ESTETIKA

- pojam estetika potjee od grke rijei aisthetos (osjetilni, opaajni) - filozofska

disciplina koja za objekt istraivanja ima lijepo i umjetnost, to znai da propituje kriterije stvaranja, doivljavanja i vrednovanja lijepog, odnosno umjetnosti (kao eminentnog podruja lijepog)

1 - Uvod. Definiranje estetike kao filozofske discipline

Da bismo ispravno definirali estetiku potrebno je postaviti pitanje: to je to lijepo! - stavlja se veliki naglasak na estetizaciju, koja se doga"a u trenutku kad ljepota postaje izdvojena, kad je ona cilj same sebe# $ada se ljepota pripisuje svakoj stvari, tada ona kao takva (ljepota), gubi transcendentalnu dimenziju#

- estetizacija je maska te%niciranom svijetu# $ada se gubi jednostavnost istine onda je

jasno da se istina rastvara u jedan stil& estetizacija se osloba"a u neutemeljenosti ' osobna interpretacija# (jepota se poistovje)uje sa osobnim ukusom koji je kroz vrijeme podre"en promjeni, prema emu tada i odre"ena stvar gubi na vrijednosti# *ojam ljepote lien je svoje teine jer se izostavlja njegova mistina dimenzija, te se gubi odre"eno stra%opotovanje prema njenom pojmu# + dananjoj estetizaciji uzima se samo ono povrno i lako, dok se izbjegava ono teko slijede)i logiku korisnosti i vlastitog uspje%a, no pravi umjetnik kad stvara ne brine o prodaji ili komercijalnom uspje%u svog djela# ,azmiljanje o pravoj ljepoti ima jedno formiranje, odnosno oblikovni karakter te stoga kontempliranje o ljepoti formira na karakter i osobnost# (npr# otkri)e nekog djela, moment spoznaje nam proiruje vidike) (jepota pretpostavlja sloenost u svom svojem bogatstvu kada se govori o estetici pritom promiljanje o lijepom ima jedan filozofski aspekt# -stetika trai korijene/uzroke ljepote - filozofsko poimanje propituje vrijednost i ulogu ljepote, pita zato ' raspravlja o ontolokoj vrijednosti ljepote koja nije vezana za ukus# .eko je definirati odakle proizlazi ljepota, ali u pravilu se smjeta u sferu iznad naeg svijeta, neto na emu ovaj svijet participira - ljepota ima odre"enu formu pa ak misao izreena u pjesmi ima odre"enu formu, zvuk u pjesmi tako"er ima odre"enu formu - /eka je forma lijepa ako prema njoj imamo senzibilnu i intelektualnu ugodu# .ako da je s%va)anje ljepote vezano s uitkom koji proizlazi iz spoznaje te ljepote# /ije rije o senzibilnom uitku ve) i o onom intelektualnom, koji se potom sputa u osjetila pa prema tome postaje i senzibilni (prvo intelektualni, a onda tjelesni uitak)#

Ljepota je predmet uma jer samo um moe s%vatiti jedan beskraj - kada um spozna taj odre"eni beskraj javlja se radost , radost spoznatog objekta - radujemo se savrenom# (jepota kao takva se nudi, daje (npr# rua koja lijepo mirie), zadivljuje, ljepota pronalazi duu promatraa#

- estetska kontemplacija jest stanje smiraja, jer se pogled zaustavlja na objektu te ga

apsorbira u njegovom autonomnom obiljeju ' ova estetska kontemplacija ne znai biti izvan sebe, ona nije neto pasivno ve) potpuna svjesnost sebe- jedna aktivna stvarnost, djelotvorna aktivnost# (npr# aktivnost tuge prema nekoj ljudskoj drami, pri gledanju tragedije vodi do du%ovnog proi)enja, katarze) moderna estetika tvrdi da ljepote nema u prirodi, ve) samo u ljudskim predmetima estetika je dakle filozofska disciplina, refleksija nad estetskim iskustvom# 1vo iskustvo ulazi u svako iskustvo lijepog, te ima zadatak do)i do univerzalno korektnog zakljuka, ali bitno je naglasiti da polazi od iskustva te je radi toga filozofiji potrebno iskustvo umjetnosti#

2-

dnos etike! poetike i kritike "#jetnosti

2am pojam estetike i irina tog pojma - u antikoj filozofiji taj pojam nije ni postojao

- problem pojma se odnosi na njenu narav i ogranienja (irina pojma: moe li se iriti
na runo)u ' estetika runo)e) - 03# stolje)e 'estetika koja je do tada bila teorija ljepote postaje : nauk o senzibilnosti, teorija o osje)anju, ljepota se svodi na utisak te se na kraju pojam umjetnosti i ne vee uz ljepotu# /jemaki filozofi 03#st# stvaraju distinkcij" iz#e$" estetike i op%e teorije "#jetnosti& 1p)a teorija umjetnosti je usmjerena na prouavanje umjetnosti u njenim te%nikim, psi%olokim, etikim te socijalnim aspektima dok je estetika neto sasvim drugo#

- promjena perspektive: lijepo vie nije objekt nego rez"ltat "#jetnosti te se

ograniava pojam ljepote na umjetnost bilo u smislu da se ne poznaje druga forma ljepote nego umjetnika te bilo da se svaka ljepota s%va)a kao rezultat umjetnosti# ( dakle pojam ljepote je ogranien na umjetnost: pjesme, slikarstvo dok se ne nalazi u prirodi)

 Filozofski karakter estetike

-stetika nije samo 5dio filozofije6 nego cijela filozofija, osobito ako je prije svega zanima razmiljanje o problemu ljepote, a onda i umjetnosti# (jepota vezana uz dobro predmet je filozofske metafizike& ljepota - ovjek7personalistika filozofija# - nema aspekta filozofije u koji ne ulazi estetika - konkretna estetika pitanja, koja se odnose na pojedini predmet, jesu filozofska# /emogu)e je na jedan umjetan nain deducirati estetiku iz nekog filozofskog sustava, gdje bi filozof mogao uokviriti fenomene umjetnosti u okvir ve) odre"ene i spremne filozofije neovisno o samom umjetnikom iskustvu# 8ilo je pokuaja da ju se smjesti u okvir idealistike filozofije, tako je primjerice kod 9egela estetika jedna od etapa u sustavu filozofije# :ilozof nije u stanju dati od sebe formu, estetiku tako da se mora obratiti estetskom iskustvu , to jest iskustvu umjetnika, kritiara#

- filozof ne uspijeva govoriti o umjetnosti ako ne promatra njenu problematiku panoramski, tek nakon ega iskustvo umjetnika i rasprave kritiara uzdie na spekulativnu razinu ovaj kontakt s iskustvom moe s druge strane postati surovi empirizam, te u tom sluaju jedino kritiari i umjetnici mogu govoriti o pitanjima estetike# -stetika time gubi svoju filozofsku narav i autonomiju jer se identificira s kritikom, poetikom ili pojedinanim programima umjetnosti# estetika ne moe biti samo filozofska, ona je spekulativna refleksija nad estetskim iskustvom u koje ulazi svako iskustvo lijepog ili svako iskustvo umjetnosti # $ao filozofija ona ima zadatak do)i do univerzalni% teoretski% zakljuaka polaze)i od iskustva koje je uvijek otvoreno i povijesno, radi ega se i sama filozofija uvijek obnavlja i uvijek pronalazi nove probleme stimulirane iskustvom (primjerice u umjetnosti se ne moe zadrati neki pravac ve) mora biti otvorena za novo - prije su u umjetnosti vladali geometrijski oblici, ulje na platnu, a danas reljef boja - koristi se dosad 5nezamislivo6)

- estetika je toka susreta dvaju puteva filozofske refleksije:

0# put prema gore - indukcija ' koja izvlai univerzalne rezultate iz konkretnog iskustva 4# put prema dolje - dedukcija - koja se koristi tim rezultatima kako bi estetiar interpretirao to iskustvo i rijeio odre"ene probleme (estetsko) iskustvo u filozofiji je u istom trenutku objekt razmiljanja i verifikacija misli, a misao koja iz tog iskustva nastala je u istom trenutku rezultat i vodi kroz interpretacije iskustva u estetici veliku vanost ima dijalog: ona trai plodonosan susret izme"u filozofa i ostali%: umjetnika, povjesniara, kritiara i drugi% zainteresirani% problematikom lijepog i umjetnosti, poput psi%ologa, sociologa, pedagoga, te%niara i inenjera (svatko od nji% ima kompetentnost na svom podruju zapaanja) - sva su ta zapaanja odvojena jedna od drugi%, te kao takva su nesposobne za univerzalnost i sistematinost sjediniti razliita iskustva moe samo filozofija ;

- filozofija treba biti u stalnom kontaktu s estetikim iskustvom - ona ga produbljuje

stavljaju)i ga u arite spekulativnog ispitivanja i sustava obrade# -stetika ima interdisciplinarni pristup rjeavanja problema te interdisciplinarni odnos prema kulturi

Estetika i poetika
1vdje se ne radi o poetici s%va)enoj kao znanost o knjievnosti teorije pjesnitva, ve) poetika Kao opa teorija koja istrauje bitne znaajke stvaralatva, doivljavanja i djelovanja odreenih umjetnikih formi te ima i pragmatiki karakter ! -stetika je filozofija i u tom smislu ima isto spek"lativan cilj, jer tei stvaranju odre"enog pojma i definicije umjetnosti (misaoni i spekulativni pojmovi)# '(oetika je pro)ra# "#jetnosti u kojem je ukljueno vrenje umjetnike aktivnosti ona prevodi u normativne i operativne termine odre"eni ukus, koji je na svoj nain cijela du%ovnost jedne osobe ili epo%e prenesena na podruje umjetnosti# +mjetnik nema potrebu za spekulativnim pojmom o umjetnosti - njemu je dovoljno imati neki ideal koji kao takav ima normativni karakter, tako da je umjetniku dok radi vanija poetika nego estetika# - ono to filozof ima re)i o umjetnosti je vrlo specifino - umjetnik stvara iste forme, umjetnike forme nisu stvarane radi neega, one imaju svoju vrijednost i kao takve ovjeku daju zadovoljstvo <a umjetnost je bitna odrednica to to je ona isto formiranje sve ostalo to se moe re)i o umjetnosti i onome to bi ona kao takva mogla predstavljati, gleda pojedinane poetike# - pojedine od ti% poetika umjetniku preporuuju prikazati stvarnost kao u programima neke realistike, naturalistike ili veristike umjetnosti& postoje i neke druge umjetnosti koje tvrde kako se stvarnost treba preoblikovati u proces idealizacije - druge pak poetike pozivaju umjetnike da deformiraju stvarnost, tre)e opet od umjetnosti za%tijevaju izmiljanje neke nove, neuvene stvarnosti koja bi bila apsolutno neovisna o bilo kakvoj iskustvenoj provjeri (dovoljno je misliti na seriju nadrealistiki%, kubistiki%, dadaistiki%, apstraktni%, i konkretni% poetika) - pored toga se nalaze one poetike koje od umjetnika trae izraavanje osje)aja, dok ima i oni% koje ele iskljuiti lirski i emotivni karakter s estetikog stajalita sve su ove poetike jednako legitimne# :ilozof, koji se brine oko donoenja odre"enog pojma umjetnosti, mora odrati ivim iskustvo injenica u umjetnosti, ali ne dati sebi pravo stvaranja zakona na podruju umjetnosti (jer to pravo pripada samo stvarateljima - umjetnicima) - dakle, neovisno o tome prikazuje li umjetnik u nekoj vrsti umjetnosti (ili deformira, stvara, izraava ili proizvodi), za uspje% njegovog rada potrebno je samo jedno, a to je da on kao umjetnik oblikuje, formira, i da rezultat njegovog formiranja bude forma koja ne namjerava biti drugo nego forma - formiranje je u biti sama poetika, tj# =deal umjetnosti koji vodi umjetnika - umjetnik nije obvezan krenuti od nekog ve) unaprijed oznaenog pojma ljepote (iako su u renesansi postojale kole, npr# >ic%elangelova) ?

- samo kada formira radi formiranja umjetnik ostvaruje umjetniko djelo koje ima potencijal biti uspjeno dovreno i cjelovito, i tek tada uspijeva proizvesti ljepotu

Ljudsko iskustvo i njegov formativni karakter

- bit svakog ljudskog iskustva i djelatnosti jest da su ona jedno odre"eno formiranje (npr# bit aktivnosti govora je oblikovanje), te ono po svojoj naravi ima ideju gibanja, dinamike - nae iskustvo je uvijek aktivno, a u formiranje se nalazi u fokusu tog iskustva - u formiranju ovjek tijekom same radnje izmilja 5modus operandi6: aktivnost formiranja je uvijek takva da na specifinom podruju u isto vrijeme proizvodi i izmilja nain na koji trebaju biti uinjena djela koja ostvaruje - op)enito gledano, svako se ljudsko iskustvo prenosi u djelovanje - te je u samoj biti svakog djela upravo initi koje je prisutno u proizvodnim i mislenim djelatnostima - injenje!- ne doga"a se niti sluajno niti otprilike, nego odgovara odre"enom pravilu, koje pak jo nije determinirano i ogranieno ovjek radom definira pravilo djela dok ga ini te koncipira djelo proslje"uju)i naprijed& on projektira djelo u samom inu realiziranja djelo se konstruira na temelju jednog nutarnjeg zakona organiziranja - nutarnji zakon se trai u istom aktu u kojem se otkriva rjeenje problema - neki su smatrali da je djelovanje umjetnika pod utjecajem 5genija6, te da se time razlikuje od obinog ljudskog djelovanja djelovanje koje je vlastito umjetnosti proizlazi iz intencionalnog i pragmatinog naglaavanja

"ro#lem specificiranja umjetnosti $ Ljudsko iskustvo i njegov umjetniki karakter - sva ovjekova djela imaju aspekt inventivnosti i novotarstva, kao uspjele forme imaju
na neki nain i umjetniki karakter prema tome, svaka uspjela forma uz moralno i spekulativno vrednovanje iziskuje tako"er i estetiko vrednovanje ovo vrednovanje djela navodi na ontoloko promiljanje o ljepoti (koje pak ne znai ponititi ljepotu u pojmovima dobra i istine, niti reducirati to dvoje na pojam ljepote) svaka uspjela stvar, od one najjednostavnije do one najsloenije, trai da je se ini umjetniki ' djelo ne moe uspjeti ako nije dovrena i tono odre"ena forma (a odre"ena forma pretpostavlja savrenstvo) estetiko vrednovanje nije odre"eno iskljuivo za podruje umjetnosti - estetiki se moe vrednovati svako djelo, svaka ostvarena vrijednost neka radnja, krepost ili govor nisu samo metafiziki lijepe djela ne bi mogla biti promatrana kao lijepa kad ne bi imala formu, jer jedino kao forme pokazuju karakter uspje%a ili drugim rijeima ljepote estetika teorija prepoznaje umjetniki karakter u cjelokupnom ljudskom iskustvu (to proizlazi iz intimne nutarnje potvrde tog istog ljudskog iskustva) u umjetnosti se nalazi i cjelovitost ljudskog ivota, te postoji neki umjetniki aspekt u cjelovitom du%ovnom ivotu, no umjetnika djelatnost ima autonomnost koja joj ne dozvoljava pomijeati se s nijednom drugom djelatno)u jedinstvo umjetnosti s drugim djelatnostima nalazi se u formiranju& umjetnost je isto% specifino i intencionalno formiranje @

- *isto for#iranje je in u kojem se itav umjetnikov ivot postavlja pod znak formiranja njegove misli, razmiljanja, djelovanja, obiaji, tenje, afekti ' svi beskrajni aspekti njegova iskustva poprimaju formativni pravac - specifi*nost for#iranja znai da umjetnik misli, osje)a te naposljetku vidi da bi formirao umjetnost se ne osvr)e na zakone i ciljeve koji joj se name)u - nego sama sebi postavlja vlastite zakone, odnosno sama sebi postaje zakonom - intencionalno for#iranje znai da umjetnik djeluje7formira s nakanom stvaranja umjetnikog djela isto formiranje u umjetnosti se ostvaruje u punoj slobodi (koja je rezervoar svi% mogu)nosti), no ne treba se misliti da bi ova izriita afirmacija slobode dovela umjetnost do puke samovolje sloboda umjetnosti nije plod nekakvog povezivanja s povrno)u ili pak du%ovne odsutnosti, nego kao sve prave slobode i ova za%tijeva osvajanje, otkrivanje (jer umjetnik stvara svoje djelo, ali ga istovremeno pronalazi dok ga stvara) - dok je u ostalim djelatnostima individ"alno pravilo djela ono to je u pojedinanom sluaju traeno od zakona ili od svr%e same djelatnosti koja se tu specificira, u umjetnosti je to ono to samo djelo, koje treba biti izmiljeno tijekom samog rada, trai da bi moglo biti uinjeno - u ostalim djelatnostima kriterij "spje+a je uvijek odre"eni zakon ili svr%a same aktivnosti koja se vri (djelo uspijeva jer je bilo uinjeno na u skladu sa za%tjevom tog zakona7svr%e), dok je u umjetnosti uspje% djela njegovo uskla"ivanje sa samim sobom, to bi se moglo nazvati imanentnim kriterijem - u ostalim djelatnostima djelo zadovoljava odre"enu svr%u koja je donoena od same djelatnosti - no u umjetnikoj djelatnosti svr%a i zakonitost ne dolaze izvana nego je svr%a i djelo postavljeno od samog djela - u ostalim djelatnostima ako slijedimo odre"ena pravila onda dolazimo do uspje%a (primjerice ku%anje po receptu), dok se u umjetnosti pret%odno ne zna nita i ne preostaje drugo nego rade)i ekati rezultat pa kaemo da pravi umjetnici posjeduju stra%opotovanje prema djelu, kreativnosti kao takvoj i stvaralatvu

&dnos umjetnosti s moralno'(u i s ljudskom mi'lju

- umjetnost kao takva proizlazi iz cjelokupnog ljudskog ivota (tako je sa moralno)u i milju), prema tome da bi umjetnika djelatnost mogla biti ista formativnost, isto oblikovanje ' ona za%tjeva da misao i moralnost budu iste# /ijedna spekulativna ideja, niti jedna etika misao ne mogu se nametnuti umjetnosti niti mogu podvrgnuti umjetnost svojim pravilima# - esto se u umjetnosti javljao problem morala i nemorala# /e moe se neka vrsta morala nametnuti umjetnosti jer umjetnik ne moe stvarati radi nekog morala (primjerice stvoriti neko djelo ne radi njega samog ve) radi nekog uvjerenja)# = iako ne mogu izravno utjecati na umjetnost, misao i moral su sastavni dio umjetnosti, a to proizlazi iz jedinstvenosti ljudske osobe# Aovjek se ne moe fragmentirati pa tako on ni ne misli bez etinosti#

- kad umjetnik zapone stvarati, mora se posvetiti svom djelu i da bi napravio savreno djelo, estetiki (poetiki) zakoni mu postaju moralni zakoni, tako da umjetnik mora biti vjeran toj svojoj dunosti stvaranja umjetnikog djela # - budu)i da sav du%ovni ivot umjetnika ulazi u stvarano djelo ne moemo dijeliti etiki ivot umjetnika od etinosti djela#

, - (laton. U#jetnost kao #i#esis. Ideja ljepote. (et di#enzija erosa. "ovijesni pregled estetike
)ntika estetika - mnogi filozofi u antici su se bavili nekom vrstom umjetnosti, naje)e glaz *laton , Cristotel, *lotin no i prije samog *latona postojala su razmiljanja o lijepom, a i o umjetnosti, barem o razliitim vrstama# 0# pitagorejci - promatraju)i svemir u njemu uoavali sklad, kojeg su kroz matematiku predoili u formulu# Dlazbu su izrazito cijenili upravo zato to se na nju primjenjuju matematike zakonitosti (u *latonovoj "ravi opisuje se uloga glazbe u odgoju mladi% - bez upotrebe sentimentalni% melodija)# <vuk je donosio %armoniju, koju su povezivali s matematikom (npr# duljina ice i visina tona)# Edjelo #uzika starog vijeka sadri opis itavog niza glazbeni% ljestvica koje se danas vie ne upotrebljavaju - nae klape primjerice imaju elemente stari% grki% i korintski% napjevaF 4# sofisti ' tako"er raspravljali o $ars7umjetnosti, no kod nji% se govornitvo naglaava kao umjetnost, iji je cilj uvjeravanje - govor koji nije uvjerljiv nije niti lijep# >o) tog govornitva je uspore"ena sa umjetnikim izraavanjem (pjesma - govornik kao pjesnik svjestan svoje vjetine)# 2ofistima su logiki argumenti pritom bili nevani, presudna je bila vjetina - ovome se 2okrat estoko usprotivio, daju)i primat argumentaciji ;# *laton - u svojim djelima on tvrdi da umjetnost ima mo) orijentiranja osobe na sljede)a 4 naina: prema istini7dobru prema lai - dezorijentacija (koja pod naglasak stavlja emocionalnost, strasti, bolG) - *laton je kritizirao umjetnost, ali s druge strane i cijenio ljepotu to znai da umjetnost i ljepota nisu bile u uskoj vezi kao danas *laton postavlja sljede)a pitanja u vezi umjetnosti: 0# je li i u kojoj mjeri umjetnost kao takva pribliavanje istini! 4# ini li umjetnost ovjeka boljim! ;# ima li umjetnost edukativnu funkciju u drutvu ili je nema! ####a odgovori su negativni: 0# umjetnost ne otkriva istinu nego je skriva, a skriva je zato jer ona ne zna 4# umjetnost ne poboljava ovjeka nego ga unitava, zato to je lana ;# umjetnost nas ne odgaja jer se ona odnosi na neracionalne mo)i due, koje su nii slojevi nas sami% H

E*laton je bio prilino kruti% stavova prema umjetnosti uzimaju)i u obzir knjievnoumjetniku vrijednost njegovi% djela i njegovo divljenje 9omeru i drugim velikim umjetnicimaF - *laton smatrao da ljepota ima transcendentalnu vrijednost, koju pak mogu spoznati samo filozofi - ako bi umjetnik %tio dose)i tu vrijednost, on mora uspostaviti odnos s bogovima (muzama) im do"e do te spoznaje, on postaje filozof - umjetnik prema *latonu nema znanje, nego samo iracionalnu intuiciju - on ne zna objasniti ono to ini, on ne stvara radi spoznaje, ve) zbog boanskog dara# *rema tome ni umjetnost nije vjetina, ve) boanska sila# ovu boansku silu *laton uspore"uje s magnetom, na kojeg su prvo povezane muze# 1ne privlae umjetnike, na koje se nastavljaju svi ostali# <ato *laton odbacuje umjetnost! +mjetnika ljepota za *latona nije istinita - bilo koja ljepota koja je proizvod vjetine (te%ne) nije uzviena, istinska ljepota# 1n mjeri vrijednost ljepote prema istini ' koliko je ona istinitija, toliko je i ljepa# - *laton umjetnost povezuje s pojmom mimesis (oponaanje), i ona je prema *latonu upravo to u svakom svom pogledu - umjetnost je indikacija osjetilne stvarnosti - u njegovoj filozofiji s ontolokog stajalita stvari koje percipiramo odnosno spoznajemo osjetilima nemaju ontoloku vrijednost (istinski bitak)# 2tvari su imitacija pravog bitka - one su slika vjene paradigme =deja, u koje se ugledao Demiurg i poeo stvarati svijet umjetnost je imitacija Demiurgovog stvaralatva te je prema tome trostruko udaljena od svijeta =deja - umjetnost je odvojena od stvarnosti - prema tome za *latona je vrjedniji jedan korisni zanatlija od umjetnika koji imitira imitaciju ne znaju)i pritom krajnju svr%u svog djelovanja#

"latonova ontologija i gnoseologija

- nemogu)e je s%vatiti *latonovu kritiku umjetnosti bez s%va)anja njegove gnoseologije i ontologije - prema *latonu, iza ove realnosti7povrni% pojava postoji zakonitost koja se otkriva umom# <akonitosti, pojmovi i ideali su ideje i te ideje su postojanije i time stvarnije# =deje su stvarnije od naeg uma i sami% stvari i zakoni po kojima te ideje jesu ne prolaze i ne mijenjaju se# *laton kritiziraju)i dotadanje filozofe (koji su bili materijalisti) dolazi do novog kon%epta supstan%ijalnog nadosjetilnog svijeta - =deje su ono u emu je sadran pravi bitak, koji se moe spoznati samo razumom# 1ne izraavaju vjeno u pojedinanom, daju inteligibilnost neodre"enoj materiji kada ju za%va)aju# *o *latonu izme"u ovi% dviju sfera (=deja i osjetilnog) postoji odre"eno posrednitvo, ali idealno i realno su potpuno ontoloki odijeljeni i zato je potreban napon da se prije"e iz osjetilnog u nadosjetilno# (jepota je ideja, ona je transcendentalna& umjetnost nije direktna emanacija te =deje, ve) se ostvaruje tek posredovanjem osjetilnog, materijalnog svijeta# +mjetnik oponaa taj vidljivi svijet - tako da je umjetnost sjena sjene (mimesis kao oponaanje sjene)# 3

Enegativna vizija umjetnosti izraena je u "ravi I, @J3 b-cF K :=(1<1:= - bave se 0# sferom, svijetom =deja (koji je s%vatljiv definicijama i pojmovima) K <C/C.(=L- - bave se materijalnim svijetom (korisni) K +>L-./=M= - bave se imitacijom materijalnog svijeta (beskorisni) - slike su parcijalne, nemaju dosljednosti - temelje se na optikim varkama =# vjerodostojni slikari - prave kopije originala ==# nevjerodostojni slikari - donose fantazme koje su lane 8udu)i da *laton istinu procjenjuje prema istinitosti, za njega je opreno od ljepote lano# 1ponaanje u cjelini tei neem fantastinom, a ne istinskom - umjetnik je imitator koji se igra i kopira bez s%va)anja (a bez s%va)anja nema ni svr%e)# +mjetnici zanemaruju dobrobit drugi% ljudi i istinu, te i% iz idealne drave treba izbaciti - izuzevi pjesnike (ije djelovanje treba biti pod strogim nadzorom radi samog zdravlja zajednice)# +mjetnost, koja nema vrijednost u sebi, bi se trebala (ukoliko se eli spasiti) povezati s filozofijom i staviti pod pravila dijalektike# +koliko bi umjetnik kao filozof bio spreman do)i do istine, onda bi umjetnost bila poput dijalektike koja bi dovodila ljude do savrenstva ideje# *jesnitvo kao izvor spoznaje i du%ovne formacije koje nije imalo druge temelje nego miljenje i mit *laton bi zamijenio filozofijom#

*mjetnost kao odgojna funkcija

*o *latonu i slikarstvo i pjesnitvo, te svako drugo umije)e koje se temelji na neznanju, zapravo se temelji na subjektivnom miljenju# <bog toga ovakvo umije)e nema racionalni ve) emocionalni karakter - umjetnosti uzburkavaju strasti koji% se pametan ovjek treba kloniti 5>i bismo se crvenjeli kad bismo sami vrili one ludosti u kojima uivamo kao gledaoci#N - kod Cristotela umjetnost ima odgojnu funkciju proizvode)i katarzu koja proi)uje duu - prema *latonu ono to je uitak ne bi trebalo biti odvojeno od pravednog i istinitog, jer uitak radi samog uitka kvari ljude# Daleko je moralna korist i moralna istina# gube li umjetnika djela na vrijednosti ako donose nemoralne teme! *laton smatra da se u dravi odgoj djece ne moe povjeriti pjesnicima i ostalim umjetnicima, jer se drava ne smije temeljiti na lijepim umije)ima i neozbiljnom znanju - umjetnika djela trebaju imati didaktiku vrijednost - te zbog toga *laton doputa odre"enu umjetnost u kojoj se %vale vrli ljudi, a ne pjesme koje %vale primjerice malodunost i potitenost

*laton je traio izbacivanje 9omerovi% sti%ova u kojima se pie loe o zagrobnom ivotu, te tuni% pjesama jer umanjuju sranost i odvanost i ire defetizam# *laton 9omerovu kvalitetu nikad nije osporavao, me"utim ta kvaliteta je ono najopasnije jer izaziva veliki uitak kojem se lako prepustiti# ,ijeima i stvorenim slikama 9omer uzbu"uje duu i ar njegovog stila *laton smatra opasnom jer prua uitak onome tko se prepusti njegovim djelima - kad uivanje nije plod mudrosti, ono tada budi najnie nagone# 8itna karakteristika umjetnosti je u tome da formira pravednog ovjeka kao dio idealne drave# *laton dri da glazba ima odre"enu ulogu u odgajanju te da ritam i %armonija koji prodiru u dubinu due u nju unose plemenito dranje# Dlazba dui daje zdravlje# E5prekomjerna glazba loa kao i prekomjerna atletika6 - pravilo zlatne sredineF *jesnik bi u idealnoj dravi tmogli nastaviti s djelovanjem, ali bi se trebali drati odre"eni% pravila - stvarati samo ukoliko nji%ove poruke formiraju ljudsku duu# $roz refor#" #itova i poezije *laton eli osloboditi umjetnost od 6veliki% prijevaraN& potrebno je proistiti umjetnost od one vrste poezije po kojoj bi mladi vjerovali da je dozvoljeno initi nepravedna djela (kao to su to primjerice inili %eroji i bogovi)# <a *latona je na neki nain najuzvienija umjetnost bila ona izraena od strane 2okrata - on je umjetniko djelo stvarao svojim ivotom, a remek djelo je on sam# (umjetnost je tu da nada%njuje, no 2okratov ivot i smrt vie nada%njuju od bilo koje umjetnosti)# 2okrat je filozof i svojim primjerom preputa se istini, dozvoljava joj da bude mjerilo njegova ivota# (latonov estetski ideal isti je kao filozofski ideal : mjeren je bitkom, onim univerzalnim, koji je vie izraen u smrti 2okrata nego u najboljim komadima pjesnitva +mjetnost proizlazi iz boanske inspiracije, a umjetnici su obuzeti boanskom poezijom - theia mania EOiki prijevod: pojam koji koristi *laton i njegov protagonist 2okrat da bi opisali 6uzvieno ludiloN, neuobiajeno stanje uzrokovano boanskom intervencijomF ' entuzijasti opsjednuti boanskim *laton je oduvijek bio pjesnik, ali je stvorio novu vrstu pjesnitva koja se naziva filozofska poezija# Dok postavlja pitanje vrijednosti umjetnosti, upravo njegovi dijalozi imaju visoku umjetniku vrijednost#

0P

Ljepota kod "latona

*laton kritizira umjetnost na temelju istine# (jepota pjesnika, a op)enito i umjetnika ljepota nije ona prava ljepota, koja je za%tjevna jer joj je dunost biti povezana s istinom# .raenje istine je jedina garancija ljepote, dobrote i autentine sre)e# 2luiti istini znai odre)i se bivanja mjerom stvarima i dopustiti biti mjeren od strane univerzalnog, kako bi se na taj nain utjelovila ljepota u ivotu# <a *latona sluiti istinu znai biti u stanju u osjetilnom svijetu prepoznati =deje to je omogu)eno sposobno)u ana#nesis (prisje)anje na =deje), jer je ovjek ono to vidi ve) prije vidio u izvornom obliku - u svakoj vidljivoj stvari postoji trag nadosjetilnog 1no to je D18,1 u inteligibilnom svijetu u odnosu na inteligibilne stvari, to je 2QL-.(1 u vidljivom svijetu u odnosu na vidljive stvari# ##u tom D18,+, 2QL-.(+, 2+/M+ nalaze se sve stvari, i te se stvari spoznaju (od strane filozofa) u dui nakon mnogi% diskusija o toj temi i nakon pri%va)anja toga ivotom# (*isma Q==, ;?0 c-d)

Eros
8ez prijelaza prema transcendentalnom nema ni umjetnosti ni filozofije, a snaga koja potie na to uzdizanje je E+&,# -ros je u grkoj mitologiji bog ljubavi, strasti i poude# <avisno o tumaenjima, -ros je sin Cfrodite i Cresa (ili 9efesta) ili pak primordijalno utjelovljenje ivotne sile nastalo iz kaosa# (ijepo se nalazi u samoj strukturi bitka - ono ima funkciju pokazivanja, odnosno objavljivanja ideje Dobra# >itoloki lik kojeg *laton pojanjava u filozofskom kontekstu povezuju)i ga s idejom (ijepog: -ros je potresen ljepotom i tei za time da ju dostigne, zbog ega ga *laton u sljede)em opisu uspore"uje s filozofom# =# *laton -rosu daje kozmiku dimenziju - za njega je on veza koja dri itav svemir zajedno (spoj prolazni% vrijednosti i besmrtnosti, vjenosti i smrtnosti)# -ros u sebi sjedinjuje sve, i to preko sklonosti (ijepom koje je u slubi Dobra# 1no prema emu bismo po *latonu trebali imati najve)u ljubav je svijet =deja, a nadalje me"u njima ideji Dobra# ==# -ros je stvaralaka snaga u lijepome R tra-enje #esmrtnosti - on je uvijek siromaan, ezne za ljepotom i trai ju# 1n je snaga koja animira sve ovjekove djelatnosti koje tee Dobru (snaga koja trai dobro putem stvaranja (ijepog) to traenje Dobra preko (ijepog sadri tenju prema besmrtnom, to je najdublja potreba svakog smrtnika& stvaranjem lijepi% djela ovjek tei nastaviti se u novim generacijama (u antikom poimanju nadilaenje smrtnosti naziva se stanjem u kojem je ovjek 5blizu bogovima6) Ea)ape - bezuvjetna ljubav koja se daje& uzviena ljubav koja ljubi da bi se davala, dok %elenistiki -ros ljubi da bi primioF 00

===# -ros i filozof dva su lica iste medalje - radi dimenzije posrednitva, *laton -rosa identificira s p%ilo-sop%om -ros se nalazi izme"u neznanja i mudrosti, koja je za *latona najljepa postoje)a stvar jer ljepotu mjeri po istini - -ros je ljubav prema (ijepom, zbog ega je nuno da on bude i filozof =Q# -ros prikazan kao ona snaga koja preko gledanja (ijepog dui daje krila, koja ju nose prema Cpsolutnom - tako je on veza sa beskrajnim, jer kako je mudrost najljepa stvar ona je i najistinitija, pa kao takva je veza s beskrajnim (=dejama) i pomae dui da se prisjeti anamnesis - beskrajne ljepote

&ostoji ' nivoa ljepote ( )rosove ljestvi%e*

0# ljubav prema ljepoti koja se nalazi u bi)ima - u obliku emocije koja preko gledanja proizvodi tenju prema ljepoti prisutnoj u bi)ima u razliitim formama 4# ljubav prema ljepoti due - u ljepoti due oituje se istinska ljepota ovjeka, dok je ova tjelesna samo privid ;# ljepota ljudski% djelatnosti i zakona - ovo su tvorevine ljudskog du%a, a ljepota ovog tipa nalazi se u %armoniji ispravne mjere iz koje proizlaze kreposti E4# i ;# stupanj temelj su idealne draveF ?# ljepota u znanostima - najtei nivo za razumijevanje& povezano s Cristotelovom #etafizikom,0;# knjiga# ,ed, prava mjera i definiranost bitne su karakteristike lijepog ' matematika kao temelj znanosti @# ljepota u sebi ' najuzvieniji stupanj, moment u kojem se (ijepo prikazuje S (ijepo je ovdje zapravo Dobro, koje se prikazuje preko (ijepog 9ijerar%ija (jepote ukazuje na ontolo'ku hijerarhiju (%ijerar%iju bitka): bi)e je lijepo koliko je istinito, koliko ostvaruje ideju (%ijerar%ija ljepote)& prema tome, bi)e je istinito u onoj mjeri u kojoj ostvaruje svoju bivstvenost (%ijerar%ija bitka)# - ova skala podudara se s dijalektikom, koja polazi od osjetilnog to je, dakle (jepota u sebi i to podrazumijeva spoznaja (jepote! *laton (jepotu ne izjednauje s Dobrim u sebi i s Lednim (ona nije prvi princip kao oni), ali je s njima povezena# $ad filozof trai uzvieno poelo, Dobro ' pronalazi (ijepo# (jepota se lake uoava od principa jer je njeno svojstvo izgledati, pojavljivati se - ona reflektira princip i time upu)uje na njega# /jen privilegij je s%vatljivost7inteligibilnost i nje poziv# +loga (ijepog je dovesti do principa, jer ono prikazuje prisutnost principa u osjetilnom ' vidljivi sjaj lijepoga je posrednik koji vodi do inteligibilne i transcendentalne stvarnosti# =deja Dobra u sebi sadri ljepotu, proporciju i istinu, istovremeno i% nadilaze)i# $riterij svake ljepote po *latonu je identinost, transcendentalnost# =dentinost =deja koja je direktno povezana s Dobrim u "ravi i s Lednim ' to se nalazi u nepisanom nauku, po kojem bi Ledno bilo apsolutna mjera o kojoj ovisi sve to postoji#

04

&ostoje + mogue interpreta%ije &latonova nauka o Lijepom*

0# oni koji *latona vide kao nemirnog istraivaa koji preko svoji% dijaloga istrauje prvi princip 4# drugi interpreti prouavali su nepisani nauk - dupliciranje principa# *laton govori o prvom principu, ali i o dijademu!# /auk o tom prvom principu se moe spoznati, ali se o tom ne moe misliti: ako bi princip Ledno ili Dobro mogli spoznati preko ,-DC, tada bi (jepota ulazila u red matematike, a %armonija je ona koja otkriva misterij ljepote S ako se misterij i sjaj ljepote pokazuju preko reda, red bi se mogao svesti na matematiku, a ljepota bi se prema tome nalazila u razliitim omjerima ' primjer nalazimo u ar%itekturi i skulpturi antike Drke# Cko bi princip Dobro i Ledno ostajali nes%vatljivi i nedodirljivi, (jepota bi bila svjetlo koje upu)uje na Dobro ili Ledno ' oni se ne mogu objektivirati i definirati# (judski um ne moe u sebi do)i do prvi% principa ' pred osjetilnom ljepotom dua spoznaje koliko je udaljena istinska stvarnost u njenoj nadosjetilnoj naravi# - samo (jepota u svojoj tajanstvenosti i neprevarljivosti kao istinska slika nadosjetilnog moe orijentirati ivot ovjeka <a *latona misterij ljepote sastoji se u tome to ljepota ukazuje da je ovjekov razum nesposoban prodrijeti u istinu# *laton kae kako umjetniku (jepota ne daje entuzijazam te ne vodi k Dobru, tj# principu ve) i% 5paralizira6 u jednoj lanoj kontemplaciji sjena#

- - Aristotel. (ovezanost ljepote i prvo) principa.

<a razliku od *latona on umjetnosti daje ve)u vanost# Cristotel ne dovodi u sumnju da je ljepota u prvom principu te naglaava transcendentalnu stvarnost# <a razliku od *latona, kod Cristotela je ljepota vie povezana s aktom nego formom# .jepota " akt" - do prvog principa uzdie se preko kretanja, te je zbog toga Cristotelu prvi princip isti akt ' nepokretni pokreta, misao koja misli 'vjena supstancija u aktu# /auk o transcendentalnom: - povezuje lijepo, dobro i istinito ' ove transcendentalije se nalaze u prvom principu pa se te stvarnosti prenose na ostale supstancije te su sve jedne, dobre i istinite# Cristotel argumentira nunost neop%odnosti prvog pokretaa, koji je nepokretan ali pokre)e kao prvi objekt elje i uma - pokre)e se eljom# .aj nepokretni pokreta je najpoeljniji i najinteligibilniji te na najve)i nain on mora biti istinit, dobar i lijep ' sve dimenzije se podudaraju# 8udu)i da je ova supstancija jedna, ona je u istom aktu te mora biti prva i najsavrenija# 2ve ostale supstancije ovise o nepokretnom pokretau, tako da su sve stvarnosti lijepe, dobre i poeljne# (jepota i Dobrota tako postaju kvalitete svakog bi)a# 2vaka savrenost u pojedinom bi)u, najsavrenija je u nepokretnom pokretau# /epokretni pokreta je maksimalno Ledno, isti akt te najuzvienija istina (#etafizika, 04# glava)#

0;

*itanje: kako od nepokretnog pokretaa polazi to savrenstvo na ostale supstancije! *laton to pojanjava participacijom# - (ijepo je ono to ima vrijednost u sebi i to bi zbog toga trebalo biti izabrano# Da bi ovjek zadobio moralnu ljepotu (za Cristotela sve su kreposti lijepe), on treba vriti ono to je lijepo# 2va Cristotelova etika je postavljena na tome da su lijepo i dobro vidljivi preko kreposnog ivota# 5ovjek se treba odluiti na %rabro djelo jer je lijepo i nije kukaviluk6 2amo je kreposna osoba sposobna u lijepom koje ga okruuje odrediti to je uistinu dobro# 5 $repostan je onaj koji od moralne ljepote ini ideal svog ivota#6 - tako"er i u svojoj etici Cristotel zadrava vezu izme"u Dobra, =stine i (jepote - praktino ivjeti uistinu nije drugo nego ostvarivanje ovjekove savrenosti, njegove svr%e ovjekovo djelovanje poprima istinitost njegovim nainom ivota, to je povezano sa sretnim ivotom

/ - (oetika. 0ovost Aristotelovo) s+va%anja mimesisa. 1ilozofski prist"p tra)ediji. *mjetnost kod )ristotela
- Cristotel usmjerava posebnu pozornost na temu umjetnosti, dok je promiljanje o samoj ljepoti fragmentirano (najvie u )ti%i) - sa svojim djelom &oetika ili , pjesnikom umijeu on postaje prvi veliki teoretiar tragedije - Cristotel veliki dio u )ti%i posve)uje argumentaciji o ispravnom ivotu, dok se u *oetici bavi umjetnikim djelovanjem -a podruju ljudskog djelovanja .ristotel razlikuje sljedee forme znanja* T teoretsko T praktino T proizvo"ako na temelju ove podjele nalaze se i ostali imbenici metafizikog i antropolokog karaktera 2 umjetniko djelovanje je za Cristotela kao i kod *latona imitiranje7mimesis - rad koji imitira, vjetina imitiranja - no ovo imitiranje nije samo umjetniko reproduciranje prirode# - pojam imitacije bio je posvojen od strane razliiti% teoretiara umjetnosti - umjetnost je prema Cristotelu mimetiki rad, a to je neto to ovjek nosi u svojoj naravi, (ovjek je po funkcioniranju, modusu svog bitka prisiljen imitirati) <a razliku od njega, *laton imitiranje smatra negativnim# /ovjekova naravna sklonost imitiranju je opravdana iz + razloga* =# spoznajne korisnosti ==# zadovoljstva koje ono proizvodi preko imitiranja ovjek zadobiva svoje prve spoznaje (uenje), u isto vrijeme ono je izvor zadovoljstva

0?

0a potpunije shvaanje mimetikog djelovanja obratiti panju na + .ristotelova aspekta* 0# mimetiko djelovanje u sebi i djelovanje subjekta ukoliko proizvodi umjetnost 4# objekt same imitacije ' jasno je da nije svaka imitacija umjetnost, niti je svaki predmet umjetniki + imitacijskom predstavljanju potrebno je razlikovati i produbiti objavljuju)u ulogu u odnosu na subjekt i na objekt ' 2+8L-$. je prisutan u proizvodnji svoje umjetnosti, pa stoga umjetniko stvaralatvo nije jednostavno i anonimno reproduciranje onoga to priroda nudi umjetnik sebe uranja u djelo, svojom on osobno)u je prisutan u svemu to stvara i time ini svoje djelo jedinstvenim# 2vako djelo iznosi unutarnji svijet samog umjetnika# (Cristotel u -ikomahovoj eti%i naglaava kreativnu dimenziju djelovanja#) - za *latona vjetina ili te%nika rada ( te+ne) nije drugo nego reproduciranje neega ' najsavrenija umjetnost je Demiurgova, koji kopira i prenosi u materiju =deje i principe: on postavlja red u nered svijeta .ristotel shvaa da je ljudsko djelovanje 1bilo ono etiko ili proizvedbeno2 daleko kompleksnije* U etiko djelovanje (praVis) ' nije jednostavno apliciranje univerzalni% istina, koje se nalaze u =dejama i principima, u posebne okolnosti nai% ivota (nuno je promisliti o etikim principima& svaka okolnost tako"er iziskuje drukije djelovanje) - etika tako postaje mudrost koja pokazuje kako iz univerzalni% principa izvesti praktina i kreposna djela *ri etikom (ili produktivnom) podruju postoje 4 tipa spoznaje: =# +/=Q-,<C(/C ' ona koja ne gubi svoju praktinu vrijednost, zbog svr%e kojoj je usmjereno (koja ne mora biti iskljuivo spoznajna) ==# *,C$.=A/C ' vezana uz pojedine objekte S postoji dakle etika, znanje o ljudskom djelovanju koje na op)em planu determinira ispravan ovjekov ivot& onda postoji mudrost, koja je znanje o dobrom djelovanju u svakoj okolnosti (ovdje bi ona za Cristotela bila krepost, a ne spoznaja)

.ehne
- izdvojena na podruju proizvodnje S u njenoj "niverzalnoj di#enziji ona je znanje o tome kako raditi stvari (vjetina) - ona je plod razmiljanja koja racionalizira spoznaju# Drugi vid te%ne je u di#enziji na"ke: neto to se zna initi jer je zadobivena odre"ena vjetina ' tad vie nije potrebno posebno razmiljanje o odre"enoj radnji (primjerice vonja bicikla) S potrebno je vjetinu ukrotiti, izvjetiti se 1bje ove dimenzije te%ne su nor#ativno znanje, usmjereno na onoga tko radi, ali takvo znanje nije dovoljno za umjetnika - umjetnik se ne moe ograniiti na apliciranje univerzalni% pravila - u ovom kontekstu se moe s%vatiti i dio iz &oetike gdje Cristotel smatra kako neija spoznaja ivotne tragedije nije neto to osposobljava ovjeka za pisanje dobre tragedije#

0@

+mjetnik ima odre"enu kreativnost kojom prenosi univerzalno na pojedinano# +mjetniko djelovanje kao imitacija ne zaobilazi univerzalnu spoznaju dimenziju, iako ono pripada praktinoj dimenziji# +mjetniko stvaralatvo - prilago"avanje poesisa vlastitom cilju (oesis - proizvodna aktivnost u kojoj treba promatrati djelo dovreno u samom sebi, kao samostalni objekt (djelo je samodostatno) S djelatnost umjetnika je u tome da on stvara, unosi pravila, a onda djelo postaje neovisno od umjetnika# +mjetniko stvaranje drugaije od *latonovog (kontemplacija, imanentnost) /o ne radi se o imitiranju vanjskog modela ponu"enog od nekog apstraktnog principa (vjeba poesisa - kontemplacija)# *oesis je djelovanje koje ima u vidu okolnosti proizvodnog djela, no djelo ne uspijeva uvijek# =mitiranje prema Cristotelu je imitiranje prirode, ali nije reprodukcija# +mjetnik ljubi svoje djelo kao to otac ljubi svoju djecu, me"utim potrebno je imati u vidu da u umjetnikom djelovanju ne postoji forma na isti nain# *rimjer: ra"anje - forma je prisutna u ovom koji ra"a primjerice u sjemenu jabuke prisutna je jabuka kao stablo# 1naj koji djeluje mora imati te%ne, ali nema u potpunosti formu# +mjetnika forma, tj# njeno izvo"enje od strane umjetnika prema vani ovisi o te%ne# Te+ne ' nije puko imitiranje, ono ima i svoju kreativnu dimenziju ' ono iznutra pokre)e i formira djelo me%anikim apliciranjem onog to se nalazi u umjetniku :orma se nalazi u mutnoj s%emi (neko djelo moe imati temu i vjetinu, a da ne bude umjetniko)# Milj i forma postoje u umjetniku jer da ne postoji forma na poetku onda bi umjetnik djelovao bez inspiracije# :orma je potrebna da bi umjetnik imao inspiraciju# - idealisti prema svojoj matrici tvrde da se umjetnost izvodi unutar umjetnikog uma, zanemaruju)i pritom ulogu vjetine - poetak umjetnikog djelovanja je na neki nain i ukazivanje na nadolaze)i cilj, svr%u - umjetnik ima odre"enu ideju motiva, ali ne zna detalje i time ujedno ne zna %o)e li uspjeti zaokruiti svoj izraz / .ristotelova teza o istini poesisa* - onoliko koliko se umjetniko djelo kao cilj poistovjetilo s umjetnikovom namjerom7idejom, toliko je ono autentino i u skladu s istinom: umjetnik zna to eli napraviti (idealna forma), pa tome prilago"ava umjetniki proces - djelo se proizvodi kroz te%ne, koji je kreativan (kreativnost se razvija kroz vjebu te%ne) - u svakom procesu stvaralatva7djelovanju poesisa dolazi do progresivnog napredovanja spoznaje i vjetine

0B $ad Cristotel govori o umjetnikom djelu, govori o tragediji S u &oeti%i, $njiga B, 0?@P-

C0@ Cristotel donosi definiciju tragedije kao imitiranja ljudskog djelovanja i ivota (a ne ljudi) 1n istie da je umjetniko djelovanje ono, koje se odnosi na neto to se moe dogoditi: .ragedija je imitiranje, ali objekt same tragedije nije neto to se doga"a imitiranjem povijesnog ina nego neeg vjerojatnog# *ostoje razlike u pisanju povijesti i umjetnosti (u povijesti je bitan kronoloki red, kojeg nema u umjetnosti)# Dlavna obiljeja tragedije su me"usobno komplementarni elementi: =# dra#ati*nost for#e ' ona prati strukturalnu formu ivota7ljudskog djelovanja kojeg imitira ==# ple#enitost izra3aja ' ukrasni, uzvieni jezik - argument tragedije: donosi neto pojedinano, kojim ukazuje na ono to je univerzalno (i te%ne tei univerzalnom) i to ima filozofsku relevantnost7dimenziju# .ragedija tako"er ima potencijal iznositi etike vrijednosti .ragedija je imitacija ivota koja na najbolji nain ukazuje na univerzalno: =z pojedinane kontingentne situacije dolazi do onoga to je univerzalno i neop%odno ' umjetnik svojim razmiljanjem dozvoljava i uzrokuje prvu teoretsku kontemplaciju (on meditira na temu ljudskog djelovanja i racionalizira ga) - tragedija imitira aktivnost koja je dovrena radnja (ponekad dodue ima i otvoreni kraj) S dok povijest donosi jedan slijed u uzronom redu, umjetniko djelo donosi otkrivaju)u zaokruenu cjelinu (to je djelo sloenije konstruirano na uspjean nain, to je ono cjenjenije)& umjetnost nudi razloge vezane za radnju ' intuitivne poveznice - prema Cristotelu tragedija predstavlja uzroke, dok stvarni ivot ivimo u jednom slijedu bez donoenja uzroka S dakle tragedija donosi za'to, na sintetian nain donosi vrijednu pouku o ljudskom ivotu i njegovom jedinstvenom djelovanju - budu)i da tragedija potie na razmiljanje o ivotu uop)e, umjetnika imitacija prema Cristotelu zadovoljava ovjekovu prirodnu elju za znanjem - objekt umjetnikog djela ima unutarnju jedinstvenost forme& osim ovog tragedija ukazuje i na %armonijsko7ko%erentno jedinstvo radnje (bez ovog aspekta ona nije uspjela) $ako s%vatiti jedinstvo! +mjetniko djelo treba imati odre"eno jedinstvo i %armoniju, proporciju izme"u svi% dijelova# +mjetniko imitiranje prirode nije ikoniko ve) uzrono: priroda ne donosi nita bez smisla& prirodnim formama ne nedostaje nita ' isto tako umjetnikim djelima, da bi uspjeli, ne smije nita nedostajati i u njima treba biti postignuta ko%erencija# - u umjetnikom djelovanju izraena je ljudskost i osobnost umjetnika kroz jedinstveni individualni potpis njegove te%ne#

0H

"itanje katarze (proi'(enja du'e)

Cristotel istie kako tragedija u gledatelju proizvodi proi)avaju)i efekt koji je pozitivan (za razliku od *latonovog vi"enja ' on je to smatrao prijevarom, jer taj efekt ne ukazuje na ideje i dijalektiku) ' smatrao da tragedija proi)uje duu, jer se gledatelj ogleda u djelu i stjee spoznaju o vlastitim strastima, koje tragedija pomae uzdi)i na univerzalni nivo# $od tragedije je odre"eni problem drugaije vi"en kod drugi% pa on biva lake racionaliziran# .ako tragedija, dakle, doprinosi procesu unutarnjeg prosvjetljenja, koje prua poseban uitak# - tragedija tei katarzi (junaka ija je borba prikazana) preko stra%a i su)uti& od nje ne treba traiti drugu vrstu uitka osim one njoj svojstvene - svaka pria koja u sebi sadri neto univerzalno prema Cristotelu ne gubi na svojoj vrijednosti i aktualnosti ' suosje)anje gledatelja utemeljuje potvrdu da je djelo uspjelo Cristotel je realist - kako prema tome iracionalno i nemogu)e moe u)i u ko%erentnost umjetnikog djela! Cristotel opravdanje nalazi u retorikom vidu# 1no to je vjerojatno ima visok stupanj odgovaranja istini# ,etorika vjerojatnost - pri%vatljivo, neto to je dostojno povjerenja (u to se moe vjerovati) /a analogan nain iracionalno se moe pri%vatiti preko apsurdni% pria koje nisu isitnite, ali se ovjek navikava na nji%# =racionalno je inae nedostupno# /eto nevjerojatno, iracionalno i udno u umjetnosti dobiva opravdanje ako zadivljuje i daje umjetniku ugodu# *jesnik je vie pjesnik ukoliko to apsurdno uspije uiniti privlanijim# to je apsurdno ugodnije i privlanije ' vie dobiva svoju vjerojatnost#

+azdo#lje izme0u )ristotela i "lotina $ .eofrast% )ristoksen

- Cristotel i njegov uenik Cristoksen posjedovali su ogromnu erudiciju za prouavanje najrazliitiji% fenomena ' tako"er bili poli%istorici .eofrast iz Erozosa 2tarogrki filozof, koji je po Cristotelovoj elji nakon njegove smrti preuzeo vodstvo kole# (Oiki) - iznosi brojna pitanja o umjetnosti, pie poetiku o %armoniji te zanemaruje sve bitne stvari koje je njegov uitelj poeo pisati# /aglaava vanost ki)enog izraavanja# $i)enost govora - kanoni za ljepotu

03 )ristoksen iz .arenta

:ilozof peripatetike kole, muzikolog i reformator teorije glazbe# /apisao je prve biografije *itagore i *latona, te se smatra zaetnikom biografije kao knjievne vrste# + muzikolokom opusu sredinje mjesto zauzimaju djela )lementi harmonije i )lementi ritma, koja su izvrila velik utjecaj u antici# (*roleksis -nciklopedija online) /ije se slagao s poimanjem glazbe kao fizikog sklada matematike (s pitagorejskim s%va)anjem glazbe), s druge strane ne slae se ni s onima koji smatraju da je za glazbu potreban samo slu%# - na temu glazbe on govori o udesnom redu nota ' bitan dinamiki odnos tona me"u drugim tonovima - on stvara vlastiti sustav glazbene %armonije i glazbeni% modusa *ored aristotelovaca - stoika i epikurejska kola 2toici se posebno bavili retorikom i njenim razmatranjem, pitanjem jezika i znaenja oni unose alegorije u tumaenje mitova# -pikurejci su se bavili estetikom# *ostoje razliiti pisci u ,imu koji su se doticali estetski% i umjetniki% tema: $vintilijan (o govornitvu), 9oracije (pjesnitvo), Miceron ' poznat po ogromnom opusu filozofski% djela i filozofskoj terminologiji koju donosi# *ie o govornitvu, gdje dotie estetika pitanja# Dovornik, kae Miceron, treba pri govoru slijediti uzvieni obrazac u vlastitoj dui# - Miceron kao ,imljanin ne poznaje traenje transcedentalne ljepote (kao platonisti), ve) ljepotu dijeli na sljede)a 4 tipa: 0# muka ljepota- dostojanstvenost 4# enska ljepota 'ljupkost - njegovo djelo , arhitekturi govori o ostvarenju simetrije, sklada koji izranja iz samog tijela# 2imetrija se ra"a iz proporcije# <a razliku od ar%itekta, koji ve) u planu moe vidjeti obrise same gra"evine, laik gra"evinu moe sagledati tek kad je ona izvedena# - i Drci su imali znanje o gradnji u skladu s okruenjem (na vanjskim prostorima akustinost, simetrija u proporciji s djelom)

- u 0#st# ' javlja se kr)anska kultura nasuprot ki)enosti - ona izraava tendenciju
prema jednostavnosti i siromatvu "seudo-Longin - on govori o uzvienome i poziva pjesnike da se odvrate od vanjtine prema nutrini, tj# od laskavi% iluzorni% rijei prema istinski iskrenome proivljavanju - djelo , uzvienom* nema filozofskog argumentiranja - natuknice, razmiljanje o lijepom#

2toici o ljepoti: >arko Curelije uvaavao vrijednost prirodne ljepote (ukljuuje ivotinjski i biljni svijet) - prirodna ljepota nadilazi sve svoje imitacije (slike, kipovi)# 0J

4 5 (lotin. (oi#anje ljepote kroz 6edno! U# i D"7". U#jetni*ko

stvarala7tvo kroz konte#placij". "lotin (1234 $ 1524 po46r4)

- od Cristotela do *lotina prolo je B stolje)a# Wivio je za vrijeme vr%unca slave ,imskog Marstva# kolovao se u Cleksandriji, ,imu# *lotin je obnovitelj neoplatonizma, no u njegovu djelu prisutni su i elementi aristotelizma, stoicizma i misticizma (zanimale ga istone religije i misticizam)# - glavni interesi *lotina u njegovom filozofskom radu bili su metafizika, Ledno i estetika# 8io je posljednji veliki teoretiar ljepote i nada%nu)e mnogima# /ije pisao ve) je djela ' nauavao je uglavnom usmeno, a njegov uenik *orfirije prikupio je i izdao @? njegovi% predavanja u B knjiga sa po J poglavlja ' otud i naziv )neade 1$"eveti%e2 &lotinovo promiljanje o ljepoti* - nedjeljivo je od njegove postavke, koja je u kontinuitetu s *latonom: =# nadnaravna ljepota ==# naravna ljepota (koja proizlazi iz gore navedene) - novost koju *lotin donosi je promatranje ljepote ne kroz kategorije reda i %armonije ve) kao jedinstva, jednostavnosti i skladnosti# Ledinstvo prevladava nad mnotvom, a jednostavnost nad sloenim# 1va *lotinova misao nije u skladu sa stoicima niti *latonom# Mijela B# knjiga )neada je posve)ena ljepoti, gdje se pita se o uzroku osjetilne ljepote (u ljudima i stvarima), te o njenoj naravi# - ljepota je za *lotina kvaliteta koju prepoznaje samo dua, neto to je razliito i pret%odi %armoniji me"u fizikim stvarima# Qidljiva ljepota je u simetriji (dijelova) pa tako ona nije jednostavna ve) sloena# - ono to stvar ini lijepom jest forma pa je runo definirano kao ono to nema formu: ono to ne participira ni na umu ni na formi moe biti samo apsolutno runo# - forma je ono to daje jedinstvo nekom skupu stvari S stoga je ljepota proizlazi iz jedinstva forme, a ne %armonije dijelova# 6arakteristike "lotinove filozofije *lotin smatra da postoji jedna prva stvarnost koja je savrena, iznad nas# Ledno je ono neopisivo i neizrecivo, iz ije punine sve emanira# 2tupnjevi emanacije: 0# emanacija ' +>7/+2 ' sadri ideje, forme svega& vjean 4# emanacija ' D+ C 2Q=L-.C ' izvor nastanka svi% pojedini% dua, proima itav svemir& tako"er vjena ;# emanacija ' >C.-,=LC ' najnia u procesu emanacije, oblik dobiva od due ' najudaljenija od istinskog bivstva

4P &lotinova promiljanja o bitku*

2lijede)i *latonove stope, kad govori o bitku *lotin polazi od Lednog# <a njega je jednostavnost pokazatelj ontike (ontoloke) vrsto)e# + ontolokoj skali forma nije najuzvieniji stupanj savrenstva ' ono to je transcendiraju)e svakoj formi je L-D/1 ' bez forme# 2avrenstvo forme je proizalo i ukazuje na ono jednostavno to nadilazi formu# :orma, koja je uzrok svake ljepote se ne moe usporediti s formom u sebi ' to to Ledno nema formu nije isto kao i kad stvar nema formu S ovdje se radi o nemogu)nosti zamiljanja najljepe nad(forme )neade B, H 5 (jepota - iznad determinirane forme6 - ljepota u sebi je tako"er Ledno& kod *lotina osjetilno uvijek vezano sa slabo)u, tako da materijalna ljepota (slaba, kr%ka i promjenjiva) nije ona u kojoj se oituje istinska ljepota - materija se neop%odno vee uz sloenost, mnogovrsnost pa zato ne moe pokazati ljepotu u njenoj originalnosti ' najrunija je jer se oituje u mnotvu - iznad osjetilne ljepote je uzviena ljepota, iji tragovi se nalaze u materijalnoj ljepoti S *lotin umjetnicima savjetuje fokusiranje upravo na te tragove pri stvaralatvu, smatraju)i da je posao umjetnika ukazivati na tragove (nadosjetilne ljepote) i unositi i% u umjetnika djela# - istinska ljepota je du%ovna stvarnost i za njeno s%va)anje potrebno je uzdignu)e due na vii, ispravniji nivo - postoji sklonost u ovjeku prema poklapanju7deifriranju S uenju ljepote (npr# 1ni koji imaju smisao za sluanje doivljavaju dodatna poklapanja, tj# osje)aje spoznaje, pri kojima dua raste) + susretu s lijepim u ovjeku se odvijaju emocije (u"enje, radosno divljenje, ljubav, iznena"enost pra)ena uitkom)# Dua doista kua ove emocije, posebno ona koja je zaljubljena# Eprimjerice kod %ermeneutike: 1 tome koliko se u sam tekst 6zaljubimo6 ovisi to koliko )emo u njega uspjeti prodrijetiF &lotinova promiljanja o -usu* *rema *lotinu ljepota se nalazi u /usu (um, du%), u kojem je ona ujedno i jedinstvo i razliitost# + /usu postoji misao u kojoj su sadrane sve ideje (ideje postoje u samoj misli) S ovdje se odvija identifikacija subjekta i objekta# - sve ideje u /usu su bez forme i u svojoj biti lijepe, jer im se 345.K 6 L7)&,5. &,"8".9.78 (pomirba *latonovog svijeta =deja, tj# 4deje ljepote s Cristotelovim istim aktom) - sve ideje su lijepe u svojoj mnogovrsnosti unutar /usa, u kojem bivstvuju prozirne i neogranienog sjaja kao u svemiru# =z ovog pak uma emanira dua, a onda iz ove due emaniraju ostale due (ova emanacija due je potrebna za objektivnu mnogovrsnost u svijetu)# ' prema *lotinu dua R nus imaju potrebu za jedinstvom, koje pronalaze u Lednom (Ledno nadilazi misli, bitak i svaku ljepotu) S ovo Ledno izraava ono neop%odno Cpsolutno, iako se o njemu nema to govoriti# =z punine Lednog proizlazi /us i svaka ljepota ' on je apsolutni princip i uzrok ljepote i nusa S Ledno nema formu, a daje ljepotu nusu ' dodue ne na nain da mu daje formu, jer mu daje ljepotu u sebi (stvari participiraju na ljepotu u sebi, koja je bez forme) ' ljepota u materijalnom svijetu, dakle, proizlazi iz iste jednostavnosti, koja paradoksalno nema formu 40 &lotinova promiljanja o umjetnosti*

*lotin se ovoj temi posebno posve)uje u B# knjizi )neada# *lotin na jedan poseban nain preklapa umjetnost i ljepotu, dre)i da je umjetnost jedna unutarnja, du%ovna aktivnost, kontemplacija (koja ni u kojem sluaju nije pasivnost, nego najve)a produktivnost)# =stinska ljepota je unutarnja i du%ovna vrijednost - ova ljepota ne bi se trebala identificirati s vanjskim oblikovanjem i formom stvari (dok god lijepo ostaje izvan ovjeka, ono je nes%va)eno)# 2 zbog toga umjetnik, da bi mogao stvarati, mora kontemplirati, da bi u svom umjetnikom djelu mogao prikazati ono to je oima ostalo skriveno# .u slijedi *latonova misao po kojoj je prava ljepota vezana uz istinu i znanje# +mjetnik prevodi sjajnost ljepote koja nema formu# 1n je svjestan toga da na neki nain gubi tu kontempliranu ljepotu ' jer ona se raspruje prilikom stvaranja, manifestacije u materijalni svijet# +mjetnik je prisiljen raspriti jednostavnost ljepote u ovu mnogovrsnu materiju ' to se vie umjetnost eksteriorizira, tj# to vie ovisi o materiji, to ona vie gubi na snazi# Ljepota u umjetnosti <a *lotina umjetnost je mimesis (oponaanje), ali ne u smislu imitacije vanjske stvarnosti, nego u smislu kontemplacije kao najproduktivnije stvarnosti koja moe postojati (kontemplacija kao preduvjet proizvodnje u umjetnosti: koliko je uzvien red misli, toliko je lijepa i uzviena proizvodnja)# <a razliku od Cristotela koji naglaava te%ne (vjetinu) kao temeljnu stavku umjetnikog stvaranja, za *lotina svako djelo proizlazi iz kontemplacije# "roizvo0enje po *lotinu je akt kontemplacije, jer djelovanje nije drugo nego emanacija iz samog sebe (svako djelovanje se odvija na nain kako to priroda ini ' bez projekta, cilja i krajnje svr%e ' pa bi se i umjetnik pri vlastitom djelovanju trebao ugledati na prirodu)# *lotin smatra da nisu potrebni ciljevi da bi se kontempliralo, jer se u kontemplaciji otvara prema dui, umu, Lednom# +mjetnika ljepota, poput bilo koje druge ljepote u prirodi, slui tome da onog koji kontemplira podsjeti na njegovo podrijetlo ' umjetnika ljepota odre"uje ponaanje onoga koji kontemplira# *laton (idealno) umjetniko djelovanje pak objanjava kao promatranje i prenoenje ideja od strane Demiurga u osjetilni svijet& *lotin ' jednostavnost *rincipa koja nadilazi misao *lotin proizlaenje svega iz *rincipa aplicira na umjetnost ' u vrijeme *lotina *latonov nauk o mimesis bio je svojevrsna klasika, on me"utim smatra da u sferi umjetnosti sve proizlazi iz kontemplacije# *lotin anticipira ono to )e se obra"ivati u modernoj estetici& sloboda kontemplacije i samo djelovanje# 8udu)i da je stvaralatvo kontemplacija, *lotin poeziju smatra boljom od ostali% umjetnosti, s obzirom na to da ona proizlazi iz dubokog promiljanja#

44

8 5 A")"stin! 9oetije

- nakon *lotina dolazi razdoblje vezanog uz patristiku (prije srednjeg vijeka) Cugustin i prije obra)enja volio umjetnost i bio zaokupljen milju o lijepom ' osobito u mladosti obiavao je posje)ivati okupljanja pokreta i skupove poezije& pie djelo , lijepom i prikladnom (koje dodue nije sauvano) - donosi jedan njegov dio, izvadak u 4spovijestima 1:onfessiones2# 5dok sam bio mlad volio sam ljepote nieg reda6 5(ijepo je ono to se svi"a samo po sebi, a prikladno ono to se svi"a kad biva s neim uskla"eno#6 S Cugustin se, za razliku od antiki% filozofa, pod utjecajem susreta s judeo-kr)anskom milju (koja se bavi promiljanjem o zlu), osvr)e na temu estetike ru-no(e ' povezanost lijepog i dobrog: nova perspektiva ' zlo je lienost dobra, a analogno tome runo je lienost ljepote - kad govori o izraavanju runo)e, pristupa mu s ; razine: 0# izraavanje runo)e po sebi ' proizlazi iz raspadanja tijela 4# izraavanje formalne runo)e - neravnotea formalne veze izme"u dijelova i neke cjeline (disproporcija) ;# izraavanje umjetnike runo)e ' stvari koje nam mogu biti op)enito odbojne, s umjetnike strane mogu biti pri%vatiljive - razlika u prikazivanju runi% stvari: a#) moralno dobre b#) moralno zle (npr# slika koja prikazuje ratna stradanja moe izraavati uzvienu poruku vanosti slobode od represije) 8og je prikazan kao oblikovatelj svi% oblika, forma svi% formi# *isao je dosta o glazbi '5sama glazba postaje jezikom gdje zanijemi rije6# 8oetije - donosi razliite definicije# 8avio se dravnikom slubom# Donosi djelo 5De musica6# 2vi imaju prirodno nagnu)e glazbi te nijednoj dobi nije stran taj uitak (svart metal) 2 srednjovjekovnom filozofijom dolazi do veze kr)anstva i filozofije# Qjera- razum + vrijeme patristike- vrijeme povezano borbom protiv gnoza# + =I# st nastaje filozofsko razdoblje skolastike vezano uz uenje u kolama i sveuilitima# 1vakva vrste uenja je proirena iz katedralni% kola $arla Qelikog# 2kolastika nije vezana uz uilite ve) metodu (toma akvinski)#- ide se prema pitanjima problema pro et contra# /ajpoznatiji sporovi oko univerzalija# <a skolastiku velik utjecaj je imao arapski svijet# Laz izme"u istoka i zapada#Xgubi se poznavanje grkog , grki ostavljen u istonom carstvu pa se antikim filozofima bavili Crapi# + srednjem vijeku nije se poznavao Cristotel- zato je nastajao otpor!- jer su Crapi prevodili na svoj nain (Cverroes, Cvicena) pa su ve)ina uilita imala negativan stav prema tim prevedenim fragmentima Cristotela# .ek nakon 0; st# +ilita u -uropi se poinju otvarati grkoj misli# .emeljna okosnica- sv# *ismo- dolazi do krivi% tumaenja# 2v pismo- vaan izvor za teologiju, ali i za estetiku# *isci eljeli s%vatiti i pisati o ljepotu jer je se poistovje)ivalo s 8ogom#

2ama vizija svijeta temeljena na 8ibliji# 2vi filozofski problemi postaju teoloki problemi# $atari /akon tome akvinskog ljepota postaje podruje transcedentala# 2ami umjetnici su slijedili du% skolastike i du% koji je tada vladao# /ije postojala svijest o individualnom i subjektivnom(pr brojne ar%itekture-nije im se znao autor) + tadanjoj kulturi prevladava vertikalna i objektivna vizija stvarnosti to je danas teko s%vatiti# .ada je bilo stvarano za sva vremena- svi objekti stvarani za sva pokoljenja (kao da su stvarani za 8oga)# ' primjer nalazimo u gotikim gra"evinama- kipovi i ornamenti na vr%u katedrala koji se ne vide ali to nije bilo bitno# /apravljeni su s jednakom vano)u kao i oni nii koji se mogu vidjeti- sve radnje u viziji za 8oga# (jepota kao objektivna stvarnost- bilo je vano to ve)ina ljudi smatra lijepim ( danas je to subjektivnije , danas se umjetnika pita to je apstraktnim djelom %tio re)i)# .ada su stvarali ono to je objektivno lijepo (pr ljudski lik- lijep ljudski lik)# 2rednjovjekovni ovjek ima pred sobom model stvarnosti koji je dovren i savren& svijet koji je prelijep te ovjeku se name)e zadatak da objasni taj svijet & s%vatiti ga bolje (cilj bio s%vatiti ovaj svijet, a ne stvarati novi umjetniki)# ' duboka poniznost pred stvarno)u +mjetnost sredstvo kojim se cijeni ono to zasluuje biti cijenjeno# (ijepo neogranieno, uzvienije# +mjetnost i filozofija u slubi svega to postoji, a to to postoji ima vrijednost u sebi# Aovjek kao promatra stvarnosti koja ga nadilazi# $ozmos ima unutarnji smisao# <naajna je forma i svr%a# *ostoji odre"eni nacrt# .aj unutarnji sklad i red implicira na dobrotu i savrenost 8oga# +mjetnost kao odgovor na promatranu ljepotu# (srednjovjekovni ovjek cijenio boje i svijetlo, tijelo nije zlo 'ono je metafiziki dobro jer je stvoreno od 8oga koji je Dobro)# -2.-.=$C J 2kolastika misao-sveuilita # postavljaju se pitanja te donose odgovori metodom pro et contra -stetski du%- taj bitak- ugoda koja slijedi nakon s%va)anja ljepote bi)a# +itak za sebe samog, bitak koji proizlazi iz igre (cilj igre Y radost)# + ovjeku postoji mogu)nost ugode koja ne proizlazi iz osjetila# +goda ljepote- intelektualna ljepota# 2ama ljepota se ne moe verificirati s ljepotom# 2 ime je toma akvinski povezuje! 1n je vee uz vlastitost bi)e koji pruaju radost te stvaraju ugodu i kontemplaciju# .oma Ckvinski esto govorio o ljepoti te uspore"ivao lijepa djela me"utim kod njega ne postoji jedno sustavno djelo posve)eno ljepoti# 1no to je vano jest da Ckvinski ne govori o lijepome kao transcendentalnom# 2vi njegovi argumenti o lijepom su marginalni u smislu da preko lijepog objanjava neto drugo# >oemo re)i da slijedi tradiciju pseudo-dionizija, razliite misli od *irona aleksandrijskog te naposljetku Clberta Qelikog ' svi oni ljepotu povezivali s dobrom# (jepota Z transcendentalni- tomistika tradicija nakon t#a ' ovo je obra"eno u razliitim knjigama pa i onima od -ca

<bog ega se toma akvinski nije bavio samo ljepotom kao transcendentalom! >oda mu se inilo da su postoje)i transcendentali dovoljni# .o to ljepotu nije povezivao s transcendentalnim ne znai da s ljepotom nije povezivao transcendentalno ne znai da s ljepotom nije povezivao univerzalnost# (lijepo transc# Dobra!) (ijepo- nalazimo kod tumaenja bojeg imena& suma t%eologiae, suma protiv pogana 2lijedi pseudo- dionizija u govoru o ljepoti*ostoji identinost izme"u dobra i ljepote# Dobro i lijepo- boje vlastitosti >e"utim dionizije ima nijeni put o opstojnosti 8oga (negativna metoda) - npr# zamislimo najbolje na svijetu 'bog nije takav ve) bolji# # kad govori o ljepoti stvari rije je o participiranju na lijepom , a to lijep jest 8og# .u on govori kako se bogu pridaje ljepota kao ime koje mu pripada# -pulc%risimus - super pulc%er------boja ljepota nije u odnosu na drugo dok je naa ljepota uvijek u odnosu na neto drugo# 8og je stvaralaka ljepota i zbog toga sve stvoreno je lijepo# 2ve to je stvoreno tei uzvienoj ljepoti# .oma slijedi Dionizija pa uz uzronu perspektivu (bog lijepo 'sve 0), toma donosi i ontoloku dimenziju 'ljepota koja se nalazi u svim bi)ima ' preko forme# # Dok dionizije identificira ljepotu i dobro , toma nadvladava da su ljepota i dobro identificirane u stvari# 8i)e je lijepo kao takvo ' u njemu ljepota i dobrota nisu odijeljene dok mi imamo potrebu to razdijeliti# =dentinost in res ' u stvari $ae kako se lijepo mnogo puta pokazuje kao dobro# (ijepo spoznajemo jer je vezano sa spoznajnom mo)i# + sumi teologije on se bavi pitanjem transcendentala# *redmeti nisu koji nadilaze kategoriju roda i kategorije# .ranscendentali proimaju sve i svugdje se nalaze# 8i)e- razumna (tjelesni 'ljudi, bestjelesni- an"eli) , nerazumna *oput jednog istinitog i dobrog ' lijepo je osobina bi)a, a ne samo akcident pridodan bi)u# 1vo bi)u pridodaje razumski odnos# 8i)e prua istanan uitak umske naravi# 8itak kao takav svugdje prisutan i svugdje razliit# 8itak transcedentalije- analogan nain ---iste vlastitosti se pridaju razliitim bi)ima tako da se u neem slau, a u neem ne# 'npr# zdravlje analogan pojam# .ranscendentali - svaka vrsta bi)a na svoj nain jest, na svoj nain je dobra i lijepa# Cnalogni pojmovi Y savrenstvo u bogu, u bogu se svi ovi pojmovi nalaze u istom i bezgraninom stanju pa mi kaemo da je bog lijep je njegova ljepota bez nestalnosti & ona se niti uve)ava niti smanjuje& on je apsolutno lijep# 1n je prelijep jer u savrenom jednostavnom jedinstvu je najsavreniji nain na koji egzistira ovakva vrsta ljepote# (ovo moemo povezati s neoplatonizmom)# 8og ljepotu daje dr# bi)ima pa mora biti najvie lijep te kad govori o ljepoti govori o ljepoti kao formi #

1n kae da svaka forma, svaka svijest je stanovito zraenje koje isijava iz iskonske svjetlosti# 2vaka %armonija, svaki sklad- jed#-proizlazi iz boje ljepote (svaka %armonija iz praslike, %armonije##)to je ljepota koja okuplja sve stvari # (svaka %armonija praslika)# .o je ljepota koja okuplja sve stvari, sli i% k sebi doziva te ljepota stvarnosti nije nita drugo nego slinost boanskoj ljepoti u kojoj sve stvari imaju udio# :orma je poelo bi)a,a svaki sklad je uvar bi)a# 8oanska ljepota je uzrok postojanja svega to jest i toma akvinski donosi neke razlike izme"u transcendentala dobro i lijepog! -.oma akvinski : prema dobu tei naa volja (volja otkriva dobro te ljepotu eli posjedovati)dok kod lijepo volja ne eli posjedovati ve) se zaustavi na divljenju# <atim govori o bitku kao temelju ljepote# 2vaka stvar- bitak# 2ve lijepe stvari ovisne su o naravi stvari i nji%ovoj formi# $ad kaemo da je bitka temelj ljepote onda to znai da postoji relacija lijepog i bi)a- pa su bi)a lijepa toliko to jesu# 2vaka stvar ukoliko ima akt ima i odre"eno savrenstvo pa prema tome i odre"enu ljepotu# Aovjek moe uoit odre"enu stvar kao lijepu kao kad odre"ena stvar posjeduje savrenstvo koje proizlazi iz njene naravi# (jepota koju posjeduje bi)e utoliko proizlazi i iz posjedovanja bitka te utoliko ukoliko stvari ispunjavaju savrenstvo svoje naravi# <naajke ljepote: (jepota kao takva ima odre"eni karakter po kojem se jednostavnost svi"a# .ako toma akvinski govori o sjaju, %armoniji te savrenstvu# $ad govori o ljepoti u jednom dijelu svoje summe t%eologiae, govori o 8ogu koji je u potpunosti lijep te govori kako je sin Ysavrenstvo, sklad, oeve naravi# +pozorenje: za tomu ljepota nije nikako subjektivna lijepo je ono to se svi"a ovjeku koji istina posjeduje mo) uvi"anja ljepote,ali ako bi)e ispunjava svoju narav tada je lijepo # Dovor o ovjeku: Aovjek sazdan lijep# (judsko tijelo je sazdano u vrlo dobroj rasporedbi i kad govori o uskla"enosti, proporciji i %armoniji toma kae kako je njegova ljepota savrenost koja je u skladu s njegovom naravi , a savrenost te ljepote nasuprot ivotinjskoj proizlazi iz ovjeka kao bi)a vie svr%e# /adalje ljepota pripada onostranom, metafizikom redu# (jepota sama tei prema uznesenju due iznad stvarnog svijeta i govori kako u ovjeku postoji odre"ena naklonjenost prema lijepom te da je najljepi upravo taj besmrtni nagon koji na %armoniju te upu)uje na onostranost# +pravo ova neutaiva e" je dokaz ljudske besmrtnosti# *roporcija se moe prevest kao %armonija, sklad, srazmjer, suglasje (lat# proportio)# $ad se promiljalo o proporciji 'antika 'proporcija bila pri%va)ena kao znaajka ljepote# $od tome akvinskog proporcija nije matematika proporcija (kao u da Qincijevim skicama ili u antici) nego je to vie jedno metafiziko naelo# (jepota se ne nalazi u pojedinim dijelovima nego u %armonikoj proporciji cjeline# /e govori se samo o skladu dijelova ve) skladu cjelokupnog djela te njegovi% dijelova nasuprot univerzalni% za%tjeva onoga tko promatra# *roporcija kao takva ne iskljuuje razliitost, a s druge strane stvara monotonost (pr# sklad zvijezda nije primjer proporcije , ukljuuje razliitost, a doima se lijepim)# *roporcija se moe s%vatiti kao sklad materije s formom ili prilago"enosti materije formi (jedinstvenost potencijala)#- dakle radi se o uskla"ivanju materije prema formi dok materija ne

postane materija te forme Druga vrsta proporcije je koja se uspostavlja izme"u biti i postojanja neke stvari# # *roporcija izme"u biti predmeta i intenziteta njegova akta bivstvovanja moe se poistovjetiti s proporcijom mogu)nosti i njenim ostvarenjima # 2vako bi)e je lijepo jer jest i ono to jest lijepo postaje preko 8oga proporcioniranjem# 2ljede)a vlastitost proporcije je ona osjetilna# .a se proporcija uspostavlja izme"u vie elemenata -primjerice glazbena proporcija#