Você está na página 1de 14

.............................................................................................

2
1. .......................3
2. ......................4
3. .................9
3.1. () ........................................9
3.2. ..............................10
3.2.2 ...............11

4. .....................................................................................13
..................................................................14


.

()
, .



.


, ,
.

,
.

.

, ,
, ,
.
Koncepcijata na fiskalnata politika vo sovremenata
makroekonomska teorija svoite koreni gi ima vo
krupnite
kvantitativni
i
strukturni
promeni
na
javniot sektor {to nastanaa so porastot na dr`avniot
a vo tie ramki i na fiskalniot intervencionizam vo
stopanstvoto i vo socijalnite odnosi, {to dovede do
novi i obemni javni rashodi, do zgolemuvawe na
fiskalnata presija i do pro{iruvawe na praktikata na
deficitno finansirawe na dr`avata i sozdavawe na
hroni~ni buxetski deficiti. Do eskalacija na javniot
sektor dojde osobeno vo tekot na Golemata depresija
vo triesetite godini, vo tekot na Vtorata svetska
vojna i vo periodot na relatvniot prosperitet po
vojnata,
pridru`en
od
sfa}awa
za
dr`ava
na
blagosostojba vo razvienite zemji no i vo vrska so
sovladuvaweto na tekovnite i na drugite ekonomski i
politi~ki sprotivnosti vo sovremenoto op{testvo.
2

Vo
takvi
uslovi
fiskalnata
teorija
i
makroekonomskata analiza svojot interes go iska`uvaat
vo prv red, za dano~nata struktura, za karakterot i
goleminata na oddelnite vidovi javni prihodi, za
visinata
na
vkupnoto
fikalno
optovaruvawe
na
op{testveniot
proizvod
i
za
efektite
{to
gi
predizvikuvaat danocite i drugite prihodi na dr`avata
i nejzinite institucii na {tedeweto (akumulacija)
investiciite
i
vrabotuvawe,
na
lokacijata
na
resursite i na redistribucijata na dohodot {to
nastanuva po dejstvo na fiskalniot mehanizam.
Vo ponovite programi na pogolem broj zemji
te`i{teto se pove}e se stava na implikaciite {to gi
induciraat
fiskalnite merki na mikroekonomski plan,
na
efikasnosta
i
komponentnosta
na
stopanskite
subjekti, kako i na funkciite na fiskalniot sektor vo
procesite
na
strukturnoto
prisposobuvawe
i
na
meunarodnata kompetitivnost.

1.
,

.
. ,
.
. ,
,
.

.

:
- ;
- ;
- ,

.

,

: AD=C+L+G+ (X-M).




.

.

2.



, ,
.
,
.
,
(), . ,
,
. ,



.


.
. .

.

,
4

.
,
, .



,
output. ,

.


, .
:
1. , ,
;
2. ,
,
;
3.
,
.
,
, ,
(C+I+G),
.

.
,
. ,
. , ,
.
,

, .


. ,
, ,
.


.
.
,

.
. .

.

,
.

.

,
, .
.

1.

2+I2+G2,
, ..
.

1+I1+G1
.

AD

C 2+ I2+ G2

C 1+ I1+ G1

Y ()

Y1

.1



.
:
1.
;
2. ,

;
3.
.

.
,
2 .

.2

LRAS

AS
AD1

P1

AD2

P2

P3

AD3

Y3

Y2

Y1

Y ()


. (Y1) e
, ..
.
,
.
:
(1) (D)
D1 AD2
.
.
1 2.
(2)
, Y3
.
AD3 3.
(1).
(3) ,

, .
.
8

(3)
. (2)
;
.


, ,

. , ,
,
, ,
.

3.


, :
1. () ;
2. ;
3. .
3.1. ()

,
, ,
.
,
.

.

.

( :
)
.


.
, , .
..

,
.
,
,
, .
,

.


.

.
,

.
,

.

.

3.2.


( )
.
,

,

10

,
.
,


, ,
.
,
.
,



,


.

3.2.2



:
.. time lag
(
)

, , .
, .. time lag


.
,
: .

11

,
,
, 6-24
. ..
, -

, ,
. ,

.

,

- ,
. ,
time leg
:
-
,
;

;
,

.

. ,
,
,
. , time lag
.
.

.
. .
12

4.
()
,
.

.



, ,
.


.


.


.
,
.


, :
() ; ;
.


( )
.


:
.. time lag (
),

, , .

13


. - : (2005), ,
, , . 386-420.
- , - : (1999),
, , , .197-206.
(2000), , ,
, .

14

Você também pode gostar