ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE I MATERIJALI 2 Ispit - pismeni - teorijski dio 2012/2013

TEMA 01 i 02: LAGANI KONSTRUKTIVNI SUSTAVI DRVO

01. to su to lagane konstrukcije, definirajte specifinosti i vrste laganih konstrukcija Lagane konstrukcije su konstrukcije u kojima je potrebna mala koliina materijala kako bi se prenijele velike sile. Omjer vlastite i korisne teine manji je od jedininog. Specifinosti lagane konstrukcije su: mala ukupna koliina graevine i manje temeljenje. U upotrebu dolaze nove tehnike graenja (globalni koncept), a to su skelet i fasadni plat. Osnovni principi nosivosti su tapni sustav, linijska konstrukcije i skelet. Materijali laganih konstrukcija su drvo (anizotropan materijal - razliita mehanika svojstva u tri meusobno okomita smjera) i elik (izotropan materija - jednaka mehanika svojstva u svim smjerovima). 02. Prednosti i mane drvene grae PREDNOSTI: laka obrada; mala gustoda (zapreminska teina) 13 puta laki od elika, 4 puta laki od betona; otvpornost na vlak, tlak i posmina naprezanja; ilavost; mala osjetljivost na temperaturne promjene; dobar izolacijski materijal; dobra akustina svojstva za postizanje akustinih efekata; otporan na agresivne soli, kiseline i sl te na mraz; kratko vrijeme montae jednostavno spajanje; trajnost (ovisno o okolini i nainu ugradnje); ekoloi materijal (ne zagauje okoli) mogudnost reciklae; plemenit izgled MANE: zapaljivost (no u poaru se stvara pougljeni sloj kojim srvo titi samo sebe); truljenje u vlanim uvjetima; osjetljivost na mikroorganizme i insekte; rad uslijed utjecaja vlage (bubrenje i utezanje); nehomogeno antizotropno (ortotropno) 03. Vrste graevnog drva: - podjela prema anatomskoj grai i vanjskom izgledu: - etinjae (crnogorino drvo): - jela, smreka, bor, ari - usko lide i iglice, homogena graa jednostavna unutarnja struktura, jasni ravni godovi, manja gustoda i tvdoda, lake se obrauje i sui - listae (bjelogorino drvo): - hrast, bukva - razvijeno iroko lide, nehomogena graa, sloena struktura vlakanaca i godova, veda gustoda i tvrdoda, tee se sui - egzotino drvo: - tikovina, mahagonij, ebanovina, bangkirai, azobe... (ne raste kod nas) 04. Fizikalna svojstva drva Fizikalna svojstva (graa - struktura, gustoda, dimenzije i oblik, poroznost i sadraj vode) - struktura - slojevi iznutra prema van: srce, sr/jezgra, bijel, kora - gustoda (u posuenom i suenom stanju) - drvo je male zapreminske teine, 13 puta laki od elika i 4 puta od betona (etinjae 500-600 kg/m3; listae 800-1000 kg/m3) - vlanost - higroskopan materijal - nastoji svoju vlagu prilagoditi vlazi okoline - upijanjem vlage bubri, a presuivanjem se utee - drvo radi - najvie u smjerovima godova - hidrofilan materijal - privlai vlagu na sebe, stoga je sklon truljenju Prirodna vlanost: suho drvo - 45%, polusuho 25-35%, prosueno 15-20% - ovisno o okolini u kojoj se koristi srvo se sui na: 16-20% graevinsko drvo, 12-15% prozore i vanjska vrata, 7-12% namjetaj i interijer, 6-8% parket 05. Mehanika svojstva (elastinost, vrstoda, tvrdoda i otpornost na habanje) - to je drvo gude to je i elastinije, vrde i tvre - meh svojstva su bolja u mjeru vlakanaca, a loija okomito na vlakanca - elastinost - djelovanjem sile drvo se savije a nakon poputanja sile vrada se u prvobitan oblik - drvo je djelomino elastino jer nakon dueg djelovanja prevelike sile trajno zadrava zakrivljeni oblik ili u krajnjim sluajevima pukne - modul elastinosti je najvedi u smjeru vlakanaca - vrlo elastina drva su: ebanovina, tik, bagrem, lipa, orah, jasen, breza - slabo elastina su: bukva, hrast, smreka, javor - vrstoda - otpor drva prema sili koja djeluje na njega - uporebna vrijednost drva odreuje se prema njegovoj vrstodi - utjecaj vlage u odnosu na rvstodu drva - vedi postotak vlanosti - manja vrstoda - vrstoda na tlak i vlak su razliite s obzirom na smjer opteredenja: - tlana vrstoda je 5-10 puta veda u smjeru vlakanaca nego okomito na njih - vlana 20-30 puta

- vrstoda na smicanje je veda okomito na vlakanca - tvrdoda i otpornost prema habanju - otpor drva prodiranju ili zadiranju drugog tijelea u svoju unutranjost - porastom gustode raste i tvrdoda, no porastom vlanosti otpada - tvra drva su otpornije i na habanje: meka drva - sve etinjae, neke listae (lipa, topola, joha) tvrda drva - sve ostale listae - trajnost - sposobnost drva da se odupre tetom utjecaju atmosferilija, raznih kemijskih tvari te tetoinama billjnog i ivotinjskog podrijetla, a krede se od nekoliko mjeseci do praktino neogranienog broja godina (ovisno o okolini i nainu ugradnje) - drvo u suhom i istom zraku te vodi, zatieno od gljivica i insekata - neogranieno je trajno - trajnost obzirom na utjecaj atmosferilija: vrlo trajno drvo (hrast, kesten, brijest, ari, bagrem), srednje trajno (bor, smreka, jela, jasen), slabo trajno (javor, bukva, breza, joha, lipa, topola, vrba, grab) 06. Specifinosti drvne grae, naini i vrste zatite tetoine, vlaga, poar - zatita od tetoina - premazna sredstva za zatiu od insekata, zaparivanje drva insekticidima pod pritiskom - protiv truljenja i gljivica - ne izlagati drvo vlazi, odvojiti ga od tla, provjetravati - zatita od poara - u poaru se oko drvne grae stvara pougljeni sloj kojim drvo titi samo sebe - pirostopi - zatitini premazi koji u sluaju poviene temperature bubre i pretvaraju se u izloirajudu pjenu na premazanim povrinama - oblaganje drvenih konstrukcija negorivim ploama - zatita od vlage ? 07. Akustina svojstva i toplinska vodljivost grae od drveta - Akustina svojstva (vodljivost, apsorpcija, refleksija, rezonancija) - drvo je dobro za postizanje akustinih efekata - upotrebom raznih vrsta drvenih obloga postiu se razliita svojstva refleksije i apsorpcije - brzo irenje zvuka kroz drvo ovisno je o smjeru vlakanaca (3200-5200 m/s), kao kod elika, 10-15 puta bre nego kroz zrak - drvo je lo zvuni izolator i apsorber zvuka (osim nekih ploa od preraenog drva - Toplinska vodljivost - koeficijent vodljivosti topline ovisi o strukturi drva, gustodi, smjeru vlakanaca, temperaturi i postotku vlanosti - relativno lagano, porozna struktura - lo vodi topline (dobar toplinski izloator) - samo 2,5 do 5 puta bolji vodi topline od EPS ili MW, dok je elik min 40 puta - porastom vlage, povedava se i toplinska vodljivost drva - prednost - kod drva kao nosive konstrukcije nema toplinskih mostova 08. Obrada drva, greke u drvetu i klasifikacija Drvo se prilikom sjee sortira na tehniko drvo (za drvne konstrukcije) te na drvo za daljnju preradu ili ogrjevno drvo Graevno drvo ne smije biti: vlano, trulo, ispucalo ili izvitopereno, s mnogo vorova; - mora biti: ravnih vlakanaca i homogene strukture Greke u drvetu mogu biti prirodne ili nastale uslijed suenja.

Klasifikacija s obzirom na kvalitetu grae i dozvoljenu izloenost naprezanjima: I klasa - posebna (visoka) nosivost II klasa - obina nosivost (najede se koristi za drvene konstrukcije) III klasa - mala nosivost

09. Oblici i primjena graevnog drva Monolitno graevno drvo - rezano (piljeno) u manje profile, tesano i cijepano o Obla i poluobla graa potpuno ili djelomino zadrava oblik -> trupci, oblice (obraeni trupci jednaka debljina presj po cijeloj duini), poluoblice o Rezana graa drvo odreenog oblika i dimenzija -> podjela prema omjeru irine i visine profila poprenog presjeka

Piljenice /v > 1:3 podjela prema debljini etvrtae /v do 1:3 podjela prema veliini poprenog presjeka o Lamelirano drvo Preraeno drvo drveneploe izraene od manje vrijednih dijelova piljenog drva ili od krupnijeg i sitnijeg otpada prilikom piljenja (okrajci, piljevina, blanjevina) o Ploe od ukoenog drva slijepljeni furnirski listovi ili slijepljeno piljeno drvo i furnirksi listovi o Ploe od usitnjenog drva vlaknatice, iverice, MDF, HPL Spojna sredstva tesarski vezovi; drvena spojna sredstva (trnovi, epovi, modanici, pera danas obino dodatno lijepljeni); metalna vezna sredstva (avli, vijci, modanici, spojne ploe); lijepljenje povezivanje drvenih elemenata ili formiranje lameliranog nosaa

10. Vrsta i primjena piljenica Piljenice /v > 1:3 - podjela prema debljini i primjena: o Furniri piljeni, rezani ili ljuteni 0,6+4mm; listovi/daice 5+11(18)mm Primjena furnira: piljeni kao zavrna obloga ploa od preraenog drveta, a ljuteni se primjenjuju u proizvodnji furnirskih i stolarskih ploa Primjena listova (cijepanih dadica) kao pokrov, zavrna obloga krova, te kao fasadna obloga za vanjske zidove o Daske 12+47mm -> najede 24mm x 10-50mm x duine do 4m Primjena: kao sloj krova, zida, poda (daana oplata), kao zavrna fasadna obloga za vanjske zidove, te kao gazita i eone plohe na stubama o Platice planke, mosnice vie (ili jednako) 48mm Primjena: kao nosiva konstrukcija zidova, krovova, stropova i podova, kao potkonstrukcija izmeu nosivih greda ili stupova, kao tetive (nosivi dio) laganih drvenih stubita 11. Vrsta i primjena etvrtaa /v do 1:3 podjela prema veliini poprenog presjeka o Letve najede dimenzije presjeka 20/40, 30/50, 40/50mm i duine od 1 do 5 (6) m Primjena: kao potkonstrukcija vanjske i unutarnje obloge zida i podgleda stropa; kao letve i kontraletve na krovitu za polaganje pokrova i izvedbu ventilirane upljine; te kao zavrna fasadna obloga -smjer postavljanja etvane potkonstrukcije ovisi o smjeru letvi kao zavrne obloge proelja: za vertikalnu zavrnu oblogu proelja, potkonstrukcija mora biti postavljena horizontalno, a za horizontalnu potkonstrukcija se izvodi u vertikalnom smjeru. Smjer letvi takoer ovisi o izvedbi ventilirane zrane upljine (najede vertikalno) o Gredice visina do 100mm; dimenzije presjeka 50/50, 50/80, 100/100mm i duine od 0,5 do 5 (6) m Primjena: uglavnom kao sekundarna konstrukcija (ovisno o veliini objekta) o Grede irina do 100mm; dimenzije presjeka 100/100 180/200mm i duine od 1-4m do 5-8m Primjena: koriste se kao nosiva konstrukcija zidova, krovova i stropova 12. Vrste i primjena lameliranog drva Masivno drvo povezano lijepljenjem u vede eljene dimenzije o Lamelirani nosai - stupovi, grede, okviri i sl Dimenzije: 80240mm, V 80-1240mm, L 6-18m o Lamelirane ploe - jednosmjerno (paralelno ili popreno) ili krino (horizontalno) lijepljene daske o Duo/trio/quattro grede uzduno spojene masivne grede o KVH konstrukcijsko puno drvo zupastim spojem popreno spojene masivne grede To su slojevito lijepljene, tehnoloki suene ploe (meusobno lijepljene daske ili furnirski listovi i sl), kojima su uklonjeni nedostaci koji smanjuju vrstodu te vizualni nedostaci. Postojanost oblika, ne pokazuje sukanju, minimano stvaranje napuklina; lameliranja drvena graa je rvda i stabilnija; jednostavna i brzaugradnja; nema potrebe za kemijskim sredstvima za zatitu drva ukoliko se nalazi u interijeru; te su mogude i nestandardne dimenzije i oblici Primjena lameliranih ploa: kao nosivi i pregradni zidova, nosive meukatne konstrukcije i krovne plohe i nosive ploe stubita; lamelirane ploe nastale lijepljenjem 3, 5 ili 7 slojeva krino postavljenih dasaka ili paralelno postavljenih dasaka; na gradilite se dopremaju zidovi i stropne ploe s ved izvedenim otvorima; nije potrebno dodatno oblagati unutarnje strane zida; lako voenje instalacija (i horizontalno i vertikalno); nepromijenjiva temperatura na vanjskoj stijeni s unutarnje stane (za razliku od homogenih sustava gradnje drvom); uz pravilnu izvedbu spojeva ploa mogude postizanje zrakotjesnosti

13.

Vrste i primjena preraenog drva svrha, dimenzije, podruje primjene pojedinih vrsta drvene ploe izraene od manje vrijednih dijelova piljenog drva ili od krupnijeg i sitnijeg otpada prilikom piljenja (okrajci, piljevina, blanjevina) svojstva ploa od preraenog drva: manje se uteu i bubre od masivnog drva - krino slijepljeni furniri ili vlakna -razliiti smjerova vlakana u ploama; jednolina graa ploa (stalne svojstva tehnika i mehanika); jeftinije sve vie zamjenjuju masivno drvo; mogudnost proizvodnje ploha velikih povrina ploe od ukoenog drva: slijepljeni furnirski listovi ili slijepljeno piljeno drvo i furnirski listovi (furnir = tanki listovi drva dobiveni piljenjem, rezanjem ili ljutenjem zaparenih trupaca) o perploe (furnirske ploe): neparan broj slojeva (min 3 ili 5) krino slijepljenih furnirskih listova; obine, brodske, avionske; savitljive, otporne na cijepanje prodorom avla, jednolina vrstoda i rad u svim smjerovima; prema vrsti ljepila razlikuju se furnirske ploe za vanjsku i unutarnju uporabu primjena za izradu namjetaja i graevne stolarije, za izvedbu graevinskih oplata (blaujka perploa s vodootpornim ljepilom) dimenzije: 125 (122, 152,5 ) /250 (152,5, 310)cm, debljine 3-40mm o stolarske (panel) ploe slijepljene letvice mekog drva u sredini i obloni furnir s vlaknima okomitim na letvice ili srednjica od ljutenog furnira (kvalitetnije) primjena: izrada namjetaja, vrata, oplata dimenzije: 85 150 / 200 250cm, debljine 14-40mm o uslojene (lamelirane) ploe vie slojeva furnira Smjerovi furnira u uslojenoj ploi slijepljenih u istom smjeru; elastine, otporne na atmosferilije (velika koliina ljepila) o OSB (oriented strand board) - slijepljeno orijentirano iverje u tri sloja; alternativa perploi primjena: iroka upotreba u graditeljstvu, izvedba krova, proelja, podnih obloga, unutranjih zavrnih radova, izrada nosivih oplata, nosivih ploa i zidova, ojaanja zidova, izvedba pomodnih i privremenih konstrukcija Smjer iverja u OSB dimenzije: 120-125 / 240 250cm i debljine 10-22mm ploe od usitnjenog drva (vlaknatice, iverice, MDF) o lake graevinske ploe (drvolit, heraklit, durisol): usitnjeno drvo blanjevina, uka (drvena vuna) ili iverje povezano cementnim ili magnezitnim vezivom; impregnirane sredstvom za mineralizaciju drvene vune; ne trule, vatrootporne primjena: - lake ploe za zvunu apsorpciju i zvunu izolaciju (visoko porozne) -tee ploe za izgubljene oplate i pregradne stijene Dimenzije: 50/100-200cm, d=2-10cm o iverice iverje mekog drva povezano ljepilom od umjetnih ili prirodnim smola, prema teini i gustodi se dijele na lake (izolacijske), srednje teke i teke -mogu biti jednoslojne ili vieslojne (srednji sloj manje kvalitete iverja); oplemenjene iverice (iverali) jednostrano ili obostrano nalijepljeni furniri ili folije (povedanje vrstode ploe, vodootpornost povrine) Dimenzije: 122-183/200-360cm; debljine: pune ploe 4-30mm, ploe sa uljinom 25-50mm o ploe vlaknatice (lesonit) vlakna povezana preplitanjem i tlakom, manje koliine veziva; -ploe glatkog lica i mreastog nalija proizvedene su mokrim postupkom, a ploe glatkes obje strane prozvedene su suhim postupkom Primjena: ploe male gustode su deblje i lake i koriste se za zvunu i toplinsku izolaciju, a ploe velike gustode zamjenjuju ukoene ploe te su tanke i teke o MDF (medium density fibreoard) medijapan ploe jako usitnjena drvena vlakna povezana ljepilima; manje su gustode i vede debljine od vlaknaica, te su homogenije strukture i lake obradive od iverica primjena: dobra su zamjena za masivno drvo jer im je moguda laka profilirana obrada rubova za izradu namjetaja i u graditeljstvu Masivno drvo Dimenzije: 275-550/153cm, debljine 8-40mm o HPL (high presure laminate) ploe za fasadne i interijerske obloge

14. Sustavi jednostavnih drvenih konstrukcija manjih raspona osnovni principi nosivosti po meni je to odg na 15. 15. Vrste konstruktivnih sustava i principi nosivosti punih stijena od drvene grae, opisi i skice Pune stijene: - masivno drvo -> tradicionalna arhitektura -vertikalno ili horizontalno postavezani trupci, oblice, poluoblice, grede ili gredice ljepljene - lamelirane ploe -> suvremena arhitektura -jednosmjerno lamelirane zidne i stropne ploe (rjee) oslonac u jednom smjeru -krino lamelirane zidne i stropne ploe oslonac na nosive zidove mogud u dva smjera

16. Vrste drvenog skeletnog sustava i principi nosivosti, OPISI I SKICE Skeletni sustav nosiva konstrukcija od stupova i greda; potrebna je ukruta sustava (kosnicima, zategama, ploastim mat.) Podjela prema: rasporedu nosivih elemenata; nainu spajanja pojedinih elemenati; kontinuitetu greda i stupova SKELETNI SUSTAV stupova i greda na vedem razmaku; potrebna je sekundarna konstrukcija radi izvedbe zida - podjela na osnovne konstruktivne sustave: A. Kontinuirane grede na stupovima B. Kontinuirani stupovi povezani gredama C. Dvostruki stupovi i sekundarne grede D. Kontinuirani stupovi primarne i sekundarne grede na istoj razini Razmak stupova i glavnih greda do 5m, sekundarna konstrukcija na razmaku 60 (62,5)cm, stropne grede 60-80cm

KANATNI SUSTAV rotilj stupova i greda na manjem razmaku E. Platformske konstrukcije stupovi prekinuti F. Rebraste tzv balonske konstrukcije stupovi kontinuirani Razmak stupova i greda 60cm

17. Vrste ukruta drvenog skeletnog sustava, OPISI I SKICE Ukruta sustava elinim (ili drvenim?) zategama Ukruta ploama od preraenog drva ili daanom oplatom: gusto postavljenim spojnim sredstvima ili dijagonalno privrdenim daskama

18. Ne postoji 19. Sustav osnovnih graevnih dijelova drvenog skeletnog sustava, OPISI I SKICE 20. Sustav osnovnih dijelova drvenog konstruktivnog sustava punih nosivih stijenna, OPSI I SKICE 21. Naini slaganja osnovnih elemenata zida i meukatne konstrukcije skeletnog sustava od drva A. Horizontalna ukruta kosnicima ili el. zategama a. Vanjska obloga zida A b. Vertikalna nosiva konstrukcija stup c. Toplinska izolacija izmeu stupova d. Unutarnja obloga zida B. Horizontalna ukruta ploama a. Vanjska obloga zida b. Ukruta ploama (OSB, iverica i sl) ili dadanom oplatom c. Vertikalna nosvia konstrukcija stup d. Toplinska izolacija izmeu stupova e. Ukruta zida f. Unutarnja obloga zida

Cd

Cd

ab

ef

22. Naini slaganja slojeva ravnog krova s obzirom na nain izvedbe nagiba za odvodnju

23. Dodatni slojevi za poboljanje karakteristika zidova, kosog krova, meukatne konstrukcije drvenog konstruktinog sustava

24. Primjer izvedbe slojeva vanjskog zida s poboljanim toplinskim svojstvima, SKICA I OPIS

25. Primjer izvedbe slojeva meukatne konstrukcije s poboljanim svojstvima zvune zatite, OPISI I SKICA

26. Sustav osnovnih dijelova konstruktivnog sustava punih nosivih stijena od drvene grae, SKICA I OPIS konstruktivni sustav punih nosivih stijena jednosmjerno ili krino lamelirane drvene ploe

27. Opis drvenog konstruktivnog sustava montanih panela, osnovni dijelovi, OPIS I SKICA ?? bacit pogled na 40 i 41 stranicu 2.predavanja

ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE I MATERIJALI 2 Ispit - pismeni - teorijski dio 2012/2013

TEMA 03, 04, i 05: LAGANI KONSTRUKTIVNI SUSTAVI ELIK
28. Karakteristike eline konstrukcije LAGANA KONSTRUKCIJA: postizanje velikih raspona malim poprenim presjecima konstruktivnih elemenata NOSIVOST: elik je materijal sa najvedom vrstodom, male teine nosive konstrukcije, jednako prima i tlana i vlana naprezanja BRZINA IZGRADNJE: kratko vrijeme montae EKOLOKI MATERIJAL: proizvodnja i montaa /mala buka, ne zagauje okoli/ ESTETIKA: suvremena, otvorena, varijabilna, slobodna, estetika lebdjenja, prozrana RECIKLAA: 95% ponovo iskoristiv materijal TRANSPORT: jednostavan, transport pojedinih elemenata POTRES: mogudnost prilagodbe, dobra otpornost, vlastita PREFABRIKACIJA: standardizacija proizvoda, modularni sistemi DEMONTANOST: mogudnost ponovnog koritenja konstrukcije FLEKSIBILNOST PROSTORA: u projektiranju i koritenju EKONOMINOST KONSTRUKCIJE: visokovrijedni materijal niske cijene, reciklabilan, demontaan, kratko vrijeme izvoenja, mala teina konstrukcije, minimalni utroak rada s maksimalnom uinkovitosti PORIJEKLO MATERIJALA: preradom eljezne rude ili recikliranjem graevinskog elinog otpada PRVOBITNA NAMJENA N KONSTRUKCIJE: uvjetovana specifinostima grae - krovita, mostovi, neboderi (do tada neizvedive konstrukcije velikih raspona i oblika) SUVREMENO UPOTREBA N KONSTRUKCIJE: svi tipovi konstrukcija - stadioni, tornjevi, mostovi, obiteljske kude, montani objekti - od minimalnih kontejnerskog tipa do megastruktura ADAPTABILAN KONSTRUKTIVNI SUSTAV: mogudnost prilagodbe svim vrstama konstrukcije, kao i naknadno mijenjanje i proirivanje ved postojede konstrukcije MOGUDNOST GRADNJE NA TLU SLABIJE NOSIVOSTI: na pilotima 29. Naini proizvodnje elika VAENJE ELJEZNE RUDE: najvedi rudnici u Australiji, Kini, Rusiji i Brazilu - 1/3 svjetskog elika se proizvodi u Kini svjetska zaliha eljezne rudae dostatna za eksploatiranje narednih 600 godina 95% svih metala koji se koriste u svijetu su elici POSTUPCI PROIZVODNJE VISOKE PEDI; eljezna ruda, koks i vapnenac se tale na 1600C iz ega se proizvodi sirovo eljezo sa 3-4 % ugljika i nusproizvodi (drozga, plinovi); takva proizvodnja sirovog eljeza iz rudae iziskuje veliku koliinu energije ELIANE: proces redukcije ugljika na 1,7 % i deoksidacija; masovna proizvodnja u 19 st. (Thomas, Bessemerov i Siemens Martinov postupak); danas se proizvodi postupkom u konverterima s kisikom (iz sirovog eljeza) ili u elektrinim pedima (taljenjem otpadnog elika). POSTUPAK RECIKLAE: preradom otpadnog elika tedi se 6075% energije u odnosu na novu proizvodnju, a preraeni materijal iste je kvalitete kao onaj dobijen iz sirovine eljezne rude. Proizvodnja elika iz sirovog eljeza stalno se smanjuje, a raste proizvodnja recikliranog elektroelika. Za razliku od fosilnih izvora energije koji su se prije rabili i zagaivali okoli, elektropedi imaju ekoloki izvor energije (elektrinu struju), a i jednostavniji je postupak od svih prijanjih. elik je 100% reciklabilan. Godinje 42% od ukupne svjetske proizvodnje elika proizvedeno je od otpadnog materijala, od ega je 80% svih elika u svijetu mogude je ponovo koristiti.) 30. to je elik i vrste elika ELIK je legura eljeza s ugljikom. Odlikuje se velikom vrstodom, tvrdodom, ilavodu, mogudnodu lijevanja i mehanike obrade, te velikom elastinodu. VRSTE ELIKA: elici standardne kvalitete, elici otporni na koroziju, visokovrsti elici, elici za spojna sredstva NOVE VRSTE ELIKA: dodatno poboljavanje mehanikih svojstava elika; superplastini elici poviene vrstode postiu se daljnjim reduciranjem ugljika (0,35 % - 0, 60 % C, ovisno o vrsti konstrukcije; ugljik povedava: tvrdodu,granicu razvlaenja, vrstodu, otpor habanju, a smanjuje: plastinost i zavarljivost) i legiranjem s drugim kemijskim elementima (ugljik, silicij, mangan, krom, bakar, nikal...). To su elici s povienim granicama vrstode i otpornosti na krti lom. prednosti takvih konstrukcijskih elika su manja debljina stijenki i manja teina konstrukcije, nia cijena prijevoza, povedana vrstoda na habanje i otpornost na krti lom te omoguduje izvedbu konstrukcija vedih opteredenja. 31. Proizvodi graevinskog elika ELIK / GOTOVI PROIZVODI PROFILI za univerzalne nosae razliitih oblika poprenog presjeka, puni i uplji, sloeni od razliitih valjanih elemenata

 LIMOVI :: u ploama i kolutovima, ravni i profilirani, izrada razliitih lamela, hladno preani profili TOPLO VALJANI ELEMENTI I profili: usko i irokopojasni :: koriste se za univerzalne nosae i stupove ( NP, HE-A, IPE, UAP,UPE, UPN ) U, L, T profili zavareni I ili sanduasti presjeci, uplji profili, cijevi (beavne i avne), okrugli, sanduasti, kvadratni :: koriste se za tlane elemente puni profili (ipke) :: okrugli, kvadratni, esterokutni, plosna eljeza :: koriste za vlane elementi toplo valjani limovi (tanki i debeli), puni i perforirani, ravni ili profilirani (trapezni) kovani i lijevani komadi HLADNO PREANI ELEMENTI PROFILI: lagani nosivi elementi formirani od obraenog lima debljine od 0.4 mm do 1.00 mm, oblikovani elektrokemijskim postupkom gavanizacije Takvi elementi se ne oteduju prilikom daljnjeg oblikovanja. Na taj nain se dobije konstruktivni element male teine i dostatne vrstode te nie cijene proizvodnje, transporta i montae. LIMOVI: u ploama i kolutovima: hladno valjani sa prevlaenjem povrine drugim materijalima koji ga tite od korozije (aluminij, pocinani lim, umjetne mase, bijeli lim (krom)), dalje se prerauju hladnim postupcima (hladno valjanje, savijanje i sl.) PROFILIRANI LIMOVI: trapezno profilirani limovi (vii profili po cijeloj duini poprena izboenja u gornjem pojasu i rebru), limovi s uvuenim rebrima(rebra slue i kao ine za vjeanje podgleda stropa), trapezni i ravni lim ili dva trapezna lima meusobno spojeni ARMATURNI ELIK glatka armatura - ipke 5, 6, 8, 10, 12, 14,16, 18, 20, 22, 25, 28, 30, 32 (GA 240/369) rebrasta armatura - isti profili ali i do 40 mm (MA 400/500) mreasta armatura - zavarene ipke, dimenzije mrea 215-220/500-600 cm glatke ipke (MAG 500/560), rebraste ipke (MAR 400/500) ELINE MREE I UAD: inox (nehrajude legure elika s kromom, niklom) SLOENI ELEMENTI: profilirani paneli, fasadni, zidni i krovni elementi - odlikuju se toplinsko izolacijskim svojstvima i malom specifinom teinom. Takvi paneli zadovoljavaju statike i fizikalne zahtjeve graevinih elemenata. Sastoje od obostrane limene obloge (elini, aluminijski, bakreni ili inox lim debljina 0,5 - 0,6 mm) s ispunom od ekspandirajudeg poliuretana (40 kg/m3, zatvorenost delija > 95%). Imaju malu specifine teine, karakteriziria ih brza i jednostavna ugradnja. Statika nosivost panela osigurava nisku potronju elemenata potkonstrukcije, povrinska zatita ovisna o vrsti materijala (bojanje, cinanje, plastificiranje) SPOJENI ELEMENTI: spajanja elinih konstrukcija vijcima ili zavarivanjem. Obavezan je proraun spojnih elementa kojima se odreuje koliina i nain njihove raspodjele te razred vrstode spojnogmaterijala, a sve prema propisanim standardima. Zavarivanje je postupak spajanja metanih dijelova zagrijavanjem iznad temperature topljenja metala. Mehanika svojstva materijala za zavarivanje moraju biti najmanje istih svojstava nego osnovni materijal. Postupak izvode atestirani varioci.

32. Faze izvedbe eline konstrukcije SPECIFINOSTI I FAZE IZVEDBE 1. RADIONIKA IZRADA ELEMENATA: prethodi joj izrada radionike dokumentacije, zatim spajanje varenjem u kontroliranim uvjetima, transport na gradilite pojedinih elemenata i gotovih sklopova, moguda izvedba gotovih objekata (kontejnera, kioska...) 2. MONTAA ELINE KONSTRUKCIJE na prethodno pripremljenu konstrukciju sidrenih temelja. Vijano spajanje zahtijeva opsene pripreme i detaljnu analizu, ukljuuje primjenu dizalica. o Optimiziranje faze izvoenja postie se izradom detaljnog plana montae. Projekt montae eline konstrukcije zahtijeva koordinirani rad svih sudionika u gradnji. Radove trebaju izvoditi radnici obueni za montane radove. 3. ZAVRNI RADOVI: izvedba spregnutih konstrukcija, oblaganje elemenata, antikorozivna i protupoarna zatita elemenata

33. Osnovni principi nosivosti eline konstrukcije i vrste konstruktivnih elemenata s opisima STATIKI SUSTAVI - ravninski i prostorni KONSTRUKTIVNI ELEMENTI: STRUKTURNI ELEMENTI primarni elementi - glavni nosai o LINERNI nosai su jednodimenzionalni elementi (jedna dimenzija je dominantna), stupovi, grede, lukovi, zavareni ploasti nosai, kablovi o PLONI nosai su dvodimenzionalni elementi (jedna dimenzijaje manja od preostale dvije)

 okvirni nosai, reetke, reetkaste grede, reetkasti stupovi, reetkasti krov, mree. PROSTORNI nosai su trodimenzionalni elementi (sve tri dimenzije podjednake) prostorni okvir, reetkasti prostorni nosai, reetkaste prostorne grede, prostorno platno, globalne strukture. o VORNI nosai ponaaju se poput prostornih elemenata (sve tri dimenzije podjednake) nalaze se na sjecitima drugih nosivih elemenata - vareni i vijani POLUSTRUKTURNI elementi sekundarni elementi - sekundarni nosai o MEUKATNE KONSTRUKCIJE: sastoje se od greda i ploa koje mogu biti prefabricirane, spregnute, na licu mjesta izlivene ili kombinirane (moraju zadovoljavati statike, termike, akustine, protupoarne i instalacijske zahtjeve, a mogu imati i svojstva horizontalne stabilizacije) o FASADNE KONSTRUKCIJE: multifunkcionalni elementi oploja zgrade. Dizajn fasade se rjeava s aspekta konstruktivne nosivosti, fizike zgrade, tehnologije materijala i rjeavanja detalja. Materijali mogu biti metali, staklo, kamen, sintetski i kompozitni materijali Izgled zgrade se oituje upravo kroz odnos oploja zgrade i nosive konstrukcije. Za zatvaranje oploja kod laganih elinih konstrukcija u pravilu koristimo vieslojne lagane elemente. Toplinska izolacija postavlja se kontinuirano, bez prekida, s vanjske strane konstrukcije ELEMENTI STABILIZACIJE: sustav ravninskih nosaa moe preuzeti opteredenje samo u svojoj ravnini, okomita opteredenja na ravninu nosaa preuzimaju spregovi elementi stabilizacije mogu biti: zidana polja, betonske jezgre, kruni oblik zgrade, okvirne konstrukcije i tlano-vlani spregovi (sajle, ipke, profili) o 34. elini skeletni konstruktivni sustav: specifinosti izvedbe, vrsta konstruktivnih elemenata SKELETNI DVODIMENZIONALNI SUSTAV omoguduje izvoenje velikih raspona i slobodno oblikovanje prostora. Preuzima funkciju nosivosti i stabilizacije. Logian izgled nosivosti sustava. Ekonomini rasponi elika su od 2.00 m do 6.00 m primjenjujudi konstruktivne logike. Linearni i ploni sustavi 1. SKELET S PREPUTENIM KONTINUIRANIM GREDAMA: niz okvira sa kontinuiranim gredama i konzolama, nosivost u jednom smjeru 2. SKELET SA KONTINUIRANIM STUPOVIMA: niz okvira sa kontinuiranim stupovima kroz vie etaa, nosivost u jednom smjeru 3. DVOSMJERNI SKELET: stupove i grede mogude je spajati na razliitim visinama, nosivost u oba smjera

ELEMENTI KONSTRUKCIJE / SKELET STUPOVI: jednostruki valjani profili, meusobno zavareni profili, cijevni (etvrtasti ili okrugli) profili s tankim ili debljim stjenkama, uplji spregnuti profili ili reetkasti stupovi. 40 - 60 % manja povrina nosivog elementa stupa uodnosu na armirano betonski skeletni sustav GREDE: jednostruki valjani profili / esto proupljeni s mogudom utedom materijala do 30 %, i nesmetanim voenjem instalacija / ili reetkasti ploni nosai SPOJEVI: spojeni elementi i sastavi sloeni vijcimam, montaom na gradilitu ili zavarivanjem u izoliranim radionikim uvjetima STABILIZACIJSKI VEZOVI: dijelovi ukupne stabilizacije nalaze se u horizontalnim i vertikalnim plohama u uzdunom i poprenom smjeru. Tlano-vlani spregovi (sajle, ipke, profili). Elementi stabilizacije jo mogu biti: zidana polja, betonske jezgre, kruni MEUKATNE KONSTRUKCIJE moraju zadovoljavati statike, termike, akustine, protupoarne i instalacijske uvjete,a mogu preuzeti ulogu i horizontalne stabilizacije. Izvode se kao masivne ili lagane. Toplinska i zvuna udobnost prostora postie se ugradnjom toplinsko izolacijskih slojeva. Izvedbom tzv. plivajudeg poda sprjeava se irenje udarnog zvuka kroz konstrukciju (ugradnja elastificirane ploe EPS ili tvrde ploe MW). Ispunom meuprostora potkonstrukcije u svojoj visini ploama mineralne vune postie se dodatna toplinska izoliranost stropa. Upotrebom sputenih stropova na potkonstrukciji mogude je poboljati akustina svojstva prostorije, te protupoarna i zvuna svojstava same konstrukcije. oblik zgrade, okvirne konstrukcije

o o

o o

MASIVNA MEUKATNA KONSTRUKCIJA sastoji se od greda i ploa koje mogu biti montane predgotovljene ploe (pune ploe od armiranog laganog betona porobetonske ploe (siporex) i uplje armiranobetonske ploe na elinim nosaima) s odgovarajudim vezama (prefabricirane), monolitne spregnute armirano betonske konstrukcije (povedava ukupnu nosivost i stabilnost konstrukcije) na trapeznom ili rebrastom limu, na licu mjesta izlivene (in situ) ili kombinirane. LAGANE MEUKATNE KONSTRUKCIJE sastoje se od greda, sekundarnih greda ili trapeznog lima s dijagonalnim elementima ukrute s oblonim ploama u podu i podgledu. MONOLITNE ARMIRANO BETONSKE KONSTRUKCIJE spregnuta povedava ukupnu nosivost konstrukcije, jednosmjerna ili dvosmjerna / na trapeznom ili rebrastom limu (sekundarna konstrukcija, izgubljena oplata) ili monolitna armirano betonska ploa izvedena na klasinoj oplati MONTANE MEUKATNE MASIVNE PLOE: puni elementi od armiranog laganog betona i uplji elemenati iz porobetona ili drvene lamelirane ploe (jednosmjerno ili krino lamelirane MONTANE MEUKATNE LAGANE KONSTRUKCIJE iz slojeva u suhoj izvedbi na trapeznom limu, elinoj reetki ili U profilima (sekundarna konstrukcija) s oblonim ploama poda i podgleda sa slojem za zvunu izolaciju ili iz slojeva u suhoj izvedbi na sekundarnim gredama: elini profili ili drvene grede s oblonim ploama poda i podgleda sa slojem za zvunu izolaciju

35. Regalni elini konstruktivni sustav: specifinosti izvedbe, vrsta konstruktivnih elemenata Regalni sustav strukturni sistemi za manje i nie objekte, idealno za objekte paviljonskog tipa i obiteljske kude Nosivi elementi iz hladno oblikovanih pocinanih C, U i Z profila Logika iz suvremene kanatne konstrukcije . umjesto drvenih gredica C hladno preani profili na osnom razmaku od 60cm na nivou stropne ploe meusobno povezane horizontalnim elemntima; tapni sistem gradnje s X ili K ukrutama Balonska izvedba: vedi broj kateva konstruktivni stropovi kroz vie etaa, stropne grede se prihvadajuna njih Platformska izvedba: manji broj kateva, stupovi se prekidaju na svakom katu gdje se oslanjaju na MK kata ispod Uteda ovakve konstrukcoje na teinu u odnosu na masivnu iznosi oko 66%, a tlocrtna povrina je za 5-10% istim svojstvima Stqabilizacijski vezovi: dijelovi ukupne stabilizacije nalaze se u horizontalnim i A vertikalnim plohama u uzdunom i poprenom smjeru T-V spregovi (sajle, ipke, profili) ili fiksiranje krutih ploa 36. Principi rjeavanja konstrukcije stropnih ploa kod elinih konstrukcija, OPIS I SKICA A. Monolitne ab konstrukcije: spregnuta povedava ukunu nosivost konstrukcije, jednosmjerna ili dvosmjerna; na trapeznom ili rebrastom limu (sekundarna konstrukcija izgubljena oplata) ili monolitna ab ploa izvedena na klasinoj oplati B. Montane meukatne masivne ploe: puni elementi od ab laganog betona i uplji elemenati iz porobetona ili o drvene lamelirane ploe (jednosmjerno ili krino lamelirane) C. Montane meukatne lagane konstrukcije: iz slojeva u suhoj izvedbi na trapeznom limu, elinoj reetki ili U profilima (sekundarna konstrukcija) s oblonim ploama poda i podgleda sa slojem za ZI ili o iz slojeva u suhoj izvedbi na sekundarnim gredama: elini profili ili drvene grede s oblonim ploama poda i podgleda sa slojem za ZI 37. Osnovni principi rjeavanja konstrukcije krova kod elinih konstrukcija, OPIS I SKICA Iz detalja? 38. emu slui oploje zgrade (fasada) kod laganih konstrukcija i specifinosti Specifinosti suhomontane izvedbe mala debljina i teina slojeva fasade multifunkcionalnu element projektiranja s aspekta konstruktivne nosivostim fizike zgrade, teh mat, rjeavanja problema 39. Principi projektiranja obodnih (fasadnih) elemenata kod lagane eline konstrukcije Principi prjektiranja obodnih elemenata kod lagane eline konstrukcije: TI postavlja se kontinuirano, bez prekida s vanjske strane konstrukcije Vanjski slojevi bi trebali biti paropropusnni kako bi se sprijeilo zadravanje vlage prilikom difuzije vodene pare iznutra prema van kroz graevni element (prijelaz vodene pare iz podruja vieg u podruje nieg tlaka) zbog toga, kod svih obodnih elemenata laganih konstrukcija (prema van il iprema negrijanom prostoru) obavezna je izvedba sloja parne brane sa toplije strane TI o Preporuljivo je ovakve konstrukcije kao ventilirane (uporaba ventiliranih fasadnih obloga, ventiliranih slojeva ravnog ili kosog krova)

Metalni elementi koji su izloeni promjenama emperature trebaju biti ugraeni na nain da se omogudi njihovo irenje i skupljanje (primijeniti izvedbu dilatacija)

Trake TI

40. Osnovni principi rjeavanja konstrukcije vanjskih zidova kod elinih konstrukcija, OPIS I SKICA A. Montani toplinsko izolacijski zidovi formiraju se in situ sa 2 sloja profiliranog lima nam metalnoj potkonstrukciji izmeu koji se postavljaju ploe TI o Svi kontakti metalnih elemenata dilatiraju se podlonim trakama radi sprjeavanja nastanka toplinskog mosta B. Sustav oblaganja ploama s ugradnjom TI sloja vertikalna potkonstrukcija na razmaku od 4080cm, na dnu i vrhu meusobno povezane U profilima o In situ obostrana oplata i ispuna potkonstrukcije ploama mineralne vune o Ovakve zidove mogude je zavrno izvesti kao provjetravane obloge ili sa dodatnom vanjskom oblogom ploama ekspandiranog polistirena, kao kontaktnom fasadnom oblogom, obukanog policementnom armiranom bukom C. Sendvi laki paneli s limenim oblogama su TI prefabricirani elementi o Obostrane obloge tankim limom elini plastificirani, aluminijski lastificirani ili eloksirani) debljine 0,5-0,6mm; obloni limovi kod zidnih panela su nisko profilirani, te C Tlocrt presjek su ispnjeni TI kamena vuna MW il ipoliuretanska tvrda pjena PU debljine od 6-15cm o rubni spojevi panela moraju biti zabrtvljeni trajnoelastinim kitom i pjenastim brtvenim trakama o Rezanje panela mora se svesti na minimum jer se pri obradi lako otete, te se spojevi moraju s posebnom panjom obraditi o Izvode se kao velikoformatni paneli, a dimenzije bi trebale diktirati raspone primarnih nosaa konstrukcije o Manji formati su prilagodljivi za manje objekte ili objekte razvedene forme; veliki formati za gradnju inustrijskih objekata o Zidni paneli standardne irine od 60-120cm, duine do 20m

Trajno elastini kit i pjenaste brtvene trake

Tanki lim

41. Prednosti koritenja elinih konstrukcija kod rekonstrukcije zgrada Minimalno optereduje postojedu konstrukciju Suha i relativno ista i suha konstrukcija Mogude kombinacije eline konstrukcije s drvenom i betonskom Adaptabilan konstruktivni sustav mogudnost prilagodbe svim vrstama konstrukcijekaoi naknadno mijenjanje i prorivanje ved postojede konstrukcije Potreban minimalni manevarski prostor za ugradnju 42. Fizikalna svojstva elika Visoka provodljivost topline; lo T izolator, nema TI svojstva, treba ga dodatno tititi od temp utjecaja Poloaj TI najpovoljniji je s vanjske (zimi hladnije) strane kao kod betona 43. Kako sprjeavamo pojavu toplinskih mostova kod izvedbe elinih konstrukcija, osnovni principi i specifinosti TI s zimi hladnije strane nosivi sklopovi trebaju biti konstruirani, oblikovani i raporeeni na nain da u najvedoj mjeri smanjuje utjecaj T mostova Koristimo vieslojne lagane elemente (zidovi, stropovi, krov) Lagani graevni dijelovi s plonom masom do 100kh/m postiu zadovoljavajuda TI svojstva uz vedu debljinu TI 44. Kako sprjeavamo irenja zvuka (udarnog, zranog) kod izvedbe meukatne eline konstrukcije, naini izvedbe i specifinosti elik je lo zvuni izolator ima svojstvo visoke zvune provodljivosti U kombinaciji s drugim zvuno apsorcijskim materijalima, ploasti proizvodi od elika postiu dobra akustina svojatva Poboljanje Z karakteristika povedava se koritenje TI materijala koji priguuju buku i sprjeavaju njezin prijenos na druge elemente o Upotreba elastinih materijala, izvedbom dvostrukih lakih pregrada sa ispunom potkonstrukcije apsorcijskimploama MW Pravilnim slaganjem pojedinih slojeva konst npr zrana upljina sa ispunom ZI u pregradnom zidu, dilatiranjem (odvajanjem) oblonih slojeva od nosive konst (npr. Izvedba plivajudeg poda, odnosno ugradnjom elastinog sloja u slojeve poda koji sprjeava direktan prijenos udranof zvuka), projektiranjem elemenata i detalja

45. Specifinosti eline konstrukcije koji odreuju bitne zahtjeve za graevinu (poar, vlaga) elik je osjetvlji na visoke temperature te se mora posebna panja posvetiti zatiti takvih konstrukcija na poar. vrstoda mu slabi porastom temperature to dovodi do nesigurnosti konstrukcije Zahtjeve za graevinu odreuje zakonska regulativa: zakon o prostornom ureenju i gradnji, zakon o zatiti poara Vlaga?

46. Zahtjevi za projektiranje i graenje u sluaju pojave poara Sprjeavanje irenja poara unutar graevine odvajanje zgrade u vie neovisnih sektora Sprjeavanje irenja poara na susjedne zgrade Osigurati izolirane zone evakuacijskih putova Omoguditi sigurnost u radu spasilake ekipe Zahtjevi protupoarne sigurnosti: evakuacijskiti putevi, unutarnja i vanjska hidratanska mrea, poarni sektori, materijal odreene vatrootpornosti, vanjski kolni pristup za vatrogasna vozila 47. Naini zatite eline konstrukcije od poara Pasivna: - betoniranje ili obzidavanje nosivih elemenata o Nanoenje vatrootpornog premaza o Oblaganje nosivih elemenata vatrootpornim ploama o Predimenzioniranje nosivih elemenata Aktivna: - upotreba materijala vie poarne otpornosti klase, instalacija, protupoarnih sustava, proraunima i dokazima ukupnog poarnog opteredenja zgrade (klasificiranje materijala po poarnoj otpornosti od A-B3) o Upotreba akrivnih protupoarnih sustava sprinkler sustavi za automatsko gaenje poara vodom, vatrodojava, poarni alarmi, aparati za gaenje poara

48. to je korozija? Korozija je nagrizavanja povrine metala zbog djelovanja okolnih tvari Hra - oksidna prevlaka nastala spajanjeme eljeza i kisika Faktori utjecaja vrsta okruenja, agresivnost medija, temperatura, ventilacija, duina iuloenosti konst nepovoljnim uvjetima, kvaliteta obrade povrine, detalji izvedbe 49. Naini antikorozivne zatite eline konstrukcije Aktivna prevencija projektirati kons u kontroliranim uvjetima bez izloenosti pojedinih elemenata okoliu pogodnom za stvaranje korozije konst detalja tako da se eventualna vlafa moe dovesti van konst, isuiti, odabir nehrajudih vrsta elika Pasivna djelovanje na povrini metala galvanizacija, vrude pocinavanje, prskanje rastaljenog metala, viestruka antikorozivna zatita 50. Koje karakteristike eline konstrukcije je svrstavaju u odrive graevne materijale Adaptabilan materijal fleksibilnost konst i prostora, vrst i lagan, velika nosivost u malom presjeku mala koliina materijala Rad na maloj porvini gradilita mogudnost demontae i ponovne uporabe Perforacijom nosivih elemenata omoguduje se nesmotreno voenje instalacija Proizvodi su standardiziranji minimalan otpad Modularan nain konstruiranja utede na materijalu, vremenu, izvedbi Mogudnost primjene velikih ostaklnjenih ploha 100% reciklabilan

ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE I MATERIJALI 2 Ispit - pismeni - teorijski dio 2012/2013

TEMA 06 KOSI KROVOVI OPDENITO, KONSTRUKCIJE
01. Navedite tri osnovna konstruktivna elementa kosog krova I. Krovna konstrukcija koja preuzima opteredenja pokrova i pokretna opteredenja (snijeg, vjetar...) te ih prenosi na nosivu konstrukciju zgrade (lagana: elik i/ili drvo; masivna: monolitni ab beton, polumontane krovne konstrukcije II. Element za oblikovanje krovnih ploha: krovne letve, oplata, ploe.. III. Krovni pokrov koji titi zgradu od atmosferskih utjecaja, poara i temperaturnih promjena: crijepovi, ploe, limovi, folije.. . 02. Podjela krovoa prema nagibu: Ravni krov 5 Kosi krov > 5 o Krov blagog nagiba 5-25 o Strmi krov >25 03. O emu ovisi nagib krova? Ovisi o: vrsti pokrova; klimatksim i lokalnim prilikama; namjeni tavanskog prostora; poloaju i obliku zgrade To je kut to ga ini gornja ploha nosive konstrukcije s horizontalom. Ako krov ima vie ploha, one obino imaju jednak nagib, ali nagib moe biti i razliit. 04. Kako se oznaava nagib krova? I. Stupanj iljatog kuta koji kosa krovna ravnina zatvara s horizontalnom ravninom (0-90) max 45

II.

Omjer visine krova i pripadajudeg dijela poda, gdje je visina krova = 1 (1:2; 1:3...) max 1:1

III.

Postotak pada (nagib od 50% odgovara omjeru 1:2, odnosno 22.5) max 100%

05. Pokrovi na kosim konstrukcijama: primjerene vrste pokrova ovisno o nagibu Vedi nagib krova (strmiji krov) zahtjeva sitniji, hrapaviji i manje trajan pokrov, manje preklope te se koristi za krovove jae izloene oborinama Strmi krovovi - >25 - sve vrste pokrova izbjegavati folije o 45 slama i trska o 35 ravni crijepovi / ploe s preklopima - drvo, kamen kriljac, glina, beton, vlaknocement o 25 profilirani / valoviti crijepovi (tlaeni) / ploe s preklopima na 2 ili 4 strane - vlaknocement ravne cementne ploe Krovovi blagog nagiba 5-25 - ploe od umjetnih masa (ravne i valovite ploe), limovi, folije o < 20 valovite cementne ploe o 15 valoviti lim ; ravne ploe - staklo o 9 profilirane ploe metal, vlaknocement o 6 ravni lim - metal Ravni krovovi - <5- metalni neprekinuti limovi, bitumenske i sintetske folije, premazi o 1.5 hidroizolacijske folije i premazi bitumen, sintetika

06. Razlike u odvodnji, materijalima pokrova i nainu izvedbe spojeva kod ravnih i kosih krovova, SKICE I OPISI KOSI KROVOVI pokrovni elementi za kose krovove (crijeppovi, ploe...) nisu nuno vodonepropusni -> nagib krova za to bru odvodne

Pokrivanje (brza odvodnja)

RAVNI KROVOVI pokrovne folije ili premazi za ravne krovove obavezno se moraju brtviti na spojevima -> krov kao vodonepropusni bazen Hidroizolacija - brtljenje

07. Mogude toplisko-izolacijske funkcije kosog krova SKICE I OPISI Kosi 'hladni' krov tradicionalno negrijani tavan ventilirano potrovlje provjetravani tampon prostor izmeu boravinog i vanjskog prostora o Toplinska izolacija na podu potkrovlja Kosi 'topli' krov suvremeno grijano potrkovlje uglavnom izvedba kao kosrisni prostor (ulazi u bruto izgraeni volumen) o Toplinska izolacija u ravnini krovne plohe o Izvedba kao ventilirani (bolje) ili neventilirani kosi krov 08. Tipini slojevi konstrukcije kosog provjetravanog toplog lakog krova SKICE I OPIS a) Zatitni sloj pokrovni sloj za odvodnju b) Razdjelni sloj c) Nosivi sloj za pokrov d) Provjetravani sloj kontraletve e) Paropropuna kina brana (rezervna HI) f) Toplinska izolacija g) Parna brana h) Oplata nosa parne brane i) Nosiva konstrukcija krova

09. Skicirajte geometrije krovnih ploha jednostrenog, dvostrenog, skoenog, sloenog, mansardnog i 'shed' krova s nazivima osnovnih elemenata

Dvostreni krov ima dvije suprotno nagnute krovne plohe koje se sijeku u sljemenu, a bone su plohe dva zabata. Skoeni krov ima tri ili etiri krovne plohe: glavne su trapezi koji se sijeku u sljemenu, a bone trokuti (atorksi krov je skoeni krov bez sljemena jer se svi grebeni sastaju u jednoj toci) Sloeni krov je skoeni krov s razvedenom tlocrtu i sa strehom po cijelom obodu Mansaradni krov se sastoji od dva dijela donji dio ima strme krovne plohe, a gornji poloene. Po obliku moe biti jednostreni, dvostreni, skoeni i sloeni krov 10. Navedite i opiite dva osnovna oblika nosivih konstrukcija kosih krovova s obzirom na njihovu masu Lagane nosive konstrukcije: o Konstrukcija: tapna, okvirna, reetkasta, prostorna o Tradicionalne (klasine) i suvremene konstrukcije o Materijal najede elik i/ili drvo Masivne nosive konstrukcije: o in situ kose armiranobetonske krovne plohe, oviri, svodovi ili ljuske o Polumontani zidani od upljih opekarskih ili betonskih blokova (Fert, bijeli krovi...) o Montani ab elementi u obliku pune ili reetkaste konstrukcije o Kombinacije bilo u kobinacijama materijala, bilo u nainima izvedbe o Moguda uporaba i laganih materijala: masivne drvene kose krovne ploe, krino lamelirane kose ploe, drveni il elini sendvi paneli... 11. Navedite i opiite dva osnovna oblika nosivinih konstrukcija laganih klasinih drvenih kosih krovova s obzirom na njihovu potkonstrukciju Krovita bez potkonstrukcije: roeniki krov (prazan krov) za manje raspone i vede nagibe Krovita s potkonstrukcijom (krovnim vezaima): podroeniki za vede raspone, sve nagibe, sloene geometrije o Stolice, visulje, reetkasti nosai, lamelirani nosai... 12. Opiite i skicirajte temeljne razlike u konstrukciji i prijenosuopteredenja kod dva osnovna tipa laganih klasinih krovita za manje raspone

13. Prednosti i nedostaci roenikih drvenih krovova Prednosti: lagana konstrukcija, mala koliina grae, slobodan (prazni) prostor potkrovlja Nedostaci: mala bona stabilnost; samo kod vedih nagiba krovova >35 (bolje >40); kod malih nagiba: veliki horizontalni potisak na leajevima; relativno mali rasponi; primjena samo lakih pokrova (lim, valovite i ravne cementne ploe, bitumenska i drvena indra, slama..); neprikladni za sloenije geometrije krovova (samo sline sheme) 14. Koji su primjereni nagibi i pokrovi za roenike konstrukcije drvenih krovova? Vidi 13.pitanje 15. Navedite najmanje tri mogudnosti rjeavanja problema bone stabilnosti kod roenikih krovita SKICE I OPIS A. Vjetrokosnicima (dijagonala daskama privedenima s donje strane rogova) B. elinim zategama C. Drvenim ploama D. Drvenim panelima 16. Statiki problem i mogudnost izvedbe nadozida kod roenikog krova OPIS I SKICA

17. Navedite dva primjera oblikovanja drvenih roenica kod krovnih konstrukcija vedih raspona Kod vedih raspona roenice mogu biti izvedene, umjesto od punih presjeka, od sitnije grae u obliku punih ili reetkastih kosih greda: o Drvena graa: lamelirani nosai razliita presjeka ili reetkaste konstrukcije o elina graa: razliite reetkaste konstrukcije (gredne, okvirne, prostorne) 18. Suvremene mogude izvedbe podroenikih konstrukcija dvostrenih krovita s masivnim i reetkastim nosivim trokutima SKICA I OPIS neke mogude suvremene izvedbe krovnih vezaa ('nosivih trokuta') kod dvostrenih podroneikih krovova

19. Primjereno podruje primjene pojedine vrste drvene konstrukcije podroenikog krovita konstrukicje stolice ili visulje s obzirom na vrstu stropne ploe (meukatne) konstrukcije zgrade prema krovitu OPIS Jednostruka stolica koristi se kod ab stropa, polumontanog ili drvenog stropa zid ili stup trebaju biti tono drvenog stupa stolice Jednostruka visulja koristi se kod polumontanog stropa za slobodan prostor bez stropne konstrukcije 20. Najede konstrukcije tradicionalnih drvenih krovnih vezaa podroenikih krovova (vrsste, rasponi, razlike u prijenosu opteredenja, mogude vrste vrste stropne (meukatne) konstrukcije zgrade prema krovitu OPIS STOLICA krovni vezad direktno, preko stupova, prenosi opteredenje na strop ili unutranje i vanjske zidova o Za ab strop kod polumontanog ili drvenog stropa zid ili stup trebaju biti tono isppod drvenog stupa stolice VISULJA krovni veza prenosi opteredenje samo na vanjske zidove preko konstrukcije kosih tlanih tapova (kosnika) i jake horizontalne vezne grae o Oslanjanje samo na vanjske zidove o Izvedba kod 'mekih' stropnih konstrukcija ili kod otvorenog krovita, bez stropa

21. Kada primjenjujemo roenike, a kad podroenike konstrukcije krovova s obzirom na raspone, sloenost geomet rije i nagibe krovita?

22. Elementi za oblikovanje krovne plohe drvenih krovita rogovi, letve, oplata nain definiranja dimenzija i raspona SKICE I OPIS Rogovi (roenice) : dimenzija grae ovisi o rasponu izmeu elemenata potkonstrukcije (izmeu dvije podroenice ili izmeu dva leaja) i opteredenju iznad (pokrov, ovjek, snijeg, vjetar) o Uobiajene dimenzije tradicionalnih drvenih rovoga (/V): 10/14 ili 12/16 na meurazmaku od 80-100cm Nosai pokrova: o LETVE tanje letve (5/3cm): laki pokrov, manji meurazmak letvi, manji razmak rogova Deblje letve (8/5cm): tei pokrov, vedi meurazmak letvi, vedi razmak robova o DRVENA OPLATA nosa limenog pokrova ili pokrova HI folijom: Daske d=2,5cm OSB ploe 15 ili 18mm

23. Kada se i na kojim razamcima primjenjuju letve manjeg ili vedeg profila poprednog presjeka? o Tanje letve (5/3cm): laki pokrov, manji meurazmak letvi, manji razmak rogova o Deblje letve (8/5cm): tei pokrov, vedi meurazmak letvi, vedi razmak robova 24. Navedite i opiite tri naina izvedbe nosivnih masivnih kosih krovnih ploa IN SITU: kose ab krovne ploje, okviri, svodovi ili ljuske POLUMONTANI: zidani od upljih opekarskih ili betonskih blokova (Fert, bijeli krov...) MONTANI: ab elementi u obliku pune ili reetkaste konstrukcije Kombinacije: bilo u kombiniranju materijala ili u nainima izvedbe 25. Navedite tri mogude izvede nosivih masivnih kosih krovih ploa s laganim materijalima (drvo, elik) Masivne drvene kose krovne ploe Drveni sendvi paneli Laki elini sendvi paneli 26. Skicirajte i opiite slojeve masivnog toplog ventiliranog kosog krova s ab nosivnom kosom ploom

27. Podroenike konstrukcije drvenih krovita stolica i visulja SKICE I OPIS karakteristinih presjeka jednostrukih konstrukcija dvostrenog krova s naznakom elemenata za bonu stabilnost u oba smjera

28. SKICE i opiite geometrije krovnih ploha na pozicijama grebena i uvala 29. Suvremeni nain spajanja nosive drvene krovne ploe i mane tesarskih vezova Suvremeni naini spajanja vorova drvenih nosaa pomodu metalnih veznih elemenata Mane tesarskih vezova: elementi oslabljuju na mjestima koja su najvie izloena napadnim silama (inae je to tradicionalan nain spajanja drvene grae)

TEMA 07: KOSI KROVOVI FIZIKALNA SVOJSTVA

1. Toplinsko izolacijska funkcija tavana i skice podne konstrukcije tavana s opisima Tradicijski hladni kosi krov tavan provjetravani tampon prostor izmeu vanjskog i boravinog prostora, kod suvremene izvedbene T.I. se postavlja na pod potkrovlja Suvremeno toplo krovite - potkrovlje uglavnom izvedba kao korisni boravini prostor (ulazi u bruto izgraeni volumen), toplinska izolacija postavlja se u ravnini krovne plohe, moe se izvoditi kao hladni krov ventilirana krovna ploha (bolje) ili kao topli neventilirani kosi krov s jakom parnom branom

2. Pozicija pokrova, dodatnog sloja za provjetravanje i rezervna hidroizolacija hladnog krova iznad tavana skice i opisi Paropropusna i vodonepropusna folija postavlja se izmeu rogova i kontraletvi koje slue kao sloj za provjetravanje i evakuaciju procjeene vode ili kondenzata prema strehi po foliji koja se nalazi ispod njih. Rezervna hidroizolacija postavlja se ispod kontraletci na drvenu oplatu (daske, osb)

3. Hladni laki kosi krovovi toplinska izolacija izmeu i ispod rogova skice i opisi jedostrukog Hladni laki kosi krov s jednostrukim provjetravanjem izvodi se s provjetravanom upljinom ispod kontraletvi. Rezervna hidroizolacija je kina brana koja je paropropusna i vodonepropusna folija koja se postavlja ispod kontraletvi i iznad toplinske izolacija.

4. Hladni laki kosi krovovi toplinska izolacija izmeu i ispod rogova skice i opisi dvostrukog Provjetravanja Skica iznad Hladni laki kosi krov s dvostrukim provjetravanjem izvodi se s provjetravanom upljinom ispod kontraletvi i ispod oplate (daske, osb) koje nose hidroizolaciju. Rezervna hidroizolacija izvodi se s hidroizolacijskom folijom (bitumenskom ili sintetskom) 5. Pogodni materijali za toplinske izolacije izmeu i ispod rogova razlozi -Meke ploe ili filc MW- Izvodi se u 2 sloja s preklapanjem spojeva ploa ili filca s parnom branom u podgledu -nasip ili upuhivana TI kao ispuna zranog meuprostora krovnih slojeva -prskana PUR pjena Razlozi nepoznati 6. Materijali, svojstva i ispravna pozicija folija za kine brane, parne/vjetrovne brane ??

7. Hladni laki kosi krovovi toplinska izolacija iznad rogova skice i opisi, primjereni materijali za toplinske izolacije i zato; nain postave kontraletvi Hladni laki kosi krov s T.I. iznad rogova izvodi se s ventiliranom upljinom ispod kontraletvi. Kao rezervna hidroizolacija koristi se kina brana. Kao T.I koriste se tvrde ploe PIR, PUR ili XPS toplinske izolacije. Moguda izvedba kao topli krov ukoliko se T.I. nalazi direktno ispod pokrova.

8. Prekidanje toplinskih mostova i procjepa u toplinsko-izolacijskoj oblozi kod izvedbe drvene kose krovne plohe skica dva tipina naina popreni presjeci krovne plohe s opisima slojeva Toplinski mostovi nastaju kao posljedica promjene materijala (rog, T.I.) ili nastajanje rupa prilikom skupljanja MW. Moe se sprijeiti postavom Pur izolacijske ploe iznad rogova ili postavljanjem 2 sloja izolacije iznad rogova kod visokih zahtjeva EE

9. Topli laki kosi krovovi skica principa izvedbe krovne plohe s opisima Kod toplih lakih kosih krovova potrebna je izvedba folija za jaku (apsolutnu) parnu branu s zimi toplije strane sloja toplinske izolacije.

10. Sendvi laki krovni paneli sastav, izvedba spojeva sa skicom spoja

Sendvi laki paneli s limenim oblogama od aluminijskog lima (plastificiran ili eloksiran) ili elinog lima (plastificiran) -najede kao ispuna:kamena vuna MW ili poliuretanska tvrda pjena PU -lim ujedno slui kao pokrov i kao parna brana -rubni spoja dva panela za toplinsku izolaciju krovova: s rubnim spojevima panela zabrtvljenima trajnoelastinim kitom i pjenastim brtvenim trakama ili paneli bez metalne veze izmeu vanjske i unutranje obloge limom

11. Naglaeni problemi kod lakih kosih krovnih konstrukcija iznad korisnih prostora potkrovlja u odnosu na masivne i rjeavanje problema- navesti min. 4 problema i rjeenja

NIA LJETNA TOPLINSKA STABILNOST RADI MALE MASE potrebne vede debljine toplinske izolacije, provjetravanje sloja ispod pokrova hladni krov NISKI TOPLINSKI KAPACITET MALA TOPLINSK AKUMULATIVNOST PREGRADE potrebne vede debljine toplinske izolacije, vieslojne izolacije NISKA ZVUNA IZOLACIJA OD VANJSKE BUKE PROMETA I OD BUKE PADALINA izolacija mineralnim vunama u ploama ili filcu, koje su absorberizvuka za razliku od tvrdih pjenastih ploa toplinske izolacije NISKA ZRAKOTJESNOST izvedba parnih brana, ujedno i vjetrovnihbrana s unutarnje (toplije) strane toplinske izolacije izvedba vieslojnih toplinskih izolacija (izmeu i ispod rogova s prekrivanjem rogova) ISPRAVNA DIFUZIJA VODENE PARE izvedba odgovarajudih parnih brana i uvoenje provjetravanog sloja ispod slojeva problematinih za difuziju vodene pare ISUIVANJA VLAGE IZ NOVIH, NEPROSUENIH DRVENIH KONSTRUKCIJA izvedba polupropusnih (pametnih) parnih brana i provjetravanih konstrukcija VEDA MOGUDNOST PROCURJEVANJA izvedba rezervne hidroizolacije(kina brana ili prava HI na oplati) i sloja za evakuaciju procijeene vode ili kondenzata (kontraletve)
12. Masivni kosi krovovi - hladni krov - skica principa izvedbe krovne plohe s opisima -provjetravan ispod pokrova, nije potrebna parna brana, kao T.I. upotrebljava se MW

13. Masivni kosi krovovi - topli krov - skica principa izvedbe krovne plohe s opisima -neprovjetravano ispod pokrova, potrebna je folija za apsolutnu parnu branu (bitumenske trake), kao toplinska izolacija koriste se tvrdne vodonepropusne ploe PUR i XPS T.I, betonska armirana podloga sidrena je u AB kosu plou

14. to je hladni krov kod izvedbe kosih krovnih konstrukcija iznad korisnih prostora potkrovlja i prednosti konsturkcije u odnsu na topli krov ??? 15. Veliina, pozicija i oblik otvora za provjetravanje pokrova kod izvedbe kosog hladnog krova

-kontinuirani prorezi (streha, sljeme) -tokasto prozraivanje ispod sljemena (odzranici izmeu svaka dva roga ili kontraletve) -za krovne plohe dulje od 10 m, potrebi su dodatni odzranici u polju krovne plohe Dimenzioniranje povrine otvora za provjetravanje iz tlocrtne povrine krova (otvori za ulazaka i izlazak zraka): za nagib 45-10 cm/m tlocrtne povrine krova(1/1000) za nagib 0 -1O0 cm/mtlocrtne povrine krova(1/100)
16. Mogui naini izvedbe provjetravanja hladnog krova kod pokrova crijepom

-fazonski komadi crijepa za tokasto provjetravanje krova -linijsko porvjetravanje -streha i grebeni

TEMA 08: KOSI KROVOVI POKROVI, OPAVI, LJEBOVI 1. Minimalni nagib krova za pokrov limom. Koji se nagibi krovova smatraju ravnim krovom. Minimalni nagib krova za pokrov limom je 6. ??? 2. Ovisnost preklopa elemenata pokrova i minimalnog nagiba krovne plohe skica

Dodatno sidrenje crijepova je potrebno: kod nagiba krova >65, na strani krova jako izloenoj vjetru kod svih krovnih zavretaka
3. Skica i opis principa izvedbe preklopa slojeva pokrova s ravnim ploama materijali pokrova: ravni glineni ili betonski crijepovi, - ravne vlaknocementne ploe, - kamene ploe - kriljca, - drvene daice (indra)

Pokrov ravnim ploama ili crijepom prva ploa prekriva treu minimalno za vrijednost duine preklopa definiranu ovisno o klimatskim uvjetima i nagibu krovne plohe Pokrov ravnim ploama vlaknocementne ploe, metalne ploe, kamen ploe drvena indra isti principi pokrovanja - prva ploa prekriva treu (donju) minimalno za vrijednost duine preklopa koja je definiranu ovisno o klimatskim uvjetima i nagibu krovne plohe

4. Sljeme krova s pokrovom biber crijepom i sljemenjacima s kontinuiranim prorezima za provjetravanjem zrani sloj izmeu kontraletava - skica detalja i opis

Sljeme dvostrenog i jednostrenog krova sa odgovarajuim sljemenjacima s kontinuiranim prorezima za provjetravanjem sloja ispod pokrova (zrani sloj izmeu kontraletava)

Sljeme i streha jednostrenog krova rubni detalji pokrova i okapa izvedeni s opavnim antikorozivno zatienim limovima -kontinuirani limeni opav, kuke na razmaku kontraletvi kod detalja sljemena; -okapni lim polegnut na trapezno profiliranu letvu za odravanje kontinuiranog nagiba crijepa kod detalja strehe

Pokrov ravnim ploama ili biber crijepom s troetvrtinskim zavrnim cijepom dvostruko gusto pokrivanje Okapni opavni lim na podvostruenim letvama za odravanje kontinuiranog nagiba crijepa kod pokrova ravnim crijepom ili ploama
5. Varijante provjetravanja zranog sloja ispod pokrova ravnim ploama u zoni kontraletvi i ventilacija iznad ili ispod

6. Zato se utoreni crijepovi mogu polagati na manje nagibe ravnih krovova od ravnih crijepova ili ploa, vrste utorenih crijepova i opis Zato??? Vrste utorenih crijepova: -tlaeni (preani) utoreni crijep profilacija sa sve 4 strane -vlaeni (ekstrudirani) utoreni crijep profilacije sa 2 strane (bone)

7. Pokrov valovitim ploama. Zato je mogu vei razmak letvi, koji sve materijali se koriste za valovite ploe i koje su im mane. -minimalna potkonstrukcija radi poveane nosivosti ploa -lagani pokrov male debljine

Vlaknocement:pigmentirani cement armiran vlaknima Svojstva: paropropusnost, visoka elastinost, otpornost na vatru i bioloka otpornost Materijali koji se koriste: polikarbonat, bitumen, lim Istovjetni princip polaganja vrijede i za polikarbonatne (translucentne plastine ploe), bitumenske i valovito profilirane limene ploe, samo to one nemaju mogunost apsorpcije kondenzata na podgledu pokrova kao cementne ploe te su obavezni kina brana i kanaliziranje kondenzata koji kapa s donje strane ovakvih pokrova na strehu ili lijeb
8. Skica i opis detalja sljemena s provjetravanjem kod pokrova valovitim limom

9. Skica i opis detalja sljemena s provjetravanjem kod pokrova ravnim limom

10. Preklopi ploa ravnog lima. Zato se pokrovi ravnim limom izvode na oplati. ??? 11. Preklopi ploa valovitog lima. Zato se pokrov valovitim limom izvode bez podlone oplate. ???

12. Pokrov kosih krovnih ploha sa sintetskim hidroizolacijskim folijama. Nain i uvjet izvedbe, skica i opisi detalja oluka formiranog od folija i tvrdih ploa toplinske izolacije -detalji spojeva, preklopa, opava, okapa, prikljuaka na zidove -sve izvedeno s folijama ili sa sintetskim folijama kairanima na aluminjski lim za detalje opava -nema zasebnih limarskih radova sve izvode hidroizolateri (osim oluka i lijebova) veliki nagibi nisu poeljni kod mehanikog uvrenja folija bez punoplonog ljepljenja na podlogu radi oputanja folija ljeti

13. Topli kosi krov sa zavrnim pokrovom sintetskim folijama slojevi konstrukcije krova Vidi detalje krovova 14. Ozelenjeni kosi krovovi nagibi i uvjeti izvedbe, svojstva podlonih hidroizolacijskih folija -nadgradnja krova vri se iznad hidroizolacije u trakama (najee sintetskim) otpornima na prodor korijenja -kod nagiba krovnih ploha veih od 10 poduzimaju se mjere za spreavanje puzanja nasipa Svojstva folija??? 15. Rubni detalji ozelenjenih krovova, razlozi i nain izvedbe skica i opis Rubni detalji ozelenjenog krova na spoju s viim bonim zidovima i na uvalama -obavezna izvedba s drenanim nasipima ljunka, bez ozelenjavanja. Razlozi izvedbe rubnih nasipa ljunka:

-drenaa -izbjegavanje mogunosti oteenja rubnih konstrukcija pri odravanju krova -spreavanje prijenosa vatre prekoozelenjene plohe krova na ostale dijelove zgrade

Drenaa strehe s izvednim rubnjakom a) upotreba nasipa ljunka, b) drenana cijev u nasipu ljunka c) perforirani i profilirani drenani lim i ljunak

Ako je iz optikih razloga poeljan tanji rub krova, treba ugraditi gredice za preuzimanje posmine sile, hidroizolacijski ih obraditi, a uvalu iza njih drenirati

16. Izvedba lijebova na kosom krovu i ventilacija pokrova skice i opisi moguih varijanti

varijante odvodnje oborina s pokrova i procjedne vode sa sekundarne hidroizolacije, uz osiguravanje provjetravanja pokrova u zoni kontraletvi
17. Razlozi izvedbe ventilacije pokrova i rezervne hidroizolacije u krajevima sa snijegom prodor vode u pokrov iza nakupine snijega ili leda na strehi uzrokovano neravnomjernim otapanjem snijega kod neventiliranog ili zimi nedovoljno ventiliranog pokrova (snijeg koji zatrpa odzranike) ili radi strehe u sjeni

18. Oblici i ispravne pozicije lijebova u odnosu na pokrov skice i opisi ??

19. Skica viseeg lijeba s ispravnim pozicijama pokrova, ventilacije, rezervne hidroizolacije i odvodnje

20. Skica leeeg lijeba s ispravnim pozicijama pokrova, ventilacije, rezervne hidroizolacije i odvodnje ??? 21. Skica lijeba na vijencu ili na zidu s ispravnim pozicijama pokrova, ventilacije, rezervne hidroizolacije i odvodnje

22. Skica lijeba u vijencu ili iza zida s ispravnim pozicijama pokrova, ventilacije, rezervne hidroizolacije i odvodnje

23. lijeb u vijencu ili lijeb u horizontalnoj uvali. Skica i opisi svih uvjeta za pouzdanu izvedbu lijeba -najkritinija pozicija i najtea pouzdana izvedba lijeba -za sigurnost lijeba potrebno je osigurati: 1.sigurnosni boni preljev 2.provjetravanje ispod lijeba 3.elektrine grijae lijeba 4.rezervnu sintetsku ili bitumensku hidroizolaciju na vrstoj oplati, kao dodatni donji lijeb povezan na vertikalu za odvodnju

TEMA 09a: KOSI KROVOVI METALI I KROVNI POKROVI S LIMOM 1. to su limovi, prednost primjene metalnih limova za pokrove Limovi su metalni materijali u obliku folija ili tankih ploa (0.5 - 5 mm -najee) kod pokrova debljine 0.5 do 0.8 mm. Prednosti: -velika trajnost u ispravnoj primjeni, - nepotrebno odravanje, potpuno brtvljenje kod krovnih ploha -neki metali su potpuno rezistentni na atmosfersku koroziju nakon stvaranja povrinskog sloja patine koji spreava dublju oksidaciju: bakar, cink, aluminij, srebro, olovo -neki metali ne korodiraju skoro uope: inox elik, nikal, krom, zlato 2. Mane limova i metala openito kod primjene u graditeljstvu i naini rjeavanja problema 1. veliko toplinsko rastezanje za temperaturnu razliku 50C po 1m duine lim se poveava: -cink 1.5 mm -bakar 0.86 mm -elik 0.61 mm Rjeenje: -osigurati klizne detalje fiksiranja radi stalnih promjena dimenzija vanjskih metalnih obloga (klizni leajevi, izbegavati kruto fiksiranje limova na potkonstrukciju vijcima, zakovicama i sl; dilatiranje u polja sa dovoljnim irinama reki izmeu ploha u istoj ravnini) 2. potpuna vodonepropusnost (i paronepropusnost) -mogunost pojave kondenzata ispod pokrova limom Rjeenje: osigurati uvijek dobro provjetravanje potkonstrukcije ispod vanjske zavrne metalne (limene) obloge ili jaku parnu branu ispod sloja toplinske izolacije 3. korozija u kontaktu s materijalima na bazi cementa, vapna -razaranje alkalnim spojevima -isto i u kontaktu sa drvom -agresivni organski spojevi Rjeenje: -osigurati odvajanjem bitumenskim izolacijskim trakama s posipom, drugim odgovarajuim podlonim folijama ili premazati metal 4. galvanske struje i korozorija -elektrolitska pojava na dodiru metala razliitih elektrinih potencijala u prisustvu elektrolita (voda najee) -metal vieg potencijal razara metal nieg potencijala -dogaa se na kontaktu limova, profila, ali i vijaka, zakovica u prisustvu vode i vlage Rjeenje: -osigurati odjeljivanje razliitih metala (ljepenka, premaz, guma, plastika) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva, kao i za materijale pokrova, opava, lijebova i oluka (npr. bakreni lim, bakrene ili pobakrene kuke, vijci i avli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji mogue samo u interieuru i to ne svugdje! razliitim metalima ne smiju se izvoditi konstruktivni detalji u kontaktu

3. Skica i opis izvedbe kliznog leaja kod pokrova ravnim limom s prijevojima Klizni leajevi nosai, limena pera kod pokrova ravnim limom Kod neprovjetravanog obavezno je staviti parnu branu.

4. Sastav slojeva konstrukcije krova s pokrovom ravnim limom za sluaj izvedbe toplog, neprovjetravanog pokrova

5. Debljine limova i najee koritenih metali za krovne pokrove i limarske detalje -limeni proizvodi -u ploama (1000x2000 mm) -deblji limovi 1 -5 mm -trake u smotcima (600-800 mm) -tanji limovi 0.5 -0.8 mm Cinani lim - 0.65 mm -odvodne kine cijevi, oluci; 0.75 mm -lijebovi i pokrov Olovni lim - lim za pokrove -1.5-2 mm debljine Bakreni lim - 0.7 -0.8 mm za odvodne kine cijevi, lijebove i pokrovne ploe Aluminijski lim - 0.2 -3 mm 6. Antikorizivne zatite aluminijskih limova vrste i zato se izvode Radi izbjegavanja stvaranja prirodne ukaste patine Najee plastificiranje ili eloksiranje - trajna zatita povrine, ali relativnom male otpornosti na habanje -plastificiranje-nanoenje plastinog praha prskanjem, taljenje u vrsto sljubljenu plastinu prevlaku u peima; veliine elemenata ograniene veliinom pei; veliki spektar boja i izgleda povrine (glatka monokromatska, prskana, naranina kora) -eloksiranje-nanoenje nehrajueg metalnog praha -metalik izgled povrine; boje ograniene na tonove metala natur aluminijska boja, mesing, mjed, zlatna, crna, tamnosmea

-vide se pruge od ekstrudiranjaaluminijskih profila radi male debljine zatitnog filma 7. Metali za pokrove koji sami stvaraju zatitni antikorozivni sloj na limu -ne oksidiraju, ne patiniraju izloeni atmosferi -krom, nikal-uglavnom se koriste kao prevlake, nanose se u vruim kupkama na elik ili druge metale -mikronske debljine sloja podlone mehanikim oteenjima prirodni izgled prevlake je polirani, zrcalni -zlato -rijetko (krovovi), Srebro - nikad u arhitekturi - samo kao prevlake -titan -u glavnom u legurama, limovi za obloge 8. Antikorozivna zatita nisko legiranih elinih limova, koje su najee kod limova za pokrove -elini limovi, profili i galanterija od niskolegiranog elika, podloni hranju, potrebna antikorozivna zatita, najee: lienje (lakovi, uljne boje), pocinavanje, plastificiranje, kromiranje, niklanje, bruniranje, prethodno korodiranje (Corten), ... -pocinavanje kod limova je najjeftinije ali i najmanje kvalitetno, ako e se lim naknadno oblikovati -prevlaka cinkom je krta i puca 9. Nehrajue legure elika nazivi, svojstva -nehrajuelegure (manje ili vee kvalitete) s kromom, niklom, vanadijem, manganom: inox, rostfrai, stainless steel, prokrom -razliiti nazivi (sinonimi) za nehrajue legure elika -inox 18/10 (najei u primjeni - 18% krom, 10% nikal), takoer u primjeni i 18/0 i 18 /8 -vrlo skup na svjetskom tritu, velika potranja jer nema potrebe za odravanjem -smanjeni trokovi odravanja u periodu eksploatacije zgrade, ali visoka poetna investicija -ne trebaju povrinsku antikorozivnu zatitu, ali manje kvalitetni ute, pogotovo na varenim pojevima -za vidljive povrine koristiti samo najkvalitetnije legure inoxa -povrinska obrada -polirana, satinirana, pjeskarenaosim limova koristi se i za sve vrste valjanih, cijevnih, punih profila i metalne galanterije 10. Svojstva i debljine pokrova i limarije od bakrenog lima Cu-gotovo neograniene trajnosti -na zraku patinira u plavozelenu pastelnu boju, moe se dobiti i prethodno patiniran -lim prirodno crvenosmee boje, moe se preparirati bezbojnim lakom da ne patinira -cijenjen i skup pokrov -debljine lima kod graevinskih primjena: 0.7 -0.8 mm za odvodne kine cijevi, lijebove i pokrovne ploe -spojni elementi -samo od bakra ili bronce (legure bakra i kositra) ili pobakrenog elika 11. Metode povezivanja limova i svojstva -lemljenje -tanji limovi -spajanje kovinom nieg talita (za pocinane i cinane i bakrene limove koristi se spoj legurom bakra s veliki udjelom kositra), mjesto lemljenja - 1.5 -3 cm irine, dobro oieno -zakivanje-spoj zakovicama od istovjetnog metala -potpuno nefleksibilan kao i spoj lemljenjem -samo za manje duljine ploha

-spoj prijevojem(utorom) -potpuno fleksibilan

-rub jedne ploe preklapa se s rubom druge ploe kao jednostruki ili dvostruki prijevoj, stojei ili leei, osiguranje od odizanjaod podloge s prikvanicama(perima) koje osiguravaju klizni leaj

12. Limarski detalji i galanterija nabrojite najee vrste limenih opava i svojstva koja mora imati limarska galanterija i pribor -prozorske klupice, horizontalni gornji opavi zidova, rubni opavi krovova s raznim vrstama pokrova, lijebovi, oluci, rubni limovi uz nadozide, dimnjake, bukane plohe -limarski detalji izvedeni s ravnim limovima, odvojeni od podloge hidroizolacijskim trakama za izbjegavanje kondenzata i korozije -koriste se razne vrste limova i odgovarajua spojna sredstva i metalni nosai za za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinani limovi s pocinanim elinim kukama, avlima, zakovicama, vijcima -aluminijski limovi s aluminijskim kukama, zakovicama, inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -bakreni limovi s pobakrenim elinim kukama, bakrenim avlima, zakovicama i vijcima (natur ili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) -plastificirani elini limovis plastificiranim elinim kukama, inox zakovicama i vijcima 13. Krovni metalni sendvipaneli - o emu ovisi visina i smjer profilacije lima panela -visina profilacijalima ovisi o potrebnoj nosivosti - razmaku sekundarne potkonstrukcije metalnih nosaa 14. Prednosti izvedbe pokrova koritastim limovima profilirana limena korita (falc dach)-elementi velike duine bez poprenih preklopa lima -samo uzduni preklopi -moguda je izvedba krovnih ploha s minimalnim nagibom, prijelaz s krovne na fasadnu plohu bez preklopa limova

15. Oblici limova za krovne obloge, debljine i materijali -krovne obloge provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i sprijeavanje kondenzata ispod zavrne limene obloge ili jake parne brane ispod toplinske izolacije i svi slojevi u kontaktu - koriste se razne vrste limova i odgovarajua spojna sredstva i metalni nosai za kotkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinani, cinani, cinkotit limovi s pocinanim elinim kukama, avlima, zakovicama, vijcima -ravne forme limana drvenoj oplati -aluminijski limovi s aluminijskim kukama, zakovicama, inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -valovite forme lima (legirani Al) - bakreni limovi s pobakrenim elinim kukama, bakrenim avlima, zakovicama i vijcima (natur ili prethodno patinirani ili naknadno lakirani)-ravne forme lima na drvenoj oplati - plastificirani elini limovi s plastificiranim elinim kukama, inox zakovicama i vijcima -valovite forme lima Oblici: -ravni limovi izvedeni s prijevojima -tanji limovi (0.6-0.8 mm) na drvenoj podlonoj oplati (daana oplata, OSB, stolarske ploe), budui da su male vlastite krutosti, razdjelna hidroizolacijska folija, provjetravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim, pocinani, cinani, cinkotit lim) -valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima -tanji limovi male krutosti (0.6-0.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru), provjetravana potkonstrukcija obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima -posebna podvrsta -limena korita tkz. falc-dach (aluminijski, elini lim) -profilirani krovni limovi kairaju se filcom s donje strane, za apsorpciju kondenzata i buke kie, kod izvedbe s provjetravanim zranim slojem -krovni sendvi limeni paneli -obostrana obloga tanki elini plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim, obloni limovi s gornje strane visoko profilirani, debljine oblonih limova 0,5 -0.6 mm, debljine ploa i ispune toplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 - 20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija, ploe obloge ine cijeli sastav pregrade prema vani naborani limovi - podne limene plohe protuklizne naborane povrine u raznim uzorcima -inox ili aluminij gotove ploe s naborima gornje povrine, ne predvia se naknadna obrada povrine, deblji limovi (obino 2 -5 mm) kompozitne ploe -vieslojne ploe s jednostranom ili obostranom oblogom tankim limom -srednji sloj daje krutost plohi i smanjuje uee skupog metalnog materijala u ploi -ispuna obino tvrde ploe XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastine mase (Alucobond, Alpolic ili sl. ploe debljine 2-3 mm), -obino aluminijski plastificirani ili eloksirani limovi kao obostrana obloga -kompozitne ploe za interieusrku oblogu -kombinacija limova i laminatnih (HPL) ploa sendvi limeni toplinskoizolacijski paneli -fasadni i krovni paneli-obostrana obloga tanki elini plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim, debljine oblonih limova 0,5 -0.6 mm, -obloni limovi s gornje strane visoko profilirani kod krovnih panela, nisko profilirani kod fasadnih panela -ispune toplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija, ploe obloge ine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru

16. Zato je obavezna izvedba provjetravanja kod pokrova limom, kako se izvodi, to je potrebno izvesti kada nije mogue izvesti efikasno provjetravanje ispod pokrova (topli kosi krov) Provjetravanje je obavezno zbog svojstva limova da su vodonepropusni i paronepropusni pa je mogua pojava kondenzata ukoliko ne postoji provjetravanje. Kod nedostatka provjetravanja obavezna je folija za apsolutnu parnu branu.

17. Krovne i fasadne maske od metala oblici obloga i materijali ??? 18. to su kompozitne ploe i laki metalni sendvi paneli za fasadne i krovne obloge Kompozitne ploe pitanje 15. Laki metalni sendvi paneli kao obloga: aluminijski lim (plastificiran ili eloksiran) ili elini lim (plastificiran) najede kao ispuna: kamena vuna MW ili poliuretanska tvrda pjena PU -Gotova montana konstrukcija za izvedbu toplog krova: -unutranji lim i brtvljenje zamjenjuje unutranju foliju za apsolutnu parnu branu Krovni paneli su za razliku od zidnih izvedeni s rebrima s gornje strane ploa, od visoko profiliranog lima kao integriranim elementima za preuzimanje mogueg poveanog optereenja (snijeg, hodanje) i za uzduni preklop 19. Obrada metala i materijali ispune kod lakih fasadnih i krovih sendvilakih panela, razlike zidnih i krovnih panela Pitanje 18

20. Pokrov ravnim limom na kosom krovu s laganom i masivnom nosivom konstrukcijom kose krovne plohe opisi svih slojeva i skice uzdung i poprenog presjeka krovne plohe

21. Pokrov profiliranim limom na kosom krovu s laganom i masivnom nosivom konstrukcijom kose krovne plohe opisi svih slojeva i skice uzdunog i poprenog presjeka krovne plohe

TEMA 09b: KOSI KROVOVI DETALJI POKROVA LIMOM, POKROVI STAKLOM I POLIKARBONATIMA

1. Izvedba prijevoja i podloge kod pokrova ravnim limom -potrebno je osigurati klizne leajeve lima za neometano temperaturno dilatiranje(izbjegavanje deformacija ravnog lima) -limena pera (kvaice) za fiksiranje omogudavaju klizni leaj i uvrdenje lima na oplatu bez buenja limenih traka! -izvodi se na drvenoj oplati -daske, razmaknute daske ili ploe od preraenog drva (danas najvie OSB ili iverica) -hidroizolacijska podlona folija nalazi se izmeu drvene oplate i lima -sprjeavanje korozije lima ovisi o vrsti lima krovna bitumenska ljepenka s posipom kvarcnim pijeskom, PES filc ili druga odgovarajuda razdjelna folija za spreavanje korozije lima

2. Skica i opis slojeva i detalja prikljuka pokrova ravnim limom za odzraivanje na spoju s viim zabatnim zidovima

3.Odreivanje potrebnog minimalnog poprenog presjeka lijeba, minimalni nagibi lijebova, maksimalne duine lijebova bez dilatiranja -U skladu s povrinom i nagibom krova: 1 cmpovrine p.p. lijeba za 0,9 1 m povrine krova koji se slijeva u lijeb (po jednoj vertikali odvodnje) -uzduni nagibi unutar lijebova~ 0.5 -0,8% -maksimalna duljina lijeba bez dilatacije unutar lijeba do 15m (dilataciju izvoditi radi velikog temperaturnog rada metala kod vedih duljina lijeba, uvijek na najvioj poziciji uzdunog pada lijeba)

4. lijeb iza vijenca (zida) - izvedbe lake neventilirane konstrukcije (toplog) krova hale s pokrovom koritastim limovima i fasadnog zida od lakih sendvipanela skica, opis slojeva i obavezni detalji izvedbe -obavezna izvedba sigurnosnog preljeva i rezervne hidroizolacije s izljevom u istu vertikalu i elektrinim grijaima poloenima u lijeb

5. Skica mogudeg detalja pokrova s dvostrukim IZO staklom i izvedbe aluminijskih prljaka kod karakteristinog poprenog spoja staklenih ploa

6. Uvrdenje IZO dvostrukog ostakljenja kao pokrova bez vanjskih pokrovnih letvi skica i opis Ostvaruje se trajnoelastinim UV stabilnim kitovima i lijepljenjem samo za manje visine zgrada, manje povrine ostakljenja i izloenost vjetru Potrebno je izbjegavati potpuno horizontalno ostakljenje iako je mogude ako je brtva pouzdano UV stabilna i elastina (radi mogudeg skupljanja vode i praine u sredini ostakljene plohe radi progiba stakla).

7. Polikarbonatne ploe za pokrove i fasadne obloge - svojstva, mane, slojevitost Polikarbonatne ploe su translucentne lake ploe velikih duina, savitljive, pune ili vieslojne (viekomorne) uplje ploe, UV stabilne, translucentne Mane: nakupljanje kondenzata u upljim viekomornih ploama, prljanje ruba, alge, termiko dilatiranje Fiksiranje: kao i kod pokrova staklom na metalne prljke ili na posebne polikarbonatne prljke Slojevitost: - Pune (transparentne, bistre) koriste se kod prostora bez zahjeva za toplinskom izolacijom ili nadstrenica -Vieslojne uplje (translucentne, neprozirne) ploe veda nosivost, toplinska izolacija bolja od IZO ostakljenja 8. Karakteristini detalj poprenog spoja pokrova od polikarbonatnih ploa s aluminijskim prljcima - skica s opisom

??? 9. Karakteristini detalj poprenog spoja pokrova od polikarbonatnih ploa bez metalnih prljaka za jednoslojne i viekomorne ploe skica s opisom ?? 10. Skica polikarbonatne ili akrilne vieslojne kupole s toplinski izoliranim okvirom, prikljuak na slojeve ravnog krova

ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE I MATERIJALI 2 Ispit - pismeni - teorijski dio 2012/2013

TEMA 10 Materijali i sustavi za hidroizolacije zgrada

01. Utjecaji vode i vlage od kojih je potrebno tititi zgrade Oborine (kia, snijeg, rosa) djeluje na ravne i kose krovove te proelja; zemna vlaga; podzemna voda; difuzija vodene pare; graevinska vlaga; vlaga mokrih prostorija

02. Razlike u hidroizolaciji kod kosih krovova, ravnih krovova i fasada Kosi krov krovni pokrov osiguravaju odvodnju, ali ne i vodoneotpornost o Rezervni sloj za HI ispod pokrova (potkrov) folija za kinu branu (paropropusne, vodonepropusne folije) Ravni krov hidroizolacijska opna mora biti vodonepropusna Fasadni zidovi - odbijanje vode ili djelomino upijanje o Ne dozvoljava se prodor vode dublje u konstrukciju o Izvedba provjetravane upljine iza fasdne obloge, ako je fasadna obloga propusna, preko sloja TI uvodi se zatitni sloj folija za kinu branu o Mora postojati mogudnost isuivanja upijene vode u fasadnu oblogu za suhoh vremena 03. Razlike u hidroizolacijskoj zatiti od zemne vlage i od podzemne vode Zemna vlaga: - utjecaj na podzemne, ukopane dijelove objekta o Vlaga od kie koja se cijdi niz fasadu i zidove u tlu o Zemna vlaga od kie koja pada po tlu oko objekta o Nije u kapljiastom, tekudem stanju, iri se kapilarno o Agresivni spojevi tetni za konstrukcije u vlazi prenose se kapilarno u objekt o Zatita HI i drenanim slojevima oko zgrade Podzemna voda: - promjenjivi vodostaj, vlai zgradu i izaziva tlak (hidostatki) o Veda penetracija vode i vlage nego od zemne vlage opasnija za graevine o Zatita oko zgrade slojevima koji u potpunosti brtve (hidroizolacijska opna kako kada oko zgrade uronjene u podzemnu vodu) 04. Nain sprjeavanja kondenzacije difuzne vodene pare u obodnim pregradama prema vani ili prema negrijanom Difuzija vodene pare: razliiti tlakovi vodene pare u zgradi i izvan nje, difuzija kroz obodne konstrukcije o Potrebno je osigurati neometanu difuziju kroz konstrukcije bez tetnog kondenzata vodene pare o Ako nije mogude osigurati neometanu difuziju, potrebno je sprijeiti ulazak vodene pare u slojeve u kojima moe dodi do kondenzacije uvoenje sloja parne brane 05. to je kina brana Paropropusna i vodonepropusna folija, debljina 0.1 0.2mm 06. to je relativna, a to apsolutna parna brana Relativna parna brana s preklopima preljepljenima samoljepljivim trakama kod podgleda kosog lakog krova Apsolutna parna brana kada je pokrov apsolutne paronepropusan (limovi) i slabo ili neventiliran o S unutranje strane TI AL folija s preljepljenim preklopima, obino armirana ili kairana na PE foliju radi manje mogudnosti kidanja folije 07. Temeljni zahtjevi za hidroizolacijske materijale Nepropusnost za vodu Dovoljna elastinost Dovoljna vrstoda na pritisak Postojanost na visoke i niske temperature Sposobnost dobrog prianjanja za podloni sloj

08. Oblici hidroizolacijskih materijala Trake ili folije Nepropusni premazi Vodonepropusne buke i betoni Sustavi drenae za dijelove zgrade u tlu 09. Polaganje hidroizolacijskih opni na podlogu ovisno o obliku materijala Trake: slobodno poloene o Mehaniki mjestimino uvrdene o Punoplono ljepljene Premazi: tekudine ili paste o Nanoenje prskanjem ili premazivanjem 10. Dvije najede grupacije materijala za hidroizolacije u trakama Bitumenske HI materijali i proizvodi od ugljikovodinih smola o najede vieslojno polaganje i ljepljenje punoplono na podlogu Sintetske HI materijali i proizvodi ood termoplastinih sintetskih smola (mogudnost oblikovanja i sljepljivanja folija pri povienoj temperaturi) i druge sintetike folije o Jednoslojno polaganje i najede mehaniko tokasto povezivanje s podlogom ili potpuno slobodno polaganje preko podlonog sloja dilatacijskog filca 11. Najede danas koriteni bitumenski hidroizolacijski materijali i nain polaganja Bitumen vrsta tekudina destilat nafte - Najede se koristi kao vrudi premazm razrjeuje se organskim otapalima za osnovno premazivanje podloge prednamaz (primer) 12. Zavrne bitumenske trake za zavarivanje Zavrne polimerbitumenske krovne HI trake sa slojem za zatitom od UV zraenja (zavrne krovne obloge ravnih neprohodnih krovova): o Aluminijska refleksna folija o Traka s posipom kriljcem traka koja nije predviena kao zavrna bitumenska vidljiva traka 13. Sintetske hidroizolacijske trake - opis, svojstva, spajanje Materijali i proizvodi od sintetskih smola i drugih sintetikih materijala Elastine, rastezljive folije, otporne na mehanika opteredenja i djelovanje UV zraka Debljine 0.8; 1; 1.2; 1.5; 1.8; 2, 3mm Spajanje trake meusobno zavarivanjem vrudim zrakom ili kemijskim zavarivanjem po rubu traka 14. Polaganje sintetskih hidroizolacijskih traka, nain spajanja i mogude varijante uvrdenja na podlogu skice i opisi Polaganje jednoslojne sintetske HI folije na podloni filc kao sloj za odvajanje od podloge. Folije su mehaniki tokasto uvrdene na podlogu, meusobno zavarene vrudim zrakom (fenom), gornja folija prekriva pozicije meh uvrdenje donje folije (potrebno radi sisanja vjetra kod folija polaganih kao zavrne vidljive HI obloge bez dodatnih slojeva za opteredenja) 1. 2. 3. 4. 5. Donja konstrukcija (elini profilirani lim) Parna / zrana brana (npr. Slobodno postavljena, dodirna mjesta zaljepljena) Sloj toplinske izolacije (npr. slobodno postavljena, mehaniki uvrdena) Sintetska HI na mjestima preklapanja traka mehaniki uvrdena u tokama Vijak i eljusna podloga

15. Problemi s primjenom PVC hidroizolacija Problemi reciklae PVC-a tetnost pojedinih tipova hidroizolacija za vodu- ne ugaivati kod graevina u podzemnoj vodi u vodozatitnim podrujima PVC nije kompatibilan s polistirenima EPS i XPS polistireni, te je potrebno paziti na kompatibilnost traka s ostalim slojevima konstrukije, pogotovo TI 16. Materijali za zatitu i naini zatite hidroizolacija na ravnim krovovima Betonski oplonici na podmetaima betonske ploe na XPS-u, gumeni podmetai ili nasip ljunka kao sloj za postizanje razmaka i evakuaciju vode procjeene izmeu otvorenih reki oploenja Uvaljani ljunak 1-2cm kao zatita bitumenske HI na neprohodnom krovu Ljevani asfalt 5cm kao zatita bitumenske HI na prohodnom krovu parkiralitu Betonski oplonici ili kamene ploe s otvorenim rekama za procjeivanje vodde u potkonstrukciju sitni ljunak i filcu o Kod inverznog ravnog krova HI je ujedno i parna brana, izvedena u podlozi u nagibu, ispod sloja vodoneupojnih ploa TI od XPS, PUR, CG

17. Slojevi tipinog ozelenjenog toplog ravnog krova skica i opisi Slojevi masivnog ozelenjenog krova - mjeavina zemlje za sadnju niskom zelenila - geotekstil/filc - drenani sloj /sloj za deponiranje vode (kadice, tepih) - sintetske HI jednoslojen folije, UV stabilne i otporne na prodor korijenja, tokasto mehaniki uvrdene na podlogu - razdjelni sloj - filc (prema potrebi) - tvrde krovne ploe toplinske izolacije - folija za apsolutnu parnu branu - betonska podloga za postizanje nagiba, min. 1% nagiba prema pozicijama izljeva - nosiva krovna konstrukcija masivna stropna ploa Slojevi lakog ozelenjenog krova - mjeavina zemlje za sadnju niskom zelenila - geotekstil/filc - drenani sloj / sloj za deponiranje vode (kadice, tepih) - sintetske HI jednoslojen folije, UV stabilne i otporne na prodor korijenja, tokasto mehaniki uvrdene na podlogu - razdjelni sloj - filc (prema potrebi) - tvrde krovne ploe toplinske izolacije rezane u nagibu min. 2% prema pozicijama izljeva, kod izvedbe ravnih lakih nosivih krovnih konstrukcija - folija za apsolutnu parnu branu - nosiva krovna konstrukcija laka drvena oplata ili nosivi valovito profilirani limovi

18.Mogude nadogradnje iznad izolacijskih slojeva ravnog krova - nasipi, oploenja, oplate 19. Problemi kod oploenja terasa bez otvorenih reki kod ravnihprohodnih toplih krovova - isoljavanje iz betonske podloge, pucanje podloge i ploica usljed smrzavanja vode u betonskoj podlozi

20. Skica spravnog rjeenja oploenja terasa kod izvedbe ravnih toplih krovova i opis i slojeva Drenaa ispod podloge oploenja izvedena s perforiranim drenanim trakama, kako bi se izbjeglo isoljavanje iz betonske podloge i smrzavanje vode u betonskoj podlozi te pucanje podloge i ploica dilatacijski i drenani sloj izmeu betonske podloge i hidroizolacije obavezna izvedba kod oploenja terasa lijepljenih na betonsku podlogu!

21. Bentonitne hidroizolacije opis materijala, podruje primjene i nain polaganja prednosti i mane - materijali i proizvodi od hidratiziranog bentonita, vulkanske gline - bentonit je prirodna, kemijski inertna, plino i vodonepropusna memebrana (sanacija odlagalita otpada) - izvodi se kod hidroizolacija u tlu iskljuivo, prikladan i za najvie zahtjeve vodonepropusnosti - bubri u dodiru s vodom, dobro prianja na povrinu - trake armirane staklenom tkaninom, polau se direktno na zaravnanu zemljanu podlogu - uteda u slojevima podloge - samo nabijeno tlo! - trake po ugradnji moraju biti vrsto pritisnute slojevima konstrukcije podne ploe i zidova uz teren s nasipom zemlje - vrpce od bentonita se koriste i za brtvljenje prekida u betoniranju kod izvedbe vodonepropusnih betona 22.Hidroizolacije nepropusnim premazima vrste materijala, izvedba, podruje primjene ASFALTNI NAMAZ - finalna podna ploha - bitumen pomijean s agregatom - najede ljunak ili glina (prirodni) - kod izvedbe hidroizolacije izvodi se u dva sloja - temeljni izatitni sloj, - svaki sloj debljine po min. 2 cm - ne koristi se kao jedina hidroizolacija na krovu, nije pouzdana hidroizolacija, pogotovo kod temperaturnih dilatacija (pukotina) u podlozi polae se na posebne polimerbitumenske trake za zavarivanje povedane otpornosti na visoke temperature (obine bitumenske trake bi se rastopile od vrudeg asfalta) esti nain izvedbe hidroizolacije mostova, nadvonjaka, vijadukata ispod sloja asfalta POLIURETANSKI PREMAZ - pitanje 23. POLIMERCEMENTNI PREMAZ -pitanje 24. 23. Hidroizolacije PUR premazima izvedba, podruje primjene i nain polaganja prednosti i mane - premazi nanoeni prskanjem ili premazivanjem povrine valjcima i etkama - nanoenje u dva sloja ukupne debljine oko 2 mm - kod nanoenja na vertikalne plohe radi viskoznosti svjeeg materijala armiraju se elastinim mreicama - pastelnih boja ili s refleksnim slojem (srebrne plohe) Mane: - kao zavrni slojevi relativno osjetljivi na mehanika otedenja - realtivno male elastinosti problematini kao hidroizolacija kod vedih pukotina u betonskoj podlozi Prednosti: - za razliku od HI folijama, mogu biti podloga za lijepljenje ploica (ljepljenje samo odgovarajudim fleksibilnim ljepilima za vanjske radove) Primjena: - prikladniji na neprohodnim krovovima i prohodnim krovovima s malim intenzitetom koritenja eventulano na prohodnim privatnim terasama stanova ili sa zatitnim slojevima za prohodne krovove kao i kod hidroizolacija s folijama ili trakama

24. Podruje primjene polimercementnih hidroizolacijskih premaza, prednosti i mane - premazi na bazi cementnog veziva i lateksa, akrilnih smola -elastina cementa buka - premazi nanoeni premazivanjem povrine ili razvlaenjem paste, - nanoenje u dva sloja ukupne debljine oko 2-3 mm - kod nanoenja na vertikalne plohe radi viskoznosti svjeeg materijala armiraju se elastinim mreicama Mane: - relativno male elastinosti, nisu pouzdana hidroizolacija kod oekivanih vedih pukotina u podlozi

- kao zavrni slojevi krovova relativno osjetljivi na mehanika otedenja - prikladniji za oblaganja lijepljenjem ploica ili kamena direktno na podlogu - ovako hidroizolacjski obraen zid se ne smije iznutra buiti, jer bi se probila hidroizolacijska obloga Prednosti: - kod primjene za hidroizolaciju podrumskih zidova postojedih konstrukcija iznutra, podnosi relativno velik negativni tlak, moe se bukati Primjena: -esto se koristi kod hidroizolacije loggia, terasa i kupaonica, kao hidroizolacija direktno ispod oploenja, jer se na njega, za razliku od HI u folijama, mogu ljepiti ploices fleksibilnim graevinskim ljepilima za vanjske radove 25. Mogudnost izvedbe ljepljenih horizontalnih i vertikalnih oploenja (keramika, gres, kamen) na hidroizolacijskim trakama i premazima

26. Materijali za naknadne hidroizolacije i sanacije podrumskih zidova iznutra, nuni principi izvedbe, skice i opisi Mogude s polimercemetnim HI premazima, jer trpe negativni hidrostatski tlak radi dobre prionjljivosti na podlogu. Premaz je hrapav, na bazi cementa i moe se bukati, za razliku od HI u folijama. 27. Naini postizanja vodonepropusnosti kod betona, naini osiguranja radnih reki od prodora vode ili vlage Uvjeti za postizanje vodonepropusnosti betona - barem 50 % pijeska do 0.7 mm, najvede zrno agregata do 3 cm, minimalna debljina zida 30 cm, beton minimalno MB30, aditivi za vodoneporpusnost - prekidi betoniranja - radne reke - obavezno izvedene s ugraenim trakama za prekide betoniranja, za zatvaranje pukotina - aditivi u betonu za vodonepropusnost - kristalizacija u dodiru s vlagom - masa betona kao nepropusna membrana - aditivi za vodonepropusnost buka - uglavnom kod sanacije vlanih zidova - na bazi silikona ili hidraulikih veziva s polimerima - dodaju se u produnu ili cementnu buku, ne sprjeavaju kapilarno podizanje vode po zidu iza buke! (zid je potrebno impregnirati injektiranjem u zoni pri vrhu hidroizolacijske buke ili premaza) - tekudine za impregnaciju zidova - kod sanacije postojedih zidanih konstrukcija od kamena i opeke izloenih zemnoj vlazi, impregniraju zid nakon injektiranja i stvaraju barijeru za podizanje kapilarne vlage kroz zid -proizvodi za impregnaciju kod nas: STIGOINJECT, TRICOSAL, STONOSAL itd

Radna reka - prekid u betoniranju na poziciji spoja temeljne ploe i zida u tlu izvedenih od vodonpropusnog betona kao jedine hidroizolacije konstrukcije

28. Funkcije i naini primjene drenanih traka - stvaranje meusloja zraka, distanciranjem HI folije od zida, ime se ubrzava otjecanje vode od zida u tlu ili sa krova (terasa) gdje se primjenjuju posebne perforirane drenane trake- trake s ispupenjima (bradavicama) ili valovite trake koji distanciraju foliju od podloge - trake uglavnom od HDPE (polietilen visoke gustode) - kod zidova u tlu mogu biti i jedina hidroizolacija, za trake sa samoljepljivim rubovima -proizvodi kod nas: TERADRAIN, TEFOND, ZIN CO

ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE I MATERIJALI 2 Ispit - pismeni - teorijski dio 2012/2013

TEMA 11 RAVNI KROVOVI opdenito, odvodnja detalji, fizika zgrade i ravni krovovi - primjeri izvedbe
01. SKICIRAJTE i opiite uvjete izvedbe za unutranju linijsku odvodnju ravnog krova

02. SKICIRAJTE i opiite uvjete izvedbe unutranje tokaste odvodnje ravnog krova kod vie pozicija odvodnje (tlocrtno)

03. SKICIRAJTE i opiite uvjete izvedbe za odvodnju uz rubni nadozid (presjek)

04. Mogudnosti odvodnjavanja s tokastim pozicijama odvodnje na ravnom krovu, razmak pozicija tokaste odvodnje kod unutranjih horizontalnih uvala A. Gravitacijsko odvodnjavanje s vertikalmnim cijevima odvodnje B. Sifonsko (podtlano) odvodnjavanje s horizontalnim cijevima manjeg profila

05. Pozicije vodolovnih grla uz nadozid i uvjeti ugradnje SKICE I OPISI Vodovodna grla za tokastu odvodnju s unutranjim ili vanjskim vertikalama odvodnje (olucima) pozicije uz nadozid i odmak radi mogudnosti prikljuka hidroizolacije na prirubnicu

06. Primjena vodolovnih grla s vie etaa odvodnje idimenzioniranje profila 2-etana odvodnja topli ravni krov neprohodni ili prohodni krov s oploenjem propusnim za oborine 3-etana odvodnja topli ravni krov s vodonepropunim oploenjem Neto povrina profila cijevi vodovodnog grla i vertikale odvodnje minimalno cca 0,8-1cm za 1m pripadajue krovne plohe s kojeg se voda ulijeva 07. Jednoetana odvodnja vodolovnim grlom kod toplihravnih krovova kod koje vrste toplih krovova se primjenjuje i kako se rjeava problem toplinskog mosta oko vodolovnog grla uslijed pothlaivanja nosive konstrukcije shladnom vodom Jednoetana odvodnja vodovodnim grlom primjenjuje se kod obrnutih i ozelenjenih toplih krovova, dodatno se oblaen TI kako bi se sprjeio T most 08. SKICIRAJTE i opiite varijante izvedbe rubnih limenih opava krovnih nadozida i izvedbu opava bez nadozida

09. SKICIRAJTE detalj izvedbe prikljuka hidroizolacijskih traka na zid iznad razine ravnog krova

10. Tipine vrste konstrukcija ravnih krovova SKICE s karakter. pozicijom hidroizolacije

11. Topli ravni krov tipina konstrukcija SKICA i popis slojeva po potrebi zatita hidroizolacije ili nadgradnja slojeva za zatitu i opteredenje HI (ljunak, zeleni krov, prohodni krov, provozni krov) hidroizolacija i po potrebi razdjelni filc tvrde ploe TI (eventualno rezane u nagibu, umjesto sloja za postizanje nagiba) folija za apsolutnu parnu branu sloj za postizanje nagiba (ili je nosiva konstrukcija u nagibu) nosiva krovna konstrukcija

i skica pod 10. 12. Hladni ravni krov tipina konstrukcija SKICA i popis slojeva Po potrebi zatita hidroizolacije ili nadgradnja slojeva za zatitu i opteredenje HI (ljunak, zeleni krovi, prohodni krov) Hidroizolacija i po potrebi razdjelni filc Gornja oplata nosive konstrukcije krova Dobro provjetravani zrani sloj izmeu nosive potkonstrukcije krova izvedene u nagibu Ploe mineralne TI Parna brana Nosiva krovna konstrukcija ili oplata podgleda stropa

i skica pod 10.

13. Inverzi ravni krov tipina konstrukcija SKICA i popis slojeva Opteredenje HI (ljunak kod neprohodnog krova, oplonici na podmetaima kod prohodnog, ljunak ili drenane trake i sloj i veton kod provoznih krovova ili terasa s keramikim oploenjima kao parorasteretni sloj obavezno) Filc za usporavanja otjecanja vode Vodoneupojne tvrde ploe TI (XPS, moe i PUR, PIR, CG) u jednom sloju s rubnim preklopima Hidroizolacija i po potrebi razdjelni filc od podloge i TI Sloj za postizanje nagiba 2% ( ili je nosiva konstrukcija u nagibu Nosiva krovna konstrukcija

i skica pod 10. 14. Tipini naini fiksiranja ili opteredenja slojeva hidroizolacije ili toplinske izolacijekod ravnih krovova Slojevi nefiksirani za podlogu, meh uvrdeni 15. Problem difuzije vodene pare kod ravnih krovova u zimskom razdoblju Ako vodena para doe do hidroizolacije zimi, kondenzirat de se u namoiti TI koja gubi toplinsko izolacijska svojstva i trune, te de se izazvati stvaranje klobuka ispod HI ljeti oritisak uskuhane vode iz namoene TI (konstrukcije ravnog krova bez parne brane)

16. Rjeavanje problema difuzije vodene pare kod ravnih krovova u zimskom razdoblju SKICE I OPISI A. Uvoenje folije za relativnu parnu branu ispod TI koja de bitno usporiti tok vodene pare, a ostatak e se evakuirati kroz ventilirani sloj izveden ispod HI B. Ne dopusiti da pada doe u zimi hladni i paronepropusni dio konstrukcije uvoenjem folija za psolutnu parnu branu s toplije strane sloja TI C. Izvedba inverznog krova hidroizolacija je u toploj zoni, ispod vodoneupojnih ploa TI, HI preuzima funkciju apsolutne parne brane, zadrava vodenu paru u toploj

zoni krovne konstrukcije

17. Mogudi naini postizanja nagiba na ravnom krovu SKICE I OPISI Nagibi od 1 5% Za inverni krov, sloj HI ispod vodoneupojne TI (XPS) mora biti u nagibu vedem od 2%

18. Temperaturne oscilacije na ravnom krovu i prednosti izvedbe inverznog krova Izvedba inverznog krova HI je kod inverznog krova u zoni koja nije izloena mehanikim otedenjima ili temperaturnim oscilacijama i dilatacijama +18 - +26 Prednosti? 19. Raunska debljina sloja toplinske izolacije iznad hidroizolacije na ravnom krovu Radi pothlaivanja vodom uzeti z aproraun vrijednosti s 20% manjom debljinom od stvarno izvedene 20. Koji materijali iznad hidroizolacije se mogu uzeti u proraun toplinske izolacije na ravnom krovu Ploe TI XPS, PUR, PIR ili CG

ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE I MATERIJALI 2 Ispit - pismeni - teorijski dio 2012/2013

TEMA 12 RAVNI KROVOVI rubni detalji, terase, balkoni, ograde
21. Moguda rjeenja ruba ravnog krova puni

masivni ili laki parapetni zid, laka metalna ili ostakljena ograda

22. Ispravno fiksiranje ograda na ravnim krovovima Preporuljivo fiksiranje u bone zidove ili u donji zid, bez buenja HI ili opava

23. SKICA i opsi izvedbe sigurnosnih ograda i odvodnje kod prohodnih krovova Fiksiranje u bone zidove ili donji zid visina ograde 120 cm iznad gotovog poda vrste vertikalne ipke na svijetlom razmaku od 12cm, ne preporuljivo je koristiti horizontane ipke jer mogu posluiti tako penjalice Pune, mreaste ili perforirane plohe s malim otvorima ODVODNJA tokasta, linijska uz rub Pogledaj skice u 1 i 2 pitanju! 24. Kada je potrebna obloga toplinskom izolacijom parapetnih ogradnih zidova ili nadozida na ravnom krovu Potrebna obloga TI parapetnih ogradnih zidova ili nadozida kod eline konstrukcije zbog toplinskog mosta 25. Varijante mehanike zatite hidroizolacije u zoni parapetnih punih ogradnih zidova ili drugih zidova iznad razine ravnog krov a i minimalna visina HI i zatitne obloge Zatita u zoni prskanja debljim AL limom, polimercementna buka, minimalna visina HI 30cmod gotovog podaravnog krova 26. Preporuljive pozicije fiksiranja ograda SKICE Pogledaj 2 i 3 pitanje 27. Sigurnosni uvjeti za ograde terasa i balkona SKICE I OPISI Pogledaj 3 pitanje 28. Rubni detalji hidroizolacije bez parapetnog nadozida (ograde terase) OPISI I SKICE Skica na pitanju 2 29. Mogudnost izvedbe masivnih ab zidova bez obloge toplinskom parapetnih nadozida ili ogradnih izolacijom SKICA I OPIS

Bono fiksirana ograda

Element za prekid toplinskog mosta 30. SKICA fiksiranja ostakljene ograde terase

31. Uvjeti za izvedbu monolitnih estriha (betonskih namaza) ili oploenja ljepljenih na betonsku podlogu preko hidroizolacijskih slojeva ravnog krova Estrih mora biti dilatiran u polja max 2x2m od podloge kliznom drenanom folijom kako ne bi dolo do kidanja HI uslijed temperaturne dilatacije estriha 32. SKICA linijske odvodnje uz vrata za izlaz na ravni krov sa slobodno poloenim oplonicima Druga skica na 14. Pitanju 33. Prednosti izvedbe slobodno poloenih oplonika u odnosu na ljepljene kod prohodnih ravnih krovova

34. Visinske razlike unutranjih podova i vanjskih slojeva ravnog prohodnog krova terase na nosivoj stropnoj konstrukciji iste razine

35. Spoj unutranjeg poda i vanjske povrine prohodnog krova - terase problemi, sigurnosni uvjeti Problem od zatite prodora vode u zgradu na poziciji vrata o Osigurati min 15 cm visinske razlike izmeu praga vrata, krila prozora, ostakljene stijene i vanjske povrine po kojoj se evakuira voda Mogudnosti: podignuti prag o Podignuta razina unutranjeg poda za izvedbu gotovih podova u istoj razini denivelacija vanjske stropne ploe u odnosu na unutranju

o o o

Izvedba TI velike debljine po cijeloj povrini etae, stepenica ili platforma u interijeru Uputena povrina vanjskog poda Izvedba linijskog drenanog kanala

36. Spoj unutranjeg poda i vanjske povrine prohodnog krova - terase s gotovim podom u istoj razini mogude varijante izvedbe SKICE I OPISI

TEMA 13: HIDROIZOLACIJE PODNOJA ZGRADE I MATERIJALI OBLOGA

1. Djelovanje vlage na dijelove u tlu skica, opis pojedinih djelovanja, oblici hidroizolacije, preporuljivi naini zatite s obzirom na vrstu djelovanja Djelovanja: Podnoje zgrade (sokl, plinta) - Osjetljivo podruje na poziciji kontakta zgrade sa terenom. Izloeno vlaenju uslijed podizanja kapilarne vlage i prskanja kie. Razarajude djelovanje vlage na oblogu proelja u sluaju smrzavanja upijene vode -obavezna upotreba vodoodbojnih ili neupojnih oblonih materijala u zoni podnoja zgrade Povoljni materijali za obloge podnoja: kamen, fasadna opeka, keramike i gres ploice, nehrajudi lim, staklo, vodoneupojni beton, vlaknocementne vodootporne ploe, HPL ploe Nepovoljni materijali za obloge podnoja: buka, drvene ploe, daske

2. zatita podnoja obukane fasade od prskanja kie skica i opis principa zatita od prskanja kie kod obukane fasade (buka do razine terena a) vodootporna obloga podnoja buka za podnoje (kamenadebeloslojna ili polimercementna armirana sa zavrnim slojem silikonska, akrilne buke ili s vodootpornim fasadnim premazom tankoslojne b) spoj s terenom s drenanim nasipom ljunka i rubnjakom prema terenu c) spoj s terenom s procjednom reetkom i kanalom za odvodnjuispod reetke

3. obukano podnoje zgrada s grijanim (izvana toplinski izoliranim) podrumom skica i opis

4. obloni zid kod podrumljene ili nepodrumljene zgrade moguda varijanta oslanjanja podnoja s pozicijom hidroizolacije i toplinske izolacije skica i opis - obloga podnoja fasadnom opekom ili betonskim prefabriciranim blokovima

5. obloga podnoja ovjeenim prefabriciranim betonskim ili kamenim ploama skica i opis principa izvedbe -sidrenje buenjem samo kroz najvii dio vertikalne hidroizolacije, iznad zone prskanja kie, donji dio ploa prislonjen uz zi d uslijed pritiska slojeva nabijenog vanjskog nasipa

6. Obukana fasadna obloga ETICS sustava toplinske izolacije s toplinski izoliranim podrumom obloga podnoja obukanim ploama XPS-a skica presjeka na poziciji kontakta s terenom i opisi

7. Ventilirane fasadne obloge skica principa izvedbe fasadne obloge bez obzira na tip toplinske i hidroizolacije u zoni kontakta s terenom i opisi 1. ostvariti vertikalno provjetravani zrani sloj topli zrak se radi uzgona u upljini krede prema gore (horizontalno provjetravanje ne funkcionira!)- vertikalna potkonstrukcija ili distaceri (nehrajude vilice ili sponke) za ovjes ploa fasadne obloge kojima se formira vertikalno provjetravani zrani sloj minimalna debljina provjetravanog sloja od 2 cm 2. ostvariti kontinuirane ili tokaste otvore za provjetravanje pri dnu i pri vrhu svake pojedine plohe ili odsjeka izmeu vertiklanih elemenata potkonstrukcije ventilirane fasadne obloge (pri podnoju zida i pri spoju s krovom, ali i ispod i iznad otvora u provjetravanoj fasadnoj oblozi (povrina otvora za provjetravanje min. 2 povrine provjetravane fasadne obloge) 3. otvore za provjetravanje izvesti s ogovarajudim nehrajudim mreicama ili perforiranim limovima za zatitu od ulaska tetoina 4. osigurati da u zoni prskanja bude izvedena vodoneupojna toplinska izolacija (XPS, PUR, PIR ili CG) i vodootporna fasadna obloga, s hidroizolacijom podignutom uz zid minimalno 30 cm iznad kote gotovog poda uz teren ili uz podnoe zida uz podove izloenih zidova terasa, loggia ili balkona 5. za toplinsku izolaciju iznad zone prskanja koristiti fasadne ploe mineralne vune, po potrebi izvana zatidene folijom za kinu branu (paropropusnom i vodoodbojnom), kod otvorenih reki ploa fasadne obloge

8. Ventilirane fasadne obloge vlakocementne ploe s toplinskom izolacijom MW obloga podnoja obukanim ploama XPS-a, skica presjeka na poziciji kontakta s terenom i opis

9. Fasadna obloga ravnim limom na drvenoj oplati obloga podnoja skica presjeka na poziciji kontakta s terenom i opis Nebrem nadi za teren ali je ovo slino

10. ostakljena fasadna stijena moguda varijanta izvedbe podnoja Al ravnim limom ili lakim sendvi panelom skica presjeka na poziciji kontakta s terenom i opis

11. Spoj unutranjeg poda i vanjske ureene povrine terena oko zgrade u istoj ravnini skice i opisi slojeva s pozicijom hidroizolacije kod zaokretnih vrata - problem sa zatitom od prodora vode u zgradu (opasnost kod jakog pljuska ili prilikom otapanja vedih debljina snijega) osigurati min. 15 cm visinske razlika izmeu praga vrata, prozora ili ostakljene stijene i vanjske povrine terena po kojoj se evakuira voda -mogudnosti: - podignuti prag (nepovoljno, preskakanje preko praga) - podignuta razina unutranjeg poda (izvedivo kod podova na tlu radi potrebe za debljim slojem toplinske izolacije kod poda iznad terena; - uputena povrina poda po kojem se evakuira voda u odnosu na povrinu poda po kojoj se hoda (podne plohe s otvorenim rekama za procjeivanje vode do razine na kojoj je hidroizolacija) - izvedba drenanog kanala prekrivenog reetkom u zoni spoja fasade i vanjske povrine terena, vanjski pod izveden u istoj razini s unutranjim podovima - obino s podizanjem razine gotovog unutranjeg poda u odnosu na razinu nosive konstrukcije stropa ili vanjskog poda na tlu

12. spoj unutranjeg poda i vanjske ureene povrine terena oko zgrade u istoj ravnini skice i opisi slojeva, s pozicijom hidroizolacije izvedbe kod kliznih vrata

TEMA 14: HIDROIZOLACIJE DIJELOVA ZGRADE U TLU

1. Djelovanje vlage na dijelove zgrade u tlu skica, opis pojedinih djelovanja, oblici hidroizolacije, preporuljivi naini zatite s obzirom na vrstu djelovanja Zatita objekata od vode i vlage - potrebna je radi nepovoljnog, ak i razarajudeg djelovanje vode u odnosu na materijale i koritenje Prostora utjecaji vode i vlage na zgrade 1- oborine i procjedna voda 2- zemna vlaga 3- podzemna voda 4 - difuzija vodene pare 5 - graevinska vlaga 6 - vlaga mokrih prostorija 1. zemna vlaga - vlaga od kie koja se cijedi niz fasadu i zidove utlo- zemna vlaga od kie koja pada po tlu oko objekta - nije u kapljiastom, tekudem stanju, iri se kapilarno - agresivni spojevi tetni za konstrukcije u vlazi - kapilarno penjanje vlage po konstrukciji 2. procjedna voda - oborinska voda koja prodire u tlo - ne vri hidrostatski tlak na zgradu 3. podzemna voda - promjenjivi vodostaj, vlai zgradu i izaziva hidrostatski tlak - veda penetracija vode i vlage nego od zemne vlage - opasnija za graevine - zatita oko zgrade slojevima koji u potpunosti brtve (hidroizolacijska opna izvedena kao kada oko zgrade uronjene u podzemnu vodu 1. i 2. - redovito kod svake zgrade - manje zahtjevna hidroizolacija 3. - kod vedih dubina ukopavanja - zahtjevniji sluaj hidroizolacije Kod svih hidroizolacija u tlu - obavezna izvedba potpuno vlago ili vodonepropusne opne (hidroizolacije) koja zabrtvljuje itavu povrinu izloenog graevinskog elementa - potpuno osiguranje podrumskih prostora ili podova na tlu od pojave vlage

2. Temeljni zahtjevi za hidroizolacijske materijali i dodatni zahtjevi za HI u tlu Temeljni zahtjevi za hidroizolacijske materijale: 1. nepropusnost za vodu 2. dovoljna elastinost 3. dovoljna vrstoda na pritisak 4. postojanost na visoke i niske temperature 5. sposobnost dobrog prianjanja za podloni sloj Dodatni zahtjevi za hidroizolacijski sloj (za primjenu u tlu): 1. kompatibilnost s drugim materijalima 2. nekodljivost na podzemne vode 3. otpornost na prodor korijenja 4. sposobnost "samozacjeljivanja" 3. Oblici i materijali hidroizolacija u tlu - trake ili folije - vodonepropusne buke i betoni - sustavi drenae (za dijelove zgrade u tlu) - nepropusni premazi rijetko u tlu Materijali za hidroizolacije u trakama: BITUMENSKE HIDROIZOLACIJE - materijali i proizvodi od ugljikovodinih smola SINTETSKE HIDROIZOLACIJE - materijali i proizvodi od termoplastinih sintetskih smola i druge sintetike folije BENTONITNE HIDROIZOLACIJE - materijali i proizvodi od hidratiziranog bentonita, vulkanske gline

4. Polaganje bitumenskih traga za zavarivanje s obzirom na utjecaj vode ili vlage u tlu - polaganje traka za zavarivanje - punoplono lijepljenje na podlogu vrudim zavarivanjem - otapanjem povrinskog sloja bitumena na traci - relativno brza izvedba u uvjetima suhog vremena - relativno kvalitetna hidroizolacija u uvjetima pravilne izvedbe i koncipiranja slojeva konstrukcije - debljina traka 3 - 5 mm, polaganje u 1 do 3 sloja, ovisno o izloenosti vodi Bitumenske ili polimerbitumenske trake za zavarivanje polau se najede: - kod izloenosti vlazi u 1 ili 2 sloja - kod izloenosti vodi u 2 ili 3 sloja - punoplono zavarene meusobno - mjestimino ili punoplono varene za podlogu - Izvedba na hladni bitumenski prednamaz koji penetrira u vrstu podlogu (primer)

5. Prednosti polimerbitumenskih traka u izvedbi hidroizolacije bitumen i trake povedane elastinosti - trake od oplemenjenog bitumena (pomijeanog sa sintetskim smolama) sa ulokom od staklene tkanine ili staklenog voala -polimerbitumenske trake za zavarivanje -polimerbitumenske trake su znatno vede elastinosti i otpornosti 6. Prednosti sintetskih traka i mane u izvedbi hidroizolacije - materijali i proizvodi od sintetskih smola i drugih sintetikih materijala - trake (folije) na bazi TPO, ECB, PIB, TPE, EPDM, PVC i dr. - ne proizvode se kod nas, nema ih uglavnom u slobodnoj prodaji -najede danas koriteni materijali za pouzdane hidroizolacije dijelova zgrada u podzemnoj vodi, mogu se koristiti i za izloenost zemnoj vlazi i procjednoj vodi. - elastine, rastezljive folije, otporne na mehanika opteredenja - debljine folija: 0.8; 1; 1.2; 1.5; 1.8; 2; 3 mm (3 mm - tuneli) - spajanje trake meusobno zavarivanjem vrudim zrakom ili kemijskim zavarivanjem po rubu traka - folije su u pravilu nelijepljene na podlogu, amo tokasti ili linijski mehaniki uvrdene na podlogu metalnim privrsnicama sa irokom glavom ili trakama - mogu se i lijepiti na podlogu, ali samo iznimno (vertikalna pozicija traka) - trake su u pravilu odvojene od podloge slojem polipropilenskog ili poliesterskog filca koji moe biti i kairan na trake - klizni sloj i sloj za zatitu od otedenja iz neravne podloge

7. polimercementni hidroizolacijski premazi podruje primjene, prednosti i mane Polimercemetni premazi su premazi na bazi cementnog veziva i lateksa, akrilnih smola -elastina cementa buka - premazi nanoeni premazivanjem povrine ili razvlaenjem paste, - nanoenje u dva sloja ukupne debljine oko 2-3 mm - kod nanoenja na vertikalne plohe radi viskoznosti svjeeg materijala armiraju se elastinim mreicama Prednosti: - kod primjene za hidroizolaciju podrumskih zidova postojedih konstrukcija iznutra, podnosi relativno velik negativni tlak, moe se bukati Mane: - zid se ne smije iznutra buiti nakon izvedbe unutranje hidroizolacije! 8. Naknadna hidroizolacija podrumskih zidova iznutra s primjenom hidroizolacijskih premaza i impregniranjem zida skica, opisati primijenjene materijale, svojstva i probleme prilikom ovakve hidroizolacije

9. Izvedba betonskih konstrukcija u tlu s vodonepropusnim betonom, uvjeti za postizanje vodonepropusnosti betona - beton za vodonepropusnost - barem 50 % pijeska do 0.7 mm,najvede zrno agregata do 3 cm, minimalna debljina zida 30 cm, beton minimalno MB30 - prekidi betoniranja - radne reke - obavezno izvedene s ugraenim trakama za prekide betoniranja, za zatvaranje pukotina - aditivi u betonu za vodonepropusnost - kristalizacija u dodiru s vlagom - masa betona kao nepropusna membrana - aditivi za vodonepropusnost buka - uglavnom kod sanacije vlanih zidova - na bazi silikona ili hidraulikih veziva s polimerima - dodaju se u produnu ili cementnu buku, ne sprjeavaju kapilarno podizanje vode po zidu - tekudine za impregnaciju zidova - kod sanacije postojedih zidanih konstrukcija od kamena i opeke izloenih zemnoj vlazi, impregniraju zid nakon injektiranja i stvaraju barijeru za podizanje kapilarne vlage kroz zid

10. Izvedba betonskih konstrukcija u tlu s vodonepropusnim betonom, skica presjeka podruma zgrade s mogudim varijantama rjeenja detalja hidroizolacije na prekidima betoniranja, problemi kod izvedbe vodonepropusnog betona i radnih reki Problemi???

11. Hidroizolacija od djelovanja zemne vlage i procjedne vode, pod na razini terena, skica spoja horizontalne hidroizolacije na prijelazu sa temeljnih traka u nadtemeljni AB zid ili serkla - dijelovi zgrade u tlu nisu izloeni hidrostatskom tlaku - horizontalna i vertikalna hidroizolacija od vlage i procjedne vode - podovi na tlu i zidovi iznad temelja se potpuno osiguravaju od prodora vlage - izvedba hidroizolacije podova na drenani sloj ljunka i lagano armiranu betonsku podlogu MB15 - obrada prodora armature kroz hidroizolaciju - zatita hidroizolacije od mehanikih otedenja prije izvedbe temeljne ploe - betonski namaz (zatita od armature temeljne ploe) - zatita hidroizolacije kod temeljenja na temeljnim trakama - toplinska izolacija i podni slojevi na armiranom mikrobetonu (grijani prostori na tlu) ili samo betonski namaz kao zatita (pod negrijanih prostora na tlu)

12. Mogudnost izvedbe unutranje ili naknadne toplinske izolacije podrumskog zida, rjeenje naknadne toplinske i hidroizolacije podrumskog zida, rjeenje naknadne toplinske i hidroizolacije poda, skica i opis slojeva izvedbe interieurske obloge od razine poda do razine stropa podrumskog prostora Mogudnosti izvedbe unutranje ili naknadne toplinske izolacije podrumskog zida (parna brana- uvijek s toplije strane sloja toplinske izolacije): Problem s oblaganjem parne brane - folija koja se u interieuru mora obloiti, bez buenja folije, a ne moe se obukati - folija ili traka je materijal na koju se ne moe zalijepiti buka - obloga opekom (obukanom ili ne) - obloga kamenom - obloga gips ili vlaknastim ploama na potkonstrukciji koja nije vezana za zid (fiksiranje potkonstrukcije u pod i strop!) Preporuljiva je obloga s vlaknocementnim vodootpornim ploama, a ne s gips vlagootpornim ploama!

13. Drenaa podruma u tlu s temeljenjem na temeljnim trakama grijani podrumski prostor. Skica s povezivanjem povrinske drenae ispod poda na tlu s perimetralnom drenaom izvan temelja, rjeenj drenaa podnoja zida distanciranje od kontakta sa zemljom

14. skice mogudih varijanti preklapanje bitumenske hidroizolacije kod izvedbe normalnih i kod izvedbe povratnih preklopa hidroizolacije u podzemnoj vodi 3 trake

15. uvjeti za ugradnju hidroizolacije kod izoliranja u podzemnoj vodi - osjetljiva mjesta su sva mjesta pregiba, tlocrtnim rjeenjem korita zgrade ili dodatnim vanjskim betonskim zidovima broj uglova treba svesti na minimum - hidroizolacija mora imati oblik zatvorene kade i povisini mora biti postavljena najmanje 30 cm iznad najvie razine podzemne vode -hidroizolacija mora ostati zatidena i nepromijenjena u mjestima oekivanih deformacija uzrokovanih stezanjem, puzanjem, temperaturnim radom zgrade ili slijeganjem -promjena ravnine (razlika razina poda) treba se savladati polaganjem hidroizolacije u kosini pod kutem 30 (najvie 45) - na mjestima prodora cijevi i na mjestima dilatacijskih spojnica osigurati vodonepropusnost izvedbom prikladnih detalja s obzirom na oekivani pomak i hidrostatski tlak