DR Aid El Karni - Kako Ukrotiti Svoje Srce

KAKO UKROTITI SVOJE SRCE
AID EL-KARNI
KK
AI D E L- KARN I
l
5
UVOD
Neka je hvala Svevinjem Allahu, Njega hvalimo, od Njega po
mo i oprost traimo, Nj emu se utjeemo od zla naih dua i naih
loih djela. Koga Allah uputi, niko ga ne moe u zabludu odvesti, a
koga u zabludi ostavi, niko ga ne moe uputiti.
Svjedoim da nema boga osim Allaha, Koji nema sauesnika, i
svjedoim da je Muhammed, sallalahu alejhi ve sellem, Allahov rob
i poslanik.
"O verci! Bojte se Allaha istinskom bogbojaznou i dru
ije ne umirite osim da muslimani ste! " (Alu Imran, 1 02)
"O ljudi! Bojte se svog Gospodara, Koji vas je od jednog o
veka stvorio, a stvorio je od njeg i enu njegvu, i od njih dvoje
rasijao je mnog mukarce i ene! Alaha se bojte, v u meusob
nim traenjima Njeg za jamca uzimate i rodbinske veze uvajte.
Allah, doista, nad vama bdije." (En-N isa, 1)
"O verici! Allaha se bojte i rije istinitu v gvorite, On e
vam dobro za vaa djela dati i gijehe e vam vae oprostiti! A ko
se pokorava Allahu i Njegvu Poslanik, taj se velike domogo po
bjede! " (El-Ahzab, 70, 71)
'
l
7
VAZ JAHJA B. MU
Jahja b. Muaz er-Razi bio je uenjak, velikan, jedan od Allahov
evlija, ija su srca ia od bijelog papira i bjelja od snijega, koji su se
duom hinuli u visine i dostigli visoke razine, koji su oistili svoje
namjere i davali im prioritet u odnosu na rijei, pa je iz toga proistekla
ljubav i snaga imana i prenosia se na ostale ljude.
Ovaj je ovjek Boiji dokaz na Zemlji. lako nije napisao tomove
knjiga poznath svim ljudima, njegove rijei odiu ljepotom Objave,
svjetlou poslansta i dubokim nadahnuem. Nj egovim se, nadasve
poznatm, izjavama, uljepava sadraj knjiga. Nj egove su rjei kao rijet
ki biseri i rubini na listovima, a prenosili su i brojni istaknuti uenjaci.
Zaista je ovaj islamski autoritet privukao moju panju, izazvao
moje divljenje, njegove su se rijei duboko urezale u moje srce . . . One
naprosto zapanjuju um, ushiuju duu i plijene ovj eka.
MUDRE I ZJAVE
To je tako jer je Jahja govorio divne rijei, utjecajne, koje te prak
tino tjeraju da se obraduje i zahvati Svevinjem Allahu.
Naprimjer: "Ko se bude stidio Allaha, delle anuhu, u poslu
nosti, Allah e se njega stidjeti kad on uini grijeh"; "No je duga, i
nemoj je skraivat spavajui! A dan je vedar, pa nemoj kvariti nj egovu
vedrinu grijeei."
8 /
A l D E L- KA R N l
Kad ovj ek uje izjavu ovog imama, suze mu obliju lice, srce za
drhti, jeza ga obuzme i dua osjeti da je zaista podbacila.
Govorio je: "O neznalice, o nemarni, kad bi samo uo kripu pera
kad ispisuje tvoje ime u Levhi-mahfzu, presvisnuo bi od straha"; "Ko
iznevjeri Sveznajueg Allaha u osam, Allah e ga osramotti na javi."
POLOAJ U I SLAMSKOM UMMETU
Jahja b. Muaz meu vaizima j e isto to i imam
af meu pravni
cima, i Ibn Tejmijja meu uenj acima, i El-Mutenebbi meu pje
snicima, i El-Dahiz meu knjievnicima, ili El-Durdani meu
rjeitima, ili Suhban meu govornicima, ili Harim et-Tai meu ple
menitima ...
Nije se odao uivanju, nije imao izvore tekue, niti kjige sabra
ne, niti uzglavlj a uzdignuta, nit ae piem napunjene, nit jastuke
poredane, niti je sluge imao, nit je po oholosti poznat bio ... On je svoj
uitak zadrao za onaj svijet, da uiva kod Plemenitog Gospodara, pa
je zato uposlio svoje srce spominj anjem Onoga Koga voli.
ESTIT S IN
Jahja je bio izuzetno dobar prema svojoj majci, nije bio silnik i
neposluan prema njoj . Allah, delle anuhu, dao mu je znanje, spo
znaju i mudrost dok je jo dijete bio. U njegovo je srce ulio ljubav i
samilost prema majci; bio je estit i bogobojazan.
Poeo je razmiljati o asnom Kur'anu, Allahovim rijeima, kao
da je ba on, Jahja b. Muaz, oslovlj en ajetom: "'O Jahja! Pvati se
Kjig s
n
m svom! "' (Merjem, 12). I on je to uinio. Prihvatio je
velianstveni Kur'an svom snagom: pamtio j e njegove ajete, razmi
ljao o nj egovim poukama, razumij evao njegove poruke, postupao
KAKO U KROTI TI SVOJ E SRCE
/ 9
prema njemu, uzimao ga za sudiju, prenosio nj egova uputstva na dru
ge ljude . . .
DODATNI STI MULANS
Izjave ovog praktiara, imama velikana trebaju biti vjernicima do
datna snaga i stimulans poslije asnog Kur'ana i Vjerovjesnikova, sa
llallahu alejhi ve sellem, sunneta. Najbolji govor jeste Aahov govor,
a najbolja uputa jeste Resulullahova, sallallahu alej hi ve sellem, uputa.
Neka oprosti Aah naem imamu Jahji, neka podigne nj egov
ugled i stupanj na oba svijeta, da mu nagradu veliku i spoji nas s njim
u Dennetu! Allah uje molbu i odaziva se.
SVIJET VOLI J EDNOSTAVNOST I I SKRENOST
Izjave J ah j e b. Muaza odlikuju se:
1. asnom namjerom i jasnoom cilja;
2. vrstim uvjerenjem i sutom iskrenou prema Allahu, a za
tim prema ljudima;
3. poniznou i skromnou, te isticanjem potrebe za Uzvie-
nim Allahom;
4. upuenou u sr Objave i posveenou njoj;
5. otuenou od dunjaluka i nevezanou za nj egove ljepote;
6. ljubavlju i vrstom vezom s Allahom, Velikim, Jedinim Oju
bavlj u koja je dokaz da je Allah prihvatio odreenog ovjeka i da j e
njime zadovoljan);
7. estim pozivanjem na Allahovo, delle anuhu, ime, zahva
lom, slavlj enjem, tekbirom, izriajem svjedoenja, zaokuplj enou
samo zikrom.
/ 11
./
TEKO MENI, PROE NOT!
ivot na ovom svijetu izuzetno je kratak. To su minute i sekunde,

dani i noi, i nita vie. Vrijeme je ivot. Ono je vrednije od zlata i
srebra, od ugleda i poloaja: "'A zar vam ivot produljili nismo da
bi se u njemu opomenuo onaj koji se treba opomenuti, a dolazio
vam je i onaj koji opominje?! "' (atir, 37); '"Z ste mislili da smo
vas uzalud stvorili i da se Nama neete vratiti?' Pa neka je uzvien
Al a, Vladar Istiniti! Nema bog osim Njeg, Gospodara Prijesto
lja plemenitog!" (l-Muminun, 115, 116)
RDI EGA SI STVOREN?
ovjee, koji si stvoren radi ibadeta, radi provoenja vremena u

spominj anju Alaha, rad velike poruke, j esi li se zapitao bilo ta u vezi
s traenjem vremena? Jesi li se ikad upitao u ta provodi dane i noi?
Zna li u ta si potroio svoj dosadanji ivot?
Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Iskoristi pet
stvari prije drugih pet: mladost prije starosti, ivot prije smrti, slobodno vri
jeme prije zauzetosti, zdravlje prije bolesti i bogatstvo prije siromatva. "1
l Ibnul-Mubarek, u djelu Ez-Zuhd (2), Ebu Nuajm, u djelu Hiljetul-ev!ija, 4/148, Ibn Ebu
ejba (3431 9), El-Kudai, u djelu Musnedu-ihab (729) i El-Bejheki, u djelu
uabul-iman
(1 0250), kao predanje Amra b. Mejmuna. Vidjet: Mikatul-mesabih (5174). Hadis je
zabiljeio i imam El-Hakim (7864), ali preko Ibn Abbasa, radijallahu anhuma.
12 /
A I D E L KA R N I
ODMOR
Ljetni odmor, kojem s e raduju uenici i uenice, studenti i stu
denice, koji je opeprihvaen u svijetu, nije odmor kod Svevinjeg
Allaha, Gospodara nebesa i Zemlje: musliman e imati slobodno vri
jeme i olakanje tek onda kad stupi u Dennet.
Razmislimo o Allahovim, delle anuhu, rijeima: "Robuj svom
Gspodar sve dok te smrt ne pohodi!" (El-Hidr, 99). I znajmo da
nikad nismo zapostavljeni, melek na desnom ramenu uvijek biljei
dobro koje uinimo, a onaj drugi, na lijevoj strani, ne izostavlja grijeh
koji poinimo. Pa, ima li sklonita pred Allahom osim u Njega?!
ATA B. EBU REBAH
Ata b. Ebu Rebah proao j e pored skupine mladia koji su utjeli,
nisu spominjali Allaha, i ukorio i: "
ta vam je?! Zato ne slavite Ala

ha! Jeste li zaboravili da nad vama bdju meleki koji piu ta v inite!"
"Svi to su n nebesima i n Zemlji doi e s oni Svemilosnom
kao robovi. On i ve sve obuhvata i brjem savim zna. I s e Nje
mu na Sudnjem danu doi s. Doista, one koji veruju i rde do
bra djela-Svemilosni e nji uiniti omiljenim. A Mi smo Kur'an
uinili lam, n jeziku tvome, da bi t njime obradovao one bog
bojazne i da bi njime opomenuo ljude z istinu tvrdokore. A koli
ko smo samo Mi prje nji pokoljenja unitii! Pa, osjea l ikog od
nji ii uje l od nji ikakav gas?! " (Merjem, 93-98)
KATEGORI JE UENI KA NA ODMORU
Kad nastupi odmor, uenici, odnosno studenti podijele se na:
skupina koja sebi nasilje ini, umjerena skupina i, tree, skupinu koja
u injenju dobrih djela druge nadmauje.
KAKO UKROTI TI SVOJ E S RCE
/ 13
ONI KOJ I SEBI NAS I LJ E I NE
U ovu kategoriju spadaju oni uenici, mladii i djevojke, koji mi
sle da je ivot igra i zabava, ugaanje tijelu sluanjem muzike i ple
sanjem, hranom, piem, spavanj em, putovanjem, ne znajui da e ih
Sveznajui Allah pozvati na odgovornost za sve to budu inili. Tako
samo ine sve vie i vie hravih djela, zaboravlj ajui, s druge strane,
da ih prat oko Allahovo, da e sresti Gospodara nebesa i Zemlje.
Zaboravljaju da su oni unuci Halida b. el-Velida, radijallahu anhu,
koji je uzdrmao dunjaluk i odrao mu vjenu lekciju, kad je unitio
viebotvo na Zemlji radi tevhida.
Zaboravlj aju da su potomci Sa'da b. Ebu Vekkasa, radijallahu
anhu, koji je, donosei tekbire unitio prestinu galeriju u Kisrinom
dvorcu, i, kad je bio zaustavljen, samo je prouio ajete: "Koliko li
ostavie bai i izvora, i njiva zasijanih i mjesta pitomih, i blag
dati u kojima su se veselili! Tako to bi! I sve to drum narodu u
nasljedstvo dadosmo Mi " (Ed-Duhan, 25-28)
Ne ele imati na umu da su unuci Omera b. el-Hattaba, radija
llahu anhu, zbog ijeg bi spomena carevi i vladari padali u nesvijest.
Tako mi Boga, velika je nepravda da Omerovi, Halidovi i Sa'dovi
potomci budu zaokupljeni frenetinim koncertima i fanatinim, be
smislenim navij anjem za odreenu skupinu ljudi.
Gospodaru, ovaj je ummet ime Tvoje uznio do zvijezda, pa uvaj
potonje generacije kao to si sauvao prve! Allahu, oni su potomci
onih koji su rijei Tvoje pronijeli po cijelom svijetu!
Ko je odgovoran to su potomci ashaba poeli raspusno ivjeti?!
alosno je to enudjivo ekaju odmor kako bi mogli poi kud

poele, ne obavljati namaz, ne itati Kur'an, zaboraviti zikrullah i put
do damije. To neophodno ima za rezultat bavlj enje asopisima ne
primjerena sadraja i druenje s najveim prezrenjacima.
14 /
A l D E L KA R N l
UMJ ERENA SKUPI NA
Ovo je skupina koja odmor provodi inei doputeno i obavljaju
. i farzove; sustee se od zabranjenog. Njeni pripadnici spavaju dubo
kim, tvrdim snom, a kad osvane, prekomjerno se drue s prijateljima,
svaki dan odlaze nekud itd.
Zbog ega ne iskoritavaju vrijeme? Zato ne itaju? ta ih odvra
a od itanja Kur'ana? Zbog ega su zapostavili napredovanje?
Onaj ko dnevno spava osam sati prespava treinu ivota. Prak
tino, ako ivi ezdeset godina, u spavanju provede ravnih dvadeset
godina, te mu druge dvije treine ostaju za ovosvjetske potrebe (i za
injenje grijeha, ako ih se ne sustegne).
SKUPI NA KOJA U I NJ ENJ U DOBRI H
DJ ELA DRUGE NADMAUJ E
Ova je skupina olienje tevhida, oni su Resulullahovi, sallallahu
alejhi ve sellem, sljedbenici, radosna vijest islama ... Spoznali su suti
nu ivota, duboko su svjesni da e stati pred Allaha, Poznavaoca svih
tajni, znaju da je 7ivot, koji relativno kratko traje, vrijeme sjetve, ije
e plodove ubrati na ahiretu, zapaaju da su dobri prethodnici isko
ritavali vrijeme u onome ime je Allah, delle anuhu, zadovoljan.
itaju predanje L kojem stoji da je Seid b. el-Musejjib izuzetno
malo spavao, a kad bi se probudio, ukorio bi sam sebe: "Duo, majko
svih zala, pokreni se! Tako m Allaha, nee veeras vie spavati!"
uli su da je El-Esved b. Jezid skoro uvijek postio, i kad mu je su
gerirano: "Prihvati olakicu, nemoj uvijek postiti!", on je samo rekao:
"Kad me zakopaju u mezar, ko e postiti u moje ime, ko e klanjati u
moje ime, ko e itati Kur'an u moje ime?"
KAKO U KROTI TI S VOJ E S RCE
/ 15
"A izmeu njih i onog to budu eljeli prepreka e postavljena
biti, ko to i prije uinjeno bi s onima njima slinim, jer su oni,
zbilja, bili u velioj sumnji! " (Sebe, 54)
A, :bilja, moe li mejit obavljati nama: u kaburu ili, naprimjer,
postiti, i pak spominjati Allaha?! Kamo sree da moe!
Ovu skupinu uenika i studenata predvodi velianstveni Kur'an,
on j e njihov prijatelj i proljee njihovih srca; ne proputaju skupni
namaz, ak ne kasne ni na poetni tekbir.
Istinski, iskreno i odluno posveti su se stjecanju islamskog zna
nja, izuavanju i rjeavanju pravnih pitanja. Iskoritavaju vrijeme u re
dovnom posjeivanju predavanja na kojima saznaju nove informacije
i na osnovu kojih uvruju svoj iman. I to je oblk pomaganja islama
i svjesnosti nj egove veliine. Ma kuda poli, njihovi su pokreti u skla
du s Allahovim zadovol j stvom. Eto, to su oni koji dobrim dj elima
druge pretiu: "A potom emo dati Mi da Knjigu naslijede oni Nai
robovi koje smo odabrali. N ek e prema sebi nasilje uiniti, a kod
nekih e dobra i loa djela podjednako teka biti. A bit e nekh
koji e, Allahovim doputenjem, djelima dobrim druge pretei. a . "
(Fatr, 32)
O muslimanska omladino, o dobri, o estiti, zar i vi ne biste elje
l pripadati ovoj skupini koja nou obavlja dobrovoljni namaz, a danj u
slavi Uzvienog Allaha i pribliava se Nj egovoj milosti! Zar ne biste
eljeli biti poput Musaba b. Umejra, Sa'da, Halda, Tarika b. Zijada,
Salahuddina . . .
MLADI I KOD BoiJ EG PosLANI KA
U predanju stoji da su neki mladii doli Allahovu Poslaniku, sa
llallahu alejhi ve sellem, pa ih je on upitao: "
elite li neto od mene?"

Nekoliko njih trailo j e odreene ovosvjetske usluge: jednom je trebala
16 l
AI D E L - KA R N I
haljina, pa mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dade; drugom je
tebao novac, pa mu j e Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, udovo
ljio; trei je bio gladan, pa je nahranjen . . . Meutm, jedan mladi zastade
i ree: "Boiji Poslanie, elim t nasamo kazat svoju potrebu", i osa
mie se. Ree: ''Allahov Poslanie, ja neu trait ovosvjetske blagoda
t, ve elim biti s tobom u Dennetu." Resulullah, sallalahu alejhi ve
sellem, upita: " A eli li jo neto?" "To elim, Boiji Poslanie", potvrdi
mladi. Na to mu Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, preporui:
"Onda ti meni s tim u vezi pomozi pa esto obavljaj namaz. "2
Tome u prilog ide Sevbanovo, radjalahu anhu, predanje u kojem
stoji da je upitao Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o dje
lu koje e ga uvesti u Dennet, odnosno o Allahu najdraem djelu.
Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: "
esto padaj Allahu

niice, jer zbog svake e te seddeAllah uzdii za jednu razinu i oprostit e
ti jedan gjeh. "3
POBONOST DOBRI H GENERACI JA
Ez-Zehebi je zapisao sljedee: "Postoje pouzdana predanja u ko
jima stoji da je imam Ahmed u danu i noi obavljao tri stotine ez
deset rekata dobrovoljnog namaza. A kad je utamnien i zlostavljan
zbog odanosti Allahu i Pravom putu, mogao je obavljati samo stotinu
i pedeset rekata." Jo kae: "Jedan od poznatih po dugom stajanju na
nonom namazu jeste i Alija b. el-Husejn Zej nulabidin. Kad bi nastu
pila no a minuo dan, uzeo bi abdest i stao pored postelje: 'Kako si
lijepa, i topla, i odmarajua! Ali u Dennetu postelja j e ljepa, i toplija,
i bolje odmara tijelo od tebe! Tako mi Boga, neu spavati veeras! ' I
klanjao bi sve do poj ave zore, pa bi se na nj egovu licu vidio veliki nur,
proplamsaj svjetlosti."
2 Muslim (489), Ehu Davud (1320) i En-Nesai (11 38).
3 Muslim (488), Ahmed (21865 i 21 905), Et-Tirmizi (388) i En-Ncsai (1139).
KAKO U KROTI TI SVOJ E S RCE
/ 17
Neko je upitao Hasana el-Basrija: "Zato su svijetla lica onih koji
obavljaju noni namaz?" "Zato to se osamljuju s Allahom, pa ih On
dariva Svojom svjetlosti", odgovorio je Hasan.
Ibn Redeb veli: "Halid b. Ma'dan svakog je dana stotinu hiljada
puta izgovarao rijei subhanallah. Ljudi su ga upitali zato to izgovara
ba stotinu hjada puta, a on je odgovorio: 'Zato to krvarina iznosi
stotinu hljada srebrenjaka, pa, srazmjerno tome, stotinu hiljada puta
kaem subhanallah nadajui se da e me Allah osloboditi od Vatre."'
Poziv
Generacija koja slij edi Boijeg Poslanika, o vi koji uvate islam
ske zemlje, o vi, iji su preci iskorijenili nevjerstvo, od vas se oekuje
povratak Allahu, na vas se eka da povedete ovjeanstvo! Naime, ko
e ga drug povest i ko e drugi upuivati na dobro?
l
19
DUNJAUK
Svevinji je Allah rekao: "Znajte da je ivot na ovom svjetu iga,
i zabava, i gzda, i grdo nadmetanje meu vama, i nadmetanje u
mnotvu imetaka i djece! Naik je ki, bilje od nje nevere za
divljuje, i ono, potom, nakon ke, uzbuja, ali g zatim vdi pou
tela, i potom sasueno biva. A na svijetu onome patnja teka je, a
ima i oprost od Allaha i zadovoljstvo. A ta je ovosvetsk ivot doli
uivanje lano. Nateite se za oprost od Gspodara svog i Dennet,
ia je irina kao irina neba i Zemlje! Pripravljen je onima koji
veruju u Allaha i Njegve poslanike. To je blagdat Allahova, On
je daruje kome On hoe. AAlah je posjednik bladati gleme!"
(El-Hadid, 20, 21)
Ovaj ajet oslikava stvarnost ovog i budueg svijeta. Ljudi e osvi
tati i u no ulaziti, ivjeti i umirati u igri i zabavi - ako ne budu pri
vreni vjeri. Ovaj je svijet samo igra, varljivi uitak i lana blistavost,
ali je ahire t stvarnost i vjean je: "A to to vi imate, prolazno je, a to
Allahovo je, veno je!" (En-Nahl, 96)
Kako objasniti to da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve se
llem, gladovao, a tadanji su kraljevi uivali u hrani i piu do besvije
sti, a u takvom stanju i umirali! ? Kako razumjeti to da je Resulullah,
sallallahu alejhi ve sellem, ivio u kui od blata, a tadanji silnici ive u
dvorcima od zlata, srebra i mermera! ? Kako shvatiti da Boiji Posla
nik, sallallahu alejhi ve sellem, nije imao ta obui, da je jednu odjeu
nosio dugo vremena, dok su vladari oblaili svilu i ibriim.
20 /
AI D E L KARN I
OMER PLAE
Omer, radijalahu anhu, ulazi u Poslanikovu, sallallahu alejhi ve
sellem, sobu i zatjee ga na spavanju, kad se odvojio od svojih su
pruga, i via na nj egovom boku tragove od hasure, sandala i grubog
pokrivaa. . . Razgleda po kui i ugleda snop-dva jema na plafonu,
pa mu suze oblie lice. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upita ga:
"ta je s tobom, Omere?" Omer odgovori: "Boiji Poslane, Kisra i
Kajser, iako Alahovi neprijatelji, ive u izobilju, i sam to zna, a ti,
Allahov poslanik i Nj egov miljenik, pati se! " "Zar sumnja, Omere?
Nisi li zadovoljan da njima pripadne ovaj, a nama budui svijet?", umi
ri ga Vj erovj esnik, sallallahu alejhi ve sellem, tj . zar nisi zadovoljan
da oni jedu i piju, stanuju u dvorcima, uivaju onoliko koliko hoe
|
i u emu hoe, da ine ta im naumpadne, a, ahiret, budui svijet,
Dennet sa svojim rijekama i dvorcima, pripast e bogobojaznima.
KoME ALLAH DAJE ovosvJ ETSK DOBRA?
Sveznajui Allah rekao je: "A da ljudi nee neverci postati,
Mi bismo onima koji Svemilosnog poriu kovove kua od srebra
dali, i stepenice da se njima penju, i vata za kue njihove i sjedita
na koja naslanjat e se, i od zlata ukase! A sve je to samo uivanje
svjeta ovog, a sjet onaj za bogbojazne je kod tvog Gospodara. "
(z-Zuhruf, 33-35)
I
Iz Svoje mudrosti, Svevinji Alah privrenost vjeri, veliku bla-
godat, daje samo onima koje voli, a ovosvj etska dobra daje i onima
koje voli i onima koje ne voli. tavie, imunim uini najveeg ateistu,
licemjera i razvratnika.
U hadisu stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Tako mi Onoga u
ijoj je rci moja dua, da ovaj svijet kodAllaha vrijedi

koliko krilo muice, Allah ne bi dopustio da nevjerik popije gutljaj vode! "4
4 Et-Tirmizi (2320) i Ibn Mada (411 0). Vidjeti: Mikatul-mesabih (5177).
KAKO UKROTITI S VOJ E S RCE
/ 21
A premda je beznaajan i bezvrijedan, Allah nije zadovoljan da mu se
odaju Nj egovi robovi, niti je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, bio
zadovoljan da se ashabi priklone ovom svijetu.
POSLANI KOVO OBEANJ E ASHABI MA
Ashabi su se nadasve rtvovali na Allahovom, delle anuhu,
putu: bili su ranj avani, ginuli, ali su, uprkos tome, davali prisegu na
vjernost i rtvovanje. Pitali su: "Allahov Poslanie, ta emo mi dobiti
kad ti Allah di pobjedu?" On nije odgovorio: "Bit ete poglavice u
plemenima", niti: "Bit ete vladari", niti: "Bit ete bogati" itd. , ve je
rekao da im pripada Dennet.
uvi tu radosnu vij est, Abdullah b. Revaha, radijallahu anhu,

mladi junak, prie i ree: "Uspjela je trgovina! Boiji Poslanie, tako
nam Allaha, neemo spavati, niti emo se odmarati! ", tj. tu trgovina
neemo opozvati, niti emo prekiti prisegu, vidjet e da emo se
rtvovati, jer nam obeava Dennet i pozvao si se na nebeski ugovor.
"Allah je zbilja od verika kupio ivote njihove i imetke nji
hove, a za to njima- Dennet pripada! Oni e se na Allahovu putu
boriti, ubijat e i ubijeni biti! A On im je za to dao obeanje isti
nito u Tevratu i lndilu i Kur'anu, a ko to od Allaha obeanje svoje
bolje ispunjava?! Zato, radujte se ovoj pogdbi koju ste s Allahom
sklopili, jertoje uspjehveli! " (Et-Tevba, 111)
EHI D SALI M
Ashab Salim, Ebu Huzejfn tienik, bio j e jedan od sedamdeset
hafza koji su sudjelovali u pohodu na Jemamu, i on se borio protiv
Jaca Musejlime. l kad je bitka poela, udaljio se, okupao, namirisao
i obukao kefne, pa je zatim slomio korice svog maa i naposlijetku
22 l
AI D E L - KA R N I
stupio u borbu i poginuo. Neposredno prije pogibije - u borbi nije
tedio nijednog nevjernika - povikao j e: "Zao sam hafz ako dnas
doivim porazi"
TUMAENJE AJETA S URE EL- HADI D
Cilj j e da ovjek iz ajeta sure El-Hadid shvati sutinu oba svijeta,
da zna ko su denetlije, a ko stanovnici Vatre.
POSLANI K I ASHABI TRPE GLAD
" Znajte daje ivot na ovom svijetu <<< " tj . znaj te, ako razumijete,
posluajte ako ujete i shvatite ovu poruku.
Imam El-Buhari naslovio je poglavlje Poslanik. sallallahu alejhi ve
sellem, i ashabi ivjeli su tekim ivotom.
Ehu Hurejra, radijallahu anhu, ispriao j e: "Samo Allah zna koli
ko sam ponekad bio gladan! Tako mi Allaha, pored Koga nema dru
gog boga, nekad sam padao u nesvijest izmeu rbera i Poslaniko
ve, sallallahu alejhi ve sellem, sobe, te su neki moji prijatelji nailazili i
pomilj ati da sam obolio od dinskog dodira. I tako sam jedne noi
obavljao namaz s Vj erovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, izuzet
no gladan, toliko da nisam znao koju suru Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, ui u namazu. Poslije namaza izaao sam iz damije kako
bih pretekao svijet, a ne bi li me ko poveo na veeru." On, meutim,
nije sebi dopustio da kae: "Mogu li s tobom poi na veeru?" ili:
"Gladan sam, 7edan!" Nikako! Ve j e to inio na indirektan nain, pi
taj ui o znaenju odreenih kur'anskih ajeta, nadajui se da e upitani
razumjeti nj egovu namjeru. Dakle, prvo se obratio Ehu Bekru, radi
j allahu anhu, ali on nije razumio ta Ehu Hurejra, radijallahu anhu,
hoe, pa je odgovorio na nj egovo pitanje i otao. Ista je situacija bila i
/ 23
s Omerom, radijallahu anhu. "I tada je iz damije izaao Allahov Po
slanik, sallallahu alejhi ve sellem", nastavlja Ehu Hurejra, "i, tako mi
Onoga u
ijoj je ruci moja dua, obratio mi se prije nego to sam ga

uspio ita upitati. Jo mi se osmjehnuo i pozvao me: 'Poi sa mnom!'"
Znao j e Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, da Ehu Hurejra ljude
ne zaustavlja zbog nejasnoe u vezi s odreenim vjerskim pitanjima,
ve zato to je gladan i edan. Ovaj ashab dalje pripovijeda: "I onda
me uveo u kuu, a nje imao ni jednu j edinu koru hljeba, ni hurmu,
pa ak ni groice, ve samo posudu s mlijekom. Kad sam ugledao
mlijeko, pomislio sam: 'Sad u, Allahovom voljom, utoliti glad.' No,
ipak, on mi se obrato: 'Ebu Hurejra! ' 'Uvijek sam ti na raspolaganju,
Allahov Poslanie', odazvao sam se. Ree: 'Idi i pozovi siromahe i bijed
nike s trijema damije! ' Pomislih: 'Allah e meni pomo podariti! Pree
je da meni pripadne mlijeko; ako dou ljudi s trijema, a bilo ih je oko
sedamdeset-osamdeset, popit e sve mlijeko, i ta e meni ostaviti. Pa
ipak, posluah Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem."' I otiao ih
je pozvat. Odmah su ul u Poslanikovu, sallallahu alejhi ve sellem,
sobu i jedan za drugm pili mljeko, dok je Ehu Hurejra, radijallahu
anhu, to posmatrao, i bilo mu je teko u dui. Kad su siromani iza
li, Poslank, sallallahu alejhi ve sellem, pozva Ehu Hurejru, a on mu
se odazva: "Uvijek sam ti na raspolaganju, Boiji Poslanie." " Napij
se!", ree Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem. "Pio sam i zasitio se",
pripovijeda ovaj ashab, "pa mi se on opet obrati: 'Pij jo!' Rekao sam:
'Allahov Poslanie, tako mi Onoga Koji te poslao s istinom, ne mogu
vie! ' I onda je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo posudu s
mlijekom, spomenuo Allahovo ime i napio se."5
Zbog neugodnosti i gladi Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve se
lem, nije dobio nagradu na dunjaluku, jer je ovaj svijet prolazan, sli
an je kratkotrajnom hladu, ve e dobiti nagradu na buduem svijetu.
S El-Buhari (6452), Ahmed (10301 ) i Et-Tirmizi (2477).
2
4
/
AI D E L - KA R N I
NAGRADA NA AHI RETU
Nagrada i Allahovo, delle anuhu, zadovoljstvo bit e na onome
. svijetu. To je Uzvieni obeao: " . . . a Gspodar tvoj tebi e podariti,
pa e zadovoljan biti. " (Ed-Duha, 5)
U predanju stoji da je Omer, radijallahu anhu, uveo svog tieni
ka i slugu u tor gdje su bile deve koje su uzete kao zekat, pa je sluga,
ugledavi taj nesvakidanji prizor, rekao: "Istinu kae Allah: 'Ti reci:
'Allahovim darovma i Njegvoj milosti, eto, tome neka se raduju
ljudi. To je bolje negli ono to gmilaju! " ( unus, 58)." Omer osu
di tu njegovu nepromiljenu izjavu: "Grijei, Allahov neprijatelju!
To si pogreno razumio. Zna li na ta se odnosi sintagma Allahova
milost? To je ustrajnost u islamu i injenje djela koja su u skladu s
islamom, sve do smrti."
I sljedei nas ajet upozorava na opasnost od privrenosti ovom
svijetu: "Zaokuplja vas nastojanje u zgtanju imetka . . . " (Et-Teka
sur, 1). Naalost, elja za imetkom zaokuplja ljude sve do smrti.
Opisujui dunjaluk, Svevinji je Allah rekao: "A doi ete nam
pojedinano, kao kad smo vas prvi put stvorili 4 . 6 ", bez odjee, prije
voznih sredstava, palaa, poloaja, djece, imetka, funkcije ...
" ... i iza sebe ostavit ete blag koja smo vam dali . . . " (El-En 'am,
94), tj. nita neete ponijeti na onaj svijet.
ALIJA PLAE KOD MEZARJA
Alija, radijallahu anhu, stao je pored mezarja i zaplakao. Obratio
se mrtvima: "Neka je mir vama, stanovnici ovog mezarja! elite li da
vam kaem nae vijesti? Vae su se supruge ve poudale, kue su ve
odavno nastanili drugi, a imetak koji ste ostavili ve je podijeljen. Pa,
obavijestite vi nas o sebi!" I opet je poeo plakati, pa je sebi rekao:
" Nisu odgovorii na ovo pitanje, a kad bi mogli progovoriti, zacijelo
KAKO UKROTI TI S VOJ E S RC E / 25
bi rekli: 'I poputninu spremite, a najbolja je poputnina bojati se
Allaha! ' (El-Bekara, 197)."
DuNJALUK J E SLI AN BAI
Mudri Allah uporedio j e ovaj svijet s raskonom, zadivljujuom
baom koja plijeni svojim raznovrsnim cvijeem i brojnim stablima,
u koju slijeu raspjevane ptice, radine pele i raznobojni leptri . . A,
odjednom, njena se stabla sasue, cvijee pootpada, rue uvehnu, ptice
i leptri nestanu, a zemlja se osui i popuca, pa se ovjek zapita: 'Je li
ovo ista ona baa kroz koju sam neki dan proao!", odnosno: 'Je l ovo
ista ona baa kroz koju sam proao prije nekoliko sat?!" ta se desilo
s cvijeem, s hurmama ... Gdje su bulbuli, gdje je voda ... ?! Nepovratno
je sve nestalo. Tako se i ovaj svijet, o Allahovi robovi, uljepa ljudima,
ai zaas nestane njegova sjaja i ljepote. To je tako, ali ko pouku prima?
PROSTRANSTVO DENNETA
Vjernike eka Dennet, ija je irina kao irina nebesa i Zemlje.
On je toliko velik da ga pogled nee moi obuhvatiti, niti e ga o
vjek moi prei. Onaj ko bude imao najniu razinu u Dennetu imat
e deseterostruko vie nego najbogatiji vladar na dunjaluku. tavie,
mjesto u Dennetu koliko zauzima jedan bi vrednije je od ovog svi
jeta i svega to je na njemu. A, kome je to sve pripremljeno? Odgo
vor nam nudi Svevinji Allah: "Pripravljen je onima koji veruju u
Allaha i Njegve poslanike a a " (El-Hadid, 21). Samo njima, nikako i
onima koji nisu vjerovali u Velikog A aha i poslanike. A: "To je bla
gdatAllahova, Onje kome hoe daje, Allah je posjednikbladati
velike! " (El-Dumua, 4)
l 21
MODA E SE SPASITI ...
Ehu Humejd es-Said, radijallahu anhu, pripovijedao je: "Resu
lullah, sallallahu alejhi ve sellem, poslao je ovjeka po imenu lbnul
Lutbijja, iz plemena El-Ezd, da ubire zekat. Vrativi se, Ibnul-Lutbijja
ree: 'Ovo je zekat za dravnu kasu, a ovo su meni poklonili!' To je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, osudio: 'Zato nije sjedio u oevoj
ili majinoj kui i vidio hoe li mu ko ta pokloniti! Tako mi Onoga u
ijoj
je roci moja dua, niko od vas nee uzeti takav imetak a da ga nee nositi
na svome vratu na Sudnjem danu: ako uzme devu. ona e rikati; ako uzme
kravu, ona e mukati; ako uzme ovcu, ona e blejiti. ' Zatm je Resulullah,
sallallahu alejhi ve sell em, kazao: 'Moj Allahu, jesam li dostavio! "'
6
Ehu Hurejra, radijallahu anhu, kae da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: " Svaki ovjek koji je zapovi
jedao makar deseterici ljudi bit e doveden na Sudnji dan svezan. pa e
biti osloboen ako se ustanovi da je bio pravedan prema njima, odnosno
nastradat e ako se ustanovi da je bio nepravedan prema njima. "7
U Ehu Humejdovom, radijallahu anhu, predanju ukazuje se na
nekoliko vanih pouka.
6 El-Buhari (6979 i 7197), Musl (1 832), Ahmed (23087) i neki drugi muhadisi.
7 Ahmed (9290) i Ed-Dari (2515). Vidjeti: Mikatu!-mesabih (3697) i Silsiletu!-ehad
isis-sahiha (34 9).
28 /
A l D E L - KA R N l
POUKA PRVA - UTAJA DRAVNOG I METKA
Prvi i najvaniji zakljuak iz ovog hadisa jeste taj da e Allah,
delle anuhu, pred svim stvorenjima osramotiti svakog onog ko za
taji ratni plijen ili uzme ono to mu ne pripada-i estoko ga kazniti.
Ko ukrade devu iz ratnog plijena i je zataji, Sveznajui e Allah dati
da takav ovjek doe na Sudnji dan nosei tu istu devu, a ona e rika
ti, i njeno e rikanje uti svi ljudi i dini na Sudnjem danu, da mu to
bude jo vea sramota. A kako e tek biti osramoen ovjek koji zataji
stado deva, krdo krava, stado ovaca?!
Esu BEKR I OMER STRAHUJ U OD UTAJ E
ta je onima koji taje ratni plijen, a ne ugledaju se na Ebu Bekra,
radijalahu anhu. On je, prije nego to e umrijeti, u dravnoj kasi
imao samo dvije haljine, mazgu i neto malo imetka, pa je rekao pri
sutnima: "Idite Omeru b. el-Hattabu i recite mu da se boji Allaha, i da
ne dopusti da umre ovako kako ja umirem." I kad je Omer, radijallahu
anhu, dobio dravnu ostavtinu, zaplakao je toliko da mu se zavrtjelo
u glavi, te je morao sjesti. Rekao je: "O halifo Poslanikov, oteao si
halifama!"
A ni on, Omer, radijallahu anhu, kad je preuzeo hilafet, nije iz
dravne kase uzeo nimalo imetka. S minbera je govorio: "Tako m
Allaha, pored Koga nema drugog boga, va sam imetak umanjio
uzevi samo dvije haljine." Jednu je oblaio ljeti a drugu zimi.
UTAJA ZLATA
El-Buhari i Muslim zabiljeili su sljedee Poslanikove, sallallahu
ale j hi ve sellem, rijei upozorenja: "Ko zataji zlato, ono e biti pretvoreno
KAKO UKROTI TI SVOJE S RCE
/ 29
u ploe, pa e on biti pren na njima.
"
Potvrda ovome hadisu jesu Alla
hove, delle anuhu, rijei: "A one koji zlato i srebro gmilaju i na
Allahovu g putu ne razdjeljuju, takve ti obraduj patnjom bolnom!
A na Dan kad ono bude u vatri dehennemskoj uareno i kad im
se budu ela njihova, i slabine njihove i leda njihova njime prila:
'Evo, ovo je ono to za sebe zguste-deder zato kaznu, za ono to
gmilaste, vi iskusite!"' (Et-Tevba, 34, 35)
SVIJEST O POLAGANJU RAUNA
Zato neka ovjek ima na umu Allaha i neka svoju odgovornost
nipoto ne smatra beznaajnom jer: "Svi ste vi pastiri i svi ete biti pi
tani za svoje stado . . . "8 ovjek e biti pitan i za bezazlene stvari. Na
odgovornost e ga pozvati Znalac svih tajni: "A doi ete nam po
jedinano, kao kad smo vas pr put stvorili i i sebe ostavt ete
blag koja smo vam dali. 'Ne vidimo s vama posrednike vae, koe
ste medu sobom smatrali Allahu ravnim, pokdae se veze vae,
nesta vam onih u koje ste pouzdanje imali!"' (El-En'am, 94)
U hadisu stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
zamolio: "Allahu, ko se prihvati odgovorosti nad mojim sljedbenicima u
bilo emu pa prema njima bude samilostan, Ti prema njemu budi samilo
stan. A ko im bude oteavao, Ti njemu oteaj"9, tj. ko im bude oteavao
prisvajajui njihov imetak i upropatavajui ih, njega e Svemogui
Allah upropastiti na oba svijeta.
Tu je i sljedei hadis: "Ljudi su pod Allahovom zatitom, i najdrai
Allahu jeste onaj koji je najkorisniji ljudima.
"
1
0
8 El-Buhari (893, 2409 i 2554), Muslm (1 829), Ahmed (4481 i 51 54), Et-Tirmizi (2928) i
neki drugi muhadisi.
9 Muslim (1 828) i Ahmed (2381 6 i 24101 ).
10 Haris, u djelu El-Musned (91 1), Ebu Ja'la (331 5, 3370 i 3378), El-Kudai, u djelu
MusneduA-Aihab (1 306) i El-Bejheki, u djelu
uabul-iman (7445). Vidjet: Medmeuz

zevaid, 8/1 91 .
30 /
AI D E L - KA R N I
SUSTEZANJ E OD POLOAJA I ODGOVORNOSTI
Ashabi i dobri prethodnici znali su koliku odgovornost za sobom
povlai vosto, pa su trail da ih Poslanik, salalahu alejhi ve sellem,
oslobodi te odgovornosti. Jednom prilikom Vjerovjesnik, salallahu
alejhi ve sellem, obratio se nekom ovjeku: "Peuzmi zapovjednitvo
i poi!'', pa je taj isti ovjek zamolio: "Boiji Poslanie, oslobodi me
zapovjednitva!" Na to je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, kazao:
"Koga uposlimo kao ubiraa zekata pa utaji bilo ta, makar i neta beza
zleno na Sudnji e dan doi s grijehom utaje. " Na to prie neki ensarija
crne puti i ree: "Allahov Poslanie, oslobodi me ubiranja!" "ta ti se
desilo?", upita ga Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Ovaj od
govori: "uo sam te kad si rekao to i to." "]a to i sad evo govorim: koga
uposlimo kao ubiraa zekata neka donese sve to ubere, i veliko i malo; ono
to mu mi damo uzet e, a ono ega ga liimo, od toga e se sustegnuti.
'1
Sv su se ashabi sustezati od zapovjednitva; a Omer, radijallahu
anhu, imao je obiaj rei: "U islamu, nikad nisam poelio preuzeti
zapovjednitvo osim prilikom oslobaanja Hajbera, kad je Vjerovje
snik, sallallahu ale j hi ve sellem, rekao: 'Sutra u predati zastavu ovjeku
koji voli Allaha i Njegova Poslanika, i koga vole Allah i Njegov Poslanik.
`
1Z
Dajui ljudima poloaj, Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve se
llem, nije pridavao panju porijeklu ni utjecaju ni plemenu, jer je naj
bogobojazniji onaj ko najdosljednije slijedi Kur'an i Hadis: "Od va
je kod Al a najplemenitiji onaj koji se Njeg najve boji ==+ " (El
Hudurat, 1 3)
I zato, kad je El-Abbas, radijallahu anhu, Resulullahov, sallallahu
alejhi ve selem, amida, traio da ga se postavi za namjesnika, Boiji
mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: mida, bolje je spa
siti se nego prihvatiti poziv namjesnika koji nee obavljati kako treba.
ll Muslim (1 833), Ahmed (1 7264 i 1 7270) i Ebu Davud (3581).
12 EI-Buhari (309 i 421 0) i Muslim (2406), Ahmed (2231 4) i nek drugi muhacisi.
13 Ibn Ebu
ejba (32544), El-Hallal, u djelu Es-Sunna (69), Ibn Sa'd, u djelu Et-Tabekat,
/ 31
Shvativi ovu poslaniku oporuku, Omer, radijallahu anhu, jed
nom je prilikom izjavio: "Da j e Salim, Ehu Huzejfn tienik, iv, po
stavio bih ga za halif. "14
Hoe li ovjeku na Kjametskom danu biti od koristi to to je
vladao (makar i cij elim svijetom), ako nije bio pravedan i ako se nije
bojao Allaha glede podanika?! Naprotiv, time bi sebe defnitivno
upropastio.
Ebu Zerr, radijallahu anhu, doao je Boijem Poslaniku, sallalla
hu alejhi ve sellem, obraajui mu se: "Boiji Poslanie, tome i tome
dao si vlast, pa si tome i tome dao poloaj, a zato si mene zaposta
vio?" Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, potapa ga po ramenu
i objasni mu: "Ebu Zere, ti si slab, a vlast je emanet na ovom svijetu, na
ahiretu bit e razlog ponienja i kajanja, osim glede onoga ko joj se istinski
posveti i ispuni sve obaveze koje ona nalae.
"
1
5 Ebu Hurejra, radijallahu
anhu, prenio je sljedee Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, upo
zorenj e: "V udite za vlasti, u njoj jeste uitak na ovom svijetu, ali e ona
na Kijametskom danu biti razlog estokog kajanja
. "
1 6
Prvak karija Ubejj b. Ka'b posjetio j e Omera, radijallahu anhum,
i osudo ga: "Omere, zato drugim ljudima daje vlast, a mene zapo
stavlja?!" Omer mu objasni: "Ubejje, Ebul-Munzire, tako m Allaha,
ja te volim kao to sebe volim, vlast sam ti uskratio kako ne bih njome
umanjio tvoje vj erovanj e! " I taj je Omerov savjet prihvatio Ubej j : ni
kada nije prihvatio ponuenu vlast, i tako je, osloboen odgovorno
st, sreo Svevinj eg Alaha.
4/27, i El-Bejheki, u djelu Es-Sunenul-kubra (20003).
14 Et-Taberani, u djelu Et-Tarih, 2/580. Vidjeti: Te"vilu muhtelefl-hadis, 1 /1 22 i 306,
imama Ed-Dineverija, i El-lstiab, 2/568.
15 Muslim (1 825) i Aed (21 002).
16 EI"Buhar (71 48), Ahmed (9499 i 9806) i En-Nesai (4211 i 5385).
32 j
AI D E L - KAR N I
KAS NIJ E GENERACI J E TAKOER
S E S USTEU OD POLOAJA
Hal se obrato imamu Ebu Hanf: "Prihvat se sudsta!" "Ni
sam sposoban za to", odbi imam Ebu Hanifa. Hal ga osudi: "Lae!"
''ko laem, kako e za kadiju postavt laca?", vjeto se izvue imam.
Zabiljeeno je da je halfa htio postaviti imama Malika za kadij u,
to je nii poloaj od vladara, pa j e imam to odbio.
Kad je Ismail b. Alijj a prihvatio sudstvo, Ibnul-Mubarek mu je
poslao dopis: "Teko tebi od Allaha! U hadisu stoji: 'Tri su kategorije
kadija: dvojica e u Dehennem, a jedan u Dennet.
`
Zato se uvaj da ne
bude jedan od one dvojice." Ismail j e odgovorio dopisom u kojem je
pisalo: "Ne razumijem tel " Tad j e Ibnul-Mubarek rekao: "Ovome se
ba mora crtati!" I napisa mu stihove:
"Ti to si znanje svoje pretvorio u sokola
Pa njime lovi imetak siromaha,
Ta, gdje su rijei o onome kako je nekada bilo
to prenosi ih od IbnAvna i Ibn Sirina?
Ako mi bude elio rei kako si pogijeio,
Kai mi: Magarac koji knjige nosi u blato je zagl i bo"
Proitavi stihove, Ismail je shvato Ibnul-Mubarekov poruku,
pa je zaplakao i otiao kod Haruna er-Reida, traei da ga razrijei
sudstva.
] E LI SUSTEZANJ E OD POLOAJA
UVIJEK OPRAVDANO?
Izbjegavanje poloaja nije najbolje rjeenje u svakoj situaciji. Na
ime, ako je odreena institucija u potrebi za tobom jer si, Allahovom
17 Ebu Davud (3573), Et-Tirmi (1 322) i Ibn Mada (231 5). Vidjet: Mkatl-mabih
(3735).
KAKO U KROTI TI S VOJ E S RC E
/ 33
voljom, najbolji u odreenom segmentu, nemoj se sustezati i izbje
gavati odgovornost. Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, lino je
imenovao odreene ljude kao upravitelje i vojne zapovjednike; etve
rica halifa prihvatila su hilafet . . . Mj erodavnost se ogleda u istinskom
obavljanju dunosti i svijesti o Aahu.
OMER 1 Esu HuREJ RA
Ovo emo pitanje zavriti predajem u kojem stoji da je Omer
zapovijedo Ehu Hurejri, radijallahu anhu: "Prihvati vlast!" "Tako mi
A aha, neu j e prihvatiti! Bojim se triju posljedca na ovom svijetu,
a dvaju posljedica na ahiretu", odbi Ehu Hurejra. Omer ga pokua
ispraviti: "Reci: 'Strahujem od petero."' I poto je Ehu Hurejra pono
vio ono to je prethodno rekao, Omer ga upita: "Od ega strahuje?"
On odgovori: "Strahujem da u zasluiti kaznu, da e mi biti oduzeto
ono to ve imam i da e biti oskrnavljena moja ast. A kad se radi o
ahretu, strepim da u na Sudnjem danu imati status onoga ko je tajio
imetak i da u biti baen naglavake u Vatru." Omer ga osudi: "Ehu
Hurejra, misli li da si bolji od Jusufa, alejhis-selam, koji je rekao:
"Postavi me', zamoli jusuf, 'da brig o riznicama zemlje vodim,
ja sam doista paljiv i znan! " Qusuf, 55)?" On odgovori: "Jusuf je
plemeniti ovjek, sin je plemenitog, unuk plemenitog. A ja sam slabi,
sin slabia, unuk slabia."
POUKA DRUGA - UBI RANJE ZEKATA
Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije doputao da ljudi
svojevoljno postupaju s imetkom koji su trebali dati kao zekat, ve je
zbog toga slao povjerljive i principijelne ashabe.
U predanju stoji da je poslao Muaza, radijallahu anhu, u Jemen,
i tom mu prilikom, izmeu ostalog, naglasio: "J upoznaj ih s tim da im
34 l
AI D E L - KA R N I
je Allah propisao izdvajanje zekata na imetak; uzima se od bogatih i daje
siromanim.
Isto tako, poslao je Omera, radijallahu anhu, radi ubiranja zekata,
pa ga je Omer ubrao, ali je, vrativi se Vjerovjesniku, sallallahu alejhi
ve scllem, rekao: "Samo mi trojica nisu dala zekat!" "Koja trojica?! ",
upita Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem. Omer odgovori: "Tvoj
amida Abbas, Halid b. el-Velid i Ibn Demil." Allahov Poslanik, sa
llallahu alejhi ve sellem, objasni mu: "Kad je o mom amidi rije, Omere,
zar nisi imao na umu da je amida lan porodice?! Brigu za taj i zekat
slinih ljudi ja preuzimam na sebe.
`
to se H alida tie, vi mu inite ne
pravdu! Ta on je sav svoj imetak zaloio na Allahovu putu.
'
A kad se radi
o Ibn Dem il u, on prigovara samo zato to je bio siromaan, pa ga je Allah
iz obilja Svoga bogatim uinio.
'
`
KARAKTERI STI KE ONI H KOJI PRI KUPLJAJ U ZEKAT
Kad je rije o ubiranju zekata, sakupljanju milostinje i dobrovoljnih
priloga, oni koji obavljaju t dunost moraju objediti dvije osobine:
snag i vjernost (emanet). Ove je dvije osobine objedinio Musa, alejhs
selam, pa se kerka obratila dobrom ocu rekavi: ... da unajm snana
i vema, najbole e hiti! ' " (El-Kasas, 26). To je tako, jer je povjerenje
bez snage nemo, a snaga bez povjerenja ia za posljedicu poronost.
ABDULLAH B. REVAHA I ]EVREJI
Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, poslao je Abdullaha b.
Revahu, radij allahu nhu, da se dogovori s Jevrejima o i;osu njihovog
18 El-Buhari (1 396, 2448 i 4347) i Muslim (19), kao Ibn Abbasovo, raJijallahu anhu, predanje.
19 To je rako jer je El-Abbas, raJijallahu anhu, Resulullahu, sallallahu alejhi ve sellem, dao
zekar 7a dvije godine unaprijed, ali ga je bilo stid to obznaniti, pa nije dao ?ekar ubi rau.
20 U jctlnoj veriji stoji da je Halid rekao Omeru: "Moj je imetak vakuf na Allahovom putu!"
21 FI-Buhari (1 468), Muslim (983), Ahmeti (8085), Ebu Davud (1 623) i neki drugi muhadisi.
/ 35
davanja hurnu poto procijeni njihov urod. Meutim, oni su izmeu
sebe sakupili odreenu sumu novca, elei ga podmititi.
(Suhanallah! Izabrali su podmititi Abdullaha b. Revahu, koji eljno
oekuje smrt na Allahovu putu, koji sva dobra ovog svijeta potinjava
radi stjecanja Nj egove naklonosti. Zar su to oekivali od ashaba!)
Prili su mu i rekli: "Abdullahu, primi ovaj poklon i pripa7i nas! "
Abdullah se toliko naljutio da mu j e lice pocrvenjelo te j e zadrhtao.
Zagalamio j e na njih: "O potomci majmuna i svinja, tako mi Allaha,
pored Koga nema drugog boga, vi ste mi najmri narod, ali me to
nee navesti da vam nanesem nepravdu! Tako mi Boga, neu vas zaki
nuti ni za pola hurme! " Oni samo rekoe: "Zbog ove pravde opstoje
nebesa i Zemlja."
POUK TREA - SVOENJ E RAUNA
Natinjeni musliman mora svoditi raun s a slubenicima, s od
govornim u odreenim sektorima itd. kako bi pred Allahom, delle
anuhu, imao opravdanje. Neuspjeh i propast neizbjeni su ako na
dreeni zapostavi svog podreenog.
Navedeni Ebu Humejdov hadis govori nam o tome da j e Po
slanik, sallallahu alejhi ve sellem, svodio raun s ubiraima zekata.
Analogno tome, odgovorni na fakultetu, u koli, na institutu, u slu
benom krugu, u frmi, u organizaci j i i td. obavezan j e uvijek raspitivati
se 7a svoje radnike, odravati sastanke s njima, pratiti kad dolaze na
posao a kad odlaze kui, provjeravati imaju li sve to im j e potrebno
za odravanje nastave, a ako se radi o prosvjeti, kako pripremaju a
sove itd. Naime, Sveznajui e Allah ovjeka po7vati na odgovornost
\ vezi s podanicima, odnosno nastavnim osobljem.
36 /
OMER SVODI RAUNE
Omer, radij allahu anhu, raspitivao se o imovini svojih uposlenika.
I o tome postoje brojna predanja.
Naprimjer, j ednog je dana u Medini vidio raskonu kuu u iz
gradnji, pa je upitao: "ija je ovo kua?" "Tog i tog tvog namjesnika
u tom i tom gradu u amu", bi mu odgovoreno. Omer samo ree:
"Dunjaluk je morao pokazati svoje pravo lice! Tako mi Allaha, on
vie nee biti namjesnik", i ubrzo ga je smijenio s poloaja.
Takoer, namjesnik po imenu El-Haris b. Zijad posj etio je Ome
ra, radijallahu anhu, i, vidjevi da na sebi ima zakrpljenu odjeu i da
jede nekvalitetnu hranu, rekao mu: "Vladaru pravovjernih, trebalo bi
da drugi tako skomno ive, a ne t." "Majka te ne izgubila, mislio sam
da si bolji ovjek! Idi svojim putem, nikada vie nee biti namjesnik",
osudi ga Omer.
POUKA ETVRTA - DAVANJE I UZI MANJ E MITA
Poklon koji ubira zekata uzme smatra se utajom. Dokaz su za
to sljedee Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: "Poklon koji
uzme ubira zekata, odnosno namjesnik, odnosno odgovori mito je.
'ZZ
Naime, da taj isti ovjek nije na tom poloaju, ne bi ni dobio poklon;
a ljude uvijek moe obavezati svojim dobroinstvom i poklonom.
MuGI R 1 NJEGov SLUGA
Mugira b. u'ba, radijallahu anhu, namjesnik Kufe, postavio je
slugu kao vratara i naloio mu: "Dopusti da ue samo onaj kome je
dopustim!" I sluga je tako postupao, osim to je jednog dana dopustio
da ue nekom svom poznaniku kome Mugira nije bio dopustio ula-
22 Ahmed (23090) i El-Be77ar (3723). Vidjet: Medeuz-zevaid, 4/200.
/ 37
zak. Mugira upita slugu: "Zato si mu dozvolio da ue?" "Iz odree
nog razloga", odgovori sluga. Na to ashab upita: "Iz kojeg razloga?"
"Jednog dana uinio mi je dobroinstvo", ree sluga. Na to Mugira,
radijallahu anhu, zakljui: "Bravo! Dobroinstvo je obavezujue bez
obzira o emu se radilo."
PosTOJ I u I ZUZETAK?
No, ipak, islamski su pravnici u vezi s poklanj anjem izuzeti situa
ciju ukolko su se ljudi meusobno darovali prije nego to je jedan od
njih zauzeo odreeni poloaj, odnosno izuzeti su one koji se izuzetno
vole, i one koji nemaju zajednikih poslova, odnosno da onaj na ni
em poloaju nema u tome odreeni ovosvjetsk interes itd. Pravnici
vele da je u tom sluaju doputeno pokloniti onome na viem polo
aju, a da je njemu doputeno uzeti.
TA SE SVE UBRAJA U MITO?
U mito spadaju sljedee stvari: darivanje odgovornih, odravanje
sveanosti radi nadreenih, pruanje usluga nadreenima, njihovo
esto posj eivanje kako bi se uspostavilo prijatelj stvo, ciljano ivljenje
u blizini pretpostavljenog i sl.
POUKA PETA - SAVJ ETOVANJE, A NE PROKAZIVANJ E
Kad ovjek izrie pokudu, to treba initi upotrebljavajui openi
te izraze i mislei openito na ljude, a ne treba prokazati prijestupni
ka. Nareena nam je blagost i lijepo ophoenje prema muslmanima,
a ne prokazivanje niti otkrivanje imena prijestupnika.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, znao je da je Abdullah
b. el-Lutbijja sakupljao zekat, da ima isto porijeklo iz plemena Ezd itd. ,
38 l
AI D E L - KA R N I
ali ga nije prokazao. Nije ga prozvao s minbera: "O ljudi, posluajte!
Poslali smo Abdullaha b. el-Lutbijju prije nekoliko dana u pleme Benu
Selim, pa je uradio to i to!" Nikada! Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, djelovao je na mudar i koristan nain, nije ujedao za srca kako
ne bi izgubio sljedbenike, odnosno on je to inio radi toga da se prije
stupnk pokaje u tajnost, a ne da ga se prokae svijetu.
POUKA ESTA - GOVOR U VANREDNI M PRI LI KAMA
Doputeno je odrati vanrednu hutbu. Kad bi se neto desilo,
odnosno kad bi trebalo neto istai, Allahov bi Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, doao u damiju i odrao hutbu. Naprimjer, desilo se
pomraenje Sunca, pa su ljudi pogreno zakljuili: "Sunce se pomra
ilo zbog smrti Vj erovj esnikova, sallalahu alejhi ve sellem, sina Ibra
hima!" I Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, popeo se na minber i
obznanio da se Sunce ne pomrauje zbog neije smrti, ili zbog roe
nja, ili, naprimjer, siromasi ijoj potrebi niko nije mogao udovoljiti,
dou tra7iti, pa se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uspenje na
minber i zatrai pomo za njih.
POUKA SEDMA - DAR OBAVEZUJE NA UZDARJ E
Postoji nekoliko hadisa koji govore o poklanj anju. U jednom do
brom hadisu stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Darujte se meusobno, i zavoljet ete se. "23 A tu je i sljedei hadis: "Po
klon odstranjuje mrnju.
"
24
O kako bi bilo divno da ovjek uvede obiaj darivati svoje komi
je i rodbinu, makar i neznatnim darom! To je tako jer poklon odstra-
23 El-Buhari, u zbirci El-Edebul-mued (294), Ebu Ja'la (61 48), El-Bejheki, u djelu
uabu!
iman (8976), Ibn Adijj, u djelu El-Kami!ufd-duafa, 4/1 04. Vidjet: bvaul-ga!i! (1601).
24 Et-Taberani, u djelu El-Mudiemul-evsat (1 526), Ibn Adijj, u djelu El-Kami!ufd-duafa,
2/278, Ibn Hibban, u djelu Kitabu!-medrhin, 2/1 94. Vidjet: Telhisu!-habir (1 314) i
Medmeuz-xevaid, 4/1 46.
KA K O U KR O TI T l S V O J E S RC E
/ 39
njuje mrnju, netrpeljivost, surovost . . . ponekad je bezazlen poklon
vredniji od darivanja velikog imetka.
I BN ABBAS I BEDUI N
Ibn Abbas, radijallahu anhuma, jednom j e prilikom pio sa Zer
zema i neki ga j e beduin zaklonio svojim suncobranom. Nakon ne
koliko godina taj isti beduin pojavio se i rekao: "Ibn Abbase, uinio
sam ti dobroinstvo i elim da m uzvrati! " "O kojem je dobroin
stvu rije?", upita as ha b. Beduin odgovori: "Bio si s hadi jama i pio
zemzem-vodu na vrelom suncu, te sam te zaklonio suncobranom."
"Dobro doao!", razveseli se Ibn Abbas, radijallahu anhuma, posjede
ga kod sebe i dade mu mnogo poklona i imetka.
BOI JI POSLANI K PRI HVATAO J E POKLONE
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, primao je poklone i
davao uzdarja. Govorio je: "Kad bih bio pozvan na peenu nog, odazvao
bih se; kad bi mi neko poklonio peenu pleku, prhvatio bih poklon. "25 I to
je pokazatelj Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, skromnosti.
ZAKLJ UAK
ovjek e uzeti poklon ako zna da taj isti poklon nee imati nega
tivne posljedice po nj egovu ast ili privrenost vjeri; odbijanje poklo
na izaziva kod ljudi ruan osjeaj, i to je openito neprimjeren odnos
prema ljudima.
25 El-Buha (2568 i 51 78) i Ahmed (9201 , 9855 i 9883).
l 41
ZNAJ Z Al
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, najbogobojazniji ovjek, naj
iskreniji savjetnik i najznaniji vjernik o Allahovoj, delle anuhu, vel
ini i savrenosti, uputio je Ibn Abbasu, radijalahu anhuma, izuzetan
savj et. Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, znao je da je Ibn
Abbas, mladi u najboljim godnama, na poetku svog ivotnog puta,
ne znajui ta ga, Allahovom odredbom, eka u ivotu, pa je htio
iskoristiti tu nesvakidanju, zlatnu priliku da mu se obrati. A djeak
se, j aui iza njega na magarcu, usredsredio na ono to e uti. Posla
nik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mu je sljedee: "O djeae, pouit
u te nekim stvarima.
uvaj Allahove granice, i On e tebe uvati; pazi na

Allahove granice, nai e ga uza se; znaj za Allaha u blagostanju, pa e
On znati za tebe u potekoi; kad moli, moli od Allaha; kad trai pomo,
trai od Allaha! Znaj, kad bi se svi ljudi ujedinili radi neke tvoje koristi, ne
bi mogli nita uiniti, osim onoliko koliko je Allah ve odredio! A kad bi se
ujedinili da ti natete, ne bi ti mogli nita natetiti, osim onoliko koliko je
Allah ve odredio! Pera su podignuta, a listovi su se osuili.
'Z
Divnh l rijei i divna li savjeta! O ljudi, razmislimo zajedno o
Poslanikovu, sallallahu alejhi ve sellem, pozivu i nainu na koji je pou
avao ashabe da znaju za Allaha u udobnost, pa e On znati za njih u
potekoi. A Allahov, delle anuhu, zakon jeste da pomae u nesrei
onome ko Ga je istnski oboavao dok je ivio u udobnosti. I to j e
bila elja svih dobrih ljudi, vjerovjesnika i obinog svijeta.
26 Ahmed (2664, 2757 i 2800), Er-Tirmizi (251 6), El-Hakim (6304) i El-Bejheki, u djelu
$
uabul-iman (1 0000). Vidjet: Mikatul-mesabih (5302).
42 /
AI D E L - KA R N I
I BRHI M, ALEJ HI S- SELAM
Vj erovjesnik Ibrahim, alejhis-selam, govorio je: ' . . . i Koji e mi,
udim za tim, geke moje na Danu sudnjem oprostiti! ' " (-
ua
ra, 82). Ibrahim, alejhis-selam, udio je za Allahovom milosti, zabo
ravlj ajui trud koji je uloio i dobra djela koja je uinio, okarakterizi
rao se kao grenik. Naime, ovaj je poslanik uvao Allahove granice
onda kad su se ljudi okrenuli od Allaha, obavljao je namaz, bio pravi,
istinski musliman, monoteista, a nije bio mnogoboac: svijet je pa
dao niice pred kipovima, a on pred Sveznajuim Allahom; narod se
ve7ao za kipove, a on za Allaha; ljudi su svetkovali izmiljotine, a on
Uzvienog Allaha . . .
Doao je Nimrudu, velikom laovu, i podsjetio ga na Gospoda
ra svj etova. Allah, delle anuhu, objavio je: "Z ne zna o onome,
koji je s Ibrahimom o Gspodaru mu raspravljao, daje Al a vlast
njemu dao? Kad Ibrahim k: 'Gospodar je moj Onaj Koji ivot
daje i Koji smrt daje! ' , taj ree: ' Pa i ja ivot dajem i smrt dajem! ' A
Ibrahim ree: 'Ala, zbilja, daje da se Sunce na istoku rada! Daj ti
da Sunce gahne sa zapada! ' I never se zbuni" (l-Bekara, 258).
Znaenje j e: zar ne zna, poslanie Muhammede, o onome koji ne
dri do Allahovih granica, koji kri svetinj e islama, koji ne vjeruje u
Velikog Allaha?! A stvoritelj je samo Svemogui Allah, i Oprskrbitelj,
i Onaj Koji sve ureuje.
Ibrahim, alejhis-selam, obratio se silniku podsjetivi ga na to da
samo Allah, dele anuhu, ivot i smrt daje, da samo On zna ta je
u matericama, da niko osim Nj ega ne zna ta e ovjek za sutra pri
premiti i u kojoj e zemlji umrijeti. Meutim, laac je posegnuo za
neistinom, tvrdei da i on moe ivot dati i ivot oduzeti. Na Ibrahi
mova pitanje kako on to moe uiniti, kralj je zatraio da mu se dove
du dva zatvorenika. Jednog je oslobodio i rekao: "Ovome sam ivot
dao!" A drugog je dao pogubiti, kazavi: "Ovome sam ivot oduzeo!"
KAKO UKROTI TI S VOJ E S RCE
/ 43
A se Ibrahim nije ni osvrnuo na t njegovu besmislicu, znajui da
e protivnika uutkati dokawm koj i e mu navesti, pa mu on nee
moi odgovoriti. (Oni koji se bave izuavanjem logike i vjetinama
u raspravljanju kau da j e ovakav nain pobijanja neistomiljenikove
tvrdnje najasniji metod diskusije.)
Ibrahim ov, alejhis-selam, dokaz bio je: '"Allah, zbilja, daje da se
Sunce na istoku raa! Daj ti da Sunce grahne sa zapada! ' I never
n se zbuni. "
No, ipak, nevjernici, predvoeni laovom Nimrudom, donijeli su
izuzetno mnogo drvlja te zapalili ogromnu vatru i, katapultom, bacili
Allahova miljenika Ibrahima u plamen. On nije imao ni prijatelja, ni
druga, ni oslonca, ni pomagaa, s njim je bio samo Svevinji Allah.
UTJ ENA PAROLA
"Mi emo doista pomoi Nae poslanike, i one koji veruju na
svijetu ovom, i na Danu kad svedoci hudu stajali, tog Dana silni
cima nee koristiti isprika njihova, i njima prokletstvo pripada,
njima-zla kua pripada . . e " (Gafr, 51 , 52)
Ibn Abbas, radijallahu anhuma, govorio j e: "Posljednje lbrahi
move, sallallahu alejhi ve sellem, rijei, kad j e baen u vatru, bile su:
'Dosta m j e Allah! Divan li j e On pomaga! ' A i Vjerovjesnik, sa
llallahu ale j hi ve sell em, iste j e rijei izgovorio: . . . i onima kojima
se, kad im je svijet gvorio: 'Okuplaju se ljudi protiv vas, pa ih se
uvajte! ' - verovanje njihovo povealo. Ta su gvorii: 'Dosta
je nama Allah! Divan li je On zatitnik! I oni se povratie s blag
datima i obiljem od Allaha i nita ih ne zadesi od zla! Pa Allahovo
zadovoljstvo sljeahu. A Allah je posjednik obilja glemog! " (Alu
Imran, 1 73, 1 74)"
44 /
AI D E L - KA R N I
NALAZI MO LI MI UTJ EHU u ALLAHU?
Pa tjei l s e naa omladina, mladii, djevojke, pa i ene, parolom:
"Dosta je nama Allah! Divan l je On zatitnik!", kad vide da se ine
grijesi, u smutnjama i nemilim dogaajima?! Trebamo se time tjeiti
kako bismo dobili Allahove blagodati i obilje, kako nas ne bi zadesilo
nikakvo zlo.
ZATO J E I BRAHI M SPAEN?
Ibrahim, alejhis-selam, jeste pao u pripremljenu vatru, a mu je
ona, Allahovom, delle anuhu, voljom, bila hladna i spasonosna, jer
je, prije toga, ostvario princip o iskrenom robovanju Allahu u blago
stanju, pa On takvom pomogne u potekoi.
MusA, ALEJ HI S- SELAM
Musa, alejhis-selam, roen j e u vremenu kad j e faraon ubijao
muku djecu. Zbog tog se Musaova majka izuzetno zabrinula gdje e
ga sakriti. I sve joj mogunosti daleke postae, osim mogunosti da ga
Svevinji Allah uzme u Svoje okrilje i pod Svoju zattu. Izvravajui
Allahovu zapovijed, stavila ga je u koveg i bacila u rijeku. Rastavlj ena
od dojeneta, majka je postala izbezumljena i tuna, a ju je Svemo
gui Allah uvrstio, i ona se smirila.
A, ta e biti s Musaom, dojenetom, ne govori, niti zna, niti se
moe odbraniti?
Rijeka Nil izbacila ga je, izmeu mnogih bai, u bau silnika fara
ona. Uzele su ga slukinje i odnijele pred sinika. On ga odmah htjede
ubit, a ga u tome sprjei njegova ena Asija, iskrena vjernica, koja je
znala za Allaha u blagostanju, pa je Allah znao za nju u potekoi.
(Uenjaci kau da je faraon izloio velikim mukama Asiju, kad je
zatraio da posvjedoi da je on gospodar, pored koga nema drugog
/ 45
boga, a je ona to odbila i posvjedoila da nema drugog boga osim
Allaha. Razapeo ju je na zemlji, a ona nije osj eala bolove; izloio ju
je suncu, a su joj meleki pravil hlad svojim krilima.)
Asija ree faraonu: '"On e hiti radost ok i meni i tebi. - - '" (El
Kasas, 9). Bezuvjetno je traila da ga ne ubije, moda e ga posiniti,
jer su oboje bili sterilni. Meutim, on joj je odgovorio da e djete biti
radost oka njoj, a nee njemu.
(Uenjaci zapaaju: "Da j e faraon rekao: 'On e i meni biti radost
oka', Svemogui bi Allah uinio da tako bude.")
I tako je Allah, delle anuhu, dao, navode uenjaci, da Musaa,
alejhs-selam, zavoli svako ko ga vidi; kau da j e to znaenje ajeta: "I
ja sam ti poklonio Svoju ljubav . . " (a-Ha, 39)
Musa, alej his-selam, ivio j e okruen Allahovom zatitom jer je
bio iskren i jer je bio dobar vjernik u blagostanju, pa j e Allah bio sa
milostan prema njemu u potekoi.
Kasnije, grekom j e ubio neduna ovjeka i pobjegao, gladan,
bolestan, u tuu zemlju, nita ne nosei.
MusAg ALEJ HI S- SELAM, u MEDJ ENU
Historiari navode da se Musa, alejhis-selam, doavi do medjen
ske vode i napojivi goveda dvije djevojke, vratio u hlad, podigao
dlanove prema nebu te planim glasom zamolio: "Gospodaru, bo
lestan sam! Gospodaru, usamljen sam u tuoj zemlji! Gospodaru,
gladan sam! Gospodaru, siromaan sam! " I to je znaenje ajeta: '"Moj
Gspodaru! Ma ko mi Ti dobro spustio, menije, zbilja, ono po
trebno! ' " (El-Kasas, 24)
Sveznajui Allah objavio mu je: "O Musa, bolestan je onaj koga
ne lijeim Ja! Gladan je onaj koga ne hranim Jal Usamljenik je onaj
kome drutvo ne pravim Ja! Siromaan je onaj kome bogatstvo ne
dadnem Ja! "
46 /
A l D E L KA R N l
ALLAH SE ODAZIVA
Poslije toga, dolazi mu djevojka (kojom e se kasnije oeniti), jed
na od one dvije stidne dj evojke iju j e napojio stoku, i govori mu da
ga njen otac poziva. On j oj , meutim, nalae: "Idi i:a mene i govori
mi kuda trebam ii!"
Subhanallah! Koji stid, koja svijest o Allahu i njegovom motrenju!
Je l naa omladina pokuala shvatiti ovaj prizor! Da, naa omladina
koja gleda u zabranjene stari i ini ono to je zabranjeno iza:ivaj ui
na taj nain srdbu Gospodara nebesa i Zemlje.
MusA, ALEJ HI S- SELAM, POZIVA FARAONA
I AROBNJAKE U I SLAM
Nakon odreenog vremena U:vieni Allah alje Musaa, alejhis
se1am, faraonu kao poslanika. Subhanallah! Musa bjei od silnika, a
Allah eli da on prenese Nj egovu poslanicu tom i stom silniku, da se
suoi s tako stranim izazovom . . .
I Musa, alejhis-selam, osjeti zebnju. A, budui da j e ostvario
princip iskrenog oboavanja Allaha u blagostanj u, Allah je bio na
njegovoj strani u potekoi: '"Nemojte se bojati! ' , ree On, 'Ja sam
doista s vama, sve ujem i vidim Ja! "' (a-Ha, 46)
Zaista je uslijedio susret s arobnjacima, strani, j avni obraun,
pa j e Musa, alejhis-selam, osjetio zebnju :bog jaine njihove arolije
(sihr), ali mu se Allah obratio: "' Ne boj se! ' , rekosmo Mi, 'ti si onaj
koji e pobijediti! "' (a-Ha, 68). I Allah ga je pomogao i sauvao od
njihovih spletki.
I MA LI I ZLAZA
Poslije j e, sa svojim narodom, bjeao pred silnikom, a ovaj ga je go
nio s ogromnom vojskom. Doavi do mora, njegovi su se sljedbenici
/ 47
prepali da e ih faraon susti, jer izlaza, po njihovom uvjerenju, nije
bilo: . . . pa kad se mnotva ugedae dva, povikae M usaovi druvi:
'Gotovo da su n stigi, zbilja!' ' N isu' , on kaza, 'doista je sa mnom
Gospodar moj, meni e stazu pokazati On! ' " (E-
uara, 62, 62). Znao

je da e ga Allah i sada, kao i prije, spasiti. I tako poslanik bi spaen sa
svojim narodom, a faraon i njegova vojska bijahu potopljeni.
] UNUS B. METTA, ALEJ HI S- SELAM
Ovaj se vjerovjesnik estoko naljutio na svoj narod i ukrcao se
na ladu. Meutim, kad j e laa isplovila, snana oluj a bacala j u j e as
desno - as lij evo. I kad su vidjeli da neko mora biti baen u more
kako bi se laa rasteretila, bacili su kocku. Ispalo j e da Junus, alejhis
selam, bude rtva.
POSLANI K VAPI U TMI NAMA
Baen j e u more, u mrkloj noi, i j o ga j e riba progutala, pa se
obreo u tri tmine . . . Kome e se poaliti i kome e pobjei?!
Zavapio je: '"Nema boanstva osim Tebe! Slavljen si Ti! Ja sam
bio jedan od onih koji su se prema sebi ogrijeili! ' " (El- Enbija, 87)
I Sveznajui Allah spasio ga je i izbavio iz brige i potekoe: A
da nije bio jedan od onih koji slave Allaa, ostao bi u njenoj utrobi
sve do Dana kad e svi biti proivljeni ! " (Es-Saffat, 1 43, 1 44) Eto,
ta znai biti vj ernik u blagostanju!
j US UF, ALEJ HI S- SELAM
Kad je bio dijete, njegova su ga braa bacila u bunar, pa je poeo
slaviti Sveznajueg Allaha. Neki komentatori Kur'ana kau: "
Z
abe i ri
bice u bunaru smrie su se kad su ule slavljenje Aaha, a Jusuf, alej his
selam, nastavio je initi tesbih, pa ga j e Allah, delle anuhu, izbavio."
48 /
A I D E L - KA R N l
Zatim su ga odveli u Misir, na pijacu, i prodali, pa je dospio na
upravnikov dvor, gdje se desila smutnja s nj egovom, upravnikovom,
enom. A, sauvaj Boe, on nije poinio zabranjeno: "I tako smo
od njeg zlo i blud Mi odvratili, jer on, zbilja, od Naih iskenih
tovatelja bi! " Ousuf, 24)
O ti koji gleda u zabranjeno, koji skrnavi tuu ast, pokuaj,
u smutnji, ponoviti Jusufove, alejhis-selam, rijei: "'Ne daj, Boe!
Doista me gspodar moj lijepo pai, a silnici nikada nee na
uspjeha poluiti!"' Ousuf, 23). Ako postupi kao on, blago tebi, za
sluit e Allahovu dobrotu i zadovoljstvo!
PORODI CA EL- BERAMI KA
A postoje i oni koji nisu iskreni vjernici u blagostanju, pa Allah,
delle anuhu, nije na njihovoj strani u potekoi
Historiari su u vezi s lanovima porodice El-Beramika zabilje
ili veoma udna predanja. Halifa Harun er-Reid dao im je upliv u
novac i vlast, pa su podizali dvorce i optoavali ih zlatom i srebrom,
ureivali divne bae . . . Bili su izuzetno raspusni i preko mjere oholi.
Zaboravili su Svevinjeg Allaha, izostavljali namaze, udovoljavati stra
stima, inili raznorazne grijehe i razvrat . . I Svemogui Allah dao im je
vremena, pa ih je zatim prepustio na milost i nemilost njima najdra
em ovj eku, halifi Harunu er-Reidu. Prije toga, imali su povj erenja
u njega, a i on u njih; voljeli su ga, a i on je njih volio. I sve bi bilo
uredu da se moe mimo sljedeeg hadisa: "Ko bude traio zadovoljstvo
ljudi inei ono to izaziva Allahovu srdbu, Allah e se na njega rasrditi
i uiniti da ga ljudi prezir. A ko bude teio Allahovom zadovoljstvu, pa
makar ga zbog toga ljudi prezirali, Allah e njime biti zadovoljan i uinit e
da i ljudi njime budu zadovoljni. "27
27 Et-Tirmizi (2414), Ibn Hibban (277) i El-Kudai, u djelu Musnedu-ihab (SOO). Vidjet:
Mikatul-mesabih (51 30).
KAKO UKROTI TI SVOJ E S RC E
/ 49
Dakle, halifa se na njih estoko naljutio, jer nisu imali na umu
Allaha, delle anuhu, u blagostanju, pa im j e Allah uskrato Svoju
podrku u potekoi. Naj starijeg meu njima, Jahju b. Halida, kolo
vou u grijesima, halifa j e dao utamniiti sedam godina. U samici je
sav zaupavio, porasli su mu nokti, svjetlost nije vidio ravnih sedam
godina. Govorio je: "Niti sam iv, nit mrtav; ni je ovo dunjaluki
ivot, niti je ahiretski!"
Neki su ga ljudi, dodue, posjetili i upitali: "ta to bi s tobom?"
Odgovorio je: "Nisam bio pravi musliman u blagostanju, pa mi j e
Svevinji Allah uskratio Svoju podrku u potekoi." Po drugom pre
danju, on je njih upitao: "Znate l zato nas je Allah doveo u ovako
nemilosrdno iskuenje?" "Reci nam", odgovorili su. On im objasni:
"Zato to j e neko obespravljen zamolio protiv nas u mrkloj noi, a
mi smo t nj egovu molbu smatrali nevanom, ali ju je Allah primio."
O ti, kome je Gospodar dao vremena u blagostanju, o nemarni
koji ne odlazi u damiju radi skupnog namaza, znaj da e ti u po
tekoi pomoi samo tvoj iskren odnos prema islamu u blagostanju!
Trebamo imat na umu sljedei Poslanikov, sallallahu alejhi ve se
llem, h adis: "U Allahovoj je zatiti onaj ko obavi sabah- namaz u dematu.
I zato nipoto nemojte prekriiti ono na to vas obavezuje Allahova zatita,
jer ko to uini, Allah nee biti na njegovoj strani, a Allah e baciti u De
hennem onoga na ijoj strani ne bude. "2
Zar je mogue da bude iskren vjernik onaj ko ne obavlja pet
dnevnih namaza, i onaj ko ih klanja po isteku njihova vremena, i ko
se prema njima nemarno odnosi?!
AHMED B. EBu DuAD EL-KDI
Bio je mutezila za razliku od , Ahmeda b. Han bela, imama ehl
sunneta.
28 Muslm (657), Ahmed (1 8326 i 1 8335) i Et-Tirmi (222).
50 /
AI D E L - KAR N l
I stini za volju, Ahmed b. Ehu Duad bio je preko mjere dareljiv.
Na jednom je sijelu znao podijeliti stotinu hiljada zlatnika, ak je jed
nog dana udijelo na hiljade srebrenjaka, ali je, s druge strane, prelazio
Allahove granice, a dijelei se nastojao pokazati pred ljudima i stei
reputaciju.
Poto je bio zloban prema imamu Ahmedu, naveo je halifu Mu
tesima da naloi bievanje imama Ahmeda. Zbog toga je Ahmed za
vapio: ''Allahu, daj Ahmedu b. Ehu Duadu konu bolest! Aahu, ka
zni ga prije smrti!" I Svevinji se Allah odazvao imamu Ahmedu jer je
on bio dobar vjernik u blagostanju, te je Allah bio na njegovoj strani
u iskuenju, za razlku od Ahmeda mutezile.
Ahmed b. Ehu Duad obolo je od paralize, pa su ga posjetili neki
uenici imama Ahmeda i tom prilikom rekli: "Tako nam Allaha, ni
smo te doli posjetit iz samilosti, ve iz zluradosti! Hvala Allahu, Koji
ti je dao patnju i Koji ti je oduzeo udove! Je li t ugodno sada?" On
odgovori: "Kad se radi o jednoj polovi tijela, ne bih mogao podni
jeti da na njega muica sleti. A drugi dio tijela nikako ne osjetm, ak
bi se mogao otkidati komad po komad, i ne bih nita osjetio."
Ubrzo je i preselio na ahiret.
ABASI ]SKI HALI FA
Allah, delle anuh u, poasto je jednog ovjeka hilafetom, a je on
zaboravio Allaha i inio raznorazne grijehe. Uzeo bi koplje i ugrijao ga
na vatri te bi prijeto: "Tako m Alaha, zacijelo u ovim kopljem ubit
tog i tog ovjeka!" Jednom je prilikom iskopao velike jame u zemlji i na
pitanje zato je to uinio, on je odgovorio: "Strahujem od siromatva."
Slavljen neka si, Allahu! Ljudi se boje siromatva, a Onaj Koji
je bogat na nebesima je, strahuju od neimatine, a opskrba s neba
dolazi: "A na nebu je opskba vaa i ono to vam se obeava + " (Ez
Zarijat, 22)
/ 51
I ta je bila posljedica zaboravljanja na Allaha u blagostanju? Po
javio se ovjek koji mu j e oteo hilafet, njega svrguo, oduzeo njegove
riznice, zlato i srebro. I ne samo to! Nj egovo koplje uario je i iskopao
mu oi, pa je bivi halif, a sadanji slijepac, bio primoran prositi u
bagdadskoj damiji Darus-selam: ''Alahovi robovi, udijelite od onoga
to vam je Allah dao!"
PouK
Zbog navedenih predanja, dugo moramo razmiljat o Resululla
hovm, sallallahu alejhi ve sellem, rijeima: "Znaj za Allaha u blagostanju,
O e za tebe znati u potekoi. Moramo znat za Allaha dok smo zdravi,
a zdravlje, naravno, korstimo u ono ime je Svevinji Allah zadovo
ljan; dok smo slobodni, slobodno vrijeme, dakako, koristmo u korisne
stari, a to su: uenje Kur'ana, stjecanje znanja, kreatvno razmiljanje,
injenje dobrih djela, a ne taimo ga ili, jo gore, ne troimo ga u ono
to bi nam u budunost moglo donijet nesreu i kajanje.
Pozi v
Allahovi robovi, muslimani, vi koji obavljate namaz i postite, po
tomci onih koji su imali na umu Allaha u blagostanju, pa im je pruio
Svoje okrilje u iskuenju, nije li dolo vrijeme da s poznamo Allaha, pa
e nam On pruiti Svoju podrku!
Navedeni Ibn Abbasov, radijallahu anhuma, hads jedan je od
najsadrajnijih Poslanikovih, sallallahu alejhi ve selem, savjeta i opo
ruka. U njemu je vjena poruka koju upuujemo, prije svega, sebi sa
mima, svojoj brai, te, naposlijetku, i svim muslimanima, ne bi li pazili
na Allahove granice i tovali Njegove propise: "A, Ala je uva
najbolji i od sv samilosni najsamilosniji! "' (usuf, 64)
52 /
A I D E L - KA R N I
U EMU J E S REA
Tako mi Allaha, mnogi su bogatai shvatili da e slast i sreu
osj etiti samo u islamu i bogobojaznosti. Mnogi su gradili dvorce, po
dizali raskona naselja, kupovali luksuzne automobile, ali su bili du
hom izgubljeni, jer su zaboravili na Allahove granice: "Ako se okene
od Opomene Moje, njemu zbija teskobno ivlenje pripada, na
Danu sudnjem oivit emo g slijepa. 'Gspodaru moj' , upitat e
on, 'zato si me slijepa oivio kad sam ve vidjelac bio?' ' Eto zato,
jer su ti znaci Nai dolazili', ree On, 'pa si i zaboravljao, a tako
e i ti zaboravljen danas hitil "' (a-Ha, 1 24-1 26)
ZAHVALNOST ALLAHU NA BLAGODATI MA
Neka omladina islama, uvari velianstvenog Kur'ana i asnog
Hadisa zna da ivimo u blagostanju, i sigurnosti, i smirenost, i po
stojanosti, i lagodnu ivotu, i bogatstvu. Stoga se utjeemo Alahu
od nezahvalnosti na Njegovim blagodatima i dobroinstv: "Z ne
vidi one koji su zahvalnost n Alahovim darovima zamijenii ne
zahvalnou i nd svoj doveli u Kuu propasti . . . " (brahim, 28).
Drugim rijeima, zar ne vid one koji su zapostavili damije, izbje
gavaju uenje Kur'ana, skrnave propise islama, rade djela koja e ih
odvesti u Allahov srdbu . . . ?! Zar i m ne vidimo one ljude koji sebi
nasilje ine, igraju se s Dehennemom, hrle u propast, ne boje se
Svemogueg, Silnog!
Ui TAK - PA KAZNA
Ovo emo poglavlje zavrit kazivanj em o gradu iji su stanovnici
odstupili od Pravog puta: "A Alah kao primjer jedan gad navodi,
KAKO UKROTI TI S VOJ E S RCE
/ 53
koji siguran i zadovoljan bi, opskba mu u izobilju iz mjesta svih
dolazi, pa opet na darovima Allahovim nezahvalan bi! I Alah dade
da haljine gadi i straha okusi zbog onog to su inili. " (En-N ahi,
1 1 2)
ivjeli su u blagostanju, mirni, siti, napojeni, a su uporno skr

navili svetinje i inili mnoge grijehe, pa se na njih razljutio Svevinji
Alah, Gospodar nebesa i Zemlje, te ih kaznio onako kako kanj ava
Silni i Moni: "Eto taa kazna Gspodara tvog bi kad gd bi On
knjavao naselja i gradove koji su zlo inili! Njegva kzna bolna
je, estokaje! " (Hud, 1 02)
l 55
VJEME JE VDNIE OD ZlTA
Zato musliman pazi u ta e potroiti svoje vrijeme? Zato to
e za svaku minutu polagat raun pred Svevinji Allahom. I zato j e
Allah, delle anuh u, rekao: '"A zr vam ivot produljii nismo da bi
se u njemu opomenuo onj koji treba d se opomene, a dolaio vam
je i onaj koji opominje?! "' (atr, 38). Kad se radi o znaenju sintagme
onaj koji opominje, komentatori Kur'ana imaju razliita tumaenj a. Neki
kau da se ova sintagma odnosi na blizinu smrt, neki vele da se odnosi
na Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem. Ima i onih koji smatraju da bi
se to, u ovom kontekstu, moglo odnosit na islam, a neki, opet, tvrde da
se sintagma onaj koji opominje odnosi na sijede vlasi.
Pripovijeda se da su nek dobri prethodnici govorili: "Ko doivi
osamnaest godina, Alah mu je pruio priliku da stekne ispriku, i opo
menuo ga je." A u hadisu stoji: "Koga Allah poivi ezdeset godina ve
mu je pruio priliku da stekne ispriku. "29
Svijest da je Sveznajui Allah poslao opominjaa i priliku za ispri
ku obavezuje muslimana na iskoritavanje vremena u ono ime je On
zadovoljan.
OSVRT NA ZNAENJ E AJ ETA
Allahove, delle anuhu, rijei: '"Azarvamivot prduljili nismo
d bi se u njemu opomenuo . . . ?! "' znae: zar vas nismo ostav i od
loili va smrtni as, odnosno zar vas nismo poivili sve dok vam nije
29 El-Buhari (641 9) i Ahmed (7656 i 8063).
56 /
A I D E L - KAR N I
doao opominja i dali vam vremena?! I upravo odatle neki su uenjaci
rekli da su sijede vlasi opominj a. Kau: "Kome osijede brada i kosa,
ve mu je doao opominja od Allaha." Sufan es-Sevri imao je obiaj
rei: "Ko osijedi neka kupi kefne i neka se priprema za smrt."
Sij edi uenjaci i dobri ljudi esto su plakali, jer su znali da sijede
vlasi upozoravaju na smrt, na povratak Sveznajuem Al ahu. Imam
Ahmed kae: "Mladost bih zacijelo uporedio s predmetom koji sam
drao u ruci, i on mi ispao."
SIJ EDE SU VLASI OPOMENA
Mladi je posjeto nekog straca koji j e imao oko osamdeset godi
na i noio kod njega. Dok je spavao, madia je uznemiravalo starevo
jeanje i teko disanje, pa se momak, poto je obavio sabah-namaz,
potuio: "Sino sam ba slabo spavao! " Na to je starac spj evao stih:
"Za mladou suze ja sam lio,
Ali jecaji nisu mi koristili, a ni pla mi od koristi ni ije bio.
Ah, kada bi se mladost jednoga dana vratila,
Pa da joj starost ispria ta je uinila. "
Ibn Kutejba pripovijeda: "Neki starac izrazito duge i bijele brade30
iz plemena Benu Gifar proao je pored djece koja su se igrala na ulici,
pa neko dijete ree: 'Amida, gdje si kupio tako lijepu bijelu masku?'
Starevo lice oblie suze, te odgovori: 'Sinko, ovo je brada, godine su
mi je poklonile, a i tebi e pokloniti istu ovakvu."'
POSTOJ I LI I ZUZETAK?
No, ipak dobri su govorili: "Ko bude uvao Allahove granice u
mladosti, Allah e njega uvati u starosti." Upravo nas na to upuuju
30 Arapi, dobri i loi, moni i nemoni, niko od njih nije brijao bradu.
KAKO UKROTI TI SVOJ E S RC E
/ 57
Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: . . . uvajAllahovegranice,
i On e tebe uvati; pazi na Allahove granice, nai e Ga uza sebe; znaj za
Allaha u blagostanju, pa e On znati za tebe u potekoi o o . " uvanje Alla
hovih granica jeste bogobojaznost. A t je i hadis u kojem Resulullah,
sallallahu alejhi ve sellem, preporuuje da se iskoristi petero prije dru
go petero, izmeu ostalog, spomenuvi mladost prije starosti.
Piui biografju imama, afjskog autoriteta Muhibba et-Taberi
ja, Ibn Kesir naveo je sljedee: "Imam Muhibb putovao je s nekim
mladiima na lai, pa je, kad su bili nadomak obale, bez muke iskoio
na obalu. U tome su ga mladii pokuali slijediti, ali bezuspjeno. Za
udeni, upitali su ga: 'Kakva je to snaga u tebi? U osamdesetoj godini
iskoi iz lae bez problema, a m, mladii, to nismo u stanju uiniti?'
'Svoje smo udove od harama uvali u mladosti, pa nam ih je Allah
sauvao za starost', odgovori im Muhibb et-Taberi."
tavie, uenj aci su, piui hadiska djela, sijede vlasi smatrali
predznakom skore smrti.
ODRAZ U OGLEDALU
Historiari navode da se neki starac lzraelianin pogledao u ogle
dalo i vidio sijede vlasi, a bio je posluan Allahu, delle anuhu, etr
deset godina, te je drugih etrdeset proveo grijeei.
(Neki lj udi prakticiraju islam dugo vremena, ali potkraj ivota
padnu, Allah nas sauvao posrtanja!)
Vidjevi svoj neprijatan odraz u ogledalu, starac zavapi: "Gos
podaru, bio sam Ti posluan etrdeset godina, pa sam inio grijehe
drugih etrdeset godina. Hoe l me prihvatiti ako Ti se povratim?"
Zau se glasnik: "Kad si Nam bio posluan, Mi smo te Sebi pribliili;
kad si poeo initi grijehe, dali smo ti vremena; a ako se povrati,
prihvatit emo te."
58 l
HALI FA SE OPRATA OD KuR'ANA
Piui biografju Abdulmelika b. Mervana, prvog emevijskog ha
life, historiar Ez-Zehebi zapisao je i to da je on bio velki uenjak,
ak je ubrajan u najvee znake u Medini, ali je, prihvativi hilafet,
poeo prolj evati krv i sprovoditi silu. Kae se da je neposredno po
slje prisege na poslunost, uzeo asni Kur'an, rairio ga, proitao ne
koliko ajeta i samo rekao: "Ovo je moj posljednji kontakt s tobom! "
Preneraen time, Ez-Zehebi j e zamolio: ''llahu, nemoj plesti spletke
protiv nas! "
Svemogui j e Allah uskratio Svoju podrku Abdulmeliku kad j e
prihvatio vlast. Stoga j e ovaj halifa, kad mu se primakla smrt, dugo
plakao; jednom je prilikom ustao s prijestolja i lce stavio u prainu,
pa je ponovo jecao i govorio: "Kamo sree da nisam ivio! Kamo
sree da me majka nije rodila! Kamo sree da nsam bio halifa! " I dok
je tako bio u smrtnim mukama, uo je glas bezbrinog siromaha koji
je prao svijetu odjeu i tako preivlj avao, siromaha koga nisu morile
muke vladara, pa se stoga nije ni bojao da e biti nepravedan. To je
halifu Abdulmelika raalostilo, i zavapio j e: "Kamo sree da nisam
ivio! Kamo sree da sam bio siroman sluga koji pere svijetu odje
u!" uvi za to, Seid b. el-Musejjib, veliki uenjak i tabiin, ponosno
je rekao: "Hvala Allahu, Koji daje da oni u smrtnim mukama ele na
poloaj, a mi ne elimo njihov!"
I pouku moe uzeti samo onaj ko razmilja i razumij e Allahove,
delle anuhu, rijei, na osnovu ajeta: "'A zar vam ivot produljili
nismo da bi se u njemu opomenuo onaj koji treba da se opomene,
a dolazio vam je i onaj koji opominje?! "' (Fa tir, 38)
A onaj ko se oda prohtjevima ne uj e kur'anske ajete, nikak
korist ne izvlai ni iz jednog vaza, hutbe i predavanja. Takav se nikad
nee osvijestiti.
/ 59
DI GRESIJA
Rekao bih da ena kod svog mua najvie prezire sijede vlasi. O
tome je Hasan b. Sabit, radijallahu anhu, spjevao stih:
"Spazie ljepotice gdje sjedina se na obrazima mojim promalja
Pa hitro okrenue od mene lica svoja blistava"
Budui da su sijede vlasi neprijatelj enama, neki se ljudi farbaju
u crno. A to je, po ispravnijem miljenju islamskih uenjaka, zabra
nj eno, na osnovu Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, rijei glede
Ehu Kuhafe: "Ofarbajte ga, ali nemojte u cmo! "31 Neki pravnici zapa
aju da je u farbanju u crno oblik kamufae i prevare, pa je to stoga
zabranjeno. A doputeno je u vezi s farbanjem upotreblj avati indijski
afran, kanu, kalinu i sl.
ZASLUI O ALLAHOV OPROST ZBOG S IJ EDI H VLASI
Neposredno prije smrti, neki s u dobri molili: "Allahu, smiluj mi
se zbog mojih sijedih vlasi! Allahu, tvoj je Poslanik rekao: 'Zaista se
Allah stidi kazniti ovjeka koji je osijedio u islamu '32, i zato Te molim,
smiluj mi se!"
Neki su historiari, piui biografju Jahje b. Eksema, kadije33 za
vladavine halife Memuna, spomenuli da ga je neko usnio poslije nje
gove smrti i upitao: "Kako je Aah postupio s tobom?" On odgo
vori: "Tako mi Onoga u ijoj je ruci moj a dua, Allah me postavio
ispred Sebe i obratio mi se: 'Tako mi Moje veliine i uzvienosti, po
tedjet u te kazne samo zbog tvojih sijedih vlasi!' Zatim me je uveo
u Dennet"34
31 Muslim (21 02), Ahmed (1 3993 i 1 4046), Ebu Davud (4204) i neki drugi muhadisi.
32 Vidjeti: Keful-hafa (742).
33 Nije se odlikovao sposobnou za ovu funkciju, a je bio muhadis, dobar ovjek.
34 Vidjeti: Keful-hafa (742).
60 l
A I D E L - KAR N l
Znai li to da starac moe initi ta hoe, jer se Allah stidi kazniti
ga zbog njegovih sijedih vlasi? Ne, to je pogreno. Znaenje je: Allah
se stidi kazniti starca, sve dok se starac ustruava pred Allahom. Uo
stalom, u hadisu stoji sljedee: "Tri kategorije ljudi Allah nee pogledati
na Kijametskom danu, niti e ih oistiti, i njima bolna patnja pripada, a
to su: starac bludnik v . v "35 A razlog tako velike kazne glede starca blud
nika jeste nepostojanje povoda za injenje bluda u t godinama, ta
vie, to je naznaka njegove velike pokvarenosti i bolesna srca. Sau
vao nas Allah! I takav starac kod Uzvienog Allaha nee biti primlj en,
On mu na Dan velikog obrauna nee dati nikakv povlasticu.
I BRAHI M, ALEJ HI S- SELAM, MOLI ALLAHA
Ibrahim, alejhis-selam, pogledao se jednog dana u ogledalo i vi
dio sijede vlasi, pa je upitao: "Gospodaru, ta je ovo?!" "To je dosto
janstvo", odgovori mu Allah, pa Ibrahim zamoli: ''llahu, poveaj
moje dostojanstvo! "
PoTIVANJ E sTARIJ I H
Pripovijeda se da je imam Ahmed prakticirao ustati ovjeku iz
potovanj a, ali ne vladaru, ni ministru, ni imunom, ni uglednom, ve
starcu ija je brada osijedjela. Njemu bi ustao iz potovanj a, zagrlio ga
i poljubio te bi ga posjeo pored sebe.
Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poruuje nam: "U veli
anjeAllaha spada ukazivanje panje sijedom muslimanu, potivanje ha
fiza koji Kur'an ui umjereno i uvaavanje vladara. "36 I ove tri kategorije
ljudi treba uvaavati, jer ih je Allah odlikovao.
35 Musl (1 07) i Ahmed (931 1 i 9867).
36 Ebu Davd (4843), Ibn Ebu
ejba (32561), El-Bejheki, u djelima:
uabu!-iman (2585 i
10986) i Es-Sunenu!-kubra (1 6435). Vidjeti: Miskatu!-mesabih (4972).
KAKO U KROTI TI SVOJ E S RC E
/ 6
NE BUDI MO KAO ONI
Ne budimo kao mnogi ljudi koji su svoje noi i dane potroili
uzalud, umjesto u injenju dobrih djela, pa su se estoko kaj ali i tu
govali. I upravo na njih odnosi se ajet sure Fatir koji smo naveli. Na
njih se, takoer, odnose sljedee A ahove rijei: '"O t naa, t na
Zemlji propustismo! "' (El-En'am, 31). Komentatori velianstvenog
Kur'ana kau da je znaenje: teko nama, u ta smo potroili drago
cjeno vrijeme na dunjaluku!
OMER, RADIJALLAHU ANHU, NALAZI RJ EENJE
Omer, radijallahu anhu, uao j e u Poslanikovu, sallallahu alejhi
ve sellem, damiju i zatekao tuna ovj eka te ga upitao: "Zbog ega
tuguje?" Ovaj odgovori: "Sino nisam obavio noni namaz."
Primijetimo da meu nama ima onih koji propuste sabahski na
maz pa zbog toga nisu tuni, ni ljuti, niti strahuju, olahko to prihvata
ju . . . Na njih odnosi se El-Mutenebbijev stih:
"Ko od sebe snishodljiv je takvoga poniziti lahko je.
Mrvoga rana doboliti ne moe. "
Omer mu ree: "Subhanallah! Naklanjaj proputeni namaz sad.
Ta zna za ajet: 'I On je Taj Koji je uinio da no i dan jedno i
drug slijede z one koji hoe da se opomenu, i koji hoe zva
n biti. '"(El-Furkan, 62)
Rjeenje je jednostavno: ko propusti noni vird, uenje uobia
jenog broja stranica Kur'ana, odnosno klanj anje uobiajenog broja
rekata nonog namaza neka to nadoknadi danju, i obratno.
62 /
AI D E L - KA R N I
TOLI KO DOBRI H DJELA, A STAHUJE ZA SEBE
El-Dunejd b. Muhammed, dobri ovjek, svaki j e dan trideset
hiljada puta izgovarao zikr subhanallah, kau biograf, i kad je osjetio
blizinu smrti, poe uiti Kur'an. Djeca primijetie: "Ui Kur'an dok
umire! ?" On se ne pokoleba, odgovori im: "Postoji li ovjek koji je
potrebniji od mene uiniti to vie dobrih djela!"
IKO I SKORI STITI SLOBODNO VI RI JEME?
Kad j e rije o iskoritavanju vremena, islamski su autoriteti naveli
mnogo primjera koji nam ukazuju na neprocjenjivu vrij ednost slo
bodnog vremena.
Dobrom ovjeku Kurzu b. Vebri rekli bi nj egovi drugovi: "Sjedi
da popriamo", na ta bi on odgovorio: "Hou ako moete zaustaviti
protok vremena."
Hasan el-Basri govorio je: "Zbilja, vrij eme svako jutro poziva o
vjeka: 'O ovjee, iskoristi me, jer ja ti se, tako m Allaha, nikad neu
vratiti! '"
El-Dahiz u svom djelu El -Hajevan kae da su sljedei stihovi
neto najljepe to su spj evati arapski pjesnici glede iskoritavanja vre
mena:
"Mlade u starost, a stare u smrt vodi,
Nizanje jutara i prolazak noi.
Kada no od dana nekoga straca napravi,
Utom se dan-mladi rodi.
Uvijek za potrebom nekom idemo,
Htijenja iva ovjeka nemaju kraja.
Sa smru ovjeka umiru i njegove potrebe
Osim one da jo na ovom svijetu ostane. "
/ 63
Razmotrimo i sljedei hadis: "Na Sudnjem e danu biti doveden o
vjek koji je najraskonije ivio na dunjaluku, a stanovnik je Dehennema,
pa e biti baen u Vatru na jedan trenutak, i onda e ga Allah upitati: 1esi
li ikad ita lijepo doivio?' 'Nisam, tako mi Tebe, Gospodar moj, nikad
nita lijepo doivio! ', odgovorit e on. A isto tako, bit e doveden ovjek koji
je na ovom svijetu najtegobnije ivio, a denetlija je, pa e biti upitan: 1esi
li ikad dopao ma kakve muke?' 'Nisam, tako mi Tebe, Gospodar moj, ni
kad nisam dopao nikakve muke!', glasit e njegov odgovor. "37
Eto to je stvarnost ivota na ovom svijetu: nestane blagodati
i uivanja, a ostane grijeh koji ovj eka sustigne i naposlijetku baci
u Dehennem, za razliku od ovjeka koji se patio na ovom svijetu
oskudno ivei, ne posjedujui, moda, ni itav ador nad gla_om,
hranei se korama hljeba i pijui prljavu vodu, a . . .
U EMU JE I STI NS KI UI TAK
Upitaj onoga ko se naslauje sjea l se svih uitaka u kojima j e
uivao. Odgovorit e da se ne sjea. To j e tako j er u sjeanju ostaje
samo dobro djelo uinjeno radi Jedinog. I stoga su prvi i potonji do
bri ljudi jedni drugima preporuivati injenje dobrih djela.
Sulejman, alej his-selam, govorio je: "Nauili smo sve to se na
uiti moe, a nismo nali da je ijedna nauka ravna bogoboj aznosti."
Opratajui se od prijatelja, Avn b. Abdullah ree: "Samo u vam
jedno oporuiti: bojte se Allaha, jer nikad nije usamljen onaj ko se
Allaha boji."
Tako je jedno primljeno dobro djelo vrednije od svih ovozemalj
skih uitaka.
U predanju stoji da je Sulejman, alejhis-selam, letio na tepihu -
jer mu je vjetar bio potinjen: "I njemu smo vetar mi potinili, da
bla pue, ba onamo kd on naredi" (Sad, 36) - iznad nekog po-
37 Musl (2807) i Ahmed (1 2699 i 1 3248).
64 /
A I D E L - KAR N J
ljoprivrednika u polju. Njega je taj prizor fascinirao, te on uzviknu:
"Subhanallah! Porodici Davudovoj data je velika vlast!" uvi tu izja
v, Sulejman zapovijedi vjetru da ga spusti ispred zemljoradnika. Stao
je pred njega i obratio mu se: "Tako m Onoga u ijoj je ruci moja
dua, rije subahanallah koju si malo prije izgovorio vrednija je od
svega to je dato naoj porodici."
Potvrdu tome nalazimo u Vjerovj esnikovim, sallallahu alejhi ve
sellem, rij eima: "Da izgovorim sljedee rijei: 'Neka je slavljen Alla
ha, neka je hvala Allahu, nema boga osim Allaha i Allah je Najvei',
drae m j e nego da imam sve to Sunce obasjava."38
TAJ NA I DRI SOVA, ALEJ HI S-SELAM, US PJ EHA
Zanimljivo j e zbog ega j e Allah o Idrisu, alejhis-selam, objavio:
. . . i Mi smo g n vsoko mjesto podigi" (Merjem, 57. Naime, ovaj
j e vj erovjesnik bio kroja, pa j e svaki put, kad bi zadj enuo iglu u plat
no, a prije nego to bi je izvado, izgovorio: "Neka je slavljen Allah,
neka je hvala Allahu, nema boga osim Allaha i Allah je Najvei! " I
Allah mu objavi: "O Idrise, tako m Moje veliine i uzvienosti, zacije
lo u te na visoko mjesto podgnut!" "Gospodaru, kako e to uiniti
kad priznajem svoju manjkavost?", upita vjerovjesnik Idris. Na to mu
Gospodar odgovori: "Tvoja se djela uzdiu s djelma drugih ljudi, ali
prednjae pred njima zbog toga to Me slavi i izrie Moju jednou."
USTRAJ NO I NJ ENJ E ZI KRA
Zaista je Allahov dar ovjeku da ustraje u slavljenu Allaha i keli
mei-ehadetu. Ibn Redeb el-Hanbeli zapisao je u djelu Damiul-ulu
mi vel - hikem da je Halid b. Ma'dan svakog dana stotinu hiljada puta
38 Musl (2695) i Et-Ti.mizi (3597).
KAKO UKROTI TI SVOJ E S RCE / 65
izgovorio subhanallah (tesbih). Ima ljudi koji uvij ek slave Svevinjeg
Allaha, pa oni bolesna srca reknu: "On je duevni bolesnik!"
Neki je evlija inio zikr (a oni uivaj u u tome), pa mu se obratio
mladi, korei ga: "Tebe ej tan napada vesvesamal" A evlija izree
stihove:
"Kad bolesti dopadnemo, spominjui Tebe mi se lijeimo,
A kad spominjati prestanemo, tad u bolesti opet malaksamo. "
En-Nevevi pronicljiva zapaa: "Ko se bude obazirao na ljudske
prigovore zbog injenja zikra, propustit e veliku nagradu."
Pa, ipak, obaveza je zikr initi iskreno, Allaha radi, te se ne oba
zirati na prigovore i komentare. Treba primijeniti ajet: "O verci!
Al a mog i esto spomjite, i ujutro i uveer Ga slavite! " (El
Ahzab, 41 , 42)
+
*
l 61
OVAJ SVIJET SLi JE . . .
Imam El-Buhari u Es-Sahihu u dijelu pod naslovom O suptilnosti
naslovio je poglavlje Bezvrijednost dunjaluka u odnosu na ahiret i znae
njeAllahovih rijei: "Znajte daje ivot na ovom svijetu igra, i zabava,
i gzda, i grdo nadmetanje medu vama, i nadmetanje u mnotvu
imetaka i djece! Nalik je kii, bilje od nje nevernike zadivljuje, i
ono potom, nakon ke, uzbuja, ali g zatim vidi poutjela i potom
sasueno biva. A na svijetu onome patnja teka je, a ima i oprost od
Allaha i zadovoljstvo. A ta je ovosvetsk ivot doli uivanje prije
varno. " (El -Hadid, 20)
Tu je zabiljeio da j e Sehl b. Sa'd, radijallahu anhu, rekao sljedee:
"
uo sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da govori: 'Mje

sto koliko zauzima bi u Dennetu vredniji j e od ovog svijeta i svega
to je na njemu; jedan jutarnji pohod na Allahovu putu vredniji je od
ovog svijeta i svega to je na njemu.'"39
POUKA PRVA
PRI MJ ER OVOG SVIJ ETA
U ajetu je, u uem smislu, spomenuta igra i zabava, i kao da se
izraz zabava odnosi na ono ime se dua zabavlja, a izraz igra moe se
odnositi na ono u emu zabavu osjeaju udovi.
Uenjaci su, objanjavajui sutinu ovog svijeta, rekli: "Dunjaluk
je slian djeci koja se igraju i prave sebi kue u pijesku koje povezuju
39 F.I- Buhari (2892 i 641 5), Muslim ( 1 881 ) i Ahmed (22350 i 22361).
68 /
AI D E L - KA R N I
putevima i stazama poveznicama, a kad se priblii mrak, sve to su
napravili poravnaj u sa zemljom i unite."
OsvRT NA AJ ET
Tu j e i sljedei ajet: "I navedi primjer njima da je ovosvetsk
ivot kao ka kou smo Mi s neba spustili, pa se s njom izmijea
zemaljsko bije, koje potom sasueno postane i vetrovi g ponu
ranositi! Al a zbilja sve moe. " (El-Kehf, 45)
Komentatori Kur'ana kau da je Svevinji Allah ovaj svijet upo
redio sa zemljom na koju On spusti kiu i koj a obraste svakovrsnim
divnim biljem, cvijeem, drveem, ije se grane saviju pod teretom
plodova, pa to izazove divljenje sijaa, ali nakon odreenog vremena
puhnu snani vjetrovi i polome stabljike, ugrije sunce i sasui cvijee,
te u potpunosti nestane preanjeg sjaja i ljepote, i sve postane gola
ledina. Eto to je, kau mufesiri, primjer ovog svijeta.
I ovjek, otprilike, prolazi kroz iste etape: prvo je zdrav, u drutvu
sa svojim najdraim, ugledan i utjecajan, bogat, snaan . . a potom,
nakon odreenog vremena, oboli i umre, jer mono vrijeme uniti
njegovo zdravlje i mo.
I ZGUBLJ ENA BLAGODAT
Historiari vele da se neki ovjek obratio eni iz porodice N uma
na b. el-Munzira, iji su lanovi, bogati i zdravi, vladali Arapima: "ta
vam se to desi?!" Ona odgovori: "Uj utro smo bili naj bogatiji Arapi, a
ve naveer postal najsiromaniji." Vlast su izgubili preko noi.
Ibn Mesud, radijallahu anhu, proao je pored nekog raskonog
kufjanskog dvorca u kojem su gorjela sva svjetla, pa se raspitao s tim
u vezi. Odgovoreno mu je da je rije o svadbi, na ta on samo ree:
"Svaka e se kua radosti pretvoriti u kuu tuge i beznaa."
/ 69
Utjeno je znat: ako te snae kakvo iskuenje, treba znat da j e
to isto iskuenje ve pogodilo mnoge ljude i rastuilo mnoge domove.
I sva ta iskuenja naposlijetku se zavre smru; smrt nije strana,
jer se umrijet mora, a je najvea nevolja da ovjek jo na ovom
svijetu bude kanjen time to e mu Allah zapeatiti srce, pa nee
razumjeti niti e shvatati, i odvratiti ga od Sebe, a na Kijametskom
danu kaznit e ga u Dehennemu. Eto to je vea nedaa. I zato, neka
se ovjek rastereti znajui da j e iskuan glede ovog svijeta, a nije glede
vjere. Pjesnik El-Endelusi spj evao je:
"Kad ti se dua zbog neega ovosvjetskoga riti stane, ti je sri jo vie
A vjeri svojoj zidaj utvrdu, i gledaj da to uini najbolje"
Ibn Kajjim el-Devzijja imao je obiaj kazati: "Tjelesna bolest
nije problem, ona se zavrava smru. A, bolest srca vei j e problem,
jer se zavrava kaznom u Vatri, Allah nas sauvao! Naime, Sveznajui
Allah spomeuo je u Kur'anu tjelesnu bolest samo kad se radi o odre
enim povlastcama i opravdanjima, dok je bolest srca spomenuo go
vorei o uvj erenju, poticanju ajeta, nevjerstv i dvolinjatu! O ljudi
ma ija su srca bolesna Allah, delle anuh u, kae sljedee: ' Bolest je
u njihovim srima o o o ' (El-Bekara, 1 0); 'Akd ih ti vidi, zadivljuje
te izged njihov, a a progvore ti slua rijei njihove! -ali, oni
su kao uplje naslano drlje o o o ' (El-Munafkun, 4)."
POUKA DRUGA
MEUSOBNO NADMETANJE
Kad se ovjek eli nekome osvetiti i ga naljutiti, pokua napravi
ti veu kuu od njegove, imati na raunu vie novaca od njega, obui
se elegantnije itd. U vezi s nadmetanjem u koliini imetka i djece,
komentatori Kur'ana kau da onaj ko je zadivlj en imetkom i koga
imetak odvraa od poslunosti Svevinjem Allahu, treba razmsliti
70 /
A l O E L- KA R N l
o Karunu, silniku koga je Alah, delle anuhu, unitio. O njemu je
Svemogui Allah objavio: "I izae on pred svoj narod u sjaju svom,
pa oni koji ele svijet ovaj rekoe: 'Eh, da namje ono to i Karunu
je dato! Zbilja li je on sretan uvelike! ' A oni kojima znanje dato
bi, gvorili su: 'Teko vaa! Allahova j e nagada bolja onima koji
veruju i rade dobra djela! A samo e nju susresti strpljivi! ' " A po
sljedica takvog nj egovog ponaanja bila j e: "Pa smo Mi i njeg i kuu
njegvu uterali u zemlju o o e " (l-Kasas, 79-81)
Eto tako okona svako onaj ko se hvali djecom pred svojim roa
cima i drugovima, onaj ko se nadmee u tome. Uzmimo kao primjer
neznaboca Velida b. el-Mugiru: imao je oko desetero djece, ponosio
se njima i dovodio i na skupove plemena Kurej. Sveznajui Allah o
njemu je objavio: "Ostav Meni onog to g Ja sam stvorih, kome
Ja imetka velikog pruili, i sinova prisutnih e + o " (El-Muddessir,
1 1 - 1 3) , tj . prisutnh u raznoraznim prilikama. Meutim, sve to to je
imao nee mu biti od koristi na buduem svijetu.
POUKA TREA
ZADIVLJUJUE BI LJE SLINO JE OVOM SVIJETU
U ajetu sure El-Hadid kia je spomenuta izrazom el-gajs, to zna
i da je ona svojevrsna pomo osuenoj zemlji: "Onje Onaj Koji a
lje ku, nakon to oni u oaj padnu, i iri samilost Svoju 4 4 " (E
ura, 28). Ibn Kesir veli da se tim imenom naziva samo ona kia koja
padne nakon sue.
U istom je ajetu upotrijebljen i izraz el-kufar, koji bi mogao zna
iti: nevjernici, a i sijai, zemljoradnici, i ovo potonje prihvatljivije je,
mada neki komentatori Kur'ana smatraju da ovaj izraz znai: nevjernici,
utoliko to su oni najvie zadivljeni ovozemalj skim bogatstvima. I stoga
su kao stoka. Zadivljuje i samo materija; a to je zajednka osobina za
dvolinjake, velike grenke i nevjernike. U posjet odreenom gradu
J 7
takvi :apaaju samo stambene blokove, zabavne parkove, restorane,
pijace, lijepe ene itd., sauvao nas Allah od takvog zapaanja!
A zatim Allah, delle anuhu, ukazujui na sutinu i bezvrij ednost
svijeta, govori da isto to bilje pouri i osui se, te naposlijetku nestane.
POUKA ETVRTA
NAGRADA I KAZNA NA AHI RETU
Na ahiretu, nevjernike e stii velika, strana kazna, a vjernici e
biti poaeni oprostom i Allahovim zadovoljstvom. Imajmo na umu
sljedee a jete: "Ko bude elio usjev onog svijeta, usjev njegv emo
i poveati! A ko bude elio usjev ovog svijeta, dat emo mu g, ali
na onomsvijetuonnema naudjela! " (E-ura, 20); "Mi emo
onima koji ele ivot ovozemajsk i gizdu njegvu podmiriti po
slove njiove u njemu, i nimalo u njemu nee biti oteeni. A to su
oni kojima na onome svijetu samo Vatra pripada, sve to su uradili
u ovozemajskom ivotu tamo prpast e, uzalud je sve ono to ura
die i stekoe! " (Hud, 1 5, 1 6); "Ko hoe ovaj svijet u, Mi emo
dati da na njemu bro proivi ono to hoemo i kome hoemo Mi,
a potom emo mu Dehennem dati! U njemu e se ponien i odba
en pei. Ako hoe ona svijet i trdi se za njeg trudom svojskm, i
k tome je jo veriJ, ta e trud njihov hvaljen biti! Njima
svima Mi, bili ovi ili oni, pruamo dara od tvog Gspodara, a da
Gospodara tvog zabranjen nije nikom! " (El-I sra, 1 8-20)
POUK PETA
VRIJEDNOST BORBE NA ALLAHOVU PUTU
A ahov je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sljedee rijei:
"Mjesto koliko zauzima bi u Dennetu vrednije je od ovog svijeta i svega
40 Vjernik ne zgre materijalna bogatstva ovog svijeta radi pokazivanja pred narodom i
stjecanja reputacije, za razliku od nevjernika.
72 /
AI D E L - KAR N I
to je na njemu; jedan jutarji pohod na Allahovu putu vredniji je od ovog
svijeta i svega to je na njemu" izrekao povodom slanja voj s ke na Mu'tu,
kad je odredio trojicu zapovjednika: Zejda b. Harisu, Dafera b. Ebu
Taliba i Abdullaha b. Revahu. Jo je rekao: ':ko pogine Zejd, neka baj
rak preuzme Dafer, a ako pogine Dafer, neka bajrak preuzme Abdullah b.
Revaha. "41 Meutm, Abdullah b. Revaha nije poao s vojskom ujutro,
ostao j e klanjat duma-namaz s Vjerovj esnikom, sallallahu alejhi ve
sellem. Poslije obavljenog namaza, Abdullah prie i nazva selam Re
sulullahu, sallallahu alej h ve sellem, a on ga zauen upita: "Zar nisi
poao u borbu sa svojim saborcima?" ''Alahov Poslanie, izostao sam
samo kako bih te vidio na min beru, da to bude oprotajna dumal",
kroz suze objasr Abdullah b. Revaha, pa i Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, zaplaka. Abdullah tom prilikom spjeva stihove:
"Onome od koga se oprostih, to medu palmama ga ostavih,
Selam najbolji ispraj i prijatelj bit e moj "42
A Boi ji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: 'Jedan jutarji
pohod na Allahovu putu vredniji je od ovog svijeta i svega to je na njemu. "
POUKA ESTA
KARAKTER DENNNETSKI H NASLIVANJA
Neopisivo je naslaivanje koje je Svemogui Allah pripremio
vjernicima u Dennetu. Oni e uivat u onome to nikad niko nije vi
do, niti je ikad iko za slino tome uo, niti je ikome moglo naumpasti.
Ibn Abbas, radijallahu anhuma, govorio j e: "Na ovome svijetu ne po
stoji nita to postoji u Dennetu, osim imena stvari." Dakle, sutna
se u potpunosti razlikuj e. (O detaljima sam govorio u nekim drugim
41 El-Buhari (4261), kao Ibn Omerovo, radijallahu anhu, predanje.
42 Vidjet: Tarhut-Taberi, 2/1 49, i Es-Siretun-nebevija, 5/24.
/ 73
poslanicama.) Primjera radi, navest emo sljedee Poslanikove, salla
llahu alejhi ve sellem, rij ei: "Ima li iskrenih trudbenika za Dennet?
Naime, tako mi Onoga u ijoj j e ruci moja dua, u Dennetu su bi
jeli dvorci, neprestana svjetlost, tekua voda i bijeli cvjetovi." Ashabi
rekoe: "Mi smo iskreni trudbenici!" "Recite: 'Inallah! "', podsjeti ih
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellemY
POUKA SEDMA
ZNAENJE SI NTAGME J UTARJI POHOD
U navedenom hadisu stoji: "]edan jutranji pohod na Allahovu
putu . + " a to moe znaiti i borbu u trajanju od sahat-dva. tavie,
neki uenj aci smatraju da status borca na Allahovu putu ima onaj ko
porani u damiju, i onaj ko nou poe u damiju, i onaj ko opremi
gazi ju, i onaj ko uputi borcima korisne rij ei . . .
Ako se ovjek ne moe borit svojim ivotom, neka se bori imet
kom; ako ne moe imetkom, neka se bori verbalno, hvalei dihad na
Allahovu putu i usaujui ljubav prema pogibiji (postizanju ehade
ta), a kudei nevjernike, komuniste i bezbonike. I jo neto! Ko ni to
ne moe neka svoje srce potie na iskrenu namjeru s tim u vezi i neka
se bori protv poroka svoje due.
PRI PREMA ZA BORBU
ejhul-islam Ibn Tej mijja uspinjao s e na neko brdo u blizini Da
maska, pa ga neko upita: "Zato to ini?", a on odgovori: "Umiljam
da se neprijatelj sprema za napad, pa elim biti spreman za odbranu."
I to je svojevrsni samopoticaj na borbu.
43 Ibn Mada (4332), El-Bezzar (2591), Et-Taberani, u djelu MusneduHamijin (1421 ) i
Ibn Hibban (7381). Vidjet: Misbahuz-zudada, 4/265, i Silsiletul-ehadisid-daifa (3358).
74 /
AI D E L - KA R N I
MoJ NAJVEI ui TAK
Neko je upitao Halida b. el-Velida, radijallahu anhu: "U emu
si osjetio najvei uitak?" On odgovori: "Najvei sam uitak osjetio
u Bici na Jermuku, jedne veoma hladne noi, kad sam se probudio i
shvatio da je, premorena, sva vojska zaspala tvrdim snom. Probudio
sam svoju suprugu i upitao je: 'el li provesti nezapamenu no na
Allahovu putu i osj etiti uitak kakav se samo u Dennetu moe osje
titi?' 'elim', kratko je odgovorila. Rekoh joj: 'Onda ustani da uvamo
strau.' Ustala je, i uzeli smo abdest drhtei od hladnoe; borci su bili
umotani u pokrivae. Dok smo uvali strau, poela je padati kia, pa
sam neke ashabe umotavao u pokrivae a druge pokrivao. Tako m
Allaha, to je moj najvei uitak u ivotu!"
l 75
TEBI, KOJI SE R1JE
GRENI KI GRD
O musliman, proitajmo Allahove, delle anuhu, rijei o gra
du koji se nalazio uz more, o stanovnicima grada koji se nisu boj ali
Svevinjeg Aaha, Gospodara mora, niti su Ga veliali, niti su Ga se
stidjeli.
"I pitaj ih za gad koji se uz more nalazio kad oni propise o
suboti kie. I kd se subote pridravahu ribe su im, na oi nji
hove, dolazile, a kad se nisu pridravali - ribe im njihove ne do
laahu! Eto tako smo ih Mi na kunju stavljali zato jer su razvrat
inili! I jedna zajednica meu njima upita: 'Zto narodu savete
dajete kad e ih Allah unititi, ili e ih kaznom e so tkom kzniti?'
A oni odgvorie: ' Da bismo ispriku kod Gospodara vaeg imali i
da bi oni bogbojazni bili! ' Pa kad gd zaboravljahu ono ime su
opominjani bili, Mi bismo one koji su zlo zabranjivali spaavali, a
one koji su zlo inili velikom mukom bismo knjavai zbog onog
to su gjeili! A kad su se uzoholili spram onog to im zabranjeno
bi, Mi rekosmo: ' Budite majmuni prezreni! "' (l-E 'raf, 1 63-1 66)
Kur'anski nain izlaganja predivan je, zapanj uje. Ovdje Allah,
delle anuhu, govori o gradu koji se nalazio uz more. U njemu su i
vjeli Izraeliani koji su inili razne grijehe, nijekali su Allahove darove,
zapostavljati navraanje na dobro i odvraanje od zla, prelazi granice
76 / AI D E L - KA R N I
doputenog . . . Njima je Svevinji Allah zabranio ribolov subotom iz
samo Njemu poznate mudrost. A su, prezreni i niski, nainili rukavce
subotom kako bi ribu koja zaluta u te iste rukavce mogli lovit nedje-
. ljom, elei tako prevarit Uzvienog Allaha, smijui Mu se i tjerajui
egu s Nji, a nisu osjetli da ih Alah na taj nain samo priblava kazni.
I zaista, subotom bi ribe prolazile kroz iskopane rukavce, pa bi ih
Izraeliani zatvorili i ribu lovili nedjeljom. Zbog toga su se podij elili
u tri zajednice.
UESNI CI
Prva zajednica bili su uesnici u tom zlu. Oni su slini dananjim
grenicima dokoliarima koji mnotvo grenika pravdaju govorei:
"Kuda svi, i t za njima!"; "Koga ne moe pobijediti, pridrui mu
se!"; "llah j e milostiv!" Takvi ne razmiljaju, nemaju dostojanstvo,
niti se stde Allaha. Zapravo, njihova su srca sutinski mrtva, iman se
rasplinuo iz njih, pokuavaju ismijati Sveznajueg Allaha, a On njih
poruzi izvrgava.
PAS IVNI
Druga zajednica jesu oni pasivni, ive za koru hljeba i prehra
njuju porodicu. Takvi su, sjedei u svojim domovima, govorili: '"Z
to narodu savete dajete kad e i Ala unititi, ili e i knom
esotkom kniti?"', tj . oni su svakako propali, pa ih pustite; Bogu
Boije, caru carevo, nemate vi nita s njima, Allah vas nee pitati o
onome to oni rade, vodite rauna o svojim dj elima. Ovi su bili nega
tivci koji e odgovarati na Sudnjem danu zbog zapostavlj anja institu
cije navraanja na dobro i odvraanja od zla.
/ T
ONI KOJ I SU OSUIVALI ZLO
I trea zajednica jesu ljud koje je Svevinji Allah prosvijetlio upu
tivi ih na istinsko poimanje kelmei-ehadeta. Oni su nosioci posla
nice, pobornici vjenog ivota, pa im je Svemogui Allah dao svjetlo
na ovom, i dat e im nur i na buduem svijetu. Osudi su grenike:
"Dosta je! Prestanite, zabludjeli! Kazna e nas sve snai!"
I ta je bilo? Allah, delle anuhu, poslao je kaznu: pretvorio ih
je, grenike, stanovnike tog obalskog grada, u majmune i svinje, zbog
toga to su se odali grijesima, nisu se bojali Gospodara i Nj egove sile,
a strah od Gospodara temelj je islama i sastavni dio vjerovanja.
STRAH OD ALLAHA
Nuh, alejhis-selam, obratio se svom narodu: '"
t vam je, zato

se vi ne nadate Aaovoj kazni, pa, On vas postepeno stara?! Z
ne vidite kko je jedna iznad drugh Aah sedmera stvorio nebesa,
i uinio Mjesec na njima svetlom, a Sunce uinio svetiljkom! "'
(Nuh, 1 3- 1 7)
STI D OD ALLAHA
Ebu Bekr, radijalahu anhu, jednom j e prilkom poruio: "O ljudi,
stidite se Allaha istinskim stidom! Tako mi Allaha, pored Koga nema
drugog boga, ja iz stida od Uzvienog Allaha pokrij em lce odjeom
dok obavljam fzioloku potrebu!"
Zar se oni koji skrnave svoju ast, nude pogledima svoju kerku,
suprugu, sestru ne stide Svevinjeg Aaha?! Zar se oni koji izlau
opasnosti svoje vj erovanje druei se s besposliarima, grenicima
ne stide Allaha, a usto jo zapostavlj aju skupne namaze u damiji i ne
itaju asni Kur'an?! ta je njihovo opravdanje pred Allahom?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Stidite se
Allaha istinskim stidom! A stidjeti se Allaha istinskim stidom znai paziti
78 l
AI D E L - KA R N I
na glavu i ono to ona shvata i stomak i ono to on sadri. A ko se bude
sjeao nedaa sustegnut e se od ovosvjetskih ukrasa. 4
Kad se osar, znaj da te Jedini vidi, pa sebi reci:
"Kad nemir nutarji sred tmine pone da te prati,
I dua te tvoja grjehu stane zvati,
Boijeg pogleda ti se postidi
I kai dui svojoj: Tvorac tmine mene vidi. "
I ZJAVE DOBRI H
Er-Rebia b. Husej m plakao j e toliko da s u nj egova rebra skoro
iskoila iz tijela, i rekao je: ''Allah me, inallah, nee pozvati na odgo
vornost zbog nemorala j er ga nikad nisam uinio."
Imam El-Buhari imao je obiaj rei: "Nikad nisam slagao, niti
sam, otkad sam saznao za pogubnost ogovaranja, ogovorio ijednog
muslimana."
Ovi su ljudi ivjeli radi Allaha i umrli radi Nj ega; a meu nama
su ljudi koji nisu spoznali Allaha: j edu hranu, koju Allaha daje, udiu
zrak, koji Allah stvara, pij u vodu, koju Allah stvara, a potom Mu se
suprotstavljaju javno inei grijehe.
KOJ U JE ZAJ E DNI CU ALLAH SPAS I O?
Dakle, Allah, delle anuhu, spasio j e one Izraeliane koji s u od
vraali od zla, dok j e prvu zajednicu unitio. A glede druge zajednice,
koja j e govorila: "Zato narodu dajete savete kad e ih Aa uni
titi", evidentna su razliita miljenja komentatora Kur'ana, pa ipak
se ini da su i oni uniteni.
U navedenim ajetima sure El- E'raf sedam je pouka.
44 Ahmtd (3662) i Et-Tirmizi (2458). Vid jeri: Mikatul-mesabih (1 608). H adis je autentian.
/ 79
POUKA PRVA
NAVRAANJ E NA DOBRO
I ODVRAANJE OD ZL
Mi smo ummet koji opstaj e samo uz instituciju navraanja na
dobro i odvraanja o zla. Ako ja, pisac, i ti, italac, zapostavimo ovu
instituciju, zacijelo emo dopasti ponienja: "Prokleti su never
nici sinova lsraila jezikom Davuda i Isaa, sina Me:jemina, jer su
obijesni bili i ganice svakog zla prelazili! Jedni drge od runih
stvari nisu odvraali, a i sami su ih radili. Ogvno je to kako su po
stupali" (El-Maida, 78, 79). U hadisu stoji sljedee: "Pijanji su na
rodi stradali zbog toga to su jedni druge odvraali od runih djela, ali bi
potkraj dana opet zajedno jeli i pili. Poto su tako postupali, Allah ih je pre
tvorio u majmune i svinje. "45 Rije je o Jevrejima. Nj i h j e Allah ponizio
onako kako historija ne pamti, tavie, u svakoj ih je obj avi prokleo, i
jezikom Davuda i I saa, sina Merj emina.
Esu BEKR, RADIJALLAHU ANHU, TUMAI
KUR
'
ANSKI AJ ET
Tu j e i predanje u kojem stoji da se Ebu Bekr, radijalahu anhu,
popeo na minber i rekao: "O lj udi, vi Allahove, d7elle anuhu, rijei:
'O vjernici! O duama svojim v se brinite! Ao ste na Pravoj stazi,
onaj zalutali nee vam nakoditi . . . ' (El-Maida, 1 05) pogreno shva
tate.
uo sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, da govori: 'Kad

ljudi vide zlo, pa ga ne suzbiju, blizu je vrijeme da ih Allah sve kazni.
Znaenje j e: kad vide zlo pa ga preute, i to prepuste zvaninim in
stitucijama za osuivanje zla, skidajui sa sebe odgovornost i ivei
45 Ebu Davud (4336), Et-Tirmizi (3047) i Ibn Mada (4006).
46 Ahmed (1 , 1 7, 30 i 31), E bu DavuJ (4338), Et-Tirmizi (21 68 i 3057) i I bn Mada (4005).
Vidjeti: Mikatul-meabih (51 42).
kao negatvci, tada oekujmo da Svemogui Allah kazni i dobre i zle,
one koji popravljaju stanje i one iskvarene, i da ih prokune kao to je
prokleo prijanje narode.
OMER, RADIJALLAHU ANHU, NA SAMRTI
Zanimljivo j e da su uenjaci ehli-sunneta u svojim djelima naslo
v poglavlje Vladar pravovemih Omer b. el-Hatab navraa na dobro i
odvraa od zla u smrnim mukamaY
Nakon to j e uboden, na prvom rekatu, dok j e krv curila iz nj ega,
a iz nj egovih oiju kapale suze, pitao je: ''esam l obavio namaz?",
jer je bio zaokupljen tie da sretne Allaha ne propustivi namaz; nije
se sjetio ene, ni poloaja, ni kue, ni dvorca, ni vlasti . . . Prisutni mu
odgovorie: ''llah e ti pomoi, obavi namaz!" I Allah mu je zaista
pruio Svoju podrku: Omer je zavrio namaz umirui, i jo je apu
tao: "uvajte namaz! uvajte namazi Bojte se Allaha glede namaza!
Nema udjela u islamu onaj ko izostavi namaz. Ko redovno obavlja
namaz, Allah ga uva; ko izostavlja namaz, Alah e ga upropastit."
Tada, na samrti, pojavi se neki mladi, nazva selam i osta gledajui
Omera odreeno vrijeme i poe. Meutim, Omer vidje da mladi
nosi odjeu koja je padala ispod lanaka, pa ga pozva: "Bratu, vrati
se! Podigni svoju odjeu jer e zbog toga biti bogobojazniji, a tvoja
e odjea biti ia!"
(Subhanallahl Dok umire, u tekim trenucima, u kojima ovjek
zaboravlja svoje voljene? Omer, radijallahu anhu, navraa na dobro i
odvraa od zla.)
Djeak, sin islama, odgovori mu: "Nagrado te Allah zbog svih
muslimana!"
47 Kad je uboden junak Omer (a junaci umiru kao ehidi), krv je iz njega potekla kao voda
iz mjeine, a on nije kukao, ve je kroz suze govorio: "Kamo sree da me majka nije
rodila! Kamo sree da nisam ivio! Kamo sree da nisam bio halifa!" Eh, blago tebi,
vladaru pravovjernih, kamo sree da ummer opet doivi vladavinu poput tvoje!
/ 8
OBRAANJ E NA DENAZI
I kad su Omera, radijallahu anhu, umotati u kefne i postavili ga
da mu klanjaju denaza-namaz, Aija ree: "Tako mi Alaha, elim
na ahiret oti s djelima poput Omerovih! Znajte, blagostanje islama
zavrava se sa smru Omerovom! "
OsvRT NA HADI S
Kad se radi o instituCiji navraanja na dobro i odvraanja od zla,
t je poznati hadis: "Ko vidi zlo neka ga promijeni silom, a ako ne mogne
silom, onda neka to uini rijeima; ako ni tako ne mogne, neka makar sr
cem prezre to zlo, i to je najslabiji oblik vjerovanja. "48 Zapitajmo se: ima li
imalo imana ovjek koji se kree po j avnim mjestma i vidi zlo, pa ga
ne osuuje n srcem, u najmanju ruku! Zaista, neki se ljudi razbole i
srce im puca od boli kad vide ega je sve dopao ovaj ummet.
48 Muslim (49), Ahmed (1 0766, 1 1 065 i 1 1 1 00), Ebu Davud (1 1 40), Et-Tirmizi (21 72) i
neki drug muhadisi.
.
82 /
A l D E L - KAR N I
POUKA DRUGA
PRAVI L POZIVANJA U I SLM
Povratak islamu intenzivirao se, pa, svi se vratimo Allahu, delle
anuhu. Obaveza onih koji pozivaju u islam jeste da se prema ljudima
lijepo ophode jer Svevinji Allah kae: "A ti Pt Gospodara svog
pozovi mudrou i savetom lijepim o . " (En-Nahl, 1 25)
Duni smo bit blagi i samilosni prema ljudima! Je l ispravno da
se izdvojimo u damijama, a ljudi srljaju u propast i ine svakoj ake gri
jehe? Ne bojimo l se da e i nas, dok smo u kuama, sustii njihovo
zlo? Oito je da se s tm u vezi moramo povesti za Vjerovjesnikom,
sallallahu alejhi ve sellem, o kome je Sveznajui Allah rekao: "S m
lou Allahovom ti si njean prema njima! A da si namrtena ela
i tvrda srca, oni bi od tebe bro otili . o . " (Alu Imran, 1 59). Takoer,
veli: "Ako ljepe zbori od onog koji Allahu poziva . " (Fussilet, 33).
Razne skupine ljudi pozivaju u svoje obiaje, stranke i zakone, pa za
to mi ne pozivamo Svevinjem Allahu!
}AKUB I j USUF, ALEJ HI MUS- SELAM
U predanju stoji da su meleki plakali s Jakubom, alejhis-selam,
kad je oplakivao sina Jusufa. A Omer, radij allahu anhu, predvodio bi
sabah-namaz i plakao uei Allahove rijei: . . . a meni samo lijepo
strljenje ostaje . "' Gus uf, 1 8), pa bi i dematlije plakali s Omerom.
Otac i sin bili su odvojeni dugih etrdeset godina, ali ih to nije
navelo na grubost u pozivanju u islam.
Nakon govora o Jakubu, Allah nam govori o nj egovu sinu: "I
doe jedan karavan pa vodonou poslae svog i on spusti vedro
svoje o o e " ausuf, 1 9). Jusuf je bio u nemilosrdnoj pustinji, oko njega je
bila samo divlja, meutim Svemogui Allah uinio j e da naie zaluta-
/ 83
li karavan, jer je putovao prema Palestini, pa je, Allahovom mudrou
i voljom, zalutao. Bio je to karavan koji e spasit budueg poslanika
Jusufa. Allah uva koga hoe od robova Svojih. Uenj aci su zapisali
izj avu jednog dobrog ovjeka: "Zapazio sam vrapca kako svaki dan
odnosi komadie mesa i hljeba iz smea i nosi ih na osamljenu palmu.
Otiao sam provjeriti o emu je rije, tim prije jer sam znao da vrapci
ne prave gnijezdo na palmi. Uspevi se, vidio sam gnijezdo u kojem
je bila slijepa zmija, kojoj je vrabac donosio hranu. Eto, Onaj Koji j e
toj slijepoj zmiji potinio vrapca jeste Onaj Koji je dao da se pojavi
karavan i spasi Jusufa."
HALI D I I KRI MA
Ovaj asni ashab Halid sin je Velida b. el-Mugire. Predvodio je
stotine bitaka, mnogo se rtvovao za islam, ulagao svoj trud i vrijeme
radi uzdizanja kelimei-ehadeta. A !krima, radijallahu anhu, potomak
je Ebu Dehlov, prisustvovao je Bici na Jermuku. Neposredno prije
boja, kad su se susrele vojske, islamska i nevjernika, istna i zabluda,
ovaj se asni ashab okupao, obukao kefne i rekao svojim saborcima:
"Ostavljam vas Allahu na uvanje, iji se emanet ne moe izgubiti!
Imate li ta poruiti Resulullahu, sallallahu alejhi ve sellem?" Vojnici
rekoe: "Prenesi mu selam od nas." I on isuka svoj ma i poe se bori
ti, te bi teko ranjen . . . Kad je izdisao, donjeli su mu vodu, na ta samo
ree: "Neka se napiju drugi ranjenici." Ali su drugi ranjenici odbijali
napiti se sve dok se ne napije !krima. Vodonoe su opet njemu odni
jeli mj einu s vodom, ali su ga zatekli mrtva. I kako je iao od jednog
do drugog, u drugom krugu, vodonoa je naao da su svi preanji
ranjenici preselili na ahiret, pa je glasno zaplakao i, bacivi posudu s
vodom, zamolio: "Alahu, napoji ih s dennetskog izvora, jer su se
borili na putu Tvom! Alahu, uvedi nas u Dennet s njima!"
84 j
A l D E L - KAR N l
Oni su bili Resulullahovi, sallallahu alejhi ve sellem, uenici, a
on, kao uitelj, trpio je i podnosio, te je u potpunosti dostavio islam,
savren sistem ivlj enja.
PosLANI KOV,
SALLALLAHU ALEJ HI VE SELLEM, MORAL
Hvalei Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Uzvieni
Allah rekao je: . . . jer t si, doist, najljepe udi! " (El-Kalem, 4).
Zbilja, Vj erovj esnik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najljepe udi:
trpio je napade i uvrede svojih blinjih. Udarali su nj egove ukuane,
uznemiravali ga, grdili, hulili, is*rali iz doma . . . A on je naposlijetku,
kad je s velikom vojskom oslobodio Meku, upitao Mekance: "ta mi
slite, ta u vam sad uraditi ?" Pokuali su zaplakati i odgovorili su: "Bit
e plemenit, jer si plemenit, i sin si plemenitog ovjeka." On ree:
"Slobodni ste, u miru se raziite, Allah neka vam oporosti! "49
Allahu, daj Svom Poslaniku visoko mjesto i poloaj! Toliko je
bio dobroduan da j e Ehu Sufan stao ispred njega i plaui govorio:
"Nema boga osim Allaha! Allahov Poslanie, kako si samilostan, i
dobrostiv, i kako odrava rodbinske veze!" A to je bilo nakon to je
Ehu Sufan b. el-Haris, Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, amidi,
pobj egao s djecom u pustinju, jer je, ranije, vrijeao Boijeg Poslanika.
Alija b. E bu Talih, radijallahu anhu, u udu ga je upitao: "Ehu Sufane,
kuda bjei?" "Bjeim u pustinju, tamo emo ja i moja prodica umri
jet od vruine, gladi i ei", odgovori on. "Zato?", upita Alija. Ehu
Sufan odgovori: ''ko me se Muhammed domogne, sasjei e me."
"Vrati se u Meku i posvjedoi da je Muhammed Allahov poslanik, te
mu reci kao to su Jusufova braa rekla Jusuf: "Tao n A a,
49 Et-Taberi, u djelu Et-Tarih, 2/1 61 , El-Bejheki, u djelu
uabul-iman (18055), Ibn Hib

. ban, u djelu Es-Sikat, 2/56, i imam af, u djelu El-Umm, 7/361. Vidjeti: Sahihul-dami
(48 1 5).
KAKO UKROTI TI SVOJ E SRCE
/ 85
Allah je tebe nad nama odlikovao i mi smo doista zgrijeili! ' "' (u
suf, 91 ). Ebu Sufan j e posluao Aliju: vratio se u Meku, stao ispred
Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, nazvao mu selam te posvjedoio
da j e on Allahov poslanik i recitirao ajet: '"Tako nam Allaha, Allah
je tebe nad nama odlikovao i m smo doista zgijeili! "' Resulullah,
salallahu alejhi ve sellem, podie pogled, i suze oblie nj egovo presvi
jedo lice i natopie njegovu blagoslovlj enu bradu - a suze su dokaz
istinskog plaa, kako stoji u j ednom stihu. Samo j e prouio Allahove
rijei: '"Daa vam prijekora nee biti, Allah e vama oprostiti, On
je od svih samilosnih najsamilosniji! ' " (usuf, 92). Takav uspjeh u
pozivanju u odreenu ideju historija nije zabiljeila; nije zabiljeila ni
to da okorjeli neprijatelj lahko postane iskreni prijatelj .
BoI ] I POSLANI K - OLI ENJ E MUDROSTI
Jednog se dana pojavio neki ovjek i rekao: "Ja svjedoim da
nema boga osim Allaha, i priznaj em da si t i Allahov poslanik, te
se kajem zbog svih grijeha, ali se nikako ne mogu sustegnuti od
bluda!" Ashabi skoie htijui ga kazniti j er se nedolino i nemoral
no ponaa pred Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem.
"Ostavite ga", zapovijedi Vj erovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, a
njega pozva: "Sjedi do mene! " Poto ovjek sj ede pored Poslanika,
on na nj egovo rame stavi svoj u blagoslovljenu ruku i blago ga upita:
"Bi li volio da tvoja majka poini nemoral ?" "Ne bih, tako mi Allaha",
odluno j e odgovorio ovjek. "Bi li volio da to uini tvoja sestra?", gla
silo je sljedee Poslani kove, sallallahu alejhi ve sellem, pitanje. "Ne
bih, tako mi Boga', ovj ek istovjetno odgovori. "A tvoja kerka?",
upita Poslanik. "Ne bih, tako mi Allaha", i ovaj put odgovori on. ':
ena?", podstae nj egove osj eaje Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem. "Tako mi Boga, ne bih volo da moja ena uini nemoral",
86 /
AI D E L - KA R N I
sada ve svjestan ta j e traio, odgovori ovj ek. Objanjavajui opa
snost nemorala, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, upita ga dalje:
': ta misli, bi li muslimani voljeli da se s njihovim sestrama i kerka
ma ini nemoral ?" "Boiji Poslanie, kajem se Alahu i spreman sam
se sustegnuti od nemorala!", sjetno ree ovj ek, pa Boiji Poslanik
stavi ruku na nj egovo srce i zamoli: ':llahu, uini neporonim njegov
sluh, i vid, i uini ga ednim/ "50 Znajui kako e ga navesti na pro
miljanje, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, postupio je na pravi
nain, pa je ovj ek krenuo Pravom stazom.
TA NAMA NEDOSTAJE?
Evidentno j e da nama nedostaje mudrosti, i samilosti, i saaljenja,
i lijepog nastupa . . . Pa, ipak, usredsreujemo se na pobone, one koji
ve posjeuju damije, koji su vrsti u islamu, a zapostavljamo obi
ni svijet koji nema veze s vjerom, svoje roake, komije, pa i djecu.
Ko e im, ako neemo m, ukazati na Pravi put?! Iako smo svjesni
sljedeih Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: "DaAllah tvo
jim uzrokom uputi jednog ovjeka, bolje ti je od nebrojenog blaga "51 ; "Po
svijetlio Allah ovjeka koji uje moje rijei pa ih zapamti i prenese onako
kako ih je uo, moda e ih onaj kome se one prenesu bolje razumjeti od
prenosioca "52; "Penesite od mene makar jedan ajet"53, ne postupamo
prema njima. I pamtimo, naravno, ajet u kojem Allah, delle anuhu,
kudi one koji skrivaju znanje i nijeu Allahove darove ne pozivajui
u vjeru: "One koji skivaju to to smo objavili od jasnih dokaza i
upute, nakon to smo to svijetu u Knjizi objasni, take Ala pro-
SO Ahmed (21 708), Et-Taberan, u djelima: Musnedu-amijin (1 066 i 1 523) i E-Mudie
mu! -kebir (!679 i 7759) te imam El-Bejheki, u djelu
uabu!-iman (541 5). Vidjet: Med

imeuz-zevaid, 1 /1 29.
Sl El-Buhari (2942_ 3009 i 3701), Muslim (2406), Ahmed (2231 4) i Ehu Davud (3661).
S2 Et-Tirmi (2657) i Ibn Mada (232). Vidjet: Mikatu! -mesabih (230).
S3 El-Buhari (3461)_ Ahmed (6450 i 6849), Et-Tirrzi (2669) i nek drugi muhadisi.
KKO UKROTI TI SVOJ E S RC E
/ 87
klin je, a proklinju i i prknitelji! Ne i one koji se budu pokajali,
dobri bili i javno to oitovali. Pa, ta u J a oprostiti! J a grijehe
pratami samilostan sam." (El-Bekara, 1 59, 1 60)
ZATO PODBACUJ EMO?
U pozivanju u vjeru podbacujemo zato to postoje ljudi koji javno
iznose imena greniki, grde i pred svijetom, javno i objanjavaju
opasnost od grijeha koje ine. I to je pogreno. Imam af spjevao je:
"Namjerava li savjet mi dati, ustranu me pozovi,
Pred drugima, dua moja savjeta ne voli.
Savjetuje li me pred drgima, to je kao da me eli koriti,
To mi nee biti drago sluati. "
Takoer, podbacujemo zato to nismo strpljivi i uporni kad se
radi o dostavljanju istne onima do kojih ona treba doprijeti.
Isto tako, nekada dobroinsto inimo na grub, osor, ljudima ne
prihvadjiv nain. Allah, delle anuhu, obratio se Boijem Poslaniku:
"S milou Alhovom ti si njean prema njima! A d si namrtena
ela i trda sra, oni bi od tebe bro otili . . . " (Alu Imran, 1 59). On
je, svjedoe predanja, najljepe postupao s ljudima. Derir b. Abdullah,
radij allahu anhu, veli: "Zaista, kad god bi me vidio, Allahov se Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, nasmijeio." Utsak Amra b. el-Asa, radijalla
hu anhu, bio je sljedei: "Pomislio sam da sam Vjerovjesniku, sallallahu
alejhi ve sellem, drai od Ebu Bekra i Omera koliko je gledao u mene."
I s POVIJ EST
Jedan daija kome je Svevinji Allah dao uspjeha u pozivanju u
islam, uviavnost i veliku mudrost5\ ispriao mi je sljedee: "U naem
54 "A kome je data mudrst, dato mu je dobro velio v " (El-Bekara, 269)
88 /
A I D E L - KAR N l
je gradu bio zloinac, u pravom smislu te rijei: prodavao je drogu,
sukobljavao se s policijom, posj edovao vatreno oruje, ivio u zavadi
s roditeljima, s rodbinom . . . Naprosto, zaboravio je na . Allaha i odao
se velikim grijesima, te je takav svijetu dosadio. Sinula mi je ideja: po
kuat u biti uzrok nj egove upute. Obavljao sam dobrovoljni nama7
u posljednjoj treini noi i skrueno molio Svemogueg Allaha da tog
ovjeka uputi. Poto sam ga odluio posjetiti, postio sam i dobrovolj
ni post, nadajui se da u se tako pribliiti Allahu, pa e mi ispuniti e
lju. Jo neto! Kupio sam mu poklon, jer poklon unosi radost u srce,
to je inio i Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i tako trebaju
initi muslimani. Odnio sam mu poklon i pokucao na vrata. Kad se
pojavio, nazvao sam mu selam i rekao: 'Vidim da si dobar ovjek . . . '
(Odakle e biti dobar ovjek, lice mu je bilo crnje od mrkle noi,
liio je na razbojnika. A, u tome je dobar metod i mudar pristup.
Primijetimo ovu doputenu aroliju - a postoji i ona zabranjena - na
smijeimo se u lice drugih ljudi, privijmo na grudi grenika da bismo
ga poveli u Dennet i da bi njihova djela bila na naoj vagi dobrih
djela. Grubu je rije lahko rei, elo je lahko namrtiti, nepromiljen
nije teko biti, to tjera ljude, i rui, a ne gradi; otuuje, a ne omiljava;
navodi na tvrdokornost, a ne na blagost. . . U tom su smislu slj edei
hadisi: "Zaista blagost ukrasi svaku stvar, a uistinu odsustvo blagosti po
muti svaku stvar "55; "Allah voli blagost u svim stvarima. "56)
"On me pogleda", nastavlja pripovjeda, "i upita: 'Poznaje li ti
mene?' 'Ne poznajem', odgovorih mu, 'ali sam te viao, pa nu ukai
poast i uzmi od mene poklon.' I on uze poklon. Nita mu nisam
rekao, odmah sam se vratio. Pomislih: ' Hvala Allahu, prvi je korak us
pio!' Nakon nekoliko dana, posjetio sam ga i zamolio: 'Tako ti Allaha,
posjeti i ti mene, jer sam te zavolio!' Obea da e doi, pa dogovori
smo vrijeme posjete. I on se zbilja pojavi. Bili smo sami; objedovali
SS Muslim (2594), Ahmed (23786 i 24287) i Ebu Davud (2478).
S6 EI-Buhari (6256, 6395 i 6927), Muslim (21 65), Ahmed (23570 i 24032) i nek drug mu
hadisi.
/ 89
smo i on ode. A ni ovaj mu put nisam prigovorio zbog grijeha koje
ini. Otiao je, a ja opet pomislih: 'Ovo je jo jedan uspjean korak!'
Prilikom naeg treeg susreta predloio sam mu: 'Posjetit u neke
svoje prijatelje u oblinjem selu i elim da poe sa mnom. ta misli
o tome?' On pristade. Nakon nekoliko dana, kad smo krenuli autom,
ja sam se, kroz suze, iskreno obratio Allahu da me nadahne iskreno
u i dobrim savjetima. Poeli smo razgovarati, i Allah je, iz Svoje
milosti i dobrote, uinio da neprestano govorim, ni sam ne znam
kako. On poe plakati. Sveznajui Allah dao je da u njemu proradi
uroena vjera i utjee na nj egovo ponaanje; pokrenuo sam nj egove
uroene osobine i pripadnost islamu. Razgovarajui s njim, izmeu
ostalog, rekao sam mu da ga pozivam u Dennet, da mu elim spas
od dehennemske vatre. Iznenada mi ree: 'Prui ruku! ' Zauen,
pruio sam mu ruku. On je stisnu i ree: ' Uzimam Allaha za svjedoka,
sve meleke i nosioce Prijestolja, a zatim i tebe uzimam za svjedoka da
se kajem Allahu i da nikad vie neu initi zlo! I, tako ti Allaha, pored
Koga nema drugog boga, sutra uj utro doi po mene da idemo zajed
no obaviti sabahski namaz u d7amiji!' Ispunio sam njegovu elju. A
ve sljedeih dana obavljali smo svaki namaz u damiji. Pomirio se s
iznemoglim roditeljima, a bio ih je zapostavio nekoliko godina. Uav
i u njihovu kuu, primij etili su dobrotu i svjetlost na nj egovu licu, pa
su povikali: 'Jesi l to ti, sine?' 'esam', ree on. Tada je, iz poniznosti,
izljubio oca i majku, u glavu i ruke, i su svi plakali od sree."
Eto, za neto nalik ovome neka se trude trudbenici! Neka nastoje
pozivati u islam onako kako je to inio Boiji Poslanik, sallallahu alej
hi ve sellem, koji e, ipak, s tim u vezi, ostati jedinstven primjer; on
je pridobijao svijet, ak i najljue neprijatelje, pa su prihvatali islam i
stajali u njegove redove.
90 l
AI D E L - KA R N I
POUKA TREA
I ZBJEGAVANJE SMUTNJI
Vjerovjesnik, sallalahu alejhi ve sellem, savjetovao je Ammara:
':mmare, utjei se Allahu od smutnji! " I Ammar bi to inio. U hadi
su stoji: "Blii se vrijeme kad e stado ovaca biti najvredniji imetak. Mu
sliman e ovce uvati po brdima i traiti kine predjele, spaavajui svoju
vjer od smutnje. "57 I ovaj se Vjerovj esnikov, sallallahu alejhi ve sellem,
nagovjetaj desio: mnogi su ljudi, doivjevi odreene stvari, poelj eli
da nikada nisu ivjeli ivotom kojim ive, i da obitavaj u na kakom
brdu, inei Allahu ibadet. A, ta uiniti? Treba li se povi i priznati
poraz? U Kur'anu stoji: "A da Aa ljude, jedne s d, ne sa
vlauje, Zemlja bi uzneredia se . . . " (l-Bekara, 251 ). Mora postojati
onaj ko e kazati istinu, ko e pozivati u Allahov put.
PREDZNACI SMUTNJE
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao j e: "Dvije skupine svog
ummeta nisam vidio: ljude koji nose bieve sline kravljim repovima i nji
ma biju ljude, i ene pokrivene, a otkrivene, otuene od istine i otuuju od
istine, ije s uglave nalik grba ma deve: one nee ni osjetiti miris Denneta. "58
Svjedoci smo postojanja ena koje svojim pokretima otuuj u ljude od
islama i odvraaju njihova srca od Allaha, mada neki uenjaci vele da
izraz mumilat, upotrij ebljen u hadisu, ima znaenje izazovnog hoda.
Danas djevojka izlazi iz svoje kue namirisana i dotjerana, zaboravlja
jui ta islam od nj e trai glede toga, i kao da govori: "Gledajte me!" A
kui se vraa natovarena Allahovim proketstvom, sauvao nas Allah,
jer je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio: "Bludnica je
57 El-Buhari (1 9, 3300 i 3600), Ahmed (1 0649 i 1 0861), Ehu Davud (4267) i neki drugi
muhadisi.
58 Muslim (21 28) i Ahmed (8451 i 9388).
/ 91
svaka ena koja se namirie i proe pored mukaraca, pa oni osjete njezin
miris. "59
Isto tako, t je i sljedee Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem,
upozorenje: "Po mukarce neu ostaviti veu smutnju od ena.
"
60
A lblis
je mnoge dobre uspio zavesti samo putem ena.
OBRAANJ E ENAMA
Koristim se ovom prilikom da se obratim enama, musliman
kama, majkama i sestrama, moda e do njih doprijeti moj savjet,
moda e razmisliti i shvatiti.
Bojte se Svevinjeg Allaha glede svoje asti i vj erovanj a, glede
drutva i Allahovih robova, vi ete biti pozvane na odgovornost zbog
smutnji jer dovodite u iskuenje!
Allahova robinjo, vjeruje li u Allaha!? Zato bespotrebno izlazi
i 7avodi mukarce?! Jesi li smetnula s uma Allahove, delle anuhu,
rijei: "I u kama svojim boravite, i divotu svoju ne pokzujte po
kzivanjem iz doba davnogpagnstva e e " (El-Ahzab, 33)
Aia, radij allahu anha, poslije smrti svog mua, Boijeg Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, mnoge je godine provela u kui, nije izla
zila bespotrebno. U tome se pomagala obavljanjem nonog namaza
na kojem bi ponavljala sljedei ajet: " . . . i zaustavite i, oni e zbilja
hiti pitani . . " (Es-Saffat, 24). A jednom je prilikom, po autentinom
predanju, od kasnog j utra do podne plaui ponavljala Allahove rijei:
. . . pa na nas Aa blagdati prosu i sauva n od patnje ogja!
Mi smo i prije Ala zazivali, On je Dobroinitelj, Samilosni! "'
(Et-Tur, 27, 28). A gdje je pri nama vjeni islamski odgoj?!
59 Ahmed (1 9212 i 1 9248), Ehu Davud (4173), Et-Timizi (2786) i En-Nesai (5126). Vid
jeti: Mikatu!-mesabih (1 065).
60 El-Buhari (5096), Muslm (2740), Ahmed (21239 i 21 322), Et-Tirmi?i (2780) i neki
drugi muhadisi.
92 /
AI D E L - KA R N I
ENA ODGAJATELJ I CA
Trebalo bi da muslanka obrati panju na to da bude odgaja
teljica, prije svega, u svojoj kui i izvan nj e. Svevinji Allah kae: "O
verici, uvajte sebe i porodice svoje od Vatre ije e grivo hiti
ljudi i kamenje, nad njom melek, strog i estok, bit e, Allahu
oni neposluni nisu u onom to naredio im je, i koji e uiniti to
nareeno njima je. " (Et-Tahrim, 6)
HANSA
Hansa je, prema predanju, dala etiri sina na Kadisiju, dala im je
obui ke fne i namirisala i, pa im se obratla: "Ostavljam vas Allahu na
uvanje,
iji se emanet ne moe izgubit! Ne elim da mi se vratte ivi,

elim da poginete, da me Allah poasti vaom pogibijom na Njegovu
putu!" I kad su svi izginuli, ona se samo osmjehnula i izjavila: " Hvala
Aahu, Koji me poastio njihovom pogibijom u borbi na Allahovu
putu!" Divne l majke, divne l muslimanke i velikog li odgoja!
ALIJA I FATI MA, RADIJALLAHU ANHUMA
Alija, radijallahu anhu, hto j e zaprosit Fatmu, pa je uao u Vjero
vjesnikovu, sallallahu alejhi ve sellem, sobu, a se postidio. Boiji Posla
nik preduhitrio ga je pitanjem: "
ini se kao dasi doao zaprositi Fatimu!?"

"Da", odgovori Alija. "Ima li imetka?", upita ga Resulullah, sallallahu
alejhi ve sellem. Alija odgovori: ' 'Tako mi Aaha, nemam nita!"
(Alija b. Ebu Talib nema imetka za enidbu! Da, imetka nema, ali
ima vrst iman, ispravno oitovanj e tevhida, istinski svjedoi da nema
boga osim Allaha, i imat e dvorce u Dennetu, i predivna prostran
stva, i bae . . . )
/ 93
Poslanik, sallallahu ale j hi ve sellem, upita ga: "Gdje ti je hutamijski
pancir? Donesi ga. " Alija je donio pancir, sav oteen, nije vrijedio ni
dva srebrenjaka, pa je to bio nj egov mehr, udadbeni dar Fatimi, radi
jalahu anha, i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, skopio je brak
izmeu njih.61
Muhammed Ikbal o Fatimi j e spj evao sljedee stihove:
"
ija kerka je ona?
ija supruga je ona?
ija majka je ona?

Ko od ljudi veliini njenoj ravan je?
Otac njezin najasnije poslanik je.
Dibril ju je tevhidom odgajao.
A o njenom muu Aliji ne pitaj nita,
Sjeti se samo da desnica njegova to sabljom je vitlala, o Fatimi je brinula. "
Boiji Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, posjeto je svoju ker
ku i zeta jedne noi - svjedo njegova lica razbilo je tminu - kad su
spavali, pa se Fatma pokua opravdat: "Boiji Poslanie, mljela sam
brano i mnogo se umorila, a i mela sam kuu i isprljala odjeu . . . Mo
e li nam nai slukinju?" Nakon nekoliko dana, Vjerovjesnik, salla
llahu alejhi ve sellem, posjetio ih je, i ovaj put nou, te rekao: "
elite li
da vas uputim na neto bolje od posjedovanja sluge?"
(Mogao j oj j e dati zlata, srebra, nai slukinju i mnogo tota dru
go, a joj je elio Dennet, htio je da zaslui da na Kijametskom danu
jae na devi od zlata, iji je ular od zlata, da joj svijet pravi prolaz jer je
estita Poslanikova, sallallahu alejhi ve selem, kerka . . . )
Na ovo pitanje njih dvoje odgovorie: "elimo, Allahov Poslan
e!" On ree: "Kad legnete, trideset i tri puta recite: 'Subhanallah g tri
deset i tri puta recite: 'Elhamdulillah g pa onda trideset i etiri puta recite:
'llahu ekber! ' To vam je bolje od sluge.
Z
61 Ebu Davud (21 25), En-Nesai (3375 i 3376) i Ibn Hibban (6945). Vidjeti: Medieuz
zevaid, 4/283.
62 EI-Buhari (31 1 3, 3705 i 5361), Muslim (2727), Amed (840 i 1 145) i neki drug muhadisi.
94 l
OTAC SE OBRAA KERKI NEPOSREDNO PRI JE SMRTI
Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, pribliio se smrtni as,
i Fatima se nadvila nad njegovim tijelom, plaui, pa je on obradova:
"Ti e pra doi za mnom! " A tada je Fatima jo vie plakala, znajui
da njen otac, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, nee prebolj eti t
bolest. Ree joj: "Pii blie, kerko! " Kad mu se pribliila, apnuo joj
je: "Bi li bila zadovoljna kad bih ti rekao da si ti najbolja ena na svijetu! "
6
3
I ona se tada samo osmjehnu.
Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, supruge, nj egove kerke,
iskrene i dobre vjernice primjer su uspjenog odgoja.
ZATO SMO OVAKVI ?
Zato razgoliavanje, emu pokazivanje ukrasa, zbog ega su
protstavljanje hidabu, zato krenje Allahovih propisa . . . ?! Uzveni je
objavio: "Z oni z paskom presudom ude?! Pa ko je taj ko je od
A a sudac bolji ndu koji to veruje?" (l-Maida, 50) Gdje
se izgubila bogoboj aznost, kad se ene otkrivaju gdje god stgnu!
PLAENA DA ZAVEDE
Uenjaci s u naveli da j e ivio neki dobri, iskreni ovjek, pa s u se
razvratnici zakleli: "Tako nam Allaha, zavest emo ga!" Angairali su
prostitutku i platili joj: "Toga i toga pobonj aka navedi na blud, u mr
kloj noi, kad vas niko ne bude vidio! " I ona pristade pa ga pozva na
nemoral. Kad je vidio njeno lijepo lice, pobonjak je skrenuo pogled i
upozorio je: "O lijepa eno, boj se rasplamtjele vatre, nemoj dopustiti
da tvoje lice gori u Dehennemu!" Taj nj egov savjet duboko se ure
zao u njeno srce, pa je zaplakala i vratila se Allahu.
63 EI-Buha (3624), Musl (2450), Aed (25874) i nek dru muhadisi.
/ 95
SAVJ ET .
O muslimanko, ti kojoj je Alah dao ljepotu, ednost i std, uvaj
se od dehennemske vatre i njene vreline! Allah, delle anuhu, gre
nicima je postavio Dehennem kao zasjedu i zaprij etio im velikom
kaznom. Zna li da e hrana u Dehennemu biti plodovi drveta zek
kum, a pie gnoj dehenemlija? Pa, treba li sebi dopustiti da to bude
tvoj kraj poslije igre, zabave, zavoenja, ustajanja protiv Alaha? Prii
l da sebi dopust takv propast?
KAKo s E ODGOJ I TI ?
Odgaj ati s e treba, a kako? Kako postii strah od Svevinjeg
Alaha i ostvariti nadu u Nj egovu milost? To e se ostariti ako se
naviknemo na obavljanje namaza, noenje hidaba, injenje zikra, i
tanje knjiga islamskog sadraja, sluanje predavanja, ako ostvarimo
stalnu vezu s Jedinim . . .
96 /
AI D E L - KA R N l
POUKA ETRTA
RASPUSAN IVOT
Mnogi su ljudi mrtvih osjeaja, robuju svojim strastima, stomaku
i spolnom organu: jedu, piju, igraju, sluaju zabranjeno, itaju nepri
mjerene asopise, a zapostavljaju damiju i asni Kur'an. Takvi su u
potpunosti mrtvi, jer Allah, delle anuh u, kae: "Z misli da zbilja
veina njih uje i umuje? Oni su kao stoka, ak su skenuli i dalje
s Pt pravog!" (El-Furkan, 44)
Koliko samo zabranjenih pogleda upute! Koliko samo zabranje
nih djela poine! Koliko esto srde Svemogueg Allaha, Gospodara
nebesa i Zemlje! Allah je rekao: "A z Dehennem Mi smo dine i
ljude mnog storili, oni srca i pameti imaju, a njima ne razmi
ljaju, oni oi imaju, ali njima ne gedaju, oni ui imaju, ali njima
ne sluaju! Oni su kao stoka, pa i gri! Eto, t su nema." (El
E'raf, 1 79)
No, ipak, jo u njima ima uroene vjere, jo su spremni na poka
janje, jo u njima tinja ar za iskrenim ispovijedanjem islama . . .
I hvala Allahu, mnogi su poli Pravim putem, nakon to su bili
potonuli u sve poroke, ali nisu nali smiraj u njima.
I to je sahva, islamsko buenje, koje je prisutno. Svijet se odao
svakojakim porocima i osjetio propast, ne nalazei smirenost osim u
Allahovu okrilju. A moe li onaj ko izgubi Allahovu podrku osjetiti
slast u bilo emu, i ta gubi onaj ko spozna Allaha?!
Na takve se odnose Allahove, delle anuhu, rij ei: "Svetlost
nad svetlom! Allah upuuje svetlosti Svojoj kog On hoe . . " (En
N ur, 35) . Sveznajui ih je Allah uputo, poeli su obavljati namaz,
skrueno, plau i kupaju se u suzama pokajnicama: " . . .i onima koji,
kad grijeh kav urde, i sebi nanesu nepravdu, Allaha se sjete i
oprost z grijehe svoje mole. A ko e dr grijehe oprostiti ako ne
Allah?! A t u zlo svesno ne srljaju! " (Alu Imran, 1 35)
/ 97
No, ipak, postoje i oni mladii i djevojke koji su se okrenuli od
istine: "N a pusti one koji ver svoju z ig i zabav uzimaju, i kje
je ovozemajsk ivot sasvim obuzeo e e e " (El-En'am, 70)
Naalost, mnogi ljudi ive samo radi svog tjela, ele samo tjelesni
uitak, odlaze na ljetovanja gdje gledaju golotnju i potpuno se predaju
uicima, a zapostavljaju duevnu stranu, pa se izlau velikoj propast.
SABI T EL- BUNANI
Ovaj je ovj ek bio veliki hadiski ekspert. Strahujui od Alahove,
delle anuhu, kazne, toliko je plakao da je izgubio vid na jedno oko.
Njegovi mu drugovi rekoe: "Poi emo izvan Horosana da vidi ze
lenilo i rijeke, pa e ozdravit." Odveli su ga, i on je vidio raskone
horosanske bae i tekue rijeke, pa je, vidjevi tu ljepotu, zaplakao i
sj etio se Denneta. Nakon povratka u Basru, upitali su ga: "Jesi li se
proveo na izletu?" "Jedino to me zadivilo, tako mi Allaha, bilo je to
to sam vidio staricu da kanja duha-namazi", odgovori Sabit.
Zbilja, postoje ljudi koji raskone dvorce, moderne zgrade i ukra
ene kue doivljavaju na isti nain kao to doivljavaju i neto beza
zleno, jer imaju na umu Dennet, ija je irina kao irina nebesa i Ze
mlje. A koliko god uivali na ovom svijetu, nesumnjivo emo se vra
titi Gospodaru: "Potom e oni biti vraeni Aahu, svom istinskom
Gospodaru. Doista, Njemu presuda pripada, i On najbre obraun
svia!" (El-En'am, 62); "Svi to su na nebesima i na Zemlji doi e
si oni Svemilosnom kao robovi. On ih ve sve obuhvata i njihov
brj sasvim zna. " (Merjem, 93, 94)
ODLUNOST MLADI H
Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve selem, uao j e u damiju,
popeo se na minber i upitao ashabe: "Hoemo li se nevjernicima
98 l
A D E L - KA R N
Kurejijama suprotstavit na Uhudu i emo ih doekat u Medini?"
"Doekat emo i u Medini", povikae ashabi. Na to iz posljednih safo
va skoi neki mladi i ree: "Boiji Poslanie, nemoj m uskratt pr
da zasluim Dennet! Tako m Allaha, pored Koga nema drugog boga,
ja u, zbilja, biti dennetlija!" ''A ime e zasluit Dennet?", upita
ga Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. Mladi odgovori: "Dvjema
osobinama: volim Allaha i Njegova Poslanika, i bit u postojan u bor
bi." Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, oi zasuzie i on ree: "Ako
si iskren prema Allahu, On e ispunit tvoju elju."64
EHI D ABDULLAH B. AMR EL- ENSARI
No uoi Bitke na Uhudu ovaj j e ashab sanjao da e prvi pogi
nuti, odnosno da e biti jedan od prvih koji e poginuti u bid, pa je
probudio svoje kerke i oprostio se od njih: "Ostavljam vas Allahu na
uvanje, iji se emanet ne moe izgubiti! Sanjao sam da u sutra prvi
poginuti. A ti, o Dabire, pazi na sestre!"
Idui za ostvarenjem sna, Abdullah, radijallahu anhu, iz kue je iza
ao u rano svitanje, zadovoljan i sretan kao budui denetlija. I zaista,
kad se zapodjenula borba, smrtno je ranjen, te je nedugo zatim preselio.
Kasnije je doao njegov sin i poeo plakati, a Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, samo ree: "Plakao ti ili se sudrao od plaa, njemu su
meleki, tako mi Onoga u
ijoj je ruci moja dua, krilima pravili hlad sve dok

niste ponijeli njegovo tijelo. "65 Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
takoer se obratio Abdullahovu sinu Dabiru: 'Tako mi Onoga u
i
joj je rci moja dua, Dabire, zaista je Allah razovarao s tvojim ocem bez
posrednika i rekao mu: 'Robe Moj, poeli, dat u ti! ' '
elim da me vrati na
dunjaluk kako bih o et o nuo u Tvome! ', rekao je tvoj otac. Allah mu je
64 En-Nesai (1 953), Abtlurrezzak (6651 i 9597), Et-Tabcrani (71 08), EI -Hakim (6527) i
EI-Bejhcki (6608).
65 EI-Buhari ( 1 244, 1 293 i 281 6), Muslim (2471 ), Ahmed ( 1 3775 i 1 3883) i neki dlUgi mu
hatlisi.
/ 99
odgovorio: 'Sebi sam stavio u obavezu da nijedan ovjek nee biti vraen na
dunjaluk. Poeli neto drugo. ' Abdullah ree: 'Gospodaru, onda izvijesti one
koji su ostali o naem poloaju. ' I Allah, delle anuhu, objavio je: 'N e sra
traj n mm one koji su n Allahovu putu poginuli! Oni su
ivi, i kod Gospodara svog opskbljeni + o ' Vlu Imran, 1
6
9
).

I ve sljedeeg dana uivao je kod Allaha, Jedinog: "O t duo sr
rena, vrati se svome Gspoda zadovoljna, a i On zadovoljan tobom,
pa ui medu robove Moje, ui u Dennet moj! " (l-Fedr, 27 -30)
EMU TEI EJ HUL- I SLAM
Vladar j e ponudio ej hul-islamu Ibn Tejmij ji: "eli li udio u vla
sti?", na ta mu je on odgovorio: "Tako mi Allaha, ne elim tvoj u
vlast, niti vlast tvoga oca, niti vlast tvojih predaka! elim Dennet,
ija j e irina koliko nebesa i Zemlja."
PORUKA MUSLI MANI MA
O muslimani, neka vas ej tan o Allahu ne prevari i neka vas ni
poto ne obmane uicima, lj epotama, provodima, odmorima, jer sve
e se rasplinuti, a ostaje samo ono to u Allaha je. U stihovima stoji:
"Ovaj ti svijet divnim se pokazuje, a ti ne zna ta u njemu se krije,
uvaj se, uvaj se, njegove prijetnje skrivene

.
ivot je sladak svim pokoljenjima, i on raa u svima elje,
A smrt, jedno za drugim stie i u nitavilo ih odvodi.
Radi za kuu sutranju iji uvar je Rid van,
Gdje komija Ahmed e ti biti, za kuu koju sazdao je Rahman
.
U svijetu tome dvori su od zlata, a od mis ka zemlja je,
Tamo umjesto trave afan raste. "
66 Et-Tirmizi (3010), Ibn Mada ( 1 90 i 2800) i El-Hakim (4914). ViJjcti: Mikatul - mesabih
(6246).
100/
AI D E L- KA R N I
POUKA PETA
KAZNA ZA GRIJ EHE
TVRDOA S RCA
Jedna od najveih posljedica injenja grijeha jeste to da Svemogu
i Allah zapeati naa srca i uini ih tvrdokornim. O Jevrejima Allah,
delle anuh u, kae: "Potom srca vaa otdnue, kao kamen, i jo
tva postadoe " (l-Bekara, 7 4); "A, zbog tog to su zavet svoj
ki, Mi smo ih prokleli i da im srca kamena budu, Mi smo uini
li! A on su rijei iz mjesta njihovih izostavljali e e " (l-Maida, 1 3). I
kako da ne otvrdne srce onoga koji se igra, zabavlja i oda ejtanskom
glasu! Je li mogue da ne otvrdne srce onoga ko zapostavlja skupni
namaz, kao i ono srce koje ivi isto materijalistikim ivotom?! Takvi
imaju samo muslimansko ime i muslmani su po opredjeljenju, a od
islama praktino nita nemaju.
Znamo da nas, muslmana, ima vie od milijardu, ali:
"Peanim zcima i kameniima ne zna se broj,
A ako razmisli, nai e da duh nemaju svoj. "
NERED U DRUTVU
Na svakom koraku vidimo ruenje porodica, kidanje rodbinskih
veza, neposlunost prema roditeljima . . .
NEDOSTATAK BLAGOSLOVA
Allah kanjava zbog injenja grijeha time to umanjuje blagoslov
u imetku i porodici; moe biti puna kua djece, ali u njima nema
KAKO U KROTI TI SVOJ E S RCE j 101
blagoslova, odnosno moe se desit da ovjek ima novca tolo da ga
nema gdje ostavit, ali od njega nema mnogo koristi.
ODUZI MANJE S LASTI IVOTA
I ovo je kazna za grijehe! Desi se da Allah ovjeku, zbog grijeha
koje on ini, oduzme svj etlo kojim sija njegovo lice. Imam Malik sa
vjetom se obratio imamu
afju: ''Vidim na tebi svjetlo i pronicljivost,

pa nemoj dopustiti da t to Allah oduzme zbog grijeha!" A jedan je
ovjek izjavio: "Pogledao sam u ono to nisam smio pogledat, pa
sam zaboravio Kur'an nakon etrdeset goda."
POUK ESTA
I MA LI I ZGLEDA ZA OPROST
Ima l izgleda da nam Milostvi oprost, i ima l mogunosti da
se vratimo Allahu?
itajmo ajet: "Ti reci: 'O robov Moji koji ste

preterivali prema sebi, pred Aahovom samilou nemojte oa
j avati! A ah e zbilja sve grijehe oprostiti! ' On grijehe prata i sa
milostanje. " (z-Zumer, 53)
POSLANI K, SALLALLAHU ALEJ HI VE S ELLEM,
POTI E NA KAJANJ E
Nek je ovjek doao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem,
alei se: "Boiji Poslanie, uinio sam grijeh!" "Pokaj sef ", ree Re
sulullah, sallalahu alejhi ve sellem. '' ta u uiniti ako opet uinim
grijeh?", upita ovjek. Na to mu Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, odgovori: "Opet se pokaj. "
ovjek opet upita: '' ta u uiniti

102/
A l D E L KA R N l
ako opet uinim grijeh?" Na to mu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, dade ist odgovor. Onda taj isti ovjek, ve zauen odgo
vorom, upita: '' dokle tako?" "Dok u potpunosti ne porazi ejtana",
zakljui Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem.
67
Dakle, kad god uini bilo kakav grijeh, pokaj se, speri tragove
grijeha vodom tevbe i istigfara, sved raun sam sa sobom. I znaj da
je pokajanje obaveza. U stihovima stoji:
"Iskrenoj ti pouri tevbi,
Pje nego smrtni as prikui se tebi.
Nijedan gjeh nemoj drati olahko
Na kraju sve e biti zbrojano.
Ko susret sa Allahom voli,
Takvoga Allah jo vie sresti eli. "
Esu BEKR, RADIJALLAHU ANHU, NA SAMRTI
Umirueg, Ehu Bekra, radijallahu anhu, upitali su prisutn: "Ha
lifo Allahova Poslanika, ali li zbog neeg?" "
alim zbog mnogo

grijeha koje sam poinio! "
(O Ehu Bekre, ali to si greio, a bio si prvi vjernik, prvi borac
za islam, prvi koji je ivio skromno!)
"
ta eli?", upitae ga. On odgovori: ''llahov oprost." "Ho

e li da pozovemo ljekara?", zabrinuti, upitae prisutni. On samo
odgovori: "Ljekar me ve pregledao." "I ta je konstatirao?", uporni
su. On odgovori: "Rekao je da ini to je Njemu volja." I on tada
shvatie da Ehu Bekr, radijallahu anhu, misli na Allaha. U stihu stoji:
"Kako da ljekar mome jadam se zbog onoga to snalo me je
Ta to to snalo me je od ljekra mojega je. "
67 Ibn Adijj, u djelu El-Kamilufd-duafa, 2/23, i El-Bejheki, u djelu
uabut-iman (090).
Vidjet: Medimeuz-zevaid, 1 0/201.
/ 103
I BRAHI M, ALEJ HI S- SELAM, STRHUJ E OD GRI JEHA
Neki komentatori Kur'ana vele da j e Ibrahim, alejhis-selam, u
praskozorje uzdiui govorio: '', moji grijesi! Ah, moje pogreke!
Ah, moja hrava djela!", pa ga j e Allah okarakterizirao kao iskrenog
pokajnika.
AL ASHABA ZBOG GRI JEHA I IVOTA UOPE
Bilal, radijallahu anhu, u praskozorje j e uio sljedeu dovu: ''Allahu,
evo nastupa novi dan, a nestaje no, ovo je praskozorje, pa m oprost!"
Ehu Ubejda Amir b. el-Derrah, radij allahu anhu, sjetno je govo
rio: "Kamo sree da sam praina koju vjetrovi vitlaju!"
Omer, radijallahu anhu, rekao je: "Kamo sree da sam stablo
koje su ljudi posjek!"
A Ibn Mesud, radijallahu anhu, imao se obiaj zaklet: "Tako
m Allaha, da znate o mojim grijesima, ponizili biste me bacajui na
mene prainu!"
Allah njima bio zadovoljan! O kako su bili neporoni i poboni.
Noi su provodili u namazu, skrueno plaui, a dane u borbi na Alla
hovu putu, u pozivanju u islam, u dijeljenju imetka . . .
NAE STANJE
Naalost, nae su se noi pretvorile u igru, zabavu, muziku, raz
vrat i svakojake grijehe, osim onih koje je Allah toga sauvao. Dani su
nam ispunjeni ogovaranj em, prenoenjem tuih rijei, lanim svjedo
enjem, gledanjem u zabranjeno . . .
S tim u vezi, tu su divni stihovi:
"Gospodar, oprost 1olimo Tvoj, nemoj nas kazniti za greke nae,
104/ AI D E L - KA R N I
Smiluj nam se Gospodar za gjeh svaki koji uinimo.
Koliko puta u nevolji molimo Allaha i On nam pomo da
A kad kunje nae prestanu mi G zaboravljamo.
Na moru G molimo da lau nau sauva,
A kada uz obalu pristanemo gjehu se predamo. "
I udno je da ljud ine grijehe i na kopnu, i u zraku, i na moru,
pa opet Svevinji Allah oprosti onima koji se pokaju.
VAR I SIROM
Alija b. el-Memun, sin abasijskog halife, stao j e j ednog dana na
balkon (napravljen od slonove kosti) svoje vladarske palae i razgle
dao bagdadsku pijacu. Uivao je u raznoraznoj hrani, ugodnom piu,
predivnim j ahalicama, oblaio najljepu odjeu, nikad nije osjetio ni
glad ni e, nikad nije bio izloen naporu. Gledao je tako ljude koji
su dolazili i odlazili, pa mu panju privue hamal koji je nosio teret
svijetu; na njemu je primijetio pobonost i zauzetost zikrom. Gledao
je kako od duana do duana uetom koje je bilo prebaeno preko
njegovih ramena nosi teret. I uoio je da nosa, kad bi jutro odmaklo,
ode na rijeku Tigris, uzme abdest i obavi dva rekata, a potom podigne
ruke i uputi dovu.
(I neka je slavljen Onaj Koga mole siromani i bijednici, potlae
ni i obespravljeni! Neka je slavljen Onaj Koji je dao bogobojaznost
mnogim obinim lj udima, a tu blagodat uskratio mnogim bogatim,
uglednim!)
Poslije obavljenog duha-namaza, hamal se vraao na posao i ra
dio do pred podne, pa bi kupio tvrd somun i pokvasio ga u rijeci, te
bi ga pojeo i napio se vode. Poslije tog skromnog obroka uzeo bi ab
dest i klanjao podne-namaz, a potom bi, skrueno i plaui, upuivao
Allahu, delle anuhu, dove. Nakon toga, malo bi odspavao i opet se
vraao poslu, pa bi, pred veer, kupio j o jedan somun i poao kui.
Taj nj egov ustaljeni red nije se mijenj ao. Iz dana u dan isto je
radio.
106/
A I D E L - KA R N I
Na to princ odlui da porazgovara s tm hamalom, pa posla vojni
ka po njega. Iznenaen, hamal je pomislio: "
ta sam skrivio sinu abasij

skog halife pa alje po mene vojnike!" Rekli su mu: "Princ zahtjeva da
danas doe kod njega!" Ovaj pomisli da e ga princ kaznit za neto
i pak ukorit. Pomisli: "Dovoljan nam je Allah! Divan je on zatitnik!"
(Ove su rijei oruje siromanih, bijednih, potlaenih, oruje ko
jim poraavaju sinike, uklanjaju sve, pa i one najvre prepreke. To
su rijei koje j e izgovorio Ibrahim, alejhis-selam, kad j e baen u veliku
vatru, pa se povratio obasut blagodatima od Allaha, nikakvo ga zlo
nije zadesilo.)
Siromah ulazi kod princa i naziva mu selam. Princ upita: "Zar
me ne poznaje?" "Nikad te nisam vidio, ne poznajem te", odgovori
hamal. "Ja sam halifn sin", ree Alija. "Kau tako", smeten je hamal.
"
ime se ba\?", upita ga princ "Radim kao hamal u ovoj, Allaho

voj, zemlji", odgovori nosa. Princ ree: "Gledao sam te danima i
vidio da je tvoj posao teak.
elim ti olakati." "Na koji nain?", upita

hamal. "Da ivi na mom dvorcu, uiva osloboen svih napora, bri
ge i tuge", objasni princ. Na to nosa odgovori: "O sine halifn, bez
brige bi se moglo ivjeti samo kad se ne bi grijeilo, i bez tuge kad se
ne bi zlo inio. Ali, onaj koga no zatekne, a Allah bude ljut na nj ega,
i koga jutro zatie u grijesima, takav se mora brinuti i tugovati." Na
prinevo pitanje u vezi s njegovom porodicom, siromah j e odgovo
rio: "Imam izuzetno staru majku i slijepu, nemonu sestru. Donesem
im iftar, jer poste svaki dan, veeramo zajedno i spavamo." "Pa kad
se probudi?", zaueno upita princ. Haa odgovori: "Probudim se
kad se
ivi i Vjeni spusti na zemaljsko nebo, u posljednjoj treini

noi." "Ima li dugova?", princ nudi pomo. "Moji su dugovi grije
si koje sam poinio prema Allahu", samouvjereno odgovori hamal.
"
eli li uivati na mom dvorcu?", nestrpljivo ga upita princ. Na to

je siromah nedvosmisleno odgovorio: "Ne elim." "Zato?", upita
princ. Siromani nosa odgovori: "Strahujem da bi mi srce otvrdlo i
KAKO U KROTI TI SVOJ E S RCE / 107
da bih upropastio svoju privrenost vjeri." Zauen, halifn sin upita:
"Zar preferira obavlj anje tekih fzikih poslova, glad, napor na sun
cu, oskudnu odjeu i zabrinutost nad lagodnim ivotom u vladarskoj
palai?" "Da, tako mi Allaha!", ree siromah i ode, ostavljajui princa.
Preneraen, nakon to je uo itekako vaan vaz o pouzdanju u Allaha
i o tevhidu, princ poe razmilj ati o onom to je uo . . .
I jedne se noi princ probudi i z izuzetno dubokog, dugog, tvrdog
sna, znajui da ga glasnik upozorava, da se treba pripazit.
Obratio se svojim uvarima: "Ja odlazim, a v nakon tri dana oba
vijestite mog oca, halif, da me nema i kaite mu da emo se sresti na
Sudnjem danu." "Zato to ini?", u udu ga upitae. On im odgovo
ri: "Razmiljao sam o sebi i zakljuio da sam u nemaru, u beznau, u
zabludi, i elim svoju duu rtvovati na Allahovu putu."
Obukavi pohabano odij elo, da izgleda kao bijednik, napustio j e
palau i kriom izaao iz grada. Tako ni halifa, a ni drugi stanovnici
grada Bagdada nisu znali gdje je princ otao.
Sluge su samo, kako kau historiari, shvati da se na jahalici
zaputio u pravcu Vasita, gdje je, oblaei se kao bijednik, radio kod
nekog trgovca kao ef
Ustalio se na ibadetima: ujutro je uio Kur'an napamet, postio je
redovno ponedjeljkom i etvrtkom, obavljao noni namaz, a imetka
je imao onoliko koliko mu je bilo dovoljno za jedan dan. I zato su ne
stale preanje brige, tuga, samozadivljenost, oholost, umiljenost . . .
"Z je onaj koji je mrtac bio, pa g Mi oivi, i dali mu svetlo
da se s njime meu svjetom kee, kao i onaj kji u tmin bludi
i i njih ne izlazi?! Eto tako, nevercima se ini lijepim ono to
rade. " (El-En'am, 1 22)
Kad je pine Alij a predosjetio da e umrijeti, otkrio je svoj ident
tet trgovcu i rekao mu: "Ja sam sin halife El-Me'muna! Kad umrem,
okupaj me, umotaj u kefne i ukopaj. Nakon toga ovaj moj prsten daj
halif, mom ocu." I trgovac je tako postupio.
Halifa je dotad mislio da mu je sin ubijen ko zna gdje, i da se za
svagda izgubio, i da je pobjegao negdje daleko . . . Ali, kad je ugledao pr
sten, duboko je uzdahnuo i glasno zaplakao. Trgovac mu je sve ispriao.
Na to su halfa i ostali njegovi pomonici poeli glasno plakati,
znajui da je princ Alija spoznao Pravi put, kao i to da ga oni nisu
slijedili na tom putu: "Kog Allah hoe na Pravu stazu uputiti, On
mu gudi njegve z islam ri . . . " (El-En'am, 1 22)
Ovo je dokumentrano kazivanje, historija ga je zapisala na svoje
stranice, za svakoga ko ima razuma, i za onoga koji slua, i svjedok je.
Ko E POUKU UZETI ?
Ima li onih koji e pouku uzet, koji e razmisliti o porukama
velianstenog Kur'ana? Ima li pronicljiv koji e shvatt da je srea
u padanju niice pred Svevinjim Allahom, u itanju Kur'ana, u zi
kru? Tako mi Allaha, nije srea u bogatstvu i uicima, ve u ibadetu.
Pjesnik je spjevao:
"Mnogo je onih u haljetke skromne zagmutih koji e u Dennetu osvanuti.
Svud oko njih perivoji e biti
Jastuci poredni, i dvori svijetli blagostanja puni. "
O kako uivaju i kako su sretni oni bijedni, oni koji su spoznali
Allaha! O kako su nesretni i jadni oni koji robuju ovom ivotu, grijesi
ma i strastma! Ne uvaju pogled, nit sluh, niti jezik, niti spolni organ,
a niti stomak od zabranjenog. I kajat e se, ali onda kad kajanje ne
bude koristlo: "A doi ete n pojedinano, kao kad smo vas pri
put stvorili i iza sebe ostavit ete blag koja smo vam dali. 'N e vidi
mo s vama posrednike vae, koje ste meu sobom smatrali Allahu
ravnim, pokdae se veze vae, nesta vam onih u koje ste uzdanje
i! "' (El-En'am, 94)
KAKO UKROTI TI S VOJ E S RC E / 109
DULEJ BI B, RDIJALLAHU ANHU
Ovaj je ashab bio ubogi siromah. Nije potjecao iz poznate poro
dice, niti je bio ljepa sklada, niti je imao imetka, a ni poloaj.
Jednom prilikom doao je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve se
llem, u poderanoj odjei, gladan, edan, mrav ispalih j agodica. Po
slanik, sallallahu alejhi ve sellem, sugerira mu: "O Dulejbibe, zato se
ne oeni! " "Boiji Poslanie, oprostio ti Allah, a ko e mi dati svoju
kerku?", upita on.
(nogi oevi udat e svoju kerku za bogata prosca, ako posje
duje luksuzna auta i vile, zapravo prodat e mu je kao to prodaju ne
kretninu ii pokretninu, ne obazirui se j e li prosac religiozan, obavlja
li namaz, kako razmilja . . . )
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree mu: "Idi toj i toj
porodici ensarija i reci im: 'Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, selami
vas i trai da me oenite svojom kerkom. ' "
Otiao je i pokucao; neko se j avi: "Ko je?" "Dulejbib", odgovori
on. "
ta eli od nas, Dulejbibe", upitae, oito nezadovoljni. Na

vratima se pojavi otac i upita ga ta eli, a on odgovori: "Resulullah,
sallallahu alejhi ve sellem, selami vas i trai da me oenite svojom
kerkom." Znajui da je Dulejbib siromaan, otac ree: " ah e
meni pomo podariti!" Kad j e svojoj eni prenio ta hoe Dulej bib,
radij allahu anhu, ona ponovi: ''Allah e meni pomo podariti!", i jo
dodade: "Eh, da j e ko drugi, a ne on!"
I bijahu se dogovorili da ga odbiju, a j e to njihovo dogovaranje
ula pobona iskrena edna djevojka, njihova kerka, pa ree: "Tako
mi Allaha, neemo se ogluiti o Vjerovjesnikovu, sallallahu alejhi ve
sellem, naredbu!"
I njih dvoje sklopie brak i zasnovae porodicu na dobru i bo
gobojaznosti: "Da li je bolji onaj koji je zgadu svoju na strahu od
Al a zasnovao, i u elji da steke zadovoljstvo Njegvo, ili je pak
bolji onaj koji zgadu svoju zasnovao je na rubu strane podrivene
110 /
A l D E L - KAR N l
i nagute, da se tako s njim u vatru dehennemsku sri?! A a
nee na Pravu stazu uputiti narod zloinaki. " (t-Tevba, 1 09) i
vjeli su sretno i stekli djecu ija e imena historija zapisati, koja e biti
uenjaci i pozivai u islam.
I stoga, blago onom ko svoju kerku uda u dobru kuu u kojoj se
klanja, ui Kur'an i spominje Allah, i to je bolje nego da j e uda u kuu
u kojoj se slua ono to je zabranjeno, ini razvrat i nepravda.
"fa sam izgubio Dulejbiba"
Poslije jedne bitke, Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upi
tao je ashabe: "Koga ste izgubili?" "Izgubili smo toga i toga, pa toga
i toga", stadoe nabrajati. "J jo nekog?! ", ponuka ih Poslanik, salla
llahu alejhi ve sellem, da se sjete jo nekog. Oni uvjereno odgovori
e: "Ostali su svi preivjeli." Na to Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, ree: "]a sam izgubio Dulejbiba!" Borci ga potraie i naoe
ubijenog pored sedam nevjernika koje je ubio, dok konano nije i sam
po grnuo.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prie mu, obrisa pra
inu s njegova lica, poljubi ga u elo i ree: "Ti si moj, a ja sam tvoj!
'
Pjesnik je spjevao:
"Roda je svijetla, kao da je suncem jutarjim obasjan,
Kao da je svjetlom zore darovan. "
Blago Dulejbibu, i istinolj ubivima, i iskrenima, i onima koji su
spoznali Allaha! A teko onima koji izostaju iza karavana spasa, i veli
ke li propasti onima koji su zalutali, koji su se digli protiv Svemogueg
Allaha, koji preferiraju ovaj bezvrijedni svijet nad ahiretom!
68 Muslim (2472) i Ahmed ( 1 9279, 1 9285 i 1 9309).
"MI SMO OVEK
ZBILJA SlORILI DA SE TUDI"
/ 111
Kur'an je posvetio veliki znaaj ovjeku. Allah, delle anuhu,
pridaje panju ovjekovu ivotu prije nego to ga majka zanese, prije
nego to bude kapljica sjemena, i dok j e u majinoj utrobi, pa se rodi,
bude dijete, pa snani mladi postane, pa ovjek, pa sijedi starac, a
zatim umre.
"A kad je Gspodar tvoj od potomaka Ademovih, iz kmi ni
hovih, izveo potomstvo njihovo i zatraio od njih da protiv sebe
posvedoe: ' Nisam li Ja Gospodar va! ' , oni odgvorie: 'Jesi! Mi
svedoimo! ' " (El-E'araf, 1 72) . I to j e vrsti zavjet koji j e Sveznajui
Allah uzeo od ljudi Jok su jo bili u kimi svog praoca Adema, alej
his-selam, upuujui ih na sutinu tevhida. Kao da ih je upitao: "Ko
je va Gospodar i Bog, znate li? Ko j e svemoan? Ko vas j e stvorio?
Ko polae pravo na oboavanje?"
U MAJI NOJ UTROBI
Svevinji j e Allah u asnom Kur'anu govorio i o nastanku ovje
ka, o periodu koji provede u majinoj utrobi, gdje ponekad spava, a
ponekad je budan, odnosno gdje se pomj era, a gdje miruje. Rekao
je: "On je Taj Koji vas oblikuje kako hoe u matericama e e e " (Alu
lmran, 6); "A vas u utrobama vaih majki stvara, stvorenje nakon
stvorenja, u tri tmine e e e " (Ez-Zumer, 6)
112 /
A I D E L - KAR N I
RoENJE
Zatim s e raa plaui. Tanije, svi se ljudi raaju plaui jer ih
ej tan podbode. To nije bio sluaj samo s Isaom, alejhis-selam: njega
je Svemogui Allah potedio toga zbog molbe koju je uputila Met
jemina majka, kad je zamolila: " . . . i nu i lozu njenu Tebi u oklje
stavljam od ejtana prokletog! ' " (Alu Imran, 36). Po nekim flozo
fma, ovjek plae prilikom roenja zato to je napustio svoj, iroki
svijet i doao u uski, tudi svijet. Neki, opet, vele da je to tako jer osjet
tekou predstojeih iskuenja, brige i tuge. Ima i onih koji smatraju
da dijete zaplae zato to vidi sve obaveze koje ga ekaju. I zaista je
velika Allahova, dele anuhu, mo jer: "Ala vas iz utroba maj
k vaih izodi, i nita ne znate vi . . . " tj . raa te se, uvjetno reeno,
nijemi, gluhi, sljepi, ne jedete kuhanu hranu nit pijete vodu, pa se
Allah o vama pobrine: " . . . i stara vam sluh, i vid, i srca, da budete
zahvalni." (En-Nahl, 78) U sthovima stoji:
"
ovjee, kada te je majka rodila plakao si

A ljudi oko tebe radovali su se i smijali.
Radi za sebe tako da na tvoje smrti dan,
Oni plau a ti se smije radostan. "
RAANJ E U UROENOJ VJ ERI
U hadsu stoji: "Svako se dijete rada u ftri, uroenoj vjeri . . . "69 a ne
raa se kao onaj koji se zabavlja i ini zabranjeno, ve na istoj vje
ri, na priznavanju kelimei-ehadeta. Sljedei je kur'anski ajet potvrda
navedenom hadisu: "Okeni lice svoje ti, kao ver pravi, istoj
veri, Allaovoj prirodi, prema kojoj On ljude stvori! -N era pro
mjene u Alahovu stvaranju e . + " (Er-Rum, 30)
Ali, ko je promijenio Allahovo stvaranje? To su uinili izdajni-
69 El-Buhari (1 358, 1 359, 1 385 i 6599), Muslim (2658), Ahmed (71 41 , 7655 i 7736) i nek
dug muhadisi.
KAKO U KROTI TI SVOJ E S RC E / 113
ci, dounici, neprijatelji islama ... Od bogoboj aznog vjernika napravili
su nesretnog krivovjerca, od dobrog ovjeka - zloinca. Na takve se
odnose sljedee Allahove, delle anuh u, rijei: "Z misli da, zbi
lj a, veina njih uje i umuje? Oni su kao stoka, ak su skenuli
i dalje s Puta pravog! " (l-Furkan, 44); "A za Dehennem Mi smo
dine i ljude mnog stvorili, oni srca i pameti imaju, ai njima ne
razmiljaju, oni oi imaju, a njima ne gedaju,

oni ui imaju, ai
njima ne sluaju! Oni su kao stoka, pa i gri! Eto, t su nemar
ni" (El-E'raf, 1 79). Znaenje je da su njihova srca u potpunosti kao
srca ivotinja, odnosno oni pamte, itaju, ue i razumijevaju sve osim
vjerskih znanosti, poznaju sve osim Kur'ana i Hadsa.
I SLAM S E BRI NE O ODGOJ U DJETETA
Poslije roenja, na djete se odnose odreene smjernice islama
koje su upuene roditeljima. Naprimj er, od njih se trai da novoro
enetu proue ezan na uho kako bi odrastao u ibadetu i zikrullahu.
To je i Poslanik, sallalahu alejh ve sellem, prakticirao; prouio je ezan
na uho svog unuka Hasana, radijallahu anhu. Meutm, lo odgoj,
raanje i ivljenje u onome to je zabranjeno proizvela je dokonog
grenika, dijete neposluna prema svojim roditeljima itd.
OBMANUTI OVJ EK
"O ovee, ta te obmanjuje gede tvog Gospodara Plemeni
tog, Koji te je stvorio, i skladnim i uspravnim te uinio, i u obliju
komje htio tebeje sastavio?" (El-Inftar, 6-8) Znaenje je: ko te
prevari i odvrati od Allahova puta? To su uinili banditska skupina i
hrav prijatelji.
114 /
AI D E L - KA R N I
OHOLI EL-As B. VAI L ES- SEHMI
Ovaj je ovjek jednom prilikom doao Vjerovjesniku, sallallahu
alejhi ve sellem, nosei neku staru kost koju je zdrobio pred Poslani
kom i oholo upitao: "O Muhammede, tvrdi li da e toj Gospodar
ponovo oiviti ove kosti?" Na pitanje ovog bezvrijednog ovjeka - a
bezvrijedan je svaki onaj koji zastrani s Allahova puta, makar u oi
ma ljudi velik bio - Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio
j e: "Hoe, oivit e ih, a tebe e baciti u Dehennem! "70 I povodom toga
objavljeno j e: "I primjer nam navodi, i kako je stvoren- zaboravi!
I veli: ' Ko e kosti ove, kad budu istrle, oiviti?! ' Ti reci: 'Onaj
e i oiviti Koji i pri put stvori! ' " Oa-Sin, 78)
O grenie, da razmisli o etapama svog stvaranj a, o tome da si
bio kap sjemena, pa u prijelaznom periodu: slabost - snaga - slabost,
nakon ega slijedi smrt, uvjerio bi se da j e Allah, delle anuhu, kadar
to isto uiniti drugi put.
NADI J EVANJ E LIJ EPA I MENA
Islam od nas trai da svojoj djeci nadijevamo lijepa imena, to je
naa obaveza. U hadisu stoji: "Nadijevajte svojoj djeci lijepa imena jer
ete na Sudnjem danu biti prozivani po svojim imenima i imenima svojih
oeva. "71 ljepa, islamska iena, s ispravnim znaenjem, jesu, napri
mjer, sljedea: Abdulah, Abdurrahman, Ahmed, Muhammed itd. To
je tako, a treba se sustegnuti od stranih, posuenih, imena, koja su
unitila novu generaciju i dovela j e u veliku slinost s din-dumanima.
70 Et-Taber, 33/30, 31 , EI-Hak (3606). Vidjet: Es-Siretun-nebevija, 2/207, 208, i Tef
sirl-Kur'anil-arim, 3/582.
71 Ahmed (21 1 85), Ebu Davud (4948) i Ed-Dar (2694). Vidjet: Mitkatul-mesabih (4768).
BOI J I POSLANI K O DJETETU OD SEDAM GODI NA
Kad dijete napuni sedam godina, roditelj mu mora nareiva
ti obavlj anje namaza. Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, govori:
"Navraajte na obavljanje namaza djecu od sedam godina, a kad na
pune deset godina, zbog toga ih i udarite; i odvaj ajte ih u postelji."72
KuR'AN O OVJ EKU OD ETRDESET GODI NA
O zrelom ovjeku Allah, delle anuhu, kae: "Pa kad zrelost
svoju dostigne i etrdeset gdina dostige, on reke: 'Gospodar
moj, dopusti meni da Ti zahvalim na Tvojoj bladati, koju si da
rovao meni i roditeljima mojim, i da dobro dobro radim pomozi
mi, kojim si zadovoljan Ti, i potomstvo moje Ti uini dobrim! Ja
se Tebi, doista, kajem, i ja sam predan Tebi! "' (l-Ahkaf, 1 5). U
etrdesetoj se godini dosee vrhunac umnih sposobnosti, snage, elje
i volje. Pozivajui se na prethodni ajet, neki su uenjaci govorili: ' 'Ako
ovj ek dostigne estrdeset godina, a ne krene Pravim putem, zaboravi
da e poslije toga krenuti Pravom stazom."
KuR'AN O S IJ EDI M VLASI MA
asni Kur'an ne zapostavlja ovjeka ni kad osijedi, a to je, govorili
smo, upozorenje na blizinu smrti. Sljedei ajet: "A z vam ivot pr
duljili nismo d bi se u njemu opomenuo onaj koji treba d se opo
mene, a dolazio v je i onaj kji opominje?! "' (atr, 37. Ibn Abbas,
radijallahu anhuma, protaio je rekavi da su opominja sijede vlasi.
Treba znati, onaj ko osijedi, a ne sustee se od zabranjenog, ni
ta ga ne moe opomenuti i podsjetiti na onaj svijet, takav je ovjek
ostavljen na c
j
edilu.
72 Aed (6650 i 671 7) i Ebu Davud (495). Vidjet: Mikatul-mesabih (572).
To dobro znaju oni u dubokoj starost, ija su ula oslabjela, lea
se povila, kojima je ivot napor jer ne mogu spavat, nit se mogu ma
gdje smirit, nit osjeaju slast u ha: "Onome kome ivot du damo,
izged njegv uimo! Z se oni nee opametiti?! " O a-Sin, 68).
Znaenje je: kome Allah da dug ivot, vrat ga u preanje stanje: raz
milja, shvata i razumje poput djeteta! Pjesnik je spjevao:
"Evo kako je sa ljudima: unuci im se rode,
Pa snaa njihova ode,
Onda ih bolesti esto pohode,
i usjevima postanu ija etva skoro treba da bude. "
Sufan es-Sevri govorio je: "Ko doivi ezdeset godina neka sebi
pripremi kefne."
KuR'AN o OVJ EKOVOJ SMRTI
Poslije ivotnih etapa dolazi kraj ovjekova ivota, kad ostaju
samo dobra djela koja je on uinio, a sve ostalo se rasplinjuje, na onaj
svijet nita, osim dobrih djela, ne nosimo. Dokaz je za to sljedei
kur'anski ajet koji smo ve naveli: "A doi ete nam pojedinano,
kao kd smo vas pri put stvorili i i sebe ostavit ete blag koja
smo vam dali. 'Ne vidimo s vama posrednie vae, koje ste meu
sobom smatrali Alau ravnim, pokdae se veze vae, nesta vam
onih u koje ste uzdanje imali! "' (El-En'am, 94)
Islam potie na smrt u istoj vjeri, na izriaju svjedoenja: "La
ilahe illallah, Muhammedun resulullah." "Ui e u Dennet onaj ije po
sljednje rijei budu: 'Nema boga osim Allaha! "', govorio je Resulullah,
sallallahu alejhi ve sellem.73
Meutim, ove rijei na samrt moe izgovoriti samo iskreni vjer
nik: "Ala vere postojanom rijeju uvuje i na ovom svije-
73 Ahmed (21 529 i 21 622), Ehu Davd (31 1 6) i EI-Hakim (1 299). Vidjeti: Mikatul
mesabih (1 621).
tu i na onom svijetu, a zulumare u zaludu odvodi; Aa radi to
hoe. " (Ibrahm, 27)
STI D OD UMI RUEG UI TELJA
Veliki hadiski ekspert Ez-Zehebi navod da j e muhads Ebu Zur'a
er-Razi bio na samrti, pa se gubio i dolazio svijesti, a nj egovi su ga
uenici poeljeli ponukati da izgovori ehadet. No, ipak, stidjel su
se otvoreno ga na to podsjetiti, jer je bio autoritet. Dogovorie se da
meusobom spomenu niz prenosilaca hadisa koji govori o izgovara
nju ehadeta, ne bi li se kao muhadis sj etio teksta hadisa i izgovorio
ehadet. I zaista, j edan uenik poe: "Prenio nam je taj i taj . . . " ali su,
zbog teine smrtnih muka koje su gledali, pogrijeil u nizu prenosi
laca. Imam Er-Razi osvijestio se na momenat i, uvi pogrean niz
prenosilaca, poe: "Prenio nam je Er-Rebia b. Sulejman, koji veli da
je nj emu prenio taj i taj, prenosei od toga i toga, a on od Muaza, ra
dij allahu anhu, koji prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: 'Ui e u Dennet onaj ije posljednje rijei na ovom svijetu
budu: 'Nema boga osim Allaha! "", pa je umro.
Izgovaranj e je ehadeta zaista velika poast Allahovim iskrenim
robovima. A ostali umiru u grijesima i razvratu, u kojima su i ivjeli.
Naprimjer, jednog su razvratnika podsjetili na ehadet dok je umirao,
na ta on povika: "Gdje je j avna kua?!" ivio je inei blud i umro
elei ga uiniti. To je tako j er ovjek obino umre na onom na emu
ivi; a mora se boriti jer: "A one koji se budu radi Nas borili Mi
emo zbilja Naim stazama uputiti! A Aa je doista s dobroini
teljima! " (El-Ankebut, 69)
118 /
A I D E L KAR N I
PROI VLJ ENJ E POS LI JE SMRTI
Svemogui e Allah oiviti ovjeka, koga j e stvorio da se trudi
i iskuao ga nesreama i blagodatima, pa e ga pozvati na odgovor
nost. A, materijalisti to ne razumiju, jer ne vjeruju. Oni imaju svoju
dogmu kojoj pouavaju, a koja samo to nije prodrla u islamski svijet:
"Materija je oduvijek i zauvijek, i ono to nestane ne moe ponovo
postojati." Ovo je teorija koju zastupaju nevjernici. Meutim, Allah,
delle anuhu, Koji unitava ono to hoe, a ostavlja ono to hoe,
jeste Taj Koji o svemu odluuje. Nije skriveno da su navedenom izja
vom nevjernici htjeli kazati da ovjek nee biti proivljen. Po njima,
ovjek se poslije smrti pretvara u drugu materiju, kao i sve drugo.
Sveznajui Allah objavio je Kur'an i radi potvrivanja proivlje
nja poslije smrt, radi akcentranja tog pitanja, a sve da ovjek ne bi
zastrano povodei se za pauinastim flozofskim teorijama.
Tu je i ajet: "Misle oni koji ne veruju da proivi jeni nee biti.
Ti reci: ' Bit ete, t m Gspodara mojeg, zbilja ete proivi jeni
biti vi, a zatim ete biti obavijeteni o svemu to ste inili! A to je
Allahulaho! "' (Et-Tegabun, 7)
PRI PREMI MO S E ZA SMRT
O robovi Allahovi, pripremimo se za smrtne muke i za polaganje
rauna, jer jo ima vremena, jo smo u ivotnim etapama! Pourimo
se pokajati prije nego to bude kasno, prije nego to nam smrt izne
nada doe!
REZI ME
1 . Islam posveuje panju ovj eku od nj egova zaetka, kroz sve
ivotne etape, podsjeajui ga na potrebe i dunosti, pa sve dok ne
ue u Dennet, ili, ne daj Boe, u Vatru.
/
119
2.
ovjek nije stvoren uzalud, stvoren je radi ispunjenja velian

stvenog cilj a: oboavanj a Svevinjeg Allaha. To nam potvruju sljede
e Allahove rjei: "'Z ste mislili C smo vas Mi zludu stvorili i d
se Nama neete vrtiti?' Pa neka je uzien Al, Vlada Istiniti!
NemabogosimNjeg, GospodaraPrijestoljaplementog! " (El-Mu
run, 1 1 5, 1 1 6) . I obaveza nam je, jer nam je Allah omoguio obavlja
nje ibadeta, urit u injenju dobrih djela, bez odlaganja i bez lijenost.
3. Allahovu knjigu izbjegava samo onaj ko prezire sebe, ko j e
lahkouman, j er se opredij elio za ivotni program koji su ljudi kreirali,
a zapostavio program Gospodara nebesa i Zemlje. Allah kae: "Ti
reci: ' l na moj, i obredi moji, i ivot moj, i smrt moja Alahu,
svih svetova Gospodar, pripadaju, On nema Sebi ravna, i zato je
nareeno meni da budem pr od onih koji su Mu predani! ' " (El
En'am, 1 62, 1 63)
4. Pored islama i poslanice kojom j e poaen Vj erovj esnik, sa
llallahu alejhi ve sellem, nemamo potrebe ni za kakvim zakonima niti
naelima.
Stoga se vratimo Kur'anu i Hadisu kako bismo imal svjetlo na
ovom svijetu, nosili se s iskuenjima i uspjeli ulaui trud zarad ko
jeg nas je Gospodar i stvorio. Onaj ko vjeruje da je uputa u neemu
drugom, a ne u Kur'anu i Hadisu, njega je Sveznajui Allah odvratio
od Pravog puta, a on misli da dobro ini, i jo druge ljude u zabludu
odvodi . . .
/ 121
o 1 U VA SAIM, Z NE VIDIT"
Mnogo je ivih ajeta u svemiru. Allah, delle anuhu, govori nam
o Sebi putem noi i dana, neba i Zemlje, vode, svjetlosti, mora, ri
jeka . . . Pa jesmo li pokuali razumjeti te ajete i razmiljati o njima?
Pjesnik veli:
"U knjizi Kosmosa ja itam
Ono to ni u jednoj knjizi proitati ne znam. "
Skoro j e neki dobri ovjek jednom uenjaku odnio list palme na
kojem je kufjanskim krasnopisom, na arapskom j eziku, bilo ispisa
no Allahovo ime. Allah je to dao kako bi list ostavio jasnu poruku:
"Allahovo je to djelo, Koji saveno je dao sve 4 " (n-Neml, 88)
Pjesnik je spj evao:
"Pogledaj drvo ovo ovjee,
Vdi grane njegove zelene.
Ko ga je iz sjemenke izveo
I od njega stablo stvorio?
Pogledaj pele ovjee,
Kakao su sebi u dupljama vrtove napravile.
Prah sa cvjetova skupljati,
Ko ih je tome mogao poduiti?
Pogledaj no tamnu ovjee,
Ko je stere i ko daje da dan osvane?
Pogledaj prostranstvo kosmosa ovjee,
Ko mu je podario sklad i ukrase?
122/ AI D E L KAN I
Razmisli o umrlim ovjee,
Ko e oivjeti njihove grobove?
Allah, Uzvien neka je.
Milosti ije svuda su prosute. "
Svevinji nas Allah potie na razmiljanje: "Doista, u stvaranju
nebesa i Zemlje, i u izmjeni noi i dana znaci su za ljude pametne.
Z one koi A a spominju i stojei, i sjedei, i na stra svo
jim leei, i koji razmiljau o stvaranju nebesa i Zemje: 'Gospo
dar na! Oo nisi uzalud stvorio Ti! Slavljen nek si! Sauvaj n
kazne u Vatri "' (Alu Imran, 1 90, 1 91 ) . A ko su oni koji razmiljaju
o stvaranju nebesa i Zemlje, ko su oni to razmiljaju o ivim ajetima?
Jesu li to besposleni muziari, i, moda, pj evai, i pak robovi svojih
strasti i narkomani? Ne! To su oni koji spomiju Uzvienog Allaha u
svakom poloaju i stanju, samo oni mogu shvatt tajne svemira.
DA LI J E FARAON ZNAO I STI NU?
Faraon j e znao da samo Allah stara, ureuje, daje opskrbu, a ipak
nije vjerovao u svih svjetova Gospodara i govorio je nevjernike rijei.
Musa, alejhis-selam, obrato mu se: '"Pa t zna da ovo nije objavio kao
znamenja neporeciva n d osim nebesa i Zemlje Gospodar! Ja
mislim, o faraone, da e zbilja t nas
t
radati!"' (El-Isra, 1 02)
AMERI KANAC PRI HVATA I S LAM
Jedan ameriki autor napisao je knjigu E-Insanu la jekumu vahdeh
i u njoj, izmeu ostalog, naveo sljedee: "Razmiljao sam o peli - kako
let kilometre daleko od konce, zatm se vraa preko brda i dolina i ne
pogrijei konicu . . . Ko ju je tome pouio i na to uputio?! Kao da ima
74
ovjek nije neovisno bie.

navigacijski ureaj i alje signale!" Poto su mu neki islamski uenjaci
rekli da u Kur'anu postoji ajet: "A Gospodar tvoj pelu nadahnuo
je: ' Gradi sebi nastambe u planinama, u dreu, i u onome to
ljudi naprave a a a "' (En-Nahl, 68), taj j e Amerikanac prihvatio islam,
posvjedoio da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov
poslanik.
O muslimani, neki dananji naunici i izumitelji prihvataju islam i
postaj u privreni ovoj vjeri, a naa se omladina otuuj e od vjere!
]ESU LI PREKI NUTE SVE VEZE?
Osmerica Amerikanaca, autori knjige Allahu jetedella f 'asril
ilm75, donijela su praktine dokaze postojanja Svevinjeg Allaha i
Njegove veline.
Naime, jedan od njih poao je na putovanje Atlantskim okea
nom, i kad se brod otisnuo na puinu, u mrkloj noi i prijeteem
okeanu, iznenada se pokvario odailja, pa su izgubili vezu s kopnom,
i s drugim brodovima na moru, i s eventualnom pomoi iz zraka . . .
Ostalo i m je samo da se obrate Allahu, delle anuhu. Pokuavali su
uspostaviti vezu s bilo kim, ali bezuspjeno, i tada su, pripovijeda ovaj
ovjek, svoja srca okrenuli Svemoguem Stvoritelju.
(U vezi s kurejij skim nevjernicima, ali i o svakom mnogobocu
Allah, delle anuhu, rekao je: "Kad se u lau oni ukcaju, A a
iskeno verjui tad dozivaju a 4 4 " (El-Ankebut, 65) . Kad zapuu
snani vjetrovi i ponesu lau, prestat e moliti ljude za spas, a molit
e Allaha. Tako je postupio i J unus b. Metta, alej his-selam, vjerovje
snik, kad se zatekao u trima tminama: tmini mora, tmini utrobe kita i
tmini mrkle noi. Zavapio j e: '"Nema boanstva osim Tebe! Slavljen
si Ti! Ja sam bio jedan od onih koji su se prema sebi ogjeili! ' " l
El-Enbija, 87)
75 Nauka potvruje postojanje Bo
ga.
124/
At D E L - KAR N l
"I poeli smo se obraati Allahu iskreno Ga molei da nas spasi",
dalje pripovijeda Amerikanac, "pa nas j e spasio i doveo do kopna,
ive i zdrave . . . " a zatim su objavili svoj prelazak na islam, priznali su
da je samo Allah Bog i da je Muhammed Allahov poslanik.
NovA TEORIJA
Neki je Rus otkrio da biljke imaju signale koje alju drugim bilj
kama, a i kukcima, to je jasna naznaka da je to djelo Svemogueg
Gospodara, da to ovjek ne moe dati. Rei emo: "O ateisti, to moe
dati samo Gospodar ljudi, pored Koga nema drugog boga." Neka
itaju Allahove rijei: " . . .i u vama samima, zar ne vidite?! " (z-Za
rijat, 21); "A zato oni ne pogedaju u kamile - kako su stvorene, i
nebo-kako je uzdignuto, i planine -kako su postavljene, i Zemlju
-kako je rasprostrta?! " (l-Gaija, 1 7-20)
UDO
Neka je slavljen Allah, Koji je ivotinjama koje ive u hladnim
predjelma, dao toplo krzno, ivotinjama u toplim krajevima - etiri
noge, pticama - krila, ribama - peraja . . .
O Allahu, mudar si, i velik, i svemoan!
ZNANJ E I DJ ELA
Znanje treba imati za rezultat vjerovanje i djelo, a uenje ne treba
biti gomilanje informacija, jer Allah, delle anuhu, kae o nevjernici
ma: "Oni samo znaju vanjsko od ivota ovosvetskog, a nema su
spramsvijeta onog. " (r-Rum, 7)
/ 125
Znanje je beskorisno ako ne polui bogoboj aznost i postupanje
u skladu s Allahovim zadovolj stvom, tavie, to e biti dokaz protiv
ovj eka na Sudnjem danu.
TRI KORI STI
I z ajeta koji govore o svemiru i i z naunih otkria moemo izvui
tri korist:
1 . razmiljanje o Allahovim imenima i osobinama kako bismo
se uvjerili da je Allah, delle anuhu, Mudri Gospodar i Stvoritelj,
da samo On daje nafaku, da u Nj egovu stvaranj u ne postoji nesklad:
"Allahovo je to djelo, Koji savreno je dao sve . . " (n-Neml, 88) ;
'"Gospodar na je Onaj Koji je sve Svome stvorenju podario i po
tom g uputio! "' (a-Ha, 50). I tvoje te tijelo, ovjee, upuuje na
Allaha: pokreti, govor, osjeaji, reakcije . . . Ti si zaseban svijet, ti si sve
mir, u tebi su skriveni najvei dokazi. I zato ne razmisli o sebi, pa bi
bio zahvalni rob! " . . . i u vama samima, z ne vidite?! " (z-Zarijat,
21). Stoga, kad vidimo cvijet, razmislimo o tome ko mu je dao tako
lijep izgled i, naprimjer, crvenu boju;
2. zadivlj enost i spoznaju o savrenost stvorenja pretoiti u
vjerovanje i praksu. Nij e dovoljno samo znati da je Uzvieni Alah
stvorio to i to, ako ta ista spoznaja nema za rezultat praktino djelo:
obavljanje namaza, davanje zekata, spominjanje Allaha, utoliko to to
isto zna nevjernik, a ipak ne vjeruje u Allaha;
3. sjeanje na Allaha posmatrajui znakove u svemiru, koje j e
On dao. Naprimjer, sj et se Allaha i reci: "Slavljen neka je Allah!" kad
vidi granata stablo, visoku planinu, prelijepu dolinu, vodu, svjetlost,
Zemlju, nebo . . .
PRVE RI JEI OBJAVE
Prvo to j e objavljeno Resulullahu, sallallahu alejhi ve sellem, bile
su rijei: "
itaj ! " (l-Alek, 1) . Poslaniku koji nije znao ni itati ni

pisati: "Ti nisi prije ove kazivao nijednu kjig, niti si desnicom
svojom pisao i kjig! Da jesi, tad bi posujali laljivci"
(El-Ankebut, 48) . Vjerovjesnik, sallalahu alejhi ve sellem, odlazio
je u peinu Hira, gdje je itao svemirske ajete, pratio gubljenje sjaja
zvijezda, izlazee sunce, doline, razmiljao o bistroj vodi, izvorima,
rijekama, drveu . . . I upravo su odatle neki uenjaci ajet: "
itaj! " pro

tumaili rekavi: "Znaenje je: upoznaji svemirska prostranstva kako
bi spoznao Allaha!"
I S KORI STI I ZLAZAK U PRI RODU
Kad ode u prirodu, nemoj sebi dopustti nemar spram velikih
ajeta koje e sigurno vidjeti. Neka te ne zaokupi ono to je ovjek
izgradio od onog to je Allah stvorio. Allah, delle anuhu, hvali one
koji razmiljaju o Nj egovu stvaranju: "Doista, u staranju nebesa i
Zemlje, i u izmjeni noi i dana znaci su z ljude pametne. Z one
koji Allaha spominju i stojei, i sjedei, i na straa svojim lee
i, i koji razmiljaju o stvaranju nebesa i Zemlje: ' Gospodar na!
Oo nisi uzalud stvorio Til Slavljen neka si! Sauvaj n kazne u
Vatri a . . "' (Alu Imran, 1 90, 1 91 )
l 127
1 PA GA TAM I SMT . . .
ejtanova okorjelo neprijateljstvo prema ovjeku datira jo od

stvaranja Adema, alejhis-selam, i trajat e do Kijametskog dana. Zato
nas islam upozorava na opasnost ej tanovih spletki.
ALLAH I NJEGOV PosLANI K
UPOZORAVAJU NA EJTANA
ejtan j e na neprijatelj, i trebamo se uvati njegovih spletki.

Allah, delle anuhu, kae: "
ejtan vam obeava siromatvo i na

reuje vam kost! A Allah vam obeava oprost Svoj i dar! Allah
sve obuhvata i Sveznajui je" (l-Bekara, 268); "O verci! Uite
u islam potpuno, i korake ejtanske ne slijedite!
ejtan je, doista,

vama jasni neprijatelj! A ako, nakon to su vam doki prispjeli,
posrete, tad znajte da je Allah silan i mudar! " (l-Bekara, 208,
209); "Nalik su ejtanu kad veli oveku: 'Ne veruj! ' Pa kd uzne
veruje, reke mu tada: 'Ja nem s tobom nita! Ja se, zbilja, bo
jimAllaha, svetova Gspodara! "' (l-Har, 1 6)
ejtan svoje pristalice vodi u dehennemsku vatru, on krui o

vjekovim krvotokom i sa svakm je ovjekom; bio je i s Resululahom,
sallallahu alejhi ve sellem, pa je prihvatio islam. Naime, kad je Vjero
vjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio ashabe da svaki ovjek
ima ejtana pratioca, oni su se zaudili: "
ak i ti, Boiji Poslanie?!"

"
ak i ja, ali je meni Allah pomogao protiv njega, prihvatio je islam. "76 I
76 Muslm (281 4) i Ahed (3640, 3770 i 3792).
128/ AJ D E L - KA R N I
to je ispravno razumijevanj e ovog hadisa, za razliku od onih uenjaka
koji vele da hadis ne znai da je taj Poslanikov ej tan prihvatio islam,
ve da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, sauvan od njegova
zla.
Svim ljudima ej tan ulijeva lanu nadu i sve kategorije zavodi
onako kako najbolje umije.
KAKO ZAVODI UENJAKE?
Iblis uenjake zavodi na poseban nain, pa neke uspije obmanuti,
a neki se sauvaju. Govori uenjaku: "Ne mijeaj se s ljudima jer e
postati poznat, pokazivat e se pred svijetom, eljet e reputaciju . . . "
I tako uenjak ostane zarobljen u kui, ostavlj ajui prostor za djelo
vanje ej tanu, zabludjelim, paganima, pobornicima sekularizma itd.
A time uenjak ve ini veliki grijeh - skriva znanje koje ima: "One
koji skivaju to to smo objavili od jasnih dokaa i upute, nakon
to smo to svijetu u Knjizi objasnili, take Aa prklinje, a pr
klinu i i prokunitelji! Ne i one koji se budu pokajali, dobri bili i
javo to oitovali. Pa, ta u ja oprstiti! Ja grijehe pratam i
samiostan sam. " (l-Bekara, 1 59, 1 60)
KAKO ZAVODI VLADARE?
Ov kategoriju ljudi ej tan zavodi obeavajui i m vrstu vlast
pod uvjetom da zastrae podanike ubijanjem, otimanjem, i uvjerava
ih da vlast mogu zadrati na samo takav nain. S druge strane, odvrati
ih od erijata, Boijih propisa koje je Alah objavio u Kur'anu, i oni
ih naposlijetku zanijeu.
KAKO ZAVODI OMLADI NU?
Mlada ovjeka ejtan zavodi ulijevajui mu puste nade: "Iskoristi
mladost, nauivaj se, ima vremena, pokajat e se kad ostari! " I zato
vidimo da su mladi, osim onih koje je stigla Allahova milost, robovi
svojih prohtj eva i strasti, zatoenici strastvenih pjesama i ubitane
zaljubljenosti. tavie, mnogi su slini ivotinjama i ne mogu razluiti
dobro od zla.
EJTAN SE PRI KAZUJE NE KI M LJUDI MA
Ostalo j e da se pripovijeda da j e sunija, hanbelijski autoritet Ab
dulkadir el-Dejlani kazivao: "Sanjao sam ejtana: ogroman m se
prikazao na nebu i obratio m se: 'O Abdulkadire, j a sam tvoj Gospo
dar! Doputam t sve to je zabranjeno!' A ja mu odgovorih: 'Lae,
Allahov neprijatelju! Ti si ejtan; a Allah ne zapovijeda razvrat, niti
doputa zabranjeno."'
Isto tako, imamu se Ahmedu, dok je umirao, prikazao ejtan i,
grizui prste, povikao: ''hmede, spasio si se! O koliko sam ljudi za
veo, a tebe nisam mogao! " Na to Ahmed poe govoriti: "Nisam jo,
nisam jo!", tj. ni sad nisam siguran od tvoje zamke i prevare, ne pre
dajem ti se ni sad. I Allah, delle anuhu, uvrstio j e imama Ahmeda
postojanom rijeju na ovom svijetu, pa je umro, a ejtan mu nije mo
gao nauditi.
KAKO ZAVODI S UFI JE?
Suf j e zavodi tako to im izmilja i donosi tarika te novotarske i na
taj nain uspij eva mnoge izvesti iz islama.
130/
AI D E L - KA R N I
KAKO ZAVODI S I ROMANE, ODNOSNO BOGATE?
Kod siromanih izaziva ljutnj u na Alaha i na odreenje, pa ih
navede na nevjerstvo u kada i kader, dok bogate zavodi (to i na
poslijetku baci u Dehennem) ulijevajui im svijest da j e bogatstvo
najvanije u ivotu, pa se osile, ponu initi nepravdu i zaborave na
Svevinjeg Allaha.
AJ ET KOJ I TI TI OD EJTANA
Ehu Hurejra, radijallahu anhu, ispriao je: "Resulullah, sallallahu
alejhi ve sellem, ovlasto me je da uvam sadakatul-ftr; doao je neki
ovjek i uzeo nekoliko pregrti hrane, a ja sam ga uhvatio na djelu i za
prijetio mu: 'llaha mi, tvoj u sluaj zacijelo prijaviti Allahovom Posla
niku, sallallahu alejhi ve sellem!' On se poalio: 'Veli sam nevoljnik i
imam djecu!' Oslobodio sam ga, i sutra ujutro Poslanik, sallallahu alejhi
ve sell em, upitao me: 'O Ebu Hurejra, ta bi s ovjekom koga si juer uhvatio
na djelu?' Odgovorio sam: 'Alahov Poslanie, poalio se na veliku nei
matinu i djecu, pa sam mu se smilovao i oslobodio ga.' 'Slagao je. vratit
e sef ', upozorio me je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. l znao sam,
na osnovu tih njegovih rijei, da e se ponovo vratt, te sam na njega
vrebao iz 7asjede. Opet j e doao i uzeo nekoliko pregrti hrane, pa sam
ga i tada uhvato na djelu. Opet sam mu zaprijetio: 'Alaha mi, tvoj u
sluaj zacijelo prijaviti ilahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem!'
On ree: 'Nemoj me prijavit, nevoljnik sam, imam dj ecu, neu ovo vie
ponoviti! ' Saalio sam se i oslobodio ga, a sutra ujutro, Poslank, salla
llahu alejhi ve sellem, upitao me: 'O Ebu Hurejra. ta bi s ovjekom koga si
juer uhvatio na djelu?' Odgovorio sam: 'Allahov Poslanie, poalio se
na veliku neimatinu i djecu, pa sam mu se smilovao i oslobodio ga.'
'Slagao je. vratit e sef ', opet me upozori Poslank, sallallahu alejhi ve
sellem. Zbog toga sam ga i po trei put ekao u zasj edi i, zaista, opet
je doao. Uzeo je nekoliko pregrti hrane, pa sam ga i tada uhvato na
djelu. Ponovo sam mu zaprijetio: 'laha m, tvoj u sluaj zacijelo pri
javit Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem! Ovo je trei put
kako obeava da ovo nee ponovit, a opet ponavlja.' On ree: 'Pust
me, pouit u te rijeima od kojih e, Allahovom voljom, imati koristi.'
'Koje su to rijei?', upitao sam. On odgovori: 'Kad legne u postelju,
proui Ajetul-kursi, i nad tobom e brigu preuzet A ahov uvar, a ej
tan t se nee pribliiti do zore.' I j a sam ga oslobodio. Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, upitao me: 'O Ebu Hurejra, ta bi s ovjekom
koga si juer uhvatio na djelu?' Odgovorio sam: Allahov Poslanie, obe
ao je da e me pouiti rijeima od kojih u, A ahovom voljom, imat
koristi.' ' koje su to rijei?', upita Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem.
Odgovorio sam: ' Rekao m je da u postelji prouim Ajetul-Kursi. Jo j e
dodao: 'Nad tobom e brigu preuzet Allahov uvar, a ejtan ti se nee
pribliiti do zore." Tada m j e Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: 'Istinu ti je rekao, mada je laac. Zna li s kim razovara ve t noi,
Ebu Hurejra?' 'Ne znam', odgovorio sam. Na to m Resulullah, sallalla
hu alejhi ve sellem, samo ree: 'Bio je to ejtan. ''>77 Tj. istinu ti je rekao da
e te uvati melek ako prije spavanja proui Aj etul-Kursiju, i da ti se
ej tan nee pribiliiti, no, ipak, ej tan uvijek lae. A istnu treba prihvati
ti makar od nevjernika zabludj elog. Kae se da je istina izgubljena stvar
koju treba uzeti ma gdje da je ovjek nae.
I vano je znati, ovjek se od ej tanovog zla moe spasiti samo
Allahovom, delle anuhu, dobrotom i zikrullahom.
NAI NI NA KOJ E EJTAN ZAVODI LJ UDE
ejtan obmanj uj e ljude i sputava ih, a Svevinji j e Allah, iz Svoje
mudrosti, ovjeku dao mogunost razlikovanja dobra od :a, i stoga j e
obeao Dennet poslunima, a zaprijetio D:ehennemom grenicima.
77 EI- Buhari (5010) i Muslim (807).
132/
AI D E L KA R N I
EJTANOVO SPUTAVANJE
Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "ejtan presretne
ovjeka i zastrai ga: 'Ne prihvataj islam! Ako prihvati islam, preuzet e
mnoge obaveze', ali ga ovjek ne poslua i prihvati islam. Ztim ga pokua
obmanuti: 'Nemoj uiniti hidru! Ako se preseli, kome e ostaviti enu i dje
cu?', ali ga ovek ni u tome ne poslua, pa se preseli. Naposlijetku mu rekne:
'Ne bori se za islam! Ako poe u borbu, pognut e ili e biti ranjen', pa ga
ovjek ni u tome ne poslua. "78 I tako se ovjek suprotstavlja ejtanu sve
dok ne umre i zaslui Allahovo, delle anuhu, zadovoljstvo i Dennet.
0 EJTANU
Nj egovo oruje u zavoenju jeste muzika, poezija, ivi na prija
vim mj estima, voli pijace, prijateljuje sa svakim onim koji je neprijatelj
Uzvienom Al ahu, njegova je glavnica lana nada koju ulijeva . . .
I onoga ko ga bude slijedio on e strmoglaviti u Dehennem.
Zar je iko, osim ejtana, prokeo ga Allah, odgovoran za razvrat, ve
like grijehe, zabludjele generacije, prolijevanje krvi, prelaenje preko
Allah ovih granica . . .
ej tan je taj koji odvraa omladinu od damije i odvodi ih u ka
fanu, sputava ih od itanja Kur'ana i navodi na sluanje zabranjenog
i itanje asopisa s lascivnim sadrajem, nuka na ostavljanje sunneta,
a navodi na prihvatanje novotarije, omraava drutvo dobrih, a lije
pim prikazuje drutvo zalutalih, odvodi od poslunosti i navodi na
neposlunost. On je hiljade i hjade momaka i djevojaka odvratio od
Al aha, pa pogledaj ih kako se ponaaju i kako samo tumaraju. I ta bi
bilo da su svi momci i djevojke poput njih!
Zar ne vidi da je on odgovoran za troenje imetka u zabranjeno?
Zar ne sree ljude koji putuju radi injenja nemorala i tamo troe
78 Ahmed (1 5528), En-Nesai (31 34). Vidjet: Sahihu suneninNesai (2937 i Sahihuldami
(1 652).
KAKO U KROTI TI S VOJ E S RCE j 133
imetak, prodaju svoju vjeru i ast, jer su posluni Iblisu? I j o misle
da ih Allah tamo ne vdi, ne znaju da je Allah svake zemlje Gospodar.
PoSLJ EDI CA POVOENJA ZA EJTANOM
Onda kad se poveo za ej tanom, ovjek je zapostavio dami
ju, pravdajui se strahom od nazeba kad uzme abdest i, na hladno
i, poe na skupni namaz, istovremeno inei grijehe i izazivajui
Allahovu srdbu.
Onda kad je posluao ejtana, ovjek je poeo gledati u zabranje
no, izazovno obuene ene i golave slike, pa je poeo initi blud . . .
Onda kad j e prihvato ej tana za savjetnika, ovjek j e poeo stje
cati imetak poslujui uz kamatu i drei imetak u bankama koje po
sluju na zabranjen nain. I na taj nain sebi doputa da se na njega
odnose Vj erovjesnikove, sallallahu alejhi ve selem, rijei: ''llah j e
prokleo onoga ko troi kamatu, onoga ko mu u tome pomae, pisara
i svjedoke - svi oni imaju isti grijeh."79
PosoNJAK I EJTAN
Allah, delle anuh u, obj avio je: "Nalik su ejtanu kad veli o
veku: 'Ne verj! ' , pa kad prestane verovati, reke mu tada: 'Ja
nemam s tobom nita! Ja se, zbilja, bojim Aa, svetova Gospo
dara! ' Pa posljedica z nji obojicu bit e da e zbilja u Vatr oni,
veno e u njoj ostati, a to je kazna za nevere. " (l-Har, 1 6)
Ibn Derir et-Taberi i Ibn Kesir smatraju da je ovaj ajet objavljen
povodom velikog pobonjaka Izraeliana koji se zvao Bersis. Kau da .
je ivio u bogomolji i stalno inio ibadet, pa se vie posveto ibadetu
nego stjecanju znanja, a zna se da je ejtanu tee zavesti uenjaka
nego pobonjaka.
79 Musl (1 598) i Ahmed (1 3851).
134/
AI D E L - KA R N I
I Aah, delle anuh u, htio j e iskuati vjeru i uvjerenje tog velikog
pobonjaka jer: "Z misle ljudi da e biti ostavljeni ako kau: ' Mi
verjemo! ' , i da na kunju nee stavljeni biti ?! " (El-Anke but, 2)
U nj egovo su vrijeme ivjela t brata koja su imali sestru, djevoj
ku. Sva su trojica pozvana u borbu i nisu znali kod koga e ostaviti
sestru, kome e j e povjeriti na uvanje. Nakon premilj anja, jedno
glasno su odluili da je ostave kod pobonjaka Bersise, jer su u njega
imali povjerenj a On pristade i ree: "Smjestite je u kuu nasuprot
moje bogomolje! " Oni je smjestie u t kuu i krenue u borbu. Tako
bi. Ona je ivjela u nj egovoj blizini, on j oj j e osiguravao hranu iz bo
gomolje i ostavljao je kod svojih vrata, zatvarao ih i uspinjao se u bo
gomolju, pa bi joj tek tada nareivao da izae iz kue i da uzme hranu.
Meutim, ej tan mu je priao, blago ga navodei i potiui na dobro,
s jedne, a uveliavajui djevojin izlazak iz kue po danu, s druge
strane, i j o ga je plaio tme da bi je neko mogao vidjeti i u nju se
zaljubiti. Zaveo ga je: "O Bersisa, dj evojka je pod tvojom zatitom, t
si zaduen da je uva! Ako ne bude s njom kontaktirao, bit e joj do
sadno. Hajde, svako jutro proviri kroz prozor bogomolj e i nazovi joj
selam! Nee t to nimalo nauditi." I pobonjak poslua ej tana. ejtan
mu je govorio: "Kad bi lino odnio hranu djevojci i ostavio je ispred
njenih vrata, zasluio bi veu nagradu!" Na to ga je ej tan neprestano
nukao, sve dok ga pobonjak u tome nije posluao: nosio je hranu i
ostavljao je ispred njene kue, ali s djevojkom j o nije razgovarao. I
to je potrajalo odreeno vrijeme. Onda mu je lblis doao i ponukao
ga na jo vee dobro i nagradu rekavi mu: ''Veu bi nagradu zasluio
kad bi hranu ostavljao u kui!" Na to ga je ej tan neprestano nukao,
sve dok ga pobonjak u tome nije posluao: nosio je hranu i ostavljao
je u njenoj kui, i to je potraj alo odreeno vrijeme. Opet mu je lbls
doao i ponukao ga na jo vee dobro i nagradu: "Razgovaraj s njom,
jer e je tvoj govor usreiti, sama je, osjea divlju samou!" Na to ga je
neprestano navodio, sve dok s njom nij e poeo razgovarati iz bogo-
molje. Zatm mu je Iblis predloio: "Sii i sjedi kod vrata bogomolje,
a ona neka bude na svojim vratima i razgovaraj te, bit e joj prijatnije
ako se i ona tebi mogne obratiti!" Na to ga je nagovarao, sve dok ga
nije naveo da silazi iz bogomolje i stoji na vratima, a nju j e naveo da
izlazi iz kue i stoji na vratima: ti njihovi razgovori trajali su odreeno
vrijeme. Nakon toga, Iblis ga je naveo na jo vee dobro. Rekao mu
je: "Njoj bi bilo drae da ne stoji kod vrata bogomolje, ve da sjed
blizu nje i da tako s njome razgovara!" I nakon nagovaranja, pobo
njak ga je posluao, pa je i to potrajalo odreeno vrijeme. Zatim mu
je Iblis doao i rekao: "Po tebe bi bilo bolje da ue u kuu i da tamo
s njome razgovara, a ne da ona stoji na vratima pokazujui svoje
lice!" Na to ga je nagovarao sve dok pobonjak nije poeo ulaziti
u kuu i po cijeli dan ostajat s njom, a u predveerje bi se penjao u
bogomolju. Zatim mu je Iblis dolazio i neprestano mu je uljepavao
i zavodio ga, sve dok je on nije pomilovao po bedrima i poljubio j e
i, naposlijetku, s njome poinio blud. Od njega j e zatrudnjela i rodila
dijete. Onda mu je ej tan priao: "
ta misli, kad se vrate njena braa,

kako e se ponaat, a s njome si blud poinio, i ona ti je rodila dije
te?! Ne mogu garantrati da se nee otkriti, i e oni to saznat. Nego,
dijete ubij i zakopaj , ona e to morati preutjeti iz straha od brae." I
on tako uini. Zatim ga je zavodio: "Zar smatra da e ona sakrit od
brae tvoj nemoraln in s njom i ubistvo djeteta?
epaj je i ubij pa j e
zakopaj zajedno s djetetom!" Iblis nije odustao sve dok ga nije naveo
da i nju ubije. On je to i uinio i bacio j e u istu rupu u koju je ranije
bacio dijete, a na humku navalio veliki kamen i poravnao zemlju. I
potom se vratio u bogomolju radi ibadeta.
ivio je tako odreeno

vrijeme, sve dok se braa nisu vratila iz vojne. Poto su stgli, pital su
u vezi s njome, a on im j e izrazio sauee, zamolio milost za nju, pa
je licemjerno zaplakao, te rekao: "Zaista je bila divna djevojka! Umrla
je, evo, ovo je njen kabur, pogledaj te!" Stali su iznad njenog kabura,
plakali, molili Allaha da joj se smiluje. Tu su ostali nekolko dana i
136/
Al O E L - KAR N I
vratili se svojim kuama. Kad je pala no i kad su pozaspali, ejtan im
se prkazao u snu, u liku putnika. Poevi od najstarijeg, upitao ga je u
vezi sa sestrom. Odgovarajui, brat se pozvao na pobonjakov izjav
o njenoj smrt i njegovu molbu da joj Alah ukae milost, a rekao mu
je i to da mu je pokazao njen kabur. Meutm, Iblis je to demantrao:
"Pobonjak vam nije rekao istnu o vaoj sestri! On je s njom uinio ne
moral, pa je rodila, a on je ubio dijete pa je potom i nju ubio iz straha od
vas, a njihova je tupla bacio u rupu koju j e iskopao desno od vrata kue
u kojoj je ivjela. Tamo ete nai njihova tjela." U snu se prikazao i
srednjem bratu, govorei mu sve to je rekao najstarijem, a naposlijetku
se prizao i najmlaem bratu, te i njemu sve ispriao. Kad su se pro
budili, svaki je bio zauen snovienjem. Jedni drugima rekli su: "Sino
sam sanjao udan san . . . ", i tako jedni druge izvijeste o snu. Najstariji
ih upozori: "T je samo san, on nije mjerodavan, nastavite ivjet i osta
vite san postrani!" A najmlai se usprotvi: ''Tako m Allaha, neu se
smirit sve dok ne odem na ono mjesto i ne provjerim o emu se radi!"
I svi se tamo zapute. Dooe u onu kuu i potaie mjesto koje i
je opisano u snu i, uistnu, naoe sestru i djeaka zaklane i baene u
rupu, ba kako i je u snu opisano. Opet su upitali pobonjaka u vezi
sa sluajem, i on je potvrdio ejtanovu verziju prie. Tuili su ga vladaru
zbog zloina i bi presueno da ga razapnu. Uhapsili su ga u bogomolji
i poveli na pogubilite. Kad su ga svezali za drvo, ejtan mu je prao
rekavi: "Bersisa, samo te ja sad mogu izbavit, ali pod uvjetom da mi
uini seddu!" I pobonjak poini nevjersto te uini ejtanu seddu, i
egzekutori ga ubie i razapee njegovo tjelo.80
PouK NAMA
Brao, moramo se vrsto drati asnog Kur'ana i traiti zattu
od Allaha. Pazimo na Allahove granice, pa e On nas uvati jer je Jaki
80 Et-Taber, 28/49-51 , Ebu Nuajm, u djelu Hil'etul-evlija, 4/7, El-Hakm (3801) i Ibn
Kesir, 4/342.
i Moni. Oslanjajmo se na Svevinjeg Allaha, jer niko nas nee moi
sauvati ako nam On uskrati Svoje uvanje.
Zbog vanost, opet emo navest Allahove rijei: "O verici!
Uite u islam potpuno, i korake ejtaske ne slijedite!
ejtan je,
doista, vama jasni neprijatelj! A a, naon to su vam dokzi pri
spjeli, posrete, tad znajte daje Allah silan i mudar! " (l-Bekara,
208, 209). Potpuni ulazak u islam podrazumijeva primjenu svih islam
skih propisa; sintagma ejtanski koraci odnosi se na njegovo navoe
nje na zlo, rune misli koje ubacuje, lai, spletke itd.
KKO SE SAUVATI OD EJTANA
ovjek e se sauvati od ej tanove spletke samo uz pomo slje

dee etiri stvari:
1 . treba stalno spomnjati Uzvienog Allaha. Allah kae: "A do
ista, srca se smiruju pri svakom Allahovom spomenu! " (r-Ra'd,
28); "Sjeajte se v Mene, pa u se i Ja sjeati vas! " (l-Bekara, 1 52).
Ibn Abbas, radijallahu anhu, govorio je: "
ejtan napada ovjekovo

srce, pa ako ovjek spomene Allaha, ej tan pobjegne, ali ako zabo
ravi Allaha, onda mu ejtan unosi rune misli." Zikrullah je oruje
vjernika, zatita dobrima i neprobojna tvrava. I velika j e Allahova
blagodat da te On uputi na zikr, jer e te na taj nain uvati. A onaj ko
ne spominje Gospodara neizbjeno e se uhvatiti u ej tanovu spletku
i init e ogavna djela;
2. poeljno j e stalno bit pod abdestom; ejtan j e u drutvu ne
istih ljud, ivi na neistim mjestima, voli neisto i ima pristup lju
dma koji nisu spoznali Uzvienog Allaha. No, onaj ko je uvijek pod
abdestom, on uiva Allahovu zatitu i ejtan bjei od njega. Upravo
zbog toga dini svojim dodirom napadaju one koji su stalno neist i
dunupi. U njih ejtan lahko ue jer on je jedan o dina, i nj egova je
138/ AJ D E L - KA R N I
priroda neista: . . . Onje bio jedan od dina, ogrijei se o zapovijed
svog Gspodara . 4 " (El-Kehf, SO);
3. estto drutvo; neka tvoje drutvo budu dobri, oni koji obav
ljaju pet dnevnih namaza, oni koji itaju asni Kur'an, odlaze u da
mije, slijede Hads . . . Oni su skupina koja se bori protiv ejtana, oni e
ti pomoi u borbi protiv njega. A ako se odvoji, pa: "Vuk pojede ovcu
odvojenu od stada. "81 A onog dana kad se bude druio s grenicima,
zalutalim, koji u zasjed ekaju evlije, Allahove prijatelje, i odvraaju
od Pravog puta, kojem su pozivali poslanici i vjerovj esnici - odvratit
e te od puta kojim ide, od ibadeta i tvoje elje za injenjem dobra,
pa e svoj udio u nagradi na ahiretu zamijeniti Allahovom srdbom,
Njegovim prijezirom i prokletstvom. Imam
af spjevao je stihove:
"Volim dobre ljude, pa nek bude da nisam jedan od njih.
Moda u efaat zasluiti u drtvu robova tih.
Ne volim one ija je trovina grijena
Pa makar nam i roba bila ista. "
A tu su i sthovi imama Ibnul-Mubareka:
"Kada drga bira, neka to bude neko estit,
Onaj ko edan je. stida ko ima i ko je plemenit.
Ako za neto kae .. ne", i on e .. ne" kazati,
Ako za neto kae .. da", i on e .. da" kazati. "
Alija b. Ehu Talih, radijallahu anhu, jednom se prilikom obratio
svojim prijateljima: "Usvojite dobro od svojih estitih prijatelja, oni
su vam garancija uspjeha na ovom i na buduem svijetu!" "Razumije
mo da su garancija uspjeha na ovom svijetu, ali kako e biti garancija
uspjeha na buduem svij etu?", upitae oni. On odgovori: "Pa, Allah
je objavio: 'Tog dana prijatelji e biti jedni druma neprijatelji,
osim bogbojazni ljudi! ' (Ez-Zuhruf, 67)." Druimo se s dobrima
jer e nam pomoi u istrajnosti u islamu;
81 Aed (21203 i 26968), Ehu Davd (547) i En-Nesai (847). Vidjet: Mikatul-mesabih
(1 067).
/ 139
4. sustezanje od ogavnih djela, grij eha, i esto kajanje te dono
enje iskrenog istgfara; Allah, delle anuh u, kae: . . . i onima koji,
kad grijeh kakav urade, i sebi nanesu nepravdu, Allaha se sjete i
oprost za gijehe svoje mole. A ko e drugi grijehe oprostiti ako ne
Allah?! A t u zlo svesno ne srljaju! " (Alu Imran, 1 35) .
l 141
10 VERICI, BOJE SE Al"
Da se ljudi boje Allaha, oporuka j e Boija prvim i potonjim
generacij ama: "I Mi smo oporu ostavi onima kjima je Knjig
prije va data, a i va: 'Alse bojte t "' (n-Nisa, 1 31 ) . I zacijelo
e nastradat i kajat e se onaj ko ne postupi prema ovom ajetu.
SMI SAO IVOTA
Bogoboj aznost je zapravo smsao ivota; a neki ljudi misle da
je smisao ivota uivanje u hrani, piu, luksuznm autima, blagodati
govora, kretanju, spavanj u itd. Takvi nisu ni shvatili ta znai ivot.
Ne znaju da je traganje za uicima i udovoljavanje strastima ivot
svojstven ivotinjama, i tako nevjernici ive. Smisao ivota jeste da
ovjek izae iz tmina na svjedo, iz zablude na Pravi put, da se bogo
bojaznou spasi od Allahove kazne. Uzvieni kae: "Zar je onaj koji
je mrtvac bio, pa ga M oivil, i dali mu svjedo da se s njime meu
svijetom kree, kao i onaj koji u tminama bludi i iz njih ne izlazi?! Eto
tako, nevjernicima se ini lijepim ono to rade." (El-En'am, 1 22) Zna
enje je: zar je onaj koji je u svojim strastima i zabludi mrtav bio, koji
je slij edio svaki poziv u zlo, pa ga je Allah oivio imanom i odanou
ehadetu, i jo mu grudi irokim uinio za prihvatanje islama, kao i
onaj koga je Svemogui Allah u zabludu odveo, protjerao iz Svoje mi
losti i uskratio mu Svoje svjedo? I kako ivi ovaj potonji, i zato ivi,
i ta ga eka poslije smrti?!
142/
AI D E L - KAR N I
UPUTA J E u KuR'ANu
ej hul-islam Ibn Tejmij j a imao je obiaj rei: "Onoga ko smatra
da moe nai uputu u neemu drugom, a ne u asnom Kur'anu, koji
je Allah obj avio Svom Poslaniku - stii e Allahovo prokletsto, pro
kletstvo meleka i svih ljudi, od nj ega Allah nee primiti ni pokajanje
ni iskup."
VJ ERNI K I VI DVA PUTA
Prvi vjernikov ivot j este onaj stvarni, kad se rodi i zaplae zbog
ivotnih patnji, nepravdi, tegoba, problema i kunji koj e ga ekaju. l
zato se potrudi da Allahovo obeanje i smrtne muke doeka vedra
lica, a ne kao paenik: "Allah vernike postojanom rijeju uvr
uje i na ovom svietu i na onom svijetu, a zulumare u zabludu
odvodi; Allah radi to hoe. " (Ibrahim, 27) l ustraj u islamu: "Do
ista onima koji kau: 'Na gospodar je Allah! ' - i potom u tome
ustrajni budu, meleki silaze: 'Ne bojte se i ne tugujte! I Denne
tu, koji vam je obean, radujte se! Mi smo vama prijatelji i u i
votu ovosvetskom i na svijetu onome! Vama u Dennetu pripada
sve to vam zaeli dua vaa, u njemu imat ete sve to zatraite,
poaeni bit ete od Onoga Koji prata, Samilosnog! "' (Fussilet,
30-32). A drugi vj ernikov ivot j este ivot u okrilju velianstvenog
Kur'ana i vj erovanja.
NEVJ ERNI K DOI VLJAVA DVOSTRUKU SMRT
Kad je o nevjerniku rije, on doivljava smrt dva puta: '"Gos
podaru na! ' , rei e oni, 'dva puta si nas usmrtio, i dva puta nas
oivio! A mi priznajemo grijehe nae, pa ima li za izlazak puta
KAKO U KROTI TI S VOJ E S RC E / 143
ka?"' (Gafr, l l) Prva njegova smrt, ona prava, j este kao smrt
ivotinje, a drugu smrt doivi prije prve, onda kad umre nj egovo srce
i bude osloboen Allahova svjetla i Njegove upute.
I BN MESUD TUMAI AJ ET
Ashabi su generacija kojoj u historiji nije bilo ravne, neponovljiva
zajednica, oni su svijetu dostavili kelimei-ehadet, za dvadeset i pet
godina doprli su dokle se moglo doprijeti, j er su spoznali Allaha i
znaenje izriaja svjedoenja. Ibn Mesud, radijallahu anhu, jedan od
tih ljudi, upitan je o znaenju sintagme istinska bogobojaznost, u ajetu:
"O verici! Bojte se Alaha istinskom boghojaznou, i drui
je ne umirite osim da muslimani ste! " (Alu Imran, 1 02), na ta j e
odgovorio: "To znai da se Aahu bude stalno posluno, da se On
stalno spominje i da Mu se stalno zahvalj uje. " A ne boji se Allaha onaj
koji Mu j e nezahvalan na blagodatima i onaj koji ini grijehe; ono
ga ko zaboravi Svevinjeg Allaha, On e uiniti da zaboravi samog
sebe, i svoju budunost, i porodicu, i bogatstvo, i poloaj, na ovom i
na buduem svijetu. I odatle Allahove, delle anuhu, rijei: "I hojte
se Dana u kojem ete se Allahu vratiti, zatim e se svakom ove
k ono to je uradio namiriti, i ljudima nepravda nee nanesena
hiti! " (El-Bekara, 281)
ALIJA DEFI NI RA TAKVALUK
Vladar pravovjernih Alija, radijallahu anhu, naj skromniji, najzna
niji i najbogobojazniji ovj ek, poslije smrti Osmana b. Affana, radija
llahu anhu, jednom se prilikom u kufljanskoj damiji uspeo na minber,
i neko ga upita o znaenju bogobojaznosti, pa odgovori: "Takvaluk je
strah od Svevinjeg Allaha, postupanje prema Objavi, zadovolj stvo s
14/
AI D E L - KA R N I
malo imetka i pripremanje za put bez povratka." S ovakvim su arom
i svjetlom ashabi prenosili i objanjavali islam. Dakle, ako ovjeku nije
data uviavnost i postupanje prema Kur'anu i Hadisu, moda e se
htj eti bojati Allaha, ali nee znat kako. Dalje, onaj ko ne bude zado
volj an s malo imetka, kolko je dovoljno putniku, njegova e najvea
briga na ovom svijetu biti zgrtanje i gomanje materijalog bogatstva.
KA' B EL-AHBAR OBJANJAVA
ZNAENJE BOGOBOJAZNOSTI
Omer j e upitao Ka'ba, radijallahu au: "ta j e bogobojaznost?
Objasni m! " Ka'b ga upita: ''Vladaru pravovjernih, jesi l ikad hodao
putem po kojem ima trnja?" "Jesam", odgovori Omer. "Kako si ho
dao?", upita Ka 'b, na ta Omer odgovori: "Zavrnuo sam nogavice i pa
ljivo koraao." Ka'b zakljui: "Bogobojaznost je da pazi kako ivi."
BoGOBOJAZNOST GLEDE J EZI K
Jezik j e najvee zlo kojim ovjek moe biti iskuan. Stoga su neki
uenjaci rekli: "Devet desetina grijeha zaradi se jezikom." To je tako,
jer se ulom govora mogu poiniti veliki grijesi, i zato nam Allah,
dele anuh u, kae: . . . on ne igvori nijednu rije, a da kod njeg
nije pratilac pripravljeni! " (Kaf, 1 8) . uvanje od ogavna govora
osobina j e vjernika: . . . i kji se okeu od onog to i se ne tie . . "
(l-Muminun, 3)
U EMU J E SPAS
Ashab Ukba b. A, radijalahu anhu, upitao je: "Boiji Poslani
e, u emu je spas od Allahove srdbe?" Vjerovjesnik, salallahu alejhi
ve sellem, odgovori mu: "Pazi ta govori, vie boravi u kui i plai nad
svojim gesima.
"82
82 Ahmed (1 6883, 1 6999 i 21 732) i Et-Tirmizi (2406). Vidjet: Mikatl-mesabih (4837).
/ 145
Muaz, radijallahu anhu, postavio je vano pitanj e: ' 'Allahov Po
slanie, koje djelo vodi u Dennet, a udaljava od Dehennema?" Bo
iji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio mu je: "Upitao si
u vezi s golemom stvari, a i to je lahko onome kome Allah olaka . . . "
spomenuvi odreene stvari kojima ovjek moe ostvariti taj veliki
cilj, te mu je naposlijetku sugerirao: "
el li da ti kaem na ta po
sebno mora obratiti panju?" "
elim, Allahov Poslanie", odgovori

Muaz. "Pazi ta govori!", upozori ga Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, i pokaza na jezik. Na to ovaj ashab u udu upita: "Boiji
Poslanie, hoemo li odgovarati za izgovorene rijei?" "Muaze, majke
ne imao, zar e ljudi biti bacani naglavake u Dehennem zbog neeg
drugog osim zbog onoga to su govorei zgrijeili?!"8
3
PRVE GENERACIJ E I UVANJ E J EZI KA
Prve su generacije imale na umu da jezik moe upropastiti, znali
su da se od zla jezika mogu sauvati samo uz pomo bogobojaznosti.
Jedan tabiin pripovij eda: "Vidio sam Ehu Bekra, radijallahu anhu,
kad je, svodei raun sa sobom i plaui, pokazao na jezik i rekao:
'Ovo e me upropastiti! '" Tako je govorio Ehu Bekr, nepokolebljivi
vjernik, ovjek koji je pretekao ostale zrele ljude u islamu, udjeljivao
imetak na Allahovu putu, halifa poslije smrti Boijeg Poslanika, salla
llahu alejhi ve sellem, ovj ek koji e na Sudnjem danu biti pozvan u
Dennet sa svih osam dennetskih kapija.
Naime, jednom je prilikom Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Dennet ima nekoliko kapija; klanjai e biti pozvani s kapije
namaza, postai s kapije posta, dareljivi s kapije milostinje = = " pa je E bu
Bekr, sj edei pored Vjerovj esnka, sallallahu alejhi ve sellem, upitao:
"Boiji Poslanie, hoe li iko biti pozvan sa svih osam dennetskh
kapija?"
83 Ahmed (21 5 1 1 i 21 536), Et-Tirmizi (261 6) i Ibn Mada (3973). Vidjeti: Mikatul
mesabih (29).
146/
AI D E L - KA R N I
(Zapazimo ovu ambiciju i elju za Allahovom nagradom! Ambi
cija obino ne zavisi od fzike snage, niti poloaja, niti imetka, ve
od onog to je u srcu.)
Divei se tom velikom ovjeku koji eli da ga se pozove u
Dennet sa svih osam kapija (nastoji biti u kategoriji klanjaa, po
staa, onih koji spominju Allaha, dareljivih, skromnih, pobonih,
boraca), Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, ree: "Da, neki e ljudi
biti pozvani sa svih osam dennetskih kapija, i nadam se da e ti biti
jedan od njih."84
HALI FA STRAHUJE OD ODGOVORNOSTI
Pripovijeda s e da j e Ehu Bekr, radijallahu anhu, nakon to je
preuzeo hilafet, izaao u jedan ensarijski palmovik da se proveseli sa
svijetom. Tamo je, izmeu ostalog, vidio vrapca koji leti s palme na
palmu, pa je halifa sjeo i poeo plakati - a bio je saaljiv i sentimen
talan, jer je nj egovo srce bilo ispunjeno imanom i strahom od Allaha.
Zaueni, ashabi upitae: "Ha Poslanikov, zbog ega plae?" On
kroz suze odgovori: "Rasplakao me ovaj vrabac: leti s drveta na drvo,
hrani se i pije, a kad umre, nee polagati raun, pa nee biti ni ka
njen. Kamo sree da sam ptica!" I tim je rijeima rasplakao ashabe,
jedinstvenu generaciju koju je odgajao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem.
ZA ONOGA KO ELI BI TI BOGOBOJAZAN
Ko se eli okititi ovom velikom osobinom neka prouava ivot
dobrih generacija, jer nepoznavanje njihova ivota, njihovih podviga
i izjava ostavlja ovjeka u neznanju i sljepilu, utoliko vie jer su oni
84 El-Buhari (1897 i 3666), Muslim (1 027), Ahmed (7577) i neki drugi muhadisi.
Resululahovi, sallallahu alejhi ve sellem, naslj ednici i najznaniji, kad
je rije o islamu.
I BN ABBASOV SLUAJ I S LUAJ TABI I NA
ATAA s. Esu RBAHA
Ostalo je da se pripovijeda kako j e Ibn Abbas, radijallahu anhu
ma, stao na Saf i, pokazujui na jezik, poeo plakati te govoriti: "O
jeziku moj, reci dobro pa e zaraditi sevap, ili se sustegni od zla pa
e me spasiti."
A neki tabin kazuje: "Druili smo se s Ataom b. Ehu Rebahom
trideset godina u Haremu, i on je samo zikr inio, ili je uio Kur'an,
ili je navraao na dobro, a odvraao od zla, ili bi pak rekao ono to se
ba moralo rei. Naposljetku, prigovorili smo mu zbog toga. On nas
je ukorio: '
ta vam je?! Zar ste zaboravili da nad vama bdiju oni koji
zapisuju vae uzdahe i rijei, zbog kojih ete biti pozvani na odgovor
nost?! . . . on ne izgvori nijednu rije, a da kod njeg nije pratiac
pripravljeni! ' (Kaf, 1 8)."'
SAVJ ET
Imajmo na umu Allaha kad se radi o govoru!
uvaj mo se prokli
njanja, i bestidnost, i pretjerane ale kojom Allah nije zadovoljan, i
ispraznog govora zapostavljajui zikrullah, i ogovaranja, i zlonamjer
nog prenoenja tuih rijei, i neobuzdanosti, i ismijavanja, posebno
dobrih, ili, jo gore, uenjaka, daija i onih koji stjeu islamsko znanje,
to je jasno, veliko licemjerstvo.
14
8
/
A l D E L - KAR N l
BOGOBOJAZNOST GLEDE HRANE
Sa'd, racli j allahu anhu, jednom se prilikom obratio Boijem Po
slaniku, sallallahu alejhi ve sellem: "Boiji Poslanie, zamoli Alaha da
me uini jednim od onih ije e dove biti usliene!" Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, samo mu ree: "Sa 'de. jedi halal -hranu, i
tvoja e dova uvijek biti usliena. "85 I zaista, Sa'd je postupio prema tom
savjetu, pa mu je svaka dova bila usliena.
Upravo su odatle Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei
zabiljeene preko Ebu Hurejre, raclijallahu anhu, u Muslimovom Es
Sahihu: "ovjek dugo putuje, sav raupan i pranjav, pa podigne rke
prema nebu molei Allaha, ali konzumira hranu koju je nepoteno stekao,
oblai odjeu koju je na zabranjen nain stekao i pije vodu koju je neasno
zaradio, pa kako e mu molba biti usliena?! "
Hoe li Allah prihvatit namaz, i post, i had i umru, ili itanje
Kur'ana od onog ovjeka koji ivi od kamate, nosi odjeu kupljenu
od imetka steenog poslujui uz kamatu, korist prijevozna sredstvo
kupljeno od takvog imetka, ivi u kui napravljenoj od kamate, podi
e svoju djecu na tome . . . ?! Taj je njegov ibadet bezvrijedan, jer Vje
rovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: "lah je prokleo onoga ko
troi kamatu, ko mu u tome pomae, pisara i svjedoke - svi on imaju
isti grijeh."
SA
'
o MOLI PROTIV LACA
Kufjani su se poalili halif Omeru, racij allahu anhu, na Sa'da
rekavi da brzopleto obavlja namaz kao imam. Na to je Sa'd, :auen,
pa i zaprepaten, rekao: "udna m uda! Pleme Benu Esed prigovara
m zbog namaza, a j a ga uveo u islam!"
(stinu je rekao: Svevinji je Allah nj egovim uzrokom i uzrokom
daija poput njega mnoge ljude uveo u islam.)
85 Et-Taberan, u djelu El-Mudemul-evsat (6495). Vidjeti: Medmeuz-zevaid, 1 0/291 .
Poto je halifa Omer saznao za te pritube, poslao je neke ashabe
u Irak kako bi provjerili tu informaciju. I oni su posjetili svaku kufjan
sku damiju ponaosob, pitajui o Sa'dovu odnosu prema podanicima.
l u svakoj su ga damiji pohvalili i zamolili Allaha da ga nagradi, osim
u jednoj d:amiji, gdje se digao neki ovjek i potuio se: "Pitate nas o
Sa'du . . . Tako m Boga, on ne sudi pravedno, diskriminira ljude i izbje
gava borbu!" Na to Sa'd skoi i zazva Allaha: "Moj Allahu, ako ovaj
ovjek lae i eli se pokazat pred svijetom i istaknut svoje ime, daj mu
dug ivot, uini ga ubogim siromahom i iskuaj ga enama!" "Tako mi
Allaha", zaklinjao se neki ovjek, "toga sam ovjeka poslije dugo godi
na lino vidio: ostario je toliko da su mu, zbog starosti, obrve spale na
oi i pristajao je za djevojkama na kufl janskim putevima. Govorio je: 'Ja
sam starac koji je iskuan enama, sustigla me Sa'dova kletva! "'
NAGRADA ZA VOENJ E BRI GE O HALAL- PREHRANI
Treba znati, Uzvieni e Allah primiti dobra dj ela, oprostiti grije
he i uvesti u Dennet one ljude koji Ga se budu bojali glede ishrane,
koji budu vodili rauna o tome da j edu samo ono to j e halal.
BOGOBOJAZNOST GLEDE ULA VI DA I SLUHA
Ne treba zaboraviti da se ovjek mora boj ati Allaha kad se radi
o ulu vida i sluha. Treba gledati samo ono to je doputeno gledati
i sluati samo ono to je doputeno sluati. Imam
af spj evao je sti

hove:
"Neka jezik tvoj ne spominje niije skrivene mahane,
Ta sav si od mahana skrivenih, a svi ljudi imaju jezike.
Ako oi tvoje kod drugih neku mahanu ugledaju
Kai im da i drugi ljudi oi imaju.
150/
AI D E L - KA R N I
.AKO POSTATI BOGOBOJAZAN
Nekolko je stari koje mogu pomoi u postizanju bogobojazno
sti, a moemo ih svesti u sljedeih pet:
1 . svijest u javnosti i tajnosti da Sveznajui Allah ovjeka prati i
vidi sve to on radi; On je s vjernikom, pomae ga i uva, ali je i s ne
vjernikom i grenikom: obuhvata ga i eka u zasjedi. Sljedei ajet: "I
na Silnog i Samilosnog t se osloni, Koji, kad ustane, vidi te, i tvo
je preganje meu onima to padaju niice! " (E-
uara, 21 7-21 9)
nalae nam da oboavamo Svemogueg Allaha kao da Ga vidmo,
jer iako mi Nj ega ne vidimo, On nas zaista vidi, i to je ihsan, koji je
defnirao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u poznatom Dibrila
vom hadisu. Ovo je, dakako, jedna od najvanijih stari kad se radi o
postizanju bogoboj aznosti; a postoje ljudi koji se boje Allaha kad ih
neko vidi, ali kad su sami, skrnave svetinje i igraju se Allahovim grani
cama, i teko njima od Allaha! Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi
sljedee Vjerovj esnikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: "Uistinu,
znam neke ljude iz mog ummeta koji e na Sudnji dan donijeti dobra djela
veliine lanca planine Tihama, ali e ih Svevinji Allah pretvoriti u raza
sutu prainu! " Zaueni, prisutni upitae: ''l ahov Poslanie, jesu li
oni muslimani?" Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ogovori:
"Naravno, oni su muslimani, klanjaju kao to i vi klanjate, poste kao to i
vi postite, i jo obavljaju noni namaz, ali skrave Allahove svetinje kad se
osame. "86 Dakle, njihova e djela Svemogui Allah pretvoriti u razasu
tu prainu i prikljuiti ih, sauvaj Boe, zalutalim! Stoga je Ibn Mesud,
radijallahu anhu, upozoravao: "Bojte se Allaha glede tajnosti!" A pje
snik El-Endelusi je, savjetujui sina, spjevao stihove:
':ko se negdje osami u tami
I dua te tvoja grijehu stane zvati
86 Ibn Mada (4245), Et-Taberani, U djelima: EI-Mudemus-sa.ir (662), E-Mudemul -evsat
(4632) i MusneduHamiiin (680). Vidjet: Misbahuz-:udadia, 4/246, Sahihul-dami
(5028) i Silsiletul-ehadisis-sahiha (SOS).
Zastidi se jer Gospodar tvoj te vidi
I kai: Pogled Onoga koji tamu stvori mene prati. "
2. neprestano injenje zikra; Allah, delle anuhu, kae: "A do
ista, srca se smirju pri svakom Alaovom spomenu! " (Er-Ra'd,
28); "Sjeajte se v Mene, pa u se i ja sjeati vas! " (El-Bekara, 1 52);
" . . . i mukcima koji mnog spominju Alaha, i enama koje
mnog spominju Allaha, Allah je njima pripremio oprost i n
duglemu! " (El-Ahzab, 35); "Doista, u staranjunebesai Zemlje, i
u izmjeni noi i dana znaci su za ljude pametne. Z one koji Alaha
spominju i stojei, i sjedei, i na stranama svojim leei . n . " (Alu
Imran, 1 90, 1 91 ) . Zi je najvrednije dobro djelo. Allah, delle anu
hu, rekao j e: "Doista, n odvraa od rata i ogvna djela! I
sjeati se Allaha poslunost je najvea! A Allah zna ta v radite"
(El-Ankebut, 45). Neko je upitao ejhul-islama Ibn Tejmijju o tome
ta je najvanija oporuka i koje je djelo najvrednije poslije onog to
je obavezno. Odgovorio je: "Najvea oporuka jeste Boija oporuka
prvim i potonjim generacijama da se boje A aha. To je oporuivao
vojsci prije pohoda i svojim izaslanicama kad ih j e slao, kao naprimjer,
Muazu, radij allahu anhu, kad mu je rekao: 'Boj se'Allaha gdje god bio,
hravo djelo poprati dobrim djelom, koje e ga obrisati, i prema ljudima
odnosi se na na lijep nain! '
8
7
A u vezi s najvrednijim djelom poslije
onog to je obavezno, ne znam da je ita vrednije od zikra." Spominji
mo Alaha uvijek i u svakoj prilici: sjedei, stojei, leei; na putu, kod
kue; danju, nou itd. , kako bi nas Allah uvao, nae grudi za islam
rairio, omio nam poslunost, oprostio grijehe, odabrao, razboritim,
uviavnim i dobrim nas uinio;
3. razmiljanje o kur'anskim porukama; razmiljajmo o Kur'anu,
vjenoj knjizi, koju je Allah, delle anuhu, obj avio kao lijek, uputu i
87 Ahmed (20847 i 20894), Et-Tirmizi (t 987) i Ed-Darimi (2791). Vidjet: Mikatul
mesabih (5083).
152/
AI D E L - KAR N I
svjetlo. Takoer, imajmo vird, nekoliko stranica koje emo svaki dan
proitati, ma koje okolnosti bile. O razmiljanju o Kur'anu Svevinji
Allah rekao j e: "A zato ne razmisle o Kur'anu oni, i su na srcima
njihovim ktanci! " (Muhammed, 24). Znaenje j e: ta im je, ne raz
miljaju i ne razumiju kur'anske istine! A da razmilj aj u o njemu, mo
gli bi razluiti istinu od lai, Pravi put od zablude. Tu su i sljedei ajeti:
"Pa, zato oni ne razmiljaju o Kur'anu?! Da je Kur'an od nekog
drug, a ne od Alaha, nali hi u njemu mnoga nesugasja! " (En
Nisa, 82); "Knjig koju tebi objavljujemo blagslovljena je, da bi
oni razmiljali o njenim ajetima, i da bi se opomenuli oni umni. "
(Sad, 29) Isto tako, razmiljajmo o Hadisu i siri; a sve hadiske zbirke
zapravo su sira. (Najrelevantnija knjiga o siri j este Ibn Kaj jimovo dje
lo Zadul -mead);
4. esto upuivanje iskrene dove da nam Allah podari bogobo
jaznost; Uzvieni je rekao: "Akad te robovi Moji za mene pitaju, Ja
sam, doista, blizu! Odazivam se molbi molitelja kad Mene moli!
Pa neka se i oni odaovu Meni, i neka veruju u Mene, da bi upue
ni bili" (El-Bekara, 1 86); "Gospodaru svome vi se kotko i kriom
obratite, On doista ne voli one koji svaku mjeru prelaze" (El-E'raf,
55). Neko je upitao Omera, radijallahu anhu, u emu je spas, a on j e
odgovorio: "Ne znam da, nakon Allahove milosti, postoji ita vredni
je od upuivanja dove." To je posebno vrijedno ako se dova upuuje
u odabranim vremenima: na kraju namaza, na seddi, izmeu ezana i
ikameta, u posljednjoj treini noi, petkom potkraj dana, u danu prije
Kurban-bajrama (na Arefatu), u odabranim danima za iju odabra
nost postoji erijatski dokaz i sl. ;
5. druenje s dobrim ljudima; a j e li mogue biti bogobojazan u
drutvu razvratnika, onih koji remete red na Zemlji, onih koji trae
vrijeme i bjee od Allaha?! Zato se potrudimo druiti se s dobrima,
okoristiti se onim to nam govore, traiti da mole Allaha za nas . . .
l 153
DJEl SE VEDNUJU PRM ZVNICI
Mjerodavno je ono na emu ovjek umre. Allah, delle anuhu,
kae: "Doista onima koji k: 'Na gspodar je Allah! ' - i potom
u tome ustrajni hudu, melek silaze: 'Ne hojte se i ne tugujte! I
Dennetu, koji vam je obean, radujte se! Mi smo vama prijate
lji i u ivotu ovosvetskom i na svjetu onome! Vama u Dennetu
pripada sve to vam zaeli dua vaa, u njemu imat ete sve to
zatraite, poaeni hit ete od Onog Koji prata, Samilosnog! ' "
(Fussilet, 30-32); "Zbilja - oni kojima je s Nae strane prethodilo
obeanje lijepe nagrade, takvi e hiti daleko od Vatre, i uti njenu
hu oni nee i u onom to im due njihove poele, oni veno ui
vat e! Nee ih brinuti strah najvei i doekivat e ih melek: ' Evo
dana vaeg, koji je bio obean vama! "' (El-Enbija, 1 01 - 1 03)
PROLAZNOST
I mam El-Buhari zabiljeio j e sljedeu Alijinu, radijallahu anhu,
izjav: "Dunjaluk nestaje, a ahiret se pribliava! Zato budite sinovi
ahireta, a nemojte biti sinovi ovog svijeta! Danas j e posrijedi djelo bez
polaganj a rauna, a sutra e biti polaganj e rauna bez mogunosti
injenja dobra."
Hasan el-Basri veli: "Nestanak prijeti ovom svijetu, a smrt ne
doputa radost uviavnom ovjeku."
154/
AI D E L - KA R N I
Tu su i ajeti: "Sve propada - osim Lica Njegvog! Njemu pre
suda pripada i njemu ete se vratiti vi! " (l-Kasas, 88); "Sve to je
n Zemlji - prolazno je, a Lice Gospodar tvog, Velianstvenog i
Plemenitog, ostaje! " (r-Rahman, 26, 27)
TA E LJUDI I ZJ EDNAI TI ?
Izmeu obespravljenog i zulumara, vjernika i nevjernika, jakog i
slabog, bogatog i siromanog jeste smrtni as, on e ih sve izjednaiti.
Uenjaci kau: "U smrtnom asu povjerovat e onaj koji nije vje
rovao, povinovat e se grenik, osvijestiti buntovnik, oslabjet jaki,
predat e se gordi . . .
To je trenutak kad se ovjek surva, i poeli uiniti koje dobro, a
ne moe, ostaje mu samo ono to je ve uradio.
PosTOJI LI u HADI SU NEJASNOA?
Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Zaista ovjek radi
djela stanovnika Denneta, sve dok izmeu njega i ulaska u Dennet ne
bude koliko jedna podlaktica, pa ga pretekne sudbina, i pone raditi dje
la stanovnika Vatre, te ue u nju. I, zaista, ovjek radi djela stanovnika
Dehennema, sve dok izmeu njega i ulaska u Dehennem ne bude koliko
jedna podlaktica, pa ga pretekne sudbina, i pone raditi djela stanovnika
Denneta, te ue u njega.
'
Ovdje se namee pitanje kako je mogue da ovjek klanja, post,
daje zekat, obavi had, boji se Allaha, trudi se u ibadetu, i kad mu dua
dopre do grkljana, pretekne ga sudbina, pa izgubi sve to je radio, od
nosno drugi ovjek ini grijehe, nanosi nepravdu, skrnavi ast, prolijeva
88 El-Buhari (3208 i 3332), Muslim (2643), Ahmed (3543 i 361 7), Ehu Davud (4708) i neki
drugi muhadisi.
krv, izostavlj a namaze, olahko ini zabranjeno - i pred samu smrt ue u
Dennet? Znajui da Allah, delle anuh u, kae: "I Gospodar tvoj nije
silnik prma Svojim robovima" (ussilet, 46); " . . . njima Mi nismo
nasie ui, ve su s sebi nasilje inili! " (n-Nahl, 1 1 8), neki
e se upitat da l ovaj hadis ima problematino znaenje?
Odgovor: hadis nosi znaenje da neki ljudi rade djela stanovnika
Denneta u onome to se ini svijetu, a zapravo su iskvarene nutrine
i podli, pa ih Allah ostavi na cjedilu prilikom smrti. Pred ljudma i
nili su dobro, a u osami inili su hravo pa je, u kritinom trenutku,
nadvladalo ono hravo, ili pak neki ljudi ine djela stanovnika Vatre u
onome to se in svijetu, ali u tajnosti ine odreena dobra djela zbog
kojih im Allah da sretan zavretak. U stihu stoji:
"Vidjet e naposlijetku kad praina se razie,
Da li je at pod tobom ili magare"
I ZAZOV
U Kur'anu stoji: "A zato vi onda kd dua doe do gkjana, i
kad vi tada samo gedate, a Mi smo mu blii od vas, a vi ne vidi
te - zato nju onda vi, a u tuoj vlasti vi niste, ne povratite, ako
istinu gvorite?" (l-Vakia, 83-87)
Lo I DOBAR SVRETAK
Nekim ljudima, dok su umrali, donesen je asni Kur'an i bilo im
je reeno da izgovore kelimei-ehadet, pa su izj avili da ne vjeruju u
kelimei-ehadet niti u Kur'an. Naime, oni su bili licemjeri i pokazivali
se svijetu, nisu spoznali Allaha, pa im je On dao hravu smrt.
A ima i onih za koje ljudi smatraju da su zloinci, ali oni su se
pokajali, poeli vjerovati i inili dobro, pa ih Sveznajui Allah nj e
ostavio na cj edilu: "A one koji se budu radi Nas borili Mi emo, zbi
lja, Naim stazama uputiti! A Ala je doista s dobroiniteljima! "
(l-Ankebut, 69)
MELEKI SI LAZE DOBRI MA NA SAMRTI
Sljedei ajet: "Doista, onima koji kau: 'Na gspodarjeAllah! ' ,
i potom u tome ustrajni budu, melek silaze 4 " (Fussilet, 30) ue
njaci su protumaili rekavi: "Meleki im silaze u smrtnim mukama."
MELEKI su SI LI RES ULULLAHU,
SALLALLAHU ALEJ HI VE SELLEM, NA SAMRTI
Zna se da su meleki silazili mnogim muslimanima na samrti. Prvi
i najbolji od njih jeste Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Me
l ek smrti uzeo mu je duu a on je govorio: "Odabirem uzvieno drutvo,
odabirem uzvieno drutvo! Napustio je ovaj svijet sretan, dan kad se
sreo sa Svevinjim Allahom bio j e nj egov naj sretniji dan.
MELEKI SU OBRADOVALI HALI FU
OMERA B. ABDULAZI ZA NA SAMRTI
Kad j e pravedni halifa Omer b. Abdulaziz bio na samrti, poj avili
su se meleki, i on se obratio svojoj supruzi Fatir, sestri halif: "Na
pusti sobu, zaista vidim stvorenja koja nisu ni dini ni l j udi! " I kad j e
ona izala i zatvorila vrata, on j e umro.
I BNUL- MUBAREK UMI RE S OSMIJ EHOM NA LI CU
Ibnul-Mubarek osmjehnuo se u smrtnim mukama i reciritao ajet:
"Za neto nalik ovome neka se trudbenici trude! " (Es-Saffat, 61 )
89 El-13uhari (36 70).
RDOST VJ ERNI CI MA, A TUGA I JAD NEVJ ERNI CI MA
Dakle, meleki unose radost u srce vjernika na samrti. Govore
mu: "Ne boj se i ne tuguj ! Ne boj se onoga to slijedi i ne tuguj zbog
onog to si uinio! Allah je uz tebe!"
A licemjera i razvratnika meleki dohvate i estoko prodrmaj u.
Prijete mu: ''Allahov neprijatelju, ovo j e dan kojim t se prijeti! Ovaj
dan, u kojem e sresti Alaha, tvoj je najgori dan! "
OsvRT NA HADI S
U hadisu stoji sljedee: "Ko voli susret s Allahom, i Allah voli susret s
njime. A ko mri susret s Allahom, pa i Allah mri susret s njime. "90 U E bu
Hurejrinom, radijallahu anhu, predanju stoji da su neki ljudi primijeti
li: "Boiji Poslanie, mi mrzimo smrt, niko od nas j e ne voli! tavie,
kad se ovjek rasrdi na nekog, kune ga prizivajui mu smrt." Vjero
vjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, objasni im: "Niste dobro shvatili! Ko
bude volio sresti Allaha kad se ukoi pogled, zauje krkljanje iz grudi, na
jei se koa i ukoe prsti, Allah e voljeti susret s njim. A ko tad bude mrzio
susret s Allahom, On e mriti susret s njim. "91
PREDANJA O LOEM SVRETKU
Sehl b. Sa'd es-Saidi, radijallahu anhu, pripovijeda da su ashabi
bi u j ednoj bici u kojoj je uestvovao Medinelija po imenu Kuzman,
tienik jedne porodice, izuzetno hrabar i odvaan borac koji se e
stoko borio. Vidjevi ga, Allahov Poslanik, sallallahu aejhi ve sellem,
rekao je: "On e u Dehennem! " Tome su se ashabi zaudili. I zaista, u
toj je bici bio teko ranjen, pa se, ne mogavi trpiti bolove, nadnio nad
90 El-Buhari (6507), Muslim (2683), Ahmed (221 88 i 22238) i neki drugi muhadisi.
91 Muslim (2685) i Ahmed (8351).
158/
AI D E L - KA R N I
sablju i ubio se. Ne znajui ta je uinio, ashabi rekoe: "Blago njemu!
On je ehid." Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, ree: "Nikad! Tako
mi Onoga u ijojje ruci moja dua, onje u Vatri!" Ovi su ispitali sluaj, i
bi im reeno da, zbog bolova, nije mogao doekat smrt, pa se naslo
nio na sablju i poinio samoubistvo.92
Neki drugi ashab bio je u bici s Vj erovj esnikom, sallallahu alejhi
ve sellem, pa je, po ljudskom sudu, postigao ehadet na Allahovu
putu, i oni su rekli: "Blago njemu! ehid je, u Dennetu je! " Boiji
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: "Nikad! Vidio sam da. se pati
u Dehennemu zbog ogrtaa koji je utajio od ratnog plijena."93
I BN BETTALOVO OBJANJ ENJ E
Malikijski uenjak Ibn Bettal, komentator El-Buharij evog Es
Sahiha, rekao j e: "U tome to je Sveznajui Allah sakrio od ljudi ka
kav e biti njihov svretak kriju se velika mudrost, blagost i savreno
upravlj anje. Naie, kad bi odreeni ovjek znao da e bit spaen,
poeo bi se diviti sebi i odustao bi od injenja dobra, odnosno kad bi
znao da e bit kanjen, postao bi jo gori i objesniji. Zato niko ne zna
svoj kraj kako bi ivio izmeu straha i nade."
Drugim rijeima, iz Svoje ljubavi prema sakrivanju sramote i i
Svoje milost i dobrote, Allah, delle anuhu, uinio je da niko ne zna
kako e i na emu e ko umrijet. U protvnom, ljudi bi postali zadivljeni
sami sobom, tj. jo bi se vie otuili, a uistnu se desi da neki ljudi izgu
be nadu u Allahov oprost, pa se preko svake mjere uzo bijeste i pokvare.
I BNUL- MUBAREKOV ODGOVOR
Neki se ovjek obratio Ibnul-Mubareku: "Znam ovjeka koji je
ubio nedunu osobu i mislim da sam bolji musliman od njega. ta
92 El-Buha (2898, 4202 j 4207), Muslim (1 1 2) j Ahmed (22306).
93 Muslim (1 14), Aed (203 j 330), Et-Tirmizj (1 574) j Ed-Darm (2489).
kae za to?" Ovaj mu uenjak odgovori: "To to si toliko siguran
u sebe vei je grijeh nego nepravedno ubisto koje je onaj poinio."
Poznati komentator Kur'ana imam Et-Taberi ovako objanjava
ovaj odgovor: "To je tako jer ovj ek ne zna ta e sutra biti, moda
ba on nastrada na Sudnjem danu."
ZATO SMO UMI LJ ENI ?
Ne podravamo niti potiemo na grijeenje, Boe sauvaj , ali j e
oito da postoje pobonjaci koji su kod Allaha, moda, prezreniji od
nekih grenika. Zaprepaujue je da ima onih ljudi koji se dive svo
me ibadetu, toliko da se uzdiu iznad Svemogueg Allaha, i skoro da
pomisle da su bogovi uz Allaha. Iskvare se do te mjere da budu gori
od Nimruda, iako danju poste a nou klanjaju.
Kad uju da neko ini taj i taj grijeh, odmah se hvataju za glavu:
''Allahu se utjeem! "; "Sauvao me Allah od toga! "; "Da sam daleko
od tih grijeha!"
Ima i ovakvih izjava: "Tako mi Allaha, otkako znam za sebe, ni
sam poinio ni najmanji grijeh! "; i: "Ne sjeam se da sam slagao ot
kako sam postao punoljetan!"; ili: "Otkako sam poao Pravim putem,
nisam uinio taj i taj grijeh koji ljudi ine!" itd.
Mnogi se hvale i na druge naine, divei se sebi, a nipodatavajui
druge muslimane. Premda postoje oni koji ustrajavaju na grijesia i
rue svoju budunost, ovjek sebi ne smije dopustiti samozadvljenost.
SUFJAN ES- SEVRI KORI UENI K
Jednom je prilikom Sufan es-Sevri ukorio svog uenka koji se
nasmijao: "Zato se smije? Jesi li pronikao u Alahovo znanje o sebi
i zna li na emu e umrijeti?" lako je smijeh opravdan u odreenim
prilkama. Allah, delle anuh u, rekao je: . . . i da je On Onaj Koji na-
160/
A I D E L - KA R N l
smijava i na pla navodi e e e " (n-Nedm, 43). I Vjerovjesnik, salla
llahu alejhi ve sellem, smijao se ponekad. Meutim, ovdj e se radi o
sustezanju od suvinog smijanja iz straha od loeg svretka.
I BRAHI M, ALEJ HI S- SELAM, I MELEK SMRTI
Neki uenjaci vele da je Melek smrti doao usmrtiti Ibrahima,
alejhis-selam. Kad je Melek smrti sjeo kod njega, Ibrahim ga upita:
"Zato si doao?" "Da t uzmem duu", odgovori melek. Ibrahim
upita: ''A zar e Allah dati da umre Nj egov prisni prijatelj?" Melek mu
odgovori: ''A zar je prisnom prijatelju mrsko sresti Allaha?"
MuAZ, RADI]ALLAHU ANHU, UMI RE VEOMA MLAD
U predanju stoji da je Muaz, radijallahu anhu, umro u trideset
i treoj godini ivota u Palestini. Za svog kratkog ivota ostario je
mnogo tota, stekao veliko 7nanje, bio pobonjak i vodio borbu na
Allahovu putu, jer poenta nije u duini ivota, ve u ostvarenjima.
Svjedoci smo da postoje ljudi koji dugo ive, a hravo postupaju, a
ima i onih koji dugo ive i ine dobra djela: "Najbolji ljudi jesu oni
koji dugo ive i ine dobro", govorio je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem.94
ZATo sE MuAz, RADIJALLAHU ANHU,
RADOVAO I VOTU?
Muaz, radijallahu anhu, upitao je svog momka: "Je li nastupila
zora?" "Nije jo", odgovori on. I Muaz malo prieka, pa opet upita:
94 Ahmed (1 9902, 1 9930 i 1 9968), Et-Tirmizi (2330) i Ed-Darimi (2742).
"A je li sad nastupila zora?" "Jeste", odgovori momak. Na to Muaz
ree: "O draga smrti, dobro dola, zatekla si me u bijedi! Nee biti
spaen onaj ko posustane u injenju dobrih djela! Allahu, Ti zna da
ivot nisam volio zato to mi je bilo drago uivati u ovosvjetskim
ljepotama, niti to sam teio gomilanju imetka. Volio sam ga zbog tri
stvari: stjecanja znanja pred uenima, dobrovoljnog posta u vruim
danima i sputanja ela u prainu pred Tobom."
KAJANJ E U SMRTNI M MUKAMA
Mnogi e se ljudi pokajat kad i smrt pohodi, makar bili mono
teisti. Pa ipak, ni za jednog muslimana ne smijemo tvrditi da je dene
tlija, odnosno dehenemlija, jer to zna samo Uzvieni Allah.
EL-VELI D B. ABDULMELI K NA SAMRTI
Ovaj j e halifa uinio mnoga dobra djela: proirio je Poslanika
_ sallallahu alejhi ve sellem, damiju u Medini i Bej tul-makdis, dao
izgradti damiju Benu Umejja u Damasku, a time nije elio reputa
ciju, ve je to uinio iskreno Allaha radi. Meutm, umirui, on se va
ljao po podu i recitirao a jete: . . . bogtstvo moje od koristi mi nije,
mo i vlast moja propala je! ' " (El-Hakka, 28, 29) Kao da je zavapio:
"Gdje mi je imetak sad? Gdje je moja mo?"
SULEJ MAN B. ABDULMELI K NA SAMRTI
Sulejman j e El-Velidov brat i njegov nasljednik. Kad mu je dola
smrt, poeo se kajati jer je imao mlade potomke koji nisu mogli nasl
jediti vlast. Jo je, umirui, poeo pj evat sthove:
162/
A t o E L - KA R N t
"Djeica su moja nejaka
Blago onome ija su odrasla. "
A Omer b. Abdulaziz ispravio ga j e: "Nemoj tako, ve reci: 'U
svemu e uspjeti onaj ko se oisti, i ime Gospodar svog spomene,
pa nakanja! ' " (El-A'la, 1 4, 1 5)
A ejh El-Hakemi spjevao je ovaj stih:
"Nijedan grijeh nemoj drati olahko,
Na kraju sve e biti zbrojano. "
HATI M EL- EHTEM OBJANJAVA KO J E OBMANUT
Harim el-Ehtem, poznat pobonjak, jednom j e prilikom kazao:
"Ko ne bude imao na umu sljedee etiri stvari, on je obmanut glede
Allaha Velikog. Prva stvar jeste to da je Sveznajui Allah, na dan kad
je uzeo zavjet od svjeta, zahvato Svojom akom odreen broj ljudi
i rekao: 'Ovi e u Dennet, i gotovo! ' A onda je drug put zahvatio
i rekao: 'Ovi e u Dehennem, i gotovo! ' Pa ti razmiljaj u kojoj si
skupini bio! Druga je stvar trojaka tmina u kojoj si bio, kad je Allah
odredio tvoju nafaku, smrtni as i to hoe li bit sretan ili nesretan.
Trea stvar jeste proivljenje iz kabura. I etvrta je stvar Dan kad e
ljudi nastupiti odvojeno."
Ove su etiri stvari izbezumie dobre ljude, pa su se nastoj ali to
bolje pripremiti za smrt, plakali su zbog svega to su propustili u i
votu i to im se nee pruiti druga prilika.
ALARMANTNO PONAANJE
Kad vidi ovjeka koji tone u grijesima, i to mu priinjava ra
dost, znaj da nee dobro proi, osim ako ga stigne Allahova milost.
KAKO U KROTI TI SVOJ E SRCE / 163
Pravi su grenici oni koji gree, ine nepravdu, razaraju drutvo, vara
ju, napadaju, a ne osj eaj u grinju savjesti, ve su radosni, smiju se:
"Zar mog biti isti: onaj kome se njegva runa djela priinjavaju
lijepim, a i on ih vidi lijepim? Pa, doista A ah u zabludu odvodi
kog On hoe e e e " (Patir, 8). Neki ljudi uope ne misle da grijee, ve
uivaju, vesele se i naslauj u, a pred Stvoritelja e donijet ctne listove,
zbog kojih e se kajati.
ABASI J SKI MI NI STAR I POTLAENI SI ROMAH
Desilo se da je neki siromah doao kod j ednog abasij skog ministra
zbog potrebe, pa se ministar nalj utio i udario siromaha po licu. Zatim
se pokajao i, da ispravi t svoju nepravdu, rekao: "Uzmi koliko hoe
mog imetka!" Na to je povrijeeni siromah samo rekao: "Tako mi Alla
ha, neu nita uzeti! Na Sudnjem emo danu rijeit ovu parnicu, pa e
Allah od tebe uzet i ono to htjedne i ono to ne htjedne dati."
A stravino e biti onda kad se ljudi pojave radi presude. Svemogu
i Allah povikat e: '"Kome vlast pripada danas?' " I, kako niko nee
odgovoriti, ak ni odabrani melek niti poslanici, Svevinji e Aah sam
Sebi rei: '"Allahu, jedinom, nad svime Nadmonom! "' (Gafr, 1 6)
PoKAZATELJI LI J EPOG svRETKA
Pet je pokazatelja lijepog svretka, i to: iskrenost prema Allahu,
kontnuirano kajanje, natjecanje u injenu dobrih djela, slijeenje Po
slanika, sallaJlahu alejhi ve sellem, i pripremanje za polaganje rauna.
I S KRENOST PREMA ALLAHU
Da j e iskrenost prema Allahu pokazatelj lijepog svretka - upu
uj u nas asni Kur'an i H adis. Allah, delle anuh u, kae: " . . . bolje
164/
AI D E L - KAR N I
bi im bilo da budu iskeni prema Alahu! " (Muhammed, 21); "A
one koji se budu radi Nas borili Mi emo, zbilja, Naim st
uputiti! AAllahje doista s dobroiniteljima! " (El-Ankebut, 69); "O
verci, Allaha se bojte i s onim iskenima v budite! " (Et-Tevba,
1 1 9) . U hadisu stoji: "Allah e onome ko G bude iskreno molio za smr
na Allahovu putu dati stupanj ehida makar umro na postelji. "95 Ove
smo ajete i hadis naveli samo kao primjer.
Suprotno tome, ko bude imao laan odnos prema Uzvienom
Allahu, On mu nee dati ono to el: '"A ni Allah, doista, ne da
ne upute spletkama ljudi ravratnika! "' Ousuf, 52); i: '"Doi
sta, Alah nee na Pravu stazu uputiti onog ko preteruje, ko laac
je! ' " (Gafr, 28)
Tri su sastavna dijela iskrenosti prema Allahu:
1 . vrsta odluka da se voli Svevinji Allah, da Mu se bude po
korno, da se injenjem djela eli zadobiti Nj egovo zadovoljstvo, te
da, usto, ovjek iskreno voli Resulullaha, sallalahu alejhi ve sellem, i
istinski ga slijedi;
2. da se udovima bude u pokornosti Gospodaru;
3. da uvijek bude zaposlen odreenim ibadetom.
Neki su uenjaci istical da se iskrenost prema Allahu postie ako
ovj ek, u odnosu prema Gospodaru, zanemari ljudsko prisustvo u
potpunosti. To je tako, a postoje ljudi kojima je svijet vaniji. Govore:
"Zadovoljsto ljudi drae m je od Allahove naklonosti i ljudski hatar
prei m je od Allahova hatara! " Takvi nadasve samo ljudima ugaaju,
tre za njihovom naklonosti i ljubazni su prema svijetu preko mjere.
Pjesnik je spjevao:
"Moli Boga. kada ivot bude gorak da ti bude slatko,
'oli Boga. da bude zadovoljan kada nezadovoljan je svako,
Ako je ljubav tvoja iskrena tebi sve e biti lahko
Sve to po zemlji hodi zemlja je. "
95 Muslim (1 909), Ehu Davud (1 520), Er-Tirmizi (1 653), En-Nesai (3162) i neki drugi
muhacisi.
/ 165
Vjerovj esnik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio je: "Ko bude tra
io zadovoljstvo ljudi inei ono to izaziva Allahovu srdbu, Allah e se
na njega rasrditi i uiniti da ga ljudi preziru. A ko bude teio Allahovom
zadovoljstvu, pa makar ga zbog toga ljudi prezirali, Allah e njime biti za
dovoljan i uinit e da i ljudi njime budu zadovoljni. "96
Po miljenju nekih uenjaka, iskren je onaj ovjek kome je svej ed
no hoe li ga svijet pohvaliti i ukorit u vezi s neim, dok neki vele:
"Iskrenost je da ovjek ini dobra djela istim intenzitetom pred ljudima
i u osami." No, ipak, zna se da neke ljude osokoli kad, naprimjer, otpu
tuju s drutom: obavljaju dobrovoljnu naflu nou, klanjaju duha-na
maz, itaju Kur'an, a kad se vrate kui, ni desetinu toga ne ine.
KONTI NUI RANO KAJANJ E
Utolko to uvijek grijei, ovjek se treba stalno kajati, svako ju
tro, i traiti oprost od Milostivog Allaha. Oni drugi, zabludjeli, oni i
ne pomiljaju na pokajanje, ustrajno inei grijehe. Mnogi meu nji
ma ne vole da ih se opomene na tevbu i dobra djela. Odmah govore:
"Ne kvari mi raspoloenje! Ostavi me na miru!" A kad ga smrt izne
nadi, onda se ponaa krotko, kao to se ponaao faraon kad je umirao.
Govori: "'Ja se sada uistinu kajem! "' (n-Nisa, 1 8) A koristi li mu to
jer je lai imosio na Alaha i pokuavao Ga prevariti?!
NATJ ECANJE U I NJ ENJ U DOBRI H DJ ELA
Oni koji se natjeu u injenju dobrih djela iskoristit e svoj ivot.
Pa, pogledajmo koliko smo dobra uinili i koliko smo dana Allahu
posvetili!
96 Et-Tirmizi (2414), Ibn Hibban (277) i EI-Kudai, u djelu MusneduHihab (SOO). Vidjet:
Mikatu!-resabih (51 30).
166/
Veliki je izbor dobrih djela: obavljanje dobrovoljnog namaza, i
tanje Kur'ana, zikr, posj eivanje naunih skupova, i skazivanje lj ubavi
prema dobrim lj udima, stavljanje u odbranu evlija, osveivanje onima
koji kre islamske propise i jo mnogo toga.
SLIJ EENJ E POS LANI KA,
SALLALLAHU ALEJ HI VE SELLEM
Onaj ko ne slijedi Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem,
sunnet u ibadetima i ponaanju, nj egovo je srce sumnjiavo: "Ne!
Tako mi Gspodara tvog, oni nee verovati sve dok tebe za sudi ju
svog ne hudu uzeli u meusobnoj neslozi, i tada u sebi ne hi nali
nike zapreke onom to si presudio ti i sasvim hi se pokorili! "
(En-Nisa, 6
5
)
I ma ljudi koji su zapostavili brojne sunnete, a tvrde da vole
Allaha i Nj egova Poslanika. Ako govore istinu, zato tako ine? Neka
se upitaju da li j e ta njihova ljubav iskrena i potpuna, a sebi e najbolje
odgovoriti na ovom i na buduem svijetu: "
tavie, sam e ovek

protiv sebe dokaz hiti, premda e isprike svoje on iznositi! " (El
Kijama, 1 4, 1
5
)
To je tako! A ima i jo gorih od njih. Ovi Resulullaha, sallallahu
alejhi ve sellem, doivljavaju kao jednog od mnogih, ne spominju ga
radujui se njegovu spomenu. tavie, radije spominju neke prezrene
pokvarenjake nego dragog Poslanika, i oni su im drai od njega. Da ga
vole, to bi se vidjelo na njihovim postupcima. Zato je imam Ahmed
u smrtnoj bolest, uzimajui abdest, prstim eljao bradu? ta ga je
nagnalo na to? Ljubav prema sunnetu. Zanimljiv je odgovor j ednog
tabiina koga su upitali: "Koji ljudi pripadaju ehl-sunnetu?" Odgovorio
je: "Oni koji se deklariraju iskljuivo kao pripadnici eh-sunneta."
Iz potivanja i ljubavi prema sunnetu, imam Ahmed nikad nije
ustajao pred prinevima, niti je obraao panju na njih, ve je rado
/ 167
ustajao pred ljudima koji su dosljedno slij edili sunnet. Naprimjer, dok
je drao haiku, u damiji se poj avio Ibrahim b. Sa'd, potomak Ab
durrahmana b. Avfa, radijallahu anhu, pa je imam Ahmed skoio i
zagrlio ga. Upitan u vezi s tim, odgovorio j e: "Zar da ne ustanem pred
potomkom onoga kome je obean Dennet?!" Takoer, ovaj je islam
ski autoritet, dok je drao predavanje iz hadisa, skoio na noge kad je
ugledao starca koji je oknio bradu, te ga jo i zagrlio i rekao: "U stao
sam iskljuivo iz ljubavi prema sunnetu koji si uinio."
Meutm, treba znati da slijeenje sunneta nee ovjeku biti od ko
rist ako izostavlja obavezna djela, odnosno ini velike grijehe. To je ne
znanje. Neki ljudi posluju uz kamatu, pa pitaju uenjake treba li brkove
kratt ili brijat. Subhanallah! Postavlja pitanje o tome kako je najbolje
kratiti brkove dok dri imetak u banci koja posluje uz kamatu i sl.
PRI PREMANJE ZA POLAGANJ E RAUNA
Neki dobri govorili su: "Kad bih zaboravio na smrt makar na
jedan trenutak, iskvario bih se." Bilo je muslimana koji bi sebi kupili
kefine i uvijek u njih gledali kako bi imali na umu ahiret.
Zanimljivo je predanje u kojem stoji da je Mejmun b. Mehran
iskopao mezar u avliji i, kad bi poao na poinak, legao bi u njega,
prouio nekoliko stranica Kur'ana i potom izaao. A zatim bi se pre
korio: "Mejmune!
iv si, pa ini dobra djela!"

Neemo jedni od drugih traiti kopanje mezara u kui ili ispred
kue, ve podsjeamo na obavlj anje obaveznih namaza, bogoboja
znost, neprestano injenje dobra, zikrullah, voenje rauna o
erijatu,
sjeanje na ahiret . . .
ovjek sebi ne smije dopustiti da bude nemaran, jedan od onih

kojima smrt naumpadne tek kad ih ona pohodi. Takvi defnitivno
nita ne poduzimaju kad im izuzetno lijepa glasa karija proui ajet: "O
verici, odazovite se Aau i Poslanik kad vas poziva onom to
168/
AI D E L - KAR N I
e vam ivot dati " (El-Enfal, 24). Naprotiv, samo ga zadivi ljepota
glasa. A je li Kur'an objavljen samo zato da bi karija plijenio svojim
glasom, i je objavljen i zato i da bi se prema Kur'anu postpalo?!
Otuda nam je jasno zato ashabi nisu pamtili nove ajete dok one na
uene ne bi pretoii u praksu.
POKAZATELJ I RUNOG SVRETKA
S druge strane, tu su, izmeu ostalih, sljedei pokazatelji da e
neko imati ruan svretak: licemjerstvo, pokazivanje pred svijetom i
elja za reputacijom; obmanutost i predanost ovom svijetu; sigurnost
od Allahove, delle anuh u, kazne; nemar spram zikrullaha; i odlaga
nje pokajanja.
LI CEMJ ERSTVO, POKZI VANJ E PRED SVIJ ETOM
~
I ZELJA ZA REPUTACI JOM
Zna se da e dvolinjak biti ostavljen na cj edilu i na ovom i bu
duem svijetu; gorjet e na samom dnu Dehennema. Treba zna
ti i to da postoje dvije vrste dvolinjatva: dvolinjatvo uvjerenja i
praktino dvolinjatvo. Svaki dvolinjak uvjerenja zauvijek e ostati
u dehennemskom bezdanu. A onaj ovj ek pri kojem bude praktino
dvolinjatvo nee imati nj egov status, ve status onoga ko je inio
velike grijehe, utoliko to ova kategorij a nije nevjerstvo, ve veliki gri
jeh; za to e biti pozvan na odgovornost. Upozoravaj ui na opasnost
od dvolinjatva, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli:
"Ko se bude pokazivao pred svijetom i inio djela radi reputacije,
Allah e ga osramotiti."97
97 El-Buhari (6499), Muslim (2987) i Ahmed (1 8330), ko predanje. Dunduba b. Abdu
llaha, radijallahu anhu. A Muslim ga je zabiljeio kao Ibn Abbasovo, radijallahu anhu,
predanje pod rednim brojem (2986).
/ 169
0BMANUTOST I PREDANOST OVOM SVIJ ETU
Ljuc se danas veu, vole, mrze i posjeuju samo radi ovosvjetskih
dobara, osim onih kojima je Allah ukazao Svoju milost i uputio i.
Ljuci osviu i zalaze u no govorei o dobrima ovog svijeta, o
poslu, autima, djeci, usj evia itd. Kad bismo ih upitali ta su danas
uinili za islam, ne bi znali ta da odgovore. Gdje su takvi, a muslima
ni trpe na svim poljima? Zato izbjegavaj u pozivanje u vjeru, rtvu,
ulaganje . . .
Jedan daija i z Indije koji nije vladao arapskim jezikom otputovao
je u Ameriku da poziva arapsku omladnu. Obratio im se na izlomlje
nom, sakatom arapskom jeziku: "Ja imati elja vama objasniti vjera!"
Zamislimo, otputovati s j ednog kontinenta na drugi radi pozivanja
muslimana, Arapa, koji su se sami doveli u nezavidan poloaj!
Zapitajmo se jesmo li pretrpjeli neugodnosti zarad islama, jesmo
li ikad zaplakali iz straha od Svevinj eg Allaha, jesmo li ita rtvovali
na Allahovu putu, ili nas j e ovaj svijet odvratio od budueg, boljeg
svijeta? Shvatmo, dok jo ima vremena, da je mnogo prostora da se
osvijestimo i uinimo dobro. Ima vremena da udijelimo milostinju,
pomognemo pozivanje u islam, uloimo u studenta, poklonimo kase
tu s predavanjem, budemo na usluzi muslimanima . . .
SI GURNOST OD ALLAHOVE, DELLE ANUHU, KAZNE
Neki se ljuc, zbilja, ponaaju kao da im j e Sveznajui Allah obe
ao da nee biti kanjeni. Izaziva uenje da neki ljud, kad ih se sa
vjetuje, govore: ' 'Alahova milost sve obuhvata!", ili, jo gore od tog:
"Ja o sebi znam samo dobro!"
Mnog se pozivaju na neka izmiljena predanja koja im idu naruku.
Ima i onih koji govore da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao
170/
AI D E L - KAR N I
da mu j e Allah obeao da e svi njegovi sljedbenici ui u Dennet, a
oni su, oslanjaju se na to, dio Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem,
ummeta . . . Govore: "Ko posvjedoi da nema boga osim Allaha ui e
u Dennet." I jo dodaju: "O planine, o drvee i kamenje, posvjedo
ite da nema boga osim Alaha!"
Naalost, ne znaju da hadisi koji govore o tome imaju ogranie
no znaenje, i uvjete koje ovjek mora izvriti da bi se spasio, jer same
rijei nisu dovoljne.
NEMAR SPRAM ZI KRULLAHA
Nekm je ljudima izuzetno teko spominjati Svemogueg Allaha,
i to im je, kako se kae, posljednje na spisku. Ako i uzmu velianstve
ni Kur'an u ruke, to se desi petkom, prelistaju ga nabrzinu i ostave do
sljedeeg petka.
ODLAGANJ E POKAJANJA
Odlaganje pokajanja, umanjivanje opasnosti od grijeenja i pre
velika nada - sve to moe postati dio ovjeka, dio nj egova uvjerenja
i 7ivotnog puta. Srest emo ljude koji se uvijek hvale, ak i onim to
nisu uinili. Meutim, ako im se rekne: "Pokajte se Allahu", oni od
mah spremno odgovore: "Pokajat emo se kasnije." I to je takoer
naznaka da je ovjek ostavljen na cjedilu i da je, ne daj Boe, oslobo
en od svakog dobra.
Neki dobri lj udi imali su obiaj kazati da odlaganje iziskuje alje
nje, a ono stvara pustu nadu, pa nada ima za rezultat propast i kajanje.
itajmo ta Allah, delle anuhu, kae u vezi sa Svojim neprija

teljima: "Ti ih ostavi da jedu i uivaju i neka i puste nade varaju,
a saznat e, doista, oni! " (l-Hidr, 3), tj . ostavi ih da ih pusta nada
odvrati od pokajanja, sve dok ih Svemogui Alah ne uniti.
Pjesnik je spj evao:
"Iskrenoj ti pouri tevbi,
Pje nego smrtni as prikui se tebi.
Nijedan grijeh nemoj drati olahko
Na kraju sve e biti zbrojano. "
Jadni su oni ljudi koji se kaju i ale tek onda kad im dou smrtne
muke. Ostalo je da se pripovijeda da je jedan halifa, kad je shvatio da
e umrijeti, poeo plakati i govoriti: "Nisam znao da u umrijeti ova
ko mlad! Da sam to znao, pokajao bih se za grijehe."
Subhanallah! A ima l iko Boije obeanje da nee umrijeti dok
ne ostari?!
SAVETI ONIMA KOJI VERUJU
u s
"
1 . TRPLJIV BUDI . . .
Uzvieni j e Allah rekao: "Strpljiv budi s onima koji mole ujutro
i uveer svog Gospodara, elei Lce Njegvo, i s nji ne skdaj
svojih oiju u elji z uresom ivota ovosvetskog, niti slijedi onog
ije smo srce, da Nas spominje, nemm uinii Mi, i koji strast
svoju slijedi i ije je djelo od istine daleko. " (l-Kehf, 28)
Zikrullah je najbolja hrana za srce, ono se hrani i obavljanjem na
maza, na koji se odazivaju samo iste due. Toga nisu svjesni oni koji
slijede svoje strast, pa neprestano skrnave tuu ast, ine zabranje
no, nastoje osramott vjernike, i tme samo pogoravaju svoj ploaj na
ovom i na buduem svijetu. A srca vernka koji i u praskozorje spomi
nju Svevinjeg Allaha smirena su, njihove oi suze iz ljubavi prema Nje
mu, svoj su ivot Njemu potinit, umaraju se, trpe i gladuju Njega radi.
Zato strpljiv bud kad vidi robove ovog svijeta da ive i trude se
radi prolaznih ljepota!
Strpljiv budi i nemoj se odazvati noobdijama, nemarnima, otu
enicima od Allaha i skupnog namaza, koji te pozovu na gubljenje
vremena i besposlice.
Strpi se ako odnekle uje ejtanov glas, muziku, i poziv na ra
skono uivanje!
Znaj da ivi kvalitetnije od njih: njihov j e ivot igra i zabava,
tvoj je ozbiljnost; oni ive u brigama i rastresenosti, ti u smiraju; ne
dopusti da te zavedu, i strpljiv budi!
Ima li ita ljepe od uzdaha pokajnika? Postoji li ta vrelije od nji
hovih suza? Ima li elegantnija odjea od odjee onih kojima je Allah
bogoboj aznost dao? Jeste li vidjeli ljepu povorku od one koja Allahu
kroi?
O ljudi, ko e obaviti samo dva rekata i pustiti suzu klanjajui?
Sjetimo se samo svjetla koj a je obasj ala Meku kad je Resulullah,
sallallahu alejh ve sellem, bio u peini Hira, svjetla koje e kasnije
obasjati sve mekanske kue, promijenit tok historije i donijeti lj udi
ma slavu. Uistinu, to j e bila velika blagodat siroetu ijim e venama
potei krv koja e zaprijetiti svim silicima. Ve tad se moglo nazrijeti
obeanje i radosna vijest koje e doivjeti kasnije generacije. Siro
t djeak odlazi u pustnju, u pleme Benu Sa'd kao dobar predznak
predstojeih predznaka. I nesretan je svako onaj koga nije obasj alo
to svjetlo. Slijepo je svako oko koje ga nije vidjelo i osj etilo. To je
tako, jer Sveznajui Allah preko Svog Poslanika upuuj e koga hoe, a
u zabludu odvodi koga hoe. I znajmo: "Eto t Mi tebi objavlju
jemo rije Nau! Ti nisi znao ta je Knjig, niti ta je vervanje, a
smo je Mi uinili svetlom, i njime upuujemo kog Mi od Naih
robova hoemo! A ti doista upuuje na Pravi put - - - " (-
ura, 52)
H
s
"
2 . . . . I BLAGODAT VOJ U PREMA VAMA I SPUNI O . . .
Mnogi ljudi misle da j e najvea blagodat imati krov nad glavom,
novac, jest ukusna jela, posj edovat luksuzne automobile . . . Pa, odno
se li se Allahove rijei: . . .i bladat Svoju prema vama ispuno - - "
(l-Maida, 3), objavljene na Arefatu, na ovosvjetske uitke, kad zna
mo da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, za pas stavljao ka
men, spavao na tvrdom leaju koji je ostavljao trag na njegovu tjelu,
stanovao u oniskoj kui napravljenoj od blata . . . ?!
KAKO UKROTI TI SVOJ E S RC E / 175
Nikako! Blagodat koju je Allah ispunio jesu vjeni principi koje je
donio Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koje je ivio i za njih
se rtovao. Blagodat je nj egov uzvieni moral koji je prenio na ljude,
kojim e se ljudi krasit do Kijametskog dana.
To je takoer svjedo koje je ponudio onima koji stupaju kroz
mrak, da ih izvede na svjedo, i Objava koju je s uitkom dostavio svje
tovima jer: " . . . i ui te onome to nisi znao. AAllaovaje blagdat
prema tebi velika. " (En-Nisa, 1 1 3)
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, dobio je Boiju poslanicu
kojoj slinu svijet dotad nije imao, niti je iko uo za neto tako veli
anstveno. Poslan je kad je Arabijski poluotok bio olienje gramzi
vosti i bogatstva, optereen posljedicama raspusnog ivota i usporen
u svom historijskom napretku . . . Dobio je objavu kad su Arapi bili u
prijekoj potrebi za zatitom ljudskih ivota i njihova zdravlj a, pa i u
potrebi za zatitom golog ivota od neprijatelja . . . Allah ga je poastio
poslanstvom meu narodom koji je jeo meso uginule ivotnje, obo
avao kamenje, vjerovao prorocima . . . Njegova je misija bila daleko
tea od izgradnje kue, kole, opremanj a bolnice, zidanja kule. Nj e
gova je misija bila da spasi svjetove: "A tebe smo samo kao miost
svetovma poslali! " (El-Enbija, 1 07)
I on j e umove vratio na uroenu vjeru, nahranio srca Objavom,
probudio nemarne iz dubokog sna, obavijesto o postojanju budueg
svijeta, sasvim drukijeg ivota, o povratku Allahu. I teko nemarni
ma! Koliko samo onih koji slijede svoje prohtjeve nastrada, iznenada:
smiju se, a smrt im za vratom ui i ivot im nestankom prij et.
Nadamo se da emo se, Allahovom dobrotom, ukrcati na Posla
nikovu, sallallahu alejhi ve sellem, lau spasa, utoliko to smo ve uli
poziv: "Ukrcajte se s nama, ne budite s nemarnima!" I uli smo upo
zorenje: "Kazne e biti poteen samo onaj kome se Allah smiluje!"
Zato, pourimo prije nego to umremo i s ovog svijeta odemo:
"I eto tako bi, vrijeme koje si proveo u alovanje se prometnu
A ivot tvoj sav negdje u kajanju osvanu. "
176/
AI D E L - KA R N I
3 . EHADET NA ALLAHOVU PUTU
Velikani ginu na putu Velikog, j er su Mu skupo prodali svoje i
vote, i nesumnjivo e im biti plaeno: "Aa je zbilja od verika
kupio ivote njiove i imetke njihove, a z to njima- Dennet pri
pada . . . " (Et-Tevba, 1 1 1)
A oni kojima je predodreeno da bankrotiraju umiru nasilu, jer je
njihova trgovina bezvrijedna, bez svjedoka. Za njih vai sljedee: "Ti
ih ostavi da jedu i uivaju i nek ih puste nade varaju, a saznat e,
| doista, oni! " (El-Hidr, 3)
Ehu Hafsa Omera b. el-Hattaba, radijallahu anhu, velikog znalca,
smrt je pohodila na sabah-namazu, da zaslui to veu nagradu, da
se ranim jutrom, uz jutarnji povjetarac, pripremi za put u Dennet . . .
No koji mu je nanio smrtnu ranu obliven je vjernikom krvlju koja
je potekla u mihrabu i zamirisala mis kom . . .
Taj njegov usud nimalo ne udi jer j e, obavljajui had, molio u
dolini El-Ebtah: "llahu, molim Ti se za pogibiju na putu Tvom i da
budem ukopan u gradu Poslanika Tvog!" I Svemogui Allah usliio
je njegovu molbu: poastio ga je ehadetom i bio njime zadovoljan.
O divne li smrti izmeu minbera i Revde, i to u namazu! Utihnu
glas, doe smrt, ljudi zaplakae. . . Izgubi se pravda s nj egovim gu
bitkom. Omere, svojom si hrabrou utjerao nesanicu u izdajnike!
Omere, pokazao si pobonj acima na svom primjeru kako se odrei
ovog svijeta! Omere, uutkao si buntovnike . . . Zaista, tvoja je pravda
kao kruna blistala i postao si ehid iji se ehadet pripovijeda i na
hrabrost potie.
" . . . i Dennetom i svilom ih z ono to su trpjeli nagaditi. U
njemu e naslonjeni n divanima hiti, n pripeke n studi u njem
nee osjetiti . . . " (El-Insan, 1 2, 1 3)
/
1
"N D A
"
4. E STRHUJ ! OI STA, S NAMA J E LLAH!
Neka ovo bude i naa parola! Ove je rijei Resulullah, sallallahu
alejhi ve sellem, izgovorio onda kad su ga nevjernici *rali sa svih stra
na i zaprijeili mu sve puteve, pa mu je, sklonivi se u Peinu, postalo
izuzetno teko. Meutm, tme nisu mogli sprijeit da se obrat Svevi
njem Aahu, nisu mogli prekinut njegovu vezu s Gospodarom.
Nebeske su kapije otvorene za one koji se ele pribliiti Allahu, i
ue koje povezuje evlije i Gospodara ne moe pui.
Dok su bili u Peini, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, apnuo
je Ehu Bekru: "Ne strahuj! Doista, s nama jeAllah! "9
8
Ne strahuj, s nama
je Allah, vidi nas i uva, brani i pazi nas, brani da budemo otkriveni,
poraeni i pogaeni, s nama je On, makar cijeli svijet bio protv nas.
Pjesnik veli:
"Ti si snaan, jer ti nosi vjerovanje,
Oni nose samo tovare.
Ponose se ovosvjetskim blagom
A zapeaeno je ta pripada od njih svakom.
Zbog ljubavi prema ovom svijetu vjeru su prodali
Bijednu su kupovinu napravili i jadni kupci postali. "
Neka je slavljen Onaj Koji je uvao Svog Poslanika od zavidnil i
nitkova, Koji je njemu dao lijepu konanicu, a din-dumanima propast,
Koji je njegove grudi irokim uinio i lijep mu spomen, veliki ugled i
nagradu dao! Neka je slavljen Allah, Koji je Posl, sallallahu alejhi
ve sellem, pokazao propast nevjerstva i neistne, a pobjedu istne.
"Mi emo t zbilja dati da pobijedi pobjedom jasnom, da bi
tebi A a oprostio ono to je od kivica tvojih prethodilo i to je -
poslije uslijedilo, i da bi Svoju bladat spram tebe upotpunio i
Pravim putem te uputio, i d bi te A a snanom pomoi pomo
go! " (El-Feth, 1-3)
98 El-Bunar (361 5 i 3652), Musli (209) i Ahmed (3).
178/ AI D E L - KA RN I
S .
"
MENE BOLI DVOSTRUKO VI E NEGO VAS"
Ove rijei Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, izgovara u
jeku groznice protiv koje se doslovno bori u krevetu, kao to se borio
i odupirao mnog iskuenjima koja su ga satirala sa svih strana.
On, isto i najbolje bie boluje od dvostruke groznice i drhti od
boli kako bi zasluilo najviu razinu koju moe zasluiti bolesnik.
Iskuenje biva srazmjerno imanu i ljubavi prema Allahu, a visina
nagrade u skladu sa strpljenjem. I nije nepoznato da je Resululah,
sallallahu alejhi ve sellem, Allahu najdrai ovjek. Takoer znamo da
Allah stavi na kunju onoga koga zavoli kako bi vidio je li strpljiv,
i zahvalan, i posluan, i hoe l se povinovati . . . Uslijed dvostrukih
iskuenja Boiji je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dostigao razinu
imama strpljivih - niko ga u tome nije mogao dostii; stupanj uzora
zahvalnima - nijedan ovjek ni din nije se mogao porediti s njim u
tome . . . Time ga j e Allah poasto s dvij e velike razine: krajnjim str
pljenjem i najveom moguom zahvalnou.
Znajmo da Sveznajui Allah oprata grijehe, titi imanom, pove
ava razine i daje nagradu, pa zato blago onom ko slijedi Resulullaha,
sallallahu alejhi ve sellem, a on je, tjeei svoj ummet, govorio: "Kad
god vjernika zadesi briga, i iscrpljenost, i umor, i bolest, pa ak i
ubod trna, Allah e mu zbog toga oprositi neke grijehe."99
6. ZAPRI NOGE NA ALLAHOVU PUTU
Poslije Poslanikove, salallahu alejh ve sellem, smrti, pripremi se
Usama b. Zejd, radijallahu anhu, za pohod s velikom vojskom, pa
prvi halfa Ehu Bekr, radijalahu anhu, poe da ga isprati. U sama jae,
a Ehu Bekr pjeai, pa prvi htjede sjahati da halifa uzjae njegovu
jahalicu, al to halifa odbi: "Nee sjahati, tako mi Allaha, niti u ja
99 EI-Buhari (5642), Muslim (2573), Ahmed (1967 i 821 9) i neki drug muhadisi.
/ 179
uzjahati! ta e mi biti ako zapraim noge na Allahovu putu hodajui
nekoliko trenutaka?! "
Zastanimo, ti i ja, i zapitajmo se: zbilja, je l to prvi put da Ebu
Bekra, radijallahu anhu, zahvata praina na Allahovu putu? Zar se
nje zapraio na putu islama u Meki, kad je bilo malo pomagaa, malo
odanih roaka, kad je poznanstvo bilo zapostavlj eno, kad je bilo
mnogo zluradih neprijatelja? Zar nije bio s vojskom islama na Bedru,
kad je smrt prijetila sa svih strana, neprijatelji bili nadmoniji, vjernici
ginuli i odlazile njihove due u Dennet irine nebesa i Zemlje? Zar
se nije borio na Uhudu, gdj e se zapodjenula estoka borba i gdje su
se lomile sablje od estine? Zar nije zasluio nagradu gazije bavei se
uvrivanjem islama na cijelom Arabijskom poluotoku, kad je bio
gladan, edan, preko mjere umoran i pranjav? Nije li se zapraio u
mrklim noima odlazei na namaze, a i odlazei na dume?
Meutim, gdje su nai podvizi, kad emo se m zaprait na Alla
hovu putu, ta je s naom borbom i rtvom?
7. ALLAHOVI M SE DAROVI MA
I NJ EGOVOJ MI LOSTI RADUJMO
Ako se ljudi vesele zato to imaju bogatstvo i ugled, m se ra
dujmo zato to smo sljedbenici islama. Ako su sretni jer raspolau
dobrima, m se radujmo zato to volimo Jedinog. Ako i je ugodno s
porodicom i prijateljima, m nastojmo da nam je ugodno u zikrullahu.
Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, govorio j e: "Da izgovorim
sljedee rijei: 'Neka je slavljen Allah, neka je hvala Allahu, nema boga
osim Allaha i Allah je Najvei ', drae mi je nego da imam sve to sunce
obasjava.
'l
Pa, kako neki ljudi, nakon to uju ovakve Vj erovjesnikove, salla
llahu alejhi ve sellem, rijei, mogu uivati u porodici, ili u prijateljima,
100 Musl (2695) i Et-Tirmi (3597).
180/
AI D E L - KA R N I
ili u imetku, a ne u onom emu se Boiji Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, radovao!
itajmo ajet: "A n vai imeci niti vaa djeca nee

vas prliiti Nama- " (Sebe, 37
Ako te zadivi sklad tvog tijela i ljepota lica, sjeti se crva koji e ra
stoiti tvoje tijelo u zemlji, imaj na umu zemlju kojom e biti zatrpan.
Ako se desi da te uznese poloaj koji uiva ili vlast koju ima,
sjeti se da e se j ednog dana raspadati u mezaru:
"Moli Boga, kada ivot bude gorak da ti bude slatko,
Moli Boga, da bude zadovoljan kada nezadovoljan je svako,
Ako je ljubav tvoja iskrena tebi sve e biti lahko
Sve to po zemlji hodi zemlja je. "
"Zemlju pitaj o vladarima na zemlji,
Svi velikai pretvore se u velikaa kosti. "
O udna li je smrt! Razmiljajui o njoj , razumni su malaksali; go
vorei o njoj, govornici su se umorili; piui o njoj, pisci su polomili
mnoge olovke.
Sve e se rasplinuti kad umre, sve osim dobrih djela; svega e
nestati, osim lijepog spomena na tebe: "A to to v imate prolazno je,
a toAllahovoje -venoje! " (En-Nahl, 1 6)
Pjesnik veli:
"
ovjek, to je pria koja ostane nako

njega
Ti gledaj da bude lijepom priom. "
8 . 0 NEODLUNI . . .
Samo se uz rtvovanje moe ivjeti u skladu s islamskim prin
cipima. Zar nisi uo da su nevjernici na Resulullaha, sallallahu alejhi
ve sellem, bacali crijeva ivotinje, okrvavili nj egova stopala, slomili
mu zub, ranili ga u glavu . . . Zar nisi proitao da je zbog gladi stavljao
KAKO U KROTI TI SVOJ E S RC E / 181
kamen za pojas, a u nekim prikama bio potpuno nemoan, izoliran
u Ehu Talibovom klancu, otvoreno vrijedan, otvoreno su se kovale
spletke protiv njega, optuen da je arobnjak i prorok, te naposljetku
protjeran?! Zar ne zna da su mnogoboci ubijali njegove drugove?!
Nisi li znao da j e imam Ahmed b. Hanbel utamnien, okrutno
kanjavan, sprijeen u pouavanju i da mu je
p
rijeeno smrtnom ka
znom?!
Jesi li uo kako je Ibn Tejmijja baen u tamnicu i udaran do besvi
jesti, gdje je skrnavljena njegova ast i gdje je optuen za krivovj erje?!
Zna li da su Osmana, radijallahu anhu, napali buntovnici i sasje
k, a njegova j e krv potekla po Kur'anu?!
A jesi li uo da su haridije napali Aliju, radjallahu anhu, i ranili
ga u glavu?!
S uitkom se principi ne brane niti opstaju, kukavice koje ive
radi svog uitka, ne hrle u smrt. I kako e ummet voljeti svoje prezre
ne pripadnike koji se ne zalau za islam, niti imaju ma kakve podvige,
niti ele biti hrabri?
H U
9 . 1 S POMEN TVOJ PODI GLI VI SOKO . . .
Gdje su oni to su se borili protiv poslanika, ta bi s njihovim
spomenom, kako su okonali?! Ili, gdje su oni to su pozivali na ne
prijatelj stvo prema Resulullahu, sallallahu alejhi ve sellem? Nestalo ih
je, njihovo je davno bilo i prolo. A njegovi su principi jo ivi, posla
nica se proirila, nj egova j e vojska pobijedila. Historija mnogoboaca
rasplinula se, ostao je islam, oboavanje Svevinjeg Allaha. Poslanika
vo, sallallahu alejhi ve selem, ime spominje se na minberima i njego- .
vo se uenje iri, a oni koji su ga zlostavlj ali bivaju proklinjani i greni
u svim prilikama.
Gdje su oni to su muili imama Ahmeda? Niko ih ne spominje,
niti se uje ta lijepo o njima, niti ih iko voli niti poznaje, a imam
182/
Al D E L - KARN l
Ahmed uvijek je s nama, spominje se i i zuava njegova biografja.
ta j e bilo s neprijateljima ej hul-islara? Spomen na njih nestao
je s njihovom smru, i njihove fetve i izjave na margini su zbivanja,
zaboravljene. A za nj ega se itekako zna, spominje se i njegovo znanje
izuavaju i stari i mladi. To j e tako jer: "Allah je zapisao: ' Pobijedit
emo Ja i poslanici Moji, sigo! ' Zbilja je Allah moan i silan"
(El-Mudadela, 21); "A sva ast Allahu, i Njegvu Poslaniku, i ver
nicima pripada, ali dvolinjaci ne shvataju. " (El-Munafkun, 8)
"A A S
"
1 0. ZAR LLAH DOVOLJAN N IJ E ROBU VOME? !
Budi zadovoljan Allahovim uvanjem, i On e ti bit dovoljan,
jer je Allah moan odluku Svoju izvriti, i niko Ga u tome ne moe
sprijeiti. I pouzdaj se u Nj ega, jer je samo on Vjen, Onaj Koji ne
umire, a sve miro Nj ega prolazno j e.
Svemogui Allah bio j e dovoljan Ibrahimu, alejhis-selam, kad su
ga bacili u vatru, pa j u j e On uinio hladnom i spasom za poslanika
Ibrahima.
Uzvieni Allah spasio j e Nuha, alejhis-selam, od sveopeg poto
pa na dan kad j e cijela Zemlja bila pod vodom.
On j e uinio da se more razdvoji, pa je Musa proao, a faraon se
utopio?! Allah je dao da iz stij ene, pred Musaom, provre voda.
Svevinji je Allah titio Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, od
svih neprijatnosti, atentata, pomagao ga u bitkama, bio nj egova utje
ha u samoi i uvrstio ga u tekim trenucima.
Ko j e iskreno zamolo Allaha, a da mu se On nije odazvao! Ko je
od Nj ega neto zatraio, a da mu j e to Gospodar uskratio! Ko se htio
skloniti u Nj egovo okrilje a Ja ga je odbio.
Uzvieni Allah rekao j e: " . . . svakog asa On se zanima neim"
(Er-Rahman, 29), tj . j ednima daje bogatstvo a drugima siromatvo,
/ 183
daje ivot i uzima ga, daje vlast i oduzima je, daje bolest i lijek, iskua
va i uva od iskuenja: nae su kike i sve to postoji u Njegovoj ruci,
On upravlja svime to postoji.
To su sljedei stihovi:
"Kod Njega se skloni kada nevolja stane da te tjera
]ednom, Silnom neka te vodi tvoja vjera.
Znaj da Uzvieni, Onaj ija veliina sve nadvisuje,
On opskrbu i sudbinu svemu propisuje. "
Tako ti Allaha, jesi li se obratio Allahu, delle anuhu, jesi li Ga
zamolio, jesi li razmiljao o asnom Kur'anu i druio se s onima koji
Njega vole?! Ako tako postupi, osjetit e blagostanje, zasluit e
nagradu i spaen e biti: "Sve propada- osim lica Njegvog! Nje
mu presuda pripada i njemu ete se vratiti vi! " (l-Kas as, 88)
1 1 .
"
NE MALAKSAJTE I U OAJ NE PADAJTE ! TA VI ,
H
AKO STE VJ ERNI CI , NAD SVI MA DRUGI MA STE !
Nad drugima ste po vjerovanju -vae j e isto, kao planina vrsto,
jasno i potpuno, jer ga je dostavio najbolji poslank.
Iznad svih ste po oboavanj u - vi oboavate Svevinjeg Allaha,
Pomagaa, Opskrbitelja, svih svjetova Gospodara.
Bolji ste od svih drugih po istoti uenja i po izabranosti, najbolji
ste narod od svih naroda koji su dobili nebeske objave.
Nad drugima ste po Knjizi - vi imate Objavu kojoj je la strana
s bilo koje strane, ije itanje ne moe dosaditi, ijim mudizama i
poukama nikad nee kraj dui.
Bolji ste od svih drugih po poslanici - vi ste poaeni sveo
buhvatnom, savrenom Boijom poslanicom, u kojoj se krije tajna
uspjeha svijeta na ovom i buduem svijetu.
Iznad drugih ste po voi - va j e voa bezgrean, podran Obja
vom, pravedni sudija, zastupnik istine, zagovornik vrij ednosti i uzor
svim ljudma.
Prednjaite u historiji - moete se ponositi Ehu Bekrom, Ome
rom, Osmanom, Poslanikovim, salallahu alejhi ve sellem, dvostrukim
zetom; Alijom, Haldom, Allahovom sabljom; povjerenikom Ehu
Ubejdom el-Derrahom, Resulullahovim, sallallahu alejhi ve sellem,
pomagaima itd.
Bolji ste od ostalih po zalaganju - pitajte one koji su poginuli na
Bedru, Uhudu, Kadisiji, Jermuku, Hitrinu, Ajn Dalutu - zato su dali
svoje ivote; pitajte ugledne zato su pognuli. I pitajte zato su junaci
prolij evali svoju krv na brdima i dolinama. Upitajte u ime kakvog su
principa ljudi ginuli.
Prednjaite i naslijeem - nisu vai preci napisali bajku Hilja
du i jedna no, niti su od vas potekle lane Hamurabij eve prie, niti
Platonove besmislice, niti
ekspirove sanj arije . . . Vi imate Knjigu, iji

se ajeti pomno niu i ue, sunnet, koji slijedite, opomenu, neoboriv
dokaz, svjetlo, uputu i lijek za grudi.
"A 1 2 . LLAH J E ZBI LJA OD VJ ERNI KA
~ H
KUPI O Z IVOTE NJ I HOVE . . .
Ugovor ste potpisali i sklopili trgovinu. Kupac je Svevinji Allah:
. . . a ko d osi .l aha istinitije zbor?! " (En-Nisa, 1 22) . I ko
to od Allaha obeanje svoje bolje ispunjava? Dakle, Allahu, delle
anuhu, vjernici su prodali svoje ivote, na Bedru i Uhudu, naprimjer,
u poznatim bitkama.
Roba je Dennet, ija je irina kao irina nebesa i Zemlje; mjesto
u kojem se ne stari, niti se tuguje, niti prolazi mladost, niti dotrajava
uitak.
KAKO UK ROTI TI SVOJ E S RCE / 185
A ulog je ivot koji vjernik uloi Allaha rad.
Pa jesi li uo za vredniju, potpuniju i ljepu trgovinu od ove!
Na imetak, ivot, ast, srce koje u nama kuca, krv koja tee na-
im venama - sve to pripada Stvoritelju, a to je nama samo dato na
koritenje, i On polae najvee pravo na ono to je dao. A svakome
treba dati ono to je njegovo: "A a vam zapovijeda da sta va
ne i poverljive ljudima kojima i pripadaju uruu jete - - - " (n-N isa,
5
8)
Nae nije nita, sve to imamo dar j e od Blagog Allaha: On nas
je stvorio, opskrbio, uva nas, sakriva nae sramote, brine se o nama . . .
I znajmo da e nasilu umrijeti onaj ko bude krtario ulaui svoj
ivot Allaha radi. I jo neto! Umrijet e nizata, j eftino.
UA
U
1 3 . ZBI LJA OVI VOLE OVAJ SVIJET ZURNI . . .
Imajmo na umu da su robovi ovoga svijeta ponieni i bezvrijed
ni, ive bez cilj a i pravca, najvea im je briga obui prestinu odjeu,
pojest kvalitenu hranu i uivati.
krti su i velike kukavice, kaljaju ast

dobrih ljudi, mrze, vole ovaj urni svijet i radi njega se vole, o njemu
rado priaju, njemu slue, slijede svoje prohtjeve, pohlepn su i siro
mani ma koliko blaga zgrnuli, a i gladni su - ma koliko pojeli:
"Oni koji bojei se siromatva imetak gabe,
Oni siromatvo prave. "
Ponaaju se tako, a ovaj svijet nije vjean, niti srea na njemu
dugo traje, niti se ovjek moe odmoriti, sve to urno prolazi i nesta
je. Veliki grijeh ine to su odani ovom svijetu i u njega zaljubljeni.
Upravo su zbog te ljubavi zaboravili Stvoritelja, zapostavili damiju,
odvraaju od islama, ratuju protiv evlij a, prelaze granice islama, kre
svetinj e . . .
186/
AI D E L - KA R N I
Zato to vole ovaj prolazni svijet, nastoje to vie uivati u svojim
strastima, tee ostvarenju onog to ele, kao da su opijeni dunjalu
kom.
Pa, zamolimo Svevinjeg Aaha da nas ne uini robovima ovog
svijeta, da nas uva, vodi Pravi putem i uini Nj egovim iskrenim ro
bovima.
POGOVOR
Kad je rije o nastojanju da ovjek ukroti svoje srce, uspio sam
sakupiti prethodne informacije. Ono o emu sam ispravno govorio
od Allaha je, Jedinog, i neka Mu je hvala. A za sve greke kajem se
Milostivom Allahu i odriem se pred Njim od bilo kakve veze s onim
to nije u skladu s Kur'anom i Hadisom.
Glede toga rukovodimo se sthom:
':ko mahan u neku vidi, put joj priprijei
Bez mahane samo je On, Uzvieni. "
I neka je m i spas na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, na
njegovu asnu porodicu i na sve ashabe.
SADRAJ
lNOD
VAZ JAHJA B. MU
MuDRE I ZJAVE
POLOAJ U ISLASKOM UMMETU
ESTIT SIN
DODATNI STIMUlANS
SVIJET VOLI JEDNOSTAVNOST I ISKRENOST
TEKO MENI, PROE NOT!
RADI EGA SI STVOREN?
ODMOR
ATA B. Esu REBAH
KATEGORIJE UENIKA NA ODMORU
ONI KOJI SEBI NASILJE INE
UMJERENA SKUPINA
l 189
s
7
7
8
8
9
9
1 1
1 1
1 2
1 2
1 2
1 3
1 4
SKUPINA KOJA U INJENJU DOBRH DJELA DRUGE NADMAUJE 14
MLDII KOD BoiJEG PosLNI KA 1 s
POBONOST DOBRIH GENERACIJA
POZIV
16
17
190/
AI D E L - KAR N l
DUNJALUK 1 9
OMER PLAE 20
KoME ALLAH DAJE OVOSVJETSKA DOBRA? 20
POSLNIKOVO OBEANJE ASHABIMA 21
EHI D SALIM 21
TUMAENJE AJETA SURE EL-HADID 22
POSLNI K I ASHABI TRPE GLD 22
NAGRDA NA AHIRETU 24
ALIJA PLAE KOD MEZARJA 24
0UNJALUK JE SLIAN BAI 25
PROSTRANSTVO DENNETA 25
MODA CE SE SPASm. . . 27
POUKA PRVA - UTAJA DRAVNOG IMETKA 28
Esu BEKR 1 OMER STUJU oD UTAJE 28
UTAA ZLATA 28
SVIJEST o POLGANJU RAUNA 29
SUSTEZANJE OD POLOAJA I ODGOVORNOSTI 30
KASNIJE GENERACIJE TAKOER SE SUSTEU OD POLOAJA 32
]E Ll SUSTEZANJE OD POLOAJA UVIJEK OPRVDANO? 32
OMER 1 Esu HuREJRA 33
POUKA DRUGA - UBI RANJE ZEKATA 33
IERISTIKE ONIH KOJI PRIKUPLJAJU ZEKAT 34
ABDULLAH B. RVAHA l JEVREJI 34
POUKA TREA - SVOENJE RAUNA 35
OMER SVODI RAUNE 36
POUKA ETRTA - DAVANJE l UZIMANJE MITA 36
MUGI RA l NJEGOV SLUGA 36
POSTOJI Ll IZUZETAK? 37
TA SE SVE UBRAJA U MITO? 37
POUKA PETA - SAVJETOVANJE, A NE PROKAZIVANJE 37
/ 191
POUKA ESTA - GOVOR U VANREDNIM PRILIKAMA
POUKA SEDMA - DAR OBAVEZUJE NA UZDARJE
IBN ABBAS l BEDUIN
BOIJI POSLNI K PRIHVATAO JE POKLONE
ZAKLJUAK
ZNAJ ZA A
IBRAHIM, ALEJHIS-SELM
UTJENA PAROL
NALZIMO LI Ml UlEHU u ALLHU?
ZATO JE IBRAHIM SPAEN?
MusA, ALEJHIS-SELM
MusA, ALEJHIS-SELAM, u MEDJENu
ALLH SE ODAZIVA
38
38
39
39
39
41
42
43
44
44
44
4S
46
MusA, ALEJHIS-SELAM, POZIVA FARAONA I AROBNJAKE U ISLM 46
IMA LI IZLZA 46
}UNUS B. META, ALEJHIS-SELM 47
POSLNIK VAPI U TMINA 47
jUSUF, ALEJHIS-SELM 47
PoRODICA EL-BERAMIKA 48
AHMED B. Esu DU EL-KADI 49
AASUSKI HALIFA so
PouKA St
POZIV St
U EMU JE SREA S2
ZAHVALNOST ALLHU NA BLAGODATIMA S2
UiTAK - PA KAZNA S2
VIJEME JE VDNIJE OD ZlTA ss
OSVRT NA ZNAENJE AETA ss
SUEDE SU VI OPOMENA S6
192/ A l D E L KA R N l
POSTOJI LI IZUZETAK?
ODRAZ U OGLEDALU
HALIFA SE oPRATA OD KuR'ANA
DIGRESIJA
ZASLUIO ALLAHOV OPROST ZBOG SIJEDIH VLASI
I BRAHIM, ALEJHISSELAM, MOLI ALLHA
POTIVANJE STARIJI H
NE BUDIMO KAO ONI
OMER, RADIJALLAHU ANHU, NALAZI RJEENJE
TOLI KO DOBRIH DJELA, A STAHUJE Z SEBE
KAKO I SKORISTITI SLOBODNO VIRIJEME?
U EMU JE ISTI NSKI UITAK
TJNA I DRISOVA, ALEJHISSELAM, USPJEHA
UsTRAJNO INJENJE ZIKRA
OVAJ SVIJET SU JE . . .
PouKA
PRMJER OVOG SVIJETA
OsvRT NA AJET
IZGUBLJENA BLAGODAT
POUKA DRUGA MEUSOBNO NADMETANJE
56
57
58
59
59
60
60
61
61
62
62
63
64
64
67
PRVA
67
68
68
69
POUKA TREA ZADIVLJ UJUE BILJE SLINO JE OVOM SVIJETU 70
POUKA ETVRTA NAGRADA I KAZNA NA AHI RETU 71
POUKA PETA VRIJEDNOST BORBE NA ALLHOVU PUTU 71
POUKA ESTA KARAKTER DENNNETSKIH NASLANANJA 72
POUKA SEDMA ZNAENJE SINTAGME JUTARNJI POHOD 73
PRI PREMA ZA BORBU 73
MOJ NAJVEI UITAK
74
TEBI, KOJI SE RlVUJE 75
GRENIKI GRAD 75
UESNICI
PASIVNI
ONI KOJI SU OSUIVALI ZLO
STRAH OD ALLAHA
STID OD AL
76
76
77
77
77
IZJAVE DOBRI H
78
KOJU JE ZAJEDNICU ALLAH SPASIO? 78
PouKA PRVA - NAVRAANJE NA DOBRO l ODVRAANJE OD ZL 79
Esu BEKR, RADIJALLHU ANHU, TUMAI KUR'ANSKI AJET 79
OMER, RADIJALLHU ANHU, NA SAMRTI 80
OBRAANJE NA DENAZI
81
OSVRT NA HADIS
81
POUKA DRUGA - PRAVIL POZIVANJA U ISLAM 82
)AKUB l jUSUF, ALEJHIMUS-SELAM 82
HAUD I IKRIMA
83
POSLNI KOV, SALLALLAHU ALEJHI VE SELLEM, MORAL 84
Bol]l PoSLANI K - OLIENJE MUDROSTI 85
STA NAMA NEDOSTAJE? 86
ZATO PODBACUJEMO?
87
ISPOVIJEST
87
POUKA TREA - IZBJEGAVANJE SMUTNJI 90
PREDZNACI SMUTNJE
90
OBRAANJE ENAMA 91
ENA ODGAJATELJICA 92
HANSA 92
ALIJA l FATIM, RADIJALLAHU ANHUMA 92
OTAC SE OBRAA KERKI NEPOSREDNO PRIJE SMRTI 94
ZATO SMO OVAKVI?
94
PLAENA DA ZAVEDE 94
SAVJET 95
KAKo SE ODGOJITI? 95
194/
AI D E L - KAR N l
POUKA ElRTA - RASPUSAN IVOT 96
SAIT EL-BUNANI 97
ODLUNOST MLDIH 97
EHI D ABDULLH B. AMR EL-ENSARI 98
EMU TEI EJHUL-ISLM 99
PORUKA MUSLIMANIMA 99
POUKA PETA - KZNA Z GRIJEHE 100
TVRDOA SRCA 100
NERED U DRUTVU 100
NEDOSTATAK BLAGOSLOVA 100
ODUZIMANJE SLSTI IVOTA 101
PouKA ESTA
IMA Ll IZGLEDA Z OPROST 101
POSLANIK, SALLALLAHU ALEJHI V SELLEM, POTIE NA KAJANJE 101
Esu BEKR, RADIJALLAHU ANHU, NA SAMRTI 102
IBRAHIM, ALEJHIS-SELM, STUJE OD GRIJEHA
ASHABA ZBOG GRJEHA I IVOTA UOPE
NAE STANJE
VA I SIROMAH
K E POUKU UZETI?
DULEJBIB, RADIJALLAHU ANHU
103
103
103
105
108
109
"MI SMO OVEK ZBILJA S1ORILI DA SE TUDI" 1 1 1
U MAJI NOJ UTROBI 111
ROENJE 112
RAANJE U UROENOJ VJER 112
ISLAM SE BRINE O ODGOJU DJETETA 113
OBMANUTI OVJEK 113
OHOLI EL-A B. v AlL ES-SEHMI 114
NADIJEVANJE LIJEPA IMENA 114
j 195
BOIJI POSLNIK O DJETETU OD SEDAM GODINA 115
KURAN o OVJEKU OD ETRDESET GODINA 115
KuR'AN o SIJEDIM VIMA
115
KuR'AN o OVJEKOVOJ SMRTI 116
STID OD UMI RUEG UITELJA 117
PROIVLJENJE POSLIJE SMRTI 118
PRIPREMIMO SE ZA SMRT 118
REziME 118
" . . . 1 U VA SAIM, Z NE VDI" 1 21
DA LI JE FARON ZNAO ISTINU? 122
AMERIKANAC PRIHVATA ISLAM 122
]ESU Ll PREKINUTE SVE VEZE? 123
NovA TEORIJA 124
UDO 124
ZNANJE l DJEL 124
TRI KORISTI 125
PRVE RIJEI OBJAVE
126
ISKORISTI IZLZAK U PRIRODU 126
" .. . PA GA TAKM I SMTJ " 1 27
ALLH I NJEGOV PosLANIK uPozoRAVAJU NA EJTANA 121
KAKo ZAVODI uENJAKE? 128
KAKo ZAVODI VARE? 128
KAKo ZAVODI OMLADI NU? 129
EJTAN SE PRIKAZUJE NEKIM LJUDIMA 129
KAKo ZAVODI SUFIJE? 129.
KAKo ZAVODI SIROMANE, ODNOSNO BOGATE? 130
AJET KOJI TITI OD EJTANA 130
NAINI NA KOJE EJTAN ZAVODI LJUDE 131
EJTANOVO SPUTAVANJE 132
196/
0 EJTANU 132
POSLJEDICA POVOENJA ZA EJTANOM 1 33
PosoNJAK 1 EJTAN 133
PouKA NAMA
1 36
KAKO 'SE SAUVATI oo EJTANA 1 37
"O VERNICI, BOJTE SE A " 1 41
SMISAO IVOTA 1 41
UPUTA JE u KuR'ANU 142
VJERNI K IVI OVA PUTA 1 42
NEVJERNIK DOIVLJAVA DVOSTRUKU SMRT 1 42
I BN MESUO TUMAI AJET 1 43
ALIJA DEFI NIRA TAKVALUK 143
KA's EL-AHBAR OBJANJAVA ZNAENJE BOGOBOJAZNOSTI 1 44
BOGOBOJAZNOST GLEDE JEZIKA 1 44
U EMU JE SPAS 144
PRVE GENERACIJE I UVANJE JEZIKA 1 45
fLIFA STRAHUJE OO ODGOVORNOSTI 146
ZA ONOGA KO ELI BITI BOGOBOJAZAN 146
IBN ABBASOV SLUAJ I SLUAJ TABIINA ATAA B. Esu REBAHA 1 47
SAVJET 1 47
BoGOBOJAZNOST GLEDE HRANE
SA'o MOLI PROTIV LACA
NAGRADA ZA VOENJE BRIGE O H-PREHRANI
BOGOBOJAZNOST GLEDE UL VIDA I SLUHA
KAKO POSTATI BOGOBOJAZAN
DJEl SE VEDNUJU PRM ZVNICI
PROLAZNO ST
TA E LJUDI IZJEDNAITI?
POSTOJI LI U HAOISU NEJASNOA?
1 48
1 48
149
149
1 50
1 53
1 53
154
1 54
/ 197
IZAZOV
L I DOBAR SVRETAK
MELEKI SILZE DOBRJMA NA SAMRTI
MELEKI su siu REsuLULLAHU,
SALLALLHU ALEJHI VE SELLEM, NA SAMRTI
155
155
156
156
MELEKI SU OBRADOVALI HALIFU 0MERAB.ABDULAZIZANASAMRTI 156
lBNUL-MUBAREK UMIRE S OSMIJEHOM NA LICU 156
RADOST VJERNICIMA, A TUGA l JAD NEVJERNICIMA 157
OSVRT NA HADIS
157
PREDANJA O LOEM SVRETKU 157
IBN BETALOVO OBJANJENJE 158
IBNUL-MUBAREKOV ODGOVOR
158
ZATO SMO UMILJENI?
159
SUFJA ES-SEVRJ KORJ UENI KA 159
IBRAHIM, ALEJHIS-SELAM, I MELEK SMRTI 160
MUAZ, RADIJALLHU ANHU, UMIRE VEOMA MLD 160
ZATO SE MUAZ, RADIJALLAU ANHU, RADOVAO IVOTU? 160
KAJANJE U SMRTNIM MUKAMA 161
EL-VELID B. ABDULMELIK NA SAMRTI 161
SULEJMAN B. ABDULMELIK NA SAMRTI 161
HATIM EL-EHTEM OBJANJAVA KO JE OBMANUT 162
ATNO PONAANJE 162
ABASIJSKI MINISTAR l POTLENI SIROMAH 163
POKAZATELJI LIJEPOG SVRETKA
163
ISKRENOST PREMA ALLAHU 163
KNTINUIRANO KAJANJE 165
NATJECANJE u INJENJU DOBRJH DJEL 165.
SLIJEENJE POSLNIKA, SALLLLHU ALEJHI VE SELLEM 166
PRJPREMANJE ZA POLAGANJE RAUNA 167
POKAZATELJI RUNOG SVRETKA 168
LICEMJERSTO, POKAZ I ANJE PRED SVIJETOM I ELJAZAREPUTACIJOM 168
0BMANUTOST I PREDANOST OVOM SVIJETU 169
SIGURNOST OD ALLHOVE, DELLE ANUHU, KAZNE 169
NEMAR SPRAM ZIKRULLAA 170
ODLAGANJE POKAJANJA 170
SAVET ONIMA KOJI VERUJU 1 73
1 . "STRPLJIV BUDI . . .
"
173
2. " ++ I BLAGODAT SVOJU PREMA VAMA ISPUNIO ...
"
174
3. EHADET NA ALLHOVU PUTU 176
4. "NE STRAHUJ! DOISTA, S NAMA JE ALLH! " 177
5. "MENE BOLI DVOSTRUKO VIE NEGO VAS" 178
6. ZAPRAI NOGE NA ALLAHOV PUTU 178
7. ALLHOVIM SE DAROVIMA l NJEGOVOJ MILOSTI RADUJMO 179
8. 0 NEODLUNI . . . 180
9. " ... I SPOMEN TOJ PODIGLI VISOKO . e e
"
181
10. "A Z ALLAH DOVOLJAN NIJE ROBU SvOME?!" 182
11. "NE MAJTE I U OAJ NE PADATE! T VI,
AKO STE VJERNICI, NAD SVIMA DRUGIMA STE( 183
12. "ALLH JE ZBILJA OD VJERNIKA KUPIO IVOTE NJIHOVE ...
"
184
13. "A ZBILJA OVI VOLE OVAJ SVIJET URNI. . . " 185
POGOVOR 1 87

DR Aid El Karni - Kako Ukrotiti Svoje Srce

Enviado por

Dados do documento

Título original

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

DR Aid El Karni - Kako Ukrotiti Svoje Srce

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

KAKO UKROTITI SVOJE SRCE

ivot na ovom svijetu izuzetno je kratak. To su minute i sekunde,

ovjee, koji si stvoren radi ibadeta, radi provoenja vremena u

ejba (3431 9), El-Kudai, u djelu Musnedu-ihab (729) i El-Bejheki, u djelu

ta vam je?! Zato ne slavite Ala

alosno je to enudjivo ekaju odmor kako bi mogli poi kud

elite li neto od mene?"

esto padaj Allahu

ijoj je rci moja dua, da ovaj svijet kodAllaha vrijedi

uvi tu radosnu vij est, Abdullah b. Revaha, radijallahu anhu,

ijoj je ruci moja dua, obratio mi se prije nego to sam ga

uabul-iman (7445). Vidjet: Medmeuz

uvaj Allahove granice, i On e tebe uvati; pazi na

uara, 62, 62). Znao

ivjeli su u blagostanju, mirni, siti, napojeni, a su uporno skr

ejba (32561), El-Bejheki, u djelima:

uo sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da govori: 'Mje

t vam je, zato

uo sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, da govori: 'Kad

uabul-iman (18055), Ibn Hib

uabu!-iman (541 5). Vidjet: Med

iji se emanet ne moe izgubit! Ne elim da mi se vratte ivi,

ini se kao dasi doao zaprositi Fatimu!?"

ija kerka je ona?

ija supruga je ona?

ija majka je ona?

ijoj je ruci moja dua, krilima pravili hlad sve dok

uvaj se, uvaj se, njegove prijetnje skrivene

afju: ''Vidim na tebi svjetlo i pronicljivost,

itajmo ajet: "Ti reci: 'O robov Moji koji ste

ovjek opet upita: '' ta u uiniti

alim zbog mnogo

ta eli?", upitae ga. On odgovori: ''llahov oprost." "Ho

ta sam skrivio sinu abasij

ime se ba\?", upita ga princ "Radim kao hamal u ovoj, Allaho

elim ti olakati." "Na koji nain?", upita

ivi i Vjeni spusti na zemaljsko nebo, u posljednjoj treini

eli li uivati na mom dvorcu?", nestrpljivo ga upita princ. Na to

ta eli od nas, Dulejbibe", upitae, oito nezadovoljni. Na

ovjee, kada te je majka rodila plakao si

ovjek nije stvoren uzalud, stvoren je radi ispunjenja velian

ovjek nije neovisno bie.

itaj ! " (l-Alek, 1) . Poslaniku koji nije znao ni itati ni

itaj! " pro

ejtanova okorjelo neprijateljstvo prema ovjeku datira jo od

ejtan j e na neprijatelj, i trebamo se uvati njegovih spletki.

ejtan vam obeava siromatvo i na

ejtan je, doista,

ejtan svoje pristalice vodi u dehennemsku vatru, on krui o

ak i ti, Boiji Poslanie?!"

ta misli, kad se vrate njena braa,

ivio je tako odreeno

ovjek e se sauvati od ej tanove spletke samo uz pomo slje

ejtan napada ovjekovo

elim, Allahov Poslanie", odgovori

af spj evao je sti

tavie, sam e ovek

iv si, pa ini dobra djela!"

ovjek sebi ne smije dopustiti da bude nemaran, jedan od onih

itajmo ta Allah, delle anuhu, kae u vezi sa Svojim neprija

itajmo ajet: "A n vai imeci niti vaa djeca nee

ovjek, to je pria koja ostane nako

ekspirove sanj arije . . . Vi imate Knjigu, iji