ~J Neka je s njim zadovoljan/ ~J.t.n E..i1:::; -~ Pripovijeda se

p_,:::.

!1

l prijedlog .:r moe nekad izgubiti svoje znaenje O..llljiJ, tj. objekat glagola moe stajati kao blii u akuzativu, a i sa .:r u genitivu bez promjene u znaenju, na pr. fl.?10.~ ili ~l U' Otkrio je pokriva. . -3 Prijedlog JI do, U, >doke ima oprena znaenje prijedlogu .:r, i pokazuje kretanje prema nekom mjesnom ili vremenskom cilju <~~ll pa bio taJ uistinu dostignu! ili ne, na pr. ~l JI~~.:,. Od Kolijevke do groba; Lli JI e~'.:,. Od jutra do mraka. Prema tome moe znaiti: l) Kretanje prema nekoj osobi, stvari ili nekom mjestu u pravom ili prenesenom smislu, na pr. ~Jt,; ~6.d1 J ll)::;;~ ~.u,;..}! Dogovorili su se da radi nas poalju dva ovjeka do Negosa (Ibn Hiilm l. 357); <.!.,J.lu<>JI Jl.:,)-11.!.11; x.. &..i Tada su muslimani iselili u Abesiniju (Ibn Hiiim l, 343); ~~ i j Izaao je prema njemu; \J~ .!lfJ:; JI .s~ Ji~! Sklonili su se u tvoju zemlju neki mladii (Ibn Hiam l. 357); ~1:( ~~~Pisao mu je pismo; ~j~ J!~l!:ij Dao mi je znak da utim (Ibn Hiilm III, 31 ); ~~ .i.1 Jt _, Samo bogu -pripada svretak (Kuran IH, 28); J;:; .s-~ <J J-:,;; ( C '.JI JI Dok ne postavi do neba stepenice i ne popne se uz njih (Ibn Hiam l, 317); j:: JI "!.U.l~j Svezali su mu ruke za vrat (Ibn Hiiim Il, 58); l.i JI <f Dospio je do tog i tog mjesta; !.lS' e:;. JI Krenuo je prema tome i tome mjestu; jJ.l JI;:.:; Poziva na istinu; ._;~\JI ~ll.! Tei istini; l'-:>;..~ l ~~Ill.

er

f-1

;I_,~IJI Ova odjea je crnkasta ("udara" na crno); f.'~j_,~)\j.!Jlt)I.;_:,A'(., Taj

itd.
" C. M., A. Gr., str. 263. " C. M., A. Gr., str. 264-265.,

i taj je enidbom stupio u tasbinsku vezu s tom i tom porodicom (Lisanul-arab XX,
320)

560

Dr.

air Sikiri

2) Vrijeme do koga neto traje kao 3-I,;All f-Y- JI _jl.l Je .:t..,t-lt .r"l u- ~lb ~lj 'J jedna grupa mojth pristaa do sudnjeg dana e pomagati istinu (Muhamedova izreka); _J:)II JI '(~11_,].) Postite sve do noi (Kuran II, 187). Ako prijedlog JI stoji skupa sa prijedlogom u:. ili Je faktino dostignue cilja izraeno prethodnim glagolom ili iz glagola izvedenim imenom, onda JI znai da je cilj zbilja dostignut," na pr... ";JI.;,'/! f-Y- u- Od dana njegova roenja pa do njegove smrti; ~_;til~ JI ~~ .r Dok nije prispio u jerusalem (Ibn liill.m ll, 4). Ova prepozicija nekad izraava da je u krajnji cilj ukljuen i pojam koli poslije nje dolazi, na pr. .;;\ JI ~Ji;;. :,_I:Sll ~l) Proitao sam knjigu od poetka do kraja," .!.~Jj~ JI l ostalo; (t_ll JI i tako dalje i sl.

.fl

3) Osim toga JI moe znaiti: . a) da neta neem pripada kao dodatak < n~ pr. ?[l_,.l JI rJt_,.II)S""'tf '1 Ne jedtte njihov imetak sa svojim (Kuran IV, 2); .!.~Jj JI l.l.o Pripoji ovo onome i sl. b) Poslije komparativa i superlativa <J:.:..l:ll,....l> glagolskih pridjeva ili glal od prelaznih glagola koji znae golskih oblika koji izraavaju uenje <~l liJ!bav ili mrnju u pasivnom smislu, iza prijedloga JI stoji logiki subjekat," na pr. "J!~~ ~~ _:,_'.; Boe, meni je tamnica milija (Kuran XII, 33); .,..:.; u- "JI ~l r ja njega vie volim nego sam sebe; J_,AI\ U.. J!~ll.. Oh, to mi je mrzak toj govor/ Ako pridjev ima aktivno znaenje, onda iza njega stoji prijedlog J, iza koga slijedi objekat, kao ~ u- ..J ~.Ir On njega vie mrzi nego ikog drugoga."' Iza kornparatlva i superlativa glagolskog pridjeva od intranzitivnih glagola pred obje!dom stoji prijedlog koji bi stajao i pred odnosnim glagolom, na pr. f-.11 Je ~~~J f~' u- ~)J~~ JI J ~JJI J ~jj J" On se vie sustee od dobara ovog svijeta, bri je na dobro, udaljeniji od grijeha i vie tei da bude blagodaran; ' 5 e) Ve je reeno (na str. 555) da pored prijedloga u- uz glagole G~ i :,-:,1 pribliiti se dolazi i prijedlog JI; d) Nekad ima znaenje isto kao prijedlog ). na pr. ;_:!- 0 JI'. 'b';. ~9 Zaprosio je od Hulejla Ibn Habaijjeta njegovu kerku Hubba (Ibn liillm I, str. 130); t~ '1 J~~~ '1 .;1 'J <10J~~ U njemu (pismu) se zavjeravaju da se nee od njih eniti niti za njih (svoje keri) udavati (Ibn liillm l, str. 372); ~ '1 J w J~ '1 J Za njih se niko ne udaje niti se ko od njih eni (Ibn Iiiam l, str. 398); . e) Moe znaiti i pripadnost kao;), na pr. <.~,;ill fJ! JI Sigurno e vas okupiti na sudnji dan (Kuran IV, 86). Da ovdje JI ima znaenje prijedloga J vidi se iz reenice ~~ r,.JJ ~ rY- Onog dana kad vas sabere na dan opteg sastanka (Kuran LXIV, 9). Ovamo spadaju i izrazi ~!~YI Kako ti hoe (Mugni l, str. 65); ~liLA (ti. ili:,..~) To je njemu povjereno; 26 '

'41>,

J:!

&1

_J-J:.

t-''

r".: ;.)

"J-:

" e.

M., A. Gr., str. 265-266., M., A. Gr., str. 237 i 264., "C. M., A. Gr., str. 237. biljeka.,

" e.

" Mugni l, str. 65., "Sra\ ni str. 30 t. 1. " Ibid., str. 265.

Sintaktike

funkcije arapskih prijedloga

561

~ena slaa od blagoga vina; ~:,;1 ~Illi~ -.1.;1: ytll JI .;tiS" ;1:"-_?~)~,u Nipoto me
nemoj sa svojim prijetnjama ostaviti da me ljudi smatraju kao ugava je namazan katranom (Nabiga).
ovjeka

i-LJ1 J:--)l Nema

f) Nekad ima znaenje...:. kod, na pr. IF J!u?I~~J;:>~IIJI~'lrl

vie nikakva naina da se vratim u mlade dane ija mi je uspo-

koji

Ovdje spadaju izrazi: .s~l> Jl !l~l> Tvoja je kua uz moju kuu; ~ ~ JI Na njegovoj strani i t. d. -4 Prijedlog

J-e

na, nad, >pred, UZ, >kod, >za upotreblJava se:

kruiti;

;:,;.;.; ..J.r. fi; Ima li kakav ovjek koji bi se popeo na ovu kuu pa da baci na njega stijenu? (Ibn Hiam IJI, 191); vj.'...:;;~~ .p J~ J l na njima (domaim ivotinjama) vi jaile i na laama se vozite (Kuran XXIII, 23); v..r.\.tl Jo~ Pa je to (imetak) podijelio meu iseljenike (Ibn Hiilm III, l !i3); t:>l;ll ..,.1:1\Jo J:!-1 ~ Kad je ljudima dodijala nevolja (Ibn Hiam lli, 239); ~_,j~ Jo~ Zgrabto je psa za rep; .j~ .Y. .!~,lo J "Jo ~~ ~ ~ J Ali da me zadrfi u svom vlasnitvu, lake je i meni i tebi (Ibn Hiilm III, 264); lA~~ tJ~ J l (za njezina ivota) nije se oenio drugom (Ibn Hiilm f, 21/6); ...:(!;J.;:.;. .Je:::.~ Prenoio je pod sedlom i uzdom (lmru-ul-Kajs, muallaka); Wo~ Nabasao je na njih dvojicu (Ibn Hiilm l, 2()5); ;:,;1 ~.ll.\ Jo~! r_,J:: _fl Postavio je namjesnikom Medine Ibn Ummi Mektuma (Ibn Hiam IH, 235); ~ .:;\(' Bio im je zapovjednik; ;;;. ~ _.\1 ~ ~l.ji ,j P~stavio je Ab~ul~h ibn u bejra zapovjednikom strijelaca (Ibn Hiam III, 20); ;.}Ji v. :JI.;. Jo ..,.l:ll &--! Ljudi su se (u izboru) sloili na Ha/id ibn Velida (Ibn Hiilm III, 435); ..J.r. ...,..~Oprostite mu, } Jo On je neto promatrao; .f Jo ~~ Saznao je neto; .;_ Jo Natkui~ se je nad bunar; ~ r)\..11 Neka ste spaseni!; ..J.r. _.\1 ..,_J Bog mu se smilovao!; ..J.r. f~ On je (uenik) itao (knjigu) pred njim (uiteljem), tj. on je kod njega studirao ili: on (uitelj) je itao (knjigu) pred njim (uenikom); (-:>Ul ..J.r.lj Pozdravio ga je po nekom; r)\..11 ..J.r.l~l! Izrui mu pozdraVI; '<~Lji )Jj Proitao im je pismo; ...J.r. ili ..Je Uf" l .Izgubio je svijest; ~:i.: ~l Jo Udario si na onog koji stvar poznaje.

l) U svom prvobitnom znaenju, kao J.:\.. Jo (.l:. 1)l; l ona poe nad zidom -~~ ;:)_".! ;_l.:ll-1 Jo j;. Ugledqo je na zid; sliku ovjeka, f-!:11 11. Jo ~J;J ~

:;1

2u.

2'1

tJo

.,;l

Ovaj prijedlog izraava da neto ide protiv, na tetu ih na. raun nekoga <>Jl!: Jo :. ).: Joj I.:J ~\.;.J 'J'.._;..~ .!.ll Mnogo tvojih tetaka, oevi/z ti i materinih sestara, _erire, iaemh su ruku protiv moje volje muzle moje drebne deve (farazdak); ~"fti Istupio je protiv njega; ..Je f:! Digao se protiv njega, ..Je;-;.,_ Proklinje ga; ~ JG Patvorio ga je; .Je ~J'! lJ~~ t_;:; Krenuli su da protiv njega pomognu lidove (Ibn Hiam Ul, 380) :;;...; .:. Jo ~J Ti prigovara onima koji su to uradili (Ibn Hiilm III, 192); v}:,;:.:; ..,.l:ll Jo IJC:S"I 1:>1 Kada seb{ mjere (kupujui od drllf!ih), nastoje da mjera bude tana (Kuran LXXXIH, 2); ~J~ ~l Jo On treba da strpljivo podnosi tegobe; "';:j ~ Y:U &J!~ .Da ljudi protiv vas ne bi imali argumenat (Kuran Il, 151); ~ W IF J~ U.\.. J! v: Ko uradi kakvo

(opreno prijedlogu ~), 21 kao

"{.if

11

C. M., A. Gr., str. 282.

562

Dr. Sair Sikiri

dobro, u svoju je korist uradio, a ko grijei, (adi protiv sebe (Kuran XLI, 47}; ub Je i.,C.JI~b Vrijeme se okrenulo protiv Dareja (Er-Rindi, tualjka za gubitkom J<> ;rt .s.lll ~ ~~ Unitio je (naselja) onaj ko je unitio Lubed orla SpaniJe}; "'"' "' J (koji je - po prii -jako dugo ivio (Nabiga); .;; <J~ > ~ l.i.A Ovo mi je teko; ... , J .., J .. J ... ,_ , ... , J .. . ~ <~ - J:!-!.> ~ l.i.A Ovo mi je lako; V ~ l.l Ovo mi je jasno; .)O -~ l Ovo mi je nejasno; .!.!.Q J-t- ~Y.I.:. .;ii l.; Tvom gospodaru nije nita skriveno (Hariri, El-makamatus-sananijje).

Gornje znaenje ima Je: a) iza glagola srditi Se, hukati ili nukati na neto, 18 na pr. ~L~ .J<. Nije s njim govorio zato io je Bio srdit na njega; .J<. ~ .sj1 Nalzukao je psa na njega, dok ~ ~ .sj1 znai: Nahukao je psa da ga uhvati; b) iza glagola koji maju spomenuto znaenje Je nekad ne znai gest neprijateljstva, nego samo kretnju da se neto uini ili da se neeg domogne,'" na . ,.... t ,_ pr. ~tl r,W. Je~ ':/ _, l on ne nagovara druge da hrane siromahe (Kuran CVIli, 3); JI:AII Je u:;.)l Bodri vjernike na borbu! (Kuran VIIl, 65); ~~Je Potstie ga na rad, l.i.A Je~ l. $ta te je polak/o na ovo?; ~u.11 Je:.,..~ ezrze za lektirom; l. Je~_;: JI ovjek teil za onim to je zabranjeno (posloVica); e) iza drugih glagola Je oznaava samo objekat na koli se protee radnja, na pr. -:1:~1 .1- rj; Odluio se na neto; ~ Je ;;.;:. ':/ .lt .a _, Ova kua (svijet) ne tedi ~~, Jc 1.,.4; _, ~; ~;-,..11.uJ Tvoj narod je prema tebi nikoga (Er-Rindi, tualjka); bio pravedan i nastojao je da te izbavi iz neprilike (Ibn Hiam I, 279); J!),JI Jc ); Pokazao ml je put; ~ ~ Pa ga je usmrtio (Kuran XXVIII, 16); r~' <J1;p~1 \.U.}' Ljudi su se u tome sloili; ,,;! Je' ;;,_,j~ (j Oni ne mogu nita ostvariti onim to su stekli; ~~~ ~ Si Dovrio je tu stvar.

<!"r

t4'

t::

_..,.t..

t;.=sl:

3) Nekad .}' znai obavezu, dunost ili dug koji tereti nekoga, na pr.

-~_:t' Jr- "'4~ ~! ~ .J?.unost je sva(wg muslimana d~ ~e. ~b~~z_u!~. (Muliam~ dova izreka); l.i.A J.....i.; ,:,1 ~ Dunost ti je da ovo uini; ..:..L...i ..;\.!.!..,Je':/ Nita ti ne smeta da uti; ~ ::..::; Zaklinjem te; G~~ ..;_,~ ~ ~ On mi je duan dva deset dukata. 4} Istie odliku ili prednost osobe ili stvari mimo neku drugu, na pr.' .~Jr-/;:.-~ t::L.:J Odlikovali smo neke od njih mimo druge (Kuran II, 253); '..;_,e_..._:~ [:r"}"l .j f:}~l il;;ll Oni pretpostavljaju ivot ovoga svijeta zagrobnom ivotu (Kuran XIV, 3); l:"t.. '.'.1 ~:}1 J.:il Svakako te je bog odabrao mimo nas (Kuran XII, 91); .!l)l:i! .!ll~ U: .j Odabrao te je mimo ostale. 5) Pokazuje stanje ili poloaj u kome se neko nalazi s obzirom na vjeru,
zanimanj~- sre~, .du~v-~~ ~~?sob~osti i sl.", kao r(): y..; Je 0-tJI Caius regio, eins religio; ,.s=- Je <SJC..111 ~>~l ~u jevreji tvrde da krani nisu ni na em tj. da kranstvo nije nita (Kuran ll, 114); ~W!_!.J,..: Jc ::..:i!S".zt".: .Bile one u ijudsfcom

.ftr-''

M., A. Gr, str. 282., " Ibid., str. 283. " Ibid., str. 283.

" e.

"e.

" Ibid., str. 282., M., A. Gr., str. 283.

Sintaktike

funkcije arapskih prijedloga

563

liku ili ne; J e::::;; ,liji ~ l; l<'.:.!_, Ako se oni budu vjerno drali naeg sporazuma (ibn Hiam III, 237), ~U.1 l! Je :;I~ _, Dok smo mi bili u tom stanju; ('Ji;) ~ ~ \. ~~ .i Nali su ih u naj,;!orem stanju, za koje su oni o njima uli (Ibn Hiam Ill, 237); +.:,l<' t.~ ~b Povratio se je u prijanje stanje; +tl~ ~\;~Bio sam zadovoljan sa svojim poloajem. 6) Slui za isticanje uzroka ili razloga na koji se neko u neem oslanja, na pr. ~.u; ~1- ~ Doao je izdajui se za vladara; ~~ ~~ ~ ~~;:,.~Ji Doao je na kraljevska vrata tvrdei da mu je sestra; 1.;1 ':1 ja vam za to ne traim nikakve nagrade; ~ \.. J> ~::;1 Nagradio ga je za njegov rad; ~~ & ...:. ::. :~ r,Y- ~~ ~ J Bilo je dana na koje sam plakao, a sutra sam za njima plakao; ~1.:.1 ~ Strahujem za te; 'J:_, .s);j .;,- ~ ~!<:1 Ljubomoran sam zbog tebe na svoj pogled i rza sama sebe; ::..:W \..Jo~~ Pokajao sam se za svoje djelo; !:;. Na temelju toga. 7) Da navede uslov pod kojim se neto dogaa, kao .Jt:w:..;.l .f .!.11:. J\ ~~~ i::_>l;J~ On je na to pristao pod uslovom da ga oni pomognu orujem;,(;: ...All J' Nagodio se s njim uz uslov (da mu on isplati) 1000 dirhema; (",;: ..:.~ ~ )i:. J J.)'\ ~ ~ 01 Je Traili su od njega da im potedi ivote i da uzmu od svoga imetka koliko mogu ponijeti deve (Ibn Hiam lli, 191-192). 8) Da se neto dogaa i pored neega ili da neka osoba ili stvar ide s drugom <~U\J pa odgovara srpskohrvatskim veznicima iako, premda<, ili prijedlogu >Sa, na pr. ~ ;.f ~~~t Muiu te premda si star; ~.,;.,L.: Jo .s J::il Konji tre uprkos svojih mana; ..;:. Jo (-WJI .;.~J Oni daju hranu premda im je draga; ._;J J> ;:hl\ J'~ Dijeli novac premda je siromaan; "3~!.:: J "3)G ~ y.~J.'A: ~ Doveo sam tt Kurejevie s njihovim poglavicama i prvacima (Ibn Hillm Ill, 236). 9) Oznauje mjeru ili stepen prema emu se neto dogada 83, na pr. ~~J-" '(};JI ~t r}JI J... l Odluke se ravnaju prema smionosti ljudi; ~fj _, ' ._. -\. J-> Kako sam uo i vidio; .~ \.. ~ Kako je on to priao; .;.t>:~I/Ji Jo Po mogunosti.

+ pt:1

aC.. :.s::;

.;i

Osim spomenutih sluajeva prijedlog Jo moe biti upotrijebljen: a) u znaenju prepozicije J, na pr. ;.fi 0"' ~ ~.ll\ Ji~ mj. 0-: J Uao je u grad neopaeno (Kuran XXVIII, Itl); b) mjesto prijedloga ~. kao 'J)I ':1 01 J>"'~ mj. J)i \j~~ Potrebno je da ne reknem (Kuran VII, 105); .J)) <.>U Jo mj:..:.~ jezikom svoga p~slanika; . ."e) moe znaiti to i vez1;ik >ali<: k;~ /oi~') Si Jo~\.. ~J\...J ,jS; ~~ .;,- ~ Svim sredstvima smo se lijeili, pa se ne izlijei (ljubavna boO koju osjeamo, ali je blizina stana (drage) ipak bolja nego da je daleko ..; d) prijedlog J> moe biti imenica kada pred njim stoji ~:. kao ~~~Jo~: J 'j Siao je s munare.

Af

Konano valja napomenuti fraze: .J ;ri)l Jo Drage volje, doslovno: .na glavu i na oi. (stavljam tvoju elju); ~ ..1.~ Tako ti boga!; ~~:;'J-P ili f.._'.;; ')_: Ovamo mi Zejda!; \~) .!.\,k Dri, eto ti Zejda!; ili !~Jo ili ~~:.:;.} Pomou njega.

0-'

" C. M., A. Gr., str. 285.

"

Mug:~i

l, str. 118.

564

Dr. Sair Sikiri

Ovaj prijedlog moe nekad doi i pred objekat glagola koji u istom znaenju moe imati i blii objekat, na pr. ~~\(j: ili ..f'JI ji> Odluio se je na neto; ~l~ ili ~l ji>~ Zgrabio je neto; :,..)1,11~ ili ~),11 Je Postigao je cilj;

r.:i

J!.

Qi

ili ~ ~ Savladao ga je.

-5 Prijedlog-:. dolazi: l) Uz glagole: spojiti objesiti uzeti prihvatiti maiti se
proi
zapoeti

iskusiti upoznati skloniti se

vjerovati narediti suditi po rica ti

i mnoge druge <..;i.J~I ~>,na pr. ~~~ ~(,~1 ~ Trn je zapeo za odijelo; ~b u- \..J ~~ "-0 .J" 'JI..;..J":/1 J Svaki ivi stvor na zrmlji on dri za kiku (u vlasti) (Kuran Xl, 57); ~ &'f:~ 1.,jllJ Obilazili su o~o, nfel!_a ..kao to obilaze oko Ka~e_ (Ibn ~i~~ l, 82); <Sf-:t .i.;. Uzmi me za ruku/; ~~~l Uhvatio sam Z ejda; M u~ f _.y.: ;!!}- Dre se konopca koji se ne moe prekinuti (Bfisiri, Burda), ~~ ~ Pribio se uz njega; ~~ ~ ~i::-11 erdan se vjea o vratu; ..;..J":i~ U)i Oborio ga je na zemlju; ~). ~.J.r Proao sam pokraj Zejda; l~~ i~ Poeo je itati; J.:r. -'.r-"l ~l .J\:1~ .W..:)l u- ~l(- ~J Ko u nevolji trai zatiti od Amra, slian je onome koji bjeei od zagrijane zemlje trai sklonite u vatri (Hajde Toriore sa zla na gor.e); _rl\ u- 4 -,_;,:; Spasi nas od svakog zla/; JIU~ .~1 Obavijestio ga je o p~avom . stanju; 'u.f::. .;1 ,k mj. .:,):::.;. ~\ Znao je da e u vas biti bo(esnika (Kuran 73, 20); ~v...iJ .!liJI .s.ll1.6:..111 \.la l. Kakva je ovo vjera koju ti, kako ja vidim, ispovijeda? (Ibn Hilim I, 265); ~~_,A:; .J .~ ::.:_~ Mi neto vjerujemo, a neto ne vjerujemo (Kuran IV, 150); _,(..::).1 <r 0~ .J ~.J.rl~ U.J)~ Nareuju dobra djela, a zabranjuju loa ~~u~~n IX, 73), .!.ll~:;~~ Nije nam to nareeno (Ibn Hiam II, 57); (:--~J-J> 1_,; O tome e pre_s~~iti ~va_ ~a!~ pravedna ovjeka (Ku~~?, V~ 98\ ~-.~.: Odr?ao je zadanu rije; _3-:_,.;.:..JL._ ..,-l u; Kad je osjetio toplinu; ->:1-' ~\_,.:.,,_,.&... J.:::l-1 O grivama konja objeeno je dobro (Mubamedova izreka:; ~r:l: ~J. ;\i J-' Svaki bravak za svoj papak vjea se;.!.~~~ ~;.u Vuku ga za kiku (Ibn Hiam II, 58) 35 Reenica :. -. '; ~ .Onda je u redu i lijepo skraena je od l.:.1 ~jt;l '.U .J Drao se doputenog i to je lijepa vrlina. Nekad ovaj prijedlog izraava zakletvu <~l'~>, na pr. _.l.~:,:. - ';)Kunem se bogom; ~~ Tako mi tvoga ivota; ~~ Tako mi tvoje moi (Kuran XXXVIII, 82); l.la ~j.;_..;.~ Boga ii, je li on to uinio? ~'.;l 01.!.Q; _.;.~ Bogom te kunem da mi kae.

;so:; f-

..._:p

l;-.:

"Da bi se izbjeglo ponavljanje, dalji obJekat glagola narediti, zapovijedati moe "' .. , ,., <"""' r' , ' y..- .. ' ' se ispustiti, ako se iz sliiedee reenice razumije, na pr. u-1:1~ ~ ..r"-! ~l I.J.r mj . ..r"-! ~l I.J.r

:;1

!:t.J~

Naredite Abu Bakru (da klanja) pa nek klanja s -fjucll;;,a (Ibn liiam IV, 330).:

~Q~ :;1

~U mj. :::-'91_J~.\.t

:;1

Naredio je za vra(a '(da se zatvore) pa su zatvorenu (Tabari Il, 909).

Sintaktike

funkcije arapskih prijedloga

565

ispovijeda vjeru u se/enje dua; ~~ ":!1 ~ Poslao mu je dar; -~ .;,~ ~~l JI t.i,ll ~~ ..,.1:1~ Poruio je Poslanik Ebu Bakru da klanja (kao imam) s ljudima (Buhari l. 179); ~j;~A V.u (UI'fJ Knez je mislio da su njena usta svjeia i slatka (Nabiga).

. 3) esto pomou ovog prijedloga glagol dobije prelazno znaenje <~~~t~ To moe biti: , a) kod neprelaznih glagola koji znae kretanje kao to su 'Ji ili ~ doi, cu ili :it.: putovati, ~;~ otii, ;;.:J ustati, ~ biti uzdignut< i sJS, na pr. !,Yu v-, ;:J,::, Donesite ma i jednu ovoj slinu sura! (Kuran ll, 24); ~~ ...:J(Ji Donio mu je pismo; t-! '.t1 ~~ B_og im je oduzeo svjetlo (razumJ (Kuran n,' t8); _;:;i.~ r~ Dril se istine; ~\ .r;~ ~ On je preuzeo driavne brige (tj. na njemu je stajala vlast); 1:J!J ~ ~; ~ ~ %.~ ~ Kad su ga uveli u Meku, uveli su ga danju (Ibn Hiam If, 86). 1:.1/.U.;! Vodite nas (Ibn Hilim ll, 26); u'z neke tranzitivne glagole k~JO to su t.~ zvati; i:) itati; JG ispovijedati; ~ poslati itd., na pr. ~ 1.~ Pozvao ga je; ..,..I:Sf~ \~ ita pismo; t;!~~ J~ On

ili

J1;J1 t~ l

i=:

b)

0\

Ovaj prijedlog dolazi u ovom znaenju upotrijebi u prenesenom znaenju", na pr. t....JI

Razbio. mi je srce;
4)

'fUI ~ Napravio je slomljenu kost,: J.l:.)!; Utjeio mi je .srce.

:;.g_ Prelomio je tap; ali .}l: _,..s-.,

naroito

kad se tranzltivan glagol

da je sporedno spojeno uz glavno <~Ul~ ili '-!)lli~>, kao ~~.;L. . On je otiao sa svojima; ~~ 0-~1 ~Ji!! Kupio sam konja s uzdom; 1;..-:.U ~lJ_,:ll~ u":..J .:1>1: J 1:.. .J Preveli su mu 36 kodeksa skupa sa Tarem; r.~ ~! Iskrcaj se sretno! (Kuran Xl, 49); ./-JI~~~+ J;.> Uao mu je u putnom odijelu. 5) Da istakne orue <~l.:..'il ~l, na pr. ....i:-1~ .:Ji Udario ga je maem; '.::.,'.;! rJ.{il~ Tesao sam teslom, tS~ .:::.i~ Stavio sam ga svojom rukom, ~.L Vidio ga je svojim otma; .;,..: ::,t; J ~ ~!i.; Gledao sam njenim, a ona je gledala ntojim oima; f.;. l~~ Predao sam mu iz ruke u ruku (nae .novo za gotovo.) PriJedlog ~ ima ovo znaenje i poslije glagola 0.} biti poznat, ~ biti zloglasan~, ili Zn~menit i sl., na pr. J~,)~ :_;J.;J-1 ;Je::;.'&:..; Hasan ibn Ali; poznat (pod imenom) El-Margtnlint; ~?;jJt!-11 Zloglasni laiov; --:UI.:.i: ~~Glasovit sa svojih

Oznauje

vrlina; ~ ~.;'6 ~J l po njemu je dobio ovaj nadimak (Ibn Hiam l, 206); ,;111-4:~.;..:. Nazvan je avim imenom. Ovamo spadaju i izrazi ~ ~~ ..::..!. Umro je poslije njega do mjesec; ~~ .!l,;b Malo niie tvoje kue, J-"'11 ;./. ~ U Zejdu sam sreo lava. 88 : 6) Nekad oznaava uzrok <J:I.:II t~ ili ;~1 tl( l, na pr. '(}~~ p~ ~~ Vi ste sebi tetu nanijeli, jer ste uzeli (da opoavate) tele (Kuran JI, 55); ~ f" ~- _.tl v;. :.::J Uslijed boije milosti ~~ ~~ prema njima blag_ <!<uran III, 160). ..

.JA

pi

7) Moe pokazivati cijenu <_341.&.11 ~ ili .;..J::JI ~ ili _.;,-:11 ~l, pa u tom sluaju dolazi uz glagole: prodati, kupiti, zamijeniti, nagraditi itd., na pr. :1:...~ yi:.Sfi ~~! Kupio sam klljigu za dukat; \~1:._> .:.~ t..::,; ~ Prodao sam konja za dvadeset dukata; ......:..,;., . , .:L..\ '.::.,i;l( Dvostruko sam nagradio lljegovo dobroinstvo; <S.4i~ ... ~i.;.J1 b~! Oni

" e.

M., A. Gr., str. 274. " Mugni [, str. 90.

" e.

M., A. Or., str. 274-275.

36

566

Dr. Sair Sikiri

su odabrali zabludu mjesto pravog puta (Kuran H, 17); ;_".:._;.J~~-~~ ):.J Samo s obzirom na susjede skae ili pada cijena stanova; ll.~! .J ~\ 4.U:: ~ Mi tema te iskupiti ivotima svojim l svoje djece (Ibn Hiiim IV, 327); .:.)..~\.Ja<'~\.;; Kao nagrada za ono to su radili (Kuran XXXII, 18); C; (<J .::.,!i Da mi je mjesto njih kakav narod! (Asim, prevod Kamusul-muhita). Ovamo spadaju i fraze: ...-l .J ..:.tl i~ tj. !s~ Drai si mi od mog oca i majke = trtvujem za te svog oca l majku, .:.J\ ~ ili .:.JI".J'.;.. Dajem ivot za te. Osim toga ovaj prijedlog dolazi: a) u znaenju prijedloga J pa ima mjesno ili vremensko znaenje (~)ill), na pr. ~Ir ~.Ll.~ .;,t( U :t gradq bijae jedan trgovac; ...A:-- ~ U ruci mu sablja, .,. .J~~ r~ .; Spava obdan; ..J""t-!, tl:.& Spasili smo ih u zoru (Kuran LIV, 35); b} u smislu prijedloga .;,e oj)\;JI> kao \~ <: :Jtli Pitaj za to upuenog!; t:fo ~J. !!"j l. ta te je odvratilo od tv(!f! plemenitog gospodara? (Kuran LXXXVI, 6); - ~) kao prijedlog j <~~yi>, na pr. ~--JJ:. S~1 J;;._:.,;:~ Da li je nekak~o boanstvo ono na iju se glavu mokri lisac?'" Konano ovaj prijedlog nekad doe samo da neto jae naglasi <ol~J ili
l' ..

"''#.

i to: a) pred glagolskim subjektom, na pr. ;!!J;. (}"1 Plemenit li je Zejdl; \~ "! .j5" ~ .J ~ Dosta je on kao svjedok izmeu mene i vas (Kuran XLVI, 8). U primjerima kao to su ,j!t;J 4 ;}If" Meni se ini kao da me vara i ;}l!" )\,:' 4. Kao da te gledam ubijena, suvian ne samo prijedlog koli stoji pred ~a mjenicom kao logiki subjekat, nego i lina zamjenica, koja je gramatiki subjekat u reenici;" b) pred glagolskim objektom, kao ~~JI~;;~ !_,ill-y .J Ne traite sami sobom propast! (Kuran II, 176); . e) pre subjektom imenske reenice, oa pr. "J~; .1 ",~ Dosta ti je dukat; 11( .;,\(1~1 ~"d./' ta e ti, ako tako bude? C..dt; ;!!.f. ~ll Dobar li je konjanik Zejd! Ovo dolazi naroito iza veznika 1~! kada, koji pokazuje iznenaenje <'f;liil>." U ovom sluaju je predikat isputen i samo se pomilja, na pr. ~ I~I.J '.:-::j Izioh, kad eto ti laval (stoji) m~ _". 1::! Dok je on iao, kadi/ (;e ukaz~) praina; ~ r.~ ~ \~1 Kadli nam u susret ide jedan mladi;~ t'~ti .s;l)l -~-i:;.;..: U"l:ll;. Neki su ljudi od urhumovia pro/uzi/i sredinom doline, kad opazie ptice (Buhari II, 345); d) dolazi pred predikat negativnih estica l. i 'Y i glagola u-d nije, na pr ~~"'~j ~ Zejd nije uen; ~ .J ~ l. .J Mi njemu ne vjerujemo (Ku~an XXIII, 38). ;;. J.;.;~ J;; 'Y Nije niko vrjednij( od njega; .t~ ;fti~ 1. Nije mogue postii vjeni ivot (Hamasa, str. 44); e) Prijedlog ~ sa imenom koje mu pripada moe imati adverbijalno zna. enje, na pr. ~~;.;:~::_::;.JI} Nisu se vratile nikakVe deve neobavljena posla;

.t-f_,:JI~

ie

.ri"-':.

"e.

" Mugni l, str. 90., M., A. Or., str. 273., Mugn! l, str. 151.,

"Ibid., str. 93 i 94.; " e. M., A. Gr., tr. 273.

Sintaktike

funkcije arapskih prijedloga

567

i~. na pr. ~ ~ Doao je osobno. Ima dosta glagola koji spadaju gore pod' l, a mogu imati mjesto daljeg objekta u genitivu blii u akuzativu bez promjene u zn~enju, na pr. C::,.tl J~ ili ci}~ j~ Proao je (to) mjesto . .li! ili "! .1:.1 Uzeo ga je; ~ ili "! ~Zavolio ga je; (" ;,.; ili ('1. ,;_.; Okruili su ih.
- 6 Prijedlog ~ po svom obliku i znaenju srodan je prijedlogu J!, ali se razlikuju po tome to tll oznauje konkretne lokalne i temperalne odnoaje, a j) idealne. Genitiv i'za prijedloga ~ uglavnom odgovara srpskohrvatskom daljem objektu u dati vu ili bliem u akuzativu." Ova estica posebno oznauje: l) Da se radnja protee na dalji objekat <.!l_l~JI , kao~~~~ ;-.J ~.J Poklonio sam Zejdu dukat; ~\j_, 1..\.k rJ lkli Napravite im jelo i pie/ (Ibn Hiiim I, 141); ~~~~ .sl41 "" ~ .J Objasnio je njima dvojici da ja esto nasjedam obrazovanim Ijudima (tlariri); uW ~} ."1 ~ J~~o"L tr. l_, .!.l;ri fY~ J ..:..W Rekoh (svom drugu): Ne plai, mi emo se boriti za svoje pravo sve dok ne izginemo pa da se tako pred potomstvom opravdamo (lmru-ul-Kajs). Iza glagola Jl nekad prijedlog J kazuje osobu ili stvar o kojoj se govori," na pr. 1.1. ~) ~.:.)."Zi Da li velite ~a istinu: .je li to arolija?" (Kuran X, 72); ~G Je ;l,~ ~;~-~;~\ .u. J.;; J JG Ree mu: Reci togo o ovoj robinji (mislei) na robinju koja mu je stajala vie glave. 2) Ovaj prijedlog redovno dolazi pred objekat glagola koji stoji poslije svog subjekta ili pred objekat iz glagola izvedenog imena (namina deverbalia}, Jer se u tom sluaju djelovanje glagola osjea nedovoljnim da uzme blii objekat <~_,.i:l r:>\11 J.WI l, na pr. .:,.".;.".;. f) (' V:j)J ~;J .s".JJ. Ka_o u!-u~a i milost za one koji se boji samo svoga gospodara (Kuran VII, 154); (""~G_..._ Kao 'potvrda za ono to oni ve imaju (Kuran II, 92); ~;IL "'Jw On radi to ga je volja (Kuran XI, 109); ~~ ~ W.11.~ Je_". 1<1 ,;.;YJ Sunce zagrijeva zemlju samo pomou osvjet/javan/a (tlajj' ibn Jakziin, str. 5).
Ovdje spadaju i 1zrazi kao to je .!.ll t;;..: Obli/1 te obilna kia!
3) Odgovara srpskohrvatskom:

f) stoji pred rijeima

-t,u

~J dativu koji oznaava pripadnost <~l r~ ili ._,.,l...liyl (-)l ili Jlk..:.:JI (-'1, na pr. ..,.:~.o .siJ J v- J;..JI Pravi ovjek je koji ispr~vno sudi; fL.r'if_, t.:.lr./11:1 Nama naa, a vama vaa djela (Kuran Il, 140); ~L:(>~I.iA Ova je pjesma od Nllbige; ~~ ~ Recitovao je stihove nekog od nJih; .....~(;JI Sedlo je konjsko; 0(;'1.', i1~:; Teko onima koji krivo mjere! (Kuran LXXXIII, l); 0'~, ii~ Protivno Abu jusu- . jovu miljenju; b) da nekom neta treba, dolikuje ili da mu je doputeno, na pr. .:,t( l.._, U..::~~\:.~~ J .:.-~ Vjernik ne smije ubiti vjernika osim nehotice (Kuran IV, 92); ~ .:.~.:,l r,~111.4J 1.. _, Ne moe biti da je otac ovog djeaka iv (Ibn Hiaam J, 195); '&-~ 01 S Dozvoljeno mu je izai; J~ .:,1 .J::li! ." Neko bi mogao rei;

...A..;

y,l

'A

"C. M., A. Gr. o;!r. 266.,

" Ibid.; str. 268.

36"

568

Dr.

Sair Sikiri

e) da neto ide u neiju korist (protivno prepoziciji .}), na pr. .J ~.>, Blagoslovio ga je; \~l. .J 1~1.. v-<:11 ;.;;.: ~~ Pravna znanost se sastoji u tom da ovjek zna svoje pravo i ;voju dunost; ~~, <.>~A .!1:!c J Duan si mi 20 dukata; ~.::b r:.:= \.. t:::,.:: .J \:l j;! l. \:ll.:i .J Mi zabranjujemo ono to nam je on zabranio, a dozvoljavamo ono to nam je on dozvolio (Ibn Hilim l, 359); ~ ~l .:;.1 J.s 1:.1 :;..;_~ Neka nam da garanciju za svoga bratia i nek mu je da u ime nas. (Ibn Hilim Il, 26). Kako arapski jezik nema glagola imati, mjesto njega dolazi prijedlog J na pr. (1:.,;1 'Cf rA ..:.a(J.i .J Noev narod je imao idole (Ibn Hiam l, 83}; Lo.~ U: ::_;..:_;. ~ "' .:;.1 .J ~~) L. Krenula je iz svog kraja sa svojim muem., i siniem (Ibn Hiilm l, 173); "S;I .J.:,I.J~t .;,IS' Bio jedan trgovac i imao sina; (.l '1 .J--=-' JI..' ja nemam ni oca ni majke. 4) Moe znaiti uzrok, svrhu ili namJeru <~ll, na pr. .hJ;: .s,lW_ ~;.;(;._, Onog dana kada sam zbog djevojaka zaklao svoju jahau ivotinju (lmru-ui-Kajs, muallaka); '.:..i-i .J'l!l ~~ IJJG tJJ Da li mi zbilja trebamo da napustimo svoja boanstva zbog nek~kv~ ludog pjes;ika? (Kuran XXXVII, .27); ~'Jw_ r" Ustade da mu pomogne; J: 1-4J.J Zbog ovoga se kae,~ ..;~jer to teti, ~_;Al-~ udio sam se njegovim . rijeima, J:...'~~ Kunem se da u pred nj;ga sutra zasjesti ... l.~ , .. l~ .J ~i "' s kamenom koliki god mognem ponijeti (Ibn Hiam l. 318). Prijedlogom ~ u ovom znaenju izraava se naa namjerna reenica kao;

H)

t.- -

.... -

.;,lJ.,~~ ~~l-~- - rllj- ;.:" u'>.J'll u~'}

r:

t .....

..

' .... ""

Kad se od njih to trai, oni ne kopkaju zemlju da bi tapom iz11alazili kakve razloge (da ne udovolje.) Ovdje spada i J koje stoji pred imperfektom glagola koji stoji u zavisnom nainu usljed istaknutog ili zamilJenog ~~. na pr. t~j\:JfJI t. C; Da ..,..l:U '.:,.f(. :t:!_ upozori narod iji prei nisu bili upozoreni (Kuran XXXVI, 7); <.~' Da ljudi protiv vas ne bi imali dokaz (Kuran ll, 151). 5) Oznauje nekad poslJedicu (o.).J~I)) pa se stoga zove ~-WIr~ ili Sii.l(~ na pr. f-'Lll ,;.;; ,;::.n ..... l).. lS" - tJ ~;.,o ::,l.ll\}1 .J>;;; ..::..;...lu Samo za smrt majke-hrane SVO!U ianjad k~O, to ~e zgrade zidaju da ih p;;stoi-vrijeme ~~_,(:.J ~.J")._~~ ~;j(; (;)..) tJ.,;. Uzela ga je Faraonova porodica da im bude neprijatelj i briga (Kuran XXVIIl, 9). 6) Nekad ovaj prijedlog stoji da naglasi negaciju <;;.+l r~>, To biva kad J stoji na imperfektu pred kojim stoji .:,It. ili .(~. ali tako da je subjekat imperfekta i glagola .;,I isti, na pr. ~~ jo .l.1 .:.i l. .J Bog vam nikako nee otkriti ono to je tajno (Kuran III, 180); ~A. '.l.l_~ f' 5 Bog im nikako nee oprostiti (Kuran IV, 137). 7) Moe doi iza glagolskih oblika koji izraavaju divljenje <~~ J.>> ili iza komparativa i superlativa pridjeva kad znae ljubav ili mrnju u aktivnom smislu kao *'. .11), ;.,:1 ~ .. .L J ~:i_,.. On voli Zejda vie . . . l. Ala mi je Zej d drag!; .....:.:i . . nego sama sebe; t:. ~-~~t' Oni vie mrze zlo nego mi".

fJ

;p_

F&

" Sravni pod 3-b, str. 567. " Sravni str. 560, t. 3-b.

" C. M. A. Or., str. 236, 1

Mug~i

l, str. 170.

Sintaktike

funkcije arapskih prijedloga

. 569

8) Osim spomenutih znaenja prepoziciil! J m(le doi: a) u znaenju prijedloga JI, na pr. ~ .s;.i,~ mjesto .~1 JI Sve tee do odreenog roka (Kuran Xlll, 3): b) mjesto Jo, na pr. ,:,u';'~-.:../;..} Padaju niice (Kuran XVU, lli); e) u znaenju prijedloga J, na pr. J:-1,.;:. mj. ~J Ode svojim putem; ....~ ..:..\.. Umro je istoga dana; J.lll C7Z!J u- ::Ji ;_r;i i:,.!: Umro je 12 rebia l; d) mjesto ~. na pr. i!~J.IJ~i :J ~~J. 1;_".: mj. ~S;~ Postite nakon to ga (mlaak) vidite i jedite nakon to ga vidite (N\uhamedova rije); e) kao 0:_, na pr. J:;.J1 ~~ r.J! ~ .Y-J mj. Mi smo od vas na sudnjem danu bolji; f) Nekad dolazi iza vokativne estice ~<~~YI (~1 pa se ita ~. ako stoji pred imenicom koja znai osobu u iju se korist trai pomo <J .:..lWI l, a J, 11ko se neko doziva u pomo <"! .:..la:...l.l l, na pr. J~- ~jJ ~ Zejde, pomo Amru! Moe znaiti i divljenje <~1 1 r~>, kao ,(.jJ~ Obi/n; li vode!; ~. ''.'11!! Bujne li pae!; J~ <~u- i;; Kakav li je on ovjek!; ~} 0:_ .~~A. Kakav je odlian uenjak!; .!lJ!\ _J._ ~) u- Kakav je ovjek tvoJ otac/

.i:'il,

;,:l:!,-.;:;

-7 Prijedlog J kazuje da se neto u neem nalazi okrueno neim sa svih dakle: l) a) mirovanje na nekom mjestu ili u nekom vremenu u prvom ili prenesenom znaenju, pa odgovara srpskohrvatskom prijedlogu >U<< s lokativom, na pr. ' ..... ..... ' .. . ... t .. , ~~"U)~~ J"! r(' J ;}'J'>'I c..l>l d rJ]I: .! Bizantinci su poraeni u jednoj ob!iinoj zemlji, a oni e nakon svog poraza za nekoliko godina pobijediti (Kuran XXX, 2-4); f-"_:J .jJ 'J!]a sam zaista u njihov?i vlasti; J .;.:;~ Zavjerili su mu se na Akabi; (Ibn tliiim Il, 63); .J!-1.1 u- <J \.. .L;. Uzmi dobro koje se u njemu nalazi; ~J (l~~ u-;! On sa naukom nema nita (doslovno: on nije ni u em od nauke); it,.. v"Wll .} U propisu odmazde je va ivot (Kuran ll, 179); b) kretnju u neko mjesto u pravom ili prenesenom smislu i odgovara naem prijedlogu u s akuzativom, kao ~~~~lfJ~_,.'aji Bacite ga u dubinuatrnje (Kuran X!l, JO); ~'t!:; ~~-'A;.:. u- Ko ;vom bratu jamu kopa, sam u nju pada; '.i.~~~ ~;J Bog e ih skoro staviti u svoju milost (raj) (Kuran IX, 100); ('i/ )l J\..: 11 v-.,:UIJ~j!t)lf J:....t:ll Najprije openito (izlaganje}, a onda poiedinano bolje djeluje ;a due; :J ~ ~~~ ~ Pletenice se njiu, dijelom spletene, a dijelom putene (lmru-ul-Kajs, muallaka) 2) Da radnja prelazi na objekat: a) uz glagole: razmiljati, govoriti, dogovarati se o neem i sl., na pr. ~tr:.nf.;.\J <!,liJ :>\_,b ;J.t Dugo je razmiljao o smicalici kako bi uzeo dukate; uJ~~I.!!: ~;1 J Dogovaraju se o njegovoj stvari; ti .:..~ \.. ~ UJJ~~ U njoj (kui) se dogovaraju o njegovoj stvari ta e poduzeti u pogledu njega; (Ibn Hiam ll, 93). .!l); J ~ Govorio je o tome; (e J ~l: -;_,;~ Sastavio je djelo o kozmograjiji; b) nz glagole: eznuti ili teiti za neim, kao ~~.,ji; Tei za ue njem; ;rtJI ~1;1 J ~ 'J ~i ~ Treba da on ne ezne za ljudskim blagom. strana.
Oznauje

:;.:.n

f:J

_j.::; J:::

.;1

01

J:_;:;

570 .

Dr.

Sair Sikiri

'\Jj~)~} J CG.J <;;_:;: Duina ovog zida je 50 arina, a iritza 30 ari;;,. lU <;\(<.>! /!;, i!.')..;- Ako povrina vode iznosi 100 arina, k J l~ Pedalj dugo i pedalj i..... ' ."' roko, ~J...._... ..,.._,.~ Mnoi pet sa est.
::
",

3) Moe znaiti uzrok <Jjjl>, na pr. .s~l~,.lf To vam je onaj zbog koga ste me korile (Kuran XII, 32); ,,: :~-J Jtll ~;;j;l~! jedna ena je sigurno otila a pakao zbog malke koju je zatvorila (pa je skapalo) (Mu~amedova rije);~~~ :tc;;tiJ!th~Fu~l Dogovorili su se da radi nas Negosu poalju dva lovjeka (Ibn Iiiam I 357). 4) Nekad znai da Je sporedna stvar pridruena glavnoj /i;C..J:l >, kao CJi ~Krenuo je sa 50.000 (vojnika), J I)L";i Uite sa ostalim narodima/ (Kur~n VII, 37); ~~ J ~~;J-" lzaao je svome narodu nagizdan (Kuran XXVIII, 79,'. 5) Izraava poreenje u-kom se ono to se poredi stavi pred prijedlog, a ono s im se pored i iza prijedloga, ' 8 na pr. tl:: ':1p~l J Q~n ';l;.J-l !:" _, ivot ovoga svijeta je prema zagro6nom samo neznatna stvar (Kuran Xlii, 28). 6) Konano se pomou ovog prijedloga mnoe brojevi, na pr. .l..lU..I l.l.. ~_,1

!.::

--i.slli'

J-.;_;;

;l

, U reenici--~' r:./~ J "/;~-.} ;'..[ _, Sigurno u vas povjeali o palmina stabla (Kuran XXI, 71) prijedlog J znat isto to i Jo -8 Prijedlog J<- "do", "kod" - ozna:!ava cilj do koga dopire glagolska radnja <~l:JI>. 40 Osimtoga ovai prijedlog, za razliku od JI, ne moe doi pred linu zamjenicu, a genitiv koji iza njega slijedi znai kraj neega ili neto to je s krajem skopano, na pr. "-:lJ .;...... ~~ ~15-1 Pojeo sam ribu do (ti. osim) glave, .;...... d' ~~ jk. Ona (no~ je biagoslovena sve do svanua; (Kuran XCVII, ?~: U primjerima kao to su: ~j JI~ Pisao sam Zejdu, _, Jfo JI~~ Moj je cilj Amr, ;lA JI ~lr=" v-~_,.... Putovao sam od Sarajeva do Beograda - ne moe se mjesto JI upbtrijebiti J<-. , ". ' ' t: " ... Ako J<- znai ake onda je veznik, na pr. ;L!J.I J<- :.~l r~ Doli su hodolasnici, pa lak i pjead. Ovdje spada takoer J<- poslije koga dolazi imperfekat u zavisnom nainu usljed zamiljenog (}, na pr. ~~~;-;J<-~.:..: Putovao sam dok nisam uao u grad. U ovom sluaju se itava reenica iza ;) smatra u genitivu. U prave prijedloge spadaju jo:

"fi..
#

..

ll'

-9 5 pokazuju., slin.os~ <~;>, na pr. J~'6 'fl Nauka je kao svjetlo. U primjerima kao to su . ';;. ~ ~ Nije nita njemu slino;. (Kuran XXV, 12); l;fW ~ ~1!-1_~ Poput magarca koji nosi knjige (Kuran LXII, 5): prijedlog(' slui samo za naglaavanje. -10 Prepozicija :; izraava: .-a) zaklet~u <?IJI.J>, na pr._.;.,:; Boga mi;~(.:":; Tvog mi ivota; .s.lli.J -'-:', <s.:-" Tako mi onog u lijoj je vlasti moj ivot. (Ibn Hi am I, 256). Kad ova _
" C. M, A. Gr., str. 271., Mugni l, str. 135. "C. M., A. Gr. str. 265., Mugni, l, str. 102-103.,

Sintaktike

funkcije arapskih prijedloga

571

zakletvu, ne moe iza nje doi lina zamjenica niti pred njom glagol kojim se kune pa se u primjeru ~~ ' - 'fl KuMm se. svojim ivotom prijedlog~ ne moe zamijeniti sa _,. b) moe .kao i prijedlog ~) imati oprena znaenJe pa izraava mnotvo ili malenkost neega. U posljednjem sluaju se prevodi na srpskohrv. glagolom biti ili imati s partitivnim genitivom <~~j(,>, na pr. ."i:ii~1e;...s--~::; ~_, ~ Dosta noi je bilo koje su spustile svoje zastore poput morski/z valova (lmruul-Kajs, muallaka). U ovom sluaju iza ::; uvijek stoji neodreeno ime.

estica znai

rije ..1, na pr.-:...;..Y.. 'J .l; t:.; _.nt Ti, boga mi, stalno spominje jusufa (Kuran XII,-85). -12 ~j kao i :; moe znaiti mnogo ili malo neega 60 na pr. fW .e~) ~~ ~:u; Ima mnogo brae koju ti nije rodila majka;
..

, -ll Prij~d!~~ ~ ~~-ot~~bljava se u zakletvi <~Hti > i dolazi samo pred

_J;.,.:.:'- ~l..W J>-~

.., ,

...

...

', .... _

...;,,)cSyi fl:!.~':') ~l

.'fi'

... ,: '

...

Eto ja sam odbio mnogo nasrtljivih iskrenih protivnika u ljubavi prema tebi, koji su u svojim prigovorima prema meni bili uporni (lmru-ul-Kajs, muallaka). l iza ovog prijedloga uviJek stoji neodreeno ime. -13 'J: i ':2 pokazuju vrijeme i imaju znaenje prijedloga v-. ako se misli prolo vrijeme, na pr. ~l r_.J! <:.:.:_: >'J:~ l. Nisam s njim r~zgovarao od letvrtka. Ako se misli sadanje vrijeme, onda je sinonim sa J, na pr.< ':2 >'J!~ l. Nisam s njim razgovarao danas. Ako se ovi prijedlozi odnose na imenicu, koJa stoji iza broja, onda znae JI ..... u:. tj. kroz ili za vrijeme, na pr.

L::;.

r.Y ;;:;u r':2 > 'J:~ l. Ntsam

s njim razgovarao kroz (ova) tri dana.

-14 Prvobitni glagoli ~'-- ~ i 1;.; znae osim i upotrebljavaju se kao prijedlozi, na pr. "'!j <,;.; - %. >~'- :Jt;) .t; Doli su .ljudi osim Zejda. Isto znaenje e reenica imati'ako se rekne \~J <\_,; - ~ > !:.Lo: J~)\ ~.

ll) Prijedlozi koji su postali od Jmenica

Ovi prijedlozi su postali od imenica koje stoje u akuzativu. Genitiv poslije ovih rijei arapski gramatiari ne smatraju genitivom iza prijedloga <~.:,J.~ ).,_;;il> nego genitivom u genitivnoj konstrukciji <<il,;,~~;_,_;., l. Da su ovi prijedlozi prvobitno bili imenice najbolje_ se vidi po tom to pred sva~i od nJih moe doi pravi prijedlog (gotovo uvijek &:_). 51 To su: -1 >Sa< znai udruenje ili vezu U prostoru ili vremenu, na pr . Putovao je sa mnom; tl Mi smo s vama; \~_,.:. C:--=- ~! Svakako sci t;koom dolazi .~~akica; (Kuran XCIV, 6); _..,.:.~n ~ Doao sam ti sa raanjem sunca; r.u.; l. .Jif.1 t Uz ponavljanje onog to je prolo. .. . -.- . _ Nekad odgovara srpskohrvatskom glagolu imati<, na pr. ':'~.!l,... J-A Ima li knjigu?; "-:;;:.;. i)~~~ t:' ja nemam ni knjige niti tintarnice.

..;:. j t:

;e::

JI: f

:n

" Mugni I, str. 109-IIQ.

"C. M, A. Gr., str. 290.

572

Dr.

Sair Sikiri

Moe

znaiti

to i srpskohrvatsko >pored, premda ili usprkos< na pr.

Zejd je milo:~'~- P~!e1_toga ~~o Je_ ~~abar:. ~l( L JJ f!bijen !~ usprkos svoje hrabrosti; ~::ll v:.~~ l ('-411 ,:,l C-" r_ -411 _U<> ;.~ NIJe bw u stanJU sru1tt, premda je ruiti lake nego graditi. U primjeru kao to je "~l ~)WI t:' .)~1 Maka je prema miu lav, prijedlog

'l!~"_/'C "~:)"~;

znai poreenJe.

-2 kod, pokraj - moe znaiti mjesto u pravom ili prenesenom znaenju, na pr. ~J:::' 't; Sjeo sam pokraj njega; ~J::.;~ .s.UI\; b: Ko je taj ko e zagovarati kod njega?! (Kuran Il, 255) .!1:.:: &: :; (.ji istjeraj mi one koji su kod tebe; (Ibn .~oj J.:., .!ll; J,; . .:,n(_, Prije toga je bila udata za Z ejda; ..!l;;" ;:,.. . Hiiim Il, 97); ".. " Od telie. . Nekad znai vrijeme, na pr. J~'./1 ;:.~..<>~1 ~ :;...11 Strpljivost je (potrebna) kod prvog udarca (nesree); u-!.11 ;,-".;.:J.:.~'-' Doao sam mu kad je sunce zalazilo; .!ll; J.:. _, tada. Ovaj prijedlog kao i L moe znaiti imati, na pr. ~\J '.l)~~~- .sx..;, l. (_,-1.1 ~~ Otrovan sam, a nemam nikakva protuotrova niti koga ~o bi (mi) bajao (Jezid ibn Muavija); ~u-~~ l.~ Uzmi knjige koje mi imamo; ~ U"'l:ll Jr. ft l;~~.:. ,:,1 _, - .:w;: u- ts;l J.:., J::_;~:; Kakvu god narav ;vjek ima, 'saznate se, p;emda (m misli da ljudi za to ne znaju (Zuhajr muallaka). ~ moe znaiti i poreenje, na pr. ~l} ~X:~~~~~).' Vladari zemlje su prema njemu prah. Konano se pomou ovog prijedloga izraava miljenje koje neko zastupa, , , , =; na pr. ~~~li l. .sx..;, ..,_.1_,...11 Po mom miljenju je pravo ono kako tvrdi pisac. -2 .s:U ili 0~ kod, >UZ<, pri< - izraava blizinu jae nego = Tako se moe rei Jt:" .sJ.:. ja imam novaca i onda kad novci nisu uza te dok se ..Jt:" :S~ moe samo onda rei ako je novac u momentu govora uz onog koji govori; :.,:; , . ,_".,.; .. , "".,.. ... ... y ~};~JJ u- J_~ Gospodare, daruj mi od sebe valjan porod! (Kuran Ill, 38); -~t~ V: ~~j;J"\c-; u-_ t ..:~ ~t:;f Obasuli smo ga svojom milou i poui/i znanju. (Kuran XVIII, 66).
;

J:::

-3 ;:,_,~ moe znaiti: a) da se neko ili !Jeto nalazi ili da se neto dogaa nie nekog mjesta, na pr. .!l )j; ~~J:; ~~ Neka lice tvog neprijatelja bude pod tvojim nogama!; l;i:j! l" .... " 1~ u-'' Sudarili su se pod San' om; ,r. ~J u-'' ~ _, Meu njima dvojicom je manje razmaka nego ta se moe kamenom baciti; b) da se neko ili neto uz nekoga ili uz neto nalazi, na pr. _;::,, ;:,_,~ Tik do rijeke; \~j ~_,~ Dri Zejda! (koji je blizu tebe). e) da je neto sitnije ili slabije od neega, na pr. :::-.;lli v ~~ ~~ ~J>~~ Koliko je srebro manje vrijedno od zlata toliko je on od tebe; - -

#. . . . ,. .

............. , .

" Mugni l, str. 125.,

" Ibid., str. 285-288.,

Sintaktike

funkcije arapskih prijedloga

573

d) moe znaiti to i ~ drugi, ostali, na pr .!U;~_,, t:~_, A ostalo oprata (Kuran IX, 115). Nekad u-'~ znai da se neko ili neto iz neega izuzima, na pr. 0J> ~ 1): r_c'11 On je potraio vas mimo sve ostale ljude; ~ <JJ> ~lli~~~ ~ Imetak se ne stie bez truda; .:.t_,, 1:,:1 ~ Pa. neemo nita odluiti bez tebe (Ibn Hiam

2-:.:: ..;-

ll, 313). e) da je neto pred nekoga ili pred neta stavljeno kao zapreka ili zatita, na pr.~~- f-'> ~ Pred njima nema nikakva zastora; ._t.i ~ .:r <JJ>~.:,\('_, Moj tit prema onima kojih se ja uvam bijae . .. ; (Omer ibn Re bi a) ;_,..~.ill,_,~ )::J~_, f'!~l u-'> Trljati su ga obuenog u ko~ulju (lb~ Hi~!lm 342); ..;_,, rt> :; G- Branio ga je i titio; (Ibn Hiam l, 276); ~J; .:,J> .:r J.,__,...ll~.;_, Ko ini dobroinstvo da sauva obraz (Zuhajr, muallaka); f-'> ~G Borio se za njih (branio ih je).

.IY

-4 ;:.; medu -

moe imati:

a) prostorno znaenje u pravom ili prenesenom smislu, pa dolazi uz glagole koji znae >spojiti< ili rastaviti, a genitiv koji iza ovog prijedloga dolazi stoji uvijek u mnoini ili je kol~ktivna imenica, na pr. G; Sastavio nas je, ;3:;J Rastavio nas je; N.fl ~ Q\ _, J sloio je njihova srca (Kuran Vlll, 64); " .- " . . r. b) moe znaiti vrijeme, na pr, ;~l~_,~~~~ .!l;.,jl Posjet/u te u vremenu

tf

G:.;

od jutra do podne. Ako iza 0. slijede dvije imenice, onda se druga spaja sa prvom pomou veznika ~ >ic, na pr. ~ _, r} ~iti- {:_t.;. 1;1 Ako neto nastane izmeu majke i njene
kerke. Ako li je jedno od ta dva imena lina zamjenica, onda se iza veznika prijedlog mora ponoviti, kao .:.G;_,.;.; Izmeu mene i tebe; ~;!~-'J-! Izmeu mene

i moje

brae.

Nekad ~ - ~ \. ili ~ lJ oznauju uklJuenje dva ili vie dijelova koli sai njavaju neku cjelinu, na pr. ;'0 _, -~ 0, r~l Neki su ljudi pobijeni, a neki zarobljeni; ~foi _, ~_,;.:. ~ \. to poznato to nepoznato; ,:i_,~ 0--! \.lJ~ Doli su kako siromani tako i bogati." Izraz :S~~ znai pred nekim ili >U neijoj vlasti na pr. ~~ ~ Pred todom; l~ ~ .:r _, f~ f'!~ ~ .:r tt.;_, Stavili smo pred njih prepreku i iza njih prepreku (Kuran XXXVI, 9).

-5

-;J.

Ide svojoj kui;

divljai

prema nekom mjestu< ili >prema poe (neem), na pr. -;J. Po njegovim rijeima.

lJ

!.JI>-;;._;._

. -6 J~ oko e, na pr. hf~ J~.; _u=..,:)ll ;-;;;. ~~ Kao da su oi (ulovljene) oko naih adora .... (Imru ul Kajs, muallaka). -7

Prije toga je bio namjesnik;~:,:; 3_~ :J _J;;.:.:_ (G':J~ vam dali prije nego doe dan sudnji (Kuran ll, 154)

:fi >>prije

slui kao vremenski prijedlog, na pr.

l: 1~1 Dijelite ~d onog to smo

:Lt.. dl; J:; <;If=.,

" C. M., A. Gr., str. 279-280., Akrabul-navarid, pod ~

574

Dr.

Sair Sikiri

e-JI J..,

Doao sam poslije svanua; ~.;_,.!J:.:;~ Egipat je iza Sirije; (:;.:. v i~i -:ii;:" Njih su poslije naslijedili izrodi (Kuran VII, 168).

-8

J:.:;

poslije - moe imati mJesno i vren;ensko znaenje, na pr. ~

-9 j.t:l ili rl~ >pred - oznauje mJesto, na pr. :'jj' rt.l Pred kuom;~~~
Pred tobom;

,..t:l" i.;l:' d vo ~ Nekad mi sdesna, a nekad sprijeda.

-10 ~l)) ili ~ iza >~a - kao ('.;;.:.r. ~\;) ~":9 Pa su ]e ~o~~vezu) bacili za lea (Kuran III, 187); -.,..~1 .~.;_, ~ Iza zastora; ~t._,("-~\ U:!! t. ~ Zna ta je pred njima. (prolost) i ta je za njima (budunost) (Kuran Il, 255).
-ll ;;; nad~ vie - upotrebljava se za prostor u pravom i prenesenom smislu kao i za vrijeme, na pr. )~\ '/J'jr::.J.;_, Digli smo nad njih Tllr (Sinajsku goru) (Kuran IV, 154); "~,;:.s> .JJ}_, l nad svakim uenjakom ima (vei) znalac (Kuran XII, 76).

-12 .:::i >pod, na pr. j;s--0 u'('J Pod njim (zidom) bijae njih dvojice blago; (Kuran XVIII, 83); ~:Ji~ v Ispod njihovih nogu. Neki od ovih prijedloga kao ~ - ;;'j i Ji mogu imati deminutiv, na pr. " ,. .... , ,.,, !. , . , , ~1.111 ~ Podalje od kue; ;>".;'li.Y.,J Povi zemlje (lmru-ul-Kajs, muallaka); ,C:iIIJ..:.:.i Poprije svanua.

RESUMlli LES FONCTIONS SYNTACTIQUES DES PREPOSITIONS EN ARABE. Dans ce traite on etudie les prepositions arabes et' leurs fonctions syntactiques quant a leur signification differente. On souligne. !'importance des prepositions dans !'emploi verbal, car en changeant ra preposition, c'est-a dire en changeant sa signification, on change, pour la plupart, le sens verbal aussi.. Plusieurs exemples eclairent ce phenomene dans !'arabe classique.

OMER MUSIC

jEDNA TURSKA PJESMA O SARAJEVU IZ XVII VIJEKA

Prirodne ljepote Sarajeva i njegove okolice, te ivot i obiaji sarajevskog stanovnitva privlaile su na sebe panju ne samo mnogih stranih putnika nego su nale odraza i u pjesnikim tvorevinama nekih sarajevskih pjesnika koji su pisali na turskom jeziku. Dosada je bilo poznato 9 turskih pjesama od 9 raznih pjesnika koji su pjevali o Sarajevu. Sv:e te p jesme sabrao je i izdao Meqmed Handi u svom radu Sarajevo u turskoj pjesmi (Glasnik Islamske vjerske zajednice (GIVZ) godina XI, 1g43, str. 161-174, 193-206, 235-250 i 269-281). Od ove radnje Handia postoji i separat. Te su pjesme napisane u vremenu od kraja XVI do sredine XIX vijeka. Handi je publikovao te pjesme kronolokim redom kako su postale, i to u izvorniku, prevodu i s najnunijim komentariina. Handi je dodao i ono to je bilo poznato o ivotu tih pjesnika. Za najstariju od tih pjesama o Sarajevu Handi je smatrao pjesmu u slavu Sarajeva od poznatog turskog pjesnika Sarajlije Muhameda Nerkesija (15921634).1 Kao to je poznato Nerkesi zauzima znaajno mjesto u turskoj knjievnosti i nauci. O njegovu ivotu i radu dosada su pisali mnogi naunici. Stoga se mi ovdje neemo zadravati na podacima o njegovu ivotu nego emo napomenuti, to je ovdje vrlo vano, da je Nerkesi izmeu ostalog bio kadija u Sarajevu J da je umro 1634 g. Druga pjesma po redu o Sarajevu koju je publikovao Handi potjee od pjesnika Sebletija. O njegovu ivotu i radu nemamo ,nikakvih drugih podataka osim onih koje nam prua ta j edina njegova poznata pjesma. Iz te pjesme se vidi da je i Sebleti kao i Nerkesi rodom iz Sarajeva i da je ivio sredinom XVII vijeka Daljnje tri pjesme o Sarajevu postale su potkraj XVII vijeka, tanije nakon 1697 g., kada je Sarajevo doivjelo svoju najveu katastrofu. Te godine je Evgen Savojski s velikom vojskom prodro do Sarajeva, tri dana palio i pljakao ovaj napredni grad i tako ga pretvorio u gomilu praha i pepela." Jednu od tih pjesama napisao je neki Reid efendija, rodom iz Sarajeva, a drugim dvjeina autori
' Zakladnicu (vakfiju) Hadi Perv!Za si na Abdulazizova u Banja Luci od 27 ramazana 1039 g. - 10 maja 1630 g. lega!izovao je banjaluki kadija i mufeti .Nerkesi Muhamed, iz ~ga se vidi da je Nerkesi bio kadija u Banja Luci 1630 g. Iz datuma u muhuru (1030-1621) vidi se godina stupanja u kadijsku slubu. Arh iv Vakuf. direkcije u Sarajevu br. 358. O katastrofi Sarajeva 1697 g. vidi: P rine Evgen Savojski u Sarajevu 1697 g. od Pr. Josipa Matasovia, Narodna Starira sv. 14, str. 96-107, Zagreb, 1-XII-1927,

576

Omer

Mui

nisu poznati. Handi je dalje publikovao jednu pjesmu od pjesnika Mejlija iz Sarajeva koja je postala sredinom XVTII vijeka i tri pjesme iz sredine XIX vijeka, a potjeu od pjesnika Hasibija, Rizaija i Zuhdija, svih iz Sarajeva. Na kraju svoga rada Handi je donio jednu pjesmu o Sarajevu kojoj nije mogao utvrditi vrijeme postanka ni ime autora kao pjesmu nekog dervia. Mi smo meutim utvrditi da ta pjesma potjee od poznatog turskog pjesnika i dravnika, Mostarca Dervi pae Bajezidagia. To je uostalom znao i Salih efendija Hadihusejnovi zvani Muvekit. Govorei o Dervi pai Muvekit donosi u svom djelu >.C....~.J~l ~.Jlh tu pjesmu i napominje da ona potjee od Dervi pae. 4 Cudno je da su ovi Muvekitovi podaci nekim sluajem izmakli panji ne samo Dr. Safeta Baagia nego i Mehmeda Handia, jer ni jedan od njih ne zna da je Dervi paa Bajezidagi autor te pjesme. Ne zna se tano godina kada je ova pjesma nastala, ali kako je Dervi paa bio 1008/1599 bosanski beglerbeg, to je vrlo vjerovatno da je on u td vrijeme krae ili due boravio u Sarajevu i da je tada spjevao tu pjesmu. No, kakogOt;l bilo, ova je pjesma mogla nastati prije 1612 godine, jer je on te godine junaki poginuo. Prema tome Dervi paina pjesma je svakako sada najstarija poznata turska pjesma o Sarajevu, pa bi je trebalo staviti na prvo mjesto meu turskim pjesmama koje je izdao Handic. .Tome nizu dosada poznatih turskih pjesama o Sarajevu moemo sada dodati jo jednu koja dosada uopee nije bila poznata. Ova pjesma nalazi se u . jednom kodeksu turskih rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu (br. 404/51). Ovaj rukopis je otkupljen 1951 godine od M. Garevia iz Banjaluke. To je kodeks od 135 listova, veliine 19,5 X 9,5 cm, a sadraj mu je dosta raznolik. Pored raznih nmlitava, tumaenja 'islamskih obreda, hadisa, pravila o itanju Kurana i pravila metrike tu se nalazi nekoliko nabonih pjesama, jedan komentar na poznatu pjesmu Kasidei Emali na turskom jeziku, podaci o turskim namjesnicima u Bosni od 1463-1720, spisak ureda (kancelarija) u turskoj dravi i napokon na listu 47 do 51 odua pjesma o Sarajevu od 90 stihova u formi rubaija, i nju elimo ovdje prikazati. Nije oznaen datum, ime autora ni ti prepisivaa ove zbirke, kao ni mjesto gdje je ona prepisana, ali na osnovu poda taka koje ona prua, moe se zakljuiti da je nastala najranije 1730 godine u kojoj se spominje zadnji bosanski namjesnik Topal Osman paa koji je zabiljeen u ovom rukopisu. 5 Ova pjesma o Sarajevu je vrlo bogata kulturno-istorijskim i etnografskim podacima, i ona je po tome privukla nau panju. Njena literarna vrijednost nije naroita, a i jeziki je interesantna to nam upravo svojim literarnim slabostima, a jo vie nedovoljnim obrazovanjem prepisivaa naeg primjerka, prua neke zanimljive elemente vulgarnog turskog jezika koji se upotrebljavao u Bosni u vrijeme kada je ona prepisivana. Ova pjesma kao skoro i cijeli rukopis pisani su, uglavnom, dosta razgovijetnim neshi pismom, ali s velikim brojem raznih pravopisnih greaka od kojih su mnoge tako velike, da ne daju m'Ogunost da se ovaj
' Mej li je pjesniki naziv Kjuranija Dervi Mehmeda iz kao pjesnik, obrazovan ovjek a naroito kao izvrstan kaligraf je 1125/1713 u Sarajevu a umro 1195/1780 u Travniku, Glasnik 1918, str. 61 i XXXI, 1ll19 str. 50. Vidi .e... Y. ;~> t); autograf u Orijentalnom institutu u strana 236. ' Njegovi potomci su tuzlanski kapetan i. kasnije na1:vani Sarajeva koji je bio poznat arapskog pisma talik. Roen Zemaljskog Muzeja, XXX, Sarajevu br. 62'1 svezak I
Tuzlii.

Jedna turska pjesma o Sarajew iz XVII vijeka

577

rukopis pravilno deifruje i pripremi za tampu. Stoga smo moraii da se zasada zadovoljimo time da ovdje dademo to mogue iscrpnije sadraj ove pjesme, jer ona to bogastvom svoga sadraja potpuno zasluuje. Kako je autor ove pjesme nepozna t, o njemu nemamo nikakvih drugih podataka osim onih koje nam prua sama pjesma. On je, vjerovatno, bio srednje obrazovan ovjek koji je pripadao staleu uleme ili moda obrazovaniji trgovac koji je otselio iz Bosne i nastanio se u Carigrad u, kako to vidimo iz naslova pjesme koji nikako ne potjee od autora nego od nekog prepisivaa. Na osnovu prouavanja teksta ove pjesme doli smo u mogunost da utvrdimo ime autora, mjesto i priblino vrijeme postanka. Na poetku ove pjesme stavljen je naslov pisan crvenim mastilom preko prve dvije strane koji glasi: .
.1
1

.;\::j\~_,J._:!.:;\{'_. ji: .U~I.:-1 ~~.1 0J.i)!S"L ~~<S.;f~...J.l~l_,\iJ\...j

)~..,...... ..:"~!~ ~_,...!._,.) ~.) )"cl_:l,_,

.,~\,.._. . J.JI_, ~)("j\J 8 4.!-<S_..!. il J~~ .1 ~.,".i J_,I .. J.~JJ.f" cl..;~jl

':.r.-1 ~

ee

To u prevodu znai: Jedan Sarajlija koji je ranije otselio u Carigrad nakon izvjesnog vremena sreo je tamo jednog svog sugraanina S araj liju i u razgovoru s njim osjetio je enju za svojim starim zaviajem i spjevao ove stihove. Iz toga slijedi da je ovu pjesmu spjevao neki Sarajlija koji je otselio u Carigrad. Tako smo utvrdili mjesto postanka i porijeklo njena autora. Pisac ove pjesme nigdje ne spominje svoga imena, ali se na osnovu jednog stiha moe zakljuiti da rhu je bilo ime Ahmed. U stihu 27 pjesnik kae:
..~ )J..:;-<

J--e.i_,~:-..:..

~ cl:...k ~Iki

~.i> ''j.J.....)lj ._,Al. ~

).u~

")

1!

~:._.

To u prevodu znai: Kako je moj imenjak, ponos svijeta, na ~alko-zade? Obasjava li grad svjetlom svoje velike uenosti? Na osnovu jedne biljeke u rukopisnom zborniku Muhamed Enveri efendije Kadia (III, 153) zna se da je godine 1019/1610 u Sarajevu ivio pjesnik Malko zae Ahmed efendija od koga Kadi na oznaenom mjestu donosi jedan gaze!.
U tekstu .sl.r" .s.;t-:0 treba .sl.r" ' U tekstu ):- treba .J'({"

' u

tekstu ..,... J.slr U tekstu j' .J treba .::..-I.J U tekstu J'I treba .Itl " U tekstu ~l treba S:.l " U tekstu~ treba

.srr'

J.

treba ~;!)"

J!lr J.

r.-

" U tekstu~ treba ~;J '' U tekstu :;_,. lj treba ylj

57S

Omer Mui

Baagi kae da se Malko-zade Ahmed efendija spominje u Sarajevu kao pjesnik 1019/1610 i kao ugledan graanin 1061/1651 g. (Vidi: Znameniti Hrvati Bonjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, Zagreb, 1931, strana 4.) Kako na pjesnik u navedenom stihu naziva toga Malkoevia svojim imenjakom (~) mi na osnovu toga zakljuujemo da mu je bilo ime Ahmed. Iz daljnjeg sadraja moemo zakljuiti i priblino vrijeme kada je pjesma postala, te prema tome i vrijeme kada je ovaj pjesnik ivio. Za to nam slui, pored navedenog stiha u kome se spominje Malko-zade Ahmed efendija, za koga znamo da je ivio 1651 godine, i jo neki stihovi, ali ve na osnovu citiranog stiha i datuma, kada se posljednji put spominje Malkoevi Ahmed efendija, moemo sa sigurnou tvrditi da je ova pjesma postala prije 1651 godine. Stih 28 daje nam mogunost da vrijeme postanka ove pjesme jo blie oznaimo. Naime u stihu 28 pjesnik kae:

If.':)~ 16cl..:..M . J;\......

/15:JJ)./'f' ~
<S .k..!. 11jy >lj~ ~<(

'->.;,;. 18.:Ar l!. <S.J .,l

To u prevodu znai: Kako je na Nerkes-zade, ponos pjesnika, kutija naunog blaga, riznica cjelokupnog znanja grada, kako li je sada? Nema sumnje da pjes~ ovim stihom pita za poznatog pjesnika Muhameda Nerkesiju koji je, kao to smo prije spomenuli, rodom iz Sarajeva i koji je umro 1634 godine. Prema tome ova je pjesma morala postati neto prije te godine, jer na.pjesnik pita samo za ljude u Sarajevu. Mi danas ne znamo tano kada je Nerkesi napustio Sarajevo, ali znamo da je u njemu ivio godine 1610, pa bi vjerovatno ova pjesma u to vrijeme i mogla postati. Naime Kadi u svojoj kronici (III, 153) biljei da se u Sarajevu 1610 1godine dogodio jedan nemio sluaj. Potukli su se braa Hadidervievii, tako da je mlai brat ranio u ruku starijeg. Taj sluaj prikazali su u nekoliko stihova Malko-zade. Ahmed efendija i Nerkesi. Iz toga proizlazi da su ta dva pjesnika godine 1610 ~ili u Sarajevu, pa je na osnovu toga vrlo vjerovatno da iz tih godina potjee i naa pjesma u kojoj pisac pita za obojicu spomenutih pjesnika kao stanovnike Sarajeva. Pr!!ma tome ova bi pjesma postala poetkom XVII vijeka i neto je mlaa od Dervipaine pjesme, a starija od Nerkesine. Za utvrivanje vremena postanka ove pjesme moe nam posluiti i 29 stih koji glasi:

;.l~;~J.,I'~~

~4-l;#Jt{
l::.Jo J\;IJ ~

._r._,.;.. ~l ~ JJI ~
" U tekstu !l_, Jft'" treba !l) J~ j"
111

U tekstu ~..l treba cl~.J.

U tekstu j_,.. ,.>lj treb:t :.r''.l1j

11

" U tekstu.:,'_,s.l!

.srJ

treba

0'..:1! J~

" U tekstu.}_,)'~ treba /~ " U tekstu ~P treba \:~p

Jedna turska pjesma o Sarajevu iz XVtl vijeka

579

To

znai:

Kako je Abduldelil, gdje ima njemu neko ravan? Nije li on svojim potpunim obrazovanjem jedinstven dragulj? Na pjesnik se ovdje vrlo vjerovatno interesira za onog Abduldelil efendiju koji je poetko~ XVII vijeka bio glasoviti profesor na Gazi Husrevbegovoj medresi u Sarajevu. 21 Njegov uenik je bio Mehmed ibni Musa, poznat po imenu Allamek (mali sveznalica) umro 1046/1636. Kada je umro njegov uitelj Abduldelil efendija, ne znamo, ali je vrlo vjerovatno da on nije mogao mnogo nadivjeti svoga uenika Allameka koji j e do svoje smrti stekao veliko znanje i glas kao naunik i pisac. Kad sagledamo i uporedimo sve gornje podatke, moemo zakljuiti da je ova pjesilJii postala poetkom XVII vijeka, a prije nego to je Abduldelil efendija otiao s poloaja muderisa G. H. medrese 1625 godine. Ova pjesma o Sarajevu je po broju stihova najdua od svih dosada poznatih pjesama. Ona je isto tako po broju podataka koje nam prua bogatija od svih . drugih. S literarne strane, meutim, ona zaostaje iza skoro svih navedenih pjesama, a naroito iza pjesama Dervi pae i Nerkesija. Meutim. na osnovu rukopisa kojim dosada raspolaemo nama riije mogue donijeti konani sud o literarnoj i jezinoj vrijednosti ove pjesme. Na osnovu rukopisa jasno je da na primjerak nije autograf niti prepis obrazovani j eg ovjeka. Stavie prepisiva naeg primjerka nije znao osnovna pravila pravopisa, a mjestimino teko da je i sam razumio ta je prepisivao. On rijei prepisuj e veinom onako kako ih uje, te izgleda kao da mu je neko diktirao napamet ovu pjesmu. On uope, moe se kazati, nije znao znaenje mnogih rijei. Kako je nepaljivo pisao mnoge rijei, pokazae dovoljno ovo nekoliko primjera. On piej\)mjesto <h-"\ mjesto ~l (t" mjesto ~l,., fl._,~ mjesto JlJ.Y. .;l.,)l >l!. mjesto .:A.u~l! .r 1_,.1.!. mjesto .r J rl!. Jy mjesto J':cl _,..,1 mjesto J--">1 , itd. Kod mnogih rijei stavljao je diakritike take tamo gdje im uope nema mjesta ili ih izostavlja ondje gdje treba da budu. Pored ovoga mnoge kratke vokale koji se u starom turskom jeziku izostavljaju ili oznauju posebnim znacima za kratke vokale, tzv. hareke pl. harekat, on je oznaavao slovima koja slue za oznaku dugih vokala. ~ apr. .JJ......o.J.>~> tS.>I~ (. mjesto .;,J......o.>~l .>b ('.' J.r>v uS'; mjesto J-o>v ..,.s".; ul.J"I! .s_;-1. mjt;!sto ul.J"I! .}! J_f; mjesto Nije rijetka ni zamjena slova, napr . .rl mjesto .}l ,j>jf ~jesto ~:uf . Pojedine rijei pie raznoliko, napr. (U.\. ~L.. (.L..; ~e,. lc.J>. Sve ove pravopisne greke bi se mogle oprostiti, jer su odmah uoljive svakome tko iole poznaje turski jezik i njegov pravopis, ali je prepisiva katkada bio toliko nepaljiv, da je pojedine rijei, sintagme pa i itave reenice pisao tako da su one postale potpuno neshvatljive i ne objanjive. Zbog ovih nedostataka u pjesmi su pojedina mjesta postala neitljiva tako da bez bar jo jednog prepisa ove pjesme nije mogue dati pouzdan tekst itave pjesme. Zbog toga smo prisiljeni da se zasada ograniimo da objavimo samo pojedine njene dijelove i da prikaemo sadraj ove pjesme koja nam daje toliko podataka o Sarajevu iz poetka XVII stoljea.

.:-v

.J">.

" Abduldelil efendija je bio profesor (muderis) na Gazi Husrevbegovoj medresi od 1013/1604 godine: (Spomenica Gazi Hu;revbegove etiristogodinjice, str. 148, Sarajevo 1932. (Prema hudetu sarajevskog kadije Ahmed ibni Husejna od 24 ramazana 1034/1625 o sporu dvaju sarajevskih trgovaca u kojem je svjedok muderis G .. H. medrese J-i.JJ> 1;.l1.1 .J!.. 1 ..U1 ~ U: ~ vidi se da je Abduldelil efendija bio muderis do 1625 g. (G. H. biblioteka, inv., br. 15).

J--

580
ine

Omer Mui

Po sadraju ovu pjesmu moemo podijeliti u tri dijela. U prvom dijelu koji stihovi od 1-18 pjesnik opisuje Sarajevo i njegovu bliu okolicu. To je najljepi dio pjesme. U drugom dijelu (stihovi od 19-35) pjesnik se interesuje za uene ljude u Sarajevu. Trei dio ine stihovi od 36 do 90, i tu se pjesnik sjea nekih znamenitih linosti iz sarajevske arije i javnog ivota u Sarajevu. Mi smo u ovom radu pokuali da donesemo potpun tekst samo prvog dijela ove pjesme, dok smo se za ostale dijelove pjesme iz napred navedenih razloga morali ograniiti zasada samo na to da to je mogue detaljnije reproduciramo njihov sadraj. Prvi dio pjesme (stihovi 1-18) glasi:

~_,> ~ ($'-'.!-'--*';.

".:.~.o_,;~.) ($)b

t.

1.>.:-y.. l.!.sJ) .k.!._,,

~11_,.;..1 J~' u\:!

u).i_,~j'

..:r-Y.. ul::.....b ($1~_,,

)>;>tj!.- o..W~
,:)

\!~~~($~ J 1.fl\s.l:_,, IS" ~..4

JI..r-1~l (..Lo 4~
;..l.jl.:' v-J>}

,.:.y. U_, . l ...,.l(,.. . \ .i_,).J""'

r..)

JJ""'J~-~)~~

)_,~ ~_,.., v;\fl

r_,> ul_,~; l~!;.

. l

u{iJ."" )l l f"' .:J ~.~-~~

41~1 ~..!...)_,.;_,1

~l \.i oi.JJI.i ~
5

...r-j>- ($)>)_,- lA...

d)IJ )).J""' o .iii ($_i .. . . l . If"'_,.... !,)~ -'~. _,...,
"U tekstu ,,:,., :;~> .s)~ treba ,J ..~.o;~>~~~ " U tekstu e;_.; J~ -treba .s...; _,k " U " U ,. U "U tekstu ~~ treba r:"!.i!l . tekstu ~ Y" treba r-1 _,.. tekstu .~u Y" '.J_,.., J treba JY" tekstu<$";}~\ treba <$"~.\

~."......J J.~~<..~>~'
<.>.iL. ~~ \->'

d ).t> so($..I.::u.n.! l \.i

J;-'""

" U tekstu .~l treba }.

"u tekstu .JI.iJI .li_,! treba ,JI_,<-;1

" U tekstu e; .x;.,;' treba e; .x;f

':"'r

Jedna turska pjesma o Sarajevu iz XVII vijeka

581

i,)\_,>.1 do;jJI ~

1..>.:.._,;.. ~::~l J~
If:> -J~;:' '-;'Y
., u

!.l' '.J"

j>'((f

"c.J~)h

,.r._,:.. .:-;J 15)'~)'

".:,l_j;-1 .:,I;J-' .~;~

10

.,r_,:..

1..1');~1 wk!- '-!-'i.: _,...JI sodJ_,.f,n.l

~.lJ ).j

~.li\r.- ~_,...,. J,J.

l

..r_,;. '-! r':.! d_);\:;

1.>,0;,j'o.J)j_,
-..>.:.._,;.. .,,_,... d)Jt.,t

....:.!L ~ . ...~ .JI )4:!3 J, ~

).j ....,

...>,t,h 4.:....,.).:- l_.J;~ ~ u!lJI J. o-' L. Ji:'.r

tekstu "''-"" tr~ba ..rl-"" tekstu JJ.:'":' r treba J.A:f.Y. tekstu ,jl,;,>-1 treba 1)1_,>.1 tekstu ~~ treba ~~ najstarijim dokumentima (Vakuinama Isa-bega Ishakbegovia iz 866/1462 g.) Trebevj se pi~e l!LJ~ ; vidi Prilozi za orijentalnu filolog.iju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom upravom, U, Hazim Sabanovi, Dvije najstarije vakufname u Bosni, str. 10; Sarajevo 1952. "U tekstu J J--" treba J; J-"" :lli u tekstu e/ J J:._ treba oi'~ "U tekstu oi' JJI Jfl treba <S" fl.:~l "U tekstu !l J.>.:._ treba !1...:._ "U tekstu !l...;l..e- treba !l.>:::l..e"U " U " U " U " U

" U tekstu 0_H,Jh treba ~fl.-:

"U tekstu .$'treba.[ "U tekstu .;.i"J';; tl'eba .;.. ~J"; "U tekstu ~$"';"' treba <J;L...
37

582

Omer Mui

"h;'ijJ~.r~ ~.,>~J'J~

.~,"'~eJJ'~
15

~;~l ,j\;JIJI

4}J .l' v-l' w~ 1..>.:. ~fl> jy

.r

,.r..;.- ~wiJjl .)\.!.'-!j.

~)Jl

"J."-" ~r. r.r ."L. V"...h,')

'-!~') "\_~);_,~$
)Jft,JJ..t.J Jp

IS~)~\:..~
;.,) .I'J:-,J);}JI

.r 'w.ult )...
znae:

Navedeni stihovi u prevodu

Kazuj, lahore, o mom zaviaju, kako je? Izloi mi nj~gove prilike, kako je onaj privlaivi eher? Je li Sarajevo kao raj ukraeno ljepoticama? Kako je to legendarno mjesto koje svojim sjajem obasjava obzor? Kako da ga hvalim, kad mu je malo ravnih na svijetu? Da reknem da je drugi raj, ne bih slagao. 2ubore li na sve strane potoci? Izviru li hladna vrela? Pije li se rujno vino jorgovanske boje?
"' U tekstu

~J~ J;_,

treba

J~ J"S~

"U tekstu Y"~J~jJ>- treba Y'~J~..i"J~ " U tekstu )"'; treba ~~l~ " U tekstu ~JJ~ treba ~.;t~ " U tekstu ~ Y. treba

_N J'

.. u tekstu . ;r treba
" U tekstu " U tekstu

.JJ"
,:,,..a.;

" U tekstu <S'}~ JI( treba <S'} J!{

.;1".)\;1!.

treba .:,IJ;ll!

,:,..illi

treba

Jedna turska pjesma o SaraJevu lz XVrl vijeka

Je li zasjela vesela druina gospodski na cvijetnoj livadi? Da li uivaju? Kako li se zabavljaju? Jesu li mi prijatelji zdravo? Pita li kogod za me tamo? Kau Ji za me: Otiao je? Je li sve dobro, staro i mlado? Kako zdravlje slui prijatelje? Zive li braa u ljubavi? Kako su age i begovi? Kako je sirotinja bijedna?
Sjea li se jutarnjih uranaka? J esu li svjei sabahzorski vjetrovi? Jesu li dobro svi ugledni i ostali prijatelji nastanjeni u okolici?

. Kako mi je Trebevi planina? Je li sav pokriven? Je li mu vrh pobijelio od mraza koji je pao kao snijeg? 10 Da li mjesecolike ljepotice izlaze na A.bu-Hajat? Da li tamo teferie? Jedu li se razna jela? Pije li se ona voda hladna:? Jesi li iao na vodu Bendbau? Da li si obiao vrelo Topuk (Topi ik)? Kako su rn,nogi zaljubljenici? Gase li svoju ljubav napajajui se tamo? Ode li u Bare na etnju? Zagleda li ljepotice tamo? Da li se na vodi umivaju skinute i otkrivene? Dolaze li u grupama momci? Da li se lijepo zabavljaju? Jesuli im kose uvijene sa.zumbulima kao u vila? Kako je Soukbunar? Je li ugodno to izletite ehera, gdje potoci dan-no teku i ubore? 15 Pjevaju li kumrije i slavuji u toj rajskoj u tom Iskenderbegovu vakufu, u tom opem ruinjaku? Kuca li sat" (kula?) danonono? Oglauje li svako vrijeme? Okre.e li se stalno toak (arak)? Kako mu je muvekit?
" Ovo je dosada najraniji spomen o sarajevskoj sat-kuli.
bai,

37*

584

Omer Muic

Dolaze li svi prijatelji svakog petka da posjete harem? Da li ga posjeuju mjesecolike ljepotice? Tee li adervan? Jesu li sada mektebi puni nevine djeice? Ue li svaki dan pred pomonikom mualima prole lekcije? U drugom dijelu svoje pjesme pjesnik se, kako smo rekli, sjea raznih ue nih ljudi u Sarajevu iz onoga vremena i daje njihove karakteristike. Tu se na prvom mjestu spominje sarajevski mula koji asno izvrava poslanikov eriat. Za kadije kae da su naroito ugledni ljudi u gradu. Zatim poimence spominje nekog profesora (muderis) Pari efendiju"" koji svakog jutra predaje gramatiku i sintaksu arapskog jezika. Zatim pita za nekog. Hatir-zadea koji je Obrazovan i svjetionik dervia (nur-i aikan). Pjesnik se dalje sjea nekog Nedarzadea za koga kae da je dobar ovjek i gospodin. Za nekog Bali efendiju kae da prouava tefsir i hadis. Bukurevi (Buku revi) Omer efendija svakog petka dri propovijedi svijetu u damiji. Dalje istie svog imenjaka Malkoevia (Malko zade) za koga kae da je ponos svijeta i da svojim znanjem osvjetljava grad. Nerkes-zae mu je ponos pjesnika. Za Abduldelil efendiju kae da je tako uen, da mu nema ravna. Sejh Hanikaha je poboni asketa, blagi, poznati i rjeiti propovjednik. Neki Pehlivan-zade svakog petka lijepim i melodinim glasom ui hutbu. Za Hadi Ahmed kalfu kae da je glavni mujezin i njegov iskrep.i prijatelj. Za ;Hafizovia (Hafiz-zae) kae da p jeva umiljatim glasom kao slavuj i da osvjeava svoju druinu. Od ovih linosti za koje se interesuje na pjesnik mi danas znamo za Malko zade Ahmed efendiju, koga smo ranije spomenuli. Na osnovu podataka o njegovu ivotu kao i ivotu nekih drugih linosti koje na pjesnik spominje mi smo mogli utvrditi vrijeme postanka ove pjesme i utvrditi kako se zvao njen autor. Ko je Bali efendija to ga spominje na pjesnik i za koga kae da prouava tefsir i hadis i da se bavi naunim radom, ne znamo pouzdano. Dosada se znalo samo za jednog istaknutog uenjaka u Bosni kome je bilo ime Bali efendija."" On je bio prvi bosanski mula; a umro je 1582 ili 1585 godine, pa on stoga nije nikako identian sa Bali efendijom koga spominje na pjesnik. Kao dokaz da se ovdje radi o drugom mlaem Bali efendiji slui nam injenica to na pjesnik spominje meu ostalim i Nerkesija za koga sigurno znamo da godine 1585 jo nije bio ni na svijet doao. Nerkesi je roen tek 1592 godine. Meutim u nama poznatim i pristupanim izvorima spominje se u prvoj polovini XVII vijeka jedan drugi Bali efendija za koga se zna da je bio rodom iz. Bosne, ali nije poznat da je on kao istaknut islamskiuenjak djelovao u Bosni niti da je uopte u njoj ivio. Ovaj Bali efendija spominje se kao profesor u Carigradu 1049/1639 godine. Zna se jo da je sluio kao kadija u Medini, Jedrenu i Carigradu, te da je umro 1095/1684 godine. (Uporedi M. Surejja Sidilli-Osmani II, 6, Baagi, navedeno djelo str. 2). Na osnovu svega toga vrlo je vjerovatno da se ovdje radi o istoj linosti. Ako bi ova pretpostavka bila tana onda bi se znalo da je ovaj Bali efendija neto prije 1639 godine ivio u Sarajevu, da se tu istakao kao odlian poznavalac tefsira i hadisa i kao takav poput mnogih drugih naih znamenitih uenjaka otselio u Carigrad gdje je postao profesor neke medrese. S druge strane, ukoliko bi ova pretpostavka biJa tana, i
sn Ovo je jedini poznati izvor u kome se spominje muderis Pari efendija. '" Pred ovim Bali efendijom je sluao nauke na poznati uenjak Hasan Kjafi Pruroen 951/!544, umro 1025/1616; (G .. z. M. XXXI, 1919, sv. 2-3, str. 165-166.

ak,

Jedna turska pjesma o Sarajevu iz XVII vijeka

585

ovaj bi nas stih upuivao da je ova pjesma nastala u prvoj polovini XVII vijeka, tanije prije 1639 godine. Dalje, dobro nam Je poznat pjesnik Nerkesi i profesor Abduldelil efendija o kojima sm<? ranije govorili. Na osnovu podataka iz njihova ivota mi smo ustanovili priblino vrijeme kada je ova pjesma nastala. Ne znamo pouzdano ni ko je bio onaj Nedar-zade to ga spominje na pjesnik. U ulici Mjedenici u Sarajevu postoji jedna damija koju je osnovao neki ;t~ r--"1.;:1 (.l.J..I oko godine 996/1558 (vidi Kemura, Sarajevske damije i druge javne zgrade u Sarajevu str. 1-6), a u Sarajevskom Polju jedno selo zove se i danas Nedarii. Moda je Nedar-zade koga spominje na pjesnik identian sa istoimenim osnivaem spomenute damije. Istina od podizanja te damije (1558) do najranijeg datuma postanka nae pjesme (oko 1610) prolo je vie od 50 godina, pa bi prema tomu gornja pretpostavka bila sasvim neodriva, iako autor nae pjesme interesirajui se za Nedar-zadea sam kae Je li mu kosa pobijelila. Ipak .smatramo da se na pjesnik interesira za nekog mlaeg potomka spomenutog dobrotvora. Za ostale li nosti iz kruga sarajevske uleme koje na pjesnik spominje nemamo nikakvih podataka. U treem dijelu svoje pjesme (stihovi 36-90) autor se interesuje za poznatije linosti iz sarajevske arije i javnog ivota onovremenog Sarajeva. Tu on poimence spominje nekog Tavil Hadi Osmana i njegovog brata Muhamed bega. Ko je ovaj Hadi Osman nismo mogli ustanoviti. U Sarajevu je do nedavno postojala damija Tavil Hadi Mustafe kod dananje Tvornice duhana (Kemura, Sarajevske damije, str. 255). Ako bi rije Tavi! ovdje oznaavala prezime; a ne obini nadimak, onda bi smo mogli zakljuiti da su Hadi Osman i njegov brat Muhamed beg pripadali istoj porodici iz koje potjee i osniva spomenute damije Tavi! Hadi Mustafa. Tu na pjesnik dalje poimence spominje nekog mujezina Tilkiti-zade-a, pa nekog Aziz-zade-a za koga pita, je li jo neoenjen i istie da je on poznat po svojoj rjeitosti, lijepoj vanjtini i otmjenom dranju. Na pjesnik se dalje posebno interesuje za svoje prijatelje studente koji su znanje ehera, pa za nekog hodu i carskog slugu koji je ,;ponos sebi ravnih u gradu. Nije zaboravio da pita za janjiare, age i spahije. Dalje poimence istie nekog Memi-kalfu za koga kae da je pretstavnik mudelita (mudelidler seri). Dosada smo imali kao najstariju vijest o knjigovescima u Sarajevu jedan podatak iz godine 1654 (vidi H. Kreevljakovi, Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini I, str. 173). Kr~evljakovi je pretpostavio da je ovaj esnaf postojao i ranije u Sarajevu gdje je pored velikog broja kola i uenih ljudi, i gdje se mnogo gajila istona obrazovanost, mOrao biti razvijen i knjigovezaki zanat. Ovaj izvor nam tu pretpostavku potvruje i obavjetava nas o postojanju ovog esnafa svakako kojih 30 godina ranije. Na pjesnik dalje pita za Jusuf bega, zakupnika ciganske dizje, za koga kae da stalno kupi dizju (glavarinu) od Cigana i da mu je ured (divan) uvijek pun Cigana. Zatim pita za nekog Hadi Bekira koji je rado vien u drutvu koje stalno zabavlja. Pjesnik se naroito toplo sjea Hadi Ahmeda Hadimemia (hadiMemi-zae) za koga kae da je plemenit ovjek, da je uvijek davao utjehe tunim duama, da stalno pomae sirotinju, i zato nek mu Bog ivot produi i ispuni elju na ovom svijetu. Sarajevskoj porodici Hadimemia nalazimo za sada najstariji spomen 1012/ 1604. Tada je Hadi-Memi zade Osman-Celebi iz Sarajeva zamijenio jednu njivu i livadu na Palama kod Sarajeva za kuu u Sarajevu sa sarajevskim muftijom

586

Omer

Mui

Fadlullah efendijom (uporedi: Kadi, III, 117).57 Od ove porodice Hadimemia i znameniti hercegovaki sandak beg i bosanski defterdar Musli paa. Ova porodica je bila u rodbinskim vezama sa drugom poznatom sarajevskom porodicom Fazlagia. 57 " Moda istoj porodici pripada i Hadi-Memi koji se spominje na jednom aktu iz 1606 godine kao svjedok u zvanju bazar bae (Kadi, III, 135). Za. nekog Hadi Orua na pjesnik kae da je naduvenog stomaka, da se ljulja kad ide i da je nestalan. Iako se pravi velikim, .malen je, dok mu je neki Hadi Osman-zae Musli, koji je ostario dostojanstven, uglaen i ured<;m. Moda je ovaj Hadi Osman-zae Musli potomak onog Hadi Memi zae Osman Celebije koji se spominje u napred navedenom izvoru. Pjesnik se dalje interesuje za nekog Halil Baliju za koga kae da stanuje u nekom hanu, da je omiljen i da se bavi nau'kom, zatim za nekog mladia Nalundi-zade-a koji je zapaen od svijeta, pa nekog Hadi H4rem..zade-a, za koga kae da je star i usluan prema ljudima i pita da li se je proao pohota. U jednom dokumentu iz godine 1014/1605 spominje se jedan Hadi Hurem kao svjedok (Kadi, III, 135). Na kraju ovog dijela svoje pjesme pjesnik se sjea sarajevskih bezistana, za koje kae da su okieni skupocjenom robom, kao i ostale arije koja je puna finih tkanina i u kojoj trgovci od zore do mraka obilaze svijet da bi prodali svoju . robu. Pjesnik se dalje sjea jo nekoliko osoba iz onevremenog Sarajeva i pita meu ostalim da Ii se paze Tuzlevi-zade Ahmed i Bekar-zade Mahmud, da li Emir efendija svojim tunim glasom ui salavate na munari do zore, da li se kahvedija Hasan-ah58 koji posluuje goste findanom kafe sjea starog poznanika. Pjesnik mu eli da ga Bog sauva od neprijateljskog pogleda. Dalje pjesnik pita za nekog Hadi Sinana koji mu je bio drag. Moda je ovaj Hadi Sinan identian sa osnivaem poznate Hadi Sinanove tekije u Sarajevu (o ovoj tekiji vidi M. Kalabi, Hadi Sinanova tekija u Sarajevu, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, II, 1890, str. l i 43). Pjesnik dalje pita za nekog Osman-baliju, sina Hadi Husrevova i njegovog brata Muhamed-aha, za Katib-zade Mahmuda iz bezistana, za koga kae da svoju robu daje na kred! t. N.a kraju pjesnik pita da li je zdravo Sejhov sin Hasan.
potjee

Svoju pjesmu o Sarajevu na pjes~ik zavrava ovako:

}\ <S.;}- ~J,..'j._

,.r.y. ~~J..,\ d->

J.t e'.LG ..e t~":/J' .ff.\ J-j:; .1.

Jl~~-~' :;\.!, \~
~y. d-) )y!.i} J

) .\.h' rk>"~.:>)kJ.:>
)::..J>~l

--

>b .

-~

" Fadlullah efendija je bio muderis na G. H. medresi od 1009/1600 do 1013/1604 kojeg je naslijedio na tom zvanju naprijed spomenut i Abduldelil efendija. (Spomenica G. H. eti ristogodinjice str. 148, Sarajevo 1932). "' Uporedi M. Kadi, III, 2, 61, Evlija Celebi, svezak V i VI na vie mjesta, H. Kreevljakovi, Vodovodi i gradnje na vodi u starom Sarajevu str. 182, nap. 30 i str. 209, nap. 21. " Zasad prvi pozriati kahfedija u Sarajevu. Prvi spomen o kafanama imamo i~ 1592 godine. "U tekstu ;.,)J)I.J~ treba ;;J)ic~

Jedna. turska pjesma o Sarajevu iz XVII vijeka

587

To u prevodu znai: Svima onima koji su spomenuti u ovom listu kao i onima koji nisu spomenuti nemam nikakvog drugog dara osim pozdrava. Molim Boga da obraduje sve prijatelje i susjede koji se mene sjeaju. Ako pokuamo da izvrimo poreenje izmeu ove i ostalih dosada poznatih turskih pjesama o Sarajevu, zapaziemo da se ona od njih u mnogo emu znatno razlikuje, 'po duini, jezinoj vrijednosti i sadraju. Ona ima, kako smo rekli, 90 stihova, dok Nerkesina ima samo 24, Dervi paina 7, Hasibina 30, Rizaina 17, Reid efendina 72 i Sebletina 18 stihova. Sto se tie knjievne vrijednosti ona zaostaje za pjesmom Nerkesija i Dervi pae, donekle joj je jednaka knjievna vrijednost Sebletine pjesme, dok su ostale literarno jo slabije od nje. Po svojoj sadrini ova kao i sve ostale pjesme o' Sarajevu, osim Dervi paine i Nerkesine, im,aju uglavnom samo kulturno-istorijsku vrijednost, tj. vrijednost istorijskog izvora za poznavanje drutvenih prilika u Sarajevu u vremenu svoga postanka, dok je njihova literarna vrijednost sasvim neznatna. Po materijalu koji nam ove pjesme pruaju naa pjesma ima najveu vrijednost, jer je najbogatija podacima za poznavanje ivota u Sarajevu poetkom XVII vijeka. U tom pogledu ona ima mnoge slinosti sa pjesmama Sebletije i Reid efendije, koji nam takoer pruaju vie podataka iz drutvenog ivota i socijalnih prilika u Sarajev.u u vremenu kada su one postale. Upravo zbog toga ona zasluuje da se u cjelini izda u turskom tekstu i potpunom prevodu to e biti mogue u initi tek onda kada se nae jo koji rukopis ove pjesme. Prva etiri stiha ove pjesme nali smo u fragmentu jedne medmue iz kolekcije rukopisa, u Orijentalnom instit~tu. To je dokaz da je pjesma bila poznata u ovim krajevima i da je prepisivana, te se je nadati da emo pronai itavu pjesmu. RESUM1li UNE CHANSON TURQUE SUR SARAJEVO. Sarajevo fut chan te A cause de sa position et de ses beaux environs par plusieurs poetes connus et inconnus en ture; on date ces poesies du 17" jusqu'a la moitie du Hie siecle. A cote des chansons sur Sarajevo connues et publiees par le prof. M. Handi (Courrier de la communaute confessionnelle islamique, Sarajevo 1943), on apporte ici une poesie appartenant aux plus anciennes et plus longues de ce genre. L'auteur de la chanson est, d'apres le texte meme (le vers 27), un certain Ahmet-efendi de Sarajevo; le copiste est inconnu. La chanson fut compose au commencement du 17" siecle; la copie fut faite A peu pres ent ans plus tard. Le copiste fit tant de fautes orthographiques que l'on n'arriva pas a les dechiffrer. C'est pour cela et pour le manque de quelque autre copie sur laquelle on pOt la collationner qu'on ne publia pas la chanson dans sa totalite. La chanson a 90 vers (ruba'i); on en publia le titre en prose, les 18 premiers vers, et les quelques vers . (le 27" le 28 et le 29l necessaires pour fixer l'auteur et l'epoque de la poesie, ainsi que les deux derniers vers. Quant aux vers non publies, on publia leur resume. La valeur de la poesie consiste dans ses indications sur Sarajevo et ses environs, sur les erudits et les gens illustres de l'epoque ainsi que sur la vie dans la ville en general. La valeur litteraire est moindre. Le manuscrit (megmii'a) ou la chanson fut trouvee se trouve dans !'Institut Oriental de Sarajevo. On pourra publier toute la chanson si l'on trouve encore une copie.

FEHIM BAJRAKTAREVI

POREKLO UUPLINE POVIJESTI TURSKE CAREVINE

Jo iz doba kad sam bio gimnazista u Sarajevu i vrlo esto razgledao izlog knjiare Mihajla Milanovia seam se da sam tu video jednu istoriju turske carevine od nekog Uuplije (Skopljaka), ali se vie nisam za nju interesovao, tim manje to sam domalo otiao na Univerzitet u Be, gde sam mogao itati glavna i najpoznatija dela o tom predmetu na stranim jezicima. Meutim, kada sam posle vie godina, u biblioteci Etnolokog Seminara beogradskog Univerziteta, naiao na Uuplinu knjigu, uzeo sam je na itanje vie iz radoznalosti nego iz nade da u u njoj nai neto naroito i temeljito. Ipak, taj put sam primetio da su mnoge partije u toj knjizi dosta lepo i zanimljivo prikazane, bar u pogledu glavnog sadraja, bez obzira na njen jezik i razne greke i omake u pojedinostima, pa sam o njoj notirao i izvesne detalje. Taan naslov knjige glasi P o v i j e s t t ur s k e e ar e v i n e o d n a j s t ar ij e g d o n a j n o v i j e g v r e m e n a. P o t u r s k i m i s t r a n i m i z v orima priredio Eref ef. S. Uuplija (Skopljak), Sarajevo 1328 (1910). (Izdanje knjiare Mihajla Milanovia.) U Predgovoru pisac nita poblie ne veli o tome prema kojim delima i piscima je radio nego samo istie: ova povijest, tarih, turske carevine, s objektivnog gledita uzevi, p o n a j b o l j u je od svih drugarica ... i zato je prireiva preporuuje svakome bratu muslimanu ... Tako mi je i dalje ostalo nepoznato ko je taj Uuplija i, to je vanije, koji su to turski i strani izvori kojima se, kako bar u podnaslovu knjige stoji, sluio. Meutim, kratko vreme iza toga, itajui Stanley Lane-Poole'ovu knjigu o istoriji Turske, iji je naslov jednostavno T u rk e y (u kolekciji the Story of the Nations, 5 izdanje, with New Chapter,l908) 1 opazio sam razne upadne slinosti u prikazivanju izmeu obe knjige, i poeo sam ih porediti u detaljima. To pore .. enje je dalo rezultate koji iznenauju i gotovo sve objanjavaju: obe knjige su jednako rasporeene, obe imaju sedamnaest glava, a ak i naslovi svih tih glava su, u osnovi, jednaki i isti! Prema tome, nema sumnje o tome da je Uuplija jednostavno kopija Lane-Poole'a. Sada je bilo jasno kome treba zahvaliti za ono to ima preglednoga, pounoga i dobroga u Uuplinoj knjizi, tj. Lane-Poole'ovu znanju i vetini. Kako je strunjacima poznato, ovaj Englez, s potpunim imenom Stanley Lane-J;'oole (1854-1931), vrio je, meu ostalim, i zvanje profesora arapskog jezika (1898-1904) na Univerzitetu u Dublinu (Trinity College), a istakao se kao znalac istorije i numismatike islamskih naroda. uveno je njegovo delo o islamskim dinastijama koje sadri pregledne hronoloke i genealoke tablice sa
< <

' Prvo izdanje je izalo 1888.

590

Fehim

Bairaktarevi

kratkim istoriskim uvodima uz pojedine dinastije. 2 Ovo je delo u ono doba kad se prvi put pojavilo (1894) ispunilo veliku prazninu u nauci i pretstavljalo je odlian prvipokuaj,apotojeZambaurov Manuel de genealogieet de chron o l o g i e p o u r l ' h i s t o i r e d e l' I s I a m, koji je izaao 33 godine docnije (Hannover 1927) i ima .svojih dobrih strana, ipak esto manjkav (sr. Orie n t afis t ische L i ter a t ur z e i t un g, god. 1928, stubac 388-394), LanePoole'ova knjiga o islamskim dinastijama moe jo uvek korisno posluiti, a u turskom izdanju koje je priredio Halil Edhem (Diivel-i isliimijje, Istanbul 1927) snadbevi ga raznim ispravkama i dodacima, ono je odlian prirunik u svojoj oblasti. 3 Razume se, nas ovde Lane-Poole interesuje najvie kao pisac gore pomenutog dela o istoriji Turske. Meutim, malo je bilo verovatno da je na Eref ef. S. Uuplija uopte uo za ovog Lane-Poole'a4 a kamo li da bi ga mogao kopirati prema engleskom originalu, tj. da je uopte znao engleski. S druge strane, pojedine greke u Uuplinu radu su direktno ukazivale na to da one ne potiu i ne mogu poticati od takvog znalca kao to je Lane-Poole. Tako, naprimer, na str. 129 Uuplija pie aab-ul kalem (re je o inovnicima prve klase...), a ko imalo zna arapski i vodi rauna o emu je re setie se da to stoji grekom mesto Bl>tJiibu'l-qalem = ljudi od pera, i slino Ovde ovek odmah posumnja da li Eref ef. S. Uuplija (Skopljak) uopte zna i turski, kad je ovako neto mogao propustiti, a inae u podnaslovu tvrdi da je knjigu priredio po t u rs k i m i stranim izvorima. Pretpostaviti da su ove i druge sline stvari sluajne omake ili tamparske greke izgledalo je sasvim neverovatno, gotovo iskljueno. Ipak, da otklonim i poslednju sumnju u ovom pravcu i u raznim drugim pojedinostima, potraio sam srpski prevod Lane-Poole'ove knjige, za ije sam postojanje u meuvremenu saznao. Taj srpski prevod, pod naslovom I s t o r i j a t ur s k e e ar e v i n e (napisao Stanlej Len-Pul, s engleskog preveo Ced. Mijatovi, Ni, Stampa D. Valoia, 1890, str. VIII, 246,8) na strani 202 pie takoe Aab-ul-kalem ili drugovi pera (odnosi se na zvaninike prve klase). Ovim je objanjeno odakle ova greka Uupliji, tj. od Mijatovia koji je opet, sa svoje strane, slova s h u rei ashab proitao na engleski nain i dobio aab mesto ashiib. Naravno, ovim je ujedno objanjeno kako je Uuplija, i bez znanja engleskog, mogao koristiti Lane-Poole'ovo delo, i otpale su mnoge surrui.je u vezi sa ovim. Drugim reima, Uuplija se sluio prevodom Cedomilja Mi]atovia, iako u svom Predgovoru, koji je gore delimino naveden, ne pominje ni njega ni LanePoole'-a.5
' The Mohamadan Dynasties chronological and genealogical tables with historical introductions by St. Lane-Poole, London 1894. Novo izdanje je priredila knjiara Geuthner u Parizu 1925, ali ono pretstavlja samo pretampavanje bez ikakvih izmena i potrebnih dopuna. ' Poblie o ovim pitanjima u mojoj oceni Zambaurova Pr ir u n i k a u P r i l ozima za knjievnost, jezik, istoriju i folklor, knj. X (1930), str. 295-298. ' Kako emo docnije videti, Uuplija je tek iz Mijatovieva Predgovora uz arapski prevod Lane-Pooleove T u rs k e mogao neto saznati o autoritetu ovog engleskog naunika. ' Meutim, C. Mijatovi, nakon to je istakao u svom Predgo"voru (str. IV) da mu se od svih istorija turske carevine do kojih je mogao doi na evropskim jezicima ova od gospodina Len-Pula uinila ... da je po najbolja, lepo dodaje Pisac je poznat u uenom svetu na zapadu kao znalac turskog i arapskog jezika i istonih knjievnosti i ... moe da razume i pravedno oceni narodni duh turski. Uuplija je tek odavde mogao saznati ko je Lane-Poole, ali on ovo namerno preutkuje.

Poreklo

Uupline

povijesti turske carevine

591

Zato je Uuplija tako postupio? Zbog ega je krio poreklo svoga rada? Da na to pitanje moemo kako treba odgovoriti, korisno je i pouno uporediti naslove njegovih glava sa onima u edomilja Mijatovia, pri emu emo uzeti u obzir i originalne naslove u Lane-Poole'a (vidi priloenu tabelu).
UPOREDNA TABELA NASLOVA POJEDINIH GLAVA

Glava

Uuplija

Mijatovi

Lane-Poole

(Bez naslova) II III IV Preko Helesponta

(1326-1380)

(Bez naslova) Preko Helesponta

(1326-1380)

The King's Front

(1250-1326)

Across the Helespont

(1326-1380)

Kosovo l Nlkopolj
1380-1402)

Kosovo l Nikopol]
(1380-1402)

(isto na engleskom) (isto na engleskom) Mohamed the Restorer (isto n.: engleskom) The Fall of Costantlnople (Isto na engleskom) The Conquest of Egypt . Suleyman the Magnificent The Dawnward Road The Rule of the vczirs
(1640-1757)

Tlmur Tatarin-Tamerlan
(1402)

Timur Tatarin
(1402)

v
VI VH VIII IX
X

Muhamed I .obnovitelj turske carevine Sultan Murat l HunjadijaSibinjanin Janko Slavno zauzee Carigrada Princ Dem Osvojenje Mislra Sultan Sulejman Sjajni Opadanje turske carevine Vezlrska vlada i drugi pohod na Be (1640-1757) Turska i Rusija
(1696-1812)

Mohamed

obnavlja

(1402-1421)

Murat II i Hunjadija
(1421-1451)

Pad Carigrada
(1451-1481)

Princ Dem (1481-1512) Osvojenje Egipta

(1512-1520)

Sulejman Sjajni
(1520-1566)

XI XII XIII XIV

Niz brdo (1566.:...1640) Vezirska vlada

(1640-1757)

xv
XVI XVII

Stambul (grekom: XV) Turska knjievnost Turska administracija Karakteristika najnovije turske istorije

Rusija l njeno napredova nje' (1696-1812) Stambul Osmanska knjievnost Turska administracija Bolestan
ovek

The Rise of Russia

(1696-1812)

Stambol Ottoman Literature The Ottoman Administration The Sick Man (1812-1880)

(1812-1880)

Kako se vidi, prva (uvodni!) glava je b e z n a s l o v a u o b a naa pisca, mada engleski original ima naslov. Dalje, II i III glava se zove isto i kod Uuplije i kod Mijatovia, a u IV je Uuplija dodao jo i Tamerlan. V glava u Uup lije ima isti naslov kao u Mijatovia sa malim proirenjem(... turske carevine). U VI glavi Uuplija je pred Murat (II) stavio sultan a uz Hunjadija dodao je Sibinjanin Janko. Kod naslova VII glave ispoljava se tobonje tursko gledite, pa mesto Mijat0 vieva P a d C ar igra qa itamo u Uuplije pompezno S l a v n o zauzee Carigrada. Za VIII glavu Uuplija je usvojio Mijatoviev naslov, u IX-oj glavi je mesto (Osvojenje) Egipta uzeo Misira, a u X-oj je pred Sulejman Sjajni dodao samo sultan, dakle u stvari sve kao u Mijatovia. Za XI glavu Uuplija je voleo naslov O p a d a n j e t ur s k e e a re v i n e nego Mijatovievo N i z br d o, to je blie engleskom originalu. U XII glavi on je smatrao za potrebno da nakon Mijatovieva (i LanePooie'oxa) naslova Vez ir s k a v l a d a
Rimski brojevi oznaavaju glave u sve tri knjige. ' i njeno napredovanje stoji samo u Sadraju, a na strani 148 (gde glava) stoji u Mijatovia samo: Rus i j a.
poinje

XII!

592

Fehim

Bajraktarevi

istakne da je tada bio i drugi pohod na Be. U sledeoj (XIII) glavi nije Uup Iija mogao podneti naslov o napredovanju Rusije (1696-1812) pa je stavio samo Turska i Rusija. U glavama XIV-XVI nije u Uuplije nita stvarno menjano prema Mijatoviu (samo to mesto Osmanska uzima turska). 8 Ali XVII~u glavu koja u Mijatovia - shodno engleskom originalu ima naslov B o l e s t a n o v e k Uuplija ulepava u K a r a k t e r i s t i k a n a j n o v i j e t u r s k e i s t or i j e, ime opet hoe da pokae svoje ultra-protursko stanovite. Zavretak u Uuplije (str. 142) je neto drugaiji nego u Lane-Poole'a, bar prema 5 izdanju njegove T u rk e y koje sam ja upotrebljavao, a Mijatovi, iji je prevod izaao jo 1890 g., uzeo je kao podlogu prvo ili drugo izdanje koje se verovatno donekle razlikuje od petoga. Uzgred reeno, u Mijatovievu prevodu (str. 225-245) ima dodatak P a d j a n i ar s k o g O d a k a, o d A h m e d D e v a d- b e j a, i na poslednjoj (246) strani R o d o s l o v n a t a b li e a t u rs k i h s u l t a n a, ali je Uuplija ove dodatke jednostavno ispustio i tako sebi jo vie uprostio posao po turskim i stranim izvorima. ' Dalje poreenje Uuplijina rada i Mijatovieva prevoda je u stvari nepotrebno i suvino, ali ja sam ipak pogledao i neka druga mesta u obe knjige. Tako naprimer, u opisu bitke kod Varne vidi se naroito jasno koliko je Uuplija zavisan o Mijatoviu. Naravno, i tu, kao i inae, on Mijatoviev tekst udeava prema izvesnim slabostima i provincijalizmima ondanjih Sarajlija i uopte bosansko-hercegovakih muslimana, a pored toga pravi i greke kojih nema u Mijatovia, mada i ovaj sadri greke9 kojih nema u engleskom originalu; tako naprimer onde gde Mijatovi prevodi (re je i dalje o bici kod Varne, str. 62)": I na !evom krilu vlasi su bili postigli uspeh na suprot Azapima i konjici rumelijskoj, Uuplija ima Arapima mesto Azapima. Ovakvih zabavnih omaki ima jo u Uuplije, ali ni Mijatovi nije sasvim poteen od njih. 10 Samo, Mijatovi, .koliko god je, tokom svoga dugog ivota (1842-1932), bio zainteresovan Turcima i turskom istorijom, 11 nije nigde tvrdio da zna turski i da radi po turskim izvorima kao na
' Ove tri glave koje prikazuju turski glavni grad (Carigrad), tursku knjievnost l administraciju napisao je E. J. W. Gibb, kako je jasno istaknuto u 5 izdanju LanePoole'ove T ur k e y o emu u Mijatovievu prevodu koji je po svoj prilici raen prema l izdanju (1888) nema ni traga. Pomenuti Gibb je poznati pisac velike H i s t o r y o f O t t om a n P o e try (u 6 knjiga) koja je izala u Londonu od 1900 do 1909. godine. Kod Mijatovia radi se delimino i o tamparskim grei{ama, to je razlnnljivo kad se zna da je on tada bio u Londonu i da je korekturu vodio Manojlo florevi-Prizrenac; sr. Mijatoviev Predgovor, str. IV. " Evo nekih iz glave o turskoj knjievnosti: Zejleb (mesto Zejneb, str. 194), !binKemal (m. Ibni-, str. 195), Mezihija (m. Mesihi, str. 195), Fazulija (tri puta mesto Fuzul!, sti. 196, ali na strani 199 Fuzulija), (o ljubavi) Lejlije i Mediuna (m. Lejle i Mednuna, str. 196), (njegov alegoriski spev) Huzn-u-Ak (= Lepota i ljubav, str. 199), Sinazi-efendija (str. 200), itd. " Kako je poznato, u svom zapai\enom pregledu P re tr is ta godin a (G l as n i k s rP s k o g u e n o g dr u t v a, XXXII, 1872) on je prvi po~o ispitivanje naeg perioda pod Turcima, ukazujui na van~st putnih izvetaja raznih stranih misija i linosti kao i na izvetaje stranih poslanika u Carigradu. Docnije, Mijatovi je preveo Putopis kroz Evropsku Tursku Makenzijeve i Irbijeve, a u svom giavnom istoriskom delu o D e s P o t u j) il ru B r a n k o v i u (u dva dela, 1880 i 1881) posvetio je celu petu glavu (str. 121-137) Turskoj vojsci. O njegovu interesovanju za tursku istoriju svedoi jasno i njegov prevod Lane-Poole'ove knjige, a naroito poetak Predgovora . uz tu knjigu. Sto Skerli u svojoj h torij i nove srpske knjHevnosti (2 izd., 1921, str.339-342) ne pominje ovaj
tur~ku

l?oreklo Uupline povlie$tl turske carevine

593

Uuplija, i ne moe mu se u ovom pogledu toliko zameriti koliko poslednjem koji hoe da je musliman, i efendija i jo iz Skoplja, i da ak radi po turskim izvorima. Prema svemu gornjemu nema sumnje o tome da Uuplija u ll,Vemu bazira na Mijatovievu prevodu Lane-Poole'ove istorije turske carevine i ne samo to nego da uopte nije u stanju sluiti se turskim izvorima. Dalje, iz naveden<;>g se vidi jasno, da Je Uuplija izbegavao sve to bi dovelo u sumnju da li je svoju knjigu priredio doista prema turskim izvorima, kao i sve to bi ga prikazalo kao tobonjeg neprijatelja Turaka i muslimana, pa je ono to je za Tursku bilo nepovoljno makar u kojem pogledu izbegavao ili menjao i ulepavao ve i u naslovima poglavlja. U tu svrhu je i jezik prilagoavao .ukusu i instinktima ondanje neuke ili poluobrazovane muslimanske mase, gomilajui turske rei i bos~nske provincijalizme, ime se znatno odvajao od svoga izvora, prevoda Cede Mijatovia. Posle ovoga lake je odgovoriti na pitanje: zato je sve to Uuplija inio? Sta mu je sve to trebalo? Ja imam o svemu tome jedno lino miljenje koje nije bez izvesnoga jakoga osnova. Meni izgleda da se ovde, u prvom redu, radi o knjiarskoj pekulaciji za koju sam u svoje vreme (1934) naveo nekoliko primera u svome N a s r u d i n - h o d i n u p r o b l e m u.'" U tome uverenju me naroito podrava to to je ista sarajevska knjiarnica i papirnica Mihajla Milanovia slino postupila i u svome izdanju Nasredin-hodinih ala koje je izalo svega tri godine (1907) pre Uupline Povijesti turske carevine, a iji bombastini i tendenciozni naslov 13 ve donekle otkriva pravu nameru izdavaa tj. elju za to veom proom. Kako je na pomenutom mestu N a sr e d i n - h o d i n a p r o b l e m a (str. 57-58) poblie izloeno, to sarajevsko izdavanje turskog aljivine je u potpunoj zavisnosti od novosadskog izdanja (iz 1903) samo to je znatno skraeno i to je prireiva, bez ikakvih skrupula, slino kao i Uuplija, doterivao jezik prema shvatanju i lokalnom govoru tamonjih obinih muslimanskih graana u elji da im ovog svoga N a s r u d d i n e f e n d i j u prikae kao knjigu muslimanskog pisca i time postigne to vei knjiarski uspeh. Nesavesnost i tendencioznost sarajevskog prireivaa ide ak dotle da Nasredin hodine pojedine ale lokalizuju u - Sarajevo, u Donju Tuzlu i Banjaluku! Mada prireiva P o v i j e s t i t u rs k e e ar e v i n e nije mogao ovako slobodno premetati pojedine sultane i istoriske dogaaje u razne bosanske gradove, ipak njegovo doterivanje jezika i. usvajanje mesnog govora, turcizama i ostaloga to eventualno godi tamonjim muslimanima, otkrivaju pravu tendenciju

prevod nije nita neobino, ali to ne ini ni V. Corovi u prvom delu svoje nedovrene studije Cedomilj. Mijatovi kao historiar (Jugoslovenski istoriski a s o p i s, knj. ITI, 1937, str. 180-212). Mijatovi je obradio i P a d e ar igra d a (1453) [u Godinjici, knj, ITI, 18791 i opisao Car !gradske slike. i pr i like (1901). Pred kraj ivota on se ak zauzimao Z a u j edi nj e nj e h ria ns k ih e rk a v a sa m u h am e d a n s t v o m, kako se vidi iz njegova pisma, datiranog iz Londona 11 jula 1930, a upuenog beogradskom Vreme n u; sarajevski N o v i B e h ar (god. IV, str. 143), pretampavajui to pismo, stavio mu je kao naslov Cudna pojava. Nekrolog beogradske P oliti k e (16 maja 1932) nabraja meu njegovim vanijim prevodima i Lane-Poole'ovu I s t or i j u turske carevine. 13 Izalo u Pr i l o z i m a z a k n j i e v n o s t, j e z i k, i s t or i j u i folk I or, knjiga XIV (1934), str, 53 i dalje (u separatu), naroito str. 57-58. " Nasrudin efendija, njegove ale, dosjetke i n{egova filozof i j a (sic!).

594

tehim Bajraktarevi

i cilj u oba sluaja, i ja imam utisak da je Uuplinu P o v i j e s t t u r s k e e a r ev i n e priredio isti prireiva koji je i novosadska izdanje Nasredin-hode prilagoavao shvatanju, ukusu i jeziku ondanjih graana-muslimana. Taj prireiva, u oba sluaja, mogao je biti sam knjiar Milanovi, koji je i inae ostavio neke knjievne pokuaje, ili, ako nije to sluaj, onda u drutvu s nekim pomagaem jednakih ili slinih shvatanja.,.

ReSUME L'ORIGINE DE L'HISTOIRE DE L'EMPIRE OTTOMAN PAR USCUPLIJA En 1910, la librairie Mihajlo Milanovi a Sarajevo a publie (en serbocroate) l' Histoire de l' Empire ottoman depuis les temps les plus re e u l e s j u s q u' a n o s j o ur s, ti re e d e s s o ur e e s t u r que s e t etrangi\res par ,Eref ef. Uuplija (Skoplja~). Dans la ~Pre face, l' auteur enigmatique ne precise en rien quels sont les ouvrages et les ecrivains dont il se serait servi: il declare seulement que ce sera la l' un des meilleurs ouvrages existant sur ce sujet et qu'il le recommande a chaque fri\re musulman~. Quelques annees plus tard, en lisant le livre de Stanley Lane-Poole in titule T ur k e y (et publie dans la collection T h e S t ory of t h e N a t i o n s), l' aute ur ae cet article s'aper~ut que l' H i s t o ir e d' Uuplija n'etait rien d'autre qu'une copie du livre anglais mentionne, mais il n'arrivait pas a comprendre comment Uuplija qui pretend connaitre la langue turque, et encore moins un specialist<! tel que Lane-Poole, pouvaient commetre certaines des fautes qui se trouvent dans ce livre. Cependant, en le comparant a la traduction serbe du livre anglais, faite par Cedomilj Mijatovi (1890) et dont l'existence, dans l'entretemps, lui fut revelee, il constata que ces fautes etaient commises par le traducteur serbe egalement; etalors il devint clair pour Iui qu' Uuplija avait copie Mijatovi, avec cette seule modification qu'il s'effor~ait d'adapter la langue de ce dernier au goO.t des musu!-. mans de Bosnie, en employimt des provincialismes et turcismes, et en embellissant ou attenuant tout ce qui pourrait etre defavorable pour la Turquie. Pourquoi Uuplija a-t-il procede de cette maniere? L'auteur de cette contribution a deja en 1934, dans son etude sur le Probleme de Nasreddin k h o d j a, attire !'attention sur la mystification et la speculation dont s' est rendu coupable le meme libraire par son edition du plaisant ture (1907), dans Iaquelle il a, sans aucun scrupule, copiE~ !'edition de Novi Sad de 1903, siinplement en changeant sa langue ou en l'adaptant au goOt des simples musulmans bosniaques, et en faisant apparaitre Nasreddin khodja meme a . . . Sarajevo, Donja Tuzla et Banjaluka; tout cela dans le but de vendre facilement et a tout prix son edition. Auparavant d'ailleurs, le meme editeur, sous le nom d'Abdul-Hak, avait publie un recueil de poesies populaires sous le ti tre de M u s l i m a n s k e s e v d a l i n k e, dans
" Kako naknadno vidim (ovaj prilog je skiciran jo pre rata), sarajevski B e h a r (VII, god. 190617, str. 143) prikazao je knjiicu M u s l i m a ns k e se vd al i n ke ~ Nar od n e p j e s m e i z B o s n e i H er e e g o v i n e. Skupio Abdul-Hak. Izdanje knjiarnice M. Milanovia u Sarajevu. Prikaz je nepovoljan, a nepotpisani recenzent veli, meu ostalim, da se skuplja mesto Abdul-Hak mogao potpisati Mihajlo (misli sam knjiar Milanovi).

l'oreklo

t.Jupline

poviJesti turske carevine

595

le m~me but et d'apres la meme methode. Se basant sur ces faits et sur d'autres indices encore, le professeur Bajraktarevi en arrive a cette conclusion que l' H is t o ir e d' Uuplija a ete non compilee, mais purement et simplement reproduite d'apres la traduction de Mijatovi, par le meme compilateur sans conscience. S'il a eu un collaborateur, c'etait quelqu'un qui partageait plus au moins sa maniere de voir touchant la propriete litteraire et l'honnetete d'un auteur.

MUHAMED A. MUJIC

STAV LIVANJSKOG KAPETANA FIRDUSA PREMA POKRETU HUSEJIN-BEGA GRADAEVIA l SULTANOVOJ POLITICI
O politikoj linosti Ibrahim-bega Firdusa, livanjskog kapetana, u irokim narodnim masama, kao i kod nekih obrazovanijih pojedinaca, uvrijeeno je miljenje, da je on odigrao ulogu nekog narodnog politiara, koji je zbog borbe za narodne inten:!se i glavu ak izgubio.' S obzirom na njegovu markantnu politiku linost, koja je bila jedna od vodeih i najuticajnijih dr. funkcionera u Zapadnoj Bosni i Herce_govini u prvom polovini XIX vijeka, a i s obzirom da jo nije iskristalizovano miljenje o njegovoj politikoj ulozi, pokuaemo u svjetlu istoriskog materijala na ovom mjestu prikazati njegov politiki rad u najgrubljim potezima, naroito ukazujui na njegov stav prema pokretu Husejin-bega Gradaevia i prema sultanovim reformama. Poznato je da su reforme sultan Mahmuda Il. izazvale ogorenje i bosanskih feudalaca, koji su u njima vidjeli gubljenje svojih od davnina steenih pozicija i privilegija. Nezadovoljni bosanski velikai odrae petnaestdnevno vijeanje (od 20 januara do 5 februara 1831.) u Tuzli, na kome je dolo do organizovanja pokreta bosanskih velikaa protiv sultanove politike i donesen program. Za vou pokreta bijae izabran 28 godinji kapetan Husejin-beg Gradaevi. 2 Kad su organizatori ovog pokreta sa svojim programom izili u javnost, meu bosansko-hercegovakim velikaima doe do podvojenosti: jedni su bili na strani Husejin-begova otpora, a drugi su ostali vjerni sultanovoj politici. Bosanski velikai, uglavnom, stavie se uz Gradaeviev pokret, meu kojima se kao. najpoznatiji spominju: Mujaga Zlatarevi, Alipaa i Mehmed-paa Fidaji. Meutim, hercegovaki velikai Smailaga Cengi, Ibrahim, Osman i Mehmed Sulejmanpai, Hasanbeg Resulbegovi, Lutfi beg Redepai, kapetan Osman Muovi, na elu sa Alijagom RiZvanbegoviem-Stoeviem ostadoe vjerni sultanovoj politici."
Tako naprimjer S. Pai u mostarskoj Slobodi, od 14 maja 1953 g. govorei o proodijelu Firdus-kapetana, kae da je kapetana Firdusa zadesila ista nesrea, kao i sve Bosance i Hercegovce koji su se suprostavili bilo kakvim odlukama carskog namjesnika i doslovno veli: On se nije slagao sa Delaludin-paom i zato je doivio istu sudbinu kao i mnogi prvaci i ugledni graani Bosne i Hercegovine. Firdus kapetan je jednostavno otrovan 1837 godine u Travniku, gdje mu se i sada nalazi grob. ' Drag. M. Pavlovi, Pokret u Bosni i Albaniji protivu reforma Mahmud IL Beograd, 1913. str. ll. ' Isto, str. 13. 38
naenom

598
via,

Muhamed A.

Muji

Interesantno je, da se ni meu pristaama kapetana Husejin-bega Gradae meu njegovim protivnicima ne spominje ime livanjskog kapetana Ibrahim-bega Firdusa. Iz tog se dade zakljuiti; da se on u ovom politikom vrenju pasivno drao vodei politiku ekanja. Ovakav njegov stav u ovim burnim danima Bosne i Hercegovine, kad su se svi pretstavnici politikog ivota angaovali za ili protiv pokreta Husejin-bega Gradaevia, vrlo je udan. Hercegovaki velikai u zajednici s bosanskim vezirom Namik-paom, koji je iz Travnika prebjegao u Stolac, ve u samom poetku poluie velike uspjehe. Vei dio Hercegovine nalazi se pod njihovom vlau, a 16 i 20 juna 1831 g. odbie dva napada Gradaevievih pristaa na Stolac i tako se jo vie uvrstie.< Kad .je Ibrahim-begu Firdusu, koji je kroz cijelo to vrijeme budno pratio razvoj politikih dogaaja u Bosni i Hercegovini, jasno bilo da su sultanovi ljudi, na elu sa Alijagom Rizvanbegoviem, nadmoniji, on se tek tad opredjeljuje na njihovu stranu i uzima uea u borbama protiv Gradaevievih ljudi kod Nevesinj~ gdje Gradaeviev pokret ponovo doivi poraz. 5 . Nakon ovih poraza uskoro dolazi do promjene politike situacije u Hercegovini. Gradaeviu polazi za rukom da preko Ahmed-bega Resulbegovia iz Ljubukog osvoji Trebinje od Husejin-bega Resulbegovia, koji prebjee na dalmatinski teritorij i da neto kasnije osvoji Mostar. 0 Poto je Gradaevi sad uspio da svoju vlast uspostavi u jednom vanom dijelu Hercegovine, on pristupa ienju i likvidiranju nezadovoljnika u Bosni, pa ak i meu svojim pristaama. Tad veliki broj Bosanaca iz straha pred ovim progonima prebjee preko Save na austriski teritorij. 1 Moda pod utjecajem oVih dogaaja, a mogue i iz politikog karijerizma kroz kratko vrijeme Firdus naputa Rizvanbegovia, a prilazi Gradaevievom pokretu, da ga Husejin-beg, kao bosanski vezir 24. marta 1832 g. imenuje ak komandantom za mobilizaciju svih trupa na podruju glamokog, livanjskog i duvanjskog kadiluka i povjeri mu rukovoenje operacijama oko Stoca protiv Rizvanbegovia. 8 Ne smijemo izgubiti iz vida da je ovo Firdusovo imenovanje bio krupan politiki dogaaj, kad je Gradaevi dojueranjem svome politikom protivniku povjerio komandu u ovim vanim operacijama protiv Rizvanbegovia. Mogue, da je Gradaevi u Firdusu vidio jednog karijeristu, koga bi jednim ovakvim visokim imenovanjem: mogao pridobiti za svoju stvar, a oslabiti borbene redove svojih protivnika. Vrlo je interesantno dranje Ibrahim-bega Fird.usa i u momentu uguivanja Gradaevievog pokreta. I pored toga to je oito bilo da je pokret potpuno bio uguen, a na vezirski poloaj doao sultanov ovjek, pristae pokreta i dalje iznalaze mogunosti da bi produili borbu i u tu svrhu u Livnu se prve polovine juna 1832 g. odrava sastanak nekih pristaa Gradaevievog pokreta. Cinjenica, da se ovaj sastanak odrao u sjeditu Firdusove kapetanije, ito ba u ono vrijeme kad je bila izgubljena svaka nada za daljnje uspjeno voenje oruane borbe protiv sultanove vlasti, dokazuje, da je sad Firdus do posljednjeg momenta ostao uz Gradae viev pokret.
kao ni
Isto, str. 25. ' Isto, str. 25. " Isto, str. 25. ' Isto, str. 26-27. ' Muhamed A. Mujf, Jedna bujuruldija Husejin-bega Gradaevia, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, II. str. 195-1.99. Drag. M. Pavlovi, spomenuto djelo, str. 49.

Stav Firdusa prema

Gradaevievom

pokretu i sultanu

599

Mada je cijeloj tadanjoj bosansko-hercegovakoj javnosti dobro bilo poznato da je Firdus iznevjerio stvar sultanove politike, a priao na stranu Gradaevieva pokreta, gdje je i odigrao vanu ulogu; mada se znalo da je on do posljednjeg momenta ostao na strani pokreta, koji je organizovan protiv same Osmanske carevine, nevjerovatno je da e on i pored svega toga nakon preuzimanja vlasti u Bosanskom vilajetu od strane vezira, dekretiranog od samog sultana i dalje zauzimati poloaj livanjskog kapetana. ' Bosanski vezir Vedihi-paa polovinom februara 1836 po obiaju odrao je vijeanje sa prvacima iz Bosanskog vilajeta, na kome je donesena odluka da se ukinu kapetanije, a da se umjesto njih uspostave muteselimluci. 10 Ibrahim-beg Firdus tako i poslije toga ostaje na poloaju liv;mjskog muteselima. Poto -je ovo zasjedanje zavreno, a prisutni se poeli razilaziti, vezir kod .sebe zadra banjalukog muteselima Selim-zae Abdulaha Hifzi efendiju i Mustajbega Teskerediju, timarskog defterdara iz Travnika i izda nareenje delatima da ovu dvojicu bosanskih prvaka zadave.10" Krajinici su bili ogoreni umorstvom ove dvojice istaknutih bosanskih prvaka i zato se digoe na oruje pod rukovodstvom krupskog kapetana Mehmed-bega, ostroakog kaoetana Beirovia Murat-bega, Jaar-bega iz Kljua i Sinkia Mustajbega iz Petrovca i drugih prvaka, da bi iz Bosne protierali okrutnog sultanovog vezira. Kad su nezadovoljnici, puni ogorenja prema Vedihiji, krenuli na Sarajevo, usput se svratie u Livno, da pozovu i Ibrahim-bega Firdusa, da se i on pridrui njihovoj akciji protiv Vedihije. Meutim, poto Firdus odbi njihov zahtjev, Krajinici otvore vatru na Livno, ali videi da nee moi nita uiniti Firdusu, koji se sa svojm ljudima branio iz tvrave, to oni opljakae i razorie njegove saraje i napustie Livno.' 1 I ovaj nam novi momenat u Firdusovoj oolitici ukazuje na njegovu politiku nedosljdnost, jer je on sad korektan prema sultanovom veziru i na djelu ga pomae. Za svoju odanost prema sultanu Firdus je bio imenovan visokim zvanjem kapidibae u Osmanskoj Carevini.l 2 On nije bio samo eksponent osmanske politike, koji je vjerno sluao i u ivot . provodio sva nareenja, nego je svojim samovoljom i nasiljima doveo do poznatog Livanjskog ustanka, koji s.e iz dana u dan sve vie rasplamsavao i trajao nekoliko mjeseci. Jedna grupa uesnika ustanika, koja je marta 1836 godine dola na pazar u Bili Brig, na susjednom dalmatinskom teritoriju, u razgovoru sa nekim austriskim oficirima, izjavila je, da su oni vjerni sultanu, a da se bore samo protiv Firdusove samovolje. Oni su tom prilikom, za primjer njegove samovolje, iznijeli slu~ aj, kako Firdus od njih trai 300 regruta i 70 kesa poreza, dok su oni, meutim, po sultanovom nareenju duni da daju samo 75 regruta i 40 kesa poreza. 13 Ogorene narodne mase bile su beskompromisne u borbi protiv Firdusa, pa ak kad je bosanski vezir preko svoga posebnog izaslanika pokuao da nae neku platformu da bi dolo do sporazuma izmeu ustanika i Firdusa, oni su odluno izjavili, da ne ele nikakva sporazuma s njim, ve da uporno zahtjevaju da se Firdus
" Salih Hadihusejinovi - Muvekit, Tarihi Bosna, str. 263. "a U Muvekitovom Tarihu stoji izraz ..; _,:.:' = zadavljen, a Baagi pogreno prevodi, da su objeeni. (Kratka uputa u prolost Bosne i Hercegovine od 1463-1800, Sarajevo 1900., str. 149). 11 Isto. " Dim. Nikolajevi, Prilozi bosanskoj istoriji iz 1836 godine, GZM XXII 1910, str. 656. " Isto, str. 648. 38*

1100

Muhamed A. Muji

svrgne s muteselimskog poloaja. 14 I zbilja, bosanski vezir je bio prinuen da svrgne Firdusa s poloaja muteselima, a da drugo lice postavi za privremenog mutese lima i istodobno naredio da se Firdus ima povui iz Livna na svoje imanje ili se iseliti u Sarajevo. Firdus je na ovo prkosno reagovao rekavi, da e se on u Livnu braniti do posljednjeg svog ovjeka i da e umrijeti s orujem u ruci, a da nitJkom sluaju nee otii iz Livna, ni napustiti svoj poloaj dok ga sultan, koji ga je na taj poloaj postavio, ne bi svrgao.16 Ovakvo Firdusovo dranje dovelo je do viednevnih pregovora izmeu njega i novog muteselima i ustanika. Konano su se sporazumjeli, da se Firdus iseli iz Livna, ali, da mu se obezbijede prevozna sredstva i da se njegove pristae ne smiju sprjeavati da se skupa s njim isele. Tako se je Firdus sa svojih 100 pristaa iz livanjske tvrave 21 marta povukao na svoje imanje u C.l)lebiima. 16 U ovako tekoj situaciji Firdus nastoji da pod svaku cijenu pronae put ka svojoj politikoj rehabilitaciji. Zato on 23 marta uputi pismo Lilijenbergu, austriskom namjesniku za Dalmaciju u Zadru, molei ga da mu dade savjet, kako da postupi u ovakvoj situaciji; da on preko austriskog internunciusa kod Porte posreduje za njega i istu uvjeri o njegovoj nevinosti za nastali ustanak kao i o njegovoj vjernosti sultanu, te da mu Lilijenberg dozvoli da doe na njegov teritorij radi initimnijeg savjetovanja. 17 Lilijenberg je u odgovoru na ovo pismo l. aprila Firdusu savjetovao, da on nastoji preko bosanskou vezira opravdati svoje dranje; da jedno izvjesno vrijeme mirno oosmatra razvoj cC!ogaaja u Livnu, jer bi mogue iz samog daljeg razvoja politikih prilika u kadiluku mogao proizai dokaz nje<tovom isoravnom i korektnom dranju, a u sluaju da bi Firdus bio pritjenjen i prisiljen od ustanika da napusti taj kraj, Lilijenberg mu obeaje gostoprimstvo i pruanje pune zatite na svom teritoriju. Osim toga, napominje mu, da e on biti spreman, ako mu to bude potrebno, njegovo eventualno pismo za Portu, ili za nekog od ministara, zapeaeno dostaviti, uvjera','ajui ga, da se on niukom sluaju ne bi mijeao u njegove stvari.' 8 I pored toga to je Firdus odstupio od svoga muteselimskog poloaja i povukao se iz Livna, ipak se ustanak jo vie rasplamsava. Firdus se utvruje u Celebiima, pravei opkope oko svoje kue. Dolazi do ponovnih pregovora izmeu ustanika i Firdusa, koji su trajali nekoliko dana. Ustanici su, izmeu ostalog, predlagali Firdusu, da se prikljui njima da zajedniki krenu prema Sarajevu, da bi prisilili vezira da ukirie sve poreze. Poto je Firdus ovu, kao i posljednju njihovu ponudu energino i s prezirom odbio, ustanici krenu prema Celebiima. Firdus, obavjeten o premoi ustanika, povue se na svoje drugo imanje u Crni Lug, da bi bio blie dalmatinskoj granici. Meutim, kad je saznao da je i njegov brat koji je bio glamoki muteselim, u iju se je pomo on nadao, sa 240 ljudi priao na stranu ustanika, tad mu nita drugo ne preosta ve da se prebaci na dalm:atinski teritorij, to .i uini 8. aprila u zajednici sa 63 svoja ovjeka, a vojne i graanske austriske vlasti iziu im u susret i prevezu ih od granice na sigurno mjesto u Sinj. 10

" Isto, str. 648. ,. Isto, str. 649-650. " " " " Isto, Isto, Isto, Isto, str. str. str. str. 651. 651. 651-652. 652-653.

Stav Firdusa prema

Gradaevievom

pokretu i sultanu

601

Ovim je progonom Ibrahim-beg Firdus doivio veliki politiki krah, kao nijedan lan ove porodice, od koga se vie nikad nee moi politiki afirmisati. Tim je povodom sigurno spjevana i ova narodna pjesma o jadima Firdus-kapetana. 20
Poetalo devet kapetana I deseti Firdus kapetane, Svaki nosi sokola na ruci, Jadan Firdus ruke pod pojasom, Pitalo ga devet kapetana: 0, Boga ti, Firdus kapetane! Kakva ti je od Boga nevolja, Te savija ruke pod pojase A ne nosi sokola na ruci? Pro'te me se, devet kapetana! Na meni su jadi deveteri: Jedni jadi, brata ne imadem, Drugi jadi, moja stara majka, Trei jadi, vjerenica ljuba, A etvrti dva blizanca sina, Peti jadi, kula oborena, Sesti jadi, iljadu momaka, Sedmi jadi, ati i paripi, Osmi jadi, iljadu itluka A deveti Duvno i Lijevno; Zato nosim ruke pod pojase.

Kroz nekoliko dana po dolasku na dalmatinski teritorij Firdus upucuJe pismo Lilijenbergu u komu izraava veliku zahvalnost njemu i ostalim pretstavnicima austriske vlasti na ovom podruju na ukazanoj panji prema njemu i prebjeglim njegovim pristaama i istodobno ga upoznaje o razvoju dogaaja u njegovom kraju nakon to je primio njegov odgovor, naroito naglaavajui svoju odanost i potovanje prema bosanskom veziru. Ovo Firdusovo pismo, koje je Nikolajevi objavio u talijanskom tekstu, ovdje donosimo u prevodu: Ekselencijo! Uvjeren o najiskrenijoj Vaoj naklonosti koju ste pokazali prema meni, bio sam primoran da traim savjeta od Vae Ekselencije, koji mi je bio potreban prilikom moje zlosrene opsade 11:a vrijeme !;;oje sam radom zlikovaca bio opkoljen, tako rei, sa svih strana. Pa, iako je moja malenkost bila liena bilo kojeg prava da se pojavi pred uzvienim licem Vae Ekselencije, i pored toga, Vaa se dobrohotnost udostojila svojim uobia.jenim milosrem da mi da odgovor na sve ono to sam smatrao da Vas trebam zamoliti, da bih to znao povoljno urediti u toj neprilici, ali mi iznenadni dogaaji nisu dozvolili da idem tragom onog uzvienog savjeta na koji se Vaa Ekselencija udostojila da mi dobroduno ukae. Da idem do Sarajeva bili su mi zatvoreni svi putevi, premda sam namjeravao da doem pred autoritet potovanog mog Vezira. Preda mnom je bila uskrsla jedna druga okolnost koja je mome razboru prikazala taj put beskorisnim, a to je da mi Vezir nije htio pruiti pomo kad sam bio upravo u najnezgodnijem poloaju. Kad su me moji neprijatelji napali, ne dajui mi mira u mojoj vili, najednom svi sjedinjeni u Celebiima i u Crnom Lugu, ne tedei nita to mi pripada, nego arei kue, polja ... , tada sam prihvatio savjet da prebjegnem u oblast koja je Vama data na upravu. Da bih,
" Petranovi Bogoljub, Srpske narodne pjesme iz Bosne (enske), 1867, I. str. 339, " Dim. Nikolajevi, spomenuti rad, str. 655--.656.

602

Muhamed A.

Muji

Ciakle, spasio ivot, zadnja moja misao bila je, da pobjegnem na tu stranu, gdje sam se, iako slomljen od najveeg bola i napora, odkako sam stigao neprestano sam se divio, s koliko sam brige i panje bio primljen od svih vlasti bez razlike u ovom pograninom podruju. Divei se jednom ovakvom ljubaznom prijemu i prijateljskom doeku u svim mjestima kuda sam proao, mogu samo da zahvalim dobrodunim preporukama i nareenjima, datim u vezi s tim od V~e Ekselencije i da zato uzviknem: Neka je sretan narod, koji ima jednu takvu eminentnu i odlinu linost za svoga Poglavara i Upravnika; kako sam ja presretan da me je zapala takva ast da imam jednog velikog prijatelja. Poslije ramazanskih praznika imam namjeru krenuti u Carigrad, u elji da iznesem monom mome velikom Gospodaru nezgodnu svoju greku i fatalnu nesreu koja se desila zbog dobrog izvravanja njegovih visokih nareenja i tapovijedi i da moj uvaeni Vezir ne bi imao ni najmanje razloga da poslije ravo govori o meni. Osim toga, istodobno sam mu pismeno javio svoju vrstu namjeru, stavljajui mu do znanja, da sam prebjegao na ovu stranu, ne za to da bih njemu izmakao,. ve da se spasim od sigurne smrti koja mi je prijetila. Poslije ovoga ostaje mi jo samo, da Vas os9bito pozdravim i i~javljujem, da sam Va prijatelj. U Sinju, 13 aprila 1836. Ibrahim-beg Effendi Carski kapidibaa Firdus

Ovo pismo jasno pokazuje, da se Firdus do posljednjeg momenta borio i nadao da e dobiti podrku bosanskog vezira i da e se rehabilitirati, ali kad su mu sve nade bile propale, jer inu vezir nije.slao pomo, a ustanici ga ozbiljno bili ugrozili, tad se s velikim bolom morao rastati sa svim svojim. I pored toga, on nije bio klonuo duhom. I dalje je mislio na svoju politiku rehabilitaciju. Zato je uputio jedno pismo bosanskom veziru, molei ga izmeu ostalog, da: mu on dozvoli da moe otputovati u Carigrad, da bi valjda tamo ishodio svoj povratak u zemlju i na meteselimski poloaj. Firdus je i samom Lilijenbergu pokazao odgovor bosanskog vezira na njegovo pisma, iz koga se vidi da ga vezir uvjerava da on uiva veliki ugled i kod njega i kod Porte i da mu vezir obeaje da e biti povraen na svoj raniji poloaj. 22 Firdus je morao dugo ekati dok mu je vezir.osigurao povra. tak u Bosnu, ali ne i mufeselimski poloaj, nego on po njegovu nareenju sad ivi na svom imanju kod Fojnice. 23 Ne raspolaemo nikakvim podacima, iz kojih bi se mogao vidjeti daljnji razvoj dogaaja u vezi sa Firdusom, osim to nam Lilijenberg u svom piSmu, datiranom 13 novembra 1836. kae, da se Firdus jo nalazi kod vezira u Travniku. 24 Obzirom na injenicu, da istoriski izvori, nama dostupni, ute, ne d;:tjui skoro nikakvih podataka o Firdusovorri djelovanju posljednjih mjeseci njegovog ivota, to neemo moi nita sigurno utvrditi ni o njegovoj smrti, o kojoj se u narodu odrala neka predaja. Enveri Kadi u svojoj Kronici pie, da je 1837 (1253 po Hidri) Vedihi paa likvidirao livanjskog muteselima Ibrahim-bega Firdusa, koji je sahranjen u haremu damije Lonarue u Travniku. 2" Kako u drugim istoriskim
" " " '" Isto, str. 658. Isto, str. 664. Isto, str. 667. Enveri. Kadi, Tarih, sv. XXII., str. 240.

Stav Firdusa prema

Gradaevievom

pokretu i sult'!nu

603

izvorima nema uope spomena o Firdusovoj smrti, a Kadi gornju biljeku donosi samo informativno, a ne kao siguran istoriski podatak koji bi nosio puni datum, 26 kao to to 'on obino ini kod registrovanja smrti istoriskih linosti, to nas upuuje da ovu biljeku zasniva na narodnoj preda1i. I natpis sa nadgrobnog spomenika Ibrahim-bega Firdusa, postavljen negdje oko 1930 godine, u kome stoji da je Firdus otrovan, 27 vjerovatno je i on zasnovan na narodnoj predaji. Ako uz sve to znamo da postoji i druga narodna predaja po kojoj je Firdus stradao u lovu, tad emo jo biti nemoniji da osvjetlimo njegovu smrt i da ukaemo na uzroke njene. 28 U sidilu travnikog kadije Saliha Redaije iz 1837-1842 g. (1253-1257 g. po Hidri) upisan je sultanov ferman, datiran 27-I - 5-Il-1838 g. (poetak zilkade 1253 g.), upuen bosanskom veziru Mehmed Vedihi-pai i naibu livanjskog. kadiluka,29 koji nam prua nekoliko lijepih podataka, na osnovu kojih emo pokuati dati rjeenje o pitanju Firdusove smrti. IZ ovog fermana saznajemo, da su neki Livnjaci prole godine bespravno zapalili Firdusov dvorac i opljakali sve to je bilo u njemu i da je kasnije i sami Firdus umro, ostavi duan dravnoj blagajni 300, a drugim vjerovnicima preko 500 kesa novaca.30 Tako bi bilo potrebno da se neki njegovi iftluci i mulk-imanja prodaju, da bi se dugovi isplatili. Meu,tim, obzirom na injenicu, da se ni prodajom ovih objekata svi dugovi ne bi mogli isplatiti, a djeca i ostali lanovi porodice31 ostali bi bez sredstava za ivot, to se ovim fermanom nareuje da Livnjaci Firdusovim nasljednicima isplate 400 kesa novaca na ime spomenute otete, o emu je na licu mjesta bilo doneseno rjeenje i izdata isprava. U vezi sa aktom koji je bio upuen Porti, u kome se ukazuj:e da bi bilo potrebno da se Firdusovim nasljednicima izda carska zapovjest, da ubudue, nakon to Livnjaci isplate ovu otetu, niko od njih nema pravo protiv nasljednika pokretati sudski postupak u pogledu ovoga, a u koliko bi se i to dogodilo, da im se tuba ne uvai, u tu svrhu se nasljednicima i izdaje ovaj ferman, koji e im uruiti spomenuti naib, a njegov pre" Doolovan tekst ove biljeke glasi:

.~_,lj .t::_..~.o ..c.oi..~<-II.!~<M:'J ~.\o-l c.):l ~ f-"1.:.1

d j V" P}

,Joli):!.~ <J'r.iJ~~P J-i'~pl J .li }..l.o o..l:Jo./"' tJ"~ o\! JJ\i _,J

07 Prema kartoteci Zavoda za zatitu spomenika i prlrodnill rijetkosti NR Bosne l Her,cegovine u Sarajevu u ovom natpisu stoji: Flrdus-kapetan otrovan 1837. 2 Kd smo pronali ferman koji odmah ovdje donosimo u izvodu, ovo poglavlje je bilo ve sloeno, pa smo ga zato u cijelosti ostavili, kako je bito prvobitno. " Orijentalni institut u Sarajevu, sidil br. 32, str. 58. " U to vrijeme jedna kesa novca iznosila je 500 groa, a 15 groa vrijedilo je kao \jedan dukat. " Iza umrlog Firdusa iz pollgamskog njegovog braka ostali su ovi tanovi njegove porodice: ene: Ajia, ki Mehmed-begova, Zejneba, ki hadi Halll-agina i Zejneba, ki Sunulah-paina i djeca: Abdurahman, Mehmed, ZeJneba, Urni Gulsum, Deval.lira, Dervia, Paa, Nurija, Zulejha, Saha 1 Alijja. 27 decembra 1838 (7 eva! 1254 g.) na travnikoj ariji licitlrana je ostavtina umrlog Firdusa, koja se nalazila u inostranstvu, po svoj prilici u Dalmaciji, gdje je on bio u izgnanstvu i prodana za 50.011 groa. Tako su se s ovim iznosom i s primljenih 200.000 groa od J.,ivnjaka, kako stoji u zapisniku o ovoj prodaji, podmirila potraivanja drave i privatnika, kao l trokovi oko sahrane umrlog. Napominjemo, da se pored odjevnih predmeta, oruja, i srebrenih servisa za jelo i pie (kafu l aj), u ovoj ostavtini nalazilo i jedanaest pari naunica zlatnill ili pomijeanih sa biserom u vrijednosti od 1510 groa, 5 prstenja sa dragim kamenjem, odnosno sa biserom u vrijednosti od ~89 groila, 3 sata u vrijednosti od 2.791 gro~ i jednll zlatna kutl)a u vrijednost!

od 2.350

gro~a.

(Orijent. inst.

si.

32, str.

97~98),

604

Muhamed A

Muji

pis unijeti u sudski sidil. Napominjemo, da u ovom fermanu stoji, da se u Carstvu nikom ne smije praviti teta, a naroito jednom prijatelju moga uzvienog Carstva, kao to je navedeni umrli (ve hittahsis muteveffayr muma-ileyh misellii aschkayi bendeglin-i saltanet-i seniyyemden olanlarm). Nema sumnje, da je ovaj ferman izdan na osnovu akta bosanskog vezira Mehmed-Vedihi-pae, kojim je Portu upoznao o cijelom ovom sluaju i zamolio: a) da Firdusovim nasljednicima, koji bi zbog prezaduenosti ostavtine ostali bez ivotnih sredstava, Livnjaci isplate 400 kesa, to je i on sam na licu mjesta bio naredio32 i b) da se nasljednicima izda ferman kojim e biti zatieni da ih za to niko kasnije nema pravo sudski goniti. Ovakva panja, imie okrutnog vezira Vedihije, prema Firdusovim nasljednicima .baca potpuno novo svjetlo na odnose Vedihija-Firdus, a naroito onaj stav u spomenutom fermanu gdje se naglaava da je Firdusovim nasljednicima potrebno pruiti zatitu, jer je on bio jedan od prijatelja Carevine. Svi ovi momenti ukazuju da je neosnovana tvrdnja, da je Firdus otrovan, a jo manje, kako Kadi u svojoj kronici kae, da je p.ad njim izvren idam, tj. da je objeen ili strijeljan. Ibrahim-beg je umro prirodnom smru, ivei do posljednjeg momenta u prijateljskim odnosima sa bosanskim vezirom Vedihi-paom. Izneseni istoriski podaci jasno ocrtavaju politiku linost Ibrahim-bega Firdusa, ije su karakterne crte: politika nedosljednost, opredjeljivanje na stranu jaeg, tlaenje irokih narodnih masa u elji za vlastitim prosperitetom, stoiko podnoenje najteih politikih udaraca i nada, uz sva mogua nastojanja, da e se ipak jednog dana uspjeti politiki rehabilitirati. Firdus je nekad i imao uspjeha u svojoj politici i kao izraziti politiar beskimenjak uspjevao je dodvoriti se Husejin-begu Gradaeviu, a kasnije sultanovom veziru i dobiti visoko zvanje kapidibae, ali nezadovoljstvo irokih narod- : nih masa tomu je uinilo kraj. Revolt Livnjaka protiv Firdusa glas je potlaenog naroda, ne samo protiv Firdusove linosti, nego i protiv sultanove politike. I pored grevitog rvanja, Firdus je bio. prinuen ne samo da napusti muteselimski poloaj, nego i da ak potrai utoite na susjednom dalmatinskom teritoriju, jer sa beznaa.jnim brojem svojih pristaa, koji se sve svakim danom smanjivao, nije ni mogao, pa ak ni u samom poetku, suprostaviti se mnogobrojnim ustanicima, ije se broj naprotiv svakim danom sve vie poveavao, da je i sami njegov brat sa 240 ljudi na njihovu stranu priao; i to je svojom politikom sultanovu vlast u ovom dijelu Bosne skoro pola godine doveo u vrlo teak poloaj i time protiv sebe izazvao i samog bosanskog vezira, koji mu je, istina, kasnije pruio mogunost da se iz progonstva povrati u Bosnu. Vedihi-paa, istina, do posljednjeg momenta Firdusova ivota ostao je s njim u dobrim odnosima, ali mu loe iskustvo s Firdusovom politikom, ili bolje rei, samovoljom, nije dozvoljavala da mu vie pov.jeri tako odgovorni poloaj.
" Iz Vedihi-paine bujuruldije, datirane 9 oktobra 1837 (9 redep 1253 g.) u kojoj govori o svom putu po krajini i u Livnu, vidi se, da je on na molbu Firdusovili nasljednika naredio da Livnjaci plate spomenutu otetu za dvorac, (ali ovdje stoji) koji su razorili, zato inae vlast ima pravo, kako to stoji u bujuruldiji, da i njihove kue spali. Ovom istom bujuruldijom bilo je nareeno da se binbaa Buatlija svrgne s poloaja i da se uhapsi, kao i hadi Cato; poto se ni juzbaa Sulejman-beg nije bio pokorio volji valije, to je i on bio uhapen. U bujuruldiji se naglaava da su oni bili organizatori nereda koji su se u posljednje vrijeme dogodili u Livnu. (S!Ilih aa<.lihusejinovi - Muvekit, Tarihi Bosna, str. 266),

Stav Firdusa prema

Gradaevievom

pokretu l sultanu

605

RESUME L'ATTITUDE DU KAPETAN DE LIVNO FIRDUS ENVERS LE MOUVEMENT DE GRADASCEVIC ET ENVERS LA POLITIQUE DU SULTAN. L'auteur de cet article decrit, d'apres des materiaux historiques, la personnalit& politique d'Ibrahimo-Bey Firdus, kapetan de Livno dans la premiere moitie du XIX" siecle, en exposant son attitude envers le mouvement insurrectionnel de Husein-Bey Gradaevi d'une part, et envers la politique du Sultan de l'autre. Le materiel utilise nous montre Firdus comme un mollusque politique qui se trouve toujours du cote du plus fort. Par une exploitation ehontee du peuple, c'est lui qui causa le soulevement de Livno en 1856, qui ~etait pas dirige uniquement contre lui mais aussi bien contre la politique du Sultan. Il fut force d'abdiquer comme moutesselime et oblige de demander asyle chez Lilienberg, gouverneur autrichien de Dalmatie. Plus tard, aide par le Vezir de Bosnie, il y retourne et y meurt en 1857 d'une mort naturelle; il n'etait ni empoisonne ni execute par le Vizir de Bosnie Wedjihi-pacha.

DUSANKA BOJANIC

PODACI O SKOPLJU IZ 951 (1544) GODINE

Za vreme vladavine Sulejmana Velianstvenog, u najblistavijem periodu turske istorije, u trenutku kada je osmanska vojska brojnim pobedama pripojila Imperiji i Srednju Ugarsku sa Budimom (1541), Skoplje nema vie onaj svoj vojni i strategiski znaaj iz vremena Ishakovia, kada je bilo otskona daska za upade i utvrivanja u okolnim zemljama. Sredinom 16 veka, Skoplje se nalazi gotovo u sreditu Osmanske imperije, i zahvaljujui takvom poloaju moe da brim tempom 'izgrauje svoju gradsku ekonomiku, a i da se u glavnim crtama formira u onakav grad kakvog ga znamo sve do poetka 19 veka, odnosno do jae ekspanzije makedonskog ivlja. Prethodno saoptavanje podataka i to samo za Skoplje i iz deftera za 16 vek, namee se prvenstveno radi samog njihovog znaaja, a i uloge pri izuavanju ekonomskog ivota i drutvene strukture naih gradova pod turskom vlau, posebno Skoplja, ekonomski najbujnijeg od svih makedonskih gradova, koje ba tih godina vlade Sulejmana Zakonodavca doivljava ekonomski procvat, najvei od ulaska u okvire Osmanske imperije. Tapu-defter br. 232 - defter-i mufassal liva-i P~a tahi-i yemin oio je napisan i konano dovren u prvoj dekadi meseca redeba god. 951 (po. 18 septembra 1544 godine) u Carigradu, a sastavi.,ji su ga emin Jusuf b. !skender El-Evrenevi i pisar Ebu Bekr b. Ibrahim. Defter ima 462 lista veliine 42,5 X 14,5 cm. Poinje od strane 4 b. - bez kanun-name i bez popisa sela Skopske nahije. Ovakvi popisi sela pojedinih nahija, karakteristini za tahrire iz XVI veka, nalaze .se pred svim drugim nahijama (tetovskom, kievskom, bitoljskom, prilepskom i velekom) koje sadri ovaj defter. N a kraju se nalaze ode ljci o vakufima u pom. nahijama (od str. 432 v - 462 r). Za ovo saoptenje korieni su podaci iz odeljka o SkopljU: (str. 5v - 18v) i podaci o drugim gradovima, sreditima istoimenih ve spomenutih nahija. Hidretske 951 godine Skoplje je bilo carsko krunsko dobro (has) koje je davalo ukupni godinji prihod od 474.797 aki. Padiahov deo te svote iznosio je 451.207 aki, dok je ostatak spadao u prihode Husrev-pae 1 i u prihode stareine skopskih pasvandija-nonih uvara (ser-asesan). Sem Skoplja, u sultanove hasove u Skopskoj nahiji spadalo je i selo Vrealce sa 30 kua (hane) i 2 udovice (bive),
' 950 godine pominje se kao etvrti vezir zajedno sa Sulejman paom, Rustem paom i Mehmed paom. M. Tayyib Giikbtlgin, XV ve XVI asirlarda Edirne ve Pal/a Livasi (Vakiflar, millkler, mukataalar), Istanbul Dniversitesi Edebiyat Faldiltesi Yaymlarmdan No 508, str. 503, napom. 825. Opirnije o Husrev-pai u Tarih-i Pe~evi I, str. 29, Istanbul 1283.

Duanka

l3ojani

609

se nalazi upravo na sredini izmeu pomenutih varoi. Ako se pak pretpostavi da je ova carina uzimana za ohu koja je konzumirana u samom Skoplju i u njegovoj okolini, tj. da to nije bila tranzitna carina, onda pada u oi visina same cifre. Meu dalje prihode od trinog poslovanja spadaju pristojbe za narak (dnevnu pijanu cenu) - resm-i narh, manje novane globe bad-u hava, i prihodi od ihtisaba i ihzara3 grada Skoplja, to je sve zajedno iznosilo 33.333 ake. Ovamo dolazi i prihod od ihtisaba i ihzara grada Kalkandelena (Tetova) sa pristojbom od narka, koji je za godinu dana iznosio 10.500 aki. Od skopske kovnice novca (darbhane-i nefs-i Oskiib) iste te godine upisan je prihod u iznosu od 63.333 ake. Taj prihod Sulejman Velianstveni je dobio od mukate (zakupa otsekom) na kovnicu. U kovnici je preraivano staro zlato (zer-i ki:ihne) i skupoceno posue (evani) od ega su kovane ake. Prema Ihijevu (Izvestija na istoriesko druetvo v Sofija, kniga III, 1911 godina: Materijali za monetnoto delo v Turcija, str. 75-207), skopska kovnica novca radila je periodino, a u njoj su kovane srebrne ake. Ihijev daje natpise na srebrnim akama iskovanim u Skoplju iz godina 886 (natpise i Mehmeda II Fatiha i Bajezita ll), iz 936 godine itd. Izgleda da. se skopska kovnica nalazila u blizini Davud-painog hamama, sada nistauriranog u Umetniku galeriju, i da ju je sagradio Davud-paa, odnosno da je bila njegov vakuf. M. Tayyib Gi:ikbilgin u svom delu Jedrene i Paa liva u XV i XVI stoJeu na str. 405-409 (prema tapu-defteru br. 251 iz 953-976 god. Arhiva pretsed. vlade u Istanbulu) daje popis ogromnog vakufa Koda Davudpae, rumeliskog beglerbega iz vremena Fatihovog, vezira i velikog vezira,' zavetanog za njegovu damiju, imaret i dr. u Istanbulu. U ovom popisu kao deo Davud-painog vakufa u Skoplju (der mahruse-i Oskiib) navodi se veliki. ifte hamam ispred vardarskog mosta sa godinjim prihodom od 5.833 ake, zatim mali hamam u blizini Vardara sa godinjim prihodom od 1256 aki, robovski han (han-i esiran) kraj velikog hamama, prihod 20.000 aki, kovnica novca u blizini pomen\ltog hana i dr. Prihod od kovnice nije ubeleen. (U Bitolju je deo Davud painog vakufa sainjavao bezistan sa duanima oko njega (bezzazistan me'a dekakin der daire-i bezzazistan) sa god. prihodom od 3.400 aki). Dosta visok prihod davala je i skopska bozadinica (boza-hane-i Oskiib), za godinu dana 12.000 aki. Pri tome, naravno, treba imati u vidu da je u Skoplju postoiala ne jedna bozadinica ve vie njih, poto su one tada zamenjivale kafane. Ukupan prihod od 146.666 aki upisan je od had-i sijaha, voskare (~em' hane), takse na jagnjad (bac-i bere), takse na platno (kerpils) i slinog (ve gayruhu); zatim od javne vage (kapan) pristojbe za merenje (resm-i keyl-i kapan), tak.se koja se uzimala prilikom kupovine robova (bac-i esir), zatim od drveta za loenje (hime) i od takse za ovce (bac-i pay-i agnam). 500 aki prihoda upisano je od pristojbe dobijene od merenja svile (resm-i harir-i mizan). Pri tome treba imati u vidu da se svila nije merila arinom ili nekom drugom povrinskom merom, ve merom za teinu. Resm-i ift - pristojba na ceo ili pola ifluka (nim ;ift) muslimana grada Skoplja iznosila je 671 aku. Pristojba na ifluk bila je 22 ake za ceo ifluk a za polovinu ifluka ll aki. U Skoplju je bilo 26 celih ifluka i 9 polovina ifluka.
' Ihtisab je regulisanje trinog poslovanja u koje spada kontrola pijanih cena, kontrola mera, kanjavanje malverzacija u trgovanju i sl., dok je ihzar, ihzarije, taksa za pozivanje, priziv lica koja treba da se kazne. ' M. Tayyib Gokbilgin, op. cit. str. 405.

610

Duanka

Bojani

Ispenda hriana (gebran) grada Skoplja iznosila je 4841 aku. Ne mogu da objasnim zbog ega je iznos ispende ovoliki. Nijabet i mlaarina muslimana i hriana skopskih za godinu dana iznosili su 28.666 aki. Ovde nijabet treba shvatiti kao niyabet-i ciiriim ve cinayet. Na slobodnim timarima ovaj prihod od novanih kazni koje su posredstvom naiba ubirane od krivaca, pripadao je timariotu. U slobodne timare spadala su izmeu ostalog i carska krunska dobra, kako je to naprimer ovde sluaj sa Skopljem. Ukoliko se, meutim, radilo o timarima koji nisu bili slobodni, onda se taj prihod delio na dve polovine, od kojih je jednu uzimao spahija a drugu sandak beg (ili uopte lice kome je to bilo upisano kao prihod). Izraz nisf-i niyabet prema tome uvek pokazuje da je re o neslobodnim timarima. Tako je prihod od polovine spahiskog nijabeta Skopske nahije (nevahi-i Oskiib) bio u priteavanju Husrev pae i iznosio 8000 aki. Prihod od popisivanja robova (kitabet-i usera) - ili od takse za pisanje robovskih oprotajnih pisama? - iznosio je 1.500 aki. Prihod od pristojbe za izdavanje tapija (resm-i tapuy-i zemin nefs-i Oskiib) iznosio je 313 aki, a prihod od dimnine (resm-i duhan) 300 aki za godinu. Od fiskusa (beyt-ul-mal) skopskog kadiluka (kaza-i Oskiib) bilo je upisano 2033 ake. Od fiskusa, imetka otsutnog lica (mal-i gay!>), imetka nestalog lica (mal-i mefkud), nestale ivotinje (yave) i odbjeglog roba (kac;kun} grada Skoplja upisan je prihod u iznosu od 17.366 aki. Prihod od fiskusa, imetka otsutnog Jica, imetka nestalog lica, nestalih ivotinja i odbeglih robova muslimanskih kadiluka Tetovo, Kievo, Prilep i Veles iznosio je ? aki." Prihod od dizje odbeglih hriana (<;izye-i yilve-i gebran) Skopskog kadiluka iznosio je 2333 ake, a isti taj prihod od vilajeta Tetovo i Kievo (vilayet-i Kalkandelen ve Kir<;ova) bio je 952 ake. Skopl{e je davalo sledee prihode od svojih agrikulturnih proizvoda: a) penicu (kendem) 463 tovara u vrednosti od 16632 ake, b) meano ito 639 tovara u vrednosti od 19.170 aki, e) grahoricu (bur<;ak) 5 tovara u vrednosti od 180 aki, d) uur od lana (o~-i ketan} 386 aki, e) pristojbu za spana (isifina<;) za godinu 263 ake. Prihodi od vinogradarstva sastojali su se iz resm-i dunuma za vinograde muslimana i uura od hrianskih vinograda. Resm-i dunum (pristojba kojom se uzimalo na svaki dunum obino etiri ake6 od muslimanskih vinograda} iznosio je 340 aki za godinu, to bi eventualno znailo da je te godine u Skoplju bilo 85 dunuma povrine pod vinogradima samo skopskih muslimana. Hriani pak davali su uur od svojih vinograda u vrednosti od 1200 aki. Uz ove prihode od vinogradarstva mogla bi se dodati i stavka o prihodu od monopola na prodaju ire ('an mahsul-i monopolya-i nefs-i Oskiib} koji je iznosio za jednu godinu 38.000 aki. Od povrtarstva i batovanluka, tanije od uura na luk (o~r-i piyaz), pristojbe za vrtove i bate skopske (resm-i besatin ve bagc;eha-i Oskiib) bio je upisan ukupan prihod od 3567 aki. Pelarina, odnosno pristojba za konice (resm-i kuvare) iznosila je samo 100 aki, prihod od hassa aira sa travarinom 6400 aki. Ovaj air imao je dve parcele (kit'a).
Sijakatski broj za koji nisam sigurna da sam ga 'Vidi tablicu sa prihodima od Velesa.
tano proitala.'

Podaci o Skoplju iz 951 (1544) godine

611

Od vodenica u gradu Skoplju ubrana je za godinu dana pristojba od 1080 Svako vodeniko okno, a bilo ih je 36, davalo je po 30 aki pristojbe. Za gornje ribolovilite (dalyan-i bala) na reci Vardaru (der ab-i Vardar) upisano je 300 aki prihoda. Vardarom su bili splavljeni i b;;tlvani (direht-i balvan) i za to je bila upisana pristojba u iznosu od 3909 aki. Pristojba od onog mjesta gde su se pravile eramide (kiremidlik) iznosila je 240 (?) aki! Mogue je, premda nigde ne stoji ni ocak ni furun da se ova pristojba odnosila na pei u kojima se pekla eramida odnosno grnarija. Resm-i kanare, 8 pristojba od klaonice koja se obino iz higijenskih razloga nalazila izvan grada i u kojoj su skopski kasapi klali ovce, iznosila je 18.000 aki. Poto se u istoj stavci navodi i odredba kojom se za svaka etiri grla ovaca davala jedna aka, m:oe se izraunati da je u Skoplju te godine zaklano 72.000 ovaca, naravno ako se pretpostavi da nije klana druga stoka koja se _ovde ne spominje. Resm-i agil, pristojba za tor, iznosila je 327 aki. Sinovi Jahja pae, 9 dravnika iz vremena Bajezita II, bosanskog sandakbega i rumeliskog beglerbega i vezira, koji je u Skoplju sagradio svoju uvenu damiju i ostale zadubine10, davali su sledee pristojbe na prihode koje su imali u ovome gradu: a) od ifluka Mustafe age koji je bio u priteavanju mirlive smederevskog Mehmed-bega b. Jahja pae- 400 aki; b) od ifluka Kara Mehmeda godinje 350 aki. Uz ovu stavku uzet je i prihod od vodenica to je sve bilo. u priteavanju Ahmed bega sina Jahja painog. Od deset vodenica pristojba je iznosila 150 aki, jer se na svaku vodenicu davalo 15
aki. aki.

e) Od pristojbe na ispasite Crna Gora (Kara dag) koje je bilo u priteavanju pokojnog Jahja pae, a sada je u ruci Ahmed bega njegovog sina - 100 aki; d) od ifluka Ahmed bega b. Jahja paa sa delom (hisse) !skender bega, njegovog brata - 300 aki. Sinovi Rum Ali bega, Ahmed i Mehmed, davali su prihode od uura na itarice i travu (o~rii hububat ve giyah) kao i druge dabine sa ifluka svog oca koji su sada oni priteavali, sve u iznosu od 150 aki za godinu dana. Pomenuta dvojica sinova Rum Ali bega, Ahmed elebija i Mehmed ele bija, priteavali su i vodenicu uvenog Paa Jigit bega (e~-~ehir Pa~a Yigit beg) koja je imala tri okna i za koju su davali 30 aki pristojbe (za svako okno po deset aki), zajedno sa dve parcele (kit'a) bate, iji je prihod iznosio 20 aki. Ispasite (yaylak) Karagoz-a, na planini Mokra (tabi'i Oskiib), koje je sada bilo u posedu (der yed-i) njegovog sina Mustafe davalo je prihod od 30 aki. Na kraju, u prihode Sulejmana Velianstvenog spadalo je i 2140 aki godinje od mukate skopske hapsane. , Tako je celokupan prihod za 1544 godinu upisan od grada Skoplja iznosio 474.797 aki. Kao to je ve spomenuto Skoplje je bilo carsko krunsko dobro, pa je zbog toga deo Sulejmana Velianstvenog iznosio 451.207 aki; deo Husrev pae od polovine spahiskog nijabeta skopske nahije iznosio je 8.000, a deo stareine no nih uvara 15.590 aki.
' Isto to i nap. 5, zajedniki zbir ove dve cifre trebalo bi da je 1376 aki. U okolini Skoplja i danas postoji lokalitet Ceramidnice. ' Kanare - etleri yenecek hayvanlari kesiip yiizdiikleri yer (~. Sami, Kamusi tiirki) .. Vidi geneoloku tablicu Jahja painog potomstva i podatke koje za sinove Jallja paine daje GL Elezovi u Turski spomenici knjiga I, str. 208 nap. 9 i str. 209. Beograd 1940 g. " Vidi vakufiju Jahja painu, op. cit. str. 415-526.

612

Duanka

Bo.iani

Za dobijanje uvida o odnosu Skoplja prema drugim veim makedonskim gradovima, mogu da poslue ove tablice prihoda koji su bili upisani u istom defteru iste te godine od gradova Veles, Prilep i Kievo. PRIHOD OD GRADA PRILEPA Ispenda . 12.446 aki Penica - 363 tovara a 22 ake 7.986 Meano ito - 344 tovara a 14 aki 4.816 Grahorica - 5 tovara (a 21 aka) 105 Uur od soiva - l tovar 40 Uur od Jana (ketan) 450 Travarina (o~r-i giyah) . 84 Hassa air u gradu Prilepu . 787 Uur od slame . 280 Uur od rasada . 40 Uur od vrtova (o~r-i bostan) 50 Hassa vodenica - jedno okno - pristojba . 140 Vodenice- 14 okana- pristojba . 210 182 Uur od muslimanskih vinograda . Uur od hrianskih vinograda - 1429 medri a 10 -- vrednost zajedno sa pristojbom za monopol. (Prema starom zakonu (kanun-i kadim uzere) monopol se dri dva meseca i deset dima i prodaje se (ira) po dve ake vie od dnevne cene na svaku medru) 14.290 Deo (kist) od trne carine i mlaarine, novanih kazni, uura od konica i nameta na svinje 6.184 Polovina nijabeta vilajeta Prilep (vilayet-i Perlepe) . 2.005 Mukata od fiskusa (beyt-ul-mal), imetka otsutnih lica, odbeglih robova i imetka nestalih lica kadiluka Prilep i Kievo - za go-'d_in_u_:_:d_a.;;..nc..a_._ _ l_.5'-0-'0-Ukupno: 51.595 aki Od toga je deo (hisse) Mehmed pae iznosio 50.095 aki. Jednogodinja mukata na fiskus i ostalo u prilepskom i kievskom kadiluku spadala je u hasove Sulejmana Velianstvenog i iznosila 1.500 aki. PRIHOD OD KICEVA Spada u ze ame t Mustafe bega b. Kurd Ajdin' bega Ispenda Penica - 185 tovara a 35 aki . Meano ito - 150 tovara a 20 aki . Grahorica (bur~ak) - 5 tovara a 35 Od prihoda pristojbe na ispasite stito ime, neitko napisano) Hassa air . Uur od voa Pristojba na vrt 1.080 6.475 3.000 175 (vla400 180 120' 182
aki

aki

Podaci o Skoplju iz 951 (1544) godine

613

Vodenice Jahja elebije, 2 okna a 15 pristojba: 30; vakufa Sinan bega, 2 okna a 30, pristojba: 60; Sidi (ili Seydi) elebije, l okno a 30, pristojba: 30; Mehmed b. Alije, 2 okna a 15, pristojba: 30, ukupno . Hassa vodenica-poruena Travarina (o~r-i giyiih) . Namet za svinje sa boiem (bid'at-i hinzir ma'a bojik) Uur od divljeg graha (fik) . Prihod od polovine nibajeta spahija spomenute nahije Prihod od polovine nijabeta spahija spomenute betom i mlaarinom samog Kieva . Uur od slame . Prihod od monopola grada Kieva . Prihod od uura nevernikih vinograda u Kievu - 402 medre ire il 6 . Prihod od uura sa muslimanskih vinograda u Kievu . Ukupno:

150 26 55 55 3.000 7.666 30 3395 2.412 480 28.881

.aki

;,

aka

PRIHOD OD VELESA
Ispenda . Resm-i ift . Penica - 177 tovara Meano ito, jeam sa drugim.-- 129 tovara . Resm-i dunum za muslimanske vinograde - na svaki dunum po 4 ake . ira - 549 medri (l medra a 6 aki) . Pristojba za jabuke . Grahorica- 7,5 tovara. Uur za soivo (mercfunek) . Uur na rasad (o~r-i koken) . Uur od konica . Pristojba za vrt . Hassa air Uur od pamuka (o~r-i penbe) . Uur od voa Namet za svinje sa boiem .. Vodenice za brano (asiyab-i dekik) - 15 okana a 30 - pristojba . Stupa valjalica (asiyab-i kebe) - 5 okna a 15 . Vodenica Ramadana Ceribae na gornjem toku reke Babune - 2 okna . Vodenica Ramadana Ceribae na reci TopolnicF1 - l okno
n

spada u zeamet Hizir bega b. Mihat bega b. Jahi bega 6.623 ake 66 5.160 2.580

885 3.294 58 150 65 145 190 97 450 35 91 197 450 75 30 15

39

Sada

reica

Topolka.

614 Od
aira

Duanka

Bojani

Hizir begovog, u priteavanju Ramadana Ceribae . Od prihoda takse na trg (bac-i bazar), novanih kazni (ciirm-u cinayet) Velesa, polovine nijabeta spahiskih timara veleke nahije i od pristojbe na ribolovite na reci Vardaru Pristojbe na crni i beli luk . Prihod od bate Vejs halife, naiba u Velesu . Vodenica Vejs halife - 2 okna . PriStojbe na vridbu:" Penica - 45 tovara . Meano ito - 45 tovara Urovi izvana: Od sela alilar 12 - 97 medri ire (l- medraa6). Od raznih sela koja izvana obrauju zemlju daju uur: Penica - 30 tovara (a 30) . Meano ito - 25 tovara (a 20)

10

aki

5.490 90 15 30 1.350 900 582 900 500

-------------------Ukupno: 30.523
ake

Taksa na trg (bac-i bazar) od panaura crkve Kostadin u J:>Iizini sela Sveani . Pristojba za zimovnik (k1~lak) pom. nahije iz zeameta pom. Hizir bega Ihtisab i ihzar trga grada Velesa shodno starom zakonu priteavaju muhtesibi. Prihod od pristojbe na dnevnu trnu cenu i od sitnih novanih kazni (baduhava) ..

550 1.055

aki

3.552

b) Stanovnitvo Skoplja i skopske mahale 1543 godine

Na str. 16 v. istog deftera nalazi se zbirni popis prvo onih muslimanskih lica koja su bila oprotena vanrednih nameta, odnosno koja nisu spadala pod avariz, a zatim onih koji to nisu bili (avariz haneleri, miicerredler). Prema ovome zbiru, nainjenom na osnovu podataka za svak1,1 pojedinu mahalu, u Skoplju je tada bilo 686 muslimanskih lica oprotenih vanrednih nameta, a 313 kua (avariz haneleri) i 51 samac koji su ga davali. 12" Skopskih hriana bilo je 206 kua (hane), 13 sm:naca (miicerred) i 19 udovica (bive) a od njih je upisan 31 hrianin zasebno. Ovi zasebno upisani hriani pripadali su pojedinim vakufima. Katolika (a moe biti i Dubrovana) - frengan-i Oskiib- bilo je 8 kua, a jevreja (Yehudiyan-i Oskiib) 32 kue i 6 samaca. Tako je stanovnitvo Skoplja bilo izdeljeno na demaate (skupine) muslimana, hriana, jevreja i katolika (dubrovana?). Te godine Jevreji su u veem broju stanovali u Bitolju, gdje ih je bilo 60 kua (hane). irei se od Soluna
" Sada selo alievo. "a Njihov zbir je: 3 ejha, 2 muderisa, l kadija, 2 hatiba, 71 imam, 66 poreznika (mubassu), 58 mujezina, 166 akindija, 18 delepa, 14 invalida i onemolih staraca, 26 sopstvenika berata, 15 uvara tvrave (mustahftz) i 2 jamaka, 233 lica privremeno, pod kiriju nastanjenih (derkira) i 9 dervia tel!;ije Emir hoda u istoimenoj mahali

Podaci o Skoplju iz 951 (1544) godine

615

prema severu, Jevreji se izgleda zadravaju u bujnijim, ekonomski jaim gradovima kao to su Bitolj i Skoplje, dok ih iste te godine ne vidimo ubeleene u Velesu, Kievu, Prilepu i Tetovu, to ipak ne mora znaiti da ih tamo nije bilo. Dubrovana meutim te godine ima samo u Skoplju gdje je njihova kolonija mnogo manja od jevrej_ske, i broji samo 8 kua. Sto se tie robova, za njih u ovom defteru nemamo podataka, osim da ih je tada u Skoplju bilo, i da su prodavani. Muslimanske mahale u tom periodu daleko su brojnije od hrianskih, ali su uopte uzevi hrianske mahale naseljenije i vee. Ovako stanje karakteristino je prvenstveno za Skoplje i Bitolj, dok je u drugim makedonskim gradovima koji se nalaze ubeleeni u ovom defteru situacija nekad sasvim drukija, naime hrianske mahale preovlauju i ponegde (kao na primer u Prilepu gde je te godine bilo 42 hrianske mahale prema deset turskih) ima ih znatno vie od turskih. Mahale su bile grupisane oko damija i mesdida, i za Skoplje je interesantno da u ovom periodu nema takorei ,nijedne mahale koja bi nosila ime po nekom zanatu. 13 Uopteno bi se moglo rei da su skopske mahale dobile nazive po imenima svojih osnivaa, odnosno osnivaa grada (misli se na 'tursko Skoplje, tanije Skoplje nastalo posle 1392 godine), pa je taan zakljuak Gl. Elezovia da su tu mahale dobile im~na po imenima glavnih damija, 14 jer se i damije uglavnom zovU> po linostima koje su ih sagradile. Sto se tie hrianskih mahala one su u ovome periodu dobijale imena po linostima, uglednim, istaknutim, ekonomski jakim, bar kako se to moe zakljuiti prema ovome defteru. Otuda dolazi da su se tokom niza godina dogaale oizmene u nazivima hrianskih mahala, najee kada bi ugled jedne linosti izbledio pred ugledom druge. Kao to e se videti iz popisa skopskih mahala, sredinom 16 veka Skoplje sainjavaju gotovo sve one mahale koje su postojale do kraja turske vladavine, pa. postoje premda nezvanino i danas. Izvesne razlike u nazivima proistiu iz razvoja samih mahala, iz nastajanja novih bilo irenjem grada bilo deljenjem jedne vee mahale na dve ili vie manjih, ali pri svemu tome izgleda da se jezgro mahala iz 1544 godine sauvalo sve do danas. Razumljivo je da je na njihovo postojanje imao izv.estan uinak poar iz 1690 godine, ali on nije bio tako katastrofalan kao to bi se to moglo oekivati, bar u odnosu na najstarije mahale, mahalske damije mesdide ili tradiciju o njima. 1544 godine, prema tapu-defteru br. 232, u Skoplju su postojale sledee muslimanske mahale:
l)
2) 3)
4)

<.>)~ '-"":;""~

Haci Gazi Haci Hayruddin Cami-i Kebir Tuzcu Suleyman, der kenar-i Vardar

Hadi Gazi Hadi Hajrudin Velika damija Tuzdu Sulejman na obali Vardara

~~..VI,;f- ~\".

P;[ e_~
B )bh )l:(' )~

.Jl;:L- If.'j "b

" Tu se ne misli na mahale koje su dobile imena po pojedinim poznatijim zanatlijama, na zbirna imena pojedinih zanata, koja su i kod hrianskih mahala dosta retka, no ipak se sreu. Iste te godine, n. pr. u Bitolju upisana je hrianska mahala ~iilmek~iyim; u Prilepu .isto tako hrianska hayyatan, zatim mahala grnar. " Vidi Glasnik Skopskog naunog drutva ~j. XII, str. 262. 39
ve

616
5)

Duanka

Bojani

\.!\,~ . Yahya

6) 7)
8}

J\,.~\.,. Haci Bali

..

P~a

Jahja paa Hadi Bali Veledi Sahin Mehmed Celebi sin Isa bega ~oznati Jogun elebi Veledi Bahri Hamza beg stareina vratara Isa bega Muhtesib Hadi Tanrivermi!l Imaret Ishakbega
Oru

U!'\.! ..UJ
~ ~

Veled-i !;iahin Mehmed Celebi veled-i Isa beg, e~-~hir Yogun Celebi Hamza beg serbevvabin-i Isa beg Muhtesib Haci
Tanriverni~

.uJ l5:...!;-- ..wc...

~j J J!. ~~
'9)

1.5_?... ..\.!J Veled-i Bahri

10)

~ t.rf ~:-!IY..r ~of"

~

ll)
12) 13) 14) 15) 16) 17}

e.?.r_J.;k_; ~\.,.
~

JI.......\ .::..ul..c
1.!\,.l!_J)J\

Imaret-i Is~ak beg

Oru~ Pa~a

Paa

~~4t.r!
cl\.!\,

Isa beg cedid

P~a

Isa beg dedid Paa beg

Harai

~;:;it. e_;:-:.!~\__,..;. j'-J\~\,.

j-'-JI~..P=

beg

Haracci !;iuca' nam-i diger Bayko oglu Goncii oglu

ba~

Suda drugo ime Pajko oglu Gendi oglu Kara Kapudu bai Ahi Isa Ismail Vojvoda Hadi Kasim Hadi Kemal Biruni hisar Hatundik Emir Hoda Kasim kadija Ishak beg

18) 19) 20) 21) 22) 23) 24) 25) 26) 27) 28)

&~. -.r. ~\; ~) Kara Kapucu lS:-"~~ Ahi Isa

o;:;.J!_J J:-...\ Ismail Voyvoda

r~;~~.,. HaciKasim

J~\,.7':"\.,.
-

Haci.Kemal

)~jJ-! Birun-i hisar

1.;.. Hatuncuk 0--":".r'

"'-;--l_,_.;.. .r-:..1 Emir Hoca

. \; \; l$"'r
~l .~.

Kasim Kadi Ishak beg

Podaci o Skoplju iz 951 (1544) godine

617
Tophana, drugo ime Ali Mente Ali beg, drugo ime Ibri beg Hizir Kazandi Katarli Dervi an Salahudin Haradi
-

J-" ;:;:> rl; ~~;. 30) ~ ~SJ. l;:,_:> L ~ J-" 1

29)

31) 32) 33) 34) .35) 36) 37) 38) 39) 40) 41) 42) 43) '*4)

~~~

...

Tophane, nam-i diger Ali Mente~ Ali beg, nam-i diger Ibri beg Hizir Kazganci Katar li
Derv~ an

}~L.;

~~,..,.....

".u'e.c

.Jl~.m

Salahuddin Haracci Haci Mehmed Kadi

Mente~

~.~\.,.

Hadi Mehmed Kadija Mente !skender kadija Hadi Ine beg Katip Sajin Hasan, drugo ime Ohurban oglu Veledi Kodadik Kara kadija Pazar bai Terzi bai

,_?.:-.. ~,:"t;
~\; ).0:::.1

!skender kadi

~~-~~~\.,. Haci Ine beg

0-' .l! ._.._;l{ . Katib $ayin

J--'I.JL.,;..I;:;:>.iV 0 -> l... -ll e.)'?" J' J

Hasan, nam-i diger Ahurban-oglu Veled-i Kocacik

~\;o~ Kara kadi

~L.;IjL. Bazar

b~i

~~ IS)J~

Terzi bai

40)

\J..-111~~- ~\p Hact Taccudin

Hadi

Taduin

46)
41)

~~t.~

..)

Debbas ~allin

Tabak Sahtn Had!! Junus

Mehmed Celebi Hadi Muhjidin Hoda Sems Ibni Omer Kujumdu oglu Dervi Ramadan

~j-~\.. Haci Yunus

~..w.... Mehmed Celebi
~-~~~~~\.,. Haci Muhyiddin
~

48)
49) 50) 51) 52) 53)

ob-l

.'.r

Hoca $ems

~~~ Ibn-i Omer

~_,,~;

Kuyumcu oglu
Dervi~

jl,a..J J:_JJ:>

Ramadan

6111
Hrianske

Duanka mahale bile su

sledee:

Bojani

ll .y}IJ ~j;.l .,;:;_.,

2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9)
10)

it ~}t;

Kalugerica nam-i diger derzi Rakomiya

Gura~

Kaluerica, drugo ime terzija Rakomija

ura

J-lJ_,===
yr.-

Cerep Ibri beg16 Rade Panta Genko

Crep Ibri beg Rade Panta Genko Nikodi (m?) Dabiiv Nikola Dimitri Janko Dimitri ..... Petri Jovan Andronik Tophana Kletvenik?

~ <->r.'
4~L
~

o;>\)

.J :

===

lS.:>~ Nikodi

.J;_;-" . -.r.'.:> .
.J~~- <->J:.:..:>
~j_,_, <.)~.:>

Dabijiv Nikola Dimitri Yanko Dimitri ..... Petri Yoan Andronik Tophane'"

ll) 12) 13) 14)

.J'-'.! LS.;-!,
~J).J...i\

4..JL;.,_,_s

~_,.l) .........

Kao to se vidi iz ovog pregleda muslimanskih i hrianskih mahala, Evlija Celebija se nije nimalo prevario kada je za Skoplje iz 1661 godine rekao da ima oko 70 mahala. Ovaj njegov podatak moe nam zasada, u nedostatku kasnijih skopskih deftera i sidila iz 16 i 17 veka posluiti i kao jedan od dokaza za tvrdnju da je Skoplje za vlade Sulejmana Velianstvenog doivljavalo svoj po intenzitetu najvei rascvat od 1392 g. pa do kraja 17 veka. Na kraju treba istai d,a e se daleko potpunija slika Skoplja iz 1544 godine moi dobiti nakon objavljivanja celokupnog defterskog materijala koji se odnpsi na njega_(pri emu su naroito znaajni podaci o zanatima), to bi zasada izlazilo iz revira jednog saoptenja. " Ove dve mahale nalaze se i u popisu muslimanskih mahala, odnosno bile su naseljene i turskim i hr~anskim stanovnitvom. Ukupni broj mahala bio bi prema tome ne 67
ve

65.

Podaci o Skoplju iz 951 (1544) godine

619

RESUME LES DONNcES HISTORIQUES RELA:I'IVES A SKOPLJE DE L'Al\!' 951/1544 L'auteur, en se basant sur les registres fiscaux (tapu defterleri) des Archives de la residence du Governement ture a Constantinople, presente des ctonnees nouvelles sur la vie urbaine de la Macedoine du XVIe siecle sous la domination ottomane. Au centre de ce rnateriel se trouvent les donnees relatives a Skoplje. Ces donnees nous rnontrent a quel degre s'est developpee cette ville, un des plus grands centres cornmerciaux de la Peninsule Balkanique et quel role elle a joue sur le plan econornique de nos pays dans ce temps.

MUHAMED A. MUJIC

PRILOG PROUAVANJU PROLOSTI VITINE

O Vitini kod Ljubukog, koja je za vrijeme osmanske vlasti u ovim krajevima, zajedno sa Ljubukim, pretstavljala jednu vanu strateku taku zapadne Hercegovine prema Mleanima, 1 malo znamo. I ono istoriskih podataka to je dosad poznato o ovom mjestu, potjee s poetka XIX vijeka.'" Meu turskim istoriskim materijalom, koje je porodica Kasima Gujia, publiciste, ustupila Sreskom narodnom odboru u Ljubukom, nalazi se i jedan hudet kadije iz Babai Atika2 i?, 1670. (1081 g.) kojim Neslihana, ki Selima, kapetana:" svome muu Zulkifar-agi poklanja neke nekretnine u Vitini, koje je ona naslijedila. Ovaj hudet pretstavlja jedan od najstarijih turskih istoriskih dokumenata o Vitini, sauvanih u naim krajevima. Osim toga on prua nekoliko interesantnih podataka, pa emo na osnovu njih i jo nekih drugih podataka pokuati osvijetliti neka pitanja iz prolosti ovog kraja. Dokumenat je "kaligrafski napisan talikom izvanredno dobrim mastilom, da se i danas bez ikakve tekoe moe itati. Iznad teksta hudeta nalazi se klauzula Ahmeda, kadije iz Babai Atika, koji izdaje ovaj budet, a prema njoj klauzula gabeoskog kadije Abdulaha. Ispod jedne l c\ruge kla1.1zule otisnut je peat dotinog kadije, kao dokaz autentt~n~mti dokumflnta. Otl11ak jtJ jllaan l itljiv.
rrevo huqetll glasi: tekst ovog dol>;umenta o Ja sam pregledao tekst o'fog dokumenta davAnju i primanju poldona, Ja, ubogi kako ga je on (kadija h: ElabaiAtika) Ahmed, kadija u Babai~Atiku - neka izdao, Napisao ju je potrebni njegovoj mu se oprosti! slavi Abdulah, kadija u Gabeoskom Peat: Ti, ije su dobrote skrivene, spasi kadiluku - neka mu se oprosti! me od onoga od ega strahujem. Njegov Peat: Sluga Abdulah

~egaU;~:ujem

sluga Ahmed
' U Kronici O. Pavla Silobadovia o etovanju u Primorju 1662-1682, koju je objavio fra Stipan Zlatovi izmeu ostalog stoji: 1686 miseca januara na 19. naa vojska otie na Vitinu, 7 stotina ljudi, opale svu Vitinu, ali ne mogli kula, zato Turci biju iznutra, ter nesmie pristupiti. Dog nae male ivine 300, goveda 100, konja 20, suanja oliti eljadi 15, jednoga ovika ubiju iz puke, nai svi zdravo. (Starine XXI. str. 113). '! Kasim Guji, Vitina, najromantinije mjesto zapadne Hercegovine, Kalendar Napredak, Sarajevo, 1939, str. 164-167. ' Babai-Atik, odnosno Eski Baba kadiluk, nalazio se u Jedrenskom vilajetu, u Sandaku Krk Kilise, sa sjeditem u istoimenom mjestu (Semsudin Sami, Kamus el-Alam, Istanbul, 1306, sv. II, str. 1178). a Mogue da je ovdje rije o Selimu, gabeoskom kapetanu, koji se ti dokumentima spominje od 1620-1630 g. (Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije u rukopisu).

622

Muhamed A.

Muji

Povod pisanju (ovog) dokumenta je ovo; Stup velikana i uglednika Ebu Bekir-beg, sin umrlog Ibrahim-pae, koji je ponosa estitih ena, gospoe Neslihane, keri Selima, kapetana, iz sela Dugundelu, Babai-Atik kadiluk, da dade izjavu o poklonu, a ije je punomostvo dokazano svjedoenjem Ebu Bekir-bega i Mahmud-age, sina Mustafa-: agina u prisutnosti nosioca ovog dokumenta ponosa ajana, Zulfikar-age, sina Mehmedova, supruga spomenute gospoe Neslihane, na osnovu punomostva dao je ovu punovanu i na zakonu osnovanu izjavu: U selu Vitini, koja se nalazi u Rumeliskom vilajetu! u Gabeoskom kadiluku, imam nekretnine, .koje sam naslijedila. Bau, koja je poznata pod nazivom Velika baa, ije su mee poznate u selu Vitini, koja je sve dosad, do ovog poklanjanja bila u potpunom m:ome vlasnitvu i jednu prizemnu kuu koja se u njoj nalazi; e tiri mlinska kola, koja rade pod jednim krovom na rijeci Vitini, koji su poznati pod imenom Ponja mlinica; jedan mulk-vinograd od 30 motika loze poznat pod nazivom Veliki vinograd, ije se mee znaju, a koji' se nalazi u blizini spomenute mlinice; mulk-pau, ija se povrina zna, poznatu pod imenom Mala paa, koja se nalazi u blizini spomenutog sela, s gaijem koji se u njoj nalazi; jedan ajir, poznatih mea, koji se vee i neposredno dodiruje sa spomenutom baom; i tri mulk-ajira, poznatih mea, koji se nalaze u selu Dolima, 6 spomenuti kadiluk; sve je te objekte moj vlastodavac spomenuta gospoa Neslihana, nakon to je od njih otstupila punovanim \ na zakonu Zllsnovanom aktu, poklonila, u vlasnitvo prenijela i uruila spomenutom svo"me suprugu Zulfikar~agi. A ovaj je, budui da ne postoji zapreka za davanje i primanje ovog poklona, razne objekte' gore spomenute istovremeno prihvatio kao poklon i primio ih. Ubudue, baa, kua, mlinica, vinograd, paa, gaj i ajiri, koji su navedeni, vlasnitvo su imenovanog Zulfikar-age, steeno na osnovu poklona i neka njime slobodno raspolae. Spomenuti Zulfikar-aga, u iju je korist data ova iz,java, potvrdio je (prihvatio) pred sudom i na osnovu punomoi na objanjeni nain od strane opunomoenog imenovanog Ebu Bekir-bega, ovaj je dokumenat o tom napisan. Tako je teklo i napisano 15 dumad-el-ula 1081 = 30. septembra 1670.
opunomoenik

Prisutni: zvani Zulfikar-aga zade; Isa-aga, zvani Musa-aga zade; Ismailaga, "zvani . . . . aga zade; Ishak-aga, njegov brat; Redap-beg, vojnik; Redephalifa, imam u damiji u Dugundelu; Hasan-elebi, sudski ehaja; Sudski glasnik Mustafa-baa, sin Abdije; i drugl prisutni U tekstu ovog hudeta izriito se spominje da je 30 septembra 1670 godine Vitina bila u sastavu Gabeoskog kadiluka. Meutim, Kasim Guji je pisao: Za turskog vladanja Vitina je spadala kotaru Gabeli u politikim stvarima, a sudu imotskom (kadiji) u sudskim stvarima, to se utvruje ispravom imotskog kadije Omera, sina Nezirova, od 8 kolovoza 1670 (21 rebiulevela 1081 g.). 6 Mi sumnjamo u ta nost ovih navoda, jer na dokumenat oito pokazuje da je Vitina . nakon nepuna dva mjeseca od ovog datuma bila u sastavu Gabeoskog kadiluka i da je gabeoski
Pod Rumeliskim vilajetom u posljednje doba osmanske vlasti podrazumjevale su se balkanske zemlje uope. (Semsudin Sami-Kamus el-AJam sv. 3, str. 2376). ' U tekstu stoji Doljan. Mi smo miljenja da se ovaj izraz odnosi na selo Dole. Na !q nam ukazuje konstrukcija same rijei: Dol (na& rije) i per~i*i nastavak za plural an, f(<JleQar Napreda!\, 1939, str. 164,
Hasan-ehaja,

Prilog

prouavaniu

prolosti Vitine

623

kadija kao nadlean sudski organ i stavio svoju klauzulu na ovaj hudet. Zao nam je da Guji nije objavio tekst njegovog dokumenta ili da 1e bar spomenuo gdje se dokumenat nalazi. Na prvi mah izgleda udno, da je Vitina, koja se nalazi neposredno uz Ljubuki (udaljena 7 km sjeverozapadno) spomenute godine bila u sastavu Gabeoskog, a ne u Ljubukom kadiluku. Meutim, istoriski materijal pokazuje, da od uspostavljanja osmanske vlasti u ovom. kraju do poetka etvrtog decenija XVIII vijeka stalno nije postojao zaseban Ljubuki kadiluk, nego je kroz cijelo to vrijeme Ljubuki sa najbliom svojom okolinom uglavnom pripadao susjednim kadilucima. Vojni interesi diktirali su da se od pada ovog dijela Hercegovine pod Osmanlije ovaj sektor pretvori u jedan pogranini utvreni pojas, s koga e se uspjeno moi voditi osvajaki ratovi po Dalmaciji i da kasnije pri povlaenju Osmanlija iz Makarskog Primorja ovo bude jedan vrst bedem, o koji e razbijati navale susjednih Mleana. Zato je Ljubuki kroz cijeli taj period ostao samo kao jedna vana strateka taka i utvrda. Istina, u njemu je bilo i naselje, kao to je to bio sluaj i kod mnogih bqsansko-hercegovakih utvrda, ali koje ba iz spomenutih razloga nije imalo uslove da se razvije u jedan grad, koji bi mogao postati sudsko-administrativni centar ovog kraja. U nekoliko istoriskih podataka iz ovog vremena, koji se odnose na Ljubu'ki, upotrebljuje se samo rije t v ra v a (qal'a), kao apozicija od rijei Ljubuki, dok smo iz tog vremena naili samo na jedan dokumenat, u kome se kao apozicija upotrijebila rije gr a d (medine ili kasaba), kao to je to redovna pojava u istoriskim dokumentima, koji se odnose na gradska naselja. Tako VuQjakovi Nesuhaga, mostarski kapetan u svojoj zakladnici (vakufnama) s kraja 1564 godine spominje, da je sagradio damiju u t v ra v i u Ljubukom (fi qalati Lubuka). 7 Mustafa-buljukbaa, stanovnik ljubuke t v ra v e, u ratnoj zoni (Dar-ulcihad kala-i Lubuka sakinlerinden) 15 februara 1670 godine (24 ramazana 1080) mostarskom sudu je tuio Muhameda, buljukbau, pandura u nahiji Brono, mostarski kadiluk, koji je sa svojim ljudima prije etiri mjeseca u borbi sa neprijateljem zarobio jednog neprijatelja i pustio ga na slobodu kad se ovaj otkupio za 12.000 aki. Budui da spomenuti Muhamed-buljukbaa nij~ htio Mustafi-buljukbai i njegovim drugovima isplatiti dio od te otkupne sume, koji im pripada, to su oni podnijeli ovu tubu protiv spomenutih. Optueni Muhamed buljukbaa se branio tvrdei, da su ovog neprijatelja zarobili neki seljaci iz Dragnia i da su ga njemu i njegovim ljudima poklonili. I nakon provedene. sudske istrage mostarski kadija donosi odluku, kojom se odbija tuba Mustafe-buljukbae i njegovih ljudi, kao neosnovana. 8 Dr. Franjo Raki objavio je jedan opis Bosanskog paaluka na talijanskom jeziku, za koji smatra da potjee iz mletako-dalmatinskih izvora, ali se oslanja na turske podatke, osobito u pogledu statistike. U ovom opisu, za koga Raki misli da je sastavljen poslije 1624 godine, a svakako u vrijeme posljednjih decenija prve polovine XVII vijeka o Ljubukom stoji ovo: Gliubisih, fortezza sopra una collina, et tutto in torno pianura con borgo sotto, di case nro 200, ville incirca nro 50, homini da fatti tra tutti posono ridur nro 300.9
' Ovjeren prepis vakufname u Vakufskoj direkciji u Sarajevu. ' Orijentalni institut, sidil br. 2, str. 13. Dr. Franjo Raki, Prilozi za !leo~rafslw-statistiki opis bosansko~ paaluka, Starine, str. 178,

;x:rv.,

624

Muhamed A.

Muji

I ovaj .podatak dokazuje, da se Ljubuki prvenstveno smatrao tvravom, a ne gradom. Uz ova tri jaka podatka da se Ljubuki u XVI i XVII vijeku tretirao kao tvrava, imamo i jedan slabiji podatak iz oktobra 1632 (rebi-ul-ahar 1042), u kome se spominje, da je Mustafa-ha)ifa 400 aki duan Aliji, iz grada Ljubukog.10 Steta je da nam poznati osmanski putopisac Evli]a Celebija, koji je kroz Hercegovinu proputovao 1664 g., nije ostavio nikakva spomena o Ljubukom. Na povratku iz Gabele prema Mostaru on je bio izrazio elju, da proputuje kroz Ijubuko podruje, ali ga u Gabeli od tog odvratie rekavi, da tamo ne ide, jer je dolo do velike pobune krana i Evlija tako odusta od svog putovanja u Iijubuki.U Mada nam Evlija Celebija nije dao nikakva opisa samog Ljubukog, ipak nam je, iako samo nuzgredno, dovoljno rekao o vojnoj ulozi ove tvrave i njenog stanovnitva: S onu stranu rijeke od ove tvrave ive stanovnici nae Ljubuke tvrave, koji su se momentano pobunili. 12 Osim toga i sami putopisac je kroz nekoliko dana imao priliku da vidi svu estinu ljubukog fronta. Prilikom bajramske molitve,u Mostaru, kojoj je prisustvovao i Evlija Celebija, gradom se munjevitom brzinom proiri vijest da je okolina Ljubukog ugroena od ljubuklh krana. Odmah se graanstvo podie na oruje i meu njima i sami Celebija. Nove pridole snage Mostaraca stigoe u ljubuki kraj ba onda kad je izgledalo da e pobunjenici pobijediti, ali u tom odlunom momentu bijahu razbijeni. Prema Celebijinim navodima, tom prilikom ovdje poginu oko 50 neprijatelja, a oko 70 Ih bijae zarobljeno. Meutim, s osmanske strane ovom prilikom je na bojitu palo svega 7 (?!) boraca. 13 Smatramo, da svi navedeni istoriski podaci mogu da dokau nau tvrdnju, da se Ljubuki kroz cijelo ovo vrijeme razvijao samo kao tvrava, a da jo nije imao uslova, a ni potrebe da postane i stalni sudsko-administrativni centar ovog podruja (kadiluk). Zbog nedostatka lstoriskog materijala o ovom podruju vrlo je teko govoriti, kad je i kojem je sve kadlluku pripadao ovaj teritorij za vrijeme osmanske vlasti. Prof, HIIPldij~ Kreevlj~ovl i prof, Hamdija Kapidi ovako p~u o ovom pitanJu: Do pada Imots~og pod Veneciju 1717 ovaj kadiluk se zvao Imotski, a nakon

tosa prozvan je Bekij3e-t Imocka (Ostatak o Imotskog), Prvi put se spominje 1576. ti sastavu ovog kaUuka bilo je ponekacl Duvno. Poslije 1717 ajecUo je kacUja u Ljubuikom. Ljubulka kapetanija je osnovana prije 1716.u Mi smo, meutim, olll do sljedeih podataka, koja e nam bar donelle moi osvdjetllti ovo pitanje: U nekoliko turskih isprava i:l: 1502, 1508, 1523, 1524,
1525, 152~ godine koje se odnose na samostan u Makarskoj, izriito se spominje, da je Makarska u to vrijeme bila u sastavu Mostarskog kadiluka i veina oVih isprava izdana je ba od nadlenog mostarskog kadije.!" Prema tome, ako je ve Makarska spomenutih godina bila u sastavu Mostarskog kadiluka, prirodno bi bilo da je i Ljubuki sa svojom okolinom tada pripadao ovom kadiluku.
" Evliya Ceiebi, Seyah11tnamesi, sv. VI, str. 480. " Isto. " Isto, str. 486-487. " Hamdij~ Kreevljakovi i Hamdija Kapidi, Sudsko-administrativna podjela Bosne i Hercegovine poetkom XIX stoljea, Istoriska-pravni zbornik, Sarajevo, b~. 3--4, str. 250. " Ovi se dokumenti nalaze u Franjevakom samostanu u Makarskoj, ali nemaju signature.

Prilog

prouavanju

prolosti Vitine

625

U sidilu mostarskog suda iz 1631-1633 (1041-1043) ubiljeena su dva dokumenta u kojima se spominje Ljubuki kadiluk. Jedan od njih je potvrda nekog Mehmeda, slubenika, datirana polovinom marta 1633. (evail ramazana 1042 g.), kQjom ovlauje Ali-bau i Dervia-pisara da za narednu godinu, raunajui od 1. marta 1042 po Hidri, sakupljaju porez na voskarnice, na odbjegle robove, na izgubljene ivotinje i druge poreze na podruju mostarskog, konjikog, duvanjskog i lj ub u kog kadiluka. 16 Drugim dokumentom neki Ali-aga - slubenik takoe polovinom marta 1633 (evail ramazana 1042 g.) Hasan-agi, Aliji-ehaji i Mahmudu-spahiji za 13.000 aki u zakup izdaje poreze na izgubljene ivotinje, na odbjegle robove, pelinje konice i na druge poreze na podruju nevesinjskog, ljubinjskog, blagajskog, imotskog, l j u b u k o g i konjikog (belgraddik) kadiluka za narednu godinu, rauna jui od l. marta. 11 Meutim, sljedei dokumenat pokazuje nam da 1653 godine, mosme, nije postojao zaseban Ljubuki kadiluk. Neki Mustafa te godine upuuje pismo mostarskom, imotskom i gabeoskom kadiji, u kome ih izvjetava da je Matardi Salih postavljen da na podruju njihovih kadiluka, koji potpadaju pod Duvanjski vojvodaluk, u roku od 3 mjeseca, poevi od 30 januara 1653 g. (l rebi-ul-evvel 1063) na uqbiajeni nain sakupi novane kazne i badihave i da mu oni sa svoje strane budu pri ruci.'s Ako je 1670 g. Vitina bila u sastavu G!!beoskog kadiluka, sasvim bi prirodno bilo da je tad i Ljubullki, obzirom na njegov geografski poloaj, pripadao ovom kadiluku. Nemogue je da je Ljubuki tad bio u sastavu Imotskog kadiluka, kad je Vitina, koja se n.alazi na relaciji Ljubuki-Imotski, u to vrijeme sigurno pripadala Gabeoskom kadiluku. Imamo jedan podatak iz koga bi se moglo zakljuiti da Ljubuki nije postao stalno sjedite kadiluka ak ni poetkom etrdesetih godina XVIII vijeli:a. Naime, Mehmed, kazi-asker za Rumeliju, 1731/32 g. (1144) ovlauje nekog Danijel efendiju, da na podruju mostarskog, nevesinjskog, blagajskog, gabeoskog, imotskog i ljubinjskog kadiluka provodi ostavinske rasprave iza umrlih vojnika i da ubire uobiajene takse i da mu ih dostavlja. 19 Kako se ovim ovlaenjem spominju skoro svi kadiluci dananje Hercegovine, da je tad Ljubuki imao zaseban kadiluk, ~retpostavljamo da bi se u ovlaenju i on spomenuo.

*
Hladna i tiha rjeica, koja izvire i protie kroz samu Vitinu, uvijek je pretstavljala neizmjernu blagodat za ovaj vrui kraj. Izgleda, da su ba u znak zahvalnosti prema ovoj rjeici ve odavno u narodu stvorene prie o njoj i odrale se sve do danas. Takva se jedna pria odnosi na fantastini postanak ove rjeice. Po ovoj prii nekad u davna vremena obanica Manda uvajui stado prela je i preslicu zabola u zemlju. Kad krenu kui, isupa preslicu, a, na nJeno udo, na tom istqm mjestu protee ova rjeica, koju narod po spomenutoj obanici nazva Mandicom. I danas se ovaj naziv odrao u narodnoj izreci: Od Utvice do rike Mandice bilo je 77 .ilita. 20
" Orijentalni institut, sidil br. l, 43a. Isto, 44b. " Orijentalni institut, sidil br. 3, 26a. " Isto, sidil br. 2, str. 25. '" Ovu sam predaju uo od mjetanina Gudelja.
17

6!16

Muhamed A

Muji

Stanovnitvo ovog kraja danas ovu rjeicu naziva Vrijetica. Meutim, na dokumenat dokazuje da je ova rjeica za vrijeme osmanske vlasti nazivana Vitinom. Ovaj se naziv bio odrao ak do kraja prolog vijeka. 1891. g. Fiala Franjo ovu rjeicu spominje pod imenom Vitina. 21 Vrlo je udno, kako se u zaborav dalo ime Vitina, a u iroku upotrebu tako ulo novo ime Vrijetica, da su danas vrlo rijetki i pojedinci, koji bi znali da se ova rjeica nekad nazivala Vitinom. U narodu postoje nekolike predaje o postanku imena samog mjesta Vitine. Jedna od njih veli, da je u ovom mjestu Herceg Stjepan odravao vjeanja sa svojim saradnicima. U ondanjem govoru, u ikavici, rije vijenici, moda, se izgovarala Vitnici i da je otuda doao i sami naziv mjesta Vitine. 22 Po drugoj predaji, u ptvim danima uspostavljanja osmanske vlasti u ovom kraju, doe do oruanog ustanka pograninih Dalmatinaca protiv Osmanlija. Neki Dalmatinac po imenu Vitina organizuje ovaj ustanak. I kad ustanici zauzee ovo mjesto, po organizatoru ustanka Vitini i samo mjesto dobi naziv. 23 Neki su, meutim, .naziv ovog mjesta dovodili u vezu sa latinskom rjeju vita, odnosno s talijanskom rijeju la vita, tumaei, da je zbog ljepote i udobnog ivota ovdje i samo mjesto dobilo ovo ime. Na osnovu gornjeg hudeta, mi pretpostavljamo, da je Vitina svoje ime dobila po istoimenoj rijeci Vitini, kao to je sluaj kod postanka imena mnogih mjesta i cijelih krajeva, koji su nazvani po rijekama, koje kroz njih protjeu. Na Vrijetici, u blizini samog njenog.izvora do nedavno postojale su dvije mlinice, o ijoj su prolosti mjetani znali samo toliko, da su vrlo stare. U ovom se hudetu spominje Donja mlinica. Iz ovakve stilizacije da se zakljuiti da je tad postojala i Gornja mlinica i mogue da su se ove obje mlinice nalazile pri samom nje:nom izvoru. Znai, da su ove dvije mlinice bile sagraene prije 1670 g. kad fin ovdje nalazimo spomena. One su bile od neizmjerne koristi za cio ovaj kraj, jer su kroz dugi vremenski period svoga postojanja bile glavne mlinjce u ovom kraju.

*
U hudetu je spomenuto, da je Neslihan!! svome muu Zulfikar-agi, izmeu ostalog, poklonila i jedan vinograd od 30 motika loze. Ovaj nam podatak dokazuje, da je u to doba vinogradarstvo u ovom kraju bilo dobro. razvijeno. Jedan vinograd od 30 motika loze, ili drukije izraeno, od 15.000 okota i danas pretstavlja rijetkost, a eto prije 283 godine ovdje je bilo ovako velikih vinograda. Bavei se specijalno pitanjem viD.ogradarstva u Hercegovini za vrijeme osmanske vlasti, mogli smo utvrditi, da je ne samo okolina Ljubukog,nego i mostarska i konjika okolina ve u XVI i XVII vijeku imala dobro razvijeno vinogradarstvo.

Osim ovih pitanja, koja su u vezi sa navedenim hudetom, na ovom mjestu dotaknuemo se i jo dvaju pitanja o kojima nema spomena u ovom dokumentu, ali bi bila interesantna za prouavanje prolosti ovog mjesta. Jedno je od njih pitanje gradnje postojee damije u Vitini. K. Guji je 1939 g. o tom pisao: >>Sadanju vitinsku damiju sagradio je Alibeg Kapetanovi izmeu
" Fiala Franjo, O vegetaciji kotara Ljubukog, GZM, III., str. 145. " Ivan Zovko, Odakle je postalo ime Vitina, GZM, IV., str. 90. " Boo Pavlovi, Vitina - budui grad i odmaralite Sloboda, J.l4ostar, 1953, br. 17, str. 5.

***

Prilog

prouavanju

prolosti Vitine

62'1

1856-1858 godine. Prije 1858 godine Vitina nije imala damije, pa su u to doba vitinski muslimani klanjali na mjestu zv. sofi pod otvorenim nebom, i to pokraj samoga vrela rijeke Vrijetice. 24 Mi smo prouavajui ovo pitanje doli do sljedeeg rezultata. Vitina je vrlo staro naselje, koje je samim osvajanjem ovog kraja od strane Osmanlija, zajedno sa Ljubukim, postala vana strateka taka i tvrava prema zapadu. Tu je postojala oruana posada i ivjelo je neto stanovnitva. Kao i drugdje, gdje su Osmanlije dolazile i due se vremena njihove vojske zadravale, podizali su damije za potrebe vojske i samih mjetana. Zbog toga bi razumljivo bilo da je u Vitini ve od prvih godina osmanske vlasti u ovom kraju sagraena damija. Navedenu tvrdnju, da je spomenuta sofa sve do 1858 g. bila jedino mjesto u Vitini za vrenje molitve, smatramo neosnovanom. U turskom natpisu, koji je stajao nad ulazom u ovu damiju, stoji da je 1856 godine popravljena ova damija, a ne kao to K. Guji tvrdi, da je tad ona sagraena.

Osim toga, i injenica da ova damija ima kupolu, ukazuje da je ova grastarijeg datuma. Naime, utvreno je, da skoro sve bosansko-hercegovake damije s kupolom potjeu iz XVI i XVII vijeka, osim damije Husejin-bega Gradaevia u Gradacu i Ali-pae Rizvanbegovia na Buni, i jo dvije travnike damije koje datiraju iz XIX., odnosno s poetka XX. vijeka. 25 Miljenja smo, da bi ovu damiju, kao 35 bosansko-hercegovaku damiju s kupolom,26 trebalo staviti pod zatitu drave.
evina

*
Na veliki pjesnik Dervi~paa Bajezidagi Mostarac, koji se moe mjeriti s najveim klasinim pjesnicima turske knjievnosti, ispjevao je sljedee stihove povodom gradnje jednog velianstvenog dvorca u Vitini: 27

b~ ~ lo)~ JI Ul

r-l-J
~jo

u.l_r..; .:,~ Jl(J!

<.>.u.:-; ~

~~----

j J.-41

~J )JI JZ~.}' O)JJ. .J"P

1;':/~ <>~J! <S-DJ\ ~~

~..~L&. J dl;.

u.n?:! ..::,...;~

l-1 ~ J.l...~_,bl .. .u~ J!

<S~ J..t :.l;_,.a:;~ __,.a:; J!

t~ <,S\,. :J__,.a:; Y.

J-':! <SJ_,..,:;

t.>~ JI i..~...!" <>-D", rli' .r.

" K. Guji, Kalendar Napredak, 1939, str. 167. " Hamdija Kreevljakovi, Damija i vakufnama Muslihudina ekrkije, Glasnik Islamske vjerske zajednice, Sarajevo, 1938, poseban otisak, str. 4-5. " Prof. H. Kreevljakovi u svome spomenutom radu ovu damiju nije uvrstio meu bosansko-hercegovake damije s kupolom. " Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu, Tarihi Enveri (Kadieva Kronika), sv. III., str. 105.

628

Muhamed A.

Muji

U slobodnom prevodu to

znai:

Selim-aga, laj rudnik ogromne dobrote, Sagradi ovaj objekat, koji raspolouje due. Iako ga ne sagradi jznad rijeke, Zato on ukrasi ovaj dvorac. Ovo mjesto, koje prua razonodu, Poslade sredstvo za ugoavanje odlinika i puana. Ovaj dvorac, bez mane, kome nema slina, Na ovom svijetu postade kao raj. Kad bi dovren, ispjevah mu kronostih: Duo, ovaj dvorac nema mane! 160213 = 1011 g. po Hidri

Ko je bio Selim-aga, koji je sagradio ovaj dvorac, nismo mogli utvrditi. Moda je ova linost identina sa kapetanom Selimom, ocem, u dok).tmentu spomenute Nesllhane, koja je, izgleda, ba od njega i naslijedila spomenute nekretnine u Vitini i sa Selimom, gabeoskim kapetanom (1620-1630 g.). Ne samo gornji stihovi, nego i il;l.jenica, da je veliki pjesnik i bivi namjesnik za Bosnu i Hercegovinu ispjevao ove prigodne stihove, jasno svjedoe o sjaju ove graevine, koja je, kako izgleda, sluila kao mus.afirhana za mnoge prolaznike kroz. ovo romantino mjestance, bez obzira na njihov drutveni poloaj.
gu~e,

RESUME UN APPORT A L'ETUDE DU PASSE DE VITINA L'auteur de !'article, se basant sur un houdliet de kadi de 1670 et quelques autres donnees elucide quelques problemes touchant !'histoire de Vitina pres Ljubuki. Il demontre ainsi qu'il n'y avait pas un kadiluk de Ljubuki special et permanent jusque - a peu pres - vers 1740: la region appartenait a cette epoque a l'un ou a l'autre kadiluk voisin,. car e'etait un point strategique tres important pour la Turquie vers la Dalmatie. C'est pour cela qu'il etait impossible d'y developper un centre administratif et juridique. L'auteur y demonstre, en outre, que Vitina re~ut son nom de la petite riviere homonyme qu'on appelle aujourd'hui Vrijetica; que la viticulture y florissait au XVII~ siecle: il demontre qu'elle est de beaucoup plus agee.

K.R l T l K A,

OCJENE

PRIKAZI

Dr. Annemarie Schlmmel: Die Blldersprache Dschelllladdin Rilmis (= Beitrlige zur Sprach und Kulturgeschichte des Orients, Heft 2). Walldarf-Hessen 1949. - 62 str. 8. Dva najvea persiska pesnika burnoga XIII veka koje mongoiski vihor, u vidu Hulagu hana koji je opustoio Persiju i unitio bagdadski (abasidski) halifat (1258), nije zahvatio, jesu Sadi i RUmi. U vezi s gore citiranom knjiicom ovaj poslednji nas ovde posebno interesuje. Meutim, on je prava opreka od svoga starijeg savremenika Sadija: dok se ovaj vrsto dri zemlje i realnosti, Mevliina Deliiluddin (kako obino zovu Rumija) penje se u metafizike visine i gubi sasvim tle ispod nogu. Ondanja ratna vrl)mena, stalna pustoenja i razne druge nevolje su same po sebi pogodovale razvoju mistike, pa su Rumi i njegovi imitatori lako dobili velik broj potovalaca i pristaliea. Rumijev uticaj se brzo osetio u Turskoj (naroito u Aikpasinoj Garibniimi i u iliihijama Jiinus!l Emre) i u Indiji. Meutim, Rumljeva shvatanja, verovanja i uenja, kako su izloena u njegovim lirskim pesmama, poznatim pod imenom Divan-i Sems-1 Tebriz, a jo vie u njegovoj, na Istoku mnogo popularnijoj Mesneviji, koja sa svojih 26660 hejtova ini pravu enciklopediju sufizma, - tako su teko shvatljiva, nerealna ili ak i nerazumna da je siim pesnik-filozof uviao da ih treba pribliiti shvatanju svojih slualaca i italaca na jedan vie ili manje zanimljiv i dovitljiv nain. U tu svrhu, on iznosi u svojim delima silu legenada, predanja, anegdota, pria, pouka i tako dalje, a u sve to uplie, upravo sipa kao iz rukava slike, simbole, poreenja, metafore i ostale pesnike ull:rase. Rad g-e Schimmel, univerzitetskog profesora u Marburgu (Zapadna Nema ka), jest u stvari monografija,. posveena pobliem izuavanju te strane Rumijeva pesnikog jezika. Nakon kratkog Predgovora (str. 5-6), spisateljka obrauje svoju temu u est poglavlja koja ne nose nikakvih naslova nego su oznaena samo rimskim brojevima (od I do VI). Istaknuvi najpre kako Ruini, kao u ostalom i druge siifije, prikazuje objekat svoje mistike ljubavi izrazima zemaljske erotike i slikama iz realnog ivota (po naelu Slika je most ka istini), ~

Schimmel prelazi na pojedine, naravno naji najznaajnije slike i simbole kod Rumlja. Tu, naravno, dolazi na prvo mesto sunce kao simbol onoga to je za njega (i uopte za sufije) jedina realnost; nasuprot suncu kao simbolu venoga stoji svea kao simbol prolaznoga. Mesec koji je tek slab odraz sunca igra mnogo manju ulogu u Rumija. (Inae, kako je poznato, mesec kod persiskih pesnika znai isto to i ljubljeno eljade, dakle dragi, draga, prijatelj, i slino.) Posle toga, kao simbole l slike Rumi upotrebljava esto more, okean, planinu Qi!f (koja po legendi opkoljava ceo svet), basnoslovnu pticu Simurg (= persiski Phoenix), sokola, slavuja i patku, onda leptiricu koja sagoreva na svei (simbol raspadanja individualne due u svebie i poetak novog ivota), pa lava, psa (zbog vernost!, naroito psa Sedam spavai!), zatim f4ona i kamilu. Kao i beduinima, kamile su i Rumiju znak putovanja, i u vezi s tim on govori o putu due i kako je za to potreban vo (ejh, itd.); put vodi i do izvora ivota. Tom prilikom autorka istie i ulogu kapi kie koja se gubi u okeanu, o emu ne peva samo Rumi nego i Sadi (u poznatoj pesmi iz Bostana); na ovo se nadovezuje razmatranje o znaenju ognja, itd. Da pesniki pretstavi svoje ideje, Rumi upotrebljava i druge slike l simbole iz svih oblasti prirode: pored pomenutih nebeskih tela (sunce, mesec), tu je kamenje, naroito rubin (koji, po pesniku, nastaje od obinog kamena usled osunavanja), tu su razne biljke, tu je ovek (dete, majka, otac), zatim tu su -omiljene igre (polo, ah), onda ogledalo (sjaj i ra na njemu), pa zoluf dragoga bia i njegova zavodljiva mo, a naravno i opojno vino (za oznaku ekstaze) i umiljat! siikl koji ga toi; naravno, vinu se pridruuje muzika (!auta, harfa, trska) i ples (i sfere pleu u mistinom zanosu!). Pored svega, Rumi uzima kao simbole i izvesne linosti iz bibliskih legendi, iz Kur'ana, iz predanja i iz istorije. Na kraju poslednje glave, spisateljka inosi i pesnikov odgovor na pitanje: Sta je smisao ovoga sveta? Odgovor je, razume se, sasvim u islamsko-sufiskom duhu: Bog je bio skrivena riznica i lepota, pa je hteo da se ljudima otkrije i pokae, a na njima je da mu za to veno blagodare molitvom, seanjem i tihom predanou bez zvunih rei.
ee

g-a

40

630
Tokom ovoga izlaganja, autorka s pravom ukazuje i na Hall!id;t kao onog prethodnika koji je najvie uticao. na Rumijevo shvatanje. Pored ostaloga, i onaj simbol leptira i svee koja zasja (oivi) kad sagoreva, simbol koji se esto nalazi kod Rumija, a koji je Goethea nadahnuo najdubljom pesmom u celom Zapadno-istonom divanu (Selige Sehnsucht), - potie ba od toga velikog arapskog mistika koji je zbog ispoljavanja svojih ideja bio javno smaknut u Bagdadu 922 godine. Ovo, naravno, ne znai da je i Goetheova pesma nastala pod uticajem Halla-' a ili Rumija, nego - kako je i u mom Uticaju Istoka na Getea poblie (str. 74 i dalje) izloeno - najvie pod utiskom Hiiflzova divana u prevodu J. Hammera. Goethe je uopte samo malo upoznao Rumlja, all je s pravom isticao veliko arenilo u njegovu delu rekavi da siim Mevlana nije u stanju da nam objasni svoje tajanstveno uenje. Miljenje modernih orijentalista o Rumlju je mnogo povoljnije: Qni istiu njegovu veliku fantaziju 1 vanrednu sposobnost da sve prikae na jedan visoko poetian nain tako' da pesnik stalno nadvisuje filozofa i mistika, a takav poznavalac persiske knjievnosti kao to je bio H. EtM smatrao ga je za najveeg panteistlkog pesnika svih vremena (Grundriss der iranischen Philologie, U, 287). Meutim, bez obzira na te ocene i na dananja negativna miljenja o mistikoj filozofiji uopte kao i na to da se Rumijevi zakljuci i njegove filozofske misli ne mogu dovesti u sklad s razumom, - ova monografija (kao i ona Ritterova o slikovitom jeziku kod Nlziimija) znai jedan koristan prilog za poznavanje velikog persiskog klasika i uopte ove vrste knjievnosti kod Persijanaca i njihovih imitatora. Bez poznavanja toga slikovitog pesnikog jezika, i mn~ga prozna mesta, ak i kod istoriara gde se katkad citiraju slini stihovi, ostala bl nam nereena zagonetka. Sto je autorka htela da ovim radom dade l jedan prilog za izuavanje slika i simbola u mistici uopte, time je oila dala svojoj studiji samo iru i sigurniju osnovu. Njeno nastojanje je tim opravdanije to znamo da blie veze izmeu uenja islamskih mistika (sufija) i aleksandriskih neoplatoniara doista postoje. Pri kraju knjiice su napomene koje upuuju na originale prevedenih mesta i stihova. Da su te napomene tampane u samom tekstu (ispod linije), svakako bi zgodnije bilo za proveravanje, ali to obino izdavai ne vole ili ak i ne doputaju. Meu navedenom bibliografijom navodi se i (carigradski) rukopis Esad 2693 Rumijevih rubiiija koji je autorka upotrebljavala u fotosnimku, a to su i one uzete u obzir pri izradi ove monografije to svakako treba pohvaliti, l to tlm vie to ih Browne u svojoj velikoj Istoriji persiske knjievnosti (II, 515-525) uopte i ne pominje. S druge strane, g-i Scbimmel je, Izgleda, ostalo nepoznato carigradsko izdanje tih rubalja (Hasan All, Mevliinanin Rnbailerl, Remzi Kitaphanesi, 1932, sa 107 etverostihi\) koje ja sluajno imam. Samo nije jasno da li je to ist'a recenzija kao u pomenutom rukopisu 2693, poto turski izdava nita ne govori o tome kOjim se rukopisom sluio. Pesniki prevodi autorke u koliko uop~te stranac moe o tome dati svoj sud - obino su jasni i lepi. Da su oni u osnovi l vern!, vidi se iz poreenja' prevoda rubaije- na strani ~9 sa originalom u carigradskom izdanju br. XXVII, ili ako se sravne nemaki stihovi na strani 51 sa persislcim u Divanu Sems-1 Tebrizlja br. XLI, ili nemaki prepev na strani 17 (pri vrhu) sa orildnalom Mesnevlje, !mj. I, bejt 3062--3063 (ed. Nicholson, I, 138). Na prevodima rubalja koje zadaju najvie tekoa kad se prevode, u originalnoj formi, najbolje se vidi sposobnost i vetina nemake orijentalistkinje. F.
Ba;lraktarevi

Le Diwiin de Kab ibn Znhalr, edition critique par Tadeusz Kowalski <=. Polska akademia umi ej ~tnosel, Memolres de la Commission orientaJiste NO 38), Krak6w 1950, str. 148 + XLI. Kab sin Zubejrov ne spada meu najvee stare arapske pesnike, ali svakako meu najpoznatije u celoj arapskoj, pa ak i muslimanskoj knjievnosti. Tu svoju popularnost ne zahvaljuje on toliko svojoj unutarnjoj vrednosti kaliko spoljnim okolnostima u kojima je iveo i radio. Roen u pagansko doba kao sin poznatog pesnika mualiake, on je u poetku Muhamedovih uspeha pripadao onim pesnlcima koji su se rugali proroku ~ njegovim pristalicama, tavie !tad su njegovo pleme (Muzejna) pa ak i njegov mlai brat Budejr primili novu veru, on se rugao i bratu zbog naputanja pradedovske vere. Kad je Muhamed, koji je znao koliko tete moe jedan pesnik naneti njegovu pokretu, za ovo douo, oglasi da ga svako moe bez milosti ubiti. Ova osuda na smri konano izmeni Ka<bov stav i, u opravdanoj bojazni za ivot, on speva pesmu koja poinje reima Banat Suiid (Sniid ode ..), a onda krenu potajno u Meinu i uspe da od Muhameda dobije pomilovanje za Kaba kojega prorok nije poznavao lino. Tek posle toga pesnik se odade i izrecitova svoju pohvalnu pesmu koja se Muhamedu toliko svidela, da mu je, u znak priznanja, bar po' obinom shvatanju, dao svoj sopstveni ogrta (u arapskom bur-

631
dab)! Zbog toga je ta pesma prozvana Qasidatu '1-burdatl, tj. Pesma pla!ta. Ustvari. veim svojim delom ona odie paganskim duhom i sastavljena je kao ! druge predislamske kaside: poinje tzv. nesibom, tj. opevanjem otile drage, onda nastavlja opisom kamile koja pesnika nosi dalje, i tek u 36-om bejtu izlae njegovo opasno stanje iz kojega mu je jedini izlaz naa u Muhamedovu milost. Ipak, uprkos tome, ova pesma je izila na glas, i, kao i njen pesnik, stekla docnije veliki ugled i neobino potovanje u itavom islamskom svetu. Nekoliko vekova docnije, ona je nala imitatora u licu Egipanina al-Biisirl-a (1212-1296), ija se pesma takoe zove Qasiatu'l-buratl (ili jednostavno Burda). f\Ta Kabovu Burdu napisano je nekih trideset komentara (Brockelmann, GAL, I, 39, ! SuppL, I, 68, nabraja ih poimence) i vie glosa (tzv. ta!tmisa i te5;tira). Na Zapadu, Lette ju je objavio jo pre zoO godina (Leiden 1748), a za njim su sledovala druga Izdanja i prevodi (latinski, nemaki, francuski, talijanski, engleski, i drugi).' Nasuprot tome triumfalnom pohodu Burde po svetu, druge pesme Kabove, ispevane delimino u njegovu paganskom periodu a liene blagos:ova nove vere, ostale su mnogo manje poznate, tako da su rukopisi njegova divana vanredno retkl (svega jedan ili dva: u recenziji as-Sukkarlja i al-A!'wala), a jednog tampanog izdanja nije uopsre bilo. Tu prazninu je sada ispunila gore navedena knjiga Tadeusza Kowalskog (1889-1948) poznatog poljskog orijentaliste, koji je svoju naunu karijeru poeo arapskom poezijom (izdanjem i prevodom Divana Qajsa ibn al-J,!at_ima, Leipzig 1914) i zavrio je radom iz iste oblasti, tj. izdanjem Divana Kaba Ibn Zuhejra. Da je on izmeu ta dva odlina arabistlka rada dao velik broj vanih turkolokih i balkanolokih dela l studija, to je optepoznata stvar.' Ovaj Kabov Divan je posmrlno delo: njegov nije doiveo njegovo tampanje, a predgovor (pod naslovom Introduction, na str. III-V) i potrebne podatke o ivotu Ka bovu (na str. VI-X) napisao je (na engleskom) jedan drugi,.
izdava
strunjacima dobro poznati znalac atapske poezije, Friedrich Krenkow. Zamana bibliografija (Liste des abreviations, na str. XI-XVIII) sadri spisak dela koja je Kowaiski upotrebio ne samo za ovaj prvi deo Divana nego i za drugi koji je u rukopisu. Dr. Tadeusz Lewicki- je pregledao, dopunio i sredio Citate i varijante za poJedine pesme (str. XIX-XLI). u pregledu citata i varijanti za prvu pesmu (Biinat Suiid) naroito je zgodno to to se iz njeg vid! raspored bejtOva u glavnim recenzijama u poreenju sa onom u ovom Divanu. , Sto se tie samih Kabovib pesama (str. 1144, raunajui tu 1 arapski komentar ispod pojedinih stihova), one su date u recenziji i s komentarom as-"Sukkarija, poznatog arapskog filologa iz IX veka (po n. eri), a prema tzv. Socinovu i Prymovu rukopisu (u biblioteci Drutva nemakih orijentalista)'. Pesama Ima, to veih to manjih (ili tanije fragmenata) svega 31, sa ukupno 609 stihova (bejtova). Najvea pesma (br. 13) irna 57 bejtova, onda doe br; l (Biinat Suiid) sa 55 bejtova, br. 3 sa 53 bejta, l ostale sa sve manjim brojem stihova tako da poslednja (br. 31) ima samo l bejt. Po svojoj sadrini, ove pesm~, kao to je ve reeno za Biina.t Suiid, nose na sebi u osnovi peat beduinskog ivota l opevaju' uobiajene teme iz te sredine (sa pokojom linom notom). Izvesni izuzetak bi inile pesma A u kojoj Kab kori Budejra i pesma B kojom ovaj odgovara Kabu, zatim Biinat Suiid (br. l, ali samo svojim zavretkom) i pesma br. 2 kojom Kab slavi i hvali Muhamedove POmagae (an~iir) da ublai njihovu srdbu. Od vie pesama koje su bile uperene protiv Muhameda sauvano je samo nekoliko stihova u poetk"u Divana. Za komentar Sukkarijev koji je tampan odmah ispod odnosnog bejta - to je vrlo zgodno i pregledno - vredi uglavnom isto to i za veinu arapskih tumaa: oni obino vie objanjavaju pojedine rei i izraze (to na koncu moemo i u renicima videti) nego realija i ono to ne moemo lako znati. Ipak, .ovaj komentar je do-. bro doao, jer nije iskljuivo jeziki, a osim toga je vrlo star, moda i najstariji. Kritika teksta je svuda savesno sprovedena, a omake i greke rukopisa su ispod linije oznaene. Kako je izdava imao samo jedan rukopis na raspoloenju, on je katkad morao pribei i konjekturama, ali su one gotovo uvek uspele i opravdane. Da je i ostalim elementima

' Meutim, kako najstarija vrela nita ne govore o tome da je Muhamed ogrnuo svojom burom Kaba, u evropskoj orijentalistici se ovo smatra kao legenda. O davanju burde Kabu govore tek pisci iz XIII i XV veka, kako je to utvrdio R. Paret (u asopisu Der Islam, XVII, 1928, str. 9--14). ' Uzgred reeno, i ja sam je preveo jo 1919 g. (u rukopisu). ' Spisak tih i drugih radova (svega 57 brojec val daje A. Caferoglu u Edebiyat Fakiiltesi Turk Dili ve Edebiyati Dergisi, cilt III, 1948, str. 253255.

U svome lanku o as-Sukkariju u Enciltlopediji Islama, Brockelmann ne spominje nikako njegovu recenziju Kabova Divana, ali u GAL, I, 513, dodaje paragrafu o Kabu (ibidem, str. 39) samo: Diwan in Socins Besitz, ZDMG, XXXI, 710-5.

40*

632
kritikog aparata (citatima i varijantama) poklonJena puna panja, reeno je ve gore. Spoljanja oprema Divana je jlpravo uzorna: ,na finoj hartiji tampan je tekst pesama krupnijim jasnim slogom, stihovi su svuda numerisan!, a Zli komentar su upotrebljena manja ali opet sasvim itka slova. Steta je samo to po gde-gde irna tamparsklh greaka, )lllroito u vokalizaeiji. NajZI!d, iza teksta pe,sama i komentara dolazi Spisak !meni lici, plemena i mesta (str. 143148) koja se pominju u Divanu. Kako se iz svega vidi, ovo je jedno, uzorno kritiko izdanje Kabovlh pesama, koje odgovara svim zahtevima (llolokog metoda koji l~ ve postao stalno pravilo pri izdavanju starih arapskih pesnika. Ov9 posmrtno izdanje, iako njegovo tampanje nije sam ~daya mogao nadzirati, dostojno je imena savesnoga i odllnqga naunika kakav je bio Tadeusz Kowalslj:i, Meutim, zasluge ovog poljskog arabiste za izuavanJ11 Kabovih pesama nisu ovim jo iscrpene< kako saznajemo iz samog ovog izdanja (str. V i XIX), on je pripremio i filoloki komentar i potpuni prevod pesama (ne stoji, na kom jeziku)' i to treba da izae kao drugi deo Divan<>. Ostvarenje te namere jo vie i reljefnije bl istaklo znaaj Kowaiskijeva rada i njegovih rezultata, ' F. Bajraktarevi

Mamluk Costume, A Survey by L. A. Mayer, Geneve, 1952, str. 120 i 20 ploa (fotosnimaka). Kao jedina vea djela od vrijednosti koja nam daju dosta podataka o nonii"u srednjem vijeku u Egiptu, Palestini i Siriji, autor navodi samo ova dva: l) SuHik od Makrizije (objavio ga Quatremere u god. 1837 i 1842) i 2) Dozy-jev Dictionnai.re delalle des. noms des vetments chez les Arabes (izalo u Amsterdamu 1845). Pored pisanog materijala u kojem su samo verbalni opisi odjevnih predmeta, L. A. Mayer se naroito posluio i raznom arheolokom graom. Kao iZvore za prouavanje ovoga pitanja navodi on arapske kronike i prirunike za dravne slubenike, ali istie da su i njihova obavjetenja uzgredna i oskudna to se tie pitanja nonje. Na drugom mjestu u ol;lzir dolaze Ilustrirani arapski rukopisi U ovom radu se posluio ovim_ djelima takve prirode: a) Jazari, Marifatal-hiyal al-handasiyya, b) Kalila wa Dimna, e) Hariri, Maqamat i d) nizom tzv. furilsiyya knjiga. Njegov poljski prevod Biinat Suiid-e tampan je ve u njegovoj knjizi Na szlakach Islamu< (Krak6w 1935).

Dalje je donekle upotrijebio i predmete od bronze i stakla sa crteima na njima na kojima se mogla vidjeti i nonja. U !svjesnoj mjeri posluio se i tsvjetajima hodoasnika i putnika u Svetu Zemlju, Siriju lli Egipat kao i crteima koje su neki od njih izradili (najvaniji su u vezi s ovim radovi [slike) Bernharda von Breydenbacha !odn. Rl!U wicha) i ,Arnolda von Harffa). Vrlo su dobre l pouzdane po autorovu miljenju i izvjesne slike talijanskih majstora onoga vrepteQa. Kako L. A. Mayer istie, najbolji od svega bili bi svala!k.o originalni predmeti odjee, samo s.u oni naalost sauvani u neobino malom broju. Ovo vai naravno u prvom redu za predmete !ld J?latna i sL dok se oruje i druga vojna oprema, o emu se takoe govori, u ovom radu, sauvalo mnogo bolje i u daleko veoj koliini. Poslije predgovora (str. 5-6) i uvoda (7-11) iz kojih je zabiljeeno najvanije, dat je u osam !?Oglavlja (str. 12-74) pregled .glavnih dijelova mameluke nonje, njenih karakteristika, razvoja i upotrebe. U odvojenim poglavljima obraena je nonja hallfa, sultana, vojne aristokracije, sveenstva, zatim krM:ana, jevreja d Samarltanaca i najzad kod ena. Jedn9 poglavlje poSVl!eno je oruju i ratnoj opremi, a dr!lgo poasnoj odjei (hlla robe of honour) tj. onim komadima odjee koje je vladar redovno davao raznim dostajanstvenicima pri njihovu postavljanju na (novu) dunost lli i drugim osobama kao nagradu lli izraz poasti i sl. U dodatku br. I (str. 73-80) govori se o upotrebi izraza qumiish l ostalom u vezi s njim. Pod br. II je popis upotrebljene literature; Zatim slijedi Vl!oma iscrpna bibltografija u vezi s predmetom ovoga rada (str. 83-111), potom indeks vlastitih imena te arapskih l drugih rijei s naznakom gdje se spominju u tekstu (str. 112-119), a. na kraju je priloeno 20 ploa s raznim fotografskim snimclnil) iz upotrebljenih izvora za Ilustraciju nonje, oruja i dr. Vei broj tih snimaka objavljen je ovdje pnri put uope. T, Mufti

Hans Robert Roemer, Staatsscbreiben der Timuridenzeit (Das Saraf-nami des Abdullah Marwiiril s. 224, Wiesbaden, 1952. Izdanje ovog vrijednog djela tzv. ina-literature pretstavlja na Zapadu poetak naune obrade jedne literarne grane koja je opirna i kapitalna. Ina-literatura u naem smislu obuhvata diplomatiku i epistolografiju. Kitnjasti stil i teke retorike forme ovih zbirki, a esto i pismo prikrivali su stvarni sadraj koji se

633
trai, pa je esto i najboljem poznavaocu jezika ka stranica sadri tri stranice originala. Sadraj trebalo odvanosti da se toga posla prihvati. je poredanprema svojoj srodnosti u grupe: DoIna-literatura rasprostranjena je u svima jezi- kliment! od 2-44 obuhvataju isprave o imenocima islamskog istoka, arapskom, turskom, per- vanjima i druge proglase vlacmra, od 45-66 zijskom i urdu jeziku, a u perzijskom je dobila . dravnu ~orespondenciju, a od 67-125 veinom naroitu razradu. Arapi su se dolaskom u Perprivatna pisma razliitog sadraja, i ostale maziju susreli sa mehanizmom administracije kojoj nje vane uzorke. nisu bili dorasli, pa su je preuzeli zajedno sa Kako je teite n.a istorijski vanom materijezikom koga su istom poslije vie decenija mo- jalu, to je kod prerade ovoga gradiva pisac nagli zamijeniti sa arapskim. Perziski stil admini- pravio opsean Izbor, pa je preveo na njemaki stracije podvrgnut je zakonu estetike mnogo vi- sve to je bilo vrltedno da se Izvedu vani zae nego arapski. Perzijska ina-llteratura nije kljuci, a ispustio uzorke stila koji po svome sabila rairena samo u Perziji, nego i u Iri'd!ji i draju nisu znaajni Radi cjelishodnostl obrade Turskoj, pa je u ovim zemljama dugo vremena pisac je donekle odstupio od redoslijeda origisluila kao uzor za ovu literarnu granu. nala l prevedeni materijal podijelio u sedam Ova literarna grana obuhvata dva razliita grupa: I dokumenti vjerske organizacije (sadr, tipa. Prvi tip sainjavaju zbirke obrazaca i uzo- klizi, nakib an-nukabii, muhtasib, mudarris, buraka slubene pa i privatne korespondencije, kavu! i eih al-islllm), II vjerske zaklade, III dok druga stilistiku u uem smislu rijei, dakle imunitet (oprost od poreza. kod izvjesnih ustaformalne stilske propise kod sastavljanja' kore- nova), IV svjetovni uredi (veliki vezir, dvorski spondencije. Kasnije se pojavljuJe kombinacija inovnici, dekreti o Imenovanju guvernera), V obadva tipa, gdje su teoretSkoj strani dodati i papiri za putovanje (line isprave), VI dravna obrasci kao pr!mjerL Ove zbirke Imaju i svoju korespondencija na dvoru Timurida i drugim istorijsku vrijednost naroito u Perziji gdje je dvorovima (Zlatne Horde, Samarkandu, StrvaistOrijska arhivska graa mahom propala, jer . nu, Safavida i Visoke Porte) i VII literarno obrasci u ovim zbirkama doneen! kao prlnijeti istorijski dokumenti (stilska strana koresponnisu sastavljeni prema nekoj enii, nego su naj- dencije i razni literarni sastavi). ee preplsi stvarnih istorijskih dokumenata. Abdulah Marvarid je bio dobar poznavalac Na podruju Bosne i Hercegovine i uopte na vjerske organizacije, pa nam ovi dokumenti Balkanu ova literarna grana turskog perioda po- pruaju odlian uvid organizaciju religioznojavljuje se najee u vidu mnogih rukopisnih pravnih ustanova toga vremena. Ali I. dokumenzbirki primjera javne i privatne koresponden- ti iz svjetovne sfere ne zaostaju za ,prvima. Oni cije i obrazaca administracije ( .!.\,., ) i donekle govore o izgradnji vladavine Husaina Baikare, a takoer i o drugim dvorovima i njihovoj adu zbirkama zabiljeaka ( ""~) ministraciji. Mnogi od ovih dokumenata rasvjeDjelo Roemera pretstavlja. izdanje i obradu tljavaju odnose dvora u Heratu prema susjedjednog rukopisa ove literarne grane nastalog u nim zemljama. Line isprave koje se najvie Heratu poetkom XVI vijeka pod naslovom odnose na dozvolu putovanja izvan dravnih granica su esto vani istorijski dokumenti, dok ....{; ...;_;. koje je napisao Abdullah Marvarid. knjievni dokumenti ukazuju na visok intelek" Pisac je bio velika linost i poznati literata u tuaini ivot timuridske drave. Podruje s kojim slubi timuridskog kneza Huseina Baikara (1469 pisac nije bio u uem kontaktu, kao to je. vojna -1506) vladara istone Perzije, koja za njegovo organizacija, ne spominju se. Kako sa naune, . tako i sa formalne strane vrijeme postade kulturni centar, a u literarnom stvaranju uze aktivnog uea i sam Baikara. ovo Izdanje pretstavlja primjer jedne savjesne Pisac je poeo svoju karijeru na vjerskom po- obrade. Roemer je u uvodu koji obuhvata 34 lju, a kasnije je bio na visokim poloajima u stranice dao divan pogled na postanak i razvoj dravnoj slubi i konano uvar dravnog pea ina-literature u svima jezicima islamskog istota. Napisao je pored spomenutog djela vie stva- ka, zatim ocrtava kulturne prilike Iz kojih . je ri iz lijepe knjievnosti, pa i istorije. nastala ....u...;_;. i na koncu daje kratke biografPoznato je vie raznih prepisa ovoga djela. ske podatke o Marvaridu. Kod prevoenja drao Originalni primjerak koji je pisac prilikom obrase je to vee doslovnosti koliko to dozvoljava duh de koristio nalazi se u universitetskoj biblioteci njemakog jezika. Najvaniji dio ove publikacije u Carigradu, a sadri 112 lista veliine ll X 6 pretstavlja komentar koji obuhvata 58 strana. cm. Roemer je na kraju svoga djela original Koristei se dosta djelima Minoskog i drugim .... t ...;_;. -e donio u cijelosti u foto reprodukciji. izvorima pisac je ovim dao vrijednu studiju Ovi faksimil! obyhvataju Q7 stri\!la, tako da ~va g vjerskoj or-saniza.ciji i njenim "~tanovama,

634
dravnoj organizaciji, uredima i administraciji: ma 1935, str. 99-104) i E. Littmann u svom timuridske drlave, ukratko o cijelom ovom ma- nekrologu (ZDMG, knj. 92, 1938, str. 633-652). U vezi s tim tekoama sasvim je dobra bila terijalu prema naprijed spomenutim grupama. Obrada nosilaca raznih funkcija ini naroito ideja g-e Marije Nallino da tampane i netampane spise svoga oca, odmah posle njegove vaan dio ove studije. Dobar dio komentara sastoji se u poreenju smrll, izda u nekoliko zasebnih knjiga. U vrematerijala koji pruaju ovi tekstovi sa onim to menskom razmaku od deset godtna (1939-1948) se zna o iranskim ustanovama od IIhanida do izalo je est takvih knjiga (svaka po nekoliko Safavida zakljuno. Bilo bi potrebno napraviti stotina strana). Meni je sada pristupana samo jedno poreenje izmeu predmongolskog i mon- druga knjiga, u kojoj su sakupljeni radovi o golskog perioda- sa ranijim periodima da bi se poecima Islama, njegove dogmatike, mistike mogao prosuditi stepen originalnosti ilhanidske, (sufizma} l verskih bratstava. Da itaoci dobiju timuridsske i safavidske organizacije u odnosu netO' jasniju sliku o sadraju ove debele knjige, na islamsku prolost:- Na kraju pisac je donio evo naslova pojedinih studija i lanaka; l) popis koritene literature, index geogratskih l Islam (islamismou}" II) Muhamed, III} Sta znai linih Imena, popis tehnikih izraza i perzijskih knr'iinski Izraz Ummi (za Muhameda) a lita rijei upotreblj~nih kod prijevoda i u komenal-nmijjfin? IV) Trinaesta stogodinjica od taru, te imena autora koritene literature. smrli Mubameove (pisano 1932), V) Kur'iin, VI} .Jedno neobino shvatanJe o Kur'iiuu koJe se A. Handi pripisuje al-Diihizu, VII) Koje arapske rukoCarlo .J\.lfonso Nallino: RACCOLTA DI pisne izvore je koristio Ludovico Marraccl za. SCRITTI EDITI E INEDITI, Vol. II, L'Isliim. svoje elo u Knr'iinu? VIII} Suunah, IX) Hadis Dogmatica. Suflsmo. Confraternite. A cura dl Xl Klasifikacija hadisa s gledita tradiclonlsta, Maria Nallino. - Roma, 1940, in -8, IV+474 Xl) O poreklu imena mutazllltll, XII) Odnosi izmeu dogmatike mutazilitll i severnoafrikih p p. Meu talijanskim orijentalistlma XIX veka - ibiidllll, XIII) O nazivri Qaaritl, XIV) Siifie. A. Nallino (1872-1938) zauzima naroito vid- zam, XV) Ibn aiFiirldov arapski mistiki spev no mesto, kako po svojoj mnogostranosti tako i u novom talijanskom prevodu (od Di Mattea, po svojoj plodnosti. Mada je znao i jevrejski, Rim 1917), XVI) .Jo o Ibn ai-Fiiridu i o musllaramejski, persiski i turski (citirao je l 'jermen- mlmskoj mlstlel, XVII) Odlomci iz prevoa Ibn ske i etiopske citate), on S'l koncentrisao na ara- ai-Fdriove Velike tii'ijje, XVIII) Seuusl, XIX) bistiku, ali je zato gotovo u svima njenim obla- Uenje osnivaa seuusitskog bratstva, XX} Restima radio s velikim uspehom, a naroito u cenzije. Kako se ve po samim naslovima ovih radova astronomiji i istoriji islamskog prava gde je. vidi, oni su - vie ili manje - vani i Interedoao do sasvim novih rezultata. Nallino je bio od onih orijentalista kojima su santni za politiku, kulturnu i knjievnu istopovoljne prilike dopustile da teorisko struno riju, kao i za istoriju religija, a takoe i za sociznanje spoje s praktinim iskustvom na terenu. ologa, etnologa, itd. Krivo bi zakljuio ko bi i Pored ostaloga, on je, u dva maha, nekolike za as pomislio da su teme nekih lanaka isto godine predavao na kairskom univerzitetu, a u teolokog karaktera. Pre svega, islam nije samo martu i aprilu 1938 on je, sa svoJom erkom vera nego i jedan vaan istoriski a sada i poliMarijom (koja je takoe arabist), .posetio i sa- tiki, socijalni i ekonomski faktor. Poznavanje udsku Arabiju. Uviajui veliku vanost savre- njegovih poetaka i institucijii moe da nam menog Istoka, on je jo pre 33 godine osnovao objasni mnoge docnije 1 sadapje pojave ne samo u dananjim islamskim zemljama, nego uopte odlini mesenik Orlente Moderno, koji se prvenstveno interesuje za muslimanske teme l , i u istoriji sveta. Mnogi postupci naih turskih zemlje. Kad je docnije pokrenuta Encielopeia osvajaa imaju u celosti ili bar delimino svoj koren u islamskoj teoriji i praksi, itd. Onda, Italiana, Nallino je - sasvim razumljivo postao direktor celog njenog istonog odelenja. treba dobro razlikovati da li o ovim i slinim Naravno, on je preuzeo i izradio i velik broj predmetima odnosno linostima pie jedan zainteresovani teolog ili strunjak-arabista kakav je . lanaka o najvanijim linostima, pojavama i predmetima, itd. Uopte uzevi, rad ovog nau bio Nallino. nika . je toliko obiman i veinom razasut po Neki od ovih lanaka su nauno-istraiva raznim publikacijama, asopisima i sl., da stra- kog karaktera i pretampani su iz akademskih nim orijentalistima ostaje vie ili manje nepri- izdanja (na pr. br. VII: o arapskim izvorima stupaan i nedokuiv; vrlo esto oni se moraju Marraccija), a drugi su vie informativni, pisani zadovoljiti sa onim to daju. Bibliografla degli za. Talijansku Enciklopediju. Meutim, i jedni i ~$udl qrlenlillis*~l ill Ilillia !lal 19t2 lli Jll34 (Roru{:i su raeni s najnovijim podacima (naravno

636
Svakako, ovaj Nyklov materijal je dobro doao kao dopuna onome to je ve poznato, a l kao sredstvo da se Isprave izvesna Georgijevleva tvrenja i shvatanja, odnosno da se svedu na pravu meru. Posle glavnog i pravog teksta ove knjiice dolaze pri kraju (str. 2!l-28) vrlo opirne NaP.Omene (Notes) koje su pune zanimljivih i korisnih objanjenja i pretstavljaju dopunu onome !to je u pravom tekstu krae izloeno ili samo usput spomenuto. Kako tekst ovog rada tako i napomene svedoe o velikoj savesnosti, erudiciji i naitanosti pisca. Pored toga, knjiica sadri snimke naslovii l pojedinih strana ii Georgijevievih retkih dela do koj ih bismo inae doli vrlo teko ili uopte nikako. F. Bajraktarevl NAJNOVIJA IZDANJA PORTAE LJNGUARUM ORIENTALIUM Poznata je stvar koli)<o je pri uenju stranih jezika vaan izbor metode po kojoj e se uiti, drugim reima, izbor udbenika koji odgovara savremenim zahtevima nauke i pedagogije uveliko doprinosi uspehu uenja ovoga ill onoga jezika. Od tih metoda za uenje jeziki! naroito su poznate T1)ussaint-Langenscheidt'ova i Gaspey-Otto-Sauer'ova. Prva je uglavnom ograniena ria najpoznatije ive jezike (engleski, francuski, talijanski, panski, portugalski, ruski, poljski, vedski, maarski, rumunski, holandski, ak i nemaki za Nemce, ali obuhvata i starogrki i latinski) i namenjena je za s a m o u k u odraslih; ona je tampana u vidu pisama od jednoga tabaka, i prvih osamnaest pisama ine prvi kurs, a drugih osamnaest (19-36) sainjavaju drugi kurs. Druga od dve pomenute, i kod nas dosta poznate metode, tj. Gaspey-Otto-Sauer'ova, poiva na vrlo irokoj podlozi; ona ima udbenike tako rei za sve jezike na svetu: pored svih evropskih i raznih orijentalnih jezika, tu su i udbenici za jezike duala, ewohe, hausa i suahil~ za koje smo jedva i po imenu uli. Ta metoda je namenjena Za kolsku i privatnu upotrebu; svoj cilj ona postie kod poznatih jezika posredstvom konverzacione gramatike u dva dela (tj. sa niim i viim kursom) ili posredstvom male gramatike koja sadri glavne osnove toga jezika. Prednost ove metode je u tome to je podeljena na lekcije, ~ svaka lekcija sadri izvesna gramatika pravila i obrasce, onda nepoznate rei (s izgovorom!) koje dolaze u reenicama (ili tivu) na dotinom jeziku i u onom tekstu koji treba s maternjeg jezika prevesti na strani jezik koji uimo. Obino uz svaki takav udbenik ima i manja knjiica koja sadri klju (>corrig des tMmes) 1 tJ. izr::~du i prevod onolja to je u kojoj lekciji bilo zadalo. U ovoj metodi svaka lekcija sadri i krau konverzaciju na jeziku koji se ui. Nasuprot Toussaint-Langenschelt ovim vrlo obimnim pismima za uenje - koja su samo na nemakom jeziku, - Gaspey-OttoSauer'ove knjige nisu odreene samo za Nemce 1 za one koji ue na nemakom, nego su (naroito one za glavne jezike) i na francuskom, .engleskom, talijanskom, pa i na srpskom, tur~ skom, grkom, ukratko na vie od dvadeset raznih jezika. Mnogi od naih orijentalista seaju se rado koju s,u im uslugu, u prvo vreme, uinili arapska gramatika od Hardera, tw"Ska od Jehlitschke, ili perslska od Clalr-Tisalla (samo na engleskom), i drugi udbenici iz te zbirke. Meutim, dok obe gornje metode Imaju u osnovi praktian cilj i izdaju udbenike ivih jezika za samouke i za srednje kole, izdama zbirke Porta linguarum orientallum tee za ispunjenjem jednog vieg i teeg zadatka, a namenjena su za upotrebu na univerzitetima l drugim najviim nastavnim ustano~ vama. Taj vii i tei zadatak je: dati osnove (elemente) najstarijih vie ili manje kulturnih Istonih jezika, od kojih su neki ve. odavno izumrli (ne govore se), ali ije izuavanje. (kao naprimer babilonskog i egipatskog) aje iV\l sliku o njihovoj staroj civilizaciji i prilae dragocene podatke kulturnoj i politikoj ist'lriji sveta i uopte celoj nauci. U tu svrhu je Porta linguarum orientallum dosada izdala udbenike ili hrestomatije jezika jevrejskog, biblisko-aramejskog, samaritanskog, arapskog, sirlskog, jermenskog, etiopskog, targumskog, asirskog, turskog, persiskog, koptskog, egipatskog i juno-.arapskog. Medu piscima tih udbenika (gramatika, itanki ill antologija) nalaze se najslavnija imena nemake i uopte svetske orijentalistike kao NO!eke, Delitzsch, Erman, Aug. MUller, Fischer, Brockelmann, Littman i drugi. Kako su udbenici P o rt a e linguarum orientalium bili namenjeni uopte za univerzitete, neka njena starija izdanja su bila na latinskom (ime je bila olakana upotreba i van nemakih univerziteta),' ali su docnije sva izdanja izlazila na nemakom (samo su tabele obrazaca i slino l dalje obino ostale s latinskim naslovima).'

~ored haldejske, samaritanske, etiopske i jermenske gramatike, i D e l e e tu s v e t erum carminum arabicorum (1890) od Noldekea redigovan je na latinskom (uvod, napomene, nacrt metrike), a i glosar od Aug. Miillera objanjava arapske rei samo latinskima. ' Pored toga, Delitzsch-ova A s ir s k a g r a m a t i k a izala je na engleskom a od Socinove Ar a p s ke ~ram a t i ke postoje tri en!illeska izania,

637
Cesta izdanja pojedinih udbenika iz P ort a e dovode nas do zakljuka da je njen metod vrlo dobar i uspean. U emu se on sastoji? Njeni udbenici obino sadre kratka i koncizna pravila o pismu (alfabetu) i o glasovima odnosnoga jezika, zatim njegovu morfologiju i glavna pravila iz sintakse; posle toga dotazi spisak glavne literature, tj. bibliografija dela o tom odnosno na tom jeziku, zatim obrasci (pregledne tabele konjugacije i deklinacije) a onda tekstovi za vebanje i kraa lektira, sa glosarom rei koje se u njima nalaze. Ko sve to savesno obradi moe biti siguran da su mu dobro otvorena vrata (porta) toga jezika i da mu je dat solidan temelj za dalje studiranje. Naravno, to je koji udbenik doiveo vie p o p r a v l j en i h izdanja, to je obino njegova nauna i praktina vrednost vea, a bibllografija potpunija i savremenija. Kratko vreme posle drugog svetskog rata pojavila su se nova izdp.nja Portinih ranijih udbenika, i to pet gramatika i jedna hrestomatija. Svako od ovih izdanja Ima za nas vie ili manje interesa. Naravno,islamski jezici dolaze u ovom pogledu na prvo mesto, pa emo i poeti njima. Dobre strane Pe rs is ke gr a ma tike od Salemanna i Zukovskoga poznate su jo od ranije: to su njena konciznost, esto obaziranje na Firdusijev jezik, dodatak o persiskoj metrici, za ono doba dovoljna, ak i dobra biogra~ fija, i koristan izbor iz nekih proznih i pesni kih dela. Meutim, sticajem prilika, i ovo e tvrto izdanje je samo n e p r o m e n j e n otisak prvog izdanja od 1889, i naravno, posle blizu ezdeset godina, njegova bibliografija je sasvim zastarela i nepotpuna, ona ne sadri ni G run dris s der iranischen Philologie (koji je izaao 1896-1904) i toliko drugih vanih dela iz ove oblasti. Isto tako, nije zgodno ni pedagoki to su kod pojedinih pisaca godine smrti oznaene samo po hidr!, niti je opravdano to 'a) Per s ische Gr a mm a tik von carl Salemann und Valentin Shukovski, 4., unverlinderte Auflage, 1947. b) Arabische Gramma tik von Carl Brockelmann, zwiilfte, neubearbeitete Auflage der Grammatik von Socin-Brockelmann, 1948. e) ArabischeChrestomathie aus Pr o s rus e hr i ft s t e l l e rn, . herausgegeben von August Fischer, fiinfte Auflage, 1948. d) Hebriiische Gramma tik von Carl Steuernagel, elfte Auflage, 1948. e) Alt t u rkische Gr amma ti k von A. von Gabain, 2. verbesserte Auflage, 1950. f) S yr ische G ram ma t i k von Carl Brockelmann. sechste vermehrte und verbesserte Auflage, 1951. (Izdav&~ je svuda: Otto H:arrassowitll ~
~eipzig.)

ovde obrasci (paradigme) sasvim nedostaj u, iako one nisu neophoane kao, recimo, kod arapskoga i jevrejskoga. Kako je, naprimer, dobro dola ona tabela Persian Paradigms (Epitom'l of the Accident) u Clair-Tisdall'a (M o d er n P e rs i a n Co n ver s a t i o nG r a m m a r, str. IX)! Inae, glosar je praktian, jer objanjava persiske rei i nemakim i francuskim reima. Sasvim drukiji je sluaj s Ar a p s k o m gr a m a t i k o m od e. Brockelmanna: to je d v a n a e s t o, tokom decenija stalno do terivano i sasvim preraeno izdanje poznate Socinove gramatike. Pojedini paragrafi iz otseka o arapskom pismu, fonetici, gramatici i sint!lksi modifikovani su i dovedeni u vezu sa sadanjim naunim shvatanjem odnosno sa praktinim iskustvom i posmatranjem na licu mesta (u pogledu izgovora). Tako, naprimer, pada odmah u oi da Brockelmann . doslednlje postupa pri transkripcijl fethe uz odnosne suglasnike (on pie lilif na strani 4, siibbii na str. 12, kilfirunii na str. 14) nego Socin koji i u ovakvim sluajevima ima samo a (allf, 'ltd.). Sto kod ovog udbenika treba naroito pohvaliti to je vrlo obimna i savremena bibliografija (str. 210-277), podeljena po predmetima (na pr. gramatike, renici, religija, pravo, filozofiJa ..., itd.). Ipak, za novo izdanje poeljno bi bilo da se i u bibliografiji postupi po nekom utvre nom naelu; u glavi !' poeziji (str. 266-273) ja ne mogu da uhvatim po kojem se redu poredana odnosna dela (nisu ni po )1ronolokom, ni po nekom azbunom, ni po vanosti).' Obrasci (p a rad i g m a t a, na 23 tabele) olakavae ue nje konjugacije (naroito nepravilnih [bolesnih]) glagola kao i do sada. Stiva su veim delom nova prema ranijim Izdanjima Socina. Pada u oi da je izostao uobiajeni Inhaltsverzeichnls koji je toliko potreban za dela ovakve vrste. Kao to je Soc!Il-Brockelmann'ova gramatika davala vrstu podlogu mnogim generac~jama mladih arabista, tako ih je Briinnow-Fischerova Arapska hrestomatija iz proz n i h p i s a e a pomagala i vodila u daljoj izgradnji na putu do solidnoga arabiste. Kollko je ona traena i cenjena dokaz je srazmerno veliki broj njenih izdanja. Ovo najnovije, p e t o Ovom prilikom uzgred napominjem da je moje izdanje Abii Kabirovih pesama tako netano citirano (na str. 268) kao da ono sadri samo arapski tekst, meutim iz njegova tanog naslova vidi se ta ono u stvari obuhvata, i zato ga ovde navodim: L a L il m i y y a (odnosno: L e D i w il n) d'Abii Kabir al-Hudali, publiee avec le commentalre d'as-Sukkari, traduite et annotee par f. B .. (u t3rockelmanna; f,

J3, ).

638
izdanje (od 1948) je u stvari fotomehaniki otisak etvrtoga (od 1928) i, prema tome nije moglo pretrpeti nikakve vee promene: izbor la naka je ostao isti, glosar je takoe isti (samo to sada stoji napred, tj. s leve strane od naslova knjige, a u etvrtom izdanju je bio pazadi, s desne strane), a ispravke, dodaci i nekolike napomene iz .ranijih izdanja su sada sabrane u jednu listu i za dve stranice uveane Pojedine ispravke izvrio je Fischer u samom arapskom tekstu, uprkos toga to je i ovaj put sloen mainom a ne rukom. Kako ovaj postupak tako i uzorno i znalaki sastavljen glosar svedoe o poznatoj savesnosti l strunosti veilkoga, sada ve pokojnoga leipzikoga arabiste. Meu najnovijim izdanjima P o r t a e nalaze se i gramatike jo dva druga semitska jezika, koja, dodue, nisu neophodna za islamistu l arabistu, ali koja pri dubljem izuavanju arapskoga kao semitskoga jezika, pri utvriva nju uticaja l pozajmica pruaju veliku pomo l korist. Re je najpre o J e v re j s ko j gr a m at l e 1 od Carla Steuernagela koja je ovim doivela svoje j e d a n a e s t o izdanje. U stvari, to je- kao l kod Fischerove H resto ma tl j e - fotomehaniki otisak s e d m o g a izdanja od 1926 godine! Razlozi su isti: tekoe oko runog sloga od~tosno njegova komplikovana. Izvedba koja bi knjigu znatno poskupila. Ali to ne smeta mnogo. U svakom sluaju lektira pojedinih njenih partija i pravila je zanimljiva 1 pouna za svakoga arabistu: tu su upadne slinosti u nainu pisanja (iako drugim, jevrejskim, kvadratnim pismom) i vokalizacije (u Jevrejskom punktacije), zatim tu su analogije u morfologiji i sintaksi, itd. Da navedemo samo neke zajednike pojave u jevrejskom i arapskom: enskoga su roda imena gradova i zemalja, dvostruki delovi (ljudskog) tela ( 56a); slinost pravila za izafet (status constructus) u oba. jezika ( 56, taka 3); istovetnost jevrejskih deklinaclskih nastavaka s arapskim ( 58); predlozi u oba jezika zahtevaju genitiv ( 58 i 75a); pravilo da regens (mudiif) gubi lan ( 59a), zatim iz arapskog poznata pojava da kod brojeva 3-10 dolaze muki oblici uz enske imenice a enski uz muke imenice ( 72a), itd. Uostalom, . kako je poznato, ova poslednja pojava (antipolaritet) je optesemitska. - Dalje, kad u odeljku o sintaksi ( 86) itamo o jednostavnom reanju jedne reenice do druge sa svezom i, bez blie oznake njihove logine veze i kad znamo da ono i treba u prevodu izraziii odreenijim. svezama kaO a I i, i p a k, t a d a, n a t o, a ako je jedna reenica logiki podreena drugoj, onda i sa d a (namerno), t a k o a, j er, a k o, itcl. < 86a) 1 - ko m<.>~ <;la se ne seti da isto vredi i za arapsku svezu w a (= nae i)? - Inae, Stewirnagel daje u svojoj gramatici, kao i drugi pisci u ovoj zbirci, bibliografiju (dodue mnogo krau [str. 125-132] nego Brockelmann [str. 210-277)], paradigme, vebe i dosta kratku itanku,. naravno sa potrebnim glosarima (jevrejska-nemaki l nemaka-jevrejski). Kad je re o glosaru mnoge rei su tako sline arapskim, da bi lm znaenje svaki arabista lako pogodio samo . da nije razlike u pismu (alfabetu). Koristan je i dodatak (na str. 123-125) koji sadri kratak pregled glavnih stvari iz j'!vrejske fonetike. Pored ove gramatike, medu najnovijim izdanjima Portae linguarum orientalium nalazi se i gramatika onoga semitskog jezika koji je (naroito u svojoj ranijoj fazi) najblii jeziku Staroga zaveta. To je S y r i s e h e G r a mm a t i k od e. Brockelmanna, poznatog semitiste, turkologa, istoriara arapske knjievnosti i pisca najnovije Gesch.ichte der islamlschen Volker und Staaten. Pod sirisklm ovde se razumeva raniji knjievni jezik hriana u Severnoj Siriji i Mesopotamiji, a to je zapravo onaj dijalekat aramejskog jezika kojim $e govorilo u Edesi, glavnom gradu kraljevine Osroene u Mesopotamiji, l koji. je dosta rano postao knjievni jezik, a kako su Grci zvali jezik ovih Aramejaca sirlskim l sami narod Sirijcima, to je ovaj naziv prevladao nad aramejskim i Aramejcima (Aram ili Arameja su bibliski nazivi uglavnom za Siriju i Mesopotam!ju). Aramejski jezik se nekad go~ vario u Siriji i Mesopotamlji, a prostirao se daleko 1 po drugim oblastima, naroito u Palestini; pored toga, u vie okolnih zemalja, on je bio jezik pismenosti a za zapadne delove persiskog carstva, u doba Ahemenidll, to je bio zvanini jezik. Jedan zapadno-aramejski dijale- kat posluio je docnije i kao pismeni jezik u arapsko-nabatejskom carstvu (dravi)! Tek sa pojavom islama i brzim prodiranjem aranskog jezika nestajalo je postepeno siriskog jezika. Inae, siriski jezik i knjievnost dobili su svoju pravu vanost tek u vezi s hrian stvom; i obilna itanka u Brockelmannovoj gramatici (str. 3* do 45*) donosi gotovo samo teoloke tekstove, pa se ovek i nehotice seti one napomene Georga Jacoba (koji je toliko zasluan za oivljavanje turskih studija u Nema koj) da siriski uopte ne spada na filozofski nego na teoloki fakultet. Meutim, filoloku i kulturnu vanost siriskoga ne moe niko ozbilj--,-Poblie u Th. Noldeke, D i e ar a m iii s e h e L i t er a t ur, str. 113 <= D i. e . o r_ien tal ise h en Lit era tu.ren u zbrrcr Dt e Kultur er Gegeqwart, Leipzig-Ber!iq 1925),

639
. no poricati, a arabisti dobro znaju koliko su pozajmica Arapi uzeli iz aramejskoga (sravni Die aramiiischen F remdworter im Ar a b i s e h e n od S. Frankela, Leiden 1886i, koliki je udeo aramejskoga (siriskoga) u arap-skom alfabetu, u arapskom sistemu vokalizacije, itd., a da l ne govorimo o aramejskom uticaju na pehlevi (srednjepersiskl). - Kao to je sirlska itanka mnogo vea nego jevrejska, tako je l njena bibliografija (str. 150-184) znatno obilnija od jevrejske; ovo se delimino moe objasniti l time to je Brockelmannov udbenik (esto izdanje od 1951) tampan runim slogom, a Steuernofgelov, kako smo videli, mainskim, tj. to pretstav!ja otisak sedmoga Izdanja od 1926 i time zaostaje za dvadeset i pet godina. Porta linguarum orlentalium nije zanemarila ni jezik osmanskih Turaka: jo 1889 godine ona je izdala Til rk i s e h e Gr a mm a t i k od Augusia Milllera koji je inae najvie poznat kao pisac velike istorije islamskih naroda pOd naslovom D er I s l a m l m M or gen- u n d A b end land, ali ta knjiga nije makla dalje od prvog izdanja. Pored ostalih razloga za taj neuspeh, verovatno je jedan l u tom:e to se Jehlitschkina T ur s k a ko n verzaciona gr a ma t i ka, koja je, domalo iza toga (1895), izala u napred pomenutoj zbirci Gaspey-Otto-Sauer, pokazala boljom l praktinijom. Meutim, P o rt a je zato dala prvu- starotursku gramatiku uopte, i to jo pre dvanaest godina (1941), a sada je izalo i njeno drugo izdanje (1950). Pisac je ranija uenica i saradnica berlinskog turkologa Wilhelma Banga, Annemarie von Gabain, koJa je godinama radila na ujgurskim rukopisima iz Turfana. Pored turskh runskih natpisa (iz VIII' veka), njena gramatika uglavnom i obrauje pemenute ujgurske rukopise i primitivne otiske (Blockdruckej srednjoaziskih Turaka pre dodira s islamom. Autorka zove taj jezik staroturskim, a esto i iljgurskim; prvi naziv je svakako utoliko opravdan to nije poznato da ima neki turski jezik koji bi bio stariji od ovoga; njegov prethodnik, po svoj prilici, ne bi se uopte mog~o nazvati turskim, a sadanji istono-turski mu je jo najblii dijalekat. U ovim tekstovima nema uopte arabizama niti ikakvih tragova islama, ali je zato kultura Ujgura, kako s pravom istie autorka, puna uticaja kineskih, indiskih, toharskih i iranskih. Ukoliko se radi o orhonskim natpisima, predmet ove gramatke je mr t v i turski jezik, a takav je jezik, do izvesne mere, i u ujgurskim spomenicima (dokumentima).'
(tanije,

Kako je jezik spomenika na kojima poiva ova gramatika pisan Dil nekoliko raznih alfabeta (rune, ujgurski, itd.), profesor Gabain posveuje mnogo panje odnosnim pismenima (azbukama), daje ih na preglednim tabelama i sa . raznim primerima za vebanje. Posle toga, ona opirno obrauje fonetiku, graenje rei. morfologiju i sintaksu. S obzirom na specifi nost turskog jezinog sistema uopte, a naroito staroturskog (ujgurskog), autorka je u vie sluajeva imala da stvara l nove termine za pojave kojih nema u indoevropskim jezicima ili se bar ne poklapaju u svemu sa njima, kao naprimer re konverb (mesto gerund; partlcip i slino), vokativni glagolski oblici (vokativische Verbformen), itd. Za lake nalaenje svih obraenih partija i pravila slui azbuni gramatiki indeks (str. 194-224). Ovako savesno i znalaki obraena_ gramatika najstarijega turskoga jezika znai, bez sumnje, veliki napredak i pretstavlja odlian prirunik za sve turkologa u pravom i irem smislu. Naravno, ovim delom je postavljen i jedan vrst temelj za lstorisku gramatiku turskih jezika; za svako dublje studiranje u ovoj oblasti, ova knjiga ostaje neophodan prirunik. Tako rei, na svakoj njenoj stranici nalazimo vrlo vane i za . turkologiju osnovne konstatacije, kao, naprimer, da vokalna harmonija ne postoji samo u svim ivim turskim jezicima nego i u staroturskom, pa ak da zahvata i jedan deo konzonanata (str. 56). Gotovo u svakom odlomku imamo da ujemo poneto korisno i novo, lli da obnovimo i potvrdimo od ranije poznato kao, recimo, (u 202) da je s e k s e n l d o k s a n nastalo mnoenjem, tj. od s ii k i z on (=8X10) odnosno od toquz on (=9X10J.' Dalje, odmah u sledeem paragrafu ( 203) vidimo da se u staroturskom drugi kae i k i n t i, katkada i i k i n d i (Glossar, str. 310), i to nam odmah sugerira etimologiju nae i i n d i j e, tj. druge. (popodnevne) obredne molitve, to je opet, po mom miljenju, prost prevod persiskoga n a m ii z-i d i g ii r (druga molitva).' . ' Naravno, jezik kojim sada govore Karl\ (Crni) Ujguri i Sari (Zuti) Ujguri ne moe se smatrati mrtvim nego ivim turskim jezikom (u irem smislu); sravni Gordlevski, I z v e s t lj a A. N., 1945, IV/3-4, str. 138. Etimoloko tumaenje turskih brojeva nije uvek jednostavna stvar, kako se vidi, pored ostaloga, i iz Kraelitzova lanka Z u r E t y m ologie des tilrkischen Zahlwortes iki zwei (=WZKM, XXXVI, 239-241). Da se u ovom sluaju obredne molitve ne raunaju od zore (kako su neki kod nas mislili tvrdei da je iindija trea molitva) nego od podne, vidi se opet po persiskom izrazu za podnevnu molitvu namaz-i pein koji upravq ' Z!II\i prednja (ili prva) mqlitva,

pre11~eti

' Arapsko pismo se razvilo iz aramejskoga, iz nabatejskog kurziva), a docnije su i? sirisko!j~ i ~Qa~i ;:a, (lzna.k\1 vol\:ali\.

640
Ali ovim jo nije ukazano na sve dobre strane ove S t ar o t nrs k e gr a m a t i k e. Njena bibliografija je vrlo iscrpna (str. 225-246), pregledna, podeljena na sedam glava i u granicama pojedinih glava azbuna. Kalto prva glava koja je posveena filologiji i Ztlllima najvei deo, tako i ostale sadravaju ne samo nemaka nego l druga, u velikom broju i novija ruska dela o predmetu. Citanka (Chrestomathie) sadri preko dvadeset veih lli manjih tekstova razne sadrine u prozi i u stihovima, i to u tsnoj i doslednjoj transkripciji latinicom, to omoguava da se lake i bolje pazi na gramatike oblike 1 na sadrinu, a ne da se ovek Izgubi u tekoama deifrovanja (za ovo je autorka dal!! ve vie proba na poetku knjige, u otseku Schrlftlehre). Kao. i inae u P o rt in l m udbenicima, i ovde ima uz itsnku G l o ssar u kome je svaka re pro tumaena nemaki l (novo-)turskl. Ovo e dobro doi Turcima l drugim interesentima koji ne znaju nemaki, a pored toga, ovakav nain objanjavanja pokazuje odmah da mnoge s t ar e rei odnosno koreni ive i u sadanjem jeziku a sa istim znaenjem, !tao naprimer starotursko b a ~ lamaq (novoturslto ba~Iamak poeti), ij l ii k (n. t. illmek umreti), sarjy (n. t. san ut), ouq, oiq ili oaq (n. t. o e a k ognjite), dok su druge postale sadanjem Turinu nerazumljive ill imaju sasvim drugo znaenje, pa se nadometavaju sasvim drugim korenom ili iz kojeg drugog jezika, naprimer starotursko b ay (n. t. zengin bogat), bari m (n. t. mal imetak), ya n tud (n. t. e e v ap odgovor), ili b or to je u starom jeziku znailo (kao l u maarskom). vino, a sada se u turskom za to upotrebljava arapska re ~ a r a p. . Ako rezimiramo jo jednom sve to. je gore reeno o pojedinim poratnim izdanjima P orta e linguarum orientali um videemo da su to u osnovi odlini udbenici koji dre korak s napretkom nauke i ozbiljno vode rauna o pedagokim i drugim potrebnim zahtevima univerzitetske nastave i savremenog izuavanja orijentalnih jezika. Ipak, kao to ni pet prsta nije jednako, meu njima ima jedandva (persiski i donekle jevrejski) koji u ovom pogledu vie ili manje zaostaju ili zbog linih razloga (smrt pieva) ili zbog poznatih poratnih nevolja, ili iz bilo kojih drugih uzroka. Poeljno bi bilo da se ubudue upotrebljava bolja i ljepa hartija i da ove udbenike opet 1gledamo u onako vrstim i ukusnim povezima kao nekada, pre rata i njegovih posledica. Nema sumnje o tome da sve ovo dobro zna i lild<~nji urednik zpjrke, pozn<~li Qrijentalista, Richard Hartmann (Berlin), i da on to isto i jo vie eli nego njegove strune kolege. Meutim, -vetrovi duvaju kako ne ele brodovi i ne treba odmah, u ~arnom poetku, traiti to je nemogue ni lito bi ne~razmerno poskupilo ove prvoklasne udbenike. Mesto toga, bolje je odati duno priznanje kako strunom uredniku tako i izdavakom preduzeu Otta Harrassowitza u Leipzigu to su u ovako tekim prilikama ipak uspeli da ovu uvenu kolekciju ponovo oive i stave u promet, na korist nastsve i na rad.ost svih onih .koji se bave orijentalnim stud ijama. F. Bajraktarevi Besim Korkut: Gramatik.a araPSkog jezika za l l. n razred klasine gimnazije. Svjetlost, Sarajevo 1952. - 224 str. 8. . Pisac ovog udbenika ne )tae nigde kojom sc literaturom sluio pri njegovu sastavljanju, ali po mnogim znacima izgleda - koliko god to bilo udno i neverovatno - da ne poznaje lli da bar ignorie najvanije i najpoznatije arapske gramatike i vebenlce na velikim evropskim jezicima; drugim reima, onaj nauni nivo i ono praktino iskustvo koji su rezultat rada i zapaanja nekoliko generacija evropskih arabists i sei:litista a koji su izloeni u gramatikama CaspariJa i M!illera, Casparija i Uricoeche, Wrighta, Robertsona Smitha i de Goejea, Socina i Brockelmanna, i drugih, - sve to ili bar veliki deo toga nije Besim Korkut iskoristio. Mesto toga, on se i danas esto dri zastarelog arapskog, srednjevekovnog i sholastinog metoda, koj! je pun nepotrebnog (naroito za I i II razred gimnazije!) shematizovanja, suvinog isticanja i nenau<ig tvrenja. na se ovo poslednje bolje razume, treba potsetiti na to da je Izua vanje jezika kod Arapa - iako je bilo mnogo bolje nego kod Grka i Rimljana - uglavnom ostalo u granicama kolske gramatike; Arapi su imali Sibawajha, all ne Piininlja kojim se stsrl Indi mogu ponositi. Za srednjevekovne Arape taj nain i metod je mogao biti i dobar: prvo, oni nisu uili nijednog stranog jezika i mogli su uenju svoga vie vremena posvetiti; drugo, nijedan od tih sts,ih arapskih iH poreklom persiskih gramatiara nije znao ostale semitske jezike, a kamo li uporednu gramatiku semitskih jezika, koja telt moe da objasni Izvesne pojave, oblike, konstrukcije u arapskom, itd. ,Meutim, jasno je da mi sada ne moemo posvetiti toliko vremena uenju arapskoga, i da rezultate arabista koji su znali i druge semitske jezike, ne smerno zanemariti. Kako bi izgledala gramatika srpskohrvatskoga Jtoja ne bi vodila r(luna o rezultatima nal4

641
modernih gramatiara ili koju bi napisao nestavista ili bar ovek koji se ne oslanja na dobre udbenike svojih prethodnika?! Naravno, svi ovi uslovi su potrebni u punoj meri za pis;:mje naunih gramatika i prirunika, ali i udbenici za poetnike moraju imati~ koliko je god mogue - vrstu naunu podlogu i pretstavljati u osnovi dotadanje stanje nauke o tom jeziku ili uopte o nekom prel'!metu. Stavie, katkada je tee i zahteva vie znanja i iskustva da se taj jezik ili predmet obradi za poetnike nego zll odrasle i one koji su ve u tom predmetu neto napredovalL B. l(orkut je imao kod nas nekoliko prethod. nika u ovom poslu: najpre A. Kadia i A. H. Bulia koji su sastavili Gramatiku 1 vJebenlcu arapskoga Jezil<a (Sarajevo i Mostar, 1907), zatlm dra. S. Slkiria, M. Paia i M. Handia koj! su, u zajednici, triumviratski, napisali Gramatiku arapskog jezika za nie razrede medresa i srednjih kola (Sarajevo, 1936, u dve knjige: I) Gramatika i vjebenica sa rjeni kom, II) Sintaksa i itanka sa rje)1ikom), ali njegov udbenik ne znai u svemu napredak prema njima nego, naroito prema Kadiu i Buliu, ak u nekiin . sluajevima i korak nazad. Evo nekoliko primera za to. Kadi i Buli imaju kratak informativan uvod o arapskom jeziku, njegovoj rasprostranjenosti i glavnim dijalektima, a u Korkuta (kao i u Siklria i drugovA) nema nl rei o tome, ma da je to potrebno i korisno. - Dalje, Sikirieva transkripcija emfatinih glasova odnosno slova je dobra mada inae i u njega ima neverovatnih stvari (transkripcija hemze i ajna, itd.), ali se Korkut povodi Za Kadiem i pie ~iid = ~ ~ad = ~ ~ = = : itd, &to je sasvim. naopako prema sadanjoj internacionalnoj transkripciji. Uopte uzevi, sve tri nae dosadanje arap~ke gramatike imaj1.1 ozbiljnih, sasvim nenaunih greaka u transkripciji, ali se to nije smelo ponavljati i u najnovijoj koja je tzila 1952 g., nekih sedamnaest godina posle usvajanja meunarodne transkripcije (bar u veini sluajeva). - Onda, dok i Kadi i Sikiri brzo prelaze na gramatika pravila, izloivi prethodno ukratko pravila o i tanju, Korkut zavodi u g i m n a~ i j u metod iz sibjan-mektebii kad za s r i e a n j e upotrebljava nesrazmemo veliki deo svoje knjige. Postoji li tako neto u udbenicima grkQg jezika i da li Grci gube za to blizu godinu dana kao to je sluaj kod Arapa? Je li to ba potrebno za gimnaziste u tolikoj meri?! To se moe mnogo bolje i za krae vreme postii na taj nain ako se to pre pree na gramatike oblike i jednostavne reenice i ako se pri tome arapske rei piu arapski i u transkripcij i: tako bi ak uio istodobno i a!Iabet i izgovor i znaenje pojedinih rei, to je za svakoga lake l korisnije nego mektebsko i sufarsko uenje rei bez oznake znaenja. To uenje mrtvih slova verovatno je pisac namenio acima I razreda gimnazije, dakle gotovo godinu dana dok naue u stvari samo slova i itanje (to je >prvi deo ovog udbenika koji pisac zove Nauka o glasovima, str. a:-sa). Dmgi deo (str. ~192) sadr-li Nauku o obli" cima. Tu odmah poinju nepotrebna, Arapima svojstvena shematizovanja: arapske rei mogu biti od jednog, dva, tri, etiri, pet i est slova (tako pisac i jo opirnije na itavoj 64 strani!), onda vrste rijei (naravno, po arapskom shvatanju), i tek na str. 68 uenik treba da naui pravljenje proste reenice, i istom tada (verovatno tek druge godine uenja) servira mu se nekoliko arapskih reenical Sada jedan primer za razVuenost i duinu pravilA i definiciji\. U partiji o nepotpunoj pro-

mjeni

(~~~Jj>,

.. l J ....

str. 89) objanjava pisac:

Nepotpuna promjena imenica znai da te Imenice ne mogu ima.ti znak za udvostruen! samoglasnik ~~ ;; lli :.. (~~~~ i da se u genltivu ne mogu zavravati sa znakom za kratki samoglasnik .:_ ( dakle 36 rei mest~, na primer, jednostavnog pravila: Dvopadena deklinacija (ili jo krae: dlptoton) nema nunacije ni kesre. Kako se stvari mogu bez potrebe komplikovati neka pokae i ovaj primer. Obraujui uopte vrlo kasno (tek na str. 97) prideve, pisac n a j p re govori o onim komplikovanim koji imaju posebne oblike za muki, posebne za enski rod i za mnoinu (pridjevi koji znae boju ili tjelesnu osobinu) i o njihovoj. promenl koja je takoe zamrena (nije obina, tropadena), pa tek na 101-voj strani (!) ueniku se kae da opisni pridjev! ... tvore enski rod tako da i.:U se na kraju doda nastavak za enski rod ; ( ~t:J1 t[;); slovo koje se nalazi pred ; dobija znak za kratkfsamoglasnik . Mesto sve te epske opirnosti dosta je bilo rei: enski rod se pravi dodatkom -atun, na pr. od kiibirun, enski rod je kabir-atun, i to se u dobrim gramatikama naui ve u prvoj ili drugoj lekciji! Dalje, ako se uporedi Korkutova partija o linim zamenicama (str. 113-124!) sa istoimenom kod Kadia i Bulia, videe se lako koliko je njihova bolja, preglednija i tanija, mada ima samo nepune tri strene (26-28). Pri Korkutovoj obradi glagola treba istaknuti vie netanost! l nepraktinosti. Pre svega, on tvrdi (str. 149) da je masdar isto to i infinitiv, dalje da je masdar osnovni oblik od koga se

;:;,.:r )'

642
grade svi glagolski oblici. Ako je tako, kako
emo
,.,... .J'

od masdara U..:, i

napraviti

~j

...

~:J ? Zatim, on veli. (str. 150) da u arapskom ima prolo vreme, i sadanje i budue, te da e prvo zvati perfektom, a drugo p re z e n t o m. Da budemo blie Istini, ne trebamo traiti udbenike na raznim stranim jezicima, jer ve na Kadi i Buli (str. 4ll) lepo kau: perfekat za svrenu radnju i imperfekat za trajnu ili nesvrenu radnju. To je tano i nauno, samo se jo moe dodati da tu imperfekat ne znai latinski imperfekat, nego u znaenju nesvrena radnja; za ta dva arapska vremena dvojica uglednih francuskih arabista upotrebljavaju ak
izraze accompli (za

.;t.>

i inaccomplic (za

a j~ pre se ti nazivi (COaepUiemroe apeMR, Odnosno HecOBepWeHHOe BpeMR) nalaze u Jumanovoj gramatici.' Sada doe ono to je jo mnogo gore: mesto da glagol menja najpre u e e l o j jednini, pa onda u celoj dvoj!nl l najzad u celoj mnoini kao to je opte usvojeno u dobrim evropskim udbenicima, - Korkut konjuglra najpre tree lice kroz sva tri broja, pa tek onda prelazi na drugo (u jednini, dvojin! i mnoini), i najzad doe prvo lice (jednine l mnoine). Ovakvo menjanje glagolii po pojedinim licima kroz sve brojeve je metod starih arapskih udbenika. Meu tim, sve i da nema drugih, dubljih i vrlo opravdanih razloga za uenje najpre celoga singulara pa tek onda duala i plurala,' dosta je 1 to to je to u Evropi dugogodinja praksa, i to je taj postupak sluio kao baza odlinim l vrlo korisnim tablicama (obrascima) . Socin-Brockelmannove gramatike koja je doivela d v a n a e s t izdanja i prevoena na engleski. Korkutova ko-

't:'t,;..)',

njugacija nije ni onako pregledna ni u vidu tablica, a ovo njegovo pretpostavljanje arapske prakse (opravdane donekle samo za roene Arape!) evropskoj koja je nama blia i prirodnija, ini je jo nepreglednijom i teom. Je li mogue da .neko iz indoevropske jezine porodice ko je Ikad video Socinove tablice trai neto preglednije i bolje?' ' Kod pisaca nae druge (po hronolokom redu) arapske gramatike nalazi se i ovakvih naslova i izraza: aktivni imperl\tlv kojim se zapovijeda 2 licu (Sikiri, str. 91, i ee), pasivni i mpera t i v kojim se za b ran j u j e 2 licu (ibiem, str. 92, i stalno tako), a Korkut kao da je u tom pravcu otiao jo dalje kad veli zapovjedni nain kojim se 'zabrani uje drugom licu (str. 179, i stalno), a zar se ovo poslednje ne moe rei jednom jedinom reju prohibitiv? Ovim povodom treba istai da Korkut nije uveo u svoju Gramatiku ni rei sufiks (mesto krai oblik linih zamjenica) ni prefiks (za pravljenje nesvrenog vremena), nl triptoton, ni diptoton, ni regens, ni elatlv, ltd, koje bi mu utedele mnogo i mnogo prostora, a aci ma mnogo truda (lake se pamti jedna re nego itave reenice!), nakon to bi im se te rei jednom za vazda objasnile kao to im se u tim razredima protumae rei horizont, geografija, klima, flora, fauna, itd.' Ovim nisu iscrpene sve nauno netane i pedagoki nezgodne stvari i partije u Korkutovu drugom delu (morfologiji), ali mislim da je i ovim to je gore navedeno data dovoljna karakteristika naina i metoda njegova rada na ovom udbeniku. Preostaje jo da se neto kae i o njegovu Rjeniku pri kraju knjige (str. 192218).

. Deinombynes i Blachere, Grammaire de !'arabe classique, Paris 1937 (na omotu 1939); docnije Isti Regis Blachl!re u knjiici ~lements de l'Arabe classique, 4e edition, Paris 1949. Uzgred napominjem, da ova dva pisca poinju konjugaciju glagola prvim licem, na pr.: !:.,~.. , ::.._~' ~:,., pa tek onda j(.. (!), ali izgl;da da ;u .;' oiom ostali usamljeni, to je i sasvim razumljivo kad tree lice perfekta pretstavlja najjednostavniji glagolski oblik, sami koren, a time i polaznu taku za dalju glagolsku pro menu. H. B. IO!llManoa, fpaMMaTHKa JIHTCPILTYPnoro apa6caoro H3b1Ka, (u redakciji i s preagovorom poznatog ruskog arabiste, sada ve pokojnog I. Ju. Krakovskoga) Lenjingrad 1928, str. 16, i inae. ' Ovako izgleda Korl<:utov nain u prevodu: traio je (on) - traila je (ona) - traila su njih dvojica - traile su njih dvije - traili su oni - traile su one (str. 152-3), pa tek onda d r u g o lice kroz sva tri broja, i najzad pr v o lice jednine i mnoine (dual ne postoji za prvo lice).

Pre svega, pisac ne kae koje su rei ule u taj glosar'": da li sve koje su ve navedene u pojedilrlm vebama u tekstu gramatike, ili po ' Kud vodi bezuslovno i nekritino oslanjanje na arapsku teoriju l praksu, bez obzira na rezultate i postupak evropskih uenjaka-stru njaka i bez poreenja sa grko-latinskim sistemom, lepo se vidi i na Behlilovievoj Arapskoj metrici (Sarajevo 1915) koja i onako teak predmet komplikuje do nemogunosti. A to je trebao biti u v o 4i u arapsku versifikaciju za VI. razred b o s.-h er e e g. gimnazija! Pored svega pieva truda, veliko je pitanje da ll je takav nain obrade arapske metrlke zgodan i za ara p sk e gimnazije?! Ako bi neko rekao da je to teko za ue nike I i II razreda g i m n a z i i e, uveravam ga da je to mnogo lake nego arapska teoretisanja o vrstama kolektivnih imenica, o kojima Korkut govori ve nil str. 71-72, a koja su brigu zadavala i takvom arabisti kakav je bio August Fischer, redovni lan Akademije arapskog jezika u Kairu (sravni Die Terminologie der arablschen Kollektlvnomina u ZDMG, Band
94,

s.

12-24).

643
nekom drugom principu (ako ga ima).' Meu tim, vidi se lako da su u tai glosar uli i gramatiki tehniki izrazi; naravno, i tu se ponavljaju oni monstrumi kao .r'>CL1:,; zapovjedni naio koj im se z a b i a 'n j u j e drugom licu (na str. 216) mesto prohibltiv ili enskog roda uz imenice mukog roda i obratno; da je ovaj antipolaritet optesemitska pojava, to pisac na ovom stepenu nastave, sve i ako je znao za to, naravno nije mogao isticatL Dalje, zgodno je to je u Rjeniku kod izvesnih rei oznaeno izrino da su enskog roda ., J J -t . (npr. kod .)b ~~ ..;L V: , Itd), ili

kod nekih, oblik za zbirne imenice ( itd. Pored toga, treba pohvaliti spoljnu opremu knjige, naroito izrazit i itak arapski slog sa jasnim vokalnim znacima. J ......... ' Da zavrim. Na osnovu gornjega paljivi i samo u enskom rodu (na pr.: .;. .razno- ' .J... . talac, a pogotovu strunjak-filolog, ve je sigurvrsna na str. 84 i 214, ...,.)t; tekua na str. no sam stvorio svoj sud o ovoj Gramatici arap84 i 200, itd.), mesto u oba ,roda a svakako naj- skog jezika. Ja lino imam jo itav niz beleliki pre u mukom rodu. Kad 'smo pomenuli v e- o sluajevima ge se ne bih l!lOgao sloiti s b e, treba rei da se u njima suvie esto na- piscem, ali !stupajui ovde samo Icao njegov laze reenice sa glagolskim oblicima koji e se objektivan i dobronameran recenzent i ne etek mnogo docnije uzeti (na primer u vebi 5, lei da postanem i njegov saradnik, neu dli dana str. 90, Ima itav niz perfekata, imperfekata lje zamerke navodim nego u dodati jo samo i imperativ, a ubrada glagola p o i n j e tek ovo. Kako je Korkutova transkripcija s v o j eod 148 strane), i zato aci u vie sluajeva ne v o l i n a, tako je on i u nekim drugim sluaje ue glagole u 3 licu perfekta (tj. u korenu) nego vima postupio na svoju ruku, mesto da se pavou onom licu koje je u odnosnoj reenici, a to dio za onim to je u savremenoj nauci i nastavi nije nl pedagoki preporuljivo ni praktino. ustaljeno l oprobana, te se kao takvo moe uneti Inae, reenice u vebama odnose se u osnovi u jedan kolski udbenik. Mnogo je bolje i cena svakidanji ivot. Mnogo bi bolje bilo i za lishodnlje uzeti u udbenik ono to je priznato kao dobro i praktino u drugim naim ili stra- ake i za nastavnike da su ~eenice u pojedioim vebama i numerisane (recimo, arapske nim delima iste vrste nego hteti ii nekim svoistonoarapskim brojevima, a nae zapadnojim putem,. jer za to treba mnogo vie strunog, arapskim). Meutim, sasvim je nepedagoki i fi l ol o k i fundiranog znanja i dosta nastavnerazumljivo a za ake vrlo teko to vebe za nog iskustva.' prevoenje s naeg jezika na arapski p o l n j u F. BaJraktarevi tek u 13-oj lekciji (celi drugi deo knjige ima 17 vebi!), mesto o<;! samog poetka kao to je sluaj kod Kadia i Sikiria. 1. Tu~kish Reader by P. Wittek, Objektivni~ kritika treba da istakne, pored 2. Vocabulary ,to the Turkish Reader, loih, i dobre strane svakoga rada. Sto je gore London - Lund Humphries & Co. (1945). najpre ukazano na greke i omake, to je zato Posle itavog niza zapaenih radova iz oblasti to one najvie padaju u oi; a to je u redu ili bar to se moe ostaviti, u to uglavnom nije turske filologije i istorije koji su izali pre Drudirano, ali kako je gore reeno da ovde nisu gog svetskog rata, odmah po njegovu zavretku fmesene sve zamerke, to ne znai da je sve u profesor Wittek daje s ovom knjigom jedan redu to nije naroito oglaeno kao omaka, praktian prirunik za one koji su savladali greka, ili pedagoki nezgodna stvar. Nego da osnovna pravila turske gramatike i hoe da preu na lektiru turskih knjiga, asopisa i novina. preemo na neke dobre .strane udbenika. U nauci o oblicima ima i po koje mesto koje Jedan ovakav izbor turske lektire bio je tim treba s pohvalom istaknuti, kao na primer po- p~trebniji to je, usled rata, uopte teko bilo etak lekcije o glavnim brojevima gde su muki " Zato je, na primer, pisac uzeo nunovabrojevi od 3-10 sasvim tano navedeni b e z nje mesto nunacija kad je svi orijentalisti enskog nastavka -atun (u Kadia i Sikiria su tako zovu? Po toj logici trebalo bi rei civilisa tim nastavkom!), a malo nie (str. 140, u sre- zovanje mesto civilizacija, demonstrovanje mesto demonstracija, gradovanje mesto gradini) objanjeno je da ti brojevi imaju oblik dacija (= postepenost), itd. Ko tako govori?! Nije bez interesa napomena (ila str. 2) da ' Sluajno sam odmah primetio da rei <..L je ova knjiga reenjem Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NRBiH o d o b rena kao udbe(iz vebe na str. 174) nema ni u reima ni u glanik za I i II razred klasine gimnazije. saru.

~;:.w1 rij~ koja se mijenja po potpunoj promjeni (na str. 215) mesto tropadean ili triptoton. - Dalje, Korkutovu glosaru (kao i navoenju rei uz pojedine vebe) mQe se za.merit! to prideve est navodi u enskom i to

J;.:;.; ),

644
doi do turskih publikacija. Pored toga, kao stavnik na londonskoj koli orijentalnih i afri kih jezika, pisac je oseao potrebu da ovako pomono sredstvo prui sluaocima turskoga jezika i knjievnosti na toj koli, a indirektno i svima drugima koji imaju isti cilj, a mogu se sluiti engleskim. Kako se broj ovih poslednjih sada i kod nas stalno poveava, a nabavka knjiga i asopisa za tursku lektiru jo uvek nije laka i jeftina stvar, to ova knjiga privlai i nau panju i razumljivo interesovanje. Kako se ve iz gore ispisanih na;lova vidi, Qvaj prirunik se sastoji iz dva dela: prvi (vei) deo sadri Tursku itanku, a drugi (manji), Renik za tu itanku. Posle kratkog Uvo(\a (str. V-IX) u kome je isloen piev postupak pri obradi ovog materijala, Citanka prua !ep izbor novijih i najnovijih turskih tekstova, tampanih samo latinicom (u svemu 45 brojeva, na 134 strane). Ti tekstovi su podeljeni u etiri grupe, i to: I) Ataturkova Turska, Il) kratki primerl, III) iz novina, i IV) lektira. to se poblie tie poj edinih grupa, p r v a vodi rauna o tome da je ivot moderne Turske i njena sadanja knjievna i novinarska delatnost omoguena pojavom i uspehom Kemala Ataturka, ( u vezi s tiln upoznaje nas u ntlkOliko lanaka s politikom i kulturnom ideologijom ovoga velikog reformatora. Dr u g a grupa ttlkstova sadri najpre po nekoliko turskih poslovica i Nasredin-hodinih ala, zatim neke primere narodne i mistike knjievnosti i manje odlomke iz novijih pesnika, pripovedaa i drugih pisaca. T r e a grupa lanaka je posveena modernoj urnalistici i, u vezi s tekstovima iz prve grupe, moe lepo' posluiti kao uvod u i tanje turskih novina:, tu su sasvim kratke dnevne vesti, neki izvetaj! Anadolske agenoije, pojedini uvodni lanci, i slino. Najzad, poslednja ( e t vrt a) grupa prua nam jednu veu pesmu, dve novele i jednu scenu iz pozorinog komada, i to sve od najpoznatijih pisaca. Ispod svakog teksta, na istoj strani, tampane su nepoznate rei iz toga odlomka, a onda, opet na istoj strani, i potrebne napomene (gramatika objanjenja, istoriski i biografski podaci, realija, itd.). Kako ottampani tekstovi tako i pomenute rei i napomene uz njih (tekstove) daju dovoljno dokaza o tome sa koliko naune akribije, praktinog znanja jezika i pedagokog smisla je pisac izradio ovu itanku. Da njeni korisnici odmah nau rei i napomene koje su jednom ve objanjene a eventualno se opet pojavljuju, , pisac je sastavio odvojeni Renik (na 27 strana po tri stupca) u kome su za blizu 4.000 rei oznaeni brojevi lanaka, odnosno redovi glosara ili objanjenja u Citanci na kojima su one protumaene. U nedostatku veeg renika, i ovaj

na-

moe do izvesne granice biti od koristi i za druge tekstove sem onih koji se nalaze u ovoj znalaki sastavljenoj Citanci. Jednom reju, ova Wittekova publikacija e odlino posluiti svrsi kojoj je namenjena. F. Bajraktarevi Journal Aslatlque, Tome CC~, l, Paris, 1950. Ovaj asopis donosi radove iz cjelokupnog podruja orijentalistike, a ovdje e se dati krai prikazi samo onih lanaka koji su od interesa za nas (to vai i za sve ostale nie prikazane a sopise). U svim prikaz;mim lancima zadrlana je 'transkripcija njihovih autora. Georges Vajda, Catalogue des manuscrlts arabes de la Societe Aslatlqite de Paris, str. 1-29. Pisac lanka daje ovdje bibliografske podatke o 66 rukopisa na arapskom jeziku koji se nalaze u posjedu Azijatskog dru!tva u Parizu. Iako se nije moglo tano utvrditi porijkelo izvjesnog broja tih rukopisa, ipak izgleda da su svi oni potekli od poklona tome drutvu. Na katalogiziranju tih rukopisa radili su Stanislas Guyard i Lucien Bouvat. Njihov rad nije dovren niti je tampan. Ovaj popis kao njihov nastavak, tanija je i detaljnija razrada spomenutih dvaju radova. Nakon pojedinanog opisa svih 66 rukopisa autor daje alfabetski spisak tih rukopisnih djela (od kojih su ona bez naslova poredana po strukama), zatim slijedi, pored ostalog, i popis autora, prepisivaa i posjednika dotinih rukopisa. J. Sauvaget, Noms et surnoms de Mamelouks, str. 31--58. !!;pravno itanje naroito vlastitih turskih imena u starijim arapsktm djelima oteano je zbog nepodesnosti arapskog pisma da fiksira glasove svojstvene turskom jeziku (osobito vokale), a i zbog nedovoljn<;> panje pisaca da oznae izgovor takvih rijei. U vezi s imenima l!gipatskih Mameluka koja pisac ovdje obrauje stvar je, kako on istie, neto jednostavnija. U to doba se naime obraalo vie panje oznaavanju samoglasnika od kojih je opet zavisio esto izbor odreenih suglasnika. Od djela kojima se autor posluio da utvrdi taan izgovor navedenih imena istie on Codex Comanicus, zatim af-Manhal as-Safi (biografski rjenik od Abii-1-Mahasin Ibn Tilnnibirdi-ja) koji ima prijevode turskih imena na arapski, potom neki stariji rjenici i predloena tumaenja za itanje nekih od tih imena od strane raznih orijentalista i dr. '

645
U radu je objanjeno 209 takvih imena (ili i nadimaka), a uz neka od njih dati su i poje,dini podaci o linostima koje su ih nosile. Na kraju rada je alfabetskL indeks svih obraenih turskih imena. Isto, T. ccxxxvm, 2 iZ 1950 g. Georges Vajda, Notes sur Ja Geschichte der. arabischen Litteratur de C. Brockelmann, str. 225-236. U ovom ~nku autor donosi neke dopune i ispravke za popis rukopisa (koji su dali Slane l Blochet) iz Nacionalne biblioteke u Parizu a kojim se posluio C. Brockelmann pri izradi svog djela Geschichte der arabischen Litteratur. Te primjedbe tiu se nekih djela Abu Maar alBalhl-ja, potom navodnog primjerka djela Madnun bih! an gayr ahlih od Gazalije i najzad pored ostalog utvruje da treba razlikovati Izmeu Muhammad b. Ali al-Ansiiri al-Hilnafi Abu1-Maiiii-ja (oko 1317 nae ere), autora djela Tuhfat riigib i drugog Muhammad b. Ali al-Itfayhi al-Ansiirl a-Siifii Kamfil ad-Dina (Iz zadnje etvrti XVI stoljea), autora djela Mawlid alfarid. seconRodolphe Ruika, Quelques eas du daire en arabe, str. 269-318. Branei svoju ranije iznesenu tezu o sekundarnom razvoju glasa Proces pretvaranja

t >t

zaustavljen je usljed

promjena druge vrste kojima je izloen glas L od vremena kad je arapski jezik doao u dodir s nesemitskim jezicima, a te promjene vre se i danas u njemu, pa prema tome arapski doivljuje istu sudbinu koja se zapaa kod drugih &emitskih jezika kao asirskog, aramejskog, feni3kog i abesinskog.
A. De.ssus-Lamare, l!:tude sur rawq, rlwiiq et ruwaq et leurs quivalents termes de construction, str. 335-360.

t iz L a

protiv miljenja

o nekom zajednikom prasemtiskom t_. Ruika ovdje prua nov prilog rj2e:1ju odnosa glasova u arapskom jeziku. U tu svrhu prati on razvoj dvokonsonantskog korijena (tzv. bilitere) s u raznim trokonosonantskim osnovama u kojima se paralelno javljaju dotina dva glasa (na primjerima iz arapskih rjenika
semantiki

Davi najprije lingvistiko tumaenje rijei rawq koji pored ostalog .oznaavaju i izvjesne arhitektonske pojmove, autor st!ldiie daje zatim nekoliko opisa raznih graevinskih objekata (atora, kue, a najvie damija) prema raznim arapskim djelima u kojima se ja:Vljaju gornji izrazi. Tako on tumaei upotrebu tih i drugih njima bliskih termina navodi djelomian opis> damije al-Aqsii u Jerusalimu, Velike damije u Damasku, damija al-A7.hara u Kairu i drugih u Medini, Kajrevanu i Kordovi (za ovu zadnju priloen je i plan te dva snimka nekih njenih dijelova). Kao sirtonimne izraze za obraivane tri rijei navode se u zakljuku ovi: fustiit, hayma, kiir, saqifa, baliit, bahw i maskaba (ova zadnja 4 termina zamjenjuju izraze riwiiq l ruwiiq miroito kod arapskih autora na l\'Iagribu i u arapskoj Spaniji). Isto, T. CCXXXIX, l iz 1951 g. J e an Richard, La limite occidentale dc l' expansion de i'alphabel ouigour, str. 71-75. Skoro svi turski narodi, ukollko su se uope sluili pismom, upotrebljavali su prije provale Mongola (god. 1237) ujgurski alfabet koji su Ujguri preuzeli od Sogdijaca, a razvio se iz aramejskog alfabeta. Po miljenju autora lanka i turski narod Komani upotrebljavao je ujgursko pismo. Preko njih su ga upoznali i neki Maari. Kao potvrdu da je to pismo bilo donekle poznato kod njih on navodi pismo maarskog misionara Julijana u kojem on spominje dva pisma koja su b.ili poslali Mongoli (pred sam pohod u Evropu) Beli IV, a bila su izgleda pi3ana ujgurskim alafabetom. Mongoli su se naime u svojoj prepisci sa stranim vladarima sluili ujgurskim alfabetom kada bi pisali mongolski, a izuzetno i arapskim u kom bi sluaju upotrebljavali perziski jezik. Julijan spominje da je navedena pisma znalo proitati vie osoba na ugarskom dvoru (iako nisu razumijev~li mongolski

ti t

Lisan, Tag, Klimiis ili

.J ~ .... ' ~
J , .... 1

kao to su

"'~ ..

u- -t!-~
'

.J~ ... 1

- ..,....___. , a navodi i druge oblike u

kojima se javlja spomenuti korijen:

t:J ' \...

(i

..,...>.

t-- t-..,.....-~ r-t->

("-(.;,(u~-?);.

Kao druga sk"pina primjera n~lVode se obliCi izvedeni iz bilitere f kao to su npr.

e._U-ciLt_U-e>e:. w.

Po miljenju autorovu glas razvio se izmeu svih semitskih jezika samo u arapskom, ali ipak u skladu s opesemitskom tendencijom po kojoj u tim jezicima ili nestaje za njih karakteristinih laringala ili ih zamjenjuju oralni glasovi (kao to je \lore tretirana promjena t u

t> '

646
tekst njihov). On kae da su ta pisma bila napisana litteris paganis, pa autor lanka zakljuuje da se to moe odnositi samo na ujgursko pismo, jer se rije pagani upotrebljavala tada iskljuivo za oznaku raznih nepokrtenih naroda ukrajinske stepe kao i naroda Finske, Estonije, Letonije, Litvanije i Pruske, dok se za Arape (i muslimane uope) upotrebljavao Izraz sarraceni. Ujgursko pismo bilo je dakle poznato djelomino i u Ugarskoj preavi tako u izvjesnoj mjeri i Karpate to pretstavlja najzapadniju" granicu njegova irenja u tom pravcu. Isto, T. CCXXXIX, 2 iz 1951 g. Izeddin, Deux voyageurs du XV siecle en Turqule: Bertrandon de la Broquiere et Pero Tafur, str. 159-174. Autor je ovdje dao saet opis putovanja dvojice putnika Iz 15 vijeka u Tursku. Prvo je putovanje Bertrandona iz mjesta Broquiere u Francuskoj koga je poslao vojvoda Philippe Le Bon u Svetu Zemlju i u Tursku da bi ispitao mogunost osloboenja Jerusalima i upoznao u tu svrhu zemlje i vladare na svom putovanju koji bi bili spremni da poduzmu taj pohod. Bertrandon je poao na put 1432. Iz Palestine, preko Sirije i Male Azije, dolazi u "Drinopolje gdje je bio primljen u audijenciju kod sultana Murata II (1421-1451). Poslije se vraa preko Bugarske, Srbije, Ugarske, Austrije l Bavarske u svoju domovinu. Bertrandon je umro 1459 u Ll!u. Drugo je putovanje kasteljanskog plemia Pere Tafura (umro u Kordovl 1484) koji je po!ao na svoje dugo putovanje Iz Spanije po zemljama Sredozemlja, Crnog Mora l preostalog dobrog dijela Evrope. Gl)dine 1437 l on posjeuje Drinopolje, tadauju' prijestolnicu Turske carevine. I on opisuje svoj prijem kod Murata II, linost sultanovu, zatim tursku vojsku i Turke uope, njihovu zemlju, obiaje i dr. Zbog svih tih podataka o Turcima kao i drugim narodima i zemljama koje spominju ova dvojica putnika njihovi putopisi od velikog su interesa za historiju, geografiju i dr. Turski historiari malo su se koristili prvim putopisom koji je izdao Charles Schefer u Parizu 1892 pod naslovom Le voyage d'outre-mer de Bertrandon de la Broquiere, dok Peru Tafura oni uope ne spominju. Meutim je njegov putopis: Andancas et viajes por diversas partes del mundo (Izdao Marcos Jitnenes de la Espada u Madridu 1874 god.) preveo Malcolm Letts na engleski pod naslovom: Travels and Adventures of Pero Tafur u Londonu 1926 godine. H. L. Rabino di Borgomale, La sigillographie lranienne moderne, str. 193-208. , Kako pisac studije istie, iranska sigilografija zanemarena je donekle u novije doba, iako je ona od interesa s gledita graverske umjetnosti a l kaligrafije.. Ovdje je obraen period od kojih 400 godina unatrag. Izlaganje je podijeljeno na dva dijela: l) peati privatnika i 2) peati vladara. U prvom dijelu iznosi on i ope karakteristike peata i njihove upotrebe na~dei da je u dananje doba potpisivanje" zamijenilo kod privatnika upotrebu peata ukoliko se nije pojedinano (kod nepismenih) jo odrala ill ukollko se ne upotrebljava neki drugi nain mjesto toga kao npr. otisak prsta i dr. Autor se uglavnom zadrao na opisu peata (odn. njihovih otisaka) raznih perzisklh vladara Iz oznaenog perioda (najstariji od ujih je Iz god. 884/1479 koji je pripadao Yaqiibu Qara Qoyunl11). Materijal za ovaj rad autor je Uno prikupio u Perziji ili se on temelji na biljekama dr. Wlllsa koji je bio lijenik u Isfahanu (iz djela: The Adventures of Hajjl Baba of Ispahan od James Morler-a koje ,le Izdao spomenuti C. J. Wllls u Londonu 1897 god.) i najzad iranskim dokumentima koje je sam autor prouavao u raznim bibliotekama l arhivima u Evropi naglasivi da je upotrebljena graa nepotpuna za jedan temeljitiji rad ove vrste. U jednoj veoj napomeni navedena su mjesta gdje se i koji se izvori mogu nai da bi se mogli iskoristiti za prouavanje ovoga pitanja. Isto, T. CCXL, l iz 1952 g. Georges Vajda, Notes sur la Geschichte der arabischen Lltteratur de C. Brockehnann, Deuxleme article, str. 1-36. U ovom nastavku na lanak u istom asopisu iz 1950, str. 225-236. G. Vajda Iznosi dalje primjedbe na Geschichte der arabischen Litteratur od e. Brockelmanna. Ovom prilikom (zbog obimnosti materijala) ne moemo pojedinano navoditi djela na koja se te primjedbe odnose, nego emo samo istaknuti da su l ovaj put date razne dopune i ispravke u vezi s nekim rukopisima (ovdje iz oblasti gramatike, filologije, retorike i dr.). Tako treba naslove nekih djela Ul neto. izmijeniti ili potpuno drugim zamijenitl Nekoliko djela pripisano je po dvojici autora, premda stvarno pripadaju samo po jednom od njih. Izmjene treba uiniti i kod imena nekih pisaca kao i izvjesnih datuma u vezi s njima ili pojedinim njihovim djelima. Ovi nedostaci i netanost! potiu od spomenutih. kataloga Slane,;~ i Blochet-a kojima se

647
posluio Brockelmann pri izradi svoga djela, a za neke od njih odgovoran je on -sam u prvom redu. U svakom sluaju napomene G. Vajde mora uzeti u obzir svaki onaj koji se poslui navedenim katalozima odn. jo vie Historijom arapske knjievnosti od Brockelmanna (pogotovu u isto naune svrhe) zbog autoriteta koji ona uiva, ali i pored svega toga ona e i nadalje zadrati svoju znanstvenu vrijednost i pouzdanost. Isto, T. CCXL, 2 iz 1952 g. Ernest Mainz, Les Juifs d' Alger sons la domlna.tion turque, str. 197-217. Nil osnovu materijala naenog u Nacionalnoj biblioteci grada Alira, veinom_tampanih djela od kojih su neka vrlo rijetka pogotovo van Alira, E. Mainz je ovdje iznio najvanije podatke o ivotu Jevreja toga grada pod Turcima. Neke od njih istaknuemo ovdje radi uporeenja sa stanjem Jevreja za vrijeme turske vladavine u naim krajevima. Za turske vlasti Jevreji su u Aliru (ovdje se redovno podrazumjeva pod tlm Imenom samo grad) mogli slobodno da ispovijedaju svoju religiju, a inae su uglavnom uivali sva graanska prava kao i sami muslimani. Po nekim autorima stanje im se ak i popravilo po dolasku Turaka. Meutim po drugima ta prava nisu bila potivana (naroito od strane J aniara). U svakom sluaju Jevrejima su u tom periodu bila nametnuta izvjesna ogranienja. Tako npr. nisu smjeli nositi odijela odreene boje (zelene i dr., ali se njihova nonja inae nije osobito razliKovala od nonje ostalih sugraana). Takoe nisu smjeli nositi nikakva oruja, jahati na konju, ulaziti u muslimanske kue niti izlaziti iz grada bez dozvole osim srijedom i subotom itd Itad bl htjeli u inostranstvo, morali su platiti kauciju za povratak. Stanovali su samo u za njih odree nom dijelu grada. Plaali su 12/o carine na trgovaku robu (a muslimani i Evropljani samo 5%), davali su specijalan porez na so (od 9 saima na l kg), zatim glavarinu ija je visina odreivana prema njihovu broju, pa su imali interesa da ga prikrivaju (prema veini autora bilo ih je neto ispod 10.000). Poglavaru grada tzv. dey-u davali su svake godine (na Bajram) poklon od kojih 20_000 franaka. Od davanja zakala i aiira bili su naravno osloboeni. Prekraj! pojedinih propisa islamske vjere od strane Jevreja lli prema turskim vlastima kanjavani su vrlo strogo nekada kad je postojala i najmanja sumnja o krivici. Kazna smrti za njih bilo je redovno spaljivanje ivih osoba, ali su bogatiji nekad mogli iskupiti ivot davanjem vee sume novaca. Kako autor lanka istie, ipak je poloaj Jevreja u to doba u Aliru bio bar jednak stanju drugih Jevreja pod kranskom upravom u Evropi, a da se ne govori o Spanijl u doba Inkvizicije odakle su bjeali naroito god. 1391 i 1492. Pored panskih Jevreja (iz same Spanije i njenih otoka) postojala je u Alira i grupa starosjedilaca Jevreja berberskog polijekla koja se meutim potpuno asimirala s onom prvom. Treu grupu ine doseljeni Jevreji iz Ita!ij~ (naroito iz Livorna u XVII i XVIII stoljeu). Ovi zadnji, kao i svi Jevreji stranci u Aliru bili su pod zatitom francuskog konzula i za njih spomenuta ogranienja nisu bila na snazi. Alirski Jevreji nisu se tada bavili zemljoradnjom. Najvie su bili zanatlije i trgovci. Kovali su i novac za dey-a. Trgovina robljem bila je uveliko u njihovim rukama, a ta:ko isto i spoljna trgovina." Tako su oni za vrijeme Francuske revolucije prodali Francuskoj vee koliine penice, te je vlo sporo izvrenje njenog plaanja bio jedan od uzroka sukoba izmeu dviju zemalja i okupacije Alira od strane Fran-

cuza.
Dey je Imenovao starjeinu za Jevreje tzv. muqaddema koji je opet postavljao po 4 \Obe hliir tj. pomonika i druge. funkcionere kao sudije i rabiile. Te sudije sudile su u pitanjima branog, nasljednog i uope graanskog prava koja su se ticala Jevreja meusobno. Kazneno pravo i uope sporovi izmeu domaih Jevreja l muslimana bili su iskljuiva kompetencija turskih, vlasti. Muqaddem odn. njegove sudije imali su svoje andare pomou kojih su mogli iatvoriti (ii vlastiti zatvor) koga god su htjeli od domaih Jevreja. Jo emo napomenuti da autor u zadnjih nekoliko poglavlja daje krai prikaz nekih vidova ivota alirskih Jevreja (drutvenog, religiskog, intelektualnog i umjetnikog) za vrijeme Turaka. Oni su tada govorili arapski (a ne hebrejski kako neki tvrde) u kojem je bilo turskih, hebrejskih i drugih stranih rijei, a neki od njih upotrebljavali su i tzv. franaki jezik koji je ustvari bio mjeavina panskog, talijanskog i arapskog jezika. Isto, T. CCXL, 3 iz 1952 g. Gaston Wie!, Steles coufiques d'li:gypte et du Soudan, str. 273-297 (sa 2 ploe). Publikacija natpisa sa arapskih nadgrobnih spomenika u Egiptu pisanih kufiskim pismom po navodu autora nalazi se u Repertoire d'epigraphie arabe i u Catalogue general du Musee arabe. Tu se radi o ukupno 4012 spomenika od kojih je 2317 od mramora, a 1695 od kamena pjeara (francuski gres). On takoe navodi interesantnu razliku u upotrebi navedenog materijala za 41*

648
njih. Naime do osnaenja Fatimida u Egiptu (oko god. 300 po Hidri) prevladavala je upotreba mramora prema pjearu (odnos: 2189 : 753), dok priblino od toga vremena pjear dolazi vie u upotrebu (942 : 128).. Razlika se u ta dva perioda zapaa i u kojeemu drugom kao npr. u stilu natpisa iji razvoj Wiet ovdje ukratko izlae. On naglaava da se pismo na ovim spomenicima rijetko kada istie svojim kaligrafskim osobinama, a da natpisi ni sadrajno ne pretslavljaju neki naroit doprinos arapskoj literaturi, jer su veinom pisani po utvrenim uzorcima (kod klesara su postojali esto j formulari za sastavlj~ nje tih natpisa). Auto~ studije zapazio je (kao i P. Jouon u lanku: L!' sentiment religieux dans les plus anciennes epitaphes des Musulmans d'Egypte, lampanom u asopisu Recherches de science religieuse, XXV, str. 513--530) zaudnu mnoinu i spomenika za enska lica to nije sluaj npr. u Tunisu lli Spaniji gdje su takvi spomenici zastupljeni u znatno manjem broju prema broju onih za muke osobe. G. Wiet dao je u ovom lanku podrobniji opis nadgrobnlh kuliskih spomenika (na osnovu datih mu snimaka) od kojih je 13 porijeklom iz Egipta, a 8 iz Sudana. T. Mufti U lanku se izlae djelovanje te iracionalne solidarnosti kako unutar jedne odreene zajednice, tako i u odnosu prema drugim takvim grupama, pa se pri kraju iznosi kako iracionalna solidarnost upravljena ispravnim putem ne samo da je blagoslov za ljudsko drutvo, nego je upravo neophodna za njegovo postojanje, ali ako krene krivim putem, moe da izazove i najstraniju nesreu i propast, gore nego lito ih mogu da srue na ljude razuzdane prirodne sile. Ahmed Ate~, Tarcumiin al-baliiga (Das friiheste neupersische Werk liber rhetorische Figuren (s turskog rukopisa preveo H. Ritter), str. 45--62 i tri table (s faksimilima). Prema izlaganju pisca ovoga lanka djelo Tarcumlin al-baliiga pripisivali su poznatom pjesniku Farruxi-ju (umro 429/1038). Meutim na osnovu ispitivanja u vezi s jednim nedavno pronaenim rukopisom (prepis iz 507/1114) ovoga djela, svi su izgledi da je pisac dosada nepoznata linost Muhammad b. Omar ar-Rlldiiviini. Djelo je moglo nastati Izmeu 482 i 507 (dakle oko godine 500 po Hidr!). Vano je kao prvo djelo iz tog podruja na perziskom jeziku, a ujedno je jedno od rijetkih proznih djela iz te rane epohe novoperziske knjievnosti. U jezi nom pogiedu znaajno je zato, lito ima malo arapskih rijei, pa pokazuje dakle prilino ist Oriens, Vol. l. No.l, Leiden, 1948. perzlskl jezik. Vano je i zbog primjera iz pje- Casopis Oriens je organ Meunarodnog snika, dakle zbog podataka o samim pjesnicima drutva za prouavanje Istoka Glavni urednik od kojih se neki drugdje ne spominju ili pak mu je dr. Hellmut Riter. Casopis je poeo izla- zbog samih stihova (i poznatih pjesnika) koje ziti godine 1948 (u Izdanju holandskog izdava ne nalazimo zabiljeene u drugim djelima. kog preduzea E. J. Brill u Leidenu). Pertev Naili Boralav, Les recits popula.ires Iz spomenute sveske naveemo slijedee turcs (bikaye) et les Mille et une nuits, str. radove: 63-73. Hellmut Ritter, Irrational solldarity groups, P. N. Boratav navodi da je Otto Spies u svom A soeio-psyohological study in connection with djelu Tiirkische Volksbuiicher (Leipzig 1929) Ibn Khaldun, str. 1-44. istakao kako meu arapskim priama ima l taku ovoj studiji, prema podnaslovu, socioloko- vih koje pokazuju slinost (po svom sadraju) psiholoke naravi, a u vezi s Ibni Haldunom s turskim narodnim priama (koje opisuju zgode sam pisac veli da m u je namjera da analizira i nezgode' uvenih ljubavnika). Na tu podudarpojam rijei asabiya na osnovu izlaganja Ibni nost ukazuje i Ibn an_-Nadim u svom Fihristu. Pisac lanka tvrdi da je ono to on sam naHaldunove Muqaddime, ali shvativi taj pojam ire i pokujlvi da doe do jo vie zakljuaka ziva tiirkiilii balk hikilyeleri (narodne prie nego to je to sluaj kod Ibni Halduna. Emoci- s pjesmama) raireno kako na Istoku tako i onainoj komponenti te pojave, koja ve prema na Zapadu, samo to se tipovi najblii turskim intenzitetu i situaciji moe' da nosi razne nazive nalaze upravo u arapskoj knjievnosti. Na prvi (kao: privrenost zajednici, volja za odbranu, pogled pri uporeenju moglo se utvrditi da spremnOst za samoportvovanje, unutarnje je- izvjesne teme u obje literature potjeu iz istog dinstvo, kolektivna volja za mo, nacionalizam,, izvora, a s druge strane da su razliite teme, vjerski fanatizam i dr.) pisac daje zajedniki motivi pa ak i neke pojedinosti u pogiedu oblinaziv osjeanje solidarnosti, posebni pak od- ka turskih pria preuzete od arapskih pria, iz nos izmeu lanova zajednice .koji nuno iz toga starije tradicije. Ta slinost tema i drugog poproizlazi zove on Solidarnost, a zajednicu koju kazao je autor u lanku na nekim priama iz ona dri na okupu naziva krugom ili grupom Hiljadu i jedne noi upore,divi ih sa odgovarajuim turskim narodnim priama uzevi to solidarnosti<. .

649
samo kao primjer, a kako pisac lanka istie, tek e detaljnija ispitivanja u budunosti pruiti mogunost da se utvrdi u kojoj su mjeri i kako identine teme i motivi u poetku, pre: trpjeli razne izmjene tokom stoljea prelazei Iz jedne socijalne sredine u drugu. Naroito ali nedostatak studija u ovom pravcu na podruju turske narodne knjievnosti. Isto, VoL l, No. Z Iz 1948 g. Louis Bazin, Un texte proto-turc du IV -e siecle: le disque Hiong-nou du Tsln-Chou, str.
208-219.

kom tako i u kulturnom pogledu, a naroito se to osjetilo u knjievnosti. Ta orijentacija prema Zapadu u turskoj literaturi zapaa se ve pod konac XVIII vijeka. Po miljenju autora ovog lanka A. Tietze-a svaki prikaz turske modeme morao bi poeti s imenom Kreanina Aziz eiendije. ' Od kraih biografskih podataka u lanku da spomenemo usput da je Aziz ef. bio dvije godine na slubi i u Beogradu (oko 1792-3). Boravio je i u Berlinu (kao poslanik) gdje je i umro 1213/1798. Bavljenje u Evropi od vanosti je za njegovo knjievno stvar'lllje. Glavno mu je djelo Muhayyeliit lediln"i ililhi (datirano 1211/1798-7, a tampano tek 1268/1852---3). Napisao je i jedan Divan misti kog sadraja kao i jedno prozno djelo mistino moralnog karaktera, a eventualno se neto od njegovih djela i izgubilo. U ovom lanku govori se samo o djelu Muhayyelat. On se sastoji iz tri fantazije< koje ustvari sainjavaju tri potpuno samostalna djela. Nakon opirne analize sadraja itavog djela s naroitim osvrtom na porijeklo pojedinih dijelova Tietze dolazi do zakljuka da su AZiz ef. kao uzor posluila prvenstveno ova djela: Les Mille et . un Jours, Contes Persans, Turcs et Chinois (prvi put .tampano 1710-12) l 1001 no, a od turskih Ibretnilmli od Lmi'i Celebije kao i turske narodne prie. Pored iznoenja karakteristika stila i jezika ovoga djela pisac rasprave govori i o njegov9j kompoziciji, a na kraju pokuava da da povijest IJOStanka djela odn. razvoj samog Aziz ef. kao. pisca kojt postepena od prevodioca postaje stvaralac , u knjievnom pogledu u ijem djelu nalazimo pored fantastinih i mistinih elemenata koji svakako preovladavaju u njemu i pokoji ,realistini momenat, a u jednoj noveli (takoe iz ovog djela) ak i prikaz vlastitog doivaljavanja. Kao dodatak donesen je prijevod jedne prie iz Muhayyeliita (Die Geschichte von Redscheb Bescbe). Isto, Vol. 2, No. l iz 1949 g. Franz Babinger,. Mehmed's II., des Eroberes, Geburtstag, str. 1-5. Kako je datum roenja sultana Mehmeda Il od ope v,anosti za datiranje u XV vijeku nae ere za tursku povijest {i inae), autor lanka pozabavio se tim pitanjem, jer taj datl\m dosada nije bio utvren. Na osnovu raznih izvora doao je do zakljuka da e najtaniji datum biti onaj koji navodi Mollii Siikrilllllb (ivio od 1388-!459/60) koji je neko vrijeme bio povjerljiva linost na dvoru Mehmeda II, Osvajaa. u svom djelu Behget et-tewii"rich izvjetava

Zahvalivi se najprije prof. Wolframu Eberbardo na skretanje panje i fonetsko tumaenje na osnovu kineske transkripcije, autor lanka L. Bazin detaljnom anallzom teksta dotinog distiha dolazi do zakljuka da je on pisan na praturskom (prototurskom) jeziku koji se potpuno razlikuje od mongolskog odn. pramongolskog jezika to u)<azuje na to da je odjeljivanje praturskog i pramongolskog jezika ve bilo zavreno u etvrtom stoljeu nae ere, jer distih potjee iz god. 329. Taj distih u transkripciji L. Bazina glasi: silg tligti idqalJ, boquyiy tutqal)!, a u prijevodu: poaljite vojsku u napad, zarobite komandanta! Ovo bl bio najstariji poznati praturskl tekst i ujedno najstariji stihovi na praturskom jeziku potvreni do danas. Helimut Ritter, Pbilologica, XII. Dalierung durch Briicbe, str. 237-247. U 10 svesku djela Ta'rix od Kemal Paazae nalazimo ovako pomou razlomaka Izraen datum 19 safer 926 po Hidr!: sa datumom l polovine 5 petine u 7 sedmlni u 5 desetini l treine 2 polovine 5 estine 2 desetine 3 desetine po Hidri Kako autor lanka iznosi, rjeenje za ovakav nain datlranja on je sluajno naao u djelu (tampanom 1303) (Tashil al-macaz ila fann almu ammii wal-algiiz od Tahira b. Siiliha b. Ahmada al-Cazii'iri-je. Ovakvim datiranjem kod Kemar Paaziide pozabavio se i Ismail Haqqi Briisawi u svojim Maqiilat (tampanim uz njegov Diwan iz godine 1257 (1841) pod naslovom Sarh ta'rix Ibn Kamal. Navodei jo neke primjere H. Ritter daje upute za nain rjeavanja ovako izraenih datuma i misli da se moe prihvatiti tvrdnja Caza'lri-je i Isma<il Haqqi-ja da je ovakav nain oznaivanja datuma pronaao sam spomenuti Kemal Paazade. Andreas Tietze, Aziz Efenis Muhayyelat, str. 248-329. Sredinom XIX vijeka pocmJe se sve vie ~iriti evroJ;lski utjecai u Tt~~skoj kako u J?Oliti~-

650
Siikrilllah izriito da se Mehmed II rodio 27 redepa 835 (tj. 30 marta 1432). Autor lanka se na kraju pita da li treba jo kao pouzdan prihvatiti i njegov navod po kojem je taj vladar roen u Drinopolju (Adrtanopel)? Emil Jacobs,Mehmmed Il., der Eroberer, seine Bezlebungen zur Renalssance und seine Bilchersammlung, str. 6-30. U uvodnoj rijei Franz Babinger iznosi da ovaj lanak koji je zapravo predavanje E. Jacobsa odrano jo 1921 u Leipzigu, a sada po prvi put otampano, treba smatrati kao skicu za jedno vee djelo koje Jacobs nije dospio da ostvari zbog iznenadne smrti (u Berlinu 1940). Da bi prikazao linost Mehmeda II, a naronjegovo zanimanje za Zapad i njegove kulturne tekovine iz onoga doba tj. iz vremena Renesanse, Jacobs navodi miljenja nekih savremenika o Mehmedu II, a naroito se zadrava pri opisu pojedinih uticajnih linosti koje su bile stupile u blii kontakt s tim vladaocem boravei izvjesno vrijeme i na njegovu. dvoru. Takvi su bili npr. Cirlaco Pizzocolli, Francesco Filelfo i sin mu Giovanni Mario, Kritobulos, Georgios Amirutzes, Giovanni Maria Angiolell~ l dr.
ito

Isto, Vol. 2, No. 2 iz 1949 g: Richard N. Frye, Report on a Trip to Iran ln the Summer of 1948, str. 204-215. Radi prikupljanja grae za djelo Turkey, Iran and ihe United States koje je trebalo da Izda Harvard University Press, autor u lanku daje kratak izvjelaj o svom naunom putovanju u Iran na ljeto 1948 godine. Poavi iz< Ankare, s kraim zadravanjem u Erzurumu i Tabrizu, stie on u Teheran gdje se najvie zadrlao (nekoliko sedmica) odlazei odatle u Persepolls, Shapur, Sar Mahad, Siraz i dr. u svrhu snimanja srednjeperziskih natpisa, raznih starih spomenika i drugih znamenitosti, a u Teheranu od dvojice domorodaca prikuplja podatke o dijalektu Farvi koji se govori u oblasti Biyabanak. Od interesa e biti da se navedu i neki podaci koje autor daje o bibliotekama u Teheranu. Najznaajnije su od njih dvije: Univerzitetska biblioteka (koja meutim ima mali broj rukopisa) i Biblioteka Medlisa (oko 30000 svezaka i 7000 rukopisa). Biblioteka Sipiihsiilarske damije ima preko 3000 rukopisa, a isto tako i Na rodna biblioteka. Privatna biblioteka Malikova raspolae sa preko 7000 rukopisa. Gullstanska biblioteka sadri (ukljuivi tu i rukopise)" kojih 3000 svezaka. Godine 1947 osnovala je francuska vlada tzv. Institut d' Iranologie iji je direktor Henry Corbin koji je publikovao prvi svezak Iranske biblioteke (Bibliotbeque Iranienne) tj. tekst djela Kaf al-Mahjilb od /l.bii Yaq iiba Sejestiini-ja. Sredite staro- i srednjeperziskih studija je Anjuman Iran Shinasi, privatna organizacija osnovana 1947 koju potpomau perziski Zoroastrovci. Iranskim studijama bavi se i Iran Kudeh, Studies in Iranian Philology koje izdaje Muhammad Moqaddam, profesor Teheranskog univerziteta. Novano potpomognut od strane Medllsa, nauni radnik Deh Huda bavi se zavravanjem jedne perziske enciklopedije (u 40 svezaka). Na jednoj drugoj enciklopediji radi Said Nafisi. Na kraju lanka je kratka lista rijei proua vanog Farv! dijalekta uporedo s rijeima na perziskom knjievnom jeziku -i nekim rijeima dijalekta Khuri (prema Ivanowu, Two dialects Spoken in the Central Persian Desert, JRAS, 405--431). Hellmut Ritter, Phiiologika, XIII, Arabische Handschriften in Anatolien und Istanbul, str. 236-314. Opis ovdje navedenih 75 rukopisa rezultat je, kako navodi autor, uglavnom dvaju njegovih naunih putovanja u saradnji s njegovim ueni ~i)na, prvog u ;Brusu s Ahmedoll'\ Ate~om i dr>-!

Na kraju lanka govori se o sultanovoj zbirci knjiga u kojoj se pored orijentalnih djela (rukopisa) nalazi okruglo 50 rukopisa na zapadnim jezicima od kojih su 42 na grkom jeziku. Pored nekoliko udbenika (grkog jezika), tri djela grkih pjesnika, zatim djela iz podruja magije, medicine, poljoprivrede, teologije i dr. najvie su zastupljene historija, geografija, matematika, astronomija i vojne znanosti (treina zbirke je historlsko-geografskog karaktera). Ogromna veina rukopisa potjee iz XV vijeka (dakle savremena djela!). Ova zbirka pretstavlia svakako samo ostatke prirune biblioteke sultana Mehmeda II. Claude Cahen, Le Malik-nameb et !'histoire des orlgines Seljukides, str. 31-65. Da bi koliko-toliko osvijetlio neispitano pohistorije o poecima dinastije Selduka, C. Cohen je poduzeo da proui u prvom redu najvaniji izvor za to razdoblje naime Maliknamu, a potom i one izvore koji su se njom koristili kao i izvore neovisne od nje da bi zatim pokuao da sakupi sve to se moglo saznati o tom predmetu. Tog poretka dri se autor u svom izlaganju. Spomenuvi ukratko gaznevidske izvore govori o Malik-nami, zatim o izvorima nezavisnim od nje kao i od starih gaznevidskih izvora, a najvie se zadrava na prvim danima :;lelduka i njihovoj vladavini u Hor<lsanu,
druje

651
gog u Kayseri-ju s Muammerom Eroglu-om. Osim toga tu ima i rukopisa iz zbirke bibliotekara Ismail Saib Efendija (ona je sada u biblioteci Dii-Tarih-Cografya Fakultesi u Ankari), zatim su tu neki iz Manise i Konje i najzad iz Univerzitetske biblioteke u Carigradu. Ovdje emo jo samo navesti autorov pregled tih rukopisa (u prijevodu): l) Gramatika i leksikografija (br. 1-23), 2) retorika i prozodija (24-27), 3) antologije pjesama (28-46), 4) pojedini pjesnici (47-52), 5) proza (i proza pomijeana sa stihovima, 53-58), 6) anegdote i pripovijetke (5!1--{10), 7) jedan k9mentar Qur'iina (61), 8) hadis (62--67), 9) dogmatika (68), io) dravno pravo (69) i ll) pareneza, homiletlka (70-75). Isto, VoL 3, No. 2 iz 1950 g. Babinger, Von Amurath zu Amurath, Vorund Nachspiel der Schlacht bei Varna (1444), str. 229-265.

Poslije neuspjeha prvog pohoda 1443 sa Zapada protiv Murata II pod vodstvom poljskog kralja Vladislava III u kojem uestvuje takoe Ivan Hunjadi i Despot flura Brankovi (koji je bio dao Qar treinu sve vojske u tom pohodu) interesantno je da je za vrijeme voenja pregovora poslije toga jedno izaslanstvo Muratu 25 aprila 1444 predvodio Srbin Stojko Gizdani (kao izaslanik Ugarskog kralja), ispred Hunjadija iao je Vitislaus, a Despota je zastupao srne~ derevski mitropolit Atanaslja Fraak dok je drugi vjerojatno bio njegov kancelar Bogdan. Po ovom izaslanstvu Murat alje kralju LadislaIsto, Vol. 3, No. l iz 1950 g. vu jedan akt s uvjeravanjem da e se pridiaRichard Walzer, The Rise of Islamic Philo- vati primirja za iduih lO godina. Mir na Zapasopy, str. 1-19. du bio je potreban Muratu jer ga je na Istoku Pisac rasprave govori uglavnom samo o dvo- (iz Konje) ugroavao Qaraman-Oghlu Ibrahimjici arapskih filozofa naime o Yaqiibu b. Ishii- Beg. Otvoreno je pitanje da ll je poslije Vladiqu al-Kindi-ju (umro oko 870 nae ere) i Abu slav prekdio potpisani mirovni ugovor s TurciNasru al-Fiiriibi-ju (umro oko 950) koji su i- ma ili ga uope nije ni potpisao kako tvrdi poljvjeli u doba vlade dinastije Abasovia kada je ski istoriar O. v. Halecki 1938 (prvi put .u La grka filozofija poela (prek9 prijevoda sa gr croisade de Varna, New York 1943). Po nje!llU kog na arapski, a i drugim putevima) prodirati je flura Brankovi sklopio s Muratom poseban meu Arape. Autor se ponajvie bavi izlagaugovor (po srpski kronikama 15 augusta 1444). njem pogleda te dvojice filozofa kao prvih kod , Tada dobija Smederevo, Kupinova i Novo Brdo kojih se jasno oituje uticaj Aristotela, Platona i cijelu srpsku zemlju (22 augusta ulazi u i uope stare grke filozofije, a koji su ivjeli Smederevo). znatno ranije nego druga dva arapska filozofa U novom pohodu sa Zapada Despot flura mnogo bolje poznata na Zapadu tj. Avicena (Ibni Sina, 980-1037 nae ere) i Averoes (Ibni Brankovi ne uestvuje. Vojska sa zapada zaoRud, 1126-1198). Jedna od zasluga one prve bilazi srpske krajeve. Nastojanjem Pape Eugena dvojice filozofa (l kasnijih filozofa kod Arapa) IV otpremljena je protiv Turaka jedna ratna je i u tome to su ouvali kontinuitet proua flota. Izgledi na uspjeh bili su vrlo povoljni. vanja grke filozofije u doba kada je interes Turci su u Trakijl imali malo vojske. U sepza nju na Zapadu bio prilino slab davi :novog tembru pobunjeni janjiari izazivaju poar u materijala za njenu historiju i sauvavi mnogo Drinopolju. Murat zakljuuje mir s Ibrahimbegom i uri na zapad, prelazi u Evropu i kod toga to bi inae bilo zauvijek izgubljeno. Varne 10 novembra 1444 sukobljuje se sa krstaHellmut Ritter, Philologika, XIII, Arahische kom vojskom koja pretrpi poraz. Tada ,pogine i kralj Vladislav. Nakon nekoliko mjeseci Murat Hanschriften in Anatlllien und Istanbul (na.~ta II odrie se prijestola u korist sina Mehmeda vak), str. 31-~07. n. Nije utvreno koji su motivi bili presudni U ovom nastavku rada (iz Oriensa, sv. 2 br. pri tom. Meutim 1446 vraa se Murat. iz Mag2 iz god. 1949) obraeni su rukopisi od br. oise, gdje se bio povukao, ponovo u Evropu l 76-267 ovim redom: 12) mistika (br. 76-166), preuzima vrhovnu vlast, a Mehmeda alje u 13) povijest i biografija (167-183), 14) geografija Balikesir u Anadolu. Mehmed kasnije odlazi u (184-188), 15) enciklopedija (189), 16) medicina Magnisu gdje izgleda da stvara vlastitu vojsku (190-200), 17) jedna knjiga o kuharskoj vjetini poduzimajui s njom to god je htio na kopnu (201), 18) fiziognomika i slino (202-204), 19) i na moru. Treeg februara 1451 iznenada umre hermetika (205), 20) alkemija (206-249), 21) ma- Murat II, a 18 istog mjeseca sjedne Mehmeq ~I ponovo na ca):Sko prijestolje. tematika, astronomija i astrologija (250-267).

'652
W. Hoenerbach i H. Ritter, Neue Materiallen zum ZacaL l. Ibn Quzman, str. 266-315. Autori lanka donose novi. materijal (50 .pjesama ocb:.. odlomaka) za prouavanje tzv. zedel pjesama u strofama, nastalih u Spaniji. Odabrani stihovi uzeti su iz dva rukopisna djela (sauvana u Carigradu) naime iz antologije Sarma od Ali b. Mubarakiiha (oko 850 po Hidr!) 1 odlomak o zedelu u AtU al-hiili od Safiyaddina l!ll-Hillije (umro 7,49 po H.). _Stihovi su svi od pjesnika Ibn Quzmlina iz Kordove (umro 555 'po H.) koji, iako nije bio Pt;Vi, Ipak je najznaajniji pretstavnik ove vrste poezije u iSlamskoj Spanljl. Dosada je bila poznata samo jedna zbirka njegovih pjesama (ove vrste) tj. Isiibat al-agrfid fi dikr al-arfid (jednu transkripciju ove zbirke dao je Nykl pod naslovom Cansionero de Ibn Quzman, 1933). Materijal u ovom lanku moe doprinjeli pitanja o vezi ovih pjesama (zedela) sa ljubavnom poezijom srednjega vijeka kod romanskih naroda i Inae. Isto, Vol. 4, No. l iz 1951 g. Herbert Franke, Some Slnological Remarks on Raliid ad-Din's History of China, str. 21-'26. U ovom lanku autor se osvre sa slnolokog stanovita na dio prijevoda dr. Kahlea historije Raid ad-Dina .Giimi at-tawilrih koji se odnosi na Kinu. Pisac kae na kraju lanka da je Raid ad-Dinovo djelo od opeg interesa za nauku, jer je to u stvari prva i prava univerzalna historija (Raid ad-Din je perzlskf historiar koji je ivio oko 1300 godine nae ere). Max Welsweiler, Das Amt des Mustamli in der arabischen Wissenschaft, str. 27-57. Na osnovu obimne literature na arapskom jeziku pisac ukazuje na to da je mtistemli Imao dvostruku funkciju: da p~e djela nekog uenjaka (eiha) po njegovu diktatu tj. bio je neka vrsta njegova linog sekretara, a drugo da bude .kao neki posrednik izmeu eiha. i njegovih slualaca prilikom nekog predavanja pteilosei do hjih eihove rijei, a naroito kad je auditorij bio mnogob~ojan, pa, je u tom. sluaju esto fungiralo po vie mustemlija. Naravno da svaki mustemli nije uvijek vrio i jednu i drugu funkciju. 'Na kraju pisac lanka donosi spisak od 107 mustemlija odnosno njihovih eihova (samo negdje nije mogao da ustanovi neke od jednih ili drugih). Pertev Naili Boratav, Notes sur Azrail dans le folklore ture, str. 58-79. Pisac lanka P. N. Boratav tumai u njemu sadraj i porijeklo elemenata koji sainjavaju razne !lrie (navodei negdj~ i variJante) prenoene usmeno i pismeno o Azrailu, a zatim i o smrti l ljudskoj sudbini. Alfons Maria Schneider, Die Blachernen, str.
82-120.

Autor ovdje daje topografiju jednog dijela Carigrada koji nosi gornje Ime. Opis se odnosi na bizantlsko doba, ali je uzet u obzir i turski period radi cjelovitosti prikaza, lako, kako sam pisac kae, taj prikaz mora imati svojih praznina pored ostalog i zato, to su mu turski dokumenti bili samo djelomino pristupani budui da sam nije turkolog. Clan ku. je prikljuena i jedna karta toga predjela, a izradio je R. Nau-

mann.
Isto, Vol. 4, No. 2 iz 1951 g. Erich Haenisch, Turco-Manju rica aus Turfan, str. 256-272.
Dvojezini (i viejezini) dokumenti i sl. nisu bili rijetkost u Kineskoj' carevini. U slubenoj prepisci upotrebljavan je dugo (bar do kraja XVIII vijeka) i mandurski jezik. Medutim tursko-mandurski akti nisu blli dosada poznati. i\-utor lanka donosi ovdje u transkrlpcjji latinicom Ikao i faksimil) jedan akt iz 1905 godine mandurskom l turskom jeziku i jedan jezini vodi vjerojatno Iz sredine xrx vijeka (samo u .transkripciji) I)a Ista dva jezika s prijevodom na njemaki. Ti akti kao i vodi, po njegovim rijeima, to se tie sadraja i jezika l nemaju neku naroitu vrijednost, ali je. od znaaja to to je rijetkost da se u isti 111ah upotrijebe upravo ta dva jezika tj. mandur(lk~ i turski.

na

Karl H. Menges, Research in the Turkic DinJect of Iran (PreliiDinary Report on a Trip to Persla), 273-279. Uz svoj izvjetaj o boravku u Perziji K. H. Menges navodi ukratko. l rezultate svoga rada na prouavanju turskih dijalekata koji se govore u raznim krajevima Perzije (Irana). Naroito se zabavio ispitivanjem tzv. qaqii'i dijalekta i turkmensk<ig jezika. Za qaqii'i dijalekt kae da je blii osmanlisjwm , nego azerbejdanskom turskom jeziku, a sva tri ine jednu grupu djjaiekata jugozapadnog turskog jezika (na zapadu i jugozapadu) nasuprot turkmenskom jeziku (na Istoku toga podruja). Autor lanka nije posvetio naroitu panju azerbejdanskom turskom jeziku, jer je on bolje ispitan. Xnlladski (od Qala) dijalekt e izgleda ispitivati Borecki (s Teheranskog univerziteta). Pri kraju Istie da u lingvistikom pogledu predjeli du cijele istone i jugoistone granice Perzije nisu ispitani. Navodili su mu da u provinciji Kirmal} ima plell'\en<~ il;oja govor~ tursl<;i (Saluq?),

653
Isto, Vol. 5, No. l iz 1952 g. Hellmut Ritter, Muslim Mystics Strife with God, str. 1-15. Osnovna crta odnosa islamskih mistika (sufija) prema bogu obiljeena je njihovim terminom rida tj. iz ljubavi prema njemu, nastalo zadovoljstvo s njegovim odredbama. Meutim ima primjera (u literaturi) o javljanju sasvim suprotnih osjeanja poev od melanholije, beznaa s rezignacijom pa sve do albi i optuivanja, pa ak i prijetnji, Pisac lanka navodi primjere takvih osjeanja naroito kod tzv" mistika luaka iz djela perziskog mistika pjesnika Faridaddina Attiira kojega su ubili Mongoli u rodnom mu mjestu Nisapuru poetkom VII stoljea po Hidr!. Takvih izraza negodovanja zbog nerazumijevanja boije aktivnosti, svrhe ivota, socijalnih odnosa meu ljudima 1 dr. nalazimo i kod dervia bektaiskog reda u Turskoj. Takva osjeanja ispoljena su tu i tal11o i inae, ali po Attiiru njihovo otvoreno ispoljavanje dozvoljeno je samo upravo ovim misticinia luacima koji stoje u posebnom, intimnom, direktnom odnosu prema bogu. Ahmed Ate~, Kastamonu Geuel KitapligJnda JJulunan Bazi Mlihim Arapya ve Farsga Yazmalar, str. 28-46 sa 3 faksimila. Ovaj lanak je rezultat ispitivanja sa pula u Kastamon godine 1949 gdje je autor proua vao rukopise i dr. u tamonjoj biblioteci Gene! Kiiaplik u kojoj su sabrana, pored ostalog, djela iz 12 medresa i jedne jermenske crkve. Ovdje je autor obradio samo 52 broja (po njegovoj numeraciji) vaaijih rukopisnih djela iz te bogate zbirke. Hans Marchand, Allileratlon, Ablaut und Reim ln den tlirldschen Zwilllngsformen, str. 60-69.
<

Udvojeni oblici kao esta pojava u turskom jeziku nalaze svoju primjenu u sintaksi ili u tvorbi rijei. Pisac lanka naglaava da se nee baviti sintaktikom upotrebom (za takve primjere upuuje na rad: Osman Nedim Tuna, Tiirkgede Tekrarlar izaao u Istanbul Oniversitesi Edebiyat Fakliltesi Tiirk Dili ve Edebiyati Dergis! III. 429-447 i IV. 35-62). Pisac eli da utvrdi izvjesne ope principe ove pojave (geminacije) uporeujui je sa slinim pojavama u drugim jezicima. Bitni princip! tvorbe ovih oblika su po njemu: aliteracija (zapoinjanje rijei istim konsonantom), vokalna alternacija (prijevoj, a on navodi i izraze glasovna modulacija odn. njemako Ablaut) i najzad rimovanje. Sve ove oblike podijelio je na osnovu toga na tri tipa,

a) l. Tip s alternacijom: at araba. Obje rijei, srodne, intenziviranjem jednog ili oba znaenja daju novo znaenje koje obuhvata ona dva npr. kalem kagit ili kazma kfirek i sl. 2. Clanovi su sinonimi. ili quasi sinonimi (uz emfatino pojaanje novog znaenja kao i pod I) npr. karma kari~ik l dr: 3. 'Jedan lan je semantika baza, a drugi je samo aliterirajua dopuna, iju je etimologiju nekada nemogue utvrditi, ill je on katkada potpuno izmiljena rije koja Inae ne dolazi u jeziku: gift gubuk ili cor cop (kalma di) itd. b) Tip s alternacijom: zart zurt. U turskom jeziku javlja se izmjena aJu, dok je taj slijed vokala srazmjerno rijedak u pojedinanim rijeima (kao to su npr. karpuz, gamur, garpuk i dr.). Veina izraza iz ove grupe .su onomatopeje npr. cak cuk (sakiz cignemek) ill dangul dungul (konu~mak) i sl. Pored oblika s Izmjenom aJu postoje l takvi sa e/fi npr. tek tfilt, alo npr. hapur hopur, ali npr. falan filan, ilo pimpon i dr. Ova se pojava javlja l kod rijei razliitog korijena u kojem sluaju je esta izmjena a/il npr. hapur kfipilr (yemek) i sl. Pada u Oi kod ovakvih .onomatopnja velik broj rijei koje kao samostalne ne dolaze u turskom jeziku. Znaajna je tendencija kod ovih tvorevina u turskom jeziku da se vokali niu iako da naprijed dolaze relativno vii (a/u, e/li, a/li) dakle upravo suprotno nego to . je u indoevropskim jezicima (ila, i/o). e) Tip s rimom: ayna mayna ili kiiap miiap tj. ponovljenoj prvoj rijei, kada oQa poinje samoglasnikom, doda se naprijed jedno m, a kada poinje suglasnikom, to m zamijeni odbaeni poetni suglasnik. Gornji izrazi znae: ogledala i slino odn. knjige i slino. Ova vrsta reduplikacije rairila se i u nekim jezicima susjednih naroda (kao u grkom, jermenskom i dr.) kako je to Pokazao Felicien Brinzeu u svojoj studiji La reduplication a m-initial u Garp Filolojileri Dergisi, Istanbul Oniversitesi Edebiyat Fakiiltesi Yayinlarindan br. 361, str. 35 i dalje. U nekim izrazima kod druge rijei javlja se i konsonant p (mjesto m), npr. siislii piislfi, ~itir pitir (konu~mak) i dr., Na tom mjestu dolaze l<at!<;ada i neki drugi. suglasnici: f (asli fasli), k (mirin kirin), s (kaba saba), a pojedinano i drugi. Pokuavi da ukratko objasni postanak i znaenje ovih pojava, autor studije istie da one nisu van opih jezinih principa, pa .navodi neke primjere ovakvih tvorevina iz engleskog, francuskog i njemakog jezika , uporeujui ih sa slinim izrazima. u turskom jeziku,
semantiki

654
Isto, Vol. 5, No. 2 iz 1952 g. Alfons Maria Schneider, Yedlkule und Umgebung, str. 197-208, jedna karta i etiri table (VIII, IX, X, XI), s fotografijama. Kao nastavak na rad Iz 4 broja (1951 str. 82 i dalje) ovog asopisa autor donosi topografski, (na osnovu vlastitog unoenja podataka na kartu) i historiski opis (na osnovu pisanih izvora do kojih je mogao doi) jednog dijela Carigrada tj. Yedikule i njene okoline opisujui vanije graevne objekte kao zidine, kapije, ulice, crkve, samostane spominjui i one koji su nestali, zatim govori i o damijama, tekijama, kupatilima navodei uporedo linosti l dogaaje (kao na pr. poare, na kraju lanka) u vezi sa svim ovim. A. M. Schneider Iznenada je umro 1952 godine, pa tako nije stigao da ostvari svoju zamisao da na slian nain kao ovdje opie itavo podruje Carigrada. Orhan Burian, Interest of English ln Turkey as Reflected in English Literature of the Renalssance, str. 209-229. Za vie od 100 godina kasnije nego kod drugih evropskih naroda javlja se zanimanje E;ngleza za Turke i Tursku. Tek kojih J.ilO godina poslije osvojenja Carigrada (1453) dolazi do uspostavljanja diplomatskih odnosa izmeu Engleske i Turske. Pored ostalog razlog je tome zakanjenju udaljenost tih dviju zemalja, a osim toga i slab interes Engleza za trgovmu na Mediteranu. Meutim za pojaanje veza u tom prvom periodu (kraj XVI stoljea) upravo je trgovina odigrala najvaniju ulogu (1581 osniva se trgovako drutvo The Turkey Company). Putovanja radi trgovine, hodoaMa u Svetu zemlju (koja je tada bila pod turskom vlasti) i u druge svrhe postaju sve ea. tj"poznavanje prilika i ljudi u Turskoj carevini ilo je u velikoj mjeri upravo preko tih raznih putnika na Levant i to iz njihovih dnevnika l putnih izvjetaja. Ipak je javno miljenje Engleza u vezi s Turcima i njihovom dravom izgraeno preteno na osnovu prijevoda raznih djela (u neku ruku hlstoriskih) s latinskog, francuskog i talijanskog jezika, jer su ti prijevodi bili mnogobrojnlji i poznatiji nego oni putopisi l putni izvjetaji koje su pisali engleski putnici. Ti pojmovi (esto netani) o Turcima nali su svoga odraza i u dramskoj umjetnosti toga vremena. Autor iznosi neke vanije bilo negativne bilo pozitivne osobine Turaka kako su ih vidjeli ljudi onog doba u Engleskoj (i uope na Zapadu). Ljudi su u Turcima vidjeli zakletog i stranog" neprijatelja krana i kranstva. Doavi meutim u neto blii dodir s njima, ostajali su zaueni zbog velikih razlika u obiajima i drugom prema on9me na to su oni bili navikli, pa je to izazivalo njihovq veliku radoznalost. Cudili su se i priznavali Tursku vojnu mo, a s tim u vezi bojei se za svoje zemlje i svoja religiska shvatanja nastaje i tenja da Turke protjeraju kako iz Evrope tako i iz Svete zemlje. Kako istie autor na kraju, ovo bi bile glavne ideje kod ljudi onoga vremena u vezi s Turcima i jedno od najveih djela o tom pitanju naime Knolles-ova Generali Hlstorie of the Turkes u stvari je samo razrada tih ideja. Andreas Tietze, Die formalen Verlindernngen an neueren europiilsehen Lehnwortern im Tiirklschen, str. 230-268. Autor je pokuao da prikae proces asimulacije stranih rijei koje su ule u turski jezik iz raznih evropskih jezika u novije vrijeme (naroito iz i preko francuskog jezika). Po njemu u tom.procesu kod pojedinih tuica moemo razlikovati do tri razvojna stupnja: neke od tih rijei osjeaju se jo uvijek kao tue, iako su glasovno prilagoene turskom izgovoru (Fremdwort); druge od njih jo vie su podlegle izmjenama u skladu s glasovnim zakonima turskog jezika (Lehnwort); dok su tree poprimile potpuno Izgled domaih rijei (Volksetymologle). Od promjena u vezi s vokalima istaknuemo ovdje samo pojavu dodavanja i umetanja vokala (nardito i lli 11 i vokatnu aslmilnciju u skladu s poznatim glasovnim zakonom u turskom jeziku tzv. vokalnom harmonijom. Izgleda da su promjenama izloeni osobito vokali nenaglaenih sredinjih slogova l to u prvom redu vokali neposredno ispred naglaenog sloga. Izvjestan uticaj na promjene vokala mora se pripisati i arapskom pismu (do 1928 u opoj upotrebi, a danas djelomino jo kod starije generacije). U vezi s konsonantskim promjen?ma spomenuemo da su one, kako navodi pisac lanka, vezane prvenstveno za odreene konsonantske grupe (u te promjene spada npr. izbjegavanje da na poetku rijei stoje llkvide, sonorlzacija bezvunih suglasnika kao i proces upravo suprotan tome, zatim metateza, disimilacija, u manjoj mjeri i asimilacija suglasnika i dr.). Kod nekih tuica na promjenu je djelovalo i samo znaenje rijei koje igra naroito znaajnu ulogu u pukoj etimologiji. Sve ove promjene autor je naznaio i u pregledu uz tabele za svaki glas odn. glasovnu grupu, a na kraju rada priloen je spisak (Glossar) stranih rijei u turskom s navoenjem njihova porijekla i znat!nja (od str. 249-267). W. Hoenerbach i H. Ritter, Neue Materialien zum Zacal, 2. Mudgalls, str. 269-301 (nastavak). Kao nastavak prouavanja novog materijala o zedelu tj. pjesmama u stihu kod Arapa, pisanim narodnim jezikom, autori' ovdje donose iz ve sporn.en\.ltih izvora (vidi lanak u Oriensu q

655
tome, sv. 3 iz 1950 na str. 266 i dalje) tj. djela Atil od Hillije (umro 749 po Hidri) i Safina od Ibn Mubiirakaha (oko 850) u svemu 13 kasida i 20 (novih) fragmenata u zedelu s prijevodom na njemaki. Te pjesme i odlomci potiu od pjesnika Abdallaha b. al-Hiicca s nadimkom Mudgalis. O pjesnikovu ivotu i njegovoj lino sti vrlo se malo zna. Spomenuli su ga Ibn! Haldiin (u Maqaddimi) i Maqqari (u Nafhu) po kojem (zadnjem) je Mudgalis poeo pjevati pjesme (po svoj prilici tzv. muwaahiit) s iriibom, a zatim je posve preao na zedel. Izgleda da je naroitu panju posveivao samoj formi slino Abii Tammiimu. Neki stihovi ukazuju na to da su nastali (kao i na to, naravno, da je u to doba ivio sam pjesnik) u osmoj dekadi estog stoljea po Hidr!. Izneseni materijal interesantan je, pored njegove jezine i knjievne vanosti, i u historiskom pogledu zbog aluzija na savremene linosti i dogaaje iz pjesnikova ivota. T.
Muftl

Zeitschrift der Deulschen Morgenlinischen Gesellschaft, Band 99-102 (Neue Folge, Band 24-27), Wiesbaden, 1949-1952. Ovaj renomirani orijentalistiki asopis koji vie decenija svojim plodnim izdanjima prua vrijedl).e naune priloge svjetskoj orijentalistici ponovo je poeo izlaziti. Nakon etverogodinjeg prekida (1945-1949) dolo je u Mainzu od 4-6 juna 1948 do meunarodnog orijentalistikog kongresa kojom prlllkom je ponovo osnovano Udruenje njemakih orljentalista i pokrenuto izdavanje asopisa. Prva sveska nove serije izala je u Wiesbadenu 1949. U ovom prikazu osvrnuu se na brojeve 99-102 (sedam svezaka, 1949-1952) odnosno na neke radove ovih svezaka, koji se odnose na linguistiku i naune probleme blisl,tog istoka. Casopis se bavi nau nim problemima kako Bliskog tako i Dalekog istoka, a to se naunih priloga tie ne zaostaje za ranijim izdanjima, dok je svojom tehnikom opremom bolji od predratnih izdanja. Prva sveska (Band 99, Heft l, S. 1-142) na poetku donosi kratke biografije meuvre menu preminulih orijentalista: Else Ltlders, Alfred-a Forke, Friedrich-a Giese i Max-a Mayerhof. Zatim Maria Hafner, Die Kultur des vorislamischen Siidarabien (S. 15-28) donosi interesantnu studiju o kulturi predislamske june Arabije. Jedini izvori su malobrojni kameni spomenici i njihovi oskudni natpisi koji su esto i bez datuma lll se datiranje rauna po vanim dogaajima i kraljevima. Ipak je ustanovljeno da ovo razqoblje oQuhvata oko 15 vijelwva, jer

najraniji potjeu iz 9 v. prije nae ere, a najkasniji iz 6 v. nae ere. Nosioci ove kulture su arapska plemena jugozapadnog dijela poluostrva kuda su nekada vodili trgovaki putevi. Razvle se drave Main, Kataban, Saba i Hadramaut. Trgovina stvori blagostanje naroito u Sabi koja bijae najmonija, pa se i sva junoarapska znanost zove sabejska. U III vijeku nae ere ove se dravice ujedinle u jednu, u VI v. potpadoe pod Askun, zatim kratko vrijeme pod Perziju i konano postadoe dio islamske drave. Dravna forma bijae teokratlja. Glavna boanstva bila su mjesec, venera i sunce, a zamjenik boiji zvao se mukarrib (vrhovni sveenik), kasnije malik (vladar). Nutarnja organizacija bijae plemenski ureena, a plemena su sainja yala radne organizacije koje su za svoje obaveze prema dravi kolektivno jamile. O velikoj arhitekturi govore nam oskudni ostaci graevina. Pismo takoder odraava veliku simetriju i umjetnost. Jezik spomenika je junosemitski, a upotrebljeno je u natpisima svuda samo tree lice, pa su nam ostali oblici kao i akcenat nepoznati. Ovi su spomenici ponekada reljefni, na kojima su prikazani ljudi i ivotinje. Ljudske statue su nezgrapne, dok su oblici ivotinja bolji. Kako se vidi, pisac u ovoj kratkoj studiji prua dosta interesantnih podataka iz davne prolosti june Arabije. Iako su izvori vrlo oskudni govori o istoriji, kulturi, dravnom ureenju vjeri, umjetnosti, arhitekturi, jeziku i pismu. E. Littmann, Dre! Niildeke Briefe (S. 63-66) donosi tri pisma Th. NOldeke-a, zapravo dva su upuena NOldeke-u u njegovoj mladosti i to jedno na arapskom jezij<u od Hammer Purgstall-a, dok je tree NOldeke pisao H. Schell-u mjesec dana pred svoju smrt. J. Kraemer, Theodor Nllldekes Sammlungen zum Arbasichen Wilrterbueh (S. 93-102), :iznosi izvjesne karakteristike velikog NO!dekeovog arapsko-njemakog rjenika koji se vec due vremena nalazi u tampi, a koji e zaista predstavljati leksikografsku rijetkost. Ovaj rjeniki materijal izrastao je iz glosa i ispravaka arapske leksikografije, a broji preko 50.000 rijei. Velika odlika ovoga rjenika je u tome to je
znaenje

potkrijepljeno belezima

(.al_,.!), a

glavni mu je oslonac klasina arapska poezija, Kuran, zatim ostali klasici; istoriari, knjievnici, geograf! i drugL Druga sveska (B. 99, H. 2, S. 143-298) poi nje takoer sa biografijama umrlih orijentalista; Eugen Mittwoch, Wilhelm Siegling, Ernst Boerschmann, Aleksander Zieseniss, Adolf Rticker i Fritz Wolff, a zatim

656
E. Littmann, Neues zur altnordarabischen Dialektknnde (S. 168-180) na temelju 503 poznata samudska natpisa koji su naeni na podruju sjeverne Arabije donosi interesantnu studiju o dijalektalnim razlikama stare sjeverne Arabije. Da su i u rano predislamsko doba postojale dijalektalne razlike u Arabiji svjedoe epigrafski spomenici Samuda i Safe. Obje vrste pripadaju dijalektalnoj grupi ba (odreeni lan h za razliku od dijalektalne grupe al, gdje je odreeni lan glasio kao l danas). Pisac je dalje objasnio izvjesne fonetske i paleografske specifinosti kod glasova odnosno slova ._;.
i J;; ~ i ~; l ~ i j

u ovim natpisima.

H. J. Kissling, Eine bektiiitische Version der

Legende von den zwei Erzsilndern (S. 181-201) pripovijest Omer Self ed-Dina, Kurumu~ aga!,'lar (osuena stabla), koja sadri bektaljsku legendu o dva velika grijeha u kojoj se udnim sluajnostbna dolazi do saznanja koja nisu uvijek u saglasnost! sa islamskbn uenjem. Ova legenda nosi izraziti peat uenja bektalja, a sastoji se u ovome: Ugostiti prolaznika je u tolikoj mjeri dobro djelo da su tlm oproteni i najvei grijesi. Bludni odnos je najvei grijeh, a ubistvom takvog nevaljalca uvjetovan je oprost svih grijeha. Zatim eh (baba-eren) zna galb (tajne) stvari. Pisac je ovu 'legendu koja u razliitim krajevima Ima razliite varijante ve prema raznim uticajima podvrgao iscrpnoj naunoj obradi i kritici. Trea sveska (B. 100, H. l, S. 1-402) na prvom mjestu donosi kratku biografiju preminulog velikog orljentaliste Augusta Fischera od W. J. Fiicka iz koje se vidi da je Fischer napisao 174 to manjih to veih naunih radova iz podruja orijentalistike od kojih ~43 otpada na arabistiku. Zatim slijede biografije preminulih Otta Franke, Ericha Braunlicba, Otta Strauss, Heinricha Zimmer. Ovdje je potrebno ukazati na studiju H. J. Kisslinga, Das Meniiqybniime Scheich Bedr edDins, des Sohnes des Richters von Samiivnii (S. 112-176) kojom nam prua interesantnu naunu obrau vanog turskog rukopisa iz XV vijeka koji govori o ivotu i djelovanju eba Bedrudina. Obrada eba Bedruina nije nova u nauci. Na ovaj rukopis koji se nalazi u Muzeju revolucije u Carigradu ukazao je prije 15 godina M. Seref ed-Din, a zatim je F. Babinger napisao o tome nekoliko stvari i izdao faksbnile njegova prepisa. Kissling pristupa iscrpnoj obradi njegova sadraja i ovom studijom znatno nadopunjuje ono to je o ovoj stvari bilo poznato. Djelo je nastalo godine 1460, a napisao ga je na temelju pripovijedanja eba Berudina njegov unuk HalU b. Ismail b. j;ledr eq-:Oln,
obrauje

Seh Bedrudin se rodio u Edreni 1358 godine. Bio je vrlo obrazovan i bez sumnje velik duh. Proputovao je mnoge krajeve osmanlijske drave. U 33 godini ivota pristupa misticizmu, te kasnije svojim propovijedima l mistikom stie veliki broj pristalica. Bijeda hastala poslije pustoenja Mongola povea bratoubilako borbu meu Bajezldovim slnovbna za vlast i pojaa vjerovanje neukog svijeta u skori dolazak mehdije, pa se mistiko propovijedanje eba Bedrudina razvilo skoro u jedan pokret. Njegova je nauka dola u sukob sa vladajuom politikom. Osmanlijski kroniari toga vremena optuuju ga da je propovijedao princip komunalnosti kako u pogledu na bnovinl tako i na ene. Dozvoljavao je i pijenje vina. Njegovo uenje kako izgleda bilo je blisko bektaijskom. Najvie ga optuuju zbog toga to je navodno bio uzrok jednog ustanka, pa osuen i pogubljen u Serezu 1416. Koliku je brigu ovaj eh zadao Osmanlijama vidi se po tome to su njegove pristalice oko 150 godina nemilosrdno bill proganjani. Walter Hinz, Das Steuerwesen Ostanatollens im 15. und 16. Jahrhundert (S. 177-294). Studijom o poreskom sistemu 15 i 16 vijeka u Isto noj Anadoliji pisac nam prua uvid u ovaj problem ovoga ranog doba. Turkmenskf knez Uzun Hasan (1453-1478) istakao se svojim sistemom oporezivanja, koji se dugo poslije njegove smrti odrao u cijeloj istonoj Anadolijl. Kada je Selim I pripojio ovo podruje osmanlijskoj dravi zadrao je obiajno pravo l p 0 reske odredbe i dao ih upisati u posebhe spiskove koji su se sauvali u carigradskom arhivu. Zahvaljujui ovim splskovima koji su nastali 1518 godine, a koji se odnose na live Diyar-beklr, Marin, Ergani, Urfa, Erzincan; Harpurt, Blrecik, <;:ermik l Arabgir saznajemo o poreskim odredbama Uzun Hasana. Zakone Uzun Hasana objavio je Omer Liltfii Barkan (OsmanU devrinde Akkoyunlu hiiklhndari Uzun Hasan beye alt kanunlar u asopisu Tarih Vesikalari l, br. 2, S. 91-106 l sv. 3 S. 184-197) na osnovu kojih pisac temelji ovu studiju o porezima. Poreske odredbe Uzun Hasana bile su na snazi u llvama Diyarbeklr, Ergani, Urfa i <;:ermik. U Arabglru je vrijedio stari poreski sistem, dok su u ostalim spomenutim livama vrijedili osmanlijski propisi o oporezivanju. Uzun Hasanove odredbe nisu pretstavljale unlficiran zakon, one su bile odraz politike l privredne podvojenosti, pa je visina poreza gotovo u svakoj oblasti bila razliita. Ova raznolikost bila je uslovljena i komunikacionbn prilikama, stupnjem ekonomskog napretka i bogatstva pojedinih oblasti. Ove poreske odredbe obuhvataju svu privredu i sve proizvode, pa se porez plaao i n& izvjesne uslu~e. Qsmanlij

657
ske poreske odredbe su obuhvatale samo izvjestan mali broj proizvoda, a Visina oporezivanja ostala je u svima oblastima ista. One nose zato biljeg jedinstvenosti i bile su za stanovnitvo lake od odredaba Uzun Hasana. Prema Uzun Hasanu seosko stanovnitvo je plaalo porez na nekretnine, sve poljoprivredne proizvode i porez na neke usluge. Oporezivanje kranskog stanovnitva neto se je razlikovalo kao i prema osmanlijskim propisima. Gradsko stanovnitvo plaalo je takoer porez na poljoprivredne proizvode, na trgovaki promet, od zanatstva, klanja stoke 1 na proizvodnju tekstila (tkalaki obrt). U gradovima su postojale i neke carinarnice i naplalvale porez na uveenu robu u grad kao l tranzitni porez od karavana. Vrste poreza i visinu oporezivanja po svima artiklima pisac je iscrpno obradio u svima spomenutim pokrajinama, a na kraju je dao i pregledan ematiki prikaz. U etvrtoj svesci (B. 100, H. 2, S. 403-678) vano je ukazati na sl!jedee radove: Kurt Munzel, u svome radu Zur Wortstellung der Erganzungsfragen lm Arablschen (S. 566576) sakupio je arapski gramatiki i sintaktiki materijal i objasnio poloaj upitnih estica i upitnih zamjenica u reenici. I u arapskom kao i u mnogim drugim jezicima vlada princip da ove estice i zamjenice stoje na poetku ree nice. Kako od ovoga pravila postoje mnoge Iznimke pisac je sabrao ogroman broj primjera u kojima se upitne estice i upitne zamjenice pojavljuju na kraju reenice. To su: 1>1..', ::;.
J_.

&..

-;.s1 J.l (,d- tSl) ~l i

...

"

~.

....

....

f . Arapska

klasina

djela pokazuju da je u 3 vijeku po H. bila rasprostranjena upotreba upitnih zamjenica na kraju reenice. Danas se ovakav nain njihove upotrebe vie zadrao u raznim dijalektima, pa je pisac mnogim primjerima objasnio upotrebu izvjesnih upitnih estica i u dijalektima. Naroito se osvrnu na egipatski dijalekt i objasnio ~oje od ovih estica i u kojim sluajevima stoje na kraju reenice, zatim koje redovito stoje na poetku i konano upitne estice koje mogu staja ti na poetku kao i na kraju reenice. tJber einigc Regeln, die beim Drucken mit arabischen Typen zu beachten sind (S. 577580) Helmut Ritter upozorava na izvjesna pravila arapske ortografije i s tim u vezi na greke koje ine izvjesne tamparije na istoku naroito
kod slova ~, 'T'' ~, .:.u

Kotwicz-a (Les pronoms dans les langues altaiques) o zamjenicama u altajskim jezicima i nadopunjuje ono to ovdje nije izneeno u odnosu na turski jezik koga pisac naziva Altt!irklsch, a pripadao je narodu koji je od 8 vijeka u Mongoliji a od 9 v. u Turkestanu bio nosilac kulture. Jezik turkestanskih rukopisa toga doba nedvosmisleno govori o tome da je to poetni sta di um razvoja dananjeg turskog jezika. Sve modifikacije i kasnije nastali oblici imaju tu svoj poe tak. Kako u starom turskom jeziku line i pokazne zamjenice imaju mnoge varijacije pa prema tome i mnoga znaenja, to Ih je pisac obradio u svima oblicima deklinacije singulara i plurala usporeujui ih sa onim to je u ovom pogledu iznio W. Kotwicz u odnosu na cijelu grupu altajskib jezika. W. Heffening u lanku tJber Buch und Druckwescn in der alten Tlirkei (S. 592-599) objavljuje podatke iz univerzitetske arhive u Bonnu o akciji novoosnovane orijentalne katedre godine !819 za nabavku orijentalnih knjiga iz Turske. Iz ovog Izvjetaja vidi se na kakvom je stupnju bilo knjiarstvo i tamparska djelatnost u Turskoj. U cijeloj osmanlijsko] dr"mvi blla je u to doba samo jedna turska tamparija u Scutarl (Usk!idar). To je ujedno bila i prva, a osnovao je Ibrahim Mllteferrika 1728 godine. Postojale su i tri grke tamparije i to u Carigradu, Bukuretu i Jau pod nadzorom carigradske patrijarije. Osim toga postojala je i jedna francuska tamparija u carigradu. Na poetku pete sveske (B. 101, S. 1-450) takoer su doneene kratke biografije preminulih naunih radnika na polju orijentalistike; Henri Maspero, M. Freiherr v. Oppenheim, Paul Pelliot, Alexander Scharff, Hans Schlobies i Emil Sieg. Potrebno je ukazati u ovoj svesci na slijedee radove: Starre syntaktische Schemata als affektische Ausdrucksformen im Arabischen (107-124) u kome nam Hans Wehr prua sistematski prikaz nepromjenljivih sintaktikih ema u arapskom jeziku koje slue kao afektne izraajne forme. Za mnogostruke izraajne forme pomou glagola kojima se izraava hvaljenje i i ;:,.l._ pisac je donio mnoge prikudenje mjere iz Kurana, klasinih djela i svakdanjeg govora. Zatim obrauje razne varijacije glagola kojima se izraava uenje i druge nepromjen'' e ' , "' r:: ' ' ljive forme kao r: .J.......>;':I, yJ ~1..11.1 i y.JJJ donosei uvijek mnoge primjere iz klasine knjievnosti. Iako su ova poglavlja predmet opirne obrade arapslie gramatike i sintakse ovaj rad je vrijedan u toliko to nam prua ~okruen materijal o ovoj temi.

-2

i ,. . (hemze).

A. v. Gabain, Die Pronomina im Alttiirkischen (S. 581-591). U ovom radu pisac obrauje line i pokazne zamjenice u staroturskom jeziku. On se pr:venstveno osvre na studiju W.

658
Christian Rempis svojim radom Die altesten Dlchtungen in Neupersisch (S. 220-240) prua nam kratak pregled perioda rane novoperzijske pjesnike umjetnosti, koji poinje dolaskom Arapa (VII v.), a zavdava koncem X vijeka. Iz izvoda pjesama i pjesnikih djela koja potjeu od deset pjesnika vidi se da je u prvom vijeku arapske vladavine stara perzijska poezija i dalje zadrala svoje ranije forme gdje je kod rimovanja bilo osnovno podudaranje broja slogova, a ne njihova duina. U IX vijeku perzijska poezija pada pod uticaj i prilagoava se arapskim pravilima rimovanja. Muhamed-e Vasif (Tarih-e Sajestan) poinje pisati kitnjastim dvorskim stilom (dari), gdje osnovnu karakteristiku kod rimovanja ini, kao i u arapskom, duina slogova, a ne njihov broj. Kao najomiljenija forma novoperzijske poezije jeste mesnevi pjesma. W. Barthold - W. Hinz, Die persische Inschrift an der Mauer der Maniiehr-Mosche zu Anni (S. 241-270). Ovdje se radi o vanom epigrafkom spomeniku iz XIV vijeka, natpisu na zidu namuehrske damije u Anni. Pronaao ga je N. V. Chanykov 1848 godine u ruevinama starog aramejskog grada Anni u istonoj Anadoliji i objavio u perzijskom tekstu i francuskom prijevodu. Natpis je ponovno objavio M. F. Bosset (1860) u francuskom prijevodu, a zatim je W. Barthold (1911) natpis kritiki izdao na ruskom jeziku i konano W. Hinz objavljuje njegovu preradu na njemakom jeziku sa svojim biljekama. Napomenuti je i to da je turski prijevod sa ruskog objavio Abdulkadir (1931) pod naslovom Ilhanlilar Devrinde Mali Vazijet. Ovaj se natpis ne odnosi na gradnju damije, nego je proglas (Yarlig) mongolskog kneza Abu Saida, koji je 1396-1335 vladao u Perziji, a sadri zabranu bezdunog iskoriavanja stanovnitva raznim protuzakonitim porezima od strane manjih potinjenih knezova. Prema tome ovaj je natpis, iako manjkav (fali zavretak), vaan izvor za prouavanje ekonomskog i socijalnog poloaja u Perziji u Srednjem vijeku. Ovakvi. natpisi i proglasi u ovo doba uklesavani su na najvidnijim mjestima pa i na zidovima hramova. Natpis sadri deset redaka, a doneen je u originalnom tekstu i prijevodu uz dva faksimila. Na temelju toga to se u ovome natpisu govori u vezi sa oporezivanjem, te na temelju kronike Raido'd-Dina koja sadri vie ovakvih proglasa i djela Nuzhato'l-Qoliib-a od Qazvivije koje je nastalo 1339 pisac nam daje opiran pregled privrednog i finansijskog poloaja Perzije u cjelini i po pokrajinama. Raspravljajui o visini u natpisu spomenutih poreza, te o visini ukupnih <\davnih prihoda za vrijeme Abii Saida zakljuuje da je privreda bila na dosta visokom stupnju i da su dravni prihodi bili veliki. Koliko god je mongoiska provala za Perziju bila katastrofalna, ipak je za kratko vrijeme dolo do privrednog podizanja i napretka. Nikolaus Poppe, Eine Vierspraehige Zmaxari-Handschrift (S. 301-332). Zamaherin arapsko perzijski
rjenik

'-:'J''l\ ..:.l..li. koji

potjee

iz XII vijeka spada meu najpoznatija djela arapske leksikografske literature. Kasnije je ovaj rjenik dopunjen i turskim m11terijalom, pa je u nauci poznato vie razliitili primjeraka ovoga rukopisa iji tw-ski materijal potjee iz raznih vremena i od r{lznih pisaca. Meutim, 1926 godine u Buhari je pronaen vrijedan i jedinstven etverojezini rukopis ovoga rjeni ka. Cetvrti jezik bio je mongolski. Iako nepotpun ovo je do danas jedini. poznati primjerak arapsko-perzijsko-tursko-mongolskog Zamaherinog rjenika. Prepisao ga je neki Dervi Mu- hamed 1492 godine. Sto se turskog jezika tie ustanovljeno je da se radi o agatajsko-turskom jeziku. Obzirom na to da sadrava interesantan materijal za prouavanje srednjemongolskog iz XIV vijeka i morfolologije agatajsko-turskog jezika, ovaj primjerak pretstavlja veliku nau nu vrijednost. U ovoj studiji pisac se bavi analizom agatajsko-turskog materijala koji bez sumnje pripada grupi ayak i tay. Usporeujui svuda agatajsko-turski materijal sa dananjim turskim gdje god p'lstoji kakva razlika, zatim sa iizbekskim, pa ponegdje i izvjesnim drugim dijalektima, pisac nam ovom studijom daje iscrpan pregled morfolokih promjena u turskom jeziku. Materijal objavljen u estoj i sedmoj svesci (B. l 02, H. l u. 2) od manjeg je interesa za nau nau!lu publiku jer se poglavito odnosi na naune probleme Dalekog istoka. Na poetku este sveske doneene su opet kratke biografije preminulih orijentalista; Gustav Haloun, Johannes Henrik Kramers, Hanns Oertel, Martin Schede, Georg Steindorff. Kako se vidi, njemaka odnosno evropska orijentalistika u ovome kratkom periodu izgubila je veliki broj teko naknadivih naunih radnika. Na kraju potrebno je naglasiti da u svakoj svesci ovoga asopisa znatan dio prostora otpada na vane strune prikaze i ocjene najnovije evropske orijentalistike literature. Napominjem da sam transkripciju izvjesnih stranih rijei i imena uzeo onakvu kakva je doneena u radovima autora. A. Handi

659
Bulletin of the School of Orleutal aud African Studies, University of London, Vol. XIV, Part. l, 1952. T. F. Mitchell, The Active Participle in an Arabic Dlalect of Cyrenaica, str. 11-33. Na temelju materijala koji je sam autor prikupio u Kirenalcl uz pomo Idrisa Abdallaha iz Cyrene, pripadnika plemena Hasa, dat je u lanku krai pregled o particlpu aktivnom ( vida) Izvjesnim funkcionerima u obliku tzv. soyurghala. U oba ova sluaja za nagradu je bilo odreeno da. se uzme iz glavarine (poli-tax odn. jlzya) koju su plaala odredena sela (naznaena na kraju dokumenata) u Azerbejdanu (u iznosu od po 6 dinara po l glavi). Uzimali su je direktno oni kojima je bila dodijeljena uz pripomo dravnih organa. U prvom dokumentu (iz god. 1067/1656) radi se o podjeli takve jedne nagrade Izmedu nasljednika Mir Nimatulliiha Abd al-Wahbiibl-je (jednog sayyida) kojemu je ona bila prvobitno
doznaena.

r'

u njegovoj nominalnoj l verbalnoj upotrebi u tom arapskom dijalektu koji bi se prema autoru lanka mogao nazvati. beduinsklm dijalektom Iz Jebela. Za oznaku Izgovora primjera iz tog dijalekta pisac upotrebljava znakove kojima se slui International Phonetic Association s nekoliko manjih izmjena (napominjui da Ima jedan rad u pripremi u kojem e iscrpno govoriti o fonetici dotinog dijalekta). Pored transkripcije dati su i prijevodi navedenih reenica u dijalekti! pisanih arebicom u pravopisu kakvim se slue sami domoroci. Uporedo s ovim navode se i posebni primjeri o slinoj upotrebi perfekta . ( .,:0111 J..ill l l lmperfekta < t!I.OLUI J..ill l namjesto participa (l ovi s transknpcljom l prijevodom) kao i potrebna objanjenja u vezi s tlm primjerima. C. Cahen, La Correspondance de Diyii lldDln ibn al-Atbir, str. 24-43. Budui da je autor lanka samo krae vrijeme imao na raspoloenju jednu zbirku pisama Diya ad-Dina ibn al-Athira u Blbliothilque Nationale u Parizu, a koju je toj bibliotei dao samo na privremenu uporabu njen privatni vlasnik iz Iraka, autor je ovdje iznio samo kratak pregled sadraja, a na kraju i tekst jedne diplome valij!. Iz ovih pisama (od kojih neka nalazimo i u drugim rukopisima) moemo prikupiti dosta podataka kako o samom Diya ad-Dinu (umro 558/ 1163, a brat mu je uveni historiar Izz ad-Din ibn al-Athir) kao i o burnim dogaajima iz njegova vremena u vezi s njegovim slubovanjem kod Saladina (Saliihu-d-dina) i brata mu alAdila, a naroito kod Saladinova sina al-Afdala. Pored toga u pismima nalazimo razne molbe i zagovore, zatim se u njima govori o hodoau i ratovanju protiv Franaka, tu su dalje dogaaji iz svakidanjeg ivota, estitanja, izrazi saue a, mnogo vjebi iz stilistike itd. Ann K. S. Lambton, Two Safavid Soyurghals, str. 44-54. Ovdje je objavljen tekst i prijevod dvaju dokumenata u kojima je rije o dodijeljenim nagradama (od strane vladara iz dinastije Safa-

Jelill)

Qrugi dokument (iz 1115/1704) govori o okonrazmirica u vezi sa zaostavtinom Iza jednog drugog lica koje je takoe bilo dobilo jedan soyurghal. Kako autor lanka istie, ovi dokumenti su Interesantni i zato to ilustruju komplicirane probleme koji nastaju u vezi s raspodjelom batine.
anju

Isto, Vol. XIV, Part. 2, 1952. G. M. Wickens, The Perslan Conceptlon of Artistic Unity ln Poetry and Its Implicatlons in Other Fields, str. 239-243. Razvijajui dalje neke zakljuke prof. Arberryja iz njegova rada (u istom asopisu, sv. XI, dio IV, str. 699-712): Orient Pearls at Random Strung, koji je protiv miljenja da je perziska poezija liena svakog umjetnikog jedinstva, G. M. Wickens pokuava da na jednom primjeru (Hafizovoj pjesmi, br. 39 iz zbirke prof. Arberryja: Hafiz !Fifty Poems]), pokae kako perziski nain miljenja i lzraa,vanja ima tzv. fokalni aspekt (suprotno evropskom koji je dramatian) tj. da misli polaze irei se radijaino od nepromjenjljivih fokalnih taaka (u navedenoj pjesmi to su: nebo i obrada zemlje). Takav nain izraavanja zapaen je ve i u perziskoj arhitekturi, te na njihovim ilimima, mozaicima i minijaturama. Na kraju autor studije pokuava ukratko da za ovakvo svoje shvatanje o tom adramatskom,, nainu miljenja kod Perzijanaca nade potvrde u njihovim teolokim nazorima. Abdulla el Tayib, Rare and Doubtfnl Words in The Poetry of Abii-1- Alii, str. 244-250. Na primjerima iz djela: Luziim ma Iii Yalzam od Ahmad ibn Abd Allah al-Maarrlje (tj. Abii1-' Ala' a) autor lanka daje svoje tumaenje o znaenju i upotrebi devet rijei (odn. oblika) koje po njemu ne postoje u poznatim leksikografskim djelima: Jamharah, al-Asiis, al-Sibiih, al-Qiimiis, al-Mukhassas, Tilj al-Ariis, Lisan

660
al-Arab, al-Jasus ala-1-Qamiis, ai-Munjid ili u Lane-ovu
.,._ .. , . , "'"'''"'' :o .. ' _ , . . , "'#L"'"'~. ~' ~~.~~J.:.-....!~~ ~..r

rjeniku.

Te

rijei

su: tfi.;_}l'

.s)LL

':t , ....... ' (ili..,..~) i~

Isto, VoL XIV, Part. 3, 1952, (Studies Presented to Vladimir Minorsky). J. A. Boyle, Notes on the colloquial language of Persla as reeorded in ertalo recent writings, str. 451-462. Po autoru lanka zbog jake opozicije od strane pobornika knjievnog jezika i klasine tradicije, pokuaj uvoenja govornog jezika u literaturu izveo je u Perziji po prvi put s veim uspjehom tek prije neto vie od 30 godloa Sayed Mohammad Ali Jamiilziide zbirkom pripovjedaka pod naslovom: Yeki biid yeki na-bild. Jo vie su u tom pogledu uinili neto kasnije Siideq Hedayat i uenik mu Siideq Cfibak a zatim i dr. Pisac lanka uzima ovdje u razmatranje rad ovoga ~adnjeg i to naroito jednu .dramu Tup-e liistiki iz njegove zbirke Antari ke lfiti morde bud. Kao drugo posluilo mu je djelo Johna Steinbecka: Of Mice and Men u perziskom .prijevodu od Parviza Diiryua, a donekle i prijevodi H. B. Dehkiinija dviju drama Dorothy Sayers na perziski pod naslovima: Piidilhe yamhii i Pildiihe pirfizmand. Nakon ovog kratkog uvodnog dijela. J. A. Boyle iznosi pregled fonetskih osobitosti govornog perziskog jezika prema knjievnom, daje neke napomene o zamjenicama, glagolima i sintaksi govornog jeyika. Na kraju je priloeno pet odlomaka perziskog teksta iz upotrebljenih djela (sa engleskim prijevodom) radi bolje ilustraciJe iZnesenih lingvistikih zapaanja. D. M. Dunlop, The Diwin attrlbuted tq Ibn Biijjah (Avempace), str. 463-477 (s jednim faksimilom). Prema autoru studije dosada nije uope bio poznat neki divan uvenog Iim Biijjah (Avempace), '!rapskog filozofa i pjesnika iz 12 vijeka (umro 533/1138). Meutim je nedavno objavljeno u Turskoj da se tamo pronaao jedan njegov divan i to u rukopisnoj zbirci u Carigradu oznae noj sa MS Carullah 1279, fois ..102 a-136a. Taj divan nosi naslov:

tt,.JI .:r,l 0~>

Meutim

u- eUI.>I:.il ":"l:

u ovom lanku D. M. Dunlop iznosi dokaze na .osnovu analize teksta tog divana kao i uz pomo poznatih podataka o ivotu i radu Ibn Biijjaha da on nije autor pjesama u ovom

divanu, te da se nadimak et...ll U:l koji bi trebalo da se odnosi na Ibn Biijjaha (koji ga je nosio) ustvari odnosi na nekog manje poznatog Ibn as-Sii'igha al-'An tariju, roenog ili bar nastanjenog u sjevernoj Mezopotamiji u estom stoljeu nae , ere (12 po Hidr!) tj. da je pisac spomenutog divana ai-Antiirl, a Jle Ibn Biijjah. H. A. R. Gibb, The Millenary of Ibn Sini. str. 496-500. U lanku je dat kratak izvjetaj o proslavi hiljadugodinjice roenja Ibn Siniia (Avicene) . odranoj od 20-28 marta 1952 god. (dakle s malim zakanjenjem, jer je on roen 370/980 god.) u Bagdadu pod pokroviteljstvom Arapske llge i upravom specijalnog irakog komiteta. Delegacije su poslale zemlje: Perzija, Turska, Egipat, Sirija, Liban i Libija, a pretstavnike su dali Unesco i razne zemlje sa Zapada. Proitana su 33 rada u vezi sa ivotom, djelovanjem i uticajem Ibn Siniia, a sve te radove (zajedno sa 4 rada evropskih autora koji nisu itani zbog neprisustvovanja autora) publlcirae Arapska liga u jednoj Zlatnoj knjizi. ReUben Levy, Persia viewed through Its Proverbs and Apologues, str. 540-549. U ovom kratkom izboru perziskih poslovica, mudrih izreka i sl. iz 6 zbirki te vrste umjetni ke l narodne knjievnosti autor je pokuao dn osvij.etli razne strane ivota te zemlje i njenih stanovnika na temelju toga kako su se one odrazile u toj vrsti umotvorina i to na primjerima karakteristinim za samu PerziJu l Perzijanca ukoliko je to bllo mogue s obzirom na njihovo prelaenje od jednog naroda drugom u itavom svijetu. D. S. Rice, Studies in Islamic Metal Work, str. 564--578 (sa 7 crtea i 6 fotosnimaka). U tanku se preteno govori o jednoj metalooj posudi u vez! s arapskim natpisom na njoj. Posuda se sada uva u Benaki muzeju u Ateni. Ona je izgleda pripadala mamelukom emiru Sunquru al-A'saru, a poslije njegove smrti (!!od. 709/1309) dola je u posjed keri mu Fatime (za nju je izvren izvjestan dodatak u natpisu posude). Ova posuda (i njoj sline) vjerojatno je sluila kao neki emblem za dunost shiidd ad-dawiiwina u Siriji onoga razdoblja. U drugom, kraem dijelu lanku autor je naveo jo dva primjera natpisa na metalnim predmetima u ime mamelukih ena popraena grbom, to je inae vrlo rijedak sluaj. Dosada je bilo poznato pet takvih natpisa (objavljeni su u djelu: Saracenic Heraldry od L. A. Mayera). U veini ovih sluajeva ene ili keri emira sluile su se grbovima tell; poslije smrti svojih mueva odn. oeva.

66i
G. M. Wickens, An Analysis of Prlmary and W. Montgomery Watt, The Authenticity of Secondary Slgnifications ln the Third Ghazal the Works Attributed to al-Ghazall, str. 24-45. of Hafiz, str. 627-638. Navodei neke ope prlncipe kao osnovu za Nadovezujui svoja razmatranja u ovom radu ispitivanje autentinosti izvjesnih Gazalijlnih na svoj lanak u istom asopisu (XIV, 2, str. djela, a koji su u vezi s njegovim filozofskim 239-243) o perziskoj poeziji koja po njemu po- nazorima, metodom rada i odnosom Gazallje )<azuje tzv. fokalni aspekt, G. M. Wickens prema .ortodoksnoj dogmatici i praksi, autor analizira ovdje jednu sloeniju Hiifizovu pjesmu lanka je pokuao da utvrdi za jo est potpunih (naime gazelu iz izdanja Qazvini-Ghan;, Tehe- djela i neke odlomke iz tri druga djela (pored ran, 1319, a koja poinje rijeima: Agar lin sedam djela za koja su isto utvrdili D. B. Macturk-i shiriizi). Sva osnovna znaenja sadrana donald, Goldziher i Miguel Asin) da su pogreno u njoj svodi on na lO grupa iji se broj moe pripisivana Gazaliji. To su slijedea djela (u aujo i dalje svesti na samo 5 takvih skupina. Kod torovoj transkripclji kao l inae): ad-Durrah altumaenja pojedinih rijei te pjesme oznaeno Fiikhirah, Minhiij al-Arifin, Mukiishaft.it alje kojoj grupi pripada svaka od njih (po svom Quliib, Rawdat at-Tiilibin, ar-Risiilah al-Ladu- . znaenju u tom kontekstU), a uz to su navedena niyah, Sirr al-Aiamayn, potom djelo koje on i sva druga znaenja tih rijei 'i njihov drugi naziva 'Ajwibah, zatim Kimiya' as-Sa 1idah, mogui izgovor (s obzirom na neoznaavanje voal-Madniin as-Saghir, Minhiij al-Abldin, Miriij kala u pismu} kao i rijei slinog izgovora bez , as-Salikin, Miziin an- Amal. Iako autor nije imao obzira na njihovo porijeklo 1 vezu s tumaenom pri ruci sam tekst djela Maiirlj al-Quds, on zarijei iz pjesme da bi' se tako, pored ostalog, kljuuje da bi i ono spadalo ovdje na osnovu ukazalo na tipian nain simbolinog aludiranja Asinova opisa. Najzad ovdje treba ubrojati izvjesne odlomke Bidiiyah, Imlii' i Mishkat. u Hafizovoj poeziji T. Mufti U dodatku pisac lanka govori pojedinano Journal of the Royal Aslatic Society of Great opirnije o svim ovim djelima, zatim slijede napomene o nekim djelima koja se smatraju auBritain and Ireland, Parts l and 2, 1952. J. A. Boyle, The Changes of Meaning Under- tentinim, o kronologiji Gazalijinih djela uope gone by Certain Perslan nomlna agentis ln -Iiir i konano autor daje kratak pregled sadrlaja originalnih pasusa u Gazalijinu djelu Miziin al(-diir), str. 13-19. Amal koje je ve navedeno meu djelima ija Prvobitno je sufiks -tiir (-diir) sluio za tvorse autentinost moe djelomino ill l potp1,1no bu nomina agentis, pa to znaenje ima i sada u osporiti. nekim sluajevima (npr. y xaridiir, parastiir). Meutim neke imenice s tim sufiksom imaju K. A. Fariq, The Poetry of Aban al-Liihlqi, danas pasivno znaenje (npr. giriftiir}, dok su str. 46-59. druge opet postale nomina actionis (npr. kirO arapskom pjesniku (jevrejskog porijekla} diir, guftiir) i sl. Abiinu al-Lahiqlju, kako istie autor lanka, Tumaei promjenu u znaenju rijei s tim znalo se vrlo malo dok nije prije kratkog vresufiksom autor lanka se priklonio miljenju mena izalo djelo Kitiib al-Awriiq od Abu BaDarmstetera (u :tudes Iraniennes, 262-4}, a kra as-Siilije (umro 335 po Hidr!). Ta knjiga, protivan je miljenju Horna (u Grundriss der pored toga to navodi sve ranije poznate podatiranischen Philologie, 2, 184}. Kao i Darmsteter ke donijela je i neke nove vane podatke kao i smatra da pasivno znaenje pretstavlja stariju 558 dosada neobjavljenih stihova od dotinog fazu razvitku. Boyle dri da je razvoj (poavi pjesnika. Na osnovu svega pisac lanka nam davjerojatno kod neprelaznih glagola} tekao ovim je krai ivotopis Abana, nekoliko primjera njeredom: nomen agentis na -Iiir (-diir} postao je gove poezije (u engleskom prijevodu) i karaktenajprije sinoniman s odgovarajuim participom ristike samog pjesnika i nj~gova pjesnikog na -ta; zatim se tako nastali quasi-particip mo- stvaranja. Al-Lahiqi, koji ivi u doba uv~nih gao supstantivirati, pa dobiti ak i znaenje jed- Bermekija (drugo stoljee po Hidr!), prevodi nog nomen actionis. za jednog od njih (Yahyaa) poznato djelo Kelilu i Dimnu s perziskog jezika u arapske stihove U drugom dijelu lanka autor daje potpunu listu nomina agentis na -tar (-diir) kod kojih se (14.000 stihova}. Po autoru lanka izgleda da je javlja samo jedna ili obje navedene promjene u on prvi koji prozu pretae u mnemonike stihove. Versifikacija proze razvila se otada, a naznaenju navodei potvrde za njih iz literature. To su slijedea nomina agentis: xvastiir, dldiir, roito je bila uobiajena u drugom i treem rastar, raftiir, kirdii.r, kutiir, giriftar, guftar, stoljeu po Hidr!. Osim ovoga Aban je spjevao vie poema od kojih su neke originalna djela murdar i numudiir.
42

2) Dr. Ibrahim es-Sewaribi: ,JI;.I j '-:1.;11 (Araps.kli jezik u Iranu), str. 33-53. U ovom. radu pisac iznosi istorijski razvoj utjecaja arapskog Prof. Masiid Hasan, DIYi-Yl Firsi, str. 105- , jezika na perzijski od pojave Islama do dana107. njih dnna. Pisce Perzijance koji su pisali samo U jednom rukopisnom zborniku pjesama arapskim jezikom tj. postali Arapi u jezinom Majmiia-i Ashiir iz zbirke drutva Aslatic pogl~du zove u-.J.ill of ,J y, "-ll , pisce koj1 su Society of Bengal na koji je ukazao prof. Ropisali l arapskim i perzijskim jezikom naziva bertson (u ovom asopisu iz god. 1951), pisac ~l..lll "':"t",.ol i konano pisce koji su pisali ovog lanka naao je etiri ode odn. zapravo samo njihove fragmente, koje se navode pod na perzijskom jeziku all su u svojim djelima imenom DiYii'u 'd-Dina Fl!rsija, malo poznatog upotrebljavali i arapski jezik naziva r ,J J-?11 perziskog pjesnika. Koliko je piscu lanka po~ znato, primjere poezije ovog pjesnika moemo u-,;JI of nai tampane jedino u djelu Muntakhabu' tU prvu grupu Perzijanaca koji su pisali samo Tawl!rikh od Badii'iinije. arapskim jezikom e-Sewaribi navodi mnotvo U lanku se navode stihovi kojih nema u pisaca koji su na sv~ poljima nauke a napose tom Muntakhabu, a potom slijede napomene arabistike dali velika i uvena djela. To svoje prof. D. S. Robertsona u kojima iznosi razlike tvrenje potkrepljuje navodima poznatog istokoj~ postoje izmeu gornjih fragmenata i jednog riara i sociologa Ibn! Halduna koji u uvodu rukopisa u njegovu posjedu u kojem se nalaze svoje Istorije veli da su nosioci i prestavnici stihovi Diyiiyi Fiirsije. U lanku se jo istie nauke kod islamskih naroda bili veinom Perdil je prof. V. Minorsky naao zanimljiv navod zijancL Ovo isto tvrdi i Hadi Halifa u svom o ovom pjesniku u Juvaynijevu djelu Jahan- blbliografskom djelu. Kefu z-zunui:. nay-odei da Gushii, naime da je Farsi spjevao jednu odu su u prvim stoljeima Islama Arapi bili nosioci vladaru Khwarazma Alii al-dinu poslije njego- vlasti a Perzijanci prestavnici nauke i kulture. ve pobjede nad Qarl!-Khitayem 607/1210 godine E-Sewaribi navodi jo i to da je arapski jezik (Juvayni citira 8 stihova iz nje i to po sjeanju): bio jezik vjere i drave i da su Perzijanci ivei u susjedstvu i dodiru s Arapima, nakon to su T. Mnftl primili vjeru od Arapa, bili prisiljeni izuavati arapski jezik te je arapski jezik, za kratko vri"':"i;':/1 :ys' ..:.1:!.".- (Annales de 'La Facult jeme, postao jezik nauke i kqlture a ujedno bio i jezik nosioca vlastL Dokumentujui tvrdnju des Lettres), sv. I, Kairo, 1951, str. 541. Ibni Halduna u daljnjem izlaganja e-Sewaribi Univerzitet Ibrahim ,paa u Kairu izdao je donosi niz imena uvenih ljudi koji su se istakli pod gornjim naslovom prvu svesku svojih ana- kao prestavnici pojedinih grana znanosti npr. la pod urednitvom profesora Dr. Mehdi Alliima Taberi, Sibevejh, Firuzabadi, Buhari, Muslim i Dr. Hassan Avda u dva dijela: Nejsaburi i mnogi drugi. Prestavnik pravne koPrvi dio sadri radove na arapskom jeziku le koja je u islamskom svijetu danas najrais kraim rezimeima rasprava objavljenih na renija je Ebu Hanife porijeklom Perzijanac. U engleskom i francuskom jeziku u drugom di- filozofiji, medicini i matel)latici su poznati: Gajelu. Ovaj dio sadri 323 stranice. Drugi dio sa- zali, Razi, Ibni Sina, Birunr i drugL Ovima treba
Isto, .Parts 3 and 4, 1952.

(kail npr. Al-Sawm wa-1-Zakiit iz kojeg kao i iz gornjeg pjesnikog prijevoda Es-Siili navodi primjere u njegovu spomenutom djelu), ali je veina od njih versifikacija proznih djela od kojih su mnoga perziskog i indiskog porijekla. Es-Siili spominje samo pet takvih djela, dok mu Fihrist Ibni Nedimov pripisuje 10 poema (ukljuivi tu i one dvije iz kojih Es-Siili navodi primjere). Pored navedenog U Kitiib. al-Awrliq ima jo stihova satirinih, oda upuenih Hiiriinu-r-Reidu, Gaferu, Yahyiiu, zatim. i rodnom gradu pjesnikovu, elegija, a zanimljivo je da ima i pjesama s predmetima iz svakidanjeg ivota. Takve pjesme, meutim, rijetko sreemo u pjesnikim divanima (antologijama) iz onog vremena.

dri radove na francuskom i engleskom jeziku i sadraj rasprava objavljenih u prvom dijelu n" arapskom jeziku. U prvom dijelu su objavljeni slijedei radovi:
l) Dr. M. Alliim, ;} J .,r.U. }J r.il.. ~l Y.l J.r\1 "':"~':ll j ;.J_,.aAI.I str. 1-31. Tu je pisac

prikazao ivot i djela pjesnika Andaluzije Ebul Hasan Hazima koji je ivio poetkom VII stoljea po Hidr! (13 stoljee) poznatog u arapskoj knjievnosti po naroitoj vrsti pjesme zvanoj maqsiire. Kao ~to je Harlrija nenadmaiv u prozi (>mekame) - veli Dr. M. Allllm - tako je l Ebu l Hasan Hiizim u poeziji maqsiire dostigao naj.vii stepen.

663
pripojiti prevodioce perzijskih pria, pjesama i poslovica na arapski jezik. Meu pjima su u veni Ibn el-Muqaffa, Seh! ibn Harun, Hemediini i mnogi drugi koji su ostavili niz djela na arapskom jeziku. Pored ovih poarapljenih Perzijanaca koji piu samo arapskim jezikom pojavljuju se pisci koji piu na oba jezika. Od poetka III stoljea po Hidr! broj ovih se naglo poveava i njihova djela na arapskom kao i na perzijskom jeziku su na zavidnoj visini. Meu ovima ima pjesnika koji arapsku poeziju pretau u perzijski jezik da bi time dokazali da je perzijski jezik sposoban da se njime moe izraziti sve ono to je napisano na arapskom jeziku a ujedno da bi oivjeli perzijski kao knjievni jezik. Mnogi Perzijanci su svoje pjesme prevaall na arapski jezik a neki su istovremeno na oba jezika pisali svoje pjesme. Kao dokaz za ovu svoju tvrdnju e-Sewliribi navodi primjere Hemedlinija, Bustija, Hajjama, Attlira, Sejh SadJja, Delliluddin Riimija, Hafiz Sirazija, Abdurrahman Damija i drugih. Naroito je lijepa pjesma tualjka koju je spjevao na oba jezika ejh Sa dJ da bi time oplakao zlu sudbinu l nesreu muslimana Arapa i Perzijanaca prilikom pada Bagdadskog hilafeta l provale Mongola u islamske zemlje. Kao l pjesnici tako su i mnogi drugi pisci svoja djela iz raznih grana znanosti pisali istovremeno na oba jezika. Naroitu vjetinu su pokazali neki pjesnik Akaj
M~hammed

Teqi Behiir djelo o isto-

riji razvitka perzijske proze ( ..s-l!! ~-} u kojem je naveo koliinu rijei, izraza koje su ule u perzijski jezik u raznim vremenskim razdobljima. Ovo djelo je tampano u tri sveslta. 3) Prof.
dr.

Ibrahim Nushi

.:uiJ.:It J _,l... l

~}1 , str. 53--71. (Ratna flota Ptolomejevia).

U ovom radu pisac prikazuje postanak, razvitak i ustrojstvo ratne flote Ptolomejevia u Egiptu koja je sluila za osvajanje l uvanje posjeda i trgovakih veza Egipta na obalama Sredozemnog, Crnog l Crvenog Mora.

4) Dr. Muhamed Avad Husejn '-!;.,.JI':'.}1

J :L~~Ut (Sest! sirijski rat i dinastlke borbe u Egiptu nakon smrti Aleksandra Velikog), strana 71-125.

"-~ 1 _,-j ..sr)} t1.rJl '-!1-'1

5) Dr. Ahmed Izzet Abd

el-Kerim r...a:ll

J~l;.,.,,l!J'-!;_,-l..s;I~)JI (Upravna podjela Sirije

za vrijeme turske vladavine), str. 127-184. U uvodnom dijelu ove studije pisac prikazuje upravnu podjelu Sirije za vrijeme Mamelukih sultana prije dola9ka Turaka. Sirija je u to vrijeme bila podijeljena na upravno-administrativne jedinice niyiibet koje su bile izravno podvrgnute sultanu u Kairu. Naziv niylibet su Turci zadrali neko vrijeme. Niyiibeta je bilo 6, od kojih su dva (Haleb i Damask) po svojoj snici u pisanju pjesama zvanih ..:,t.)l.l . To je veliini bill najpoznatiji U daljem lzlaganju pivrsta pjesme u kojoj su pojedini stihovi, disti- sac studije iznosi istorijski razvoj zemljine honi, svaki drugi, trei lli naizmjenino po dva uprave i podjele vojnikih lena prestavnlcima ili vie stihova na arapskom i na perzijskom arapskih plemena za izvravanje razliitih dujeziku zadravajui pri tom kod svakog stiha nosti npr. slanje izvjesnog broja vojnika za vriisti _metar. U tom pogledu je savren primjer jeme rata, osiguranje puteva, priznavanje dravtakve pjesme dao Hafiz SiriizJ. Mnoge od ovih ne vlasti itd. Turci su u poetku svoje uprave uenjaka danas prisvajaju kao svoje kako Arapi zadrali upravnu podjelu koju su zatekli poslije tako l Perzijanci, npr. Ibn! Sin_ii kojeg slave kao Mameluka s tom razlikom da su Siriju podijelili svog sina i jedni i drugi. na 7 niyiibeta, na elu kojih su postavljani vojPerzijanci koji su pisali samo perzijskim je- skovoe. Sultan Sulejman Zakonodavac dijeli zikom sluili su se u tim svojim djelima mje- Siriju na tri niyiibeta kasnije nazvana paaluci stimino i arapskim jezikom, koji su izvrsno poili ejiiletL To su: Haleb, Damask i Trablos. 1660 znavali, na taj nain to su upotrebljavali vrlo g. je formiran novi paaluk u Saidi - kasnije esto kuranske ajete, hadise, citirali pojedine u Akkl - radi uguivanja nereda koji su se arapske pjesnike i uenjake. E-SeviiribJ navodi pojavili u tim krajevima. Ova podjela na (l Plldjela u kojima je arapski jezik upotrebljen mje- aluka je ostala do 1832 g. kada je Ibrahim stimino npr. Cihiir-niime, Sijiiset-niime, Kabuspaa osvojio Siriju od Turaka i zaveo egipatsku name, Ahliiki-Niisiri i Merzubiin-niime. upravu. Kada su Turci ponovno 'osvojili Siriju Na kraju svoga rada pisac e-Sewiiribi veli 1840 g., uspostavili su svoju staru podjelu na 4 da je utjecaj arapskog jezika na perzijski i da- paaluka, a sjedite paaluka iz Akke prenijeli nas velik, da poznavanje perzijskog jezika Izi- u Bejrut radi njegova ekonomskog i politikog skuje takoer poznavanje arapskog jezika, da su znaaja. protkani u nekim starijim djelima toliko da broj Na elo svakog paaluka (eyiileta) Turci su arapskih rijei i izraza iznosi 70% i vie od postavljali Vezira uvijek vojno lice, s nazivom ukupnog broja rijei. O utjecaju arapskog jezi- paa, vezir, naib, kiifil ili muir. Turci su nastoka na perzijski napisao je nedavno perzijski pje- jali da paaluke to vie odvoje- jedan od dru-

664
gog, ali su nekada pod upravu jednog. pae stavljali dva i vie paaluka. Tako je paaluk Akke i Damaska stavljen pod upravu Ahmed Gezzlir pae. Paaluci su podijeljeni na sandake (liwa') s paom na elu od l ili 2 tuga (Gaza i Jerusalim) ili mutesellimom u drugim sandaclma. Broj sandaka u pojedinim paalucima se mijenjao prema prilikama i dravnim potrebama. U daljem Izlaganju pisac navodi vanost i utjecaj pojedinih gradova u Siriji (Damask, Bejrut i Jerusalem) l niz arapskih plemena koja su u periodu turske vladavine bila vaan faktor u ivotu Sirije o emu je centralna vlast morala voditi rauna. Sukobi koji su se pojavili u Siriji izmeu krana i muslimana 1840 g. doveli su do tube krana prestavnicima evropskih sila u Carigradu te je 1842 g. uspostavljena nova podjela. Za krane na sjeveru Sirije kao i za muslimane na jugu (Druzi) postavljani su kajmekami. Nesuglasice 1845 g. doveli su do ograniavanja vlasti kajmekama i postavljartja narodnih prestavnika (wukelii') koji su imali udjela u vlasti kajmekama. 1860 g. se ponovie nemiri te dovedoe do mijeanja evropskih velesila u unutarnje stvari Imperije. Liban je postao po sporazumu Turske i evropskih velesila samostalna upravna jedinica sa upravnikom (mutesarif) kraninom, koji je bio izravno potinjen Porti. Ova upravna podjela je ostala do kraja I svjetskog rata. 1918 g. Turci su se povukli iz Sirije koja je tada bila podijeljena na tri vilajeta: Damask, Haleb l Bejrut i tri samostalne manje upravne jedinice Izravno podreene Port!: Jerusalem, Liban i iru-z-zur. Na elu vilajeta je valija. Vilajet! su podijeljeni na llwe sa mutesarifom na elu. Live su podijeljene na kadiluke (el-qada') sa kajmekamom na elu. Kadiluci su podijeljeni na nahije koje su sainjavale po nekoliko sela. 6) Dr. Husein MunisJ ~)\..~1 ;)..-}1 godinjem ratu i pripreme za mir u Parizu 1763 g., str. 259-292. U drugom dijelu su objavljeni radovi na francuskom i engleskom jeziku. Ti radovi su: Prof. J. B. Barrere: Razmiljanja Viktora !goa u njegovim pjesmama iz godine 1853--55, Prof. G. W. Coupland, Uvod u istoriju Srednjeg vijeka, Prof. G. W. Coupland, Nicole Oresme i astrolozi, Prof. Muhamed A. Seire, Statut zemalja ...,..JI ~' u prva dva stoljea Islama, Dr. E. Drioton, Skarabejl u Egiptu na kojima su uklesane izreke iz mitologije starih Egipana, Dr. L. Keimer, .Sovuljage koje prestavljaju prototipe raznih oblika slova ID u egipatskim hijeroglifima, Dr. Hassiin Awad, Dolina Babaa na poluostrvu Sinaju, Dr. F. Gabriel!, Fridrlh II i islamska kultura, R. Arnaldez, Metafizika politika prema shvatanju Farablje. O. Muito

J..rJI_;JI ~~ ~ (Glasnik arapskog nau nog drutva), sv. 27, dio I, Damask, 1952, str. 157. Ovaj nauni asopis, koji Izlazi od 1921 g. u ovoj svesci donosi slijedee r~;~dove: l) Muhamed Kurd Ali u raau

J.f .J\1\s.

J..f J str. 3-16 prikazuje ivot i nauni rad dvojice orijentalista Dr. Yakiib Sarrufa i Dr. Carla Nalllna koji su dali nauci mnotvo radova na arapskom l (Dr. e. Nallino) na arapskom l talijanskom jeziku. Dr. Y. Sariif je za 51 godinu svog naunog rada napisao 71 djelo iz podruja

J_,J.; ekzaktnih znanosti. Ureivao je asopis ul.:All (Razvoj islamske arhitekture u Spa- u Bejrutu i kasnije u Kairu. Dr. C. Nallino proniji), str. 185-258. Nakon uvodnog prikaza do- fesor u Napulju, Palermu, Rimu i Kairu je u arapske arhitekture u Spanijl pisac donosi Isto- ven po svojim predavanjima iz podruja islamrijski pregled razvoja arapske arhitekture i di- skih znanosti i arablstike. Izaao je na glas kao jeli je na dva perioda. Kao najkarakterlstiniju mlad uenjak izdavi djelo Betiinija arapskog astronoma koje je preveo na !talijanski jezik. graevinu pisac opirno prikazuje damiju u Kordovi, dvorac Alhambra u Granadi s opisom Posebno je napisao i izdao istoriju astronomije Lavljeg dvorita i dvor u Sevilji s detaljnim kod Arapa u Srednjem vijeku to se smatra najistorijskim razvojem ovog znamenitog kulturnog . vrijednijlm djelom - veli M. K. Ali - u ovom spomenika arapske arhitekture. Pisac je uz ovaj stoljeu na arapskom jeziku. rad donio mnotvo fotografija pojedinih detalja 2) Sefik Gebri: ..,..}ll ..U.ll :;"....._ str. 16-26 navedenih graevina. (uvod u djelo ~)ll .lAJ i) koje je napisao Ibn 7) Dr. Zeineb Ismet Raid je iznijela u svom Abdi Rabbihi. Ovaj uvod sadri - veli S. Gebri radu ..::,~ J lQ.. J ..::.1 y.JI L,- '-:'J~ ,j' l~l:-1 ....;; _,. - objanjenje ciljeva knjievnog stvaranja, po\Vi l" rio v-!J~ [" stav Spanije u . Sedmo- reenje medu ranijim i kasnijim knjievnicima,

..-J j j ~l ,

665
izvore knjievnih djela i metod po kojem je Ibn Abdi Rabbihi sastavio ovo svoje djelo. . 3) Abddul-Kiidir el-Magribi: ':'J ~l '-!_l; ~i str. 27--40 donosi ispravke 15 dijela ":"J ~l '-!_l; -a koje se odnose na pogreno itanje l vokalizlranje pojedinih rijei. Na 100 stranica naveo je el-Magribi isto toliko greaka.
4) Hamd ei-Giislr: -:-iJI ;ft':' ~ str. 4151, uporeuje dva rukopisa djela ; l koje
ll) El-Magribi donosi prikaz knjige: str. 122-123 iz podruja arabistike.

..:.4..

12) Muhammed Behget el-Beltiir prikazuje

ft"':

je napisao Hilliim ibn Muhammed el-KelbJ. Jedan od ovih rukopisa se nalazi u Britanskom muzeju u Londonu a drugi u knjinici Eskorijal u Spaniji. Opisujui i uporeujul oba rukopisa el-Giisir ustanovljuje autora i prepislvae rukopisa kao l ime samog djela.
5) Tahir el-Geziiirl: .!l }ll j ....;J hl l str. 5~0 prikazuje rukopis iz biblioteke Ahmed Timur pae u Kairu koji je napisao vladar Jemena Omer ibn Yiisuf o upotrebi astrolabiuma. 6) Dr. Mt1hammed Yusuf str. 61-74 daje svo-

djelo: c.L:.!~I ~.i.;. str. 123-131 iz podruja arapske stilistike. Pri kraju ovog asopisa (str. 134-157) donesen je spisak lanova arapskog naunog drutva sa Bliskog Istoka, iz Afrike l Evrope te spisak umrlih lanova drutva, krai prikazi novih djela na arapskom jeziku l bibliografija djela koje je izdalo Arapsko nauno drutvo u Damasku. Spomenut! glasnik u II dijelu, sv. 27 iz 1952 g. (str. 161-317), donosi slijedee radove:
l) Muhamed Kurd Ali str. 161-164 donosi

biografiju orijentallste Isusovca Luja Sejho (_>'l

je primjedbe na pojedine stihove u djelu ,\..:.~l ,:,u..Ut;Jl _;ltd! J . Nastavak slijedi. . 7) Dr. Sukl'i Felsal str. 75-104 donosi uvod Merziikija na komentar Hamiise od Ebu Temmama (rk' .;.l L tJ. "->- J ,h,i )l :<."'Q. ) pre~ etiri rukopisa koji se nalaze u Egiptu l donosi tekst toga uvoda ukazujui na razlike u pojedinim rukopisima. 8) Arif en-Nekdi str. 104-117 daje prikaz triju rasprava koje je napisao Ebii Haldiin el Hasri:

_p.:! V"! JJ) koji je izdao ..,.., ~l JI.:: (Izbor arapske proze l poezije) s komentarom te objavio mnoga klasina arapska djela. Citav rad ovog orijentallste je protkan naglaavanjem vjerskih momenata to mu umanjllje ugled objektivnog naunog radnika. Iako je proveo 50 godina kao javni radnik - veli M. K. Ali nije upotpunosti osjetio, koliko je trebalo, ljepotu arapskog knjievnog stvaranja, lakoc je proveo toliko vremena piui i itaju! arapska djela. Sav njegov rad je bio - kako kae M. K. Ali - izrazito potcjenjivanje Arapa i njihove kulture.
2) Sefik Gebri str. 165-175 daje analizu sa-

":-:.rJI l.: ;JI j ~~1...1 J .1} (misli o nacionalnosti kod Arapa), J t!l:ll j ~~1...1 J .1,;\
t,l?:'~ (misli o istoriji l sociologiji) i

draja djela -'!.)ll ..lli.ll od arapskog klasika Ibn Abdi Rabbihi. U tom djelu nalazi S. Gebri
rijei ( ":~,;

j ul,?~

4.:- JAli ;}'All _,.!i

(predavanja o buenju nacionalne svijesti), zatim daje osvrt na djelo iz po-

rl.l .Jib.L. )e sa znaenjima kojih danas te rijei nemaju i donosi znaenja tih rijei iz prvih godina Islama.

druja upravnog prava '-!,Jb~I~J#' j J.:":' _,ll

koje je napisao Dr. Mustafa Bariidl, prikaz javnih predavanja :<..W\..:,1 ;.\JI odranih u godini 1949/50 koje je izdalo Slrljsko nauno drutvo, prikaz knjige o knjievnom radu Abdullah ibn el-Mutezza "!oi J kratkog
,JU~!

3) Muhamed Behget Beitar .,... str. 176-198 donosi biografiju velikog uenjaka Istoka Ibn

Teimija
stoljeu

<'-:i ,j:l r)\..~1 ~)koji je ivio cu 7113

Jr. _ ;r.J.I U: ..iii "':"

Kurana

i prikaz

komentara

.s:l

.J_,.ill ~l ..u.

od Jahya Ahmed ed-Derdirija.

118-119 izdato u Kembridu.

i doivio najezdu Tatara. Nap.isao je skoro 500 djela U; podruja raznih znanostL N. B. Beitiir donosi kao primjer njegove odvanosti zauzimanje kod Tatara da se oslobode ropstva svi zarobljenici, muslimani, krani i idovi i njegovo odbijanje da se oslobode samo muslimani. Nastavak slijedi.
4)

9) Sefik Gebri prikazuje djelo: J.~ .:.~1

Subhi Mahmesiinl str. 198-207 prikazuje testamentalnog prava ( J

0 J.JI str.

razvoj

JYJI ~_rili

lO) Abd el-Kadir el-Magribi prikazuje knjigu: <J ~)..1 <JWI ..,.., ~~ ./ .;:.1~\;;o ~tr. 120-121 izdatu u J:.ondonu,

:<..l.li "=""_,ll r~l) u zakonodavstvu Libana. 5) Abbas el-Aziiwi, str. 206-216 daje biografiju !rakog knjievnika i Istoriara Sihab ed-

666
din Mahmud el-Aliisije ('":'!,.!. .~1 .J, l ..SJ~~
IS' J(~ l->#

pod imenom Jl<.~l prikazuje

<f....lli) prilikqm stogodinjice njegove

'":'\:5"' Dalje S. Gebri krttikl :i..lJ-1 .JIY.,~ z::.P komentar na divan

smrti (1951). Azawi nabraja 19 djela koje napisao Aliisl od kojih je najznamenitije djelo komentar Kurana ..e-A::l\ ,j JW.I (_JJ 6) Mermergi Dumenkl, str. 216-225 u raspravi (...All ,j ~~l

Hamasa od Merzukija, C"'"ll JI .sWt OJ od Ahmed Rida A.miliya o znaenju vie od 1400 rijei koje se upotrebljavaju u knjievnom jeziku suprotno znaenju u obinom govoru, jS:J
~ :;,;"j pjesme Sefik Malufa l knjigu ~_rt.

C)U,

odgovara

Magribiju

na

prikaz njegove knjige .::..~ i potkrepljuje svoju tvrdnju da su rijei u. arapskom jeziku od 2, 3, 4 ili 5 suglasnika. 7) Salah ad-din el-Mungid, str. 225-240 donosi pjesmu o ljepotama Damaska (joj_,>:;'
..;!--~

J'!' j Lr. pjesme predislamskog pjesnika Kab ibn

Zuhejra izdatu u Krakovu 1950 g. 12) Abd el-Kiidlr el-Magribi, str. 290-297, prikazuje knjigu ~ , ~l ~ r)\... '11 izdatu u Bejrutu 1950 g. za koju veli da naslov knjige ne odgovara njenom sadraju. 13) Muhammed Behget Beltiir, str. 297-317, prikazuje Izdavaku djelatnost u Pakistanu i daje prikaz 3 knjiga izdatih na arapskom jeziku. Dalje prikazuje nekoliko manjih djela izdatih prije 2-3 godine. Na kraju ovog broja su vijesti, dopisi lanova drutva i bibliografija najnovijih arapskih djela. O. Mni Bulletin de l'Institut d'.ll:gyple, Tome XXxill, Session 1950-1951, Le Calre 1952, Paul Balog, .ll:tndes numlsmatlques de !'.ll:gyp!e musulmane, str. 1--42. Ovdje se opisuju novopronaeni itavi komadi ili samo ostaci kovanog novca raznih halifa iz dinastije Fatimovla i Ejubovia u Egiptu. Tako se govori o srebrenom novcu (1/4 dinara sa Sicilije zvjezdastog tipa), o dlrhemima i felsima s kraja perioda Fatimovia te o lozinkaqta tih halifa na tom novcu. Potom se opisuju odlomci dlrhema iz poetka vlade Ejubovia: Nakon toga slijede podaci o tehnici kovanja novca u srednjem vijeku kod islamskih naroda uope i najzad bibliografija u vezi sa lankom. Uz rad je priloeno nekoliko tabela i 8 ploa sa snimcima obraenih komada novca. Mlircel Jungfleisch, Notatlons en abjad sur des polds arabes en verre attrlbuables au second siecle de l'Heglre, str. 207-213. Autor navodi primjere obiljeavanja datuma pomou brojne vrijednosti slova arapskog alfabeta (ebdeda) na nekim utezima od stakla za teine od l dinara ili jedne njegove treine iz drugog stoljea po Hidr!. Na jednom primjeru iz natpisa sa takvog jednog utega koji glasi:

.yU. od Ibn Hudavirdija koji je umro

1195/1780. Pjesma Ima 185 stihova kojima 'je S.

el-Mungid dao samo znaenje pojedinih rijei bez komentara. Pjesma je naena u rukopisu l dosada nije objavljena te je redakcija Glasnika publ!kuje u nadi da e se nai jo jedan rukopis da bi se mogla izdati ponovo s potrebnim ispravkama i komentarom. 8) Neim el-Himsi, str. 241-263, iznosi istoriju miljenja ~ rjeitost Kurana ( j~l;

P t, li
J

utjecaj Kurana na Arape i stav predislamskih Arapa prema njemu. Nastavak slijedi. 9) Arif en-Nekdi, str. 264-274 prikazuje djelo <f...\>- _,11 4- Js. .J":All J '":'l;~, J r_,1.11 od Muhammeda el-Menunija i veli da je pisac uspio prikazati istor'ijski period razvoja prosvjete i nauke u doba Muvehida U Spaniji i Maroku. Zatim prikazuje djelo ~V",~ _;JI ,j ._". o Kamiru ija sudbina danas interesuje narode Bliskog Istoka. ~tl;l J ~Jali .,.:Dl je knjiga o radu Vikont Filipa Tirlizlja koji je zasluan za sakupljanje rukopisa l osrni.vanje Libanonske knjOrtlce u Bejrutu. Dalj.e se osvre
na~l~liiasopis na arapskom jeziku koji izlazi

~)1

),

Jt;r

u Indiji i knjigu '":'~l .= ~l .:} ,j ~ 1;-- na 'francuskom jeziku od M. Rodinsona u kojem je opisan obiaj Arapa pri jelu, opis jela, l pia i Pripremanje istih.
10) Hikmet Huim prikazuje, str. 274-279,

djelo Jt<-~1 LIJ~ studiju o antologiji arapskih pjesama koju je napisao Sefik Gebri. ll) Sefik Gebri,. str. 279-290, daje prikaz knjige Jt<.~t ~1:5"' J J~~~ t_;JI ;.1 od Muhammed Abd ul-Gevlida el-Asmeija u kojoj je iznesen ivot l rad Ebu'l-Fereg Isfihlinija koji je napisao antalogijti araps'Rlh pjesama poznatu

<lli

<J.; ..sl r.

i jednog konvencionalnog znaka

(kratica od slova V") ispod. toga natpisa on dobija datum 160 (tj. doba abasovikog halife Abou Ab Allaha Mohameda el Mahdije). Autor istie

667
da je interesantno da se ovakav nain obiljeavanja datuma upotrebljava u jednom tako ranom periodu kod Arapa. M. Jungfleisch, Jetons (ou polds?) en verre de l' ~am el Montazer, str. 359-374. U lanku je opisano 9 staklenih medaljona (a moda i utega) iz doba fatimovlkog halife u Egiptu Imama el Montazera .li (ili bi) Amr Allah (525-526 po Hidr!) koji zapravo nije ni postojao. Naime poslije pogibije halife Abou All Mansoura el Imam el Amera bl Ahkam Allah (god. 524) vlast je prigrabio vezirski sin Abou Aly Aiuned (zvani Khatifa) potisnuvi roaka ubijenog hafile, Imama el Hafeza ll dine Allah koji je kasnije zavladao u Egiptu. Khatifa vri vlast u ime budueg halife el Montazera kojega je navodno imala da rodi ena .poginulog el Amera. Kako se meutim taj nasljednik nije rpdio, a Khatifa bio ubijen 526, vlast je preuzeo Imam el Hafez. Spomenuti medaljoni s Imenom tog nikad nepostojeeg hallfe el Montazera, kao i nekoliko dinara, te dva dirhema iz tog istog kratkog perioda (tj. nekoliko mjeseci od 525-526) vidljiv su dokaz za ovaj nevjerojatan, ali ipak istinit dogaaj, kako istie M. JungfleisCh.
U slijedeem lanku (Paul Balog, Quatre dlnars du Khallfe fatlmlde el Mountazar Ii-AmrIUah ou bi-Amr-IIlah, 525-526 A. H., str. 375378) opisana su etiri novopronaena dinara iskovana u dobi' onog gore spomenutog el Montazera, oekivanog ali nedoekanog halife iz dinastije Fatimovia iz godine 525-526 po Hldri kada je stvarnu vlast vdio Abou Aly ben al Afdal, zvani Khatifa. T. Mufti

O veini tih gradova kod nas nije dosad nlta pisano. Zato je ovaj rad od velike istoriske vrijednosti, pogotovu kad se uzme u obzlr da nekim tim gradovima nema danas ni traga, a uvrteni su u ovaj rad i time spaeni od zaboravL Obraujui pojedine gradove Kreevljakovi je pored svakog naveo izvore i literaturu, iz e ga se vidi da je iskoritena sva literatura i dosta arhivskog materijala. Osim toga on je obiao sva mjesta gdje se nalaze i gdje su bili ti gradovi i na licu mjesta utvrdio postojee stanje. Tako on postupa kod svih svojih radova. Zato su njegovi opisi potpuno vjerni i jasni. Gradovi su obraeni po slivovima rijeka. To je svakako najpodesniji nain, jer se time prua najbolji pregled o njima. A mislim da to odgovara i sa strategiskog gledita, to je kod utvrda i primarno. Kada ovjek ita ovaj opis bosanskih gradova drei pred sobom geografsku kartu, uvia ta znai to da je Bosna kroz nekoliko stoljea bila perlferiska pokrajina Osmanske imperije. Ona je bila prosto naikana tlm utvrenjima ne samo na periferiji .n~go i u unutranjosti. Zato je poznavanje ovih gradova od velike koristi pri prouavanju istoriskih dogaaja koji su se zbivali na ovom podruju. U slijedeem broju Naih starina bie dat opis hercegovakih gradova.
oko Mazali, koji ve vie godina studira stare slike u prostorijama Stare srpsko-pravoslavne crkve u Sarajevu, iznosi u ovom broju opiran i detaljan opis dviju starih slika iz kraja XVIII vijeka. Jedna od njih je Strani sud, a druga Jerusalim. Prva je raena. 1793-95, a druga 1795-99 godine. One se nalaze na zidu u dvoritu crkve. Ispod ovili radova nalazio se je potpis njihovog slikara, ali je taj dio platna oteen, te se ne zna ko ih je radio. Ali se po jeziku u .natpisima moe zakljuiti da je bio Makedonac. Mazali je opisao sve detalje spomenutih slika uporeujui ih. sa slinim radovima kod nas i na strani.. On smatra da je to rijedak i jedinstven primjerak u staroj srPskoj ikonografiji. Na vie mjesta on istie originalnost rada ovog nepoznatog slikara. Zatim ili1je opti osvrt na vanjska obiljeja njegovih radova, na kostime, natpise i jezfi!:. Da bi ostvario svoju zamisao u kompoziciji Stranog suda, tilj je slikar trebao 170 figura, a u Jerusalimu 540. Navedeni rad nepoznatog ikonopisca pripada onom vremenU kada se U SrPSkoj ikonografiji osjea prelaz od tradicion;~lno!( izraavanja q mocterno, evropsko.

Nae starine, godinjak Zemaljskog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne republike Bosne i Hercegovine, I, Sarajevo 1953, strana 214. Ovaj prvi broj asopisa Zavoda za zatitu spomenika sadrava lijep broj priloga za poznavanje nae kulturne istorije. Na kraju aso pisa donesen je Izvjetaj o osnivanju Zavoda i njegovom radu.

Na prvom mjestu imamo saet i dokumentovan rad Hamdije Kreevljakovia Stari bosanski gradovi. Tu je dat istorija! utvrda u 84 mjesta Bosne, koje su nastale u doba bosanske samostalnosti i za vrijeme turske uprave. Prije prelaza na samu stvar Kreevljakovi objanjava pojedine vrste tih utvrda. A to su: gradovi, palanke, kule, ardaci i arampovi. v~ to iznosi i sastav njihovih posada.

668
Alija Bejti u svom radu Banja Luka pod turskom vlaavluom iznosi teritorijalni razvitak ovog grada u XVI i XVII vijeku. Podruje Banje Luke zbog svog odlinog poloaja bilo je naseljeno jo u doba Rimljana, a u srednjem vijeku postalo je vano trgovite s dosta jakom utvrdom. Nalazilo se je na mjestu dananjeg Gornjeg Sehera. Pod imenom Banja Luka prvi put se spominje 1494 godine. Kada su Turci osvojili Jajaku banovinu (1528), Banja Luka je dola pod njihovu upravu. Tada se ona kao mala varoica bijae rairila na obe strane Vrbasa. U banjaluku tvravu Turci su smjestili svoju posadu, a u varoi su poeli graditi obrtnike radionice i trgovake radnje. Tako se postepeno poinje da razvija privredni ivot Banje Luke, a s time i Izgradnja Gornjeg Sehera. Naskoro Iza toga ona postaje centar Bosanskog sandaka (1553) za yrijeme bosanskog namjesnika Sofu Mehmed-pae. To je povoljno uticalo na dalj l razvoj Banje Luke. Tome je dosta doprinio navedeni bosanski namjesnik sa svojim zadublnama. U tom pravcu nastavili su i njegovi nasljednici. U doba Ferhad-bega Sokolovia (1574-1588) Banja Luka dobiva jo vei znaaj. Godine 1580 Bosna, koja je dotada bila sandak Rumeliskog lleglerbegata, postaje zaseban ejalet a time l Banja Luka centar novog paaluka, kojemu je tada prikljueno jo osam okolnih sandaka. Od tada namjesnici Bosne imaju titulu pae s tri tuga. Ferhad-paa podie Donji Seher. On je tu izgradio velik broj javnih objekata. Od njegovih zadubina naroito su znaajne damija, sahatkula, medresa, karavan-saraj, vodovod, zatim arlja i u njoj bezistan. U ovo doba Banja Luka se naglo iri Trei dio stare Banje Luke, dananja Novoselila, Izgraena je neto kasnije. Bejti je vrlo pregledno iznio taj razvoj Banje Luke u XVI i XVII vijeku. Uporedo s tim on nam je dao opis svih vanijih graevina i struno i znalaki obradio njihovu arhitekturu. Iza ovoga vrlo zgodno doao je rad ing. arch. Mladena Fuia Konzervatorski zahvat na Ferhad-painoj damiji u Banjoj Luci. Ferhad-paina damija, koja spada u najljepe spomenike turske epohe u Bosni i Hercegovini, bila je oteena u posljednjem ratu. Zato se je pristupilo njenoj opravci Iz pisanja ing. Fuia, pod ijim se nadzorom vri restauracija te damije, vidimo s kolikom se panjom i preciznou izvodi ovaj konzervatorski rad. Radivoje Ljubinkovi u svom lanku Stvaranje zografa Radula Iznosi rezultat svoga Ispitivanja o Ull\)etnilwrn ra4q nelwliko srpskiil slikara srednjeg vijeka. U vezi s tim on govori o radovima zografa Radula, glavnog slikara patrijarha Maksima, koje je on dao u vremenu od 1671-1677 godine. Istie da se Radul odvaja od svojih savremenika time to on u svoje umjetnike rqdove unosi novine uglavnom dekorativnog sadraja i time im daje svjeinu, koju njegovi prethodnici, imitirajui stare tradicije nisu imali. Ing. arch. Juraj Neidhardt uz saradnju Demala Cella pod naslovom Stari most u Mostaru Izlae arhitektonsko-urbanistiku problematiku konzerviranja l restauriranja ovoga mosta l njegove okoline. Oni istiu da je ovaj istorisk! dio Mostara prilino odvojen od novijih dijelova grada i predlau da se pristupi par.cijalnoj .regulaciji ovog podruja. Oni detaljno iznose ta bl sve trebalo Izvriti u tom pogledu. Citajul njihove predloge uporeujui Ih s prlloenlm crteima dob.lva se prilino jasna pretstava ovog vrlo interesantnog dijela Mostara. Iza ovog rada dolazi izvjetaj ling. arch. Ivana Zdravkovla ta je sve uinjeno na oprave! kula kod Starog mosta u Mostaru. Poetkom 1952 godine na poziv Zavoda strunjaci su utvrdill, kakve radove treba Izvesti na ovim !storiskim objektima, da bi se doveli u prvobltoo stanje. U tom radu uestvovao je l ing. Zdravkovi te nam na ovom mjestu daje pregled lzvrllenih radova, koji su obavljeni od marta do kraja jula iste godine. Za ovu prvu etapu u konzerviranju navedenih objekata utroeno je 1,850.917 dinara. Pod 'naslovom Konzervatorski zahvat na Mogorjelu Duro Bazler daje kratak osvrt na problematiku radova. On Izlae istorljat ovog utvrenog rimskog logora, koji je pronaen i otkopan u vremenu od 1899-1903 godine. Poto je otkopavanje zavreno i pokretni arheoloki materijal prenesen u Zemaljski muzej, istraiva ove antike graevine dr. Karlo Patsch pristupio je konzervaciji njenih zidova. On je to izveo na jedan originalan nain, pokrivanjem zidova ploama, po uzoru na hercegovake krovove. A da bi ovu graevinu jo bolje zatitio, dr. Patsch je doao na ideju da je okrui mediteranskom vegetacijom. I danas se Mogorjelo nalazi u gustom umarku empresa. S obzirom da je Mogorjelo u junoj Hercegovini Izmeu visokih bosansko-hercegovakih planina i Jadranskog mora, gdje strujanja zraka mogu biti vrlo jaka, to ovi emp~esi pretstavljaju neku vrstu zatitnog zida kako protiv vjetrova tako i protiv jake stmane ~~ge. Osim toga to mu aje i ljepi iz!(ied,

669
Mogorjelo je u toku rata bilo dosta zaraslo. podatke u naroito ustrojene arke l da ih doNjegovoj konzervaciji Zavod je pristupio 1951 stave Zavogu. Na taj je nain popisano 1425 godine, a slijedee godine temeljito je obnovlje- nekropola. Ovo je vrlo koristan rad i njega treba na cijela sjevero-istona strana. Kada se pogle-. nastaviti i proiriti. da, kako je izgledalo prije ovih radova, a kako Ing. arcb. Demal Celi govori o Obnovi Soizgleda sada, onda se tek vidi od kolike je va- kolleva inosta u Vi!egradu, koji spada meu J.nosti rad na uvanju i zaUiti ovakvih spo- najmonumentalnije spomenike arhitektonske bamenika. tine turskog perioda. U prvom svjetskom ratu U drugom svom radu Kreevljakovi govod stradao je jedan dio ovog mosta, trei i etvrti o sarajevskim dairama. Ovo je vrlo dragocjen njegov stup s lijeve strane i tri luka koji se na prilog za prouavanje spomenika turske arhitek- njih naslanjaju, te je bila postavljena eljezna ture u Bosni, jer su to vrlo rijetki i naroito konstrukcija. Rekonstrukcija njegova izvrena je istom 1940 godine. U posljednjem ratu porugraeni objekti. Daira je poseban skup trgovakih magaza eni su trei, etvrti, peti i esti stup sa pet (robnih skladita) oko jednog dvorita, pod jed- lukova. Obnovu ovog mosta izvrilo je Mininim krovom i s jednim zajednikim ulazom s starstvo saobraaja NR Bosne i Hercegovine. ulice. U Sarajevu ih je bilo pet, a danas ih ima Radovi na rekonstrukciji trajali su od 1949samo dvije. Nastale su u XVIII vijeku. Kreev- 1952 godine. Opravka je stajala oko 60 miliona dinari). Ovim svojim radom Celi nas upoznaje Jjakovi nam daje detaljan njihov opis. Doneseni su uz to crtei daire u Halaima, koju je o nainu Izvrenja radova na obnovi ovog varestaurirao Muzej grada Sarajeva, i druge daire nog prometnog objekta, koji je dugaek uz Staru pravoslavnu crkvu. Kreevljakovi na- 179,46 m, a koji je pod rukovodstvom poznatog pominje, da se ovakve daire ne susreu u dru- mimara Sinana izraen u vremenu od 15711577 godine. gim mjestima Bosne. Prilikom navedene rekonstrukcije mosta izvrPetar Momirovi opisuje dvije drvene crkve ena je i obnova natpisa na njemu, jer su i oni u Bosanskoj Krajini, koje su po nainu svoje prilikom povlaenja neprijatelja 1945 god. unigrae vrlo interesantne. J edna manja qalazi se teni. O tom nas upoznaje Mehmed Mujezinovi, u selu Malo Blako u banjalukom srezu., Po- koj! je uloio dosta truda da se ova restauracija tie iz XVIII vijeka. Iako je napravljena na zenatpisa izvri to tanije. On se je tom prilikom mljitu od svega 28 m', ipak ima sve potrebne kritiki osvrnuo na ono to je pisano o tlm natdijelove. Druga je iz prve polovine XIX vijeka, pisima l na tekstove koji su. u vezi s tim objavona pretstavlja sasvim drugi tip, to je razvije- ljivani. nija graevina s boljom konstrukcijom i izraKaligrafske radove na natpisima Izveo je s dom. Nalazi se u selu JelikL Obje imaju naro- potpunim uspjehom strunjak za orijentalnu kaito lijepe krovove. Momirovi je dao njihov ligrafiju Muhamed ef. Mujagi. vanjski i unutarnji opis na jedan vrlo lak naO konzervaciji l restauraciji musaflrhane in. blagajske telje pie ing. D. Cel!. Poslije opSefik Belagi posveuje svoj rad Proua senih studija Zavod je pristupio restauraciji vanju i zatiti steaka. Poto je iznio vanost ovog objekta iz XVII vijeka. Celi nam detaljno ovih nadgrobnih spomenika za poznavanje nae iznosi kako je izvren ovaj zadatak. Na kraju imamo rad ing. arch. Evangelosa narodne iStorije srednjeg vijeka, opirno je iznio ta je dosada raeno na pr~uavanju i zaUiti DimitrijeV'ia Obnova manastirskog konaka u Lovnici. Manastir Lovnica osnovan je u XVI steaka. Iz njegovog izlaganja, vidimo da se je poslije osloboenja vrlo ozbiljno prilo ovom po- vijeku. Krajem XVII v. on je postao parohiska slu, uz saradnju svih faktora. Na sistematskoj i crkva, Na ruevinama manastirskog konaka podignut je u novije vrijeme novi konak, koji je naunoj obradi steaka naroito su se istakli dr. Alojz Benac (Radimlja, >Olovo, >Siroki Bri- u zadnjem ratu bio sjedite rukovodstva najeg, Srebrenica) i Dimitrije Sergejevski rodnog ustanka za Istonu Bosnu, a na kraju je (Srednjevjekovna nekropola kod Petrove crkve sluio kao bolnica. Zapaljen je 1943 godine od strane Nijemaca; ostali su samo zidovi podruma u NikiU). Zavod je uloio mnogo truda da prikupi sa i dijelovi okolnih zidova prizemlja. Odlukom zaterena podatke o stecima i da pristupi njiho- voda za zatitu spomenika kulture NR Bosne i vom evidentiranju i obradL Pored svojih sarad- Hercegovine konak u Lovnici restauriran je kao nika on je uspio da na ovom poslu angauje 5pomenik iz Na rodno oslobodilake borbe i dovelik broj seoskih uitelja, da obiu nekropole veden je u stanje u kojem je bio 1941 godine. u. Hadibeglo na svom podruju i da o njima unesu traene

670
Journal of the Gypsy Lore Society. Third Series. Volumes XIV-XXXIII. T. and A. Constable Ltd., Printers to the University of Edinburgh. Ovaj struni nauni asopis jedini je svoje vrste u svijetu. On je organ gypsolokog drutva pri univerzitetu u Liverpoolu. U toku sedamnaest godina otkako sam lan toga drutva. ottampan je vei broj mojih priloga, veinom jezikih tekstova na bosanskom romani dijalektu (gurbetskom), zajedno sa analizama gramatikih, etimolokih i ostalih jezikih pojava. Me1.1tim; znatan broj mojih sitnih napomena i mnoge moje dopune i ispravke postavki stranih autora iz oblasti lingvistike nisu objavljeni u reenom asopisu tako da mi je njihova sudbina ostala nepoznata. Bilo bi mi zbilja ao da ona ostanu zakopana negdje u arhivu, pogotovo kada znam da slini lingvistiki prilozi stranih autora, ponekad l manje vrijednosti, dobijaju prostora u asopisu. Poto obl?st romani idioma jo nije ni izdaleka dovoljno obraena, a kako ima mnogo problema koji jo nisu nikako osvjetljeni, prirodna je stvar da mi je mnogo stalo do toga da se rezultati moga rada u kome ima mnogo novih stvari preutki vanjem ne potejenjuju. U meuvremenu mnoge pojedinosti pale su nepovratno u zaborav, pa mi ne preostaje nita drugo nego da 8e oslonim na svoje pamenje. Listajui tako po brojevima pomenute naune revije -naiao sam na neka mjesta o kojima bi svakako: trebalo progovoriti koju. Na taj nain pokupio sam neto materijala na koji u se malo dalj<) osvrnuti u kraim potezima. Njluno drutvo Gypsy Lore Society donosi obilnu dokumentaciju iz najrazliitijih oblasti gypso!ogije. Ono se bavi prouavanjem istorije, biografija, ispitivanjem starih djela, donosi reprodukcije, biljeke o putovanjima, izvjetaje, rezultate anketa, ispituje folklorne tekstove, melodije, )eksiki materijal, ltd. Po rijeima Jules Blocha u ovoj najzabavnijoj od svih ozbiljnih revija sarauje najstroa filologija sa deskriptivnim talentom i fantazijom. Smatram, meutim, da bi se ipak mogla ui niti jedna zamjerka. Pada u oi da je u ovom mnogostranom asopisu ista lingvistika gotovo sasvim zapostavljena, poto u njemu nema mjesta za ire gramatike' diskusije. Istina, zato se etimoloka pitanja ee poteu, ali ne uvijek i s uspjehom, naroito ne onda kada se radi o dijalektima istone i jugoistone Evrope. Ima dosta lutanja, nesolidnog etimologisanja i samovoljnog zakljuivanja. Stvar, meutim, postaje donekle i razumljiva kad se uzme u obzir da su Cigani na svojim vjekovnim putovanjima pokupili mnogo stranog jezi kog blaga, pa ga tokom vremena prilagodili svome jeziku do te mjere da se u njemu zaista moe teko snai. Pravi gypsolog-lingvista je . onaj nesrenik koji, elio ne elio, mora da prouava itav niz jezika, ako hoe da se pravilno orijentie u onome haosu koji se zove romani, tj. cigansk;i jezik. Osim toga, ljudi koji se bave njime znaju da ciganski dijalekti uvijek tee da se to vie asimiluju jeziku svojih susjeda, kako u pogledu fonetike, tako i u pogledu gramatike, frazeologije i rjenika. Opne je poznata stv~r da romani ne pretstavlja neki jedinstveni jezik. Naprotiv, to je skup ogromnog broja dijalekata koji se djelimino izmeu sebe razlikuju kao pravi jezici. Razumljiva je onda pojava to je vrlo teko stei pouzdan pregled nad pojedinim narjeji ma. Tako se pomou gurbetskog govora ovjek nikako ne moe sporazumjeti sa nekim koji govori sintldikes (austrijskim clg. dijalektom), a jo daleko vie se razlikuju romani jeziel Spanije i Turske. Pritom hou jo jednom da podvuem da izraz romani znai ciganski jezik i da on nema nikakve direktne veze sa romanskim jezicima. Zahvaljujui svom specijalnom geografskom poloaju na prelazu iz Azije u EVropu, balkan. ski ciganski dijalekti igraju Vrlo znaajnu ulogu u prouavanju ostalih romani idioma u EVropi. Nekadanji boravak zapadno- i srednjeevropsklh Cigana na naem poluostrvu upadljivo je obilj<)en bogatom primjesom jezikih elemenata iz balkanskih jezika. I naposljetku, da preemo na samu stvar. Uzeu po redu one brojeve asopisa kojima raspolaem, pa u se zadrati na oniril mjestima, gdje ima neto da se kae lli dopuni. Tu se redovno radi o etimologiji koju je pisac pogreno izveo, lli mu je ona ostala problematina, pa je stavio znak pitanja. U Vol. XIV. Part 1. B. J. Gilliat-8mith koga smatraju jednim od boljih gypsologa preuzeo je na sebe zadatak da dade miljenje o radu bugarskog profesora M. At"-nasakieva, tj. o njegovim prevodima na dijalekat kalajdija iz distrikta Tatar Pazardik. Gilliat-8mith koji ivi u visoko civilizovanoj sredini, u neposrednoj blizini najveih naunih ustanova ima sjajne uslove i mogunosti za rad u jednoj jezikoj oblasti koju obrauje gotovo pola vijeka. Pa ipak on nije uvijek srene ruke, Jer mu ne polazi za rukom da raisti i neka prostija pitanja iz dijalekata bugarskog romani-a u kome se specifalizovao u toku mnogogodinjeg boravka
injenica

671
na B11lkanu. Tako, kada daje tumaenja za koja vori. Najmanje se to pak moe tvrditi za gurbetmisli da su tana on ponekad zna grdno da pro- ske dijalekte u kojima drugi aorist ima znaenje mai, a iz razloga toga to ne poznaje susjeiine pluskvamperfekta i irealnog kondicionala. dijalekte koji bi mu sigurno pomogli da doe Poslije toga GUI!at-Smith stupa na svoje omido uspjelijih zakljuaka. Sline smetnje mu pra- ljeno polje rada i prilazi etimologisanju. Naavi i nedovoljno poznav;mje balkanskih jezika. lost, on tu esto posre, jer mu je Balkan ipak Medutim, to mu niko ne bi mogao da zamjeri, ostao s~ran. kada se on stalno ne bi nametao za nekakvog VoL XIV. Part l. Str. 33. ITSIKERDI arbitra i strunjaka za balj<:anske romani dijalekte i kada ne bi s visine s ironijom govorio KAM"bSI, a bruised reed. S obzirom na poo balkanskim gypsolozima, kao, naprimjer u znatu karakteristiku nekih romani dijalekata da ovom konkretnom sluaju o bugarskom profe- poetni glas l Ispred vokala l moe da otpadne, soru Atanasievu. Da je ovaj priznati bugarski G. Smith pretpostavlja da se prva rije moe izvesti iz novogrkog loyt<n~ (bent). Zaista he nauni radnik kojim sluajem Jugosloven, on bl proao jo gore, jer G. Smith nl u strunim znam kako je G. Smith mogao ovdje da pogriraspravama ne krije svpje teko neraspoloenje jei kadli se radi o jednom vrlo upadljivom sluprema nama. Njegova zajedljiva, all nemona, aju graenja gtagolskih sloenica u romani-n. kritika puna aluzija politike prirode ve me Vidimo da se u ovoj fazi dijelovi kompozituma je nekoliko puta dovodila dotle da se zahvalim jo nisu sa~vim stopili. Nema nikakve sumnje na saradnji sa naunim drutvom prema kome da se ovdje radi o jednoj sloenoj glagolskoj gajim najvee potovanje. Meutim, to ipak tvorevlni, tj. o trpnom pridjevu enskog roda nisam uradio zbog svih ostalih lanova koji glagola iji bl prvobitni oblik mogao da glasi se odlikuju izvanredno taktikim odnosima llkhkera.v. Do gubitka spiracije i pretvaranje i gotovou da odaju priznanje i onim saradni- glasa k u e dolo je pod uticajem novogrkog cima koji nisu potekli iz njihove sredine. Uosta- jezika koji se slino manlfestuje i u izgovoru naih burgijak!h dijalekata. Obliku itsikerdl lom, opte je poznata stvar da su Englezi po toj svojoj jedinstvenoj odlici uli ve i u poslovicu. odgovara nae gurbetsko ihard! ili llhard! Kad se, dakle, zna da sam izdr-lao tolike (zdrobljena, satrvena, itd.). U vezi sa ovim slunapade l nedobronamjerne kritike, a da ml nl- ajem moemo se posluiti l primjerom ratkegdje nije pruena prilika da se njima suprotsta- rav (od rat-keniv) iz arliskog, radi uporeenja vim, onda e svakome biti jasno to sam ovu sa gurbetskim raarav (prenoim). priliku doekao s tolikim zadovoljstvom, rijeen Str. 33. KUNJAZ - (ll r. d.). Povodom objada se konano oduim svojoj savjesti i uvrije- njavanja starine i znaenja rijei kuojaz- (to enom ponosu. Urednitvu ove nae ugledne reshake; silk-) koja je postala od grkog xoov.,, vije dugujem veliku zahvalnost to mi je u tom odn. od K<VSIY, moemo dodati napomenu da slicilju ustupilo dovoljno prostora. an oblik postoji i u albanskom: kunnalite. Gilllat-Smith daje neke podatke o narjeju Uost;llom, od srodnog korjena mogao bi se izvekalajdija u Sarabeyu, Zlakuenima, Kovaevu, sti i na glagol kunja.tL Najzad, ovamo posredno i u jo nekim selima distrikta Tatar Pazardlk. ide i nae gurbetsko in6j lli, sa produenom Tamonji Cigani nisu vie nomadi, pa su velikim osnovom, inosaniv (tresem, drmam), kilO i rjeca dijelom napustili svoj katajdijski zanat. G. klina (kolijevka). Smith Istie da je ovo narjeje vrlo srodno varStr. 24 PARANZERE, he commanded (21 o. nenskom dijalektu, da ob 0je lie drindarskom d.). Gilliat-Smith se pita, odakle glas 'n u ovoj govoru, a da se slino moe rei i o govoru karijei koja je zajednikog prrijekla sa bugarskim lajdija iz Balika i sofiskih Pavaza. glagolom por"ba (cf. srphrv. poruim). Ali, Zabavivi se neko vrijeme sa fonetskim oso. umjesto da se pita trebalo je, izmeu ostalog, binama toga dijalekta, Gilliat-Smith. prelazi na da konzultuje rumunski rjenik u kome bi lako gramatiku, pa, onako preko reda, odmah uzima. naao glagol poruncf. Nazalizacija vodi porijeu razmatranje drugi aorist. U tome osvrtu on klo od jednog slavizma starijeg oblika. tvrdi da se u nekim balkanskim cig. dijalektima Str. 61. J ALLOW, to faint (1, r. g.). E. O.. perfekat vrlo neznatno razlikuje od pluskvamperfekta. Ta konstatacija moe eventualno da Winstedt iznosi neke pretpostavke o starini ove bude ispravna kada se odnosi na neki lokalni rijei, ali ne dolazi do konanog rezultata. Smabugarski romani dijalekat kojim se on bavi. Ona, tram da neu mnogo pogrijeiti, ako sa svoje strane ukaem na novogrki glagol zalizomai, meutim, ni u kome sluaju ne moe da odgovara stvarnosti kada je rije o brojnim narjeji ~o:).~of"'~, vrti mi se u glavi oci zalizo ~o::l.!l;D>, ma u Jugoslaviji o kojima on takoe voli <;la go- oamutim (neko!j).

672
VoL XIV. Part. 3. Str. 121. GANDARAS, MACIVIA, BIIAS.. U lanku The Gypsies of Brooklyn in 1934 u kome George B. Oujevolk nabraja sedam klanova na koje je naiao u SAD susreemo se i s imenom Gandara za koje navodi da su Russian Gypsy coppersmiths. Zelim samo da nadopunim taj njegov podatak s primjedbom da nazivu Gandara odgovara. nae ime Kaldari ili iskvarena Krdelja (kotlar) koje vue ko>fjen od rumunskog cllldlira'lj. A kad spominje ime klana Maivla, sjeamo se srpskih Cigana koji su se jz Ma1(e i jz nekih drugih naih krajeva naselili po SAD. Takoe i ime roda Blia zastupljeno je kod nas oblikom Banja, B1>nja i Bunja. . Napominjem da se tu radi o klanovima jz velike grupe vlakih Cigana (Vlach Gypsies) u koje se ubrajaju, kao to znamo, l Gurbeti kod kojih su, meutim, ova klanovska imena nepoznata. VoL XV. Part 2. TETRAD, TETRAD'I. Na strani 13 priloga Dr. M. Gastera pod naslovom II - Rumanlan Qypsy Folk-Tales. No. 3 (E Romnyi de ukar sar o K'ain), pod biljekom br. 2 uz rijei tetra, tetrad'l stoji: from Slavon. tattadj. Izgleda nam da je posrijedi zabuna, jer se ovdje radi o . novogrkoj rijei tHp&a'Yj ' srijeda (bukvalno: etvrti dan, kao u jo nekim jezicima). U istom prilogu na str. 16 pod biljekom 3 pie KLEA, s prevodom, necklace. Strogo uzev, rije nije tano prenesena, poto klej (m) znai bobak, a klea, ill, po naem pravopisu, kleja, treb!! prvenstveno prevodiditi rijl!ju bopcL I tek na drugom mjestu moemo se posluiti slobodnijim prevodom J~,ecklace.. Na str. 18 kod rijei XURDINYA fusnota nas upuuje na osnovu xar6n-, to scratch, jer nam je stvarno nemogue dovesti u vezu sa pojmom maka oblik xurdlnya koji pretstavlja deverbaJnu imenicu, odnosno akuzativ poiinenienog glag. pridjeva en. roda jednipe xurdln! (od xurdivav, postajem sitan!). Nalazim da je onda vrlo vjerovatno da se ovdje radi o metatezi i kontrakciji ol)lika xarunoj.inya, bukv. ogrebena, a zatim: ona koja grebe, tj. maka. Treba naime drati na umu da se u romani-u od glag. pridjeva trpnog stanja vrlo esto grade nomina aktivnog znaenja, to naroito vai za glagole sloene sa pom. glagolom za graenje oblika dav, kao to 'je evo ovdje sluaj. U p~oduenju istog priloga u dnu stranice 19 stoji ovakva napomena: SUKARNYI? From Rum. sucalli, ree!, bobbin. Ovdje se ne bismo mogli sloiti da je posrijedi pozaJmica iz ruffi\ln$kOl. Ciganski su~iks za obrazovanje imt; nica enskog roda -nl ne pojavljuje se u pozajmicama. Gurbetska rij.e ukarni, lli ukarnji (f) znai povjesmo, a u susjednim dijalektima tom rjeju oznaavaju vilu. U ovom posljednjem sluaju imenica je izvedena od korjena uk (f) ljepota, ili od osnove ukar, lijep, lijepa. Na str. 20 pie pod bilje~kom 4 slijedee: MUKUS, MUKISAJLE? From Ruman. a muta, to remove. Tano je to da je rije rumunskog porijekla, pa mislim da nije bilo potrebno stavljati pored nje i znak pitanja. Pretvaranje prvobitnog glasa t u glas k nije nimalo rijetka pojava u vlakim romani dijalektinrl'. Imamo dosta primjera za promjenu tipa t - - k. nustracije radi uzimamo ovaj sluaj: patfv - paiv paldv (potovanje, ast, gozba), ill: tilli - ilo - kilo (kolac), gdje su jo usto i naa i cig. rije zajednikog porijekla (kil-6, kol-ac). Vol. XV. Part. 4. U nastavku Gasterovog priloga, na str. 180, a pod br. 38) stoji: KASTALI,? From Rum. gllsealll, thing found, trcasure trove. U gurbetskom rije katalli (drvenas!; holzig, holzartig), esto se upotrebljava u istom smislu kao i rije katuno (drven; h<llzeni), mada su lm znaenja razliita. Njima Gurbeti obino obiljeavaju predmete koji se redoyno prave od drveta, dakle: krevet, ormar, sto, sanduk, bure itd. Dosljedno tome upotrebljava se i enski oblik katali (katuni) za klupu, policu, kaiku, l sl. U Gasterovom sluaju radi se o kasi, ill, bolje, o nekom drvenom sanduiu s novcem. Na str. 182 Gaster se dotie sluaja BISI, pod br. 78) i iznosi nekoliko zgo~ih sugestija u vezi sa korjenom bich- misliti. S moje strane ja bih htio samo da skrenem panju na inje nicu da oblik bis! mnogo lii na gurbetske adverbe: bistum, bisto, bisim i bisme, sa znae njem: bie da (njem. etwa). U istom dijelu sveske, na str. 198. pod br. 16) Notes and Queries John Myers se trudl da rasvjetli sluaj udne rijei MURUM (14 o. d.), lazy, idle, koju je prije dvije godine Richard Burton otkrio u Anglo-Romani-u. Povodom toga moemo, komparacije radi, istai da pridjev (odnosno imenica) khandino u bos. romani-u znai zaraen, smrdljiv, a u prenesenom smislu, i lijen. Slino ovakvo znaenje nalazimo i kod prolog pridjeva glagola mahrisariv, tj. kod rijei mahrime (koja jako ,potsjea na AngloRomani ghost-word murum sa znaenjem Iljen) koja znai zaraen i smrdljiv. Vol. XVL Parts 1-2. U prilogu V. - The Polish Romani Vocab\iffiry of Izydor Kopernicki, Edited by F. G. Ackerley, nalazimo na str. 40 (18 o. d.) slijeee; bude$in-, budo~in-, bu$aln-,

673
to come from far, travel. (The meaning is doubtful. Cf. Russian putj, journey). Neutvreno porijeklo ovih rijei trebalo bi po mom shvatanju prije traiti u maarskom nego u ruskom jeziku, pa makar to bilo i posredno preko maarizama u poljskom i slovakom. Na pravi put moe nas ovdje da uputi ma. osnova beutaz - doputovati u (einrelsen). A tu je i ma. imenica utas (itaj: uta), putnik, koja takoe moe doi u obzir. u istom. rjeniku na str. 64 (12 o. d.) navedima je rije PAJTAS (m), brigand, robber. (Slovak, from Mag. Rozw. 49 paitals). Napominjem da ma. pajtas, drug, po svoj prilici povezan sa naom rjeju pajda. Uporedi i ma. bajtars, sapatnik (Leldensgenosse) za koje ne moemo sa sigurnou tvrditi da je postalo putem narodnog etimologlsanja. Na str. 146 priloga A Lovari Vocabulary od Walther-a Aichele (ll o. g.) zabiljeena je i rije SKUTSuME, sharp. Poto mislim da bi nekog ko to ne zna moglo interesovati njeno porijeklo, ukazujem na rum. ascujit, to znai naotren, nabruen, dakle, Isto particlp perfekta kao i skutsiime. U vezi sa vokabulom TERKAR (8 o. d.) na str. 194 priloga IV. - South Albanian Romani Texts, Collected by Stuart E. Mann, stoji motacija: I cannot trace the origin of terkar. Meu tim, jasno je da se tu rad! o turcizmu arapskog porijekla tekrar, JI}I opet, ponovo. Na istoj strani, tri reda nie, Man~ izjavljuje za rije THO, to, into, da je ona a word used only bl this narrator. Dakle, kao neki hapax legomenon. Bie da je Mann pogreno uo, jer aspiraciji ovdje nema mjesta. Nasuprot nJegovoj tvrdnji, ova rije se u mnogim oblastima Balkana esto upotrebljava, ito umjesto predloga ko (ld) poto ovaj prima znaenje prepozicije
na (auf).

strani 75 (8 g. g.) i rije CHAMFUTRA, mustard. Tu stoji napomena da je znaenje rijei moda pogre~no stavljeno, da su redovi bili lspreturani, pa da stoga nije lsklj_ueno da ona znai moustache, ili, jo vjerovatnije, mushroom, tj. brk, respektlve, peurka. Ja se pridruujem ovom posljednjem tumaenju i .pozivam se na pojavu rijei ampurka u jednom ciganskom dijalektu aleksinakog kraja, sa znaenjem .peurka. Oigledno je da se ovdje radl o korumpiranom obliku imenice peurka. koja se u rumunskom jeziku metatezom pretvorila u oblik uperka, pa su je onda takvu preuzeli i romanl dijalekti v.tach grupe. U Istom spisku rijei na str. 82 nalazi se i rije HAURO, sword. Sve mi se ini da se tu potkrala tamparska greka, pa da je mjesto slova n stavljeno slovo u (koje, kaoto vidimo, ima oblik izvrnutog slova n). Rije bl trebalo, dakle, da glasi ha.nro. U tom sluaju moemo je bez po muke identifikovati sa rum. romani hanro (sablja, ma) i bos. rom. xarni ili xarno, S Istim znaenjem. Pritom da se sjetimo da se u bos. romani-u x izgovara neto otrije od njemakog glasa ch. Posljednja rije na istoj strani, dolje, glasi HULAVAYS, s prevodom: stocklngs. Ovim povodom namee mi se jedno interesantno poreenje, pa ne mogu da odolim, a da ga ovdje ne iznesem. Svako ko ima malo iri pregled nad romani dijalektima, s lakoom e uoiti blisku slinost koja ovdje postoji sa rjeju hiilop kojom se na jeziku njemakih Cigana u Bakoj (sintldlkes) oznaavaju pantalone. I sada moemo utvrditi da- se hula.va.ys (arape) prema h61op (pantalone) odnose kao ital. calze (arape) prema bos. romani klilce (pantalone). Ova podudarnost je prilino zanimljiva, pa makar se radilo i. o
istoj sluajnosti.

Na str. 90 iza rijei LOOSINGA, nut (6 o. g.) iznesena je pretpostavka da ta rije kojom se oznaava ora.h vodi porijeklo od slov. korijena lask ili od nekih njegovih izvedenica, to nam. se ini dovoljno vjerovatnim. Ja mogu jedino da VOL. XVIII. PARTS 2-3. U prilogu IlL Goddard Johnson's Vocabulary, Edited by R. A. upozorim ria slinost sa srphrv. rjeju ljenlk Scott Macfie and E. O. Winstedt, uvrtena je na koja takoe znai neku vrstu oraha, mada ne

U nastavku tumaenja pod br. 6 na iduoj strani (9 o. g.) napisano je: L1GA occurs in the Greek dialects of Albanian, but I cannot trace it in Greek proper. Radi se naime o reenici: Damlasallo ti angrustl jek liya. Ja predlaem da se reenica prevede ovako: kanulo je malo na prsten. Jek liya, po mome, znai nialo, jer je izvedena od novogrkog oligon, !igo, ol-!Tov, 1-lT (malo) koje u narodnom govoru moe da glasi liga. Ono cigansko jek (tj. jedan) uzeto je prema albanskom, gdje se, kao i u mnogim drugim jezicima, pred prilog za koliinu, malo, stavlja broj jedan. Uporedi: bir az, egy kicsit, ein wenig, itd.

U vokabulariumu Goddarda Johnsona navedena je ria str. 89 rije LAGELED, transported (17 o. d.), a pored nje u zagradi notica: A curiaus form of slang lagged. Odmah valja naglasiti da ovdje nemamo posla sa nekim engleskim slangizmom, ve da je zbor o sasvim obi nom perfektu roma.nl glagola: Iada.v (ja se selim) koji u gurbetskom, naprimjer, glasi: laglem, dok je naprijed navedeni oblik hij)ridna tvorevina, neka VI-sta angliziranog ciganizma.

674
vjerujem da nam to moe pomoi u traganju za starinom. te rijeL Jedan naoko zamren sluaj prua nam na str. 92 rije "JIWRHERLY, waste (13 o. d.) ... dirty and wastefful. Razna nagaanja ed'uora o nastanku ta rijei ne. vode cilju, jer nemaju veze sa stvarnou. Nalazim da emo joj porijeklo lake utvrditi, ako je poveemo sa rum. pridjevom murdar, prljav (turcizam perziskog porijekla ;b.r) koji se pojavljuje u na~odnim govorima svih balkanskih jezika. Treba samo pri tome drati na umu da je u ovom narjeju promjena prvobltnog glasa d u palatal ~h (itaj ) sasvim moguna kto se to moe razabrati i iz sluaja dumba - chumba (breuljak). Uostalom, ta glasovna pojava palatalnog karaktara nije nimalo neobina u zemljama engleskog jezika u kojima se i govori ovaj romani dljalekat. Rije PERRIN na strani 96 prevedena je sa metal copper (10 o. d.). Kurioziteta radi elio bih da doam da se na bos. romani bakar kae izmedu ostalog i pirdf, plrida ili perida. Na susjednoj strani 97 uz rije PINAKA stavljen je prevod: glass, cup. Sve govori za to da je rije ili netano uhvaena ili pogrjeno natampana, to nam otaava zadatak da je fiksiramo. Ipak bih pokuao da je dovedem makar i u posrednu vezu sa izvedenicama romani (l, uopte, indo-ariske) osnove pl-, pitl. Tako, Imamo pored ostalog, u bos. romani-u i izraz plmako, (pimahko), sa dvostrukim znaenjem, ito, prvo, ono to se plje, dakle, pie, i drugo, ono iz ega se pije, dakle, posuda. Ovo posljednje treba uporediti sa gornjim prevodom: glas~. cqp. Pritom, naravno, nipoto ne tvrdim la je oblik plnaka nastao direktno iz gurb. pimako. Kod djei POOVE, POOVE, PUVE, PUVE, p"olecat (str. 98, 2 o. g.) Sc. Macfie i Wlnstedt nemaju nikakvog predloga u pogledu pronalaenja porijekla. Tome nasuprot, ja bih imao jednu ideju. Prosto je nevjerovatno, koliko one gore navedene rijei (koje znae: tvor), a naroito ona prva koja se izgovara puv lie na nau rije puh (ili puv). Pa i po znaenju tvor i puh su dva pojma, odnosno dvije ivotinje, koje su donekle srodne. U pogledu rijei RETSUR, duck, koja se naIai! na strani 99 (12 o. d.) moemo ukazati na oblik raca koji se uje kako u naim sjevernim narjejima, tako i u rumunskom jeziJ!:u. Jo vie nam se ini da je ona potekla od ma. varijante rece. Na strani 105 ostala je meu ostalim neobjanjena i rije MALAGOTAM, coffin (ll o. d.). J a bih pak htio da potsjetlm na bos. romani muUako than (postelja mrtve ene) i mulengo than (postelja mrtvih). Vol. XIX. Part 4. U svom prilogu II. The Ballad of Lady Rose, Gtlliat - Smith osvre se na neke pojedinosti i daje lm svoja tumaenja u kojima, po navici, ponekad podbacuje. Na strani 150 G.-Smith se zadrava kod rijei "BUNDZAR (8 o. d.). On joj navodi tano znaenje, ali ne umije da je izvede. Meutim, van svake je sumnje da se ovdje radi o rijei banar (savij, previj, zavrni, itd). G.-Smith ju je samo pog,:eno zapisao pa mu se od sloga ban- priinilo da uje bun- (u engleskom izgovoru). Isto tako lako je mogao zamijeniti d sa s obzirom na to da u engleskom postoji samo jedan glas toga reda. Osim toga moemo navesti da u srijemskom romani-u postoji jedna vrlo slina rije koja nema nikakve veze sa ovom. To je izraz bundardo, izokrenuta od l)ut dando (ovjek koji mnogo hoda i ovjek koji je mnogo nauio). Meutim, kod idue rijei na istoj strani, GJESGINDZISKO (4 o. d.) Gilliat-Smith potpuno je zatajio, mada u ovom sluaju sama knjiga caru besjedi. On zbunjeno konstatuje: I am uncertain of its meaning and origin, which are obviously Turkish, and perhaps none too flattering. Cudo jedno, kako nije umio da se snae u ovom tako prostom sluaju. Tu odmah vidimo da je od poznate turske osnove gez-

izveden pridjev gezgin, ~ jl a od njega opet Imenica gezgindi, . / . tj. onaj koji (mnogo) hoda, eta. Tome je onda dodat bugarski pridjevski nastavak -sko. Na strani 151 G.-Smith istie znaenje pnovo otkrivenog glagola LENZARDAS, i. e. trampled down (7 o. g.). On kae: This is a new Ro.mani verb, so far, I believe, not recorded. U izvoenje porijekla on se i ne uputa, jer je to nova rije. Na f!jegovom mjestu ja bih bez kolebanja konzultovao gurb. varijantu lin/ihardas (ili: ilihardas) koja Ima isto znaenje. Samo bih usto dodao da se u tom dijalektu neki palatali .<, , ch, itd.), mogu' da redukuju u glas z. U vezi s time. treba uporediti Vol. XIV, Part l, str. 54: Paranzere. Osnovna greka Gilliat-Smitha sastoji se u tome to ne pozna nae gurbetske dijalekte u kojima bi sigurno mogao nai klju i pravilan put za objanjenje mnogih ovakvih i drugih zagonetnih jezikih pojava. R. Uhlik

ADRESE SARADNIKA -

LES ADRESSES DES COLLABORATEUR-5

Dr. Fehim Bajraktarevi, re<lovni profesor Filozofskog fakulteta, Beograd Alija Bejti, student Tehnikog fakulteta, Zagreb Duanka Bojani, asistent Instituta za nacionalnu istoriju, Skoplje Dr. Branislav urev, direktor Orijentalnog instituta, Sarajevo Nedim Filipovi, docent Filozofskog fakulteta, Sarajevo Hamid Hadibegi, nauni saradnik Orijentalnog instituta, Sarajevo Mul),amed Hadijahi, pravnik, Bijeljina Adem Handi, asistent Orijentalnog instituta, Sarajevo Dr. Hali! Inalcik, Do~ent, Dil, Tarih ve Co!!rafya fakiiltesi, Ankara, Tiirkiye Muhamed Kantardi, profesor. Srednje tehnike kole, Sarajevo Hamdija Kreevljakovi, nauni saradnik Zavoda za zatitu spomenika kulture prirodni rijetkosti, Sarajevo Teufik Mufti, profesor; Orijentalni institut, Sarajevo Mehmed Mujezinovi, konzervator Zavoda za zatitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti, Sarajevo Muhamed A. M.uji, asistent Orijentalnog instituta, Sarajevo Omer Mui, knjiniar Orijentalno<r instituta, Sarajevo Dr. Sair Sikiri, vanredni profesor Filozofskog fakulteta, Sarajevo Hazim Sabanovi, nauni saradnik Orijentalnog instituta, Sarajevo Rade Uhlik, nauni saradnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo