INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK GRAEVINSKI FAKULTET

PREDMET:ININJERSKA GEOLOGIJA

SEMINARSKI RAD
TEMA: ININJERSKO GEOLOKE KLASIFIKACIJE STIJENA OPTE ININJERSKO GEOLOKA KLASIFIKACIJA

Profesor: Doc.dr.sc xxxxxxxxxxx

Student: xxxxxxxxxxxxx br. Indeksa PT-xxx

Travnik, novembar 2013. God

Uvod

Priroda je svuda i uvijek raznovrsna i nju je nemogue ulopiti u odreene ablone. Na nau alost,ona se samo izuzetno uklapa u nae teorije. J.Stini,1925.

ININJERSKOGEOLOKE KLASIFIKACIJE STIJENA

Klasifikovanje stijena u petrologiji vri se na osnovu: naina i uslova postanka,mineralnog i hemijskog sastava,strukture i teksture,geoloke starosti i sl. Sa inenjerkogeolokog stanovita ovakvo klasifikovanje stijena nema svrhe. Cilj inenjerskogeolokog klasifikovanja stijena je da se sve stijene zastupljene u prirodi svrstaju u grupe slinih inenjerskogeolokih svojstava. U dananje vrijeme ne postoji opte prihvaena inenjerskogeoloka klasifikacija stijena. To je u vezi sa tekocom izbora kriterijuma koji treba da poslue kao osnova za klasifikaciju,a koji bi sadrali sve faktore koji utiu na formiranje u promjenu ininjerskogeolokih svojstava stijena. Sve inenjerskogeoloke klasifikacije stijena mogu se svrstati u dvije grupe: a) opte i b) specijalistike.Odnosno djelimo ih i prema vrstoi: vrste stijene poluvrste stijene klastine Takoe imamo podjelu i prema stijenama kao graeviskoj podlozi: vrste stijene vezane stijene nevezane stijene

OPTE INENJERSKOGEOLOKE KLASIFIKACIJE

Opte inenjerskogeoloke klasifikacije stijena su one klasifikacije koje sve stijene u prirodi svrstavaju u grupe slinih inenjerskogeolokih svojstava. Kod svih,do danas postojeih,klasifikacija razvrstavanje stijena u grupe vreno je na osnovu jednog,dva ili vise tzv.

najvanijih svojstava. Na primjer na osnovu vrstoe,odnosa prema vodi i vatri i sl. Reklo bi se da je ovaj nain klasifikovanja dobar jer uzima za osnovu najvanija svojstva stijena.

Meutim on dovodi do toga da se u istoj grupi nau stijene razliitih svojstava.Krenjaci (slika.1.),graniti (slika.2.) po vrstoi na pritisak pripadaju grupi vrstih stijena,ali su krenjaci za razliku od granita rastvorljivi u vodi,to svakako treba uzeti u obzir. S druge strane neki krenjaci pripadaju grupi vrstih,a neki grupi poluvrstih stijena.

Slika.1.Krecnjak

Slika.2.Granit.

Slian je sluaj sa pjearima(slika.3.) i

nekim drugim sedimentim stijenama.

Slika.3.Pjeenjak Navedeni primjeri pokazuju da se vrstoa na pritisak ne moe uzeti kao merodavno svojstva za izradu opth inenjerskogeolokih klasifiacija. Pri izradi optih klasifikacija stijena kao osnov za klasifikovanje ne mogu se uzimati vojedinana svojstva. Ona se mogu koristiti samo pri izdvajanju niih jedinica. Krupne jedinice grupe,podgrupe i klase izdvajaju se na osnovu geneze. Pri emu se pod genezom podrazumjeva ne samo nastanak stjena,vec sve naknadne izmjene koje je ova koje je ona pretrpjela u toku svog geolokog vota. Na primjer kod sedimentnih stijena ne samo proces sedimentacije-singeneze i pretvaranje sedimenata u stijenu dijageneze,ve i ukupnost svih naknadnih uticaja na stijenu(katageneza i hipergeneza). Naime kod geneze sedimentnih stijena moraju se uzeti u obzir sve etiri faze: singeneza (obrazovanje minerala u vrijeme odlaganja sendimenata-prva faza litogeneze),dijageneza (procesi preobraaja sendimenata u stepu),katageneza (procesi prlagoavanja minerala i stijene novim uslovima sredine-pozdna dijegeneza) i hipergeneza (povrinsske izmjene minerala i stijena u kori raspadanja). Na primjer,svojstva pjeara vie zavise od dijagenetskih procesa(pretvaranje pijeska u pjear),nego od singenetskih procesa (uslovi nastanka pijeska),a svojstva glinaca vie zavise od procesa katageneze nego od singeneze i dijageneze. Mineralna zrna,kristali i estice u stijenama su povezani strukturnim vezama. Karakter tih veza odreuje svojstva stijena.Strukturne veze mogu da budu vrlo slabe kada maju mali utiacaj na svojstva stijena stijena i vrlo jake.. Po prirodi strukturne veze mogu da budu hemijskekristalizacione (kovaletne i jonske) i fizike i fiziko-hemijske (molekularne,elektrostatike,jonsko-elektrostatike,kapilarne i magnetske). Genetski ii postgenetski procesi u stijenama manifestuju se kroz obrazovanje i tranformaciju strukturnih veza. U momentu nastanka stijena nastaju primarne stukturne veze. Pod uticajem gijageneze,raspdanja i drugih procesa u toku geolokog ivota doladi do izmjene sastava i grae stijena usljed ega se primarne strukturne veze transformiu u sekundarne. Na taj nain strukturne veze,s jedne strane,odravaju svojstva stijena uticaje prirodnih procesa koji su djelovali na njih,a s druge strane znatno utiu na svojstva stijena. Zato su strukturne veze najboji

pokazatelj svojstava stijena,pa ih treba uzeti u obzir pri izradi opth inenjerskogeolokh klasifikacija stijena. U naoj praksi se najepe koristi opta inenjerskogeoloka klasifikacija stijena koja sve stijene prema vrstoi veze zrna tih agregata dijeli u tri grupe: vrto vezane,slabo vezane i nevezane-sipke stijene.

vrsto vezane stijene

vrsto vezane stijene su one stijene kod kojih su veze izmeu zrna kristalizacione.Kod kristalasto-zrnastih stijena one su ostvarene preko meukristalizacione materije u vidu veoma tanke opne..Strukturne veze su hemijske prirode.Preovlauju kovalentne nad jonskim vezama.Kod posredno vezanih stijena veza je ostvarena preko veziva-cementa koji djelimino ili potpuno ispunjava prostor izmeu zrna.vrstoa veze moe da bude razliita.Stoga se meu vrsto vezanim stijenama izdvajaju kamenite i polukamenite stijene.Osnovna svojstva vezanih stijena zavisi od vrste mineralnih sastojaka i njihove svjeine,vrste veziva,sklopa(strukture,teksture) i razliiti defekata stijenske mase(pukotine,uklopci). Kamenite stijene

Kamenite stijene posjeduju veliku vrstou,vrstou na pritisak njihovih uzoraka varira od 5-500 Mpa.Mogu biti homogone ili heterogene i izotopne ili anizotropne.Malo su deformabilne i imaju veliku elastinost.U pogledu fiziki izmena su otporne,a u pogledu hemijski izmena su otporne i srednje otporne(krenjaci,dolomititi,mermeri). Ukoliko su kamenite stijene ispucale raspadnute njihova svojstva se pogoravaju,poveava se poroznost,a u vezi sa tim i vodopropusnost.Postaju deformabilnije pri emu se deformacije u njima uglavnom obavljaju na raun pukotina i ispuna u njima.

Polukamenite stijene

Polukamenite stijene kao i kamenite posjeduju kristalizacionu vezu izmeu zrna,ali je ona znatno slabija od veze kod kamenitih stijena.vrstoa na pritisak uzoraka ovih stijena je do 50Mpa.Pri velikom optereenju mogu da ispolje izvjesnu stiljivost.Slabo su postojane na atmosferska djelovanja.Slabo su porozne i praktino vodonepropustljive. Fiziki su otporne,a hemijski stabilne i slabo rastvorljive.U ovu grupu stijena spadaju laporci,glinci,gipsit,glineni kriljci.

Slabo vezane stijene

Slabo vezane stijene su izgraene od estica sitniji od 0.002 mm.Njihive estice su povezane vodno-koloidnim vezama odnosno elektro-molekularnim silama preko opnica fiziki vezane vode koja obavija njihove estice.Elektromolekularne sile su nekoliko puta vee od sile zemljine tee.Prelaze nekoliko stotina MPa,a dostiu vrijenost ak i do 1000MPa.Njihovo dejstvo se sa udaljavanjem od povrine estica naglo smanjuje,tako da se na rastojanju od pola mirkona svodi na nulu. Svojstva ovih stijena su uslovljena odnosom vrste,tene i gasovite faze u jedinici zapremine.Kod njih se u dodiru sa vodom javljaju hidrofizika svojstva kao to su ljepljenje,kaljanje i bubrenje,a poroznost im je vrlo velika.Pore su po veliini kapilarne i subkapilarne.Pokreti vode u takvim porama su spori ali i vrlo veliki i do 50 m. Praktino su vodonepropustljive i slabo ocjedljive,parametri vrstoe,tj ugao unutranjeg trenja i kohezija zavise od sadraja vode.U suvom stanju su osrednje stiljive,a u vodom zasienom stanju su vrlo stiljive.Pri veem optereenju od graninog ispoljavaju se plastine deformacije.Hemijski su postojane (gline) ili slabo rastvorljive (lapori).Nasuprot njima uzorci slabo konsolidovanih stijena potapanjem i stajanjem u vodi due od 48 sati se rasipaju tj. gube prvobitnu strukturu (deluvijalne gline,ilovae i slino). Nevezane-sipke stijene

Nevezane-sipke stijene su izgraenje od mineralni zrna ili odlomaka stijena koji se samo dodiruju.Njihova svojstva zavise od oblika,veliine i sloenosti zrna.Odlikuju se malom stiljivou,velikom vodopropustljivou i poroznou,uticaj vode na njihova fiziko-mehanika svojstva je mali. Iskopi izvedeni u njima su stabilni sa nagibom kosina manjim od ugla unutranjeg trenja (prirodnog nagiba),pruzaju mali otpor pri iskopu i imaju primjenu kao graevinski materijali (agregat za izradu betona,maltera itd). ljunane stijene se sastoje od nevezanih oblutaka-zrna prenika veeg od 2,0 mm.Pjeane stijene se sastoje od sastojaka nevezanih zrna prenika 0,06-2,0 mm. Prainaste stijene se sastoje od estica zrna prenika 0,002-0,06 mm,u vlanom stanju njihova masa je slabo vezana,a u zasienom vodom postaje kaasta i teljiva.Dosta su porozne,pore su po veliini kapilarne i subkapilarne a kretanje vode u njima je sporo. Visina kapilarnog penjanja i higroskopnost su im velike.Stene sa zrnima veim od 2 mm su krupno zrne i u njima nema kapilarnog penjanja.Kod stena ije su estice veliine ispod 0,002 mm velki uticaj na fizika svojstva imaju mineralni sastav,veliina estica i vlanost.

Specijalistike ininjerskogeoloke klasifikacije

Za razliku od optih klasifikacija stijena,u praksi se mnogo ee primjenjuju specijalistike klasifikacije koje stiena razvrstavaju samo po jednom svojstvu.Ta svojstva stijena najee su:

-tvrdoa -buivost -vodopropustljivost -otpor pri izvoenju radova -upotrebljivost za puteve itd..

Klasifikacija preklika

U pogledu upotrebljivosti stijena za izradu zastora puteva razlikujemo etiri klase stijena.

I klasa (odlian materijal).U ovu klasu spadaju stijene bogate amfibolima i piroksenima:bazalit bez olivina,dijabazi,dioriti,gabri,porfiriti i latiti.

II klasa (vrlo dobar materijal).U ovu klasu spadaju svjei sitno zrni graniti i sijeniti,daciti,andeziti,trahiti,masivni kristalasti kriljci siromani liskunom,grauvake i kvarciti.

III klasa (dobar materijal).U ovu klasu spadaju mehaniki oteene stijene I i II klase,pjeari sa kvarcnim vezivom,masivni krenjaci,peridotiti,serpentiniti,bree.

IV klasa (lo materijal).U ovu klasu spadaju sve meke i raspadnute stijene koje se lako i osjetno omekavaju kao to su:laporoviti krenjaci,tufovi,tufiti i sl..

Klasifikacija tercagija

Kao osnov za klasifikovanje stijena usvojeno je ponaanje stijena u vodi i vatri.Po tom kriterijumu izdvojilo se sledei sedam grupa stijena:

I grupa. Stijene ove grupe u dodiru sa vodom ostaju ostaju ne izmjenjene.U ovu grupu spadaju sve vrste,ilave,kompaktne,dobro vezane i postojane stijene.

II grupa. Stijene ove grupe pri vie puta ponovljenom potapanju u vodi i suenju iskomadaju se u manje komade.U ovu grupu spadaju sve vrste ,ali nepostojane stijene.

III grupa. Stijene ove grupe se rasipaju ve pri prvom potapanju u vodu.To su trone i slabo vezane stijene.

IV grupa. Stijene ove grupe su,poslije suenja dosta vrste,ali poslije drugog potapanja u vodu raspiaju se.Tu spadaju : gline,les,lapori i crvenica.

V grupa. Ovu grupu ine potpuno nevezane-rastresite stijene,koje su takve i kad su suhe i u vodi. Tu spadaju : ljunak,pijesak i drobina.

VI grupa. U ovu grupu spadaju stijene koje su vrste poslije suenja,ali poslije vie puta potapanja u vodu i suenja mogu da bubre i da se skupljaju.Na plamenu gore (treset,lignit).

VII grupa. Ovu grupu ine amorfne organske stijene.Poslije suenja su vrste,a pri potapanju u vodu se rasipaju.

KLASIFIKACIJA MAHUNIJA

Klasifikacija Mahunija sve stijene dijeli u pet klasa.Kao osnov za klasifikovanje stijena uzeto je njihovo ponaanje prema: otporu koji pruaju pri udaru ekiem i paranju elinim noem,izgledom prelomnih povrina i ivica,veliina komada koji se dobijaju pri razbijanju ekiem,svjeini,jasnoi zvuka pri udaru ekiem i upijanju vlagi.Vidi se da se ova klasifikacija zasniva na tvrdoi i ilavosti. Ova klasifikacija se primjenjuje u sluajevima kada nismo u mogunosti da obavimo odgovarajua labaratorijska ispitivanja fiziko-mehanikih svojstava uzoraka stijena.To je najee sluaj u vrijeme elementarnih nepogoda ili ratnih uslova,kada smo zbog hitnosti izgradnje puteva ili nekih drugih objekata prinueni da koristimo lokalna nalazita kamena,pa njegov kvalitet moramo da ocjenjujemo na ovaj nain.Podjela stijena na klase je sljedea: I klasa-vrlo vrste stijene. To su stijene koje nisu zahvaene procesom raspravljanja ujednaene i nepromjenjene primarne boje. Pri udaru ekiem teko se razbijaju ,a razbijaju se uvijek na krupne komade.Prelomne povrine su svijee,a ivice otre. Pri udaru ekio odskae i daje zvonak zvuk. elini no ih ne para.Ne upijaju vlagu. II klasa-vrste stijene. U ovu klasu spadaju stijene zahvaene procesom raspadanja i sa neznatno promjenjenom primarnom bojom.Pri udaru ekiem razbijaju se u krupne povrine.Prelomne povrine komada su sa svjeom tj.primarnom bojom,a ivice su neznatno nazbljene.Udar ekia ne daje sasvim zvonak zvuk.Magnatske stijene se ne paraju elinim noem,a sedimentne vrlo slabo.Vlagu ne upijaju ili upijaju u vrlo maloj koliini. III klasa-stijene srednje vrstoe. Stijene ove klase su sline stijenama druge klase,ali su od njih vie raspadnute. Primarna boja im je djelimino promjenjena.Pri udaru eki neznatno odslae i daje priguen zvuk.Pri razbijanju ekiem pored krupnih komada ima i pojave sitnei.Na prelomnim povrinama zapaaju se neznatne povrine praine i ljuica.elini no ih para vrlo malo.Upijaju manju koliinu vlage. IV klasa-stijene male vrstoe. Stijene ove klase se odlikuju znatno promjenjenom primarnom bojom i vidljivim tragovima troenja. Pri udaru ekiem

drobe se na sitnije komade i daju dosta sitnei i praine.elini no ih lako para.Lako upijaju vodu. V klasa-trone stijene. Stijene ove klase pri udaru ekiem drobe se na sitne komade sa mnogo sitnei i praine.elini no ih vrlo lako para.Jako upijaju vlagu

Stijene I i II klase koriste se za sve vrste radova.Stijene III klase mogu,eventualno,u nedostatku stijena prve i druge klase da poslue kao njihova zamjena.Stijene etvrte klase daju dosta lo,ali jo uvijek upotrebljiv materijal,a stijene V klase mogu da se koriste samo za izradu nasipa. U specijalistike klasifikacije spada i klasifikacija Amerikog biroa za zemljita.

Zakljuak
Ininjerskogeoloka klasifikacija stijena je jako bitna u ininjerskoj geologiji Primjenom iste dolazimo do saznanja o strukturi stijena i stijenski masa njihovim osobinama koju su nam potrebne za kvalitetne upotrebe u gradjevinarstvu na osnovu svojih klasifikacija.Bez ininjerskogeoloke klasfikacije stijena svakako bih dolazilo do velikih greaka prije svega u gradjevinarstvu koje se ne mogu mjeriti samo u materijalnim vec i drugim resursima. Literatura koja je koritena za izradu ovog seminarskog rada je: Ininjerskogeoloka klasifikacija po IAEG(M.Baagi),Opte ininjerskogeoloke klasifikacije (D.Jevremovi),internet stranica geology.com, htpp//www.scribd.com