1 RAUNOVODSTVENE INFORMACIJE KAO PODRKA UPRAVLJANJU Sustav = grupa elemenata, materijalnih i nematerijalnih, koji su meusobno povezani i meusobno komuniciraju

sa svrhom ostvarivanja jednog ili vie zajednikih ciljeva. Veze meu elementima mogu biti materi a!"e# e"er$ets%e ili i"&'rma(i s%e) Sustav mora imati minimalno dva elementa, a veze meu njima mogu biti direktne ili indirektne. Skup elemenata sa svojim svojstvima ini sa*r+a sustava, a veze meu njima predstavljaju stru%turu sustava. Elementi, njihova svojstva i veze meu njima omogu avaju ostvarenje (i! a sustava. !ra"iki sustav se prikazuje s # komponente$ u!a,# -r'(es# i,!a, i -'vrat"a ve,a. Sve to se nalazi izvan granica sustava je '%'!i"a sustava. Poduzee je samostalna privredna organizacija koja obavlja odreenu ekonomsku djelatnost radi zarade odnosno ostvarivanja vika povrh trokova poslovanja. % veliini tog vika se ogleda uspjenost poslovanja. !ospodarski sustav je podsustav drutvenog sustava te je meuzavisan s ostalim dru.podsustavima$ & -'!iti.%im 'kojim su odreene temeljne institucije privrednog sustava i drutveni odnosi koji proizlaze iz strukture mo i(, & -r'i,v'*"'/te0"i.%im 'obuhva a pitanja tehnologije, znanosti, istra)ivanja, strunog obrazovanja i sl(, & s'(i'%u!tur"im 'obuhva a sve ono to djeluje na ponaanje ljudi * tradicija, kultura itd.,( i & -rav"im 'pravila ponaanja privrednog i politikog sustava(. +oduze e kao poslovni sustav$ & S!'+e" 'sastoji se od vie elemenata * podsustava, promjenjivost strukture( & Di"ami.a" 'neprekidno se mijenja i razvija( & St'0asti.a" 'u poslovanju postoji dosta neizvjesnosti to ote)ava upravljanje sustavom( & Otv're" 'postoji utjecaj okru)enja na sustav i obrnuto( & Or$a"i,a(i s%i sustav & pripada s"eri *ru1tve"i0 sustava Pr'(es je pretvaranje u!a,"i0 'strojevi, sirovine, materijal, "inancijska sredstva, kadrovi, in"ormacije isl( u i,!a,"e veliine 'proizvodi, usluge, otpaci, "inancijski rezultat, in"ormacije i sl.(, a odvija se funkcioniranjem elemenata sustava. P'vrat"a ve,a je i"strume"t u-rav! a" a s pomo u kojeg se nastoji osigurati ostvarivanje cilja poduze a, a taj je cilj opstanak u tr)inim uvjetima to je mogu e jedino ako se poduze e razvija.

Marris: cilj svakog poduze a je ma%simi,irati st'-u urav"'te+e"'$ rasta, to se posti)e maksimiziranjem potra)nje i maksimiziranjem uve anja kapitala. -aj cilj ima . ogranienja$ & upravljaki tim i njegove vjetine & "inancijsko ogranienje 'proizlazi iz )elje managementa za maksimalnom sigurno u poslovanja( /unkcija korisnosti za vlasnike$ Uo = f (Gc) 'korisnost za vlasnike je "unkcija stope uveanja kapitala( /unkcija korisnosti za management$ Um = f (Gd) s 'korisnost za management je "unkcija stope rasta potranje za proizvodima poduze a pomno)eno s mjerom sigurnosti poslovanja's measue of job securitiy( M era si$ur"'sti -'s!'va" a je financijsko ogranienje putem kojeg management nastoji izbje i rizike i provoditi opreznu financijsku politiku. /in.ogran. je determinirano veliinom 0 kljuna pokazatelja$ ,. *e2t rati' 'vrijednost duga 1 ukupna imovina( .. !i3ui*iti4 rati' 'likvidna imovina 1 ukupna imovina( 0. rete"ti'" rati' 'zadr)ani pro"it 1 ukupni pro"it( +onderiran zbroj tih pokazatelja pokazuje temeljno "in.ogranienje koje potrebno uva)avati u poslovanju poduze a da bi se osigurao rast i razvoj poduze a u tr)ite.okr). Drucker$ znaajne pretpostavke pre)ivljavanja i uspjeha poduze a su$ & !i%vi*"'st & -r'*u%tiv"'st & tr'1%'vi 2u*u5"'sti 'povrat ulo)enog kapitala( % sluaju neuspjeha poduze a$ & mijenja se poslovna politika & mijenja se management & mijenja se vlasnik & poduze e se likvidira -emeljna sistemska naela poduze a$ ,. naelo autonomije * poduze e je samostalno u odreivanju svoje djelatnosti .. naelo da jedino vlasnici ulo)enog kapitala posredno ili neposredno odluuju 0. naelo rivre!ivanja s maksimiranjem pro"ita #. naelo sno"enja rizika za svoje poslovanje na tr)itu u tr)inoj konkurenciji 2nvestitori ula)u u poduze e uz . uvjeta$ & sigurnost ulo#enog ka itala 'sigurnost poslovanja( & us je"nost tj.e"ikasnost poslovanja mjerena renta$ilno"u 'zadovoljavaju a stopa povrata ulo)enog kapitala( Stoga su ta . kriterija teme! "i %riteri i u-rav! a" a putem kojih se osigurava rast i opstanak poduze a u tr)ite.okru)enju.

U-rav! a" e -'s!'va" em -'*u,e5a U ravljanje oduzeem * -r'(es sv es"'$ usm erava" a poduze a nekim (i! evima koji su u "unkciji op eg cilja, a to je ra,v' poduze a putem kojeg se osigurava njegov '-sta"a% u uvjetima tr)ite.okru)enja. 3iljevi poduze a se razmatraju u kontekstu *u$'r'."e orijentacije poduze a, no da bi se oni ostvarili potrebno je de"inirati ,a*at%e u %ra5em r'%u te utvrditi po)eljne re,u!tate za ostvarivanje dugoronih ciljeva 'rezultati su sredstvo ostvarivanja ciljeva(. % ot rocesa u ravljanja: ,( -!a"ira" e tj.utvrivanje ciljeva poduze a te rezultata s pomo u kojih se mogu ostvariti predvieni ciljevi .( '*!u.iva" e tj. dio upravljanja koji je orijentiran na kra i rok i spomo u kojeg se precizno utvruju po)eljni rezultati 0( ru%'v'6e" e putem kojeg se osigurava e"ikasnost provedbe odluka #( %'"tr'!a nad ostvarivanjem predvienih rezultata +ratktino gledano proces upravljanja se ostvaruje sukcesivnim donoenjem poslovnih odluka i kontrolom nad provedbom tih odluka. Poslovna odluka je determinirana namjerom ili ciljem koji se )eli posti i, raspolo)ivim in"ormacijama i promiljanjem tj.prosudbom o dananjem i budu em poslovanju. &dluka = namjera ' informacije ' rosud$a +roces donoenja odluka se mo)e odvijati na dva naina$ ,. ira(i'"a!a" -r'(es * odluke se donose na temelju intuicije, iskustva ili osje aja .. ra(i'"a!a" -r'(es * odluke se donose na temelju egzatnih injenica, znanja i in"ormacijske podloge +utem objektivnih in"ormacija 'posebno raunovodstvenih( potrebno je de"inirati olja djelovanja oduzea u okviru kojih je mogu a i po)eljna intuicija 'u turbulentnim uvjetima(. +roces upravljanja je mogu e razmatrati na 0 razine$ 1) strate1%' i!i "a vi1' ra,i"i 7) ta%ti.%' i!i sre*" ' ra,i"i u-rav! a" a 8) '-erativ"' i!i "a "i+' ra,i"i u-rav! a" a) 4azlikovanje pojedinih razina ima i svoju vremensku dimenziju$ strate"ko u ravljanje je orijenirano na dugi rok te se bavi dugoronim ciljevima poduze a5 taktiko je ono u kra em roku putem kojeg se razmatraju rezultati potrebni za ostvarivanje predvienih ciljeva5 o erativno podrazumijeva djelovanje tijekom odvijanja poslovnih operacija. %pravljaki organi donose strateke, a poslovodni taktie i operativne. I"&'rma(i e %a' -ret-'stav%a u-rav! a" a +retpostavka racionalnog upravljanja su in"ormacije. Fi"a"(i s%i i,v e1ta i su glavni nositelji raunovodstvenih informacija i konani su rezultat raunovodstvenog procesiranja podataka o nastalim poslovnim dogaajma

poduze a. /inancijski izvjetaji trebaju biti v er'*'st' "a s!i%a stvarnog poslovanja poduze a ( o$jektivni i realni. Sve razine upravljanja se koriste "inancijskim izvjetajima tj.raunovodstvenim in"ormacijama * strate"ka razina treba op enite in"ormacije irokog obuhvata, dok taktika i o erativna trebaju e e in"ormacije za kra a razdoblja i manjeg obuhvata. % procesu obrade se podaci trans"ormiraju u in"ormacije. )nformacija predstavlja obraene podatke prikazane u takvom obliku koji su pogodni za primatelja i koji imaju znaajnu vrijednost u teku im ili budu im aktivnostima ili odlukama. 6naenje in"ormacija je mogu e promatrati s 0 aspekta$ ,. te0"i.%'$ i!i si"ta%ti.%'$ * podrazumijeva se da in"ormacija sadr)i poruku koja je istinita i ot una .. sim2'!i.%'$ i!i sema"ti.%'$ * podrazumijeva se da je ispunjen sintaktiki aspekt i tra)i se da izvjetaj koji sadr)i in"ormacije bude zapisan odgovaraju om terminologijom da bude jasan i razumljiv za korisnike 0. -ra$mati.%'$ * pretpostavlja se razumljivost i tra)i se zadovoljavanje otre$a korisnika. % tom kontekstu in"ormacije moraju reducirati neizvjesnost prilikom donoenja poslovne odluke. 7tributi 'karakteristike( in"ormacija$ & t'."'st 9 mjera podudaranja in"ormacija s injeninim stanjem & star'st 9 razlika u vremenu od trenutka dogaaja i trenutka kad je in"ormacija dostupna korisniku & '2u0vat / mjeri irinu in"ormacije, koja mora biti prilagoena hijerarhijskoj razini korisnika & -re(i,"'st / je mjera agregiranosti izvjetaja i taj stupanj agregacije treba biti odreen upravljakom razinom & -'t-u"'st / zahtijeva da izvjetaj ima sve bitne elemente, ali ponekad se ne inzistira na tome jer mo)e pove ati starost i trokove pripreme in"ormacija & a*e%vat"'st / zahtiejva da in"ormacija bude takva da se mo)e upotrijebiti za svrhu kojoj je namijenjena & us-'re*iv'st 9 pretpostavlja izvjetaje koj se predstavljaju u istim vremenskim intervalima i na isti nain tako da se mogu usporeivati Vri e*"'st i"&'rma(i e se odreuje donoenjem poslovne odluke * ako nova in"ormacija utjee da se donese drukija odluka, vrijednost nove informacije je razlika izmeu vrijednosti ishoda strare odluke i nove odluke minus tro"kovi dobivanja nove informacije. 7ko nova in"ormacija ne uzrokuje drukiju odluku njena je vrijednost nula. U-rav! a.%i i ra.u"'v'*stve"i i"&'rma(i s%i sustav 2zvori in"ormacija$ unutarnji 'npr.raunovodstvene evidencije( i vanjski izvori 'npr.statistiki zavod(. +odaci se neovisno o izvoru, procesiraju u u ravljakom infrm*sustavu (M)+). 8obro organiziran 92S treba biti sposoban dati odgovore na$

,. .. 0. #. <. =.

:akva je in"ormacija potrebna; :ada je in"ormacija potrebna; -ko je treba; !dje je potebna; 6ato je potrebna; :oliko to kota;

% 92S se obrauje niz "inancijskih i ne"inancijskih podataka i oni se pretvaraju u in"ormacije koje su usmjerene korisnicima 'donositeljima odluka(. >ajznaajniji dio je usmjeren na obradu "inancijskih transakcija i podataka * raunovodstveni informacijski sustav (,)+) koji obuhva a # temeljna podsustava$ ,( podsustav koji se odnosi na evidentiranje svakodnevni- oslovni- o eracija i koji je usmjeren na donoenje svakodnevnih rutinskih odluka .( odsustav glavne knjige i financijskog izvje"tavanja koji proizvodi tradicionalne "inancijske izvjetaje 'bilanca, izvjetaj o dobiti, izvjetaj o novanom toku i sl.( te ostale izvjetaje propisane zakonom 0( odsustav fiksne imovine i ka italni- ulaganja 'izdataka( koji obrauje transakcije koje se odnose na "iksnu imovinu #( odsustav izvje"tavanja menad#menta koji je usmjeren na razliite razine menad)menta i koji priprema in"ormacije u obliku prihvaljivom za menad)ement % suvremenim uvjetima 42S je dio kompjuteriziranog 2S te se naje e sastoji od : a-!i%a(i e; .* riku ljanje odataka /* o$rada odataka 0* u ravljanje $azom odataka %* generiranje informacija 8a bi se osiguralo dobro "unkcioniranje 42S i pouzdane raunv.in"ormacije u 42S se ugrauju razliiti kontrolni ostu ci. -i postupci obuhva aju sljede e razine kontrole$ -reve"tiv"e %'"tr'!e * vezane su za ulaz podataka u sustav *ete%tiv"e %'"tr'!e * vezane su uz raunovodstveno procesiranje podataka %'re%tiv"e %'"tr'!e * vezane su uz izlazne in"ormacije 8etektivne i korektivne se mogu promatrati u kontekstu povratne veze * u sluaju neadekvatnog "unkcioniranja sustava i nepouzdanih in"ormacija aktivira se povratna veza putem koje se utvruju uzroci problema i ispravljaju pogreke. P' am i ,"a.e" e AFI 12) je ponajprije orijentirana na vrijednosne ili novane podatke i in"ormacije * usmjerena je na %va"titativ"e "inancijske in"ormacije te se zbog toga jo naziva "inancijskom analizom. -ri aktivnosti koje opredjeljuju postanak i razvoj 7/2$ & "inancijsko upravljanje & upravljako raunovodstvo & "inancijsko raunovodstvo

<

7naliza poslovanja 's "inancijskog aspekta( za potrerbe managementa mora obuhvatiti analizu financijskih rezultata, financijskih uvjeta, financijske strukture i romjene u fin.strukturi. %obiajena sredstva i postupci koja se koriste u 7/2$ & kom arativni financijski izvje"taji koji omogu avaju uoavanje promjena tijekom vremena 'vie obraunskih razdoblja( te uoavanje tenddencija promjena s pomo u serije indeksa & strukturni financijski izvje"taji koji omogu avaju uvid u strukturu & analiza omou okazatelja & s ecijalne analize AFI %a' sastav"i *i' -'s!'v"e a"a!i,e +oetna "aza u razumijevanju poslovanja poduze a je analiza industrije i okoline u kojoj poduze e djeluje. P'rter je razvio oblik industrijske analize po kojoj je industrija struktura koja ovisi o utjecaju < imbenika 'konkuretnskih sila($ ,. jaini konkurentnosti izme!u oduzea .. postojanju poduze a koja su spremna ui na tr#i"te ukoliko je pro"itabilnost dovoljno velika 0. prelazak kupaca na zamjenske proizvode 'su stitute( #. regovaraka mo ku aca <. regovaraka mo do$avljaa +orterov model naglaava da bi se poduze a trebala orijentirati u prvom redu na industriju u kojoj posluju te vrednovati i ocijenivati na temelju standarda industrije kojoj pripadaju, a ne izolirano od svoje okoline. 7/2 je integralni dio poslovne analize. +7 je iri pojam od 7/2 jer obuhva a$ PA < A"a!i,a -'s!'v"e '%'!i"e i strate$i e = a"a!i,a i"*ustri e = a"a!i,a strate$i e = AFI(. 7/2 zapoinje ra.u"'v'*stve"'m a"a!i,'m * nastoji identi"icirati nastala raunovdosvena odstupanja koja mogu umanjiti kvalitetu 7/2. Ra.u"'v*'stve"a '*stu-a" a su posljedica$ & raunovodstvenih rocjena & friziranja "inancijskih izvjetaja pod utjecajem menad)mentovih interesa & romjene raunovdostveni- standarda koji mogu uzrokvati znaajne devijacije u "inancijskim in"ormacijama 6bog utjecaja ra.devijacija javlja se ra.u"'v'*stve"i ri,i%. 3ilj raunovodstvene analize je smanjiti taj rizik i omogu iti komprabilnost /2. % okviru 7/2 je potrebno obuhvatiti &i"a"(i s%u a"a!i,u. 7/2 se sastoji od$ 1> a"a!i,e -r'&ita2i!"'sti 7> a"a!i,e ri,i%a 8> a"a!i,e i,v'ra &i"a"(ira" a

)nstrumenti za provoenje "inancijske analize su "inancijski pokazatelji. 7/2 zavrava a"a!i,'m s(e"ari a) >a temelju trenutane "inancijske situacije i uspjenosti poslovanja se nastoje predvidjeti budua kretanja u poslovanju. 'budu i novani tokovi, rast prihoda i dobit(. P've,a"'st AFI i %'r-'rativ"'$ u-rav! a" a >aje i korisnici "in.in"ormacija su investitori. 9ogu se promatrati u u)emi i irem smislu. % u)em$ potencijalni ulagai u poduze e. % irem$ investitori su i dioniari. & )nvestitori u glavnicu ocjenjuju kvalitetu poslovanja kroz$ uve anje vrijednosti poduze a kroz rast trine vrijednosti dionica i udio u neto dobiti za isplatu dividendi. & 3reditori & glavni izvor "inanciranja poduze a 'ine kratkoroni i dugoroni izvor "inanciranja(. :reditori provode kreditnu analizu kako bi smanjili rizik nepla anja, odnosno osigurali povrat glavnice s pripadaju im kamatama. :reditori koji su anga)irali dugorona sredstva e voditi rauna o dugoro noj !buduoj" sposobnosti poduzea da generira nov ani tok te buduoj profitabilnosti. & Menad#ement je zainteresiran za sve aspkete poslovanja kako bi osigurao e"ikasnost i e"ektivnost svih poslovnih aktivnosti, pa e procijenivati "inancijsko zdravlje, pro"itabilnost i scenarije 'projekcije( "inancijskih rezultata & ,egulatori odreuju ?pravila igre@ na tr)itu. >a temelju provedenih analiza o ekonomskoj aktivnosti poduze a reguliraju pravila ponaanja & ,evizori koriste analize jer im je zadatak dokazati realnost i objektivnost financijskih izvjetaja. & +indikati koriste tehnike analize kako bi ocjenili kolektivnu pregovaraku poziciju. & 6atim su tu jo korisnici koji nemaju izravni "inancijski interes# statistike i istra#ivake agencije4 financijski savjetnici i analitiari4 ekolo"ke udruge itd. S obzirom da njihovi interesi mogu biti kon"liktni javlja se potreba za njihovom koordinacijom. K'r-'rativ"' u-rav! a" e govori o nainu podjele prava i odgovornosti dionirara i mened)menta. >ajprihva enija de"inicija je AE38&a$ :% uklju uje skup odnosa izmeu managementa, uprave, dioni ara i ostalih interesnih skupina. +redstavlja strukturu unutar koje se postavljaju ciljevi i odreuju sredstva za njihovo ostvarenje te za pra enje uspjenosti poslovanja. 3ilj :%je dodati vrijednost svim interesnim sku inama. % sreditu procesa su interesne skupine koje izravno ili neizravno osiguravaju i provjeravaju resurse u poduze u. 4aunovodstvena pro"esija mora biti odgovorna dioniarima, ne managementu, a uprave moraju uinkovito nadzirati "unkciju "in.izvjetavanja osiguranjem adekvatnog sustava kontrola.

7 TEMELJNA ?NANJA O RAUNOVODSTVU I FI ,aunovodstvo * vjetina bilje)enja, razvrstavanja, skra enog prikazivanja i interpretiranja u novanom obliku izra)enih poslovnih dogaaja koji su bar djelomino "inancijske naravi i interpretiranje iz toga proizilih rezultata. $radicionalna struktura ra unovodstva#

Ra.)-!a"ira" e$ posebna vrsta evidencije o budu im dogaajima5 novano izra)avanje promjena i stanja, i to ne svih, nego onih koji e biti predmetom knjigovodstvene evidencije. +osebnu va)nost imaju$ predra uni, pretkalkulacije planiranih nabava, cijene proizvodnje, prodajne cijene i sl. najznaajniji proizvod procesa planiranja su sintetizirani iskazi & lanski ili $ud#etirani financijski izvje"taji* K" i$'v'*stv'$ najva)niji evidencijski dio raunvd. Evidencija se provodi u oslovnim knjigama primjenom metode dvojnog !dvostavnog" knjigovodstva. +redmet te evidencije nisu svi poslovni dogaaji nego samo oni koji zadovoljavaju odreene kriterije$ o 8a je oslovni doga!aj nastao o 8a se mo)e vrijednosno izraziti o 8a mijenja ostojee stanje temeljnih ra.kategorija 'imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda, "inancijskog rezultata( o 8a o tome postoji vjerodostojna knjigovodstvena is rava :njig.evidencija je orijentirana na prolost jer su u poslovnim knjigama zabilje)eni dogaaji koji su stvarno nastali i utjecali na ostvarivanje poslovnog rezultata. ,a*kontrola$ brine se o ispravnosti i pouzdanosti ra.podataka i in"ormacija prozalih iz procesa planiranja i samog raunovodstva. %smjerena je na kontrolu dokumenata, kontrolu is ravnosti utvr!eni- o$rauna i provedenih knji#enja kao i provjeru ispravnosti i to nosti izlazni- ra*informacija. ,a.analiza$ utvruje povezanost izmeu ostvarenih poslovnih aktivnosti zabilje)enih u knj.evidenciji i onih postavljenih planom, tj.izmeu ra.predrauna i obrauna. +osebnu pa)nju posve uje utvr!ivanju odstu anja4 o$ja"njava uzroke i osljedice takvi- odstu anja4 redla#e korektivne mjere za njihovo otklanjanje te na taj nain omogu uje da se u budu nosti planovi realnije postavljaju. ,a.informiranje$ objedinjava ra.planiranje, knjigovodstvo, ra.kontrolu i ra.analizu. >ajva)niji je dio ukupnog in"ormacijskog sustava i ima zadatak rezentirati odatke i informacije zainteresiranim korisnicima 'internim ili eksternim(. >ain in"ormiranja$ pismeni ili usmeni. >ajva)niji pismeni oblik su financijski izvje"taji 'bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o promjenama

vlasnike glavnice, izvjetaj o novanom toku te biljeke uz te izvjetaje(. +ored tih sintetiziranih oblika za potrebe upravljanja esto su nu)ne i druge informacije 'netipizirana izvje a( npr.o ostvarenom prometu, naplativosti potra)ivanja, o stanju na novanim raunima, o obvezama prema dobavljaima, dospjelim anuitetima, uspredni prikazi planiranih i ostvarenih rezultata. +rema drugm konceptu svi su procesi korisni samo ako zadovoljavaju -'tre2e %'ris"i%a) +romatrano s aspekta korisnika i aspekta obuhvata poslovanja razlikuju se vrste raunovodstva$ % &i"a"(i s%' ra.u"'v'*stv' ( dio ra.koje je prije svega namijenjeno osiguranju in"ormacijskih potreba eksternih korisnika. ?+roizvod@ su temeljni /2. :ako bi izvjetaji bili razumljivi i usporedivi, prilikom njihova sastavljanja i prezentiranja nu)no je pridr)avati se ra.standarda i zakonskih propisa. 6a ovo se ra mo)e re i da je$ o unificirano 'obvezna primjena 6akona o raunovodstvu, 9eunarodnih odnosno Drvatskih standarda "inancijskog izvjetavanja( o sintetiko 'prikazuje cjelinu poslovanja( o rikazuje samo ovijesne odatake 'prikazuje i izvjetava samo o nastalim poslovnim transakcijama( % u-rav! a.%' ra.u"'v'*stv' ( dio ra.sustava koji osigurava in"ormacije za interne korisnike i to prije svega in"ormacije koje su usmjerene prema procesu planiranja i kontroli poslovanja. raunovodstvo tro"kova ( je interno orijentirano4 obuhva a dio upravlja kog i dio financijskog ra .koji se odnosi na podruje trokova poslovanja.

4aunovodstvo je uslu)na "unkcija upravljanja jer osigurava in"ormacije * stoga se ka)e da je raunovodstvo 5 oslovni jezik (language of $usiness)* Ra.u"'v'*stve"i -r'(es &pi model funkcioniranja '()

Eitni elementi 42S&a$ *" izvori i riku ljanje odataka F

+" o$rada odataka ," u ravljanje $azom odataka -" izvje"tavanje ." ovratna veza ,. I,v'ri -'*ata%a * "inancijske i ne"inancijske transakcije odnosno is rave na kojima su te transakcije zapisane. +oslovne transakcije mogu nastati unutar samog poduzea, izmeu poduzea i okruenja ili u okruenju poduzea 'a odnose se na poslovanje samog poduze a(. :ao potvrdu nastanka odreene transakcije ispostavlja se odreeni dokument, tj.isprava na kojoj je izmeu ostalog naznaeno "to se dogodilo4 kada se to dogodilo4 vrijednost oslovne romijene te drugi otre$ni odaci. 8okumenti 'isprave( slu)e kao osnova -ri%u-! a" a -'*ata%a o nastalim poslovnim transakcijama. 2spostavljaju na mjestu nastanka promjene, neposredno nakon to se promjena dogodila te sadr)e sve podatke potrebne za kasniju obradu. >ain obuhvata i obrade podataka u in"ormacije prilagoditi potrebama korisnika & to znai da 42S mora biti postavljen u skladu s potrebama krajnih korisnika .. &$rada odataka * analiza poslovnih dogaaja. >eki od ovih dogaaja se ne e mo i zapisati u raunovodstvenom sustavu, nego e biti predmetom neke druge poslovne evidencije. % su uvjeta koje posl.dog. mora zadovoljiti da bi bio predmetom raunovodstvene evidencije$ o /a je poslovni dogaaj nastao o /a se moe vrijednosno izraziti o /a mijenja postojee stanje temeljnih ra .kategorija !imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda, financijskog rezultata" o /a o tome postoji vjerodostojna knjigovodstvena isprava 42S karakterizira stroga formalistika i metoda dvojnog knjigovodstva * poseban nain na koji se bilje)e nastale poslovne transakcije. Asnovna je karakteristika se sastoji u dvostrukom promatranju ekonomskih kategorija. +rema tome svaki +8 izaziva barem dvije promjene suprotnog karaktera tj.odlazak sredstva s jednog mjesta i njegov dolazak na drugo mjesto, pa se prema tome mora, u istoj vrijednosti zapisati na barem dva mjesta, odnosno na barem . konta. +ri tome se dolazak $ilje#i na lijevoj strani (dugovnoj)4 a odlazak na desnoj strani ( otra#noj) konta. +ravilnim se knji)enjem osigurava automatska ravnote)a lijeve i desne strane konta to upu uje na ispravnost zapisanih podataka, ali i na jednakost aktive i pasive. -o je va)no jer samo toni i pouzdani podaci mogu biti podloga sastavljanju /2 i odluivanju na osnovi njih. >akon to se utvrdi da odreeni +8 treba biti evidentiran u 42S slijedi evidencija u poslovnim knjgama. -emeljne poslovne knjige su dnevnik i glavna knjiga. Dnevnik * osnovna poslovna knjiga u kojoj se kronolokim redosljedom zapisuju +8 onim redom kojim su nastajali.

,G

Glavna knjiga * kronoloka i sistematizirana te sveobuhvatna evidencija. -o znai da za svaki oblik imovine, izvora imovine, prihoda i rashoda postoji posebna evidencija 'konto( u kojoj se opet kronoloki zapisuju promjene vezane uz odreenu ekonomsku kategoriju. 8nevnik i gl.knjiga prikazuju iste +8 pa suma vrijednosti u ivm evidencijama mora biti ista. >a taj se nain omogu uje kontrola is ravnosti izvr"eni- knji#enja te tonost podataka i izlaznih in"ormacija. 0. +o zavretku procesa obrade podataka podaci se spremaju u 2a,u -'*ata%a. E+ predstavlja skup raznovrsnih podataka koji se obrauju u jednoj aplikaciji ili jednom in"ormacijskom sustavu. % "izikom smislu to mo)e biti registrator, poslovne knjige u papirnatom izdanju ili ra unalni disk. Spremanje podataka je bitno kako bi se podaci, odnosno in"ormacije mogle koristiti i nakon provedene obrade. 8obro organizirana E+ mora omogu iti i naknadne izmjene * ispravke pogreaka 'provode se u skladu s odreenim pravilima te moraju biti dokumentirane, u protivnom se mogu desiti zlouporabe koje dovode u pitanje pouzdanost 42S(. :rajem obraunskog razdoblja 'neposredno prije sastavljanja /2( potrebno je provjeriti ispravnost podataka u poslovnim knjigama na temelju kojih se sastavljaju izvjetaji. 2z tih se razloga sastavlja okusna $ilanca odnosno $ruto $ilanca. Ana predstavlja rekapitulaciju stanja i prometa svih konta glavne knjige. &blik bruto bilance nije standardiziran kao ni vrijeme sastavljanja, no svaki dobar gospodarstvenik e je sastavljati ne samo jednom godinje, kada prema zakonu mora sastaviti i objaviti /2, nego mnogo e e jer je tako mogu e jednostavnije prona i i otkloniti pogreke. #. +osljednja "aza ra.procesa * $e"erira" e ra.u"'v'*stve"i0 i,v e1ta a. :akvi e izvjetaji biti, koje in"ormacije sadr)avati, u kojem opsegu te u kojim e se rokovima sastavljati ovisi o tome jesu li namjenjeni internim ili eksternim korisnicima. 2inancijski izvje"taji za eksterne korisnike su propisani ra.standardima te drugim zakonskim propisima te se nazivaju temeljnim 2) 'bilanca, rdg, izvjetaj o promjenama vlasnike glavnice, izvjetaj o novanom toku, te biljeke uz "inancijske izvjetaje(. >jih e koristiti i interni korisnici za potrebe odluivanja, ali e zahtijevati i druge detaljnije izvje"taje, ija struktura i rokovi sastavljanja ovise o internim potrebama. % "izikom se smislu in"ormacije1izvjetaji mogu dostavljati u pisanoj formi ili digitalnom obliku. <. 8a bi 42S slu)io svrsi potrebno je uva)avati -'vrat"u ve,u izmeu in"ormacijskih zahtjeva korisnika i ulaza i procesa obrade. -o znai da ovisno o vrsti in"ormacije koje je potrebno osigurati treba prilagoditi nain prikupljanja i obrade podataka. P' am i vrste FI 3ilj "inancijskog izvjetavanja je in"ormiranje zainteresiranih korisnika o financijskom olo#aju oduzea i o us je"nosti oslovanja. 2n"ormirati korisnike znai predoiti im sve relevantne i istodobno pouzdane in"ormacije o bliku i sadr)aju prepoznatljivom i razumljivom osobama kojima su namijenjene. -e su in"ormacije sadr)ane u nizu izvjetaja od kojih su temeljni$

,,

% % % % %

$ilanca (izvje"taj o financijskom olo#aju) raun do$iti i gu$itka (izvje"taj o us je"nosti oslovanja) izvje"taj o romjenama vlasnike glavnice izvje"taj o novanom toku $ilje"ke uz financijske izvje"taje 'temeljna je zada a detaljnije objanjenje pojedinih pozicija "inancijskih izvjetaja(

>eki su statikog karaktera 'npr.bilanca( jer prikazuju situaciju u odreenoj toki vremena, a drugi pokazuju promjene ekonomskih kategorija u odreenom razdoblju te stoga imaju dinamiki karakter 'raun dobiti i gubitka(. +ovezani su, a promatrani zajedno govore o ?zdravstvenom@ stanju nekog poduze a * utvrditi i razumijeti to stanje znai imati mogu nost donositi primjerene i racionalne poslovne odluke. @ILANCA E!eme"ti &i"a"(i s%'$ -'!'+a a 2inanc* olo#aj = stanje i meuodnos imovine, obveza i kapitala odreenog poduze a. +rema 9S/2 'me.standardi "in.izvjetavanja( elementi koji su izravnom odnosu s mjerenjem "in.polo)aja su$ sredstva !imovina",obveze i glavnica !kapital" +astavni djelovi $ilance 'izvjetaj koji sistematizirano prikazuje stanje imovine, obveza i kaptiala u odreenom vremenskom trenutku5 slu)i kao podloga za ocjenu sigurnosti oslovanja): )movina * resurs koji je pod kontrolom poduze a, koji proizlazi iz prolih dogaaja i od kojeg se o ekuju budue ekonomske koristi. &$veze * postoje i dugovi poduze a, proizali iz prolih dogaaja, za ije se podmirenje o ekuje smanjenje resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi 3a ital (glavnica) * ostatak imovine nakon odbitka svih njegovih obveza Eilanca je dvostruki prikaz imovine$ jedanput prema pojavnom obliku, a drugi prema podrijetlu, odnosno vlasnikoj pripadnosti te imovine. 2movina se poduze a jo zove aktiva, a izvori asiva. % razmatranju "in.polo)aja posebno je bitna struktura imovine, struktura obveza i kapitala i njihova meusobna ovezanost i uvjetovanost. Eilanca mora dati odgovore na pitanja$ :akva je "inancijska snaga poduze a; :akva je likvidnost; :akva je zadu)enost; :akva je horizontalna "inancijska struktura tj.u kojem je omjeru imovina "inancirana iz vlastitih i tuih izvora; :akav je polo)aj poduze a u odnosu na prethodno razdoblje, u odnosu na poduze a sline djelatnosti; Eilanca je osnovna podloga za analizu "in.polo)aja, utvrivanje slabosti i nedostataka poslovanja te predvianje budu eg poslovanja.

,.

Im'vi"a +redstavlja ek*resurse kojima se poduze e koristi u ostvarivanju svoje djelatnosti. & prikazuju samo oni resursi koji su u skladu s ra.propisima 'koji zadovoljavaju odre!ene uvjete(. -i uvjeti su$ % resurs je u vlasni"tvu oduzea % ima mjerljivu vrijednost % od resursa se mo#e oekivati $udua korist & dakle u bilanci se prikazuju samo oni oblici koji su u vlasnitvu poduzea, odnosno od njegovom kotrolom, imovina koja je posuena1iznajmljena od nekog drugog subjekta ne e biti prikazana u naoj bilanci, ve u bilanci subjekta koji ju iznajmljuje 'u naem poduze u e biti evidentiran troak najamnine(. & odrediti vrijednost pojedinog resursa nije uvijek lako * kod nematerijalne imovine npr. sluaj s vrijednosti zatitnog znaka 'trgovake marke * iako donosi znaajnu korist nije ju jednostavno brojano valorizirati(. 8a bi se izbjegle mogu e zloporabe i subjektivnost procjene takvi se rusursi ne prikazuju eksplicitno u bilanci. Avdje takoer mogu spadati i ljudski resursi. & 4esurs mo)e biti u vlasnitvu i imati mjerljivu vrijednost a da ne bude prikazan kao bilnna stavka * kada nije zadovoljen uvjet sposbnosti stvaranje budu e ekonomske koristi. Eudu a se ek.korist oituje u mogu nosti tr#i"ne valorizacije tj. da se sredstvo mo)e prodati ili upotrijebiti u poslovnom procesu. 2movina se u bilanci ne prikazuje po tr#i"noj vrijednosti, ve se incijalno, tj.prilikom nabave bilje)i po na$avnoj vrijednosti 'po troku nabave(. >aknadno pri sastavljanju bilance imovinu je, sukladno ra.standardima, potrebno iskazati po tzv.fer vrijednosti. /er vrijednost prema 9S/2 iznos za koji bi se neka imovina mogla razmijeniti ili obveza podmiriti, izmeu obavijetenih i spremnih strana u transkciji pred pogodbom. >o budu i da "er vrijednosti nije jednostavno utvrditi, bilance naih poduze a imovinu naje e prikazuju po troku nabave. Sukladno potrebama za detaljnijim in"ormacijama , imovina se uobiajeno sistematizira i u izvjetaju se prikazuje prema odreenim kriterijima. Prema ojavnom o$liku. se sistematizira na$ % materijalnu imovinu * predstavlja sve one oblike koji imaju "iziki, materijalni oblik 'zgrade, postrojenja, orpema, zalihe...( % nematerijalnu imovinu * ovi oblici nisu okom vidljivi, ali pridnose ostvarivanju poslovnog zadatka i zadovoljavaju uvjete koje resurs mora zadovoljavati da bi se mogao prikazati kao imovina. 4azna zakonska i ugovorna prava * patenti, licence, koncesije 2movina se sistematizira i rema funkciji koju obavlja u posl.procesu, odnosno vremenu oekivane trans"ormacije u novani oblik 'vremenski kriterij * vrijeme u kojem se oekuje da e se neki oblik imovine pretvoriti u novani oblik, obino jedna godina($
,

prema pojavnom obliku se mo)e sistematizirati i na$ prava, stvari i novac

,0

% %

kratkotrajna imovina (tekua ili o$rtna imovina) * onaj dio ukupne imovine za koji se oekuje da e se pretvoriti u novani oblik u vremenu kra em od jedne godine dugotrajna imovina (stalna ili fiksna) * ona koja dulje ostaje vezana u tom obliku i za koju se ne oekuje da e se pretvoriti u novac u kratkom roku.

+odjela i prikazivanje imovine kao kratkotrajne i dugotrajne se temelji na zahtjevu da se odredi pribli)an stupanj unovivosti imovine, odnosno likvidnosti poduze a. Asnovni o$lici kratkotrajne imovine$ % "'va( * uvijek teku a ili kratkotrajna imovina$ gotovina u $lagajni4 novac na #iroraunu4 na deviznom raunu4 izdvojena novana sredstva za is latu ekova i akreditiva te ostala sredstva na novanim raunima u $anci. 2znimka od pravila da je novac uvijek teku a imovina jest situacija u kojoj je novac na nekom raunu blokiran na dulje vrijeme 'kada je njegova uporaba ograniena dulje od jedne godine( &i"a"(i s%a im'vi"a ( predstavlja plasmane novca na rok krai od godine dana. >aje e se ostvaruje davanjem kredita dr.poduze ima te ku njom kratkoronivrijednosni- a ira 'iznimka je kupovina dugoronih V+ s namjerom da se prodaju u roku kra em od godine dana, cilj takvog ulaganja je zatita kapitala 'npr.od in"lacije( i ostvarivanje koristi1kamata(. %kljuuje i dane kkr.depozite i ostala kratk.ulaganja. P'tra+iva" a ( za koja se o ekuje da e biti naplaena u kraem roku 'do godine dana( * otra#ivanja od ku aca za prodane proizvode ili izvrene usluge, potra)ivanja od za osleni-, potra)ivanja od dr#avni- organa 'za odreene premije, kompenzacije, vie pla ene poreze( potra)ivanja od osiguravaju ih drutava za naknadu "tete itd. ?a!i0e * predstavljaju materijalni oblik teku e imovine. >aje i pojavni oblici zaliha su zalihe sirovina i materijala, zalihe roizvodnje4 nedovr"eni- roizvoda, zalihe gotovi- roizvoda i zalihe trgovake ro$e. Abino se u zalihe svrstavaju i is laeni redujmovi za na$avu sirovina, materijala, robe i sl.

2movinu koju nije mogu e striktno uvrstiti ni u jedan o tih oblika se iskazuje kao zase$na $ilanna ozicija * npr.pla eni trokovi budu eg razdoblja i nedospjela naplata prihoda. P!a5e"i tr'1%'vi 2u*u5e$ ra,*'2! a se pojavljuju naje e prilikom isplata znaajnih iznosa za namjenu od koje e poduze e dobivati ekonomske koristi tijekom du)eg razdoblja ' laene remije osiguranja4 laene ret late za strunu literaturu4 tro"kovi za investicijsko odr#avanje i sl(. Ne*'s- e!a "a-!ata -ri0'*a se odnosi na prihode koji nisu mogli biti "akturirani, a na koje poduze e ima utvreno pravo 'npr.su$vencije4 dr#avna ot ora isl.(

,#

Dugotrajna ili stalna imovina * onaj dio imovine koji se pretvara u novani oblik u razdoblju duljem od jedne godine. Ana se u pravilu postupno troi 'amortizira( i zadr)ava svoj pojavni oblik tijekom itavog korisnog vijeka uporabe. % Du$'tra "a materi a!"a im'vi"a * onaj dio imovine koji ima materijalni, tj."iziki oblik koji se ne mijenja tijekom korisnog vijeka uporabe. -o su prije svega$ rirodna $ogatstva (zemlji"ta4 "ume), a najznaajniji dio su zgrade4 or ema4 ostrojenja4 trans ortna sredstva4 ogonski oslovni inventar (namje"taj)4 kru ni alati i sl. Nemateri a!"a im'vi"a * dio stalne imovine koji nema materijalni oblik, ali od koje poduze e oekuje neku materijalnu korist. -o su speci"ina ulaganja * izdaci za istra#ivanje i razvoj4 softver4 atenti4 licencije4 koncesije4 za"titni znak4 good6ill i sl. Fi"a"(i s%a im'vi"a * nastaje ulaganjem slobodnih novanih sredstva na rok dulji od jedne god.$ ulaganja novca u dugorone 7P 'dionice, obveznice, sl( te osu!ivanjem novca8 davanjem kredita drugim poslovnim subjektima. :ao posljedica takvih ulaganja se pored povrata sredstava ostvaruje naknada * kamate ili dividenda. Eudu a ek.korist mo)e biti i stjecanje kotrole nad nekim dr.poduze em 'kupnjom znaajnog dijela njegovih dionica(, dgr*de oziti. P'tra+iva" a * odnose se na otra#ivanja od ku aca za rodanu ro$u na kredit dulji od jedne godine te na otra#ivanja od ovezani- oduzea. +otra)ivanja predstavljaju imovinu u obliku prava tj.nalaze se u prijelaznom obliku izmeu stvari 'materijalne im( i novca.

O2ve,e i %a-ita! Sva imovina kojom poduze e raspola)e i koju kontrolira ima svoje odrijetlo, svoj put i nain pritjecanja u poduze e tj.izvore od kojih je pribavljena. )zvori imovine su pravne i "izike osobe koje svoju imovinu ula)u u neko poduze e. -o su prije svega vlasnici, druga poduze a 'dobavljai(, banke i dr."inancijske institucije, graani itd. >abavljanjem imovine od odreenih izvora nastaju odreene obveze prema tim vlasnicima. Ane se uglavnom sastoje u davanju nov ane protuvrijednosti ili uveavanju vrijednosti uloene imovine. 2zvori imovine klasi"iciraju, promatraju i u bilanci prikazuju prema odreenim kriterijima. )zvore imovine rema vlasni"tvu djelimo na$ % vlastite izvore (ka ital ili glavnica) % tu!e izvore (o$veze ( dugovi oduzea) rema roku dos ijea: % kratkorone izvore (kratkorone o$veze) % dugorone izvore (dugorone o$veze) % trajne izvore (ka ital ili glavnica)

,<

ovisnost o financijskom rezultatu: % nezavisni 'obveze( % zavisni 'kapital( %rat%'r'."e '2ve,e * obveze koje je potrebno podmiriti u kra em roku 'u roku kra em od god dana(. %glavnom o$veze rema do$avljaima za nabavljeni materijal, robu isl., obveze za izvrene nam usluge, rimljeni kratkoroni krediti s rokom otpla e kra im od godine dana, emitirani kratkoroni 7P itd. 2znos i struktura tih obveza je va)an kriterij cojene voenja "inac.politike i odr)avanju likvidnosti *u$'r'."e '2ve,e * obuhva aju sve obveze koje dospijevaju na naplatu u roku duljem od jedne godine. >aje e su to o$veze za rimljene dugorone kredite od banaka ili dr."in. institucija te o$veze o emitiranim o$veznicama v!as"i.%a $!av"i(a * razlika ukupne imovine i ukupnih obveza, kapital poduze a, onaj dio imovine koji pripada vlasnicima. +ri tom se ne misli na neku odreenu imovinu, nego ostatak vrijednosti nakon od$itka ( odmirenja) svi- o$veza. 4ezidualna vrijednost koja ovisi o veliini imovine i veliini obveza, a mo)e se utvrditi tek nakon to se iz ukupne imovine podmire sve obveze poduze a 'sve to imam * sve to dugujem = moja neto vrijednost ili kapital(. :ako je ovo dio imovine koji pripada vlasnicima jo se naziva i vlastiti izvor imovine i s aspekta dospije a trajni izvor. >aime, u normalnim uvjetima poslovanja vlasnici ne mogu povu i svoj ulog, pa se ne oekuje odljev sredstava po toj osnovi. Hedino se u uvjetima likvidacije uk.imovina dijeli izvorima imovine, prvo se podmiruju obveze prema kratkoro nima, zatim dugoro nim izvorima te na kraju ostaje onaj dio koji pripada vlasnicima.

:apital se rimarno "ormira ulaganjem vlasnika pri samom osnivanju poduze a. Vlasnik mo)e i dodatno ulagati u svoje poduze e pri emu se pove ava imovina poduze a i obveza prema vlasniku 'tj.kapital poduze a(. :apital se uve ava i u sluaju us je"nog oslovanja poduze a tj.zadr)avanjem odreenih zarada 'dobiti1pro"ita( * ako se ne raspodjeli vlasnicima, ostaje u poduze u namijenjen novim poslovnim projektima1 razvoju poduze a. 8akle, -'ve5a" e %a-ita!a u -'*u,e5u; *'*at"a u!a$a" a v!as"i%a i ,a*r+a"i *'2i(i# sma" e" a; ras-'* e!a v!as"i(ima te $u2i(i u -'s!'va" u. Avino o tipu posl.organizacije 'da li se radi o vlasniku pojedincu * inokosno poduze e, dvije ili vie osoba * ortako, mnotov vlasnika 'dioniko drutvo( struktura e se ka itala razlikovati, no / su osnovna dijela$ ,. ulo#eni ka ital * dio koji je ulo)en .. zara!eni ka ital * dio koji je stvoren1zaraen tijekom poslovanja na taj je nain kapital1glavnica vrijednost koju vlasnici ulo)e u poduze e uve ana za sve vrijednosti koje su stvorene tijekom poslovanja i koje su zadr)ane u poduze u.

,=

Me6u'vis"'st im'vi"e# '2ve,a i %a-ita!a -emeljna bilanna rvnote)a se zapisuje na sljede i nain$
AKTIVA = PASIVA IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL KAPITAL = IMOVINA OBVEZE

Vre*"'va" e 2i!"a."i0 -',i(i a 4aunovodstvene regulative uobiajeno doputaju primjenu razliitih metoda i postupaka procjene pozicija "in.izvjetaja. prema 9S/2 postoji vie osnova za procjenu 'mjerenje( pozicija "in.izvjetaja. to su$ % ovijesni tro"ak (tro"ak na$ave) ( naje e koritena osnovica procjene. % odreenim se sluajevima korigira tj.kombinira s ostalim osnovicama. -ako se npr.zalihe uobiajeno procjenjuju po nabavnoj vrijednosti ili neto prodajnoj vrijednosti, ovisno o tome koja je vrijednost nia, V+ se mogu evidentirati po tr)inoj vrijednosti itd. % tekui tro"ak 'iznos novca kad bi se ista imovina nabavljala u sadanjosti( % ostvariva (utr#iva) vrijednost 'po iznosu koji se mo)e dobiti prodajom imovine( % sada"nja vrijednost 'po diskontiranoj sadanjoj vrijednosti budu ih neto priljeva( +rimjena razliitih metoda i postupaka razultirat e razliitim vrijednostima osnovnih elemenata bilance. 6bog toga se prilikom ocjene "in.polo)aja mora voditi o tome koje su raunovodstvene metode i postupci primjenjeni i kakav je njihov utjecaj na iskazivanje vrijednosti osnovnih elemenata "in.izvjtaja u promatranom, teku em i duljem obraunskom razdoblju. :oja e se rabiti ovisi o spektru doputenih metoda kako je de"inirano zakonskim propisima i1ili ra.standardima. Na.e!a -ri -r'( e"i 2i!"a."i0 -',i(i a 'pri sastavljanju i prezentiranju( "a.e!' "a2av"e vri e*"'sti Atr'1%a "a2ave> & polazno ra.naelo u utvrivanju vrijednosti stavki bilance. 6ahtijeva da se vrednovanje imovinskih pozicija treba temeljiti na nabavnoj vrijednosti * troku nabave. 9ro"ak na$ave ine svi tro"kovi koji nastaju rilikom stjecanja nekog o$lika imovine* Eaza za utvrivanje troka nabave je novani izadatak ili neki dr.novani ekvivalent. +rednost$ objektivnost utvrivanja nabavne vrijednosti. 6bog primjene ovog naela imovina u $ilanci rikazuje tro"kove njene na$ave4 a ne njenu tr#i"nu vrijednost. -r)inu vrijednost je mogu e utvrditi tek tr#i"nom valorizacijom tj.prodajom imovine. Stoga je ovu injenicu potrebno imati na umu prilikom analize "in.polo)aja na temelju bilance. "a.e!' '-re,"'sti * zahtijeva da se u uvjetima neizvjesnosti oslovanja do$ici ne recijenjuju4 a gu$ici ne odcjenjuju* 2movinu je potrebno procijenjivati po troku nabave ili neto prodajnoj vrijednosti ovisno o tome koja je vrijednost ni#a. Avo naelo ne podrazumijeva i ne opravdava namjerno podcijenjivanje imovine ili precjenjivanja obveza . "a.e!' *'s! e*"'sti * jednom izabrana ra.politika se treba dosljedno primjenjivati. ,B

Pravi!a sastav! a" a 2i!a"(e 8va bitna elementa$ % &'rma!"i i,$!e* 2i!a"(e * mo)e se prikazati u obliku jednostranog ili dvostranog izvjetaja. :ednostrani izvje"taj * prvo se upisuju pozicije aktive, a ispod toga pozicije pasive. Dvostrani * na liejvo strani pozicije aktive, na desnoj pasive5 ima ve u in"ormativnu snagu pa je pogodniji za potrebe analize. % stru%tura a%tive i -asive * redosljed unosa pozicija u bilancu ovisi o kriterijima$ o kriterij funkcionalnosti * nala)e da se u aktivi prvo unesu sve pozicije iste "unkcionalne skupine 'npr. sve pozicije dugotrajne imovine, zatim kratkotrajne( o kriterij likvidnosti * likvidnost predstavlja sposobnost trans"ormacije nenovanih oblika imovine u novani, iz ega se izvodi mogu nost podmirenja obveza. 3riterij o adajue likvidnosti * prvo se unose najlikvidniji oblici 'novac(, a poslije sve manje i manje likvidna imovina. 8akle prvo se unosi kratkotrajna imovina 'novac, zatim ostali oblici :2( a zatim stavke dugotrajne imovine. 3riterij rastue likvidnosti * prvo se unose najnelikvidniji oblici dugotrajne imovine 'nematerijalna, materijalna...(, a zatim kratkotrajna 'zalihe, potra)ivanja, "inancijska imovina, novac(. >aziva se jo i kriterij sigurnosti jer se prvo unosi najsigurnija imovina 'tj.dugotrajna imovina * nekretnine, postrojenja, oprema...dok je novac posljednja stavka(. o 3riterij namjene * vezan je uz osnovna pravila "inanciranja imovine 'kratkotrajna imovina treba biti "inancirana iz kratkoronih i dijela dugoronih izvora, a dugotrajna iz dugoronih i trajnih izvora(. o 3riterij ronosti * zahtijeva da se pozicije pasive unose prema roku dospije a. Apadaju a 'S78( ili rastu a 'Europa, Dr(. :riteriji unosa za aktivu i pasivu se moraju uskladiti * ako aktiva zapoinje s novcem tj.:2, onda pasiva mora zapoeti s kratkoronimobvezama. U ;,$ bilanca treba biti u skladu s odredbama 9eunarodnih ili Drvatskih standarda "inancijskog izvjetavanja ili odredbama koje ureuju poslovanje pojedinih obveznika. Vrste bilanci 'ovisno o "ormi, vremenu ili razlogu sastavljanja($ % Poetna * sastavlja se prilikom osnivanja poduze a 'na poetku poslovanja( % <akljuna * poduze a koja posluju niz godina obraun poslovanja obavezno sastavljaju na kraju godine kada sastavljaju zakljunu bilancu % okusna * sastavlja se radi provjere ispravnosti provedenih knji)enja. Abino jednom mjeseno, ali i e e po potrebi. Abavezno prije prezentiranja navedenih bilanci.

,C

% % %

% %

3onsolidirana * sastavlja se na razini slo)enih poduze a, cilje je prikazati sustav slo)enih poduze a kao jednu cjelinu. 2skljuuje interne tokove 'potra)ivanja i obveze( izmeu povezanih poduze a. z$rojna * sastavlja se na razini slo)enih poduze a, ali se ne prebijaju meusobni odnosi nego se zbrajaju istovrsne stavke dio$ena i fuzijska * diobena$ prilikom razdvajanja poduze a na dva ili vie zasebnih pravnih subjekata. Asnova je podjele imovine izmeu novonastalih poduze a. /uzijska$ nastaju kada se . ili vie poduze a integriraju u jedno novo. >astaje kao zbroj bilanci integriranih poduze a. +anacijska * sastavlja se radi sanacije 'ozdravljenja( poduze a. Slu)i kao osnova utvrivanja nastalih gubitaka u poslovanju i mjera za njihovo rjeavanje. =ikvidacijska * steajna bilanca prikazuje vrijednost imovine u postupku steaja
PASIVA A. KAPITAL I REZERVE B. DUGORONA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I TROKOVE C.DUGORONE OBVEZE D.KRATKORONE OBVEZE E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA

AKTIVA A. POTRAIVANJA ZA UPISANI, A NEUPLAENI KAPITAL B. DUGOTRAJNA IMOVINA I. Nematerijalna II. Materijalna III. Financijska IV. Potraivanja C. KRATKOTRAJNA IMOVINA I. Zalihe II. Potraivanja III. Financijska IV. Novac D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA

RDB 9 i,v e1ta ' us- e1"'sti -'s!'va" a >lementi us je"nosti oslovanja % us je"nost oslovanja = sposobnost ostvarivanja odreenih ciljeva. % ciljevi poslovanja mogu biti razliiti, pa uspjenost ovisi o postavljenim kriterijima i de"iniranim ciljevima % naje i cilj rofita$ilnost poslovanja * da li je to ostvareno i u kojoj mjeri se vidi iz 48! koji prikazuje aktivnosti poduze a u odreenom razdoblju % 48! prikazuje koliko je prihoda i rashoda ostvareno u odreeno vremenu te kolika je ostvarena dobit1gubitak Vezano za promjene na imovini i izvorima imovine nastaju prihodi i rashodi. +rema M+2) prihodi i rashodi se promatraju kroz njihov utjecaj na pove anje ili smanjenje ek.koristi$

,F

Pri0'*i * pove anje ekonomske koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku riljeva ili oveanja sredstava ili smanjenja o$veza, to ima za posljedicu oveanje glavnice4 ali ne ono u svezi u latama vlasnika Ras0'* predstavlja smanjenje ekonomske koristi korz o$raunsko razdo$lje u o$liku odljeva ili iscr ljenja sredstava, to ima za posljedicu smanjenje glavnice4 ali ne one u vezi s ras odjelom glavnice

Pri0'*i "asta u %a' -'ve5a" e im'vi"e i!i sma" e" e '2ve,a) Ras0'*i "asta u %a' -'s! e*i(a sma" e" a Atr'1e" a> im'vi"e i!i -'ve5a" a '2ve,a) +ri tom se ne radi o bilo kojem smanjenju1pove anju * nego samo onom koje utjee na pove anje1smanjenje glavnice1kapitala. >ajznaajniji dio prihoda je vezan uz realizaciju odnosno prodaju gotovih proizvoda. Sam roces rodaje ima svoju prihodnu i rashodnu stranu. 7rijednost ri-oda ini prodajna '"akturna( vrijednost 'bez +8V&a(, a vrijednost ras-oda trokovi nastali prilikom stjecanja te imovine. 7ko je poduze e ostvarilo vie nego je ulo)ilo, tj.ako su prihodi ve i od rashoda, tada je ostvaren ozitivni financijski rezultat ( do$it5 i obratno nastaje gu$itak*
PRIHODI RASHODI = FINAN IJSKI REZULTAT PRIHODI ! RASHODI = DOBIT PRIHODI " RASHODI = GUBITAK

/inancijski rezultat se utvruje na kraju obraunskog razdoblja. 7ko su prihodi ve i od rashoda slijedi ras odjela do$iti* 7ko poduze e stalno ostvaruje odreene zarade, to uve ava imovinu te e na kraju promatranog razdoblja vrijednost neto imovine biti uve ana u odnosu prema poetnoj. 2z ostvarenog financijskog rezultata odvaja se dio koji ri ada dr#avi na ime ostvarenog poreza, ostatak predstavlja "et' *'2it * poduze e samo odluuje o njenoj raspodjeli. % pravilu se dijeli na$ rezerve (zakonom regulirano)4 dio koji ri ada vlasnicima kao naknada za ulo#eni ka ital i dio koji se zadr#ava u oduzeu.
PRIHODI # RASHODI = BRUTO DOBIT # POREZ = NETO DOBIT $R%&%'(% )))D*(*+%,+% ))) Z-+'.-,- +/0*123

Eudu i da pokazuju promjene koje se deavaju na imovini poduze a i obvezama prema izvorima, prihodi i rashodi, za razliku imovine i obveza su dinamike kategorije.

.G

Pri0'*i % prihode predstavljaju prodajne vrijednosti poslovnih u inaka kao i svi drugi oblici dobivenih nakanda te drugi oblici pove anja imovine ili smanjenja obveza koji kao krajnji e"ekt imaju pove anje zarade Avisno o tome nastaju li redovito u poslovanju ili se javljaju samo povremeno prihodi se dijele na redovne i izvaredne$ redovni: oslovni * ostvaruju se rodajom proizvoda, prodajom trgovake robe illi pru)anjem usluga 'ovisno o prirodi poslovanja poduze a(. +ojavljuju se gotovo svakodnevno te ine najznaajniji dio u strukturi prihoda. 2znos prihoda je jednak prodajnoj vrijednosti realiziranih proizvoda, robe ili pru)enih usluga 'bez +8V&a( financijski * rezultat su ulaganja vika raspolo)ivih novanih sredstava. Viak se mo)e ulo)iti u dionice, obveznice, itd ili posuditi onome kome je potreban. % svim sluajevima se stjee pravo na odreenu naknadu 'dividendu ili kamate(. % "inancijske prihode ulaze i ozitivne teajne razlike* )zvaredni$ ne pojavlju se redovito pa se ne mogu planirati niti predvidjeti. >aje e se javljaju kod rodaje dugotrajne imovine4 rodaje sirovina4 inventurni- vi"kova4 ot isa o$veza te ostalih izvarednih pove anja imovine ili smanjenja obveza. Ras0'*i Vrijednost rashoda ini vrijednost utroaka 'sirovine, materijali, strojevi, energija, ljudski rad, itd.( koji su bili prijeko potrebni za stvaranje poslovnih uinaka 'gotovih proizvoda(. -i poslovni uinci se prvotno evidentiraju kao stavka bilance 'zalihe( i tek kada se prodaju njihova vrijednost postaje rashod razdoblja. ,edovni: Poslovni ( nastaju kao posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduze a. +ojavljuju se redovito, a ine ih tro"kovi sadr#ani u rodanim roizvodima te ostali tro"kovi razdo$lja, nabavna vrijednost prodane robe isl. Struktura ovisi o vrsti djelatnosti poduze a i metodi obrauna trokova. 2inancijski ili ras-odi financiranja ( nastaju uglavnom kao posljedica koritenja tuih novanih sredstava. 2znos tih rashoda odra)ava uspjenost voenja financijske politike poduzea. >aje i$ kamata 'naknada za koritenje tuih sredstava(4 negativne teajne razlike4 korekcije vrijednosti (smanjenje) financijski- lasmana isl. )zvanredni (ostali): rashodi koji ne nastaju redovito u poslovanju, teko se predviaju,a za posljedicu imaju smanjenje vrijednosti imovine ili pove anje obveza. >aje i$ razni o$lici otu!enja imovine4 kazne4 "tete4 korekcije ras-oda red-odni- godina itd.

.,

Uv et'va"'st -ri0'*a i ras0'*a -r'm e"ama im'vi"e i '2ve,a 2 * imovina, : * kapital, 6: * zaraeni kapital, 4 * rashodi, A * obveze, %: * ulo)eni kapital, + * prihodi
I I I I = = = + O+K O + UK + ZK O + UK + P R R = O + UK + P

+rihodi su prema ovome mjera pove anja zarade, a rashodi njena smanjenja. % prihodi i rashodi pokazuju promjene na imovini i obvezama u odreenom obraunskom razdoblju % te su promjene vezane uz pove anje 'smanjenje( neto imovine tj. kapitala % izraz pove anja 'smanjenja( neto imovine je "inancijski rezultat 'dobit ili gubitak( % financijski rezultat je s ona izme!u $ilance i ,DG % realnost "inancijskog rezultata ovisi o realnosti procjena pozicija bilance % nerelanost "inancijskog rezultata podrazumijeva i nerealnost bilance Pri,"ava" e -ri0'*a i ras0'*a ?to su imovinske ozcije rocijenjene o ni#oj vrijednosti4 to e ras-odi $iti vei, to uz iste prihode daje manji "inancijski rezultat i obrnuto. 4ealnost "inancijskog rezultata ovisi o realnosti procjene pozcija bilance. 9S/2 u kontekstu + i 4 istie primjenu sljede ih pretpostavki i naela$ % ret ostavka nastanka doga!aja * + i 4 se utvruju prema nastanku dogaaja tj. priznaju se onda kada su zara!eni4 kada su nastali 'a ne kad je novac uistinu primljen1ispla en( i unose se u "inacijske izvjetaje razdoblja na koja se odnose. -o znai da se prihodi priznaju i evidentiraju onda kada su stvarno nastali * kada je roba prodana odnosno usluga izvrena te kada su zadovoljeni jo neki minimalni uvjeti '*. roba stvarno predana kupcu0usluga izvrena, +. vrijednost prihoda se moe mjeriti, ,. ne postoji velika neizvjesnost glede naplate potraivanja". % naelo iskazivanja o $ruto osnovi 'bez prebijanja( * zbog stvaranja kvalitetnije in"ormacijske podloge se posebno iskazuju prihodi, a posebno rashodi % naelo sueljavanja ri-oda i ras-oda * zahtjeva da se prihodima suprotstave samo pripadaju i rashodi, za utvrivanje "inancijskog rezultata % naelo o reznosti * prihodi se priznaju onda kada su stvarno izvjesni (sigurni)4 a rashodi se priznaju i kad su mogui %z pojam rimitaka i izdataka vezan je uz primitke i izdatke novca. Primitak novca mo)e usljediti iz vie razloga$ du)nik vra a prije danu pozajmicu, primljen je novac od banke na ime odobrenog kredita, po povratku s slu)benog puta direktor vra a vite primljeni iznos akontacije isl. $o su priljevi, ali nisu prihodi. -emeljna odrednica prihoda je pove anje imovine ili smanjenje obveza, ali u onom dijelu koji ima utjecaj na pove anje neto imovine 'kapitala( poduze a. % ovim sluajevima se radilo o transakcijama na relaciji imovina&imovina i imovina&obveze gdje dolazi do

..

promjene vrijednosti i strukture, a da se pri tom zarada, odnosno kapital ne mijenja. -emeljem prodaje prvo nastaje prihod i tek nakon toga primitak novca. +ostoje sljede e mogunosti: a( prihod prethodi primitku 'prodaja na kredit( b( primitak prethodi prihodu 'prodaja uz predujam( c( prihod je istodobno i primitak 'prodaja za gotovinu( ra,!i%a i,me6u -ri0'*a i -rimita%a se oituje u$ a( vremenskoj ne odudarnosti 'kupac nije platio u razdoblju isporuke robe tj. nastanka prihoda( b( rizik transformacije 'kupac uop e nije platio, obveze po osnovi predujma nisu izvrene, itd.( )zdaci se prije svega odnose na isplate novca. :ao posljedica se javlja smanjenje novanih sredstava to ne mora nu)no dovesti do nastanka rashoda npr. posudba novca, kupovina sirovina, opreme. +ostoji vremenska ne odudarnost i rizk transformacije jednih u druge. +ostoje sluajevi$ % izdatak prethodi rashodu 'kupnja 82 i obraun amortizacije u idu im razdobljima( % rashod prethodi izdatku 'obraun trokova pla a i naknadna isplata( % rashod je istodobno izdatak 'kupnja goriva za gotovinu( & kada poduze e na$avlja sirovine javlja se izdatak novca, to se bilje)i kao smanjenje novca i pove anje zaliha sirovina. +ri tom dolazi samo do trans"ormacije jednog oblika imovine 'novanog( u drugi 'materijalni(. 4ashod e nastati onda kada se sirovine utroe u proizvodnom procesu te postanu sastavni dio gotovog proizvoda tj. onda kada se gotovi proizvodi prodaju kupcu. 8akle izdatak prethodi rashodu. & ponekad poduze a unaprijed obraunavju neke trokove koji su vezani uz teku e poslovanje npr. tro"kovi garancija za prodane proizvode. % tom sluaju nema izdatka iako je troak odnosno rashod u obraunskom smislu nastao. & karakter i raunovodstveni tretman primitaka i izdataka novca izmeu ostalog je odreen obraunskim sustavom zemlje te usvojenim ra.poltikama poduze a. O2!i% is%a,iva" a RDB % propisan zakonom 'kod nas( ili predlo)en od strane strukovne organizacije 'mora uva)avati ra.standarde( F'rma!"i i,$!e*$ jednostrani ili dvostrani raun. Hednostrani se vie koristi zbog ve e iskazne mo i. -akav stupnjeviti oblik omogu uju segmentiranje prihoda i rashoda, iskazivanje rezultata po vrstama aktivnosti. 8obit se iskazuje posebno kao$ % do$it od redovitog oslovanja % do$it od financiranja % do$it od izvaredni- (ostali-) aktivnosti

.0

+rimjer sheme 48! 'ona se korigira ovisno o ciljevima i korisnicima kojima je namijenjen($
RAUN DOBITI I GUBITKA &- '-&+/045% 6)6) 76)68)89:6 A PO !OVNI P"I#ODI B PO !OVNI "A #ODI C DOBIT IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI D FINANCI$ %I P"I#ODI E FINANCI$ %I "A #ODI F DOBIT IZ FINAN IJSKIH AKTIVNOSTI & IZVA"EDNI 'O (A!I) P"I#ODI # IZVA"EDNI 'O (A!I) "A #ODI I DOBIT IZ IZVAREDNIH $OSTALIH2 AKTIVNOSTI $ BRUTO DOBIT % POREZ NA DOBIT ! NETO DOBIT

/orme se razlikuju npr. u metodi o$rauna tro"kova 'utvrivanju poslovnih rashoda($ ,( te)ite na podjeli trokova rema stu nju za oslenosti '"iksni i varijabilni( i na utvrivanju dopinosa pokri a za preostale "iksne trokove.
RAUN DOBITI I GUBITKA &- '-&+/045% 6)6) 76)68)89:6 I. P"I#OD OD P"ODA$E II. ("O*%OVI P"ODANI# P"OIZVODA III. DOPRINOS POKRIA IV. O (A!I ("O*%OVI PO !OVAN$A +. ("O*%OVI P"ODA$E , tro-kovi .ro.a/an0e , .la1e ra0nika .ro0aje 2. OP3I ADMINI ("A(IVNI ("O*%OVI , 4tro-en 4re0ski materijal , .la1e a0m.oso5lja , tro-kovi amorti6acije , tro-kovi osi/4ranja , ostali tro-kovi V. DOBIT IZ REDOVNOG POSLOVANJA VI. FINANCI$ %I P"I#ODI VII. FINANCI$ %I "A #ODI VIII. DOBIT IZ FINAN IJSKIH AKTIVNOSTI I7. IZVA"EDNI 'O (A!I) P"I#ODI 7. IZVA"EDNI 'O (A!I) "A #ODI 7I. DOBIT IZ IZVAREDNIH $OSTALIH2 AKTIVNOSTI 7II. BRUTO DOBIT 'V8VIII87I) 7III. POREZ NA DOBIT 7IV. NETO DOBIT

Amogu ava utvrivanje mar)e kontribucije * do rinosa okria* 2n"ormacija o doprinosu pokri a je v)na za ocjenu uspjenosti poslovanja. +okazuje s oso$nost oduzea da ostvari dovoljan ri-od za okrie ostali- (fiksni-) tro"kova.

.#

.( poslovni rashodi se utvruju tako da se iznos uku no nastali- tro"kova korigira za romijenu vrijednosti zali-a nedovr"ene roizvodnje i gotovi- roizvoda/, tj.onaj dio trokova koji ostaje u zalihama i zabilje)en je kao imovinska pozicija. +oslovni rashodi se mogu utvrditi i sljede om "ormulom$
poetna vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda I trokovi obraunskog razdoblja = ukupno trokovi u zalihama & zavrna vrijednost zaliha proizvodnje i got.pr. = iznos poslovnih rashoda RAUN DOBITI I GUBITKA &- '-&+/045% 6)6) 76)68)89:6 I. P"I#OD OD P"ODA$E II. "A #ODI P"ODA$E -2 P'/;*5%,- ('*5%+,/<1* &-4*=$ 2 02 T'/>?/(* @/<4/(-,5+. 1'/>?/(* <*'/(*,2. 1'/>?/(* A<4AB9. 1'/>?/(* @4-C:. 1'/>?/(* -;/'1*&-D*5% ;. /<1-4* 1'/>?/(* III. FINANCI$ %I P"I#ODI IV. FINANCI$ %I "A #ODI V. UKUPNO REDOVNI PRIHODI 'I 8 III) VI. UKUPNO REDOVNI RASHODI 'II 8 IV) VII. DOBIT IZ REDOVITOG POSLOVANJA VIII. IZVA"EDNI 'O (A!I) P"I#ODI I7. IZVA"EDNI 'O (A!I) "A #ODI 7. DOBIT IZ IZVAREDNIH $OSTALIH2 AKTIVNOSTI 7I. B"<(O DOBI( 7II. PO"EZ NA DOBI( 7III. NE(O DOBI(

I,v e1ta ' "'v.a"'m t'%u & pokazuje izvore ri$avljanja i nain u otre$e novca te omogu uje utvrivanje vika raspolo)ivih odnosno nedostatnih sredstava. Jesto se dogaa da poduze a u 48! iskazuju uspjeno poslovanje 'poslovanje s dobitkom(, ali de "acto imaju probleme s podmirivanjem teku ih obaveza. 6ato je tome tako; Adgovor je u temeljnim pretpostavkama na osnovi kojih se evidentiraju osnovni elementi 48! * prihodi i rashodi. Pri-odi i ras-odi su o$raunske kategorije i evidentiraju se prema temeljnoj raunovodstvenoj pretpostavci nastanka dogaaja * evidentiraju se onda kada su nastali 'zaraeni(, a ne kada je uslijedio stvarni primitak1izdatak novca.

&snovni elementi
.

Avo koriste naa poduze a, a utemeljeno na 2V direktivi E%

.<

+olazimo od osnovne bilanne jednakosti$

IMOVINA = IZVORI IMOVINE $AKTIVA=PASIVA2 I=O+K KI + DI = O + K N + KIE + DI = O + K 'N = novac> %I? = kratkotrajna imovina 5e6 novca) FN + FKIE + FDI = FO + FK Promjene na novc4 .oslje0ica s4 .romjene slje0e1ih kate/orija@ FN = FO + FK # FKIE # FDI

Poveanje novca ( rimici) nastaju na osnovi oveanja o$veza i oveanja ka itala te smanjenja ostale nenovane imovine. )zdaci novca: smanjenje o$veza4 smanjenje ka itala4 oveanje nenovane imovine +rimici i izdaci se razvrstavaju u 0 vrste aktivnosti$ oslovne4 investicijske i financijske &snovni ojmovi vezani za )@9 (izvje"taj o novanom toku): novac koji obuhva a novac u blagajni i na raunima u banci novani ekvivalenti predstavljaju kratkotrajna, visokolikvidna ulaganja koja se vrlo brzo mogu konvertirati u novac i koja nisu pod znaajnim utjecajem rizika promjena vrijednosti. @ovani tokovi priljevi i odljevi novca i novanih ekvivalenata Poslovne aktivnosti glavne aktivnosti koje stvaraju ri-od oduzea i druge aktivnosti koje odreuju rezultat 'dobit( poduze a, osi investicijskih i "inancijskih aktivnosti )nvesticijske (ulagateljske) aktivnosti vezane su za stjecanje i otu!ivanje dugotrajne imovine 2inancijske aktivnosti ( aktivnosti vezane uz financiranje oslavanja i uglavnom obuhva aju promjene vezane uz visinu i strukturu kapitala i obveza. &$lik iskazivanja )@9 Eitno je do i do in"ormacije koliko je poduze e sposobno stvarati novac iz redovitih tj.osnovnih aktivnosti i da li je to dovoljno za odvijanje normalnog poslovanja 'ispuniti o$veze vjerovnicima i is latiti dividende(. :lasi"ikacijom u poslovne, investicijske i "inancijske aktivnosti vezano za izdatke novca dobivaju se in"ormacije za ocjenu utjecaja tih aktivnosti na financijski olo#aj poduze a te za procjenu buduih nov anih tokova. >a svim razinama aktivnosti promatraju se ukupni primici i izdaci novca te se iskazuje njihova razlika koja se naziva isti ili neto novani tok. 2skazivanjem te razlike mo)e se uoiti da li poduze e vie prima ili troi novca po nekoj osnovi te kakav je odnos prema planiranim veliinama. Poslovne aktivnosti * glavne aktivnosti oduzea koje stvaraju ri-od i koje imaju najznaajniji utjecaj na "inancijski rezultat poduze a, dobit ili gubitak. >aje i primjeri$ novani rimici na osnovi rodaje ro$a ili ru#anja usluga i od redujmova od ku aca

.=

novani primici od rovizija4 naknada4 tantijema (' rimljene kamate ( od datikredita4 ' rimljene dividende0) novani primici od osiguravajueg dru"tva 'primljene naknade teta( novani izdaci do$avljaima za is oruenu ro$u ili usluge novani izdaci za oslenima i za raun za osleninovani izdcai vezani za orez na do$it novani izdaci za remije osiguranja n.izdaci ,a is-!ate %amata:

& za oekivati je da poduze e najvi"e novca ostvaruje na osnovi redoviti- aktivnosti, jer je to kljuni pokazatelj o ostvarenom dodatnom opsegu novca za o uvanje poslovne sposobnosti poduzea. 7ko nije tako to mo)e biti dobar indikator za ispitivanje uzroka i posljedica takvog stanja. )nvesticijske (ulagateljske) aktivnosti * vezane su uz romjene (stjecanje i otu!ivanje) na dugortrajnoj imovini 'nematerijalna, materijalna, "inancijska imovina te potra)ivanja s rokom dospije a duljim od jedne godine(. +rimjeri$ novani rimici od rodaje nekretnina4 o reme4 ostrojenja te druge materijalne i nematerijalne imovine novani primici od ovrata dani- kredita drugima novani primici od rodaje dionica4 o$veznica drugi- oduzea novani izdaci za na$avu nekretnina4 o reme i dr*materijalne i nematerijalne imovine novani izdaci na osnovi kredita dani- drugima novani izdaci za ku ovinu dionica ili o$veznica dr*su$jekata 2inancijske aktivnosti * aktivnosti vezane uz financiranje oslovanja (strukturu ka itala i o$veza). Abuhva aju promjene vezane uz iznos, odnosno strukturu obveza i kapitala. >aje e$ novani rimici od emisije dionica novani primici od emisije o$veznica i drugi- 7P novani primici od rimljeni- kredita novani izdaci za otku vlastiti- dionica novani izdaci za dividende4 kamteA i sl* novani izdaci na osnovi ot late kredita itd* "e%e -rimit%e i i,*at%e e m'$u5e ra,!i.it' ra,vrstati, to su$ a( kamate 'primljene i pla ene( * mogu se svrstati u poslovne aktivnosti, jer utjeu na neto pro"it ili gubitak5 ili kao investicijska ili financijska aktivnost, jer su posljedica prihoda od ulaganja odnosno to su trokovi dobivanja resursa. :od banaka i sl.institucija su dio poslovnih aktivnosti. b( Dividende ( primljene dividende obino se svrstavaju u poslovnu aktivnost, jer kao i kamate utjeu na visinu neto dobiti. >o s obzirom da se iskazuju kao prihod
0 #

+rema DS/2 oboje 'kte i dividende su dio investicijskih aktivnosti( +rema predavanjima < >a predavanjima su stavljene pod poslovne aktivnosti 'po direktnoj metodi(

.B

od ulaganja, mogu biti prikazane i u grupi investicijskih aktivnosti. 1laene dividende se u pravilu prikazuju kao "inancijska aktivnost, no kao i kamate mogu biti uvrene kao element novanog toga od poslovnih aktivnosti. -akvim razvrstavanjem osigurava se in"ormacija o sposobnosti poduze a da podmiri dividende iz redovitih poslovnih aktivnosti. Eitna je dosljedna primjena utvrenog pravila od strane poduze a. c( )zvanrdne stavke (M,+B) ( treba razvrstati prema onoj aktivnosti na koju se odnose kako bi se uoila njihova priroda i uinak na budu e novane tokove 2>- mo)e biti sastavljen na temelju direktne i indirektne metode: rema direktnoj metodi objavljuju se uk.primici i uk.izdaci novca razvrstani po osnovnim aktivnostima 'poslovnim, investicijskim i "inancijskim(. 2zvjetaj je za ve inu korisnika razumljiviji po direktnoj metodi$
IZVJETAJ O NOVANOM TOKU &- '-&+/045% 6)6) 76)68)89:6 A PO !OVNE A%(IVNO (I +. Primici i6 .oslovnih aktivnosti 2. I60aci i6 .oslovnih aktivnosti 9. Neto novAani tok i6 .oslovnih aktivnosti B INVE (ICI$ %E A(%IVNO (I +. Primici i6 investicijskih aktivnosti 2. I60aci i6 investicijskih aktivnosti 9. Neto novAani tok i6 investicijskih aktivnosti C FINANCI$ %E A%(IVNO (I +. Primici i6 Binancijskih aktivnosti 2. I60aci i6 Binancijskih aktivnosti 9. Neto novAani tok i6 Binancijskih aktivnosti D <%<PNO NE(O NOVCANI (O% E NOVAC NA POCE(%< "AZDOB!$A F NOVAC NA %"A$< "AZDOB!$A

)ndirektna metoda :ako za priznavanje prihoda i rashoda nije potrebna koincidencija s primicima i izdacima novca, to znai da je neto dobit potrebno korigirati za sve uinke transakcija nenovane prirode kao to su amortizacija, promjena zaliha i poslovnih potra)ivanja i obveza, te dr.stavki koje utjeu na visinu dobiti, a iza sebe nemaju novani tok 'e"ekti promjena ra.politika npr(.
+ravila za raunanje novanog toka po indirektnoj metodi su$ %vijek kre e od neto dobiti, pa dodaje iznos amortizacije 'osim ako se radi o premiji na emitirane obveznice( 4ashodi od prodaje >92 i 892 su I, prihodi od >92 i 892 & pove anje pasive 'kapitala, obveza( je I, smanjenje pasive je &, pove anje aktive 'imovine( je &, smanjenje aktive je I i iznos koji na kraju dobije je rjeenje.

.C

I,v e1ta ' -r'm e"ama v!as"i.%e $!av"i(e -reba pokazati romjene koje su se na glavnici (ka italu) dogodile izme!u dva o$raunska razdo$lja. +rema 94S&, u ovom se izvjetaju posebno moraju iskazati sljede e pozicije$ a) do$iti ili gu$itak razdo$lja b( sve stavke ri-oda ili ras-oda, dobitaka ili gubitaka koje prema zahtijevima drugih standarda treba direktno riznati u kapital te njihov ukupni iznos c( uinak promjena ra* olitika i ispravke temeljnih pogreaka d) dodatna ulaganja vlasnika i visina izglasani- dividendi e( iznos zadr#ane do$iti (gu$itka) na oetku i na kraju razdo$lja te promjene unutar tog razdoblja "( usklaenje 'promjene( svake druge pozcije kapitala 'kao npr. premije na dionice i rezerve na poetku i na kraju razdoblja( uz posebno, pojedinano prikazivanje tih promjena :apital se sastoji od ulo)enog i zaraenog kapitala te se prema bilannoj.shemi razrauje na = potpozicija$
I) II) III) IV) UPISANI KAPITAL PREMIJE NA EMITIRANE DIONI E REVALORIZA IJSKA REZERVA REZERVE 62 Z-?/,<?% '%&%'(% 82 R%&%'(% &- (4-<1*1% +*/,*D% 72 S1-1A1-',% '%&%'(% G2 O<1-4% '%&%'(% ZADRANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK DOBIT ILI GUBITAK TEKUE GODINE

V) VI)

.F

% pravilu najznaajnija promjena u kapitalu proizlazi iz zadr#ane do$iti. )znos zadr#ane do$iti se oveava stvaranjem do$iti4 a smanjuje se za iznos ostvarenog gu$itka te za iznos dividendi:
IZVJETAJ O ZADRANOJ DOBITIH ZAD"DANA DOBI( NA POCE(%< "AZDOB!$A 8 NE(O DOBI( (E%<3E& "AZDOB!$A E <%<PAN IZNO "ED (AVA ZA "A POD$E!< , DIVIDENDE E ZAD"DANA DOBI( NA %"A$< "AZDOB!$A

2zvjetaj izra)ava bit vlasnikog odnosa odra)avaju i interese ulagaa, vlasnika i samog poduze a. /ormalni izgled * ponekad se prikazuje u skra enoj "ormi , a sve ostale promjene na kapitalu se iskazuju u biljekama uz /2. 2zvjetaj o promjenama vl.glavnice je povezan s bilancom 'zadr)ana dobit na poetku i kraju razdoblja, obveze za dividende;( i 48! 'neto dobit( @i! e1%e u, FI i 'sta!i i,v e1ta i ovo je dodatni izvjetaj uz prethodna # temeljna dodatno pojanjavaj strukturu, vrijednosti i obilje)ja nekih pozicija u tim izvjetajima. >pr. trebaju biti prikazane metode rocjene $ilanni- ozicija, eventualna odstu anja od postavljenih metoda s razlozima odstupanja i kvanti"ikacijom uinaka tih odstupanja.5 regled o$veza s rokom dos ijea reko A godina4 rosjean $roj za osleni-4 $roj i nominalna vrijednost izdanidionica o vrstama itd. drugim rijeima * biljeke trebaju sadr)avati sve one in"ormacije koje se ne vide iz temeljnih izvjetaja, a nu)ne su za njihovo razumijevanje i ocjenu poslovanja. Sastavljanje i prezentiranje dodatnih in"ormacija pridonosi kvaliteti i upotebljivosti ra.in"ormacija. u MRS/1 regulirana struktura biljeki te njihov sadr)aj, s posebnim osvrtom na obrazlo)enje ra.politika. Abilje)ja internih izvjetaja$ nestandardizirani, nisu propisani zakonom, detaljni su, analitiki, odnose se samo na neki segment poslovanja ili cjelinu, pored stvarnih esto sadr)avaju i planirane veliine, sastavljaju se svakodnevno ili periodino Eksterni, obilje)ja$ propisani zakonom '"orma, sadr)aj, vrijeme(, sintetizirani, globalni, usmjereni na cjelokupno poslovanje, sadr)e samo stvarne podatke, najznaajniji$ bilanca, 48!, 2>-, porezna bilanca, statistiki izvjetaji...(. )zvje"taji (informacije u njima) se dijele: rema o segu: sintetike4 analitike rema vremenu: ovremene4 svakodnevne rema izgledu: unificirane4 interno kreirane

0G

8) RAUNOVODSTVENE POLITIKE I KVALITETA RA)I?VJETAJA & primjena odreenih 4+ ovisi o ciljevima utvrenih poslovnom politikom 'upravljanje je ?nadreeno@ posl.politici, posl.politika 4+( /7SE, 7+E$ ,P predstavljaju speci"ina naela i metode koje je menad)ment izabrao u cilju realnog prikazaivanja "inancijskog polo)aja, promjena "in.polo)aja i rezultata poslovanja i koja su u skladu s op eprihva enim raunovodstvenim naelima -emeljno pitanje 4+ je pitanje rocjene $ilnni- ozicija, odnosno itanje materijalnog sadr#aja 2)* Cilanciranje: % klasino stajali"te$ postupak zakljuivanja konta % suvremeno$ usredotouje se i na problematiku iskazivanja i problematiku vrednovanja 'procjene( stavki bilance Diljevi $ilanciranja: % utjecaj na financijski rezultat 'odreivanje visine iskazane dobiti, raspodjela dobiti na dividende i zadr)anu dobit, poboljanje postoje e likvidnosti i rentabilnosti zbog uteda na porezu( % utjecaj na korisnike 2) kroz obavjetavanje1neobavjetavanje o nekim segmentima, koje zakon doputa 4+ imaju va)nu ulogu u kontekstu objektivnosti i realnost /2 * njima se svjesno mo)e utjecati na vrijednost pozicija /2. :ratkorono, ovisno o odabranoj metodi1ra.postupku se uz iste uvjete poslovanja mo)e izraziti razliiti "inancijski rezultat. Sustav '-5e -ri0va5e"i0 "a.e!a ABAAP> sastoji se od$ % '-5e-ri0va5e"i0 %'"(e-ata A-ret-'stav%e> 9 teoretske osnove za interpretiranje /2$ o koncept oslovnog su$jekta o koncept stvarnog kontinuiteta ili vremenske neogranienosti oslovanja o koncept sta$ilne valute 'stabilne novane jedinice( o koncept odreenog vremena, tj.o$raunskog razdo$lja % '-5e-ri0va5e"a "a.e!a A-ravi!a> * poma)u u procjeni, bilje)enju i izvjetavanju o poslovnim aktivnostima$ o naelo na$avne vrijednosti 'troka nabave( o naelo o$jektivnosti o naelo realizacije tj.stjecanja ri-oda o naelo sueljavanja prihoda i rashoda o naelo materijalnosti ili znaajnosti o naelo ot unosti o naelo dosljednosti ili konzistentnosti o naelo o reznosti ili razboritosti '-5e-ri0va5e"i -'stu-(i Amet'*e> 9 razliite metode obrade podataka radi dobivanja ra.in"ormacija i ra.izvjetavanja 0,

O-5e-ri0va5e"i ra.)%'"(e-ti; 1) %'"(e-t -'s!'v"'$ su2 e%ta; % poduze e je samostalna cjelina, neovisna o drugim poduze ima ili vlasniku1vlasnicima % u /2 se ukljuuju samo one transakcije koje se odnose na poslovanje tog poduze a 7) %'"(e-t stvar"'$ %'"ti"uiteta i!i vreme"s%e "e'$ra"i.e"'sti -'s!'va" a % polazi od pretpostavke da e poduze e nastaviti poslovati i u budu nosti te da ne e znatno smanjivati obujam svog poslovanja. +oslovanje e biti nastavljeno i u sluaju poslovanja s gu$itkom, dok postoji vjerojatnost ostvarivanja budu e dobiti % s obzirom na to /2 predstavljaju relativnu sliku "inancijskog polo)aja, jer se konani rezultat mo)e utvrditi tek prestankom poslovanja. % cjelokupna imovina se radi ovoga promatra kao $udua ekonomska korist 'inae bi se trebala tretirati kao rashod razdoblja( 8) %'"(e-t '*re6e"'$ vreme"a# t )'2ra.u"s%'$ ra,*'2! a % zahtijeva "inancijsko izvjetavanje u odreenim vremenskim intervalima % za potrebe internih i eksternih korisnika potrebne su relevantne, aktulne i pravodobne in"ormacije pa je potrebno izvjetavanje u to kra im vremenskim intervalima :) %'"(e-t sta2i!"e va!ute Asta2i!"e "'v.a"e e*i"i(e> % pretpostavka da se kupovna snaga novane jedinice tokom vremena ne mijenja % u sluaju in"lacije ek.kategorije tijekom tog razdoblja nisu vrednovane novanim jedinicama iste vrijednosti * to iskrivljava sliku o "in.polo)aju % potrebno je izvriti korekciju 9 revalorizaciju * ponovna procjena izvjetajnih pozicija 'ureeno zakonskim propisima i1ili ra.standardima( % uinke prilagoavanja treba iskazati u osnovnim ili dodatnim izvjetajima O-5e-ri0va5e"a "a.e!a A-ravi!a>; ,( "a.e!' "a2av"e vri e*"'sti Atr'1%a "a2ave> & evidencija troka se zasniva na nabavnoj vrijednosti tj.troku nabave & osnovica za utvrivanje nabavne vrijednosti je stvarni novani izdatak koji je nastao ili e nastati zbog pla anja obveze pri nabavi odreene imovine & prednost$ relativno lako utvrivanje 'postoji dokumentacija(, nedostatak$ ne prikazuje realnu vrijednost .( "a.e!' '2 e%tiv"'sti & zahtijeva da se /2 sastave na osnovi objektivnih podataka koji su dokumentirani 0( "a.e!' rea!i,a(i e t )st e(a" a -ri0'*a & prihodi se priznaju onda kada su stvarno nastali 'kada su zaraeni, kad je nastao dogaaj & ne onda kada je novac stvarno primljen( & uvjeti pri priznavanju prihoda su$ da je roba stvarno is oruena kupcu i da ne postoji velika neizvjesnost naplate & ras-odi se takoer priznaju kada su nastali 'bez obzira na isplate novca(

0.

#( "a.e!' su.e! ava" a -ri0'*a i ras0'*a & odnosi se na utv!ivanje rezultata poslovanja & usporeuju se samo oni prihodi i rashodi koje se odnose na isto obraunsko razdo$lje i koji su meusobno uvjetovani <( "a.e!' materi a!"'sti i!i ,"a.a "'sti & zahtijeva ridr#avanje svi- ravila koja imaju va)nu ulogu u stvaranju realne slike o promatranom poduze u5 moraju sadr)avati sve znaajnije informacije & doputa se odstupanje od onih pravila koja bi primjena izazvala znaajne probleme u "in.izvjetavanju te ne bi pridonjela poboljanju kvalitete /2 & znaajna in"ormacija$ ona ije bi izostavljanje moglo korisnike /2 navesti na krivu prosudbu1odluku =( "a.e!' -'t-u"'sti & zahtijeva da izvjetaji sadr)e sve relevante informacije za potrebu ocjene poslovanja poduze a5 niti jedna va)na in"ormacija ne smije biti izostavljena B( "a.e!' *'s! e*"'sti i!i %'",iste"t"'sti & dosljedna primjena pravila i postupaka usvojenih za potrebe sastavljanja i prezentiranja /2 & preduvjet us oredivosti /2 tijekom vie obraunskih razdoblja & u sluajevima promjene 4+ treba obrazlo)iti razloge promjene i kvanti"icirati njihov utjecaj na "in.rezultat C( "a.e!' '-re,"'sti i!i ra,2'rit'sti & ra.postupcima se nastoji samanjti utjecaj neizvjesnosti poslovanja, zahtijeva da se u uvjetima neizvjesnoti dobici ne precjenjuju, a gubici ne podcjenjuju & Eantici iraj sve gu$itke4 ne antici iraju do$itkeF & ri-ode priznajemo onda kada su stvarno nastali 'kada su sigurni(, a ras-ode i onda kada su mogui & imovinu je otre$no rocjenjivati o tro"ku na$ave ili o neto rodajnoj vrijednosti ovisi koja je vrijednost ni#a & na taj nain e poduze e iskazati manji rezultat u teku em razdoblju te e na osnovu toga imati i manje novanih izdataka po osnovi ostvarene dobiti 'porez, dividende( i sauvati to za ?neizvjesnu budu nost@ * skrivanje do$iti ili stvaranja ti-e riuve 4aunovodstvena naela se dalje razrauju kroz raunovodstvene standarde i zakonske propise. % uvjetima "unkcioniranja me.tr)ita i op e trans"erabilnosti kapitala potrebno je omogu iti sastavljanje usporedivih izvjetaja pa je dolo do stvaranja 9eunarodnih ra. Standarda '94S = 27S(. .GG#. promjenili naziv u 9S/2 '2/4S(. -renutno na snazi C * 9S/2 i 0, 94S.

00

@a odruju izvje"tavanja mali- i srednji- oduzea je odreeni broj zemalja razvio vlastite * nacionalne standarde. npr. hrvatski DS/2 ili engleski /4SSE. 9S/2 u pravilu primjenjuju oni subjekti ijim se V+ javno trguje, a ostali primjenjuju nacionalne standarde. % E% se doputa poduze ima koja ne kotiraju da izabreu izmeu 9S/2 i nacionalnog strandarda. Crvats%i sta"*ar*i &i"a"(i s%'$ i,v e1tava" a * od .GGC u primjeni, primjenjuju ih mali i srednji poduzetnici 'dok veliki i oni koji kotiraju primjenjuju 9S/2(, temelje se na doma oj ra.teoriji i praksi, odrednicama 9S/2 te direktivama E%. 2ma ih ,B. Pr'( e"a %a' teme! "' -ita" e RP >a podruje procjene bilannih pozicija se posebno odnose$ naelo na$avne vrijednosti 'troka nabave($ & inicijalno naelo procjene bilannih stavki, zbog ovog naela imovina u bilanci ne predstavlja tr)inu vrijednost, nego trokove nabave, ona se mo)e utvrditi tek tr)inom valorizacijom 'prodajom imovine( naelo o reznosti & zloporabom mogu nastati tihe priuve ili skriveni gubici pa se dovodi u pitanje objektivnost i realnost bilance & ti0e -ri.uve / -'*( e" iva" e im'vi"e i -re(i e" iva" e '2ve,a & s%rive"i $u2i(i 9 -re( e" iva" e im'vi"e i -'*( e" iva" e '2ve,a naelo dosljednosti & dosljedno primjenjivanje jednom odabrane 4+ :riteriji za procjenu bilance vrijede i za prihode i rashode * to su imovinske pozicije procjenjene po ni)oj vrijednosti to e rashodi biti ve i, a to vodi ni)em "inancijskom rezultatu, i obrnuto. Rea!"'st &i")re,u!tata 'visi ' rea!"'sti -r'( e"e -',i(i a 2i!a"(e. Ti0e -ri.uve As%rive"i *'2i(i> 6loporabom naela opreznosti te se pojavljuju ako se & odcjenjuju ozicije aktive * dolazi do precjenjivanja rashoda obraunskog razdoblja a time do smanjenja "in.rezultata. tipini primjeri su$ ot is otra#ivanja rimjena u$rzani- sto a amortizacije vrednovanje zali-a o ni#im vrijednostima recjenjuju ozicije asive * naje e$ rezerviranje tro"kova za rizike n r*garancije o$raun tro"kova koji se mogu vremenski razgraniiti 'tzv.odgoeno pla anje trokova( S%rive"i $u2i(i & precjenjivanje pozicija aktive & podcjenjivanje pozicija pasive stvaranje skrivenih gubitaka je u suprotnosti s naelom opreznosti i pojavljuje se kad se )eli sakriti gubitak odnosno odgoditi njegovo iskazivanje za budu a razdoblja * predstavlja uvijek zloporabu ra.naela 'ne mo)e se opravdati u biljekama( &

0#

Kva!iteta FI S "ormalnog stajalita$ prednosti i nedostaci bilannih shema S materijalnog stajalita$ kljuni imbenik su 4+ 'i procjene( K! u."a %'m-'"e"ta %va!itete FI su RP) K'!i%i e ut e(a ra,"i0 met'*a i -'stu-a%a %' i se %'riste 'visi '; & udjela odreene pozicije u uk.strukturi imovine, obveza, prihoda ili rashoda 'tako e metoda amortizacije biti va)no podruje kod kapitalnointezcinih poduze a, dok kod onih kod kojih je 82 niska ili ve i dio imovine unajmljen ne e( & osnovnih o$ilje#ja izabrane metode 'u odnosu na neizabrane metode( & promatranog 'obuhva enog( vremenskog razdo$lja & ostalih imbenika "a ,"a.a "i a -'*ru. a -rim e"e; & dugotrajna imovina i amortizacija & zali-e & dugorona rezerviranja & riznavanje ri-oda i ot isa otra#ivanja ,a a"a!i,u ut e(a a RP -'tre2"' e; & da bi se ukazao utjecaj na jednom podruju 'prije svega na bruto "inan.rezultat( potrebno je pretpostaviti da sve ostale pozicije ostaju ne romijenjene (uvjeti) & determinirati vremensku dimenziju$ kratkorona i dugorona dimenzija nisu iskljuivo determinirane brojem godina, ve su odreene osnovnim obilje)jima neke bilanca.pozicije 'njezinom dinamikom romjena(. +ri tome kratkorona dimenzija razmatra jedan dio romjena neke ozicije4 dok dugorona uzima uku ne romjene* >pr. na podruju 82 kratkorona dimenzija obuhva a jednu godinu, a dugorona vijek trajanja 'vie god(, na podruju zaliha kratkorona dimenzija obuhva a jedan ili vie utroaka, a dugorona vrijeme u kojem se utroe sve koliine, i to vrijeme u pravilu nije dulje od , godine. Ut e(a RP "a -'*ru. u DI i am'rti,a(i e & u kojem e iznosu vrijednost 82 alocirati na pojedina obraunska razdoblja ovisi prije svega o olit*amortizacije & amortizacija je postupak kojim se vrijednost 82 rasporeuje 'prenosi na rashode( unutar procijenjenog vremena uporabe, postoji vie doputenih metodam a izbor metode provodi mene)ment razmatranje u kraem razdo$lju: kod proporcionalne metode stopa i iznos amortizacije su isti tijekom cijelog vijeka trajanja, kod progresivne se stopa i iznos amortizacije iz godine u godinu pove avaju, a kod degresivne smanjuju. Cruto do$it e se razlikovati u ova tri slu aja ( najvi"a je uz rimjenu rogresivne metode amortizacije, a najmanja uz degresivnu metodu. 8akle uspjenost u kra em razdoblju ovisi o izabranoj metodi amortizacije.

0<

,azmatranje u duljem razdo$lju: dakle kroz cijeli vijek trajanja. Uku an iznos financijskog rezultata u romatranom razdo$lju je isti4 ali je ras ored o ojedinim godinama nejednak* 8akle nema utjecaja na "inancijski rezultat. 6akljuak$ & uspjenost poslovanja razmatrana u kra em razdoblju bitno ovisi o metodi obrauna amortizacije & primjenom proporcionalne metode u svim godinama se ostvaruje isti rezultat & kod progresivcne se protokom vremena uspjenost poslovanja smanjuje, a kod degresivne pove ava & u promatranom obraunskom razdoblju 'ukupni vijek trajanja( ukupna masa "in.rezultata je jednaka bez obzira na primjenjenu metodu * uspjenost poslovanja u duljem razdoblju ne ovisi o metodi obrauna amortizacije 47J.9E-A8797 SE >E S-V747 +ASKAV>2 4E6%K-7- >E!A !7 HE 26EA4A9 476K2J2-2D 9E-A87 9A!%LE SEK2-2 26 HE8>A! AE47J%>S:A! 4768AEKH7 % 84%!A. Ut e(a RP "a -'*ru. u ?ALICA & za prikaz utjecaja 4+ e se koristiti metoda vrednovanja utroka zaliha. %troak, odnosno izlaz sa zaliha mo)e biti ponderiran razliitim ulaznim cijenama$ izlazna cijena mo)e biti jednaka prvoj ulaznoj, zadnjoj ulaznoj ili prosjenoj * odnosno metode o$rauna tro"kova su metode /2/A, K2/A i metoda prosjenih cijena. 6avisno o "luktuaciji ulaznih cijena biti e i "inancijski uinak ovih metoda, jer daje razliit e"ekt na visinu trokova i vrijednost pozicije zaliha u bilanci. 2)2& metoda 5 utroak materijala se evidentira po prvim nabavnim cijenama sve dok se ne utroi cijel ako koliina nabavljena po toj cijeni, poslije toga se koristi sljede a nabavna cijena, itd. Metoda rosjeni- cijena * utroak se evidentira po prosjenoj cijeni, tj. po jedininoj cijeni po jednoj jedinici mjere. +otrebno ju je izraunatio prilikom svakog utroka jer se ona mijenja ovisno o cijenama novih nabava =)2& metda * utoena se koliina vrednuje po zadnjim utroenim cijenama pa u uvjetima in"lacije daje realnije trokove u odnosu na /2/A metodu. 2z to proizlazi i da je "in.rezultat realnije prikazan, ali su zato zalihe u bilanci prenisko vrednovane tj.podcijenjene su. 9S/2 prednost daju /2/A i prosjenoj metodi. ,azmatranje u kraem razdo$lju: vidimo da primjenom razliitih metoda dobijamo razlite rezultate glede visine trokova to utjee na uspjenost poslovanja i vrijednost zaliha '"inancijski polo)aj(. 7ko pretposatvimo in"laciju 'rast cijena( * najve a bruto dobit e u prvom obraunskom razdoblju s /2/A metodom, a najmanja s K2/A. Visina zaliha je na kraju razdoblja je najvita kod /2/A, najmanja kod K2/A 'odnosno ve a je vrijednost zaliha utroena kod K2/A( Dugorono razmatranje$ uspjenost poslovanja ne e ovisiti o metodi obrauna jer je rezultat u ukupnom razdoblju promatranja po svim metodama jednak.

0=

6alihe se vrednuju po troku nabave, no ako se dogodi da su zastarjele ili o"teene njihova se vrijednost smanjuje, a samim tim i iznos naknade koji se mo)e dobiti njihovom prodajom. -o znai da trokovi nastali prilikom njihova stjecanja ne e biti nadoknadivi * budu a je ekonomska korist stoga manja od one koja je prikazana u knjigama. Stoga treba pristupiti korekciji ( vrijednosnom uskla!ivanju zali-a. -reba ih svesti na neto rodajnu vrijednost ( rocjenjena rodajna vrijdnosti u redovnom tijeku oslovanja umanjena za tro"kove zavr"avanja i za tro"kove koji su nu#ni da $i omoguili rodaju* %sklaivanje, odnosno otpis, obavlja se stavku po stavku ili zajedno za srodne vrste zaliha. Atpisivanjem se smanjuje njihova vrijednost, a za iznos otpisa rastu trokovi razdoblja * odnosno rashodi u 48!. RP "a -'*ru. u ,a!i0a -r'i,v'*" e i $'t'vi0 -r'i,v'*a +rema 94S&. zalihe proizvodnje i got.przvd. se procjenjuju po tro"ku na$ave$ trokovi kupnje, trokovi konverzije i ostali trokovi vezani uz neposredno stjecanje ovih zaliha. 9ro"kovi ku nje * "akturna vrijednost uve ana za zavisne trokove nabave sirovina i materijala, a tro"kovi konverzije obuhva aju izravne trokove kao to je izravni rad 'radnika u pogonu( te dio o i- tro"kova roizvodnje 'ovisno o speci"inosti prz.procesa(. >aje i trokovi proizvodnje$ trokovi amortizacije i odravanja proizvodnih pogona i opreme, trokovi administracije pogona i dr.neizravni trokovi koji ovise o obujmu proizvodnje, kao npr.neizravan rad i neizravan materijal. Me"a*+me"t '*!u.u e %' i tr'1%'vi .i"e tr'1%'ve %'"ver,i e# a time i vri e*"'st ,a!i0a# a %' i 5e .i"iti tr'1%'ve ra,*'2! a) Svi ostali tro"kovi ine trokove razdoblja i nadoknauju se iz ukupnih prihoda razdoblju u kojem su nastali. +onekad je opravdano ostale trokove, pored trokova kupnje i trokova konverzije, ukljuiti u vrijednost zaliha u onom dijelu u kojem su blisko povezani s nastankom te vrste zaliha 'npr.trokovi oblikovanja proizvoda za posebne kupve(. Astali trokovi se obavezno iskljuuju iz vrijednosti zaliha. -o su prije svega$ op i administrativni trokovi, trokovi prodaje, trokovi kamata, prekomjerni iznos otpadaka, trokovi skladitenja, i sl.
+) IZ"AVNI MA(E"I$A! 2) ("O*%OVI %ONVE"ZI$E a. I6ravni ra0 'ra0nika 4 .o/on4) 5. O.1i tro-kovi .roi6vo0nje & Biksni 'tro-kovi amorti6acije> o0ravanja> .o/onske a0ministracije) & varija5ilni 'nei6ravni materijal i ra0 koji ovisi o o54jm4 .roi6vo0nje) 9) O (A!I ("O*%OVI '.ove6ani s nastankom) UKUPNO VRIJEDNOST ZALIHA

94S&.0 kapitalizacija & predvia alternativni knjigovodstveni postupak koji doputa da trokovi posudbe 'kamata( i trokovi skladitenja postanu trokovi zaliha 9ro"kovi razdo$lja su istodo$no i ras-odi te se nadokna!uju iz ri-oda o$raunskog razdo$lja u kojem su nastali ( odma- smanjuju financijski rezultat* ) tro"kovi zali-a e 0B

ostati ras-od razdo$lja i ui u o$raun ( ali ne odma-4 nego tek kad se roizvodi roizvedu i rodaju* +toga oni ine imovinsku oziciju* Dakle ovisno i nainu ras oreda tro"kova ovist e i financijska us je"nost (vrijednost ras-oda u ,DG) i financijski olo#aj (vrijednost imovinski- ozicija u $ilanci)* 3ad se #eli sakriti gu$itak oslovanja4 esto se nastoji "to veu vrijednost tro"kova zadr#ati u vrijednosti zali-a i obrnuto to je manja vrijednost zaliha to je ve i iznos trokova prenesen u rashode. >o politkom seljenja se ne stvara "inancijski rezultat, nego semo dolazi do seljenja kroz obraunska razdoblja. 8akle kratkorono se mo)e koristi kao politika, no dugorono je sva imovina potencijalni rashod, samo je pitanje vremena kad e biti priznata kao rashod RP "a -'*ru. u RE?ERVIRANJA Dugorona rezerviranja se stvaraju za neizvjesne trokove koji mogu usljediti kasnije, a odnose se na sadanje uinke i gubitke kod nesigurnih poslova. 3ilj je prikazati to realniji obraun. Avim menad)ment mo)e izravno utjecati na visinu trokova, a tim i na visinu rezultata pojedinih razdoblja. 4ezerviranje za rizike i trokove imaju karakter o$veze oduzea, s tim da ovdje nije izvjestan rok dospije a kao ni iznos takve obveze. Svota i vrijeme koje e biti podloga za evidenciju dugor.rezerviranja zavise o rosud$i samog menad)menta 'na osnovi iskustva, oekivanja i sl, te podlo)na subjektivnosti(. !ornja i donja granica iznosa kojim e se teretiti trokovi nije propisana * postoji prostor za zlouporabu, namjerno stvaranje tihih priuva 'prikrivanje rezultata(. 3ratkorono gledano$ ovo je pozicija koja sna)no utjee na visinu dobiti obraunskog razdoblja, zato to troak postoji odmah,u trenutku evidencije, a izdatak e usljediti kasnije. mo)e se koristi kao instrument porezne politike poduze a. Dugorono gledano$ radi se od odgoenim dobicima, a time i odgoenim porezom. 8ugorona dimenzija je odreena brojem godina na koje se rezerviranje odnosi * po isteku roka dugorono rezerviranje mora biti neutralizirano * obavlja se prihodovanjem za stvarno nastali iznos troka 'sve do raspolo)ivog rezerviranog iznosa(. 7ko ne nastanu nikakvi tro"kovi po toj osnovi, iznos rezerviranja se takoer mora neutralizirati. 8akle u svim onim sluajevima kad u promatranom razdoblju nema stvarnih trokova za koje je rezerviranje izvreno, te u onim sluajevima kada je rezervirani iznos znatno precijenjen * dugor.rezerviranja e poslu)iti kao instrument odgode "inancijskog rezultata. % konanom obraunskom razdoblju e se izvriti neutralizacija 'oprihodovanje( prethodno ukalkuliranog iznosa * za iznos prethodnog smanjenja dobiti se u konanom razdoblju dobit pove ava. Garancije na rodane roizvode ulaze u skupinu nepedvienih dogaaja koji mogu ali ne moraju prouzroiti nastanak odreenih trokova. % skladu s naelom opreznosti i naelom sueljavanja prihoda i rashoda * ti se trokovi riznaju u o$raunskom razdo$lju u kojem su se transakcije na koje se oni odnose dogodile* Visina troka ovosi o prosudbi menad)menta * npr. , ili <M prodajne vrijednosti. % 48! rashod po ovoj osnovi spada u poslovne rashode.

0C

% sluaju kad se stvarni tro"ak uistinu ojavi * stvarni iznos garancije, u konanom razdoblju se rezervirani iznos neutralizira za iznos stvarno nastalih trokova. to su stvarni trokovi bli)i ukalkuliranima to je udar na "inancijski rezultat u vremenu nastanka manji 'dakle manji iznos prihoda ?vra amo@ u dobit(. RP "a -'*ru. u "a -'*ru. u PRI?NAVANJA PRICODA +otrebno je de"inirati nain kako mjeriti ri-ode i kada i- riznati u izvjetaju o dobiti$ & prihode je potrebno mjeriti o fer vrijednosti primljenih naknada ili potra)ivanja, a "er vrijednost je iznos za koji neka imovina mo)e biti razmijenjena ili obveza podmirena, izmeu voljnog, dobro obavijetenog kupca i prodavatelja. 2znos se utvruje sporazumom izmeu njih & riznavanje ri-oda se temelji na pretpostavci nastanka doga!aja 'kada je vjerojatno da e budu e ek.koristi pritjecati u poduze e i kada se te koristi mogu pouzdano mjeriti(, va)no mjesto ima i naelo o reznosti * priznaju se kada su sigurni 'rashodi i kada su mogu i( razmatranje u kraem razdo$lju: prihode od prodaje proizvoda treba priznati kada su zadovoljeni uvjeti: & poduze e je prenijelo znatan dio rizika i koristi vlasnitva proizvoda & poduze e ne zadr)ava trajno pravo upravljanja proizvodima niti stvarnu kontrolu & iznos prihoda se mo)e pouzdano utvrditi & vrlo je vjerojatno da e ekonomske koristi te i u poduze e & trokove koji su nastali ili e nastati u vezi s tom transakcijom je mogu e pouzdano utvrditi ako su uvjeti za priznavanje prihoda zadovoljeni * prihod se u potpunosti priznaje, no ako je na lata neizvjesna, rada se priznavanje prihoda u utvrenom iznosu odgaa 'npr ,M ili <M( * za taj se iznos prihod umanjuje, te stoga utjee na visinu financisjkog rezultata* 2znos odgoenih prihoda se bilje)i u pasivi bilance * odgoeno priznavanje prihoda ( asivna vremenska razgranienja)* razmatranje u duljem razdo$lju: pretpostavimo da su u idu em obraunskom razdoblju otklonjeni razlozi koji su odgodu prouzroili tj.potra)ivanje je napla eno. 2znos rezerviranja vra amo u dobit. %kupna masa "in.rezultata je jednaka bez obzira na iznos odgovenih prihoda, samo je raspored po obraunskim razdobljima razliit * dakle ne mo#emo stvoriti 2, nego samo odgoditi za $udua o$raunska razdo$lja* RP "a -'*ru. u OTPISA POTRADIVANJA Potra#ivanje 9 nematerijalni oblik imovine, pravo koje proizlazi iz poslovnih odnosa i odnosi se na budu e priljeve novca. +ravo vjerovnika prema diu)niku po osnovi prodaje uinka ili plasmana sredstava. 'npr. potra)ivanja od kupaca, od zaposlenih, od dr)ave i dr.institucija, od povezanih poduze a...(. mogu biti dio 82 i :2. +otra)ivanje je imovinska pozicija i prem de".od nje poduze e oekuje priljev budu ih ekonomskih koristi. 1ko se iz neke ozicije ne mo#e oekivati $udua korist4 to znai da

0F

takva ozicija ne mo#e $iti iskazana kao sastavni dio imovine* % tom sluaju treba pristupiti vrijednosnom uskla!enju ( ot isu imovine. -o je postupak kojim se iskazana vrijednost neke bilanne pozicije svodi na svoju realnu vrijednost. % sluaju potra)ivanja to je ona vrijednost za koju je razumno da e bit napla ena. >enaplativi iznos se priznaje kao rashod 'ne ispravlja se prihod koji je izvorno priznat(. 6a utvreni iznos otpisa se direktno smanjuje iznos do$iti o$raunskog razdo$lja * to je ve i iznos otpisanih ptora)ivanja to je ni)a iskazana dobit. 6a iznos vrijednosnog usklaenja smanjuje se vrijednost bilance$ tj vrijednost imovine 'aktive( i vrijednost dobiti 'pasive(. Nto je ve i otpis to je "inancijski polo)aj nepovoljniji. 4+ na podruju usklaivanja potra)ivanja nisu vezane iskljuivo uz mogu nost izbora odreenih ra.metoda i postupaka, ve uz realnost iskazani- ora#ivanja. RP "a 'sta!im -'*ru. ima & kapitalizacija trokova posudbe & kapitalizacija trokova istra)ivanja i razvoja & "inancijska imovina & aktivna i pasivna vremenska razgranienja i dalje vrijedi da 4+ ni na ovim podrujima ne mo)e stvarati "inancijski rezultat, nego omogu uje da se ukupni rezultat alocira po razdobljima dinamikom koja odgovara politici poduze a. %tjecajem na visinu dobiti u kratkom razdoblju se utjecee indirektno na raspodjelu dobiti, iznos poreznog optere enja, likvidnost...

#G