EPILEPSIJA

Grupa: Bolesti ivanog sustava Posjetite virtualni centar: Epilepsija

Epilepsija je poremeaj karakteriziran sklonou ponavljanim napadajima koji mogu dovesti do gubitka budnosti ili svijesti, poremeaja kretanja, osjeta (ukljuujui vid, sluh i okus), autonomnih funkcija, raspoloenja i mentalnih funkcija.

Opis bolesti Uestalost Uzrok Koji su simptomi? Tipovi napadaja i njihovi simptomi Koja e ispitivanja provesti lijenik? Lijeenje Prevencija Komplikacije

Opis bolesti
Prijenos informacija od jedne ivane stanice do druge odvija se elektrokemijskim procesom. Taj se proces moe otkriti kao elektrina aktivnosti elektroencefalogramom (EEG). Nenormalna elektrina aktivnost povezana je s napadajima. Uzrok napadaja je u odreen oj mjeri u korelaciji s dobi kod pojave bolesti. Kod nekih osoba, napadaji mogu biti izazvani hormonskim promjenama kao to su trudnoa ili menstruacija. Takoer mogu biti izazvani boleu ili osjetilnim poticajima kao to su svjetlo, zvukovi i dodir. U mnogim slu ajevima, ne moe se otkriti pokreta napadaja. Pod odreenim uvjetima, svaka osoba moe imati napadaje. Koliina poticaja potrebna da izazove napadaj zove se prag napadaja. Smatra se da mnoge osobe s epilepsijom imaju nizak prag napadaja

Uestalost
1. desetljee ivota: 85/100 000, 2. desetljee ivota: 36/100 000, 3. desetljee ivota: 27/100 000, 4. desetljee ivota: 37/100 000. To znai da se najvie novih sluajeva pojavljuje u djetinjstvu (75%). Ne postoje nikakve zemljopisne, rasne ili drutveno -klasne granice. Bilo tko moe biti pogoen napadajima. Epilepsija se moe pojaviti kod oba spola u bilo kojoj ivotnoj dobi. Zapravo, do 5% svjetskog stanovnitva moe imati jedan jedini napadaj u tijeku ivota.

Uzrok
Idiopatska (kojoj se ne moe otkriti uzrok) epilepsija obino poinje u dobi izmeu 5 i 20 godina, ali se moe pojaviti u bilo kojoj dobi, bez da su prisutne druge neuroloke abnormalnosti. Postoje neka stanja koja mogu potaknuti razvoj napadaja: Uroene mane i perinatalni (oko vremena roenja) problemi Ozljede mozga-napadaji obino poinju u dojenakoj dobi ili ranom djetinjstvu Metaboliki poremeaji Komplikacije diabetesa mellitusa Poremeaji elektrolita Zatajenje bubrega, uremija (toksino nakupljanje otpadnih tvari) Nedostaci tvari u prehrani Fenilketonurija - moe rijetko dovesti do napadaja kod dojenadi Unos ili trovanje alkoholom ili drogama Lijeenje od uzimanja alkohola ili droga Tumori i lezije mozga koje zauzimaju prostor u mozgu (kao to su hematomi) Glavni razlozi za veu uestalost epilepsije u zemljama u razvoju su vei rizik od akutnih i kroninih infekcija mozga, pre i postnatalne opstetrike komplikacije, koje dovode do oteenja mozga i pothranjenost.

Koji su simptomi?
Mogu se pojaviti promjene u mentalnom statusu (kao to su budnost i svijest) i/ili fokalni neuroloki simptomi (lokalizirani simptomi promjena u funkciji mozga) povezani s napadajima. Tip napadaja koji se pojavljuje varira ovisno o lokaciji i vrsti problema koji izaziva napadaj i individualnom odgovoru na poremeaj. Napadaji se mogu pojaviti u generaliziranom obliku (koji zahvaa cijeli ili vei dio mozga) ili parcijalnom obliku (koji zahvaa samo dio mozga). Epilepsija je tipino generalizirana (osim u nekim sluajevima k oji se razvijaju u djetinjstvu i imaju specifini fokus). Generalizirani napadaji ukljuuju razliite generalizirane toniko-klonike napadaje i petit mal napadaje. Parcijalni napadaji ukljuuju fokalne napadaje (tijekom kojih osoba ostaje svjesna ali postoje nenormalni pokre ti ili osjeti) i parcijalne kompleksne napadaje (tijekom kojih je nenormalni pokret ili osjet popraen promjenama u svijesti). Epilepsiju karakteriziraju napadaji bilo kojeg tipa koji se pojavljuju na kroninoj, ponavljanoj osnovi i nemaju poznat uzrok. Nespecifini simptomi i/ili znakovi mogu se pojaviti zajedno s napadajima; a ukljuuju glavobolju, promjene u raspoloenju ili nivou energije, vrtoglavicu, nesvjesticu, smetenost i gubitak pamenja. Aura, osjeti koji upuuju na to da e se napadaj uskoro pojaviti, pojavljuje se kod nekih ljudi prij e generaliziranog napadaja.

Tipovi napadaja i njihovi simptomi

PETIT MAL NAPADAJI Minimalni ili nikakvi pokreti (obino, osim "treptanja oima") Kratki iznenadni gubitak svijesti ili svjesne aktivnosti

 Pojavljuje se esto Najee se pojavljuje u djetinjstvu Smanjena sposobnost uenja GRAND MAL NAPADAJI (GENERALIZIRANI TONIKO-KLONIKI NAPADAJI) Generalizirane, jake kontrakcije miia Zahvaaju vei dio tijela Gubitak svijesti Privremeno se zaustavlja disanje, zatim "uzdisanje" Inkontinencija urina Ugriz za jezik ili obraz JEDNOSTRUKI FOKALNI NAPADAJI Kontrakcije miia odreenog dijela tijela Nenormalni osjeti Moe se pojaviti munina, znojenje, crvenilo koe i proirene zjenice Mogu postojati drugi fokalni (lokalizirani) simptomi PARCIJALNI KOMPLEKSNI NAPADAJI automatizam (automatsko izvravanje kompleksnog ponaanja) Nenormalni osjeti Moe se pojaviti munina, znojenje, crvenilo koe i rairene zjenice Mogu postojati drugi fokalni (lokalizirani) simptomi Prisjeanje ili neodgovarajue emocije Promjene u osobnosti ili svijesti Moe se ali ne mora izgubiti svijest olfaktorne (njuh) ili gustatorne (okus) halucinacije ili smetnje temporalni fokus

Koja e ispitivanja provesti lijenik?

Dijagnoza epilepsije i/ili poremeaja s napadajima ukljuuje ponavljane napadaje bilo kojeg tipa u povijesti bolesti. Fizikalni pregled, ukljuujui detaljan neuromuskularni pregled, moe biti normalan ili pokazivati fokalne neuroloke deficite (lokalizirane poremeaje funkcije mozga). Elektroencefalogram (EEG), oitanje elektrine aktivnosti mozga, obino potvruje prisutnost razliitih vrsta napadaja. On moe, u nekim sluajevima, upuivati na smjetaj lezije koja izaziva napadaje. Ispitivanja radi utvrivanja uzroka mogu ukljuivati razliita ispitivanja krvi (ovisno o uzroku na koji se sumnja) koja ukljuuju: krvne pretrage, glukozu u krvi ispitivanja funkcije jetre ispitivanja funkcije bubrega ispitivanja postojanja infektivnih bolesti analizu cerebrospinalne tekuine Ispitivanja za otkrivanje uzroka mogu ukljuivati postupke kao to su: CT ili MR snimanje glave I lumbalna punkcija (punkciju kraljenice) Fizikalni pregled i ispitivanja se mogu koristi za iskljuivanje drugih privremenih i reverzibilnih uzroka napadaja kao to su visoka temperatura, razliiti privremeni kemijski poremeaji, toksemija u trudnoi, apstinencija kod lijeenja od alkohola ili droga (posebno benzodijazepina i barbiturata), koritenje droga (posebno onih koje se nabavljaju ilegalno) i drugi uzroci.

Lijeenje
NAKON NAPADAJA Zapiite pojedinosti o napadaju kako bi o njima mogli izvijestiti lijenika. Vane pojedinosti ukljuuju datum i vrijeme napadaja, koliko je dugo trajao, koji su dijelovi tijela bili zahvaeni, vrstu pokreta i druge simptome, mogue uzroke i druge primijeene faktore. Izolirani napadaji se lijee prema tipu napadaja i uzroku na koji se sumnja (vidi specifine tipove napadaja za poje dinosti). Openito, to ukljuuje lijeenje uzroka i/ili koritenje antikonvulzivnih lijekova. NAKON DIJAGNOZE EPILEPSIJE (poremeaja s napadajima) Lijeenje uzroka, ako je uzrok otkriven, moe zaustaviti pojavu napadaja. Ono moe ukljuivati lijeenje poremeaja lijekovima, kirurki zahvat zbog tumora ili lezija na mozgu, i druge vrste lijeenja. Oralni antikonvulzivi spreavaju ili svode na najmanju mjeru broj buduih napadaja. Odgovor je individualan, i lijek koji se koristi i doza e se moda morati vie puta podeavati. Kontrole radi ponovne procjene stanja treba provoditi barem jedanput godinje. Praenje nivoa lijeka u plazmi vano je za stalnu kontrolu napadaja i smanjenje nuspojava. Trudnoa, nespavanje, preskakanje doza lijeka, koritenje droga, lijekova ili alkohola ili bolest mogu dovesti do napadaja kod osobe s prethodno dobro kontroliranom epilepsijom. Moe se preporuiti koritenje nakita ili kartica s informacijama koji upuuju na epilepsiju radi dobivanja brze lijenike pomoi ako doe do napadaja.

Prevencija
Openito, nije poznata prevencija epilepsije.

Komplikacije
Produljeni napadaji ili napadaji koji se esto ponavljaju (status epilepticus) Ozljede od aktivnosti kao to su padovi, udarci, ugrizi Ozljede zbog napadaja koji se pojavio tijekom vonje i/ili rada sa strojevima Napadaji u opasnim okolnostima (utapanje, opekline, ozljede glave itd.) Aspiracija tekuine u plua i posljedina aspiracijska upala plua Trajno oteenje mozga (modani udar ili drugo oteenje) Potekoe kod uenja Nuspojave lijekova (sa ili bez primjetnih simptoma) Respiratorni ili kardio-respiratorni arest kod napadaja