1. to je prosvjetljenje? Ne, mislim stvarno, to je to?

Steven Norquist, pisac svjetskog bestselera OpsjeDnuti svemir ovaj tekst je napisao i stavio na svoju web stranicu u vrijeme kada je bio potpuno nepoznat. Ipak, tekst je privukao milijune itatelja i mjesecima bio jedan od najitanijih tekstova na cijelom internetu. Danas, u vrijeme kada je teiti prosvjetljenju postalo trend, vrijedi ga ponovno proitati. Mnogi prijatelji i lanovi obitelji ve me neko vrijeme nagovaraju da piem o mom iskustvu i shvaanju ove teme. Oklijevao sam pisati o tome, ne zato to je samo prosvjetljenje teko opisati, nego zato to prosvjetljenje obino ini ovjeka dosta lijenim. Prije moje promijene bio sam marljiv kao pela. itao sam i pisao, svirao glazbu i bavio se sportom, i bio sam stvarno aktivan i drutven. Ali nakon promijene, kako ja to zovem, jasno sam vidio kako su sve te aktivnosti bile luckaste i koliko nevjerojatnog napora zahtjeva njihovo obavljanje. Ali dok se nisam previe zaletio, da objasnim jednu osnovnu stvar: ja sam budan. Probudio sam se prije otprilike godinu dana. Znam to sam, to sam oduvijek bio i to je nemogue prestati biti. Neki to zovu prosvjetljenje ili najvia istina, svjesnost jednoga, beskrajni um i tako dalje. Ali svi ti nazivi neprobuenom ne govore to je to. ak i moj naziv promjena, nije zaista toan jer se nita zapravo nije promijenilo, pa ipak, paradoksalno, dogodila se ogromna promjena. Jednostavno reeno, nekad sam bio Steve koji je ivio svoj ivot, ali sada sam iskustvo Steva koji ivi svoj ivot. To je pomak u perspektivi. Prije nego to se dogodio taj pomak perspektive, oko tri godine sam se srednje intenzivno bavio meditacijom koja se sastojala od promatranja daha, malo ponavljanja mantre i laganog samoispitivanja u stilu Ramane Maharashija. Te tehnike bile su praene intenzivnom eljom da otkrijem i saznam istinu. O prosvjetljenju sam itao sve ega sam se mogao doepati. Prvo iskustvo nedvojnosti Nakon otprilike tri godine doivio sam svoje prvo iskustvo takozvane nedvojnosti. Upravo sam bio proitao odlomak iz knjige Kena Wiilbera The Spectrum of Konsciousness ( spektar svijesti) gdje je on istaknuo da je uobiajena svijest najvia svijest. To je dirnulo neku icu u meni te sam odloio knjigu i zurio u papir koji se nalazio na stolu preda mnom, i nakon otprilike jedne ili dvije minute dogodila se uzbudljiva i zastraujua stvar, nestao sam. Pri tome elim rei da je sredina ispala iz jednadbe. Uobiajenoj bi situaciji ovdje bio Steve koji gleda papir tamo na stolu, a sada je postojalo samo iskustvo, papir, ali bez Steva koji ga ovdje gleda. Bilo je jasno da ona sredina, koja je obino odvajala papir od Steva, zapravo nije postojala; postojalo je samo iskustvo, papir. Da bi vam bilo jasnije, pokuat u to ilustrirati. Zamislite najjasnije to moete da ulazite u veliku kuu u kojoj nikada ranije niste bili. Osjeate se udno i pomalo uplaeno; u njoj ima namjetaja i zavjesa, ali nema ljudi. etate uokolo i osjeate kako je jezivo biti sam u toj velikoj kui. Idete iz sobe u sobu ne znajui to ete nai. Postajete nervozni i pomalo uplaeni zbog toga to ste sami u toj velikoj kui. Pitate se koliko je dugo tako prazna. S vremenom osjeaji veliine i praznine postaju velik teret za vae ivce. Konano, kad to vie ne moete podnositi, dolazite do okantne spoznaje: ni vi niste tamo! Postoji samo iskustvo, kua. Takav je osjeaj nedvojnost, i to je prava istina o postojanju. Sjeate se pitanja, kako zvui pljesak jedne ruke, sada znate odgovor. Vidite, s prosvjetljenjem dolazi spoznaja da iako u svijetu ima mnogo aktivnosti, nema nikoga tko ih radi. Svemir je, u nekom smislu, beivotan. Nema nikoga, samo dogaaji i iskustvo dogaaja. Prosvjetljenje otkriva da svemir nastaje spontano. Njegovo nastajanje i uzorak

savreni su po matematici i simetriji i ne ukljuuju nikakvu sluajnost. Nita nije nasumino, sve nastaje tono onako kako treba. Ne postoji nasumina sluajnost, ili evolucija temeljena na sluajnosti. Svemir je savren, nita nije krivo i ne moe biti krivo. Iz ljudske perspektive ini se da postoje sluajnosti ili nepredvidljivosti, ali to je samo zato to nam na referentni vremenski okvir ne omoguuje da vidimo kako itavi ivotni vijek svemira pritjee u nekoliko minuta. Kad bismo to mogli vidjeti, onda bi nam bilo jasno kako je svaki dogaaj bio ne samo savren i nuan, nego ak i predvidljiv. Ukratko u iznijeti dosad reeno. Dakle svemir je savren, nitko ne postoji, pa ipak iskustvo svemir, neprestano traje. Kako je to mogue? Svijest. Svijest je svjesna. Kad ne bi bila, onda ne bi bilo svemira. Sama priroda postojanja implicira svijest. Jedno ne moe postojati bez drugoga. Nikad ne bi mogao postojati svemir koji ne ukljuuje svijest. Ne postoje svemiri ili dimenzije u kojima nema svijesti. Materija i forma nikad ne bi nastale bez svijesti. Svemir/svijest, um/materija, val/estica, zovite to kako hoete, no injenica je da manifestacija, sama pojava koju zovemo svemir, jest svijest. Tu me nemojte krivo shvatiti: promatraa nema. Ne postoje osobe koje doivljavaju svemir, ali to je jo vanije, nema najvie osobe, Boga, uma, ili bilo ega to promatra svemir. Postoji samo iskustvo svemira koje je tamo bez iskusitelja. To izgleda kao paradoks, ali koga briga, tako stoje stvari. Iskustvo jest: to je svemir, takav je svemir, iskustvo koje nitko ne doivljava. Svemir spontano nastaje i svijesti, pa ipak je istovremeno i sam svijest. Moramo se osloboditi ideje da materiju promatra neto to zovemo svijeu. To nije istina. Neki uitelji govore o svjedoku, najviem pasivnom umu koji promatra sve stvari iz trenutka u trenutak. Time se implicira neka razina odovojenosti, svjedoka ovdje koji promatra onaj svemir tamo. Ali, to nije tako; postoji samo iskustvo, svemir. Nema promatraa. ak kad i ne bi bilo manifestacije, osjeaj bi bio isti. Da jo jednom jasno kaem: svijest nije svjesna svemira, svijest je svjesna kao svemir. No, nemojte pogreno shvatiti ovu zadnju reenicu. Nemojte misliti, O, da, Steve, sad sam shvatio, svijest nije svjesna svemira iz neke toke gledita, poput bestjelesne due, svijest je zapravo svjesna svemira kao jedno od milijardi bia u njemu, kao ovjek, ili pas, ili riba. Ne! Takva su miljenje pogrena. Kada kaem da je svijest svjesna kao svemir, mislim rei da je sam in postojanja svijest. Mrkva je sama po sebi svijest, sama je po sebi svjesnost. Ne postoji mrkva svjesna sebe kao mrkve ni bestjelesna nevidljiva svijest svjesna mrkve kao mrkve, postoji samo iskustvo mrkve, i to je svijest, i to je prosvjetljenje. Nema promatraa. Recimo sada par rijei o nainu na koji se ro uklapa u ljudski ivot. Svi ljudi koji ne znaju to se zbiva za sebe misle da su oni kakvi jesu, dakle pojedinci s mislima, eljama, nadama i snovima, s tijelom i kuom, enom i djetetom. Popis ide dalje, ali shvaate to mislim, A sada istina. Premda se gore navedeno dogaa, to je automatska, stroju slina pojava nastala iz svemira/svijesti i ona slijedi strog, ne sluajni obrazac. to je jo vanije, nitko ne obavlja nita od gore spomenutog, i ono to se dogaa je svemir/svijest. Da pojasnim, stvari se dogaaju, ali nitko ih ne radi. Pojave se odvijaju i svijest je svjesna. Neprobuena osoba, osoba koja ne zna to se dogaa, vjeruje da djeluje, da ljudsko ona postoji. U stvarnosti, tijelo postoji, misli postoje, sjeanja postoje, i to je svijest, i to je sve. Netko bi mogao rei da je svijest privremeno grekom pobrkala svoje iskustvo tijela i sjeanja tijela kao osobe. Ali, i jako se moe initi da taj odgovor objanjava zato, zapravo ne postoji greka. Svemir/svijet nikada nije u zabludi. Osoba moe otpasti u bilo kojem trenutku, obnavljajui izvorno stanje materije i svijesti koje nikada zapravo nije bilo pomueno. To se dogodilo meni, ali u tom dogaaju nita nije bilo izgubljeno, jer nikada nije bilo mene koji bi se izgubio, samo zabuna za ispraviti koja nikada nije ni postojala. Znati to, mislim stvarno znati to, ne intelektualno, nego kao izravno iskustvo svakodnevnog ivota, predstavlja prosvjetljenje. Jednom kada to spoznate, nemogue je vratiti se natrag. Kada jednom povuete zastor i vidite tko je stvarno Oz, ne moete ga opet pokriti i praviti se da ne znate istinu.

Rjeenje zagonetke karme

Dakle, to dalje, nakon tog saznanja? Putamo iskustvo da se manifestira bez ometanja. Kao to je ve reeno, Svemir je savren, intervenirajte na vlastitu pogibelj. Prosvijetljena osoba nikada ne djeluje. To je rjeenje zagonetke karme: nema karme, nikada je nije ni bilo, nikada je ne moe biti. Nema reinkarnacije, kako bi je moglo biti? Koga ima tu da se reinkarnira? Nema osoba, nema raanja ili umiranja, zapravo nema niega osim manifestacije/svijesti. 99,999% duhovnih knjiga i uitelja u svijetu potpuno su u krivu. U krivu su iz jednog jednostavnog razloga nisu prosvijetljeni, ne znaju to se dogaa. Tako, da bi odrali iluziju linosti, ideje da postoji neto ili netko, oni izmiljaju prie ili teorije, ili ideje, nose posebnu odjeu, obavljaju odreene rituale i tako dalje. Oni nauavaju te stvari. Ali istina je tako jednostavna da je to smijeno. Sada elim jasno ukazati na jednu razliku: mistino iskustvo nije prosvjetljenje. Moete imati mistino iskustvo, vidjeti Boga, mogu vas oteti vanzemaljci, moete primiti poruke od anela, kontaktirati vae duhovne vodie, da ne nabrajam dalje. Ali uvijek i zauvijek, to god da se dogaa, injenica je da svako iskustvo, mistino ili uobiajeno, jest dogaaj svemira/svijesti. Kad bih mogao nauiti svijet jednu lekciju, to bi bilo ovo: to god da doivljavate uvijek se podsjeajte, nema iskusitelja, nema promatraa . Budete li to inili dovoljno dugo i dovoljno esto, jednog ete dana znati to se dogaa. Kad taj dan doe, shvatit ete da se nita nije promijenilo, a da se je ipak sve promijenilo. To je odreen osjeaj i odreeno saznanje. Neizbjeno otpadanje neistine. Ako mislite da to znate, onda ne znate. Kad znate, onda znate. A kada stvarno znate, nitko vam to ne moe oduzeti. Da razjasnimo neke stvari. Kad sam rekao da prosvijetljena osoba nikada ne djeluje, nisam mislio da takvi ljudi sjede u peini i umiru od gladi i hladnoe. Hou rei, tijelo moe biti prilino aktivno i manifestirati najrazliitija dobra ili loa ponaanja, um moe biti zahuktan od misli i osjeaja, ali svijest sada prosvijetljena, zna da nitko ne djeluje. To je samo svemir koji cvijeta, spontano i savreno. Kao svijest, svjesniji ste osjeati tijela, fiziki i emocionalno. Ne osjeate te stvari, ali svjesni ste ih jer nema podjele izmeu njih i svijesti. Svemir i svijest su ekvivalnetni : sjetite se formule U=c. Takoer, stvar koju zovemo linost ili ego ne nestaje u potpunosti. Ona moe ostati nedirnuta zajedno s tijelom. Ponaa se, u interakciji je i mijenja se s vremenom kao i bilo koja druga osoba, ali prosvijetljeni zna da on nije taj ego. Neke kole naglaavaju razaranje ega kao jedino sredstvo oslobaanja. Sve to je potrebno jest uvianje da vi niste taj ego. Da ego zapravo ne postoji, da je neka vrsta opsjene koju moete prepustiti samu sebi. Zapravo nije tamo, ali ini se kao da je tamo i to je sasvim u redu, ne treba brinuti. Ako ego pone nestajati, to je u redu. Sjetite se, ne postoji iskusitelj. Da ukratko kaem neto o metodama. Meditacija i prouavanje knjiga korisno je i moe poticati osobu na sazrijevanje prema buenju, ali najvanija je stvar izmijeniti vlastitu perspektivu. Morate nauiti vidjeti to se stvarno dogaa. Shvatite da su zapravo svi prosvijetljeni, ali svi ne znaju kako to opaati. Razlog je to to je prosvjetljenje tako prirodno, tako oigledno, da smo od roenja navikli ignorirati ga i davati prednost bilo emu drugom to se manifestira. Meditacija vas moe uvjebati da smirite um i steknete koncentraciju, ali nee vam dati prosvjetljenje. Mora se dogoditi radikalan pomak perspektive. Uobiajen fokus vae svjesnosti i va nain opaanja moraju se promijeniti. Onamo vas nee dovesti prouavanje knjiga; potreban vam je ok. Najlaki nain za koji ja znam je da vas prosvijetljena osoba objanjenjima dovodi do tog pomaka svijesti. Najbolje knjige koje sam proitao bile su one koje vas objanjavanjem dovode do prosvjetljenja. Eksperimenti s osjeajima poput gore opisanog scenarija s kuom dobri su jer pomau pobuditi osjeaj prosvijetljenosti. Osjeajte kako je to ne biti tamo. Pravi napredak doi e tek kad istinu osjetite. To je pomalo jezivo, nije blaenstvo ili ekstaza. Trebalo bi vas preplaiti, tijelo bi trebalo reagirati defenzivno, ili se moete poeti neobuzdano smijati svojoj dugogodinjoj gluposti. To je poput jedne od onih 3D slika s tokicama: zurite, zurite u te tokice i na jednom, bingo, pojavi se slika. Nakon toga ju uvijek moete vidjeti, ne moete to zaboraviti. Isto je s prosvjetljenjem. U osnovi, bilo koja metoda koja vas moe okirati tako da vidite to se stvarno dogaa, prihvatljiva je. Ali shvatite, elite znati to se stvarno dogaa,

osjetiti to, kontaktirati stvarnost. Ne bi trebalo proi mnogo vremena, najvie par godina, za neke i manje. Ako vam metoda ili uitelj kae da e trebati 10 ili 20 godina, naite novu metodu ili uitelja. Zapamtite, vi ste va vlastiti spasitelj, u konanici ste vi taj koji e vas probuditi. Svaka metoda koja vas moe okirati tako da vidite to se stvarno dogaa, prihvatite je, ali mora se dogoditi pomak perspektive.

Postojanje u istini
Da pokuam unIjeti malo jasnoe u temu prosvjetljenja i moralnosti. Govori se da prosvjetljenje stvara suosjeanje i ljubav, i da se mnogi prosvIjetljeni ljudi odriu oslobaanja u nirvanu i reinkarniraju se stalno iznova sve dok sve due ne postignu prosvjetljenje, Bodhisattvin zavjet i slino. Nita od toga nije prosvjetljenje. Prosvjetljenje nema veze sa moralnou ili zavjetima, ono je jednostavno postojanje u istini, to je sve. Prosvjetljenje nema nikakve zahtjeve i nita ne oekuje: svemir se manifestira i ve je to prosvjetljenje. Ne traimo prosvjetljenje kako bismo bili sretni ili kako bismo dali znaenje naim ivotima ili kako bismo osjeali blaenstvo ili ekstazu. Odanost nekoj zastavi nije prosvjetljenje, ljubav nije prosvjetljenje, mrnja nije prosvjetljenje. Ako smatrate da su to plodovi prosvjetljenja, onda ste u krivu. Umjesto toga, sama od tih stvari i sama je prosvjetljenje. Svaka od njih spontano se javlja iz svijesti i kao svijest. Djelovanje, osjeanje, stvaranje, izvoenje, ljubav, mrnja, ubojstvo, spasenje, suosjeanje, sve je to prosvjetljenje. Nema initelja, nema iskusitelja, samo manifestacija. To je istina, to je prosvjetljenje. elim da shvatite da mada se nita na posljetku ne mijenja , iz ljudskog gledita dogaaju se velike promjene. To se dogaa zato to kada jednom uvidite to se dogaa, glavne motivacije u ivotu poinju otpadati. U kojoj e se mjeri to dogaati ne sumnjivo ovisi o pojedincu, ali izravno je proporcionalno razini vae elje da se rastvorite u stvarnosti. Hou rei, mogue je biti prosvIjetljen i jo uvijek zadrati odreenu razinu nesvjesnosti kako biste se mogli baviti ljudskim poslovima. Kako vrijeme prolazi, bit e sve tee odrati to stanje. To je slino privremenom iskljuivanje vaeg vjerovanja dok gledate film. Pretvarate se da vjerujete u stvarnost onoga to se dogaa. Plaete s likovima, smijete se s njima, nadate se s njima itd. Radite to zbog zabave, da uivate kad ste ve platili. Tako izgleda stvaran ivot uz prosvjetljenje. Znate da zapravo nema nikoga. Zanate da je to samo predstava automatu slina pojava iz svijesti i kao svijest. Ipak, morate u nju vjerovati na nekoj razini, inae ete jednostavno izgubiti sposobnost interakcije u svijetu. Mogu razumjeti zato su se neke prosvijetljene osobe izolirale ili postale pustinjaci. Tijekom prole godine to je bilo pitanje s kojim sam se i sam borio. Kako znati istinu i nastaviti biti u interakciji sa svijetom kao da vjerujete u njega? U osnovi treba primijeniti malo dvomiljenja iz Orwellove 1984. Morate se praviti da vjerujete, cijelo vrijeme znajui istinu. Naravno, neke su stvari neizbjene: ja sam bio strastven itatelj, a sada jedva mogu otvoriti knjigu. Godinama sam volio i svirao gitaru, a sada me ni najmanje ne zanima da je uzmem u ruke. ak je i pisanje ovih nekoliko rijei kolosalan napor. Razlog je to to je promiljen napor uvreda stvarnosti u kojoj nita nije promiljeno, sve je spontano i ne dogaa se ba nita. Nemojte me krivo shvatiti, nisam izmislio pravilo ponaanja u kojem sam odluio da moram manje djelovati zato to bi initi neto drugo bila uvreda stvarnosti, nego je prirodan ishod prosvjetljenja sve manje i manje djelovanje, sve manje i manje miljenja. To je prirodan razvoj unutar prosvijetljene osobe. Na kraju e svo djelovanje biti spontano i osoba nee djelovati. Naravno, rei tako neto u konanici nije istina, jer u stvari nitko nikada ne djeluje. Ali iz ljudske perspektive tako se to odvija. Pamenje je takoer zeznuta stvar, sjeanja vaeg ivota i dalje su tu i mogu se prizvati u svijest ali kako vrijeme odmie i prosvjetljenje vas poinje rastvarati, vae pristupanje njima postaje sve tee. Vaa svijest postaje usredotoena na sadanje dogaaje, kako se oni manifestiraju, to je prirodno jer su to jedini dogaaji koji stvarno postoje. Osoba i ego jednostavno se rastvaraju. Oni zapravo ne postoje, ali iluzija da postoje sve je manji dio svijesti. Ne sjeate se i nije vas briga.

Da kaem jednu stvar o promatranju duha iz zena. Veina ljudi to jednostavno ne shvaa, i veina kola zena nimalo ne olakava uenicima da to shvate. Postoje svakojake knjige o zen meditaciji, katalozi za naruivanje, razne cool svilene odjee, jastuka, gongova, tamjana i raznih drugih pomagala za zen promatranje duha. Ali nakon to dobijete sve te stvari i konano smjestite stranjicu na pod, sklopite oi i ponete promatrati va dah, to tono radite? Zato to radite? Ljude to stalno pitam, ime ih jako ivciram: Zato meditirate?to pokuavate postii? Zato promatrate va duh? Nikada nisam sreo nikoga tko bi mi dao toan odgovor. Razlog zato ne znaju, je to to nisu prosvijetljeni. Da jesu, moda vie i ne bi meditirali, ne bi bilo razlike. Vidite, ovo je jednostavna istina koja promakne skoro svakom meditatoru: in sjedenja ondje i promatranje vlastita duha jest prosvjetljenje. I to je sve. Ne radite neto kako biste neto dobili, samo sjedenje ondje predstavlja prosvjetljenje. To nepokretno stanje sa smirenim umom, ve je samo to prosvjetljenje. Ali opet i ono dosadno brbljanje koje ometa vau meditaciju, i to je prosvjetljenje, kao i onaj tip koji vam pokazuje srednji prst u vonj i do posla, i to je prosvjetljenje. Nema initelja, nema iskusitelja, nikoga tko djeluje. Manifestacija se javlja bez djelovanja, bez uma, i to je takoer prosvjetljenje. Ljudi danas meditiraju zato to je to popularno, ili zato jer ele doivjeti mistino iskustvo, ili se samo opustiti. Ovaj zadnji razlog mogao bi zapravo biti najvaljaniji za prosjenu osobu. Ali nikog koga znam ne kae da meditira zato to se namjerno bavi inom bez djelovanja, ili zato to se pokuava osloboditi lanog osjeaja postojanja u egzistenciji bez postojanja. I od brojnih meditatora u svijetu, slutim da bi veina bila okirana kad bi rekao da je tip koji im pokazuje srednji prst u prometu prosvjetljeniji od njih. Ono to elim rei i cijelo vrijeme pokuavam objasniti jest da je prosvjetljenje tako prirodno i tako lako da vas svaki pokuaj smiljenog vjebanja njegovog postizanja vodi dalje od njega, pa ipak, paradoksalno, nIkad niste bili neprosvijetljeni i koliko god usiljeni i smiljeni bili, vai napori da ga postignete nikada nee djelovati! I tako, da zakljuimo, o prosvjetljenju se moe govoriti, moe ga se razumjeti, nije zagonetno i ne treba ga ograditi tajnim jezikom kluba probranih. Prosvjetljenje je osjeaj/znanje da ne postoji nitko , pa ni vi, i da sve to se dogaa ini to spontano i svreno. Prosvjetljenje je osjeaj/znanje da je ono to postoji svemir/svijest, oni su isto: U=C. Postojanje je samo po sebi svijest, i to je razlog zato postoji neto, a ne nita. To je pravo stanje stvari, i zato to je tako prirodno, tako jednostavno i tako oigledno, svakodnevno nam izmie panji.

2. Misao o Znanju Nije Znanje

Da bi ovjek mogao da ui, njegova aa mora biti prazna. U au koju trenutno koristimo i koja trenutno jesmo ne moe vie nita stati, prepuna je. Al ni to ne bi bio problem da ona nije ispunjena svim i svaim i da nismo tom bukuriu pridali prevelik znaaj. U punu au ne moemo uliti vie nita. Jedno osnovno pitanje na koje bi trebali znati odgovor jeste koja je svrha spiritualnih uenja? Generalno, svi oni koju su u nekim uenjima imaju raznorazne ideje to bi to trebalo biti, ali jo nisam uo ideju to to stvarno znai, tj. koja je stvarno svrha spiritualnih uenja. Ukratko, svrha spiritualnih uenja je da pripreme Um tragaoca da moe da se suoi sa stvarnim stanjem stvari oko sebe. Nain na koji ona djeluju je razliit, prilagoen razliitim linostima i vibracijama. Kada je ovjek spreman da direktno ui i preuzme odgovornost sam za sebe, za svoj ivot i svijet oko sebe, pojavljuju se znakovi promjene u njegovoj evoluciji i on stupa u kontakt sa razliitim kolama i uenjima koja uvjetno nose Istinsko znaenje imena Spiritualnost. Ta uenja i kole imaju mogunost i znaju kako da dovedu ovjeka do promjene i kako da ga naue da moe iskoristiti ivot za svoju korist.

Unutar svakog od spiritualnih uenja kojima smo okrueni postoje Ezoteriki centri iz kojeg potie pravo djelovanje i na kojima se temelji spiritualno uenje. No, sve do onog trenutka dok ovjek ne pogleda u pravcu sebe, nije mogue djelovanje tih Ezoterinih kola jer nema nikakve Individue koja bi mogla da iskoristi znanja i uenja tih kola. Individualnost je nagrada koja se zadobiVa dugogodinjim Radom na Sebi. To nije privilegija, niti nae nasljee. Biti Individua, znai proi rigorozan Rad i stei unutranju Cjelovitost koje je samo mogunost koja stoji u naem potencijalu kao Bia, ali ne i njeno obavezno ili nasljedno pravo svakog ovjeka. Da bi moglo doi do Kristalizacije ovjeka potreban je dobro organiziran rad i razvoj Bia. Samo ovjek koji je spoznao Sebe moe rei da ima Individualnost. Kada je izgubio sve, zadobio je ono to svi misle da imaju. Misliti da neto imamo ili znamo, je samo misliti da neto imamo i znamo, ne i stvarno stanje. No, zbog lanosti koja nas krasi, mi smo sebe uvjerili da je znanje prikupljanje informacija, da je posjedovanje osobina nae pravo koje smo zadobili roenjem. Generalno spiritualnost kao takva kakva je sada pridonosi toj lai. Unutar nas ne postoji nikakvo ja koje je trajno, niti nikakvo ja koje moe da preuzme ulogu gospodara, kako onda moemo da imamo Individualnost? Poto nemamo Individualnost, s im da uimo? Tj. bolje je pitanje KO da ui? Ko da se probudi? Ideje o probuenju, spiritualnim visinama, unutranjem miru ili ko zna emu, samo su ideje koje nam se sviaju i koje bi voljeli da imamo, ali smo zato sebe uvjerili da ih posjedujemo i da je to nae nasljee. Bombardirani smo masom informacija, to nam daje dojam da imajui te informacije, i ponavljajui ih kao papige, imamo i znanje. Znanje moe imati samo Individua, ovjek koji je Kristaliziran, ima stalno ja, ima Ja Svijest. Ne i neko koga nema. Moda vam je malo ovo udno, jer imate dojam da vi postojite, da ste cijelog ivota i postojali. Hajde da malo to pojasnimo. Iako to cijelo vrijeme s ovim tekstovima i radim, ali. Zamislimo neku au, to bi u trebalo oznaavati va Um. Tenost u njoj je sve ono to Um sadri. Znanja, informacije, ideje, preduvjerenja, koncepte, nebrojene emocije, ideale, hrpu autoriteta i slino. Svaki od tih dijelova (dovoljno je i ovo to sam nabrojao) je razliite boje i veliine i specifine tenosti, u zavisnosti od znaenja koje ono ima. aa je do vrha ispunjena tom tenosti razliitih boja. Informacije, koje su takoer specifine tenosti i razliitih boja, dolaze negdje izvana i ulaze u au ili Um. U zavisnosti na koji dio ili oblik, boju i specifinost tenosti, naleti, te informacije su primaju u skladu sa tim. Svaka ta specifina tenost specifine boje prima informacije iste specifinosti i boje koje dolaze do nje. Odmah pri ulazu Informacije u au, deava se razvrstavanje po bitnosti i specifinosti, te se u skladu sa tim deava i tzv. razumijevanje Informacije. Zbog poistovjeenosti sa tim dijelovima linosti ili tenosti aa ima dojam da ona sada zna to to je ula, proitala ili na bilo koji nain dolo u njen posjed. Ona sada toj boji i specifinoj tenosti dodjeljuje jo jednu etiketu i proglaava je svojom i znanom. Niti je probala tu informaciju da provjeri, niti da je iskusi na bilo koji nain. Ve je boja informacije brzo pronala boju tenosti i s njom se spojila dajui nam dojam da to sada znamo. U stvari nije dolo do niega, osim mijeanja specifinih tenosti i boja, ali mi imamo dojam da smo neto novo saznali i nauili. Shodno obrazovanju koje na isti nain djeluje na nas, ne traei razumijevanje ve bubanje napamet i usvajanje informacija nazivajui to kolovanjem i uenjem, i uz pomo pogrenog imenovanja, mi smo stekli pogrean dojam da sve to proitamo ili na bilo koji nain saznamo nae vlastito. Da bi ovjek mogao da ui, njegova aa mora biti prazna. U au koju trenutno koristimo i koja trenutno jesmo ne moe vie nita stati, prepuna je. Al ni to ne bi bio problem da ona nije ispunjena svim i svaim i da nismo tom bukuriu pridali prevelik znaaj. U punu au ne moemo uliti vie nita. Zato ulazak u spiritualne vode ujedno bi trebao znaiti i pranjenje ae. Zamislite sada paradoks, s tako punom aom doete u neko uenje, dobijete sve potrebne inicijacije, ideje, filozofske misli i slino. Na to to lii sada? To vam je odgovor zato nema bitnijeg pomaka u svijesti ljudi koji sebe nazivaju spiritualnim. Da bi dolo do uenja i do napretka a samim tim i irenja svijesti, morate izbaciti sav sadraj iz ae da bi

mogli da primite znanje od kojeg imate koristi. Kao i veina drugih stvari i to je samo ideja o kojoj se pria, ali se malo na njoj radi. Rad na Sebi ne moe zapoeti sve dok ovjek smatra da tzv. znanje koje ima i posjeduje ima neku vrijednost. Tek kada se desi Uvid u bezvrijednost svih tzv. znanja i informacija ovjek je spreman za pranjenje ae. No, takoer bi bilo loe kada bi Rad bio toliko zatvoren da on ne dobiva ansu da naui isprazniti au. Stoga je Rad tako organiziran da ovjek intenzivno promatra sebe, sva svoja iskustva, sve to zna i intenzivno ispituje vrijednost toga. U srazmjeru Uvida beznaajnosti tzv. znanja i informacija i izbacivanja iz sebe svega onog to je prepoznao kao tetno i beskorisno, on ulazi u poviena stanja svijesti, jer sadraj koji ga je vukao ka dole kao gravitacioni utjecaj, polako nestaje i on oslobaa sebe lanih uvjerenja, koncepata, ideja i ideologija. Cijela ideja Rada je u odbacivanju lai koje smo vrednovali kao korisne i drimo ih se kao pijan plota. Kako ovjek pone osjeati osloboenost od tog i takvih sadraja u sebi, i pone primjeivati povremene ulaske u poviena stanja svijesti, on Uvia paradoksalnu istinu, da to ga manje ima, to je on Cjelovitiji i Osloboeniji. Tada razumije da stei Sebe znai odbaciti sve suvino to nas vue ka dole, a ne ubacivanje novih znanja i informacija i pretrpavanje, ionako pune ae, sa novim konceptima i idejama. Poto je na Um u stvari Sakuplja, on ne eli nita da odbacuje jer sa svim tim to ima on je identificiran, jer sve to skuplja slui mu kao sredstvo identifikacije, potvrivanja i graenja tzv. individualnosti ili drugim rijeima slike o sebi. On ne eli nikakvu promjenu, ve eli novi sadraj koji e dodati na ve postojei, stari sadraj, i rekonstruirati novu sliku o sebi. Znanja i informacije koje dobiva i koje su mu dostupne u spiritualnosti on rekonstruira na starim znanjima i informacijama metodom usporeivanja, dodavanja, oduzimanja, zamjene. Ali ne i provjerom i ivljenjem tog znanja i informacija, kako bi stekao stvarnu sliku o emu se radi. No, postoji jo jedna zamka koja je skoro pa nevidljiva, i moramo biti veoma senzitivni i suptilno svjesni kako bi primijetili jo jednu osobinu Uma. Um moe imitirati bilo ta. Um je sposoban da vam stvori tzv. iskustvo probuenja. Um moe da vas uvjeriti da ste probudili Kundalinii Shaktii, da vam se akre bude, da kontrolirate pranu, da ste postigli sve ono za im udite. Rekao sam vam ve, Um je strahovit alat. Kreativan, moan, sposoban, protoan, ali tek kada je osvijeten i oien. Do tada imamo samo tete od njega, ne puno koristi, ako izuzmemo najobinije potrebe koje on ispunjava, ostalo je samo tetno po nas. Informacija i znanjima koja dobiva, u svom neproienom stanju, on gradi slike o tim idejama i poinje da imitira razliita spiritualna dostignua. Drugim rijeima, on umilja ta dostignua i sam sebe proglaava znalcem, probuenim, osvijetenim. Sve one korisne stvari koje ima u svom potencijalu on je sada iskoristio za sebe i s tim samo nanio veliku tetu samom sebi, ne i stvarnu korist. Stekao je pogrenu kristalizaciju koju je kasnije jako teko slomiti, jer je njeno lomljenje izaziva jak bol i patnju koja je potrebna da se proe kako bi se ona slomila. U pozadini pogrene kristalizacije stoji pogrean motiv i cilj, kao i neispravno razumijevanje informacija i znanja koja se primaju. Iako je sposoban da imitira i samo probuenje, Um sebe i kroz tu imitaciju razotkr iva pred nekim ko je stvarno doivio to iskustvo. Rijei i znanja kojim se titi, ne mogu ga zatiti od nekog ko ima iskustvo Sebe, i kome je poznata njegova Priroda. Razlog je u tome to igra Uma i njegovo znanje nije potpuno, i to mu fali mnotvo sitnica koje ne moe da imitira i zna ako nije doivio to iskustvo. Tako da je Um koji stoji ispred Budnog ovjeka momentalno razotkriven. Unutar Zen-a postoji jedna zanimljiva reenica za takve ljude. Bazdi na Zen ili Zaudara na Zen. Poto je Um koji imitira prepun duhovnih reenica, postulata, tzv. vrlina i slino s kojima Istinska Spoznaja nema nikakve veze. Ona nije nimalo duhovna. Dapae, s tim to nije nimalo duhovna ona prevazilazi i materiju i duhovnost, i zato smije biti sasvim obina i jednostavna, prosta u izraavanju, jednostavna u ispoljenju. Nema kienja niti pokuaja prikazivanja sebe u drugaijem svijetlu.

Misliti Znanje, a ne ivjeti ga je odlika Uma. Odlika Ne-Uma je ivljenje znanja bez znanja o znanju. ovjek koji ivi Znanje ne zna nikakvo znanje, on JESTE to znanje. Razlika izmeu znanja Uma i Istinskog Znanja je u tome to Istinsko Znanje nije Znanje u smislu znanja informacija, tekstova ili tome slino, ve je to Stanje Svijesti. Znati, jeste BITI TO, tj. Biti Stanje Svijesti. Nemojte sebi dozvoliti da o bilo kojim informacija previe razmiljate, prepustite se njima, kada ste shvatili da su te informacije korisne i ako elite da ih ivite. Sve to nauite morate proivjeti, provjeriti u praksi. MenTalno manipuliranje nee vas dovesti do Spoznavanja Sebe. Morate svaki segment koji imate Direktno Doivjeti, tek tada se deava Integracija i Istinsko Znanje o Sebi. O tome koliko prana u nama ima, koliko akri i njihove funkcije, ili teorije o Shakti nee vas dovesti do spoznavanja toga, ve Direktno Iskustvo. A da biste njega zadobili morate biti jasni to elite, tj. morate imati Ispravan motiv i cilj i naravno nain Rada.

3. Opsjednuti EGOM
Veina vas, u koliko nije gledala, sigurno je ula za film Egzorcist, ili pak pojam opsjednutosti ovjeka demonom. No, to ako opsjednutost ne postoji samo u filmovima, to ako su stvari puno, puno gore, to ako je skoro pa svaka osoba na ovoj planeti opsjednuta? Prema onom to danas moemo vidjeti, da, demon se nalazi u svima nama, ivi nae ivote a da toga nismo niti svjesni, ali danas znamo ime tog demona, EGO. Ego ili iluzorno ja, je demon koji je preuzeo na um, koji ivi na ivot a da mi toga nismo niti svjesni. Izuzmemo li malu djecu, skoro pa svaka osoba na ovoj planeti, opsjednuta je. Skoro kod svake osobe, potisnuto je istinsko ja, i kontrolu je preuzeo EGO, iluzorno ja.

EGO Iluzorno ja
Ego, ili Iluzorno ja, je veo koji prekriva nae sebstvo, nae istinsko ja. Mi nismo ego. Ego je varka koju su stvorili nai roditelji, drutvo, okolina, sustav, Kada smo se rodili, imali smo svoje autentino sebstvo, no tada smo uz pomo roditelja, rodbine, blinjih, drutva, sustava, poeli stvarati lano sebstvo. Da smo kranin, katolik, grjenik, bogati, siromani, dobri, loi, posluni, neposluni, sposobni, nesposobni, lijepi, runi, stvarali su lanu sliku o nama, a mi smo je sa vremenom prihvaali kao istinu, i tako gradili Ego, iluzorno ja, lanu sliku o samome sebi i prihvaali je kao sebe, ono to jesmo. Dali su nam ime, oko imena stvorili ambicije i usmjerenost. Roditelji su nam usadili vlastita uvjerenja, vjerovanja. Blinji su nam usadili vlastita uvjerenja, vjerovanja, ba kao okolina i kompletno drutvo, sustav. Malo pomalo na naem egu radilo se putem kole, crkve, koleda, sveuilita, medija, i tako sve dok ne zaboravimo svoje nevino isto bie, istinsko ja, i poistovjetimo se sa iluzornim ja, egom (demonom). Ego ima sve elje, ambicije, potrebe da uvijek bude u pravu, na vrhu svega. Ego nikada ne doputa da bar na tren ugledamo vlastito autentino sebstvo, istinsko ja, slobodu i ljubav koja jesmo, ve proizvodi nevolje, patnju, sukobe, razoarenja, strah, elju za kontrolom, moi, posjedovanjem, kako bi nas drao to dalje od nas samih. Traenje istine treba poeti upravo s te toke: odbacivanjem svega u to vjerujete da jeste, to su vam blinji, drutvo, okolina, rekli da jeste. Vi to niste, jer nitko ne zna tko mi zapravo jesmo, osim nas samih. Ne znaju to ni nai roditelji, blinji, prijatelji, partner, uitelji, sveenici, drutvo, isto kao to ni mi ne znamo tko su oni, to mogu znati samo oni sami. Sve to drugi govore o nama, pogreno je. Odbacimo to, napustimo ego. Odbacivanjem ega,

odnosno uvjerenja, vjerovanja, strahova i lai o nama samima koje ine ego, otkrit emo vlastito bie, istinsko sebstvo, istinsko ja, sreu, slobodu, bezuvjetnu ljubav koja jesmo. Djeca se ne raaju s egom. Ego je proizvod blinjih, drutva, religije, kulture Ego je izvor svih problema, ratova, sukoba, nasilja, ljubomore, strahova, patnje. Ego tei za uspjehom, dokazivanjem, da bude u pravu, neprestano se usporeujui sa drugima i eli imati sve, kada mu u tome ne uspijeva, vrijea se. Netko je ljepi od vas i to vas vrijea. Netko je bogatiji od vas i to vas vrijea. Netko je pametniji od vas i to vas vrijea, bezbroj stvari vas vrijea a vi to ni ne znate. Ali ne vrijeaju vas zapravo stvari, ve ego, vi ste uvrijeeni zbog ega. Za ego je sve natjecanje, dokazivanje, igra. Cijelo ovjeanstvo danas igra igre, to je jedna opa olimpijada koja traje na cijelom svijetu, ve tisuama godina. Pojedinac se bori za svoj put prema gore, a svi ostali povlae ga prema dolje, jer na vrhu ima mjesta samo za jednoga. To je natjecanje demona, ega, i ono vam postaje tako vano da posve zaboravlj ate da je drutvo, vai uitelji, usadili u vas taj ego. Od djejeg vrtia do sveuilita, to svi oni rade? Svi jaaju va ego. Sve vie akademskih titula dodaje se vaem imenu i vi se poinjete osjeati sve veim. Ego je najvea la koju ste prihvatili kao istinu. Kad bi svatko postao svjestan stanja bez ega, sva ova olimpijada koja se odrava na cijelom svijetu, jednostavno bi se zaustavila. Nitko se ne bi elio popeti na vrh, svi bi uivali i veselili se ondje gdje jesu. Ego vas prisiljava da ekate. Veselit ete se sutra kad uspijete. Danas, naravno, morate patiti, morate se rtvovati. elite li uspjeti sutra, danas se morate rtvovati. Morate zasluiti uspjeh i zbog toga radite sve vrste gimnastike. A u pitanju je samo malo vremena u kojem treba trpjeti, a tada nastaje veselje. Ali to sutra nikako da doe. Ono nikad nije ni dolo. Sutra jednostavno znai ono to nikad ne dolazi. Sutra je prekrasna strategija koja vas odrava u patnji. Ego se ne moe veseliti u sadanjosti. On ne moe postojati u sadanjosti, ve postoji samo u budunosti i u prolosti u onom to vie ne postoji, ili to jo ne postoji. Prolosti vie nema, budunosti jo nema, ni jedna ni druga ne postoje. Ego moe postojati samo s onim to ne postoji, jer on je sam nepostojei. U sadanjosti, u jednom istom trenutku, neete pronai ego u sebi, ve samo tihu radost, tiho i isto nita. Budui da je ego la, iluzija koju smo prihvatili kao stvarnost, postoje trenuci kad smo bez njega. On moe postojati samo ako ga podravate. Iluzije, lai je potrebno snano podravanje novim iluzijama, laima kako bi opstale. Istini ono nije potrebno, u tome lei ljepota istine. Ali lai, iluziji? Morate je stalno stvarati da je tu i tamo potaknete, jer ona neprestano tone. Dok je uspijete potaknuti na jednoj strani, ona potone na drugoj. I to je ono to ljudi ine cijeli ivot, pokuavaju uiniti da iluzija, la izgleda kao istina. Kad imate vie novca, imate i vei ego, neto vri od ega siromana ovjeka. Ego siromana ovjeka je tanak, on si ne moe priutiti vei ego. Ako postanete predsjednik vlade ili predsjednik drave, va e se ego napuhati do krajnjih granica. Tada vie ne hodate po zemlji. Cijeli na ivot, potraga za novcem, mo, ugled, ovo i ono, sve to nije nita drugo nego potraga za novim uporitem, potraga za novom zatitom, da biste nekako zadrali iluziju, la. A sve vrijeme znate da smrt dolazi. Sve to uinite, smrt e unititi. A ipak se ovjek i dalje nada, protiv svih nada on gaji nadu: moda svi umru, osim mene. Na neki nain to je istina. Uvijek ste vidjeli da drugi ljudi umiru, nikad niste vidjeli sebe da umirete. Zato to izgleda istinito i logino. Ovaj ovjek umre, onaj ovjek umre, a vi nikad ne umirete. Vi ste uvijek tu da ih alite, vi uvijek idete s njima na groblje da se oprostite od njih, a tada opet poete kui. Ne dajte se zavarati time jer svi su ti ljudi isto radili. A nitko nije izuzetak. Smrt doe i uniti svu la, iluziju vaeg uma, vaeg ugleda. Smrt doe i jednostavno izbrie sve. togod uinimo sa svojim ivotom nije nita drugo nego pisanje na vodi, ak nije ni pisanje na pijesku, nego na vodi. Niste jo nita ni napisali, a ve je svega nestalo. Ne uspijete to ni proitati. Prije nego proitate, svega nestane. Ali mi i dalje gradimo kule u zraku. Budui da su one iluzija, temeljene na laima, potrebno ih je stalno odravati, stalno se truditi, danju i nou. A nitko ne moe paziti na to dvadeset etiri sata dnevno.

I zato katkad, unato vama, jave se trenuci kad na as ugledate stvarnost bez ega koji funkcionira kao prepreka. Zapamtite da unato paravana ega kojim se kriju prave namjere, unato vama, ti trenuci ipak postoje. Svatko ih jednom doivi. Na primjer, svake noi kad zapadnete u dubok san, san je tako dubok da ne moete ak ni sanjati, tada ego nije vie va temelj, sve su njegove funkcije nestale. Dubok san bez snova vrsta je male smrti. U snu bez snova ego posve nestaje, jer kad nema razmiljanja ni snova, kako moete odrati iluziju? Ali spavanje bez snova traje tek kratko vrijeme. U osam sati zdravog sna, ono ne traje vie od dva sata. A sama ta dva sata vas revitaliziraju. Doivite li ta dva sata duboka spavanja bez snova, ujutro ete se probuditi kao novi, svjei, oivjeli. ivot ponovno postaje uzbudljiv, dan se ini kao dar. Sve izgleda kao novo jer ste vi novi. I sve se ini prekrasnim, jer ste vi u prekrasnom prostoru. Sto se dogodilo u ta dva sata kad ste zapali u dubok san - u ono to Patahjali i joga zovu suuupti, spavanje bez snova? Ego je nestao. A nestajanje ega vas je revitaliziralo, pomladilo. Nestankom ega, premda u dubokom stanju bez svijesti, doivjeli ste Boga. Patanjali kae da nema razlike izmeu spavanja bez snova suuupti i krajnjeg stanja stopljenosti s Apsolutom samadhi. Nema mnogo razlike premda ipak postoji razlika. Razlika je u svijesti. U snu bez snova vi niste niega svjesni, u stanju samadhi vi ste svjesni, ali stanje je isto. Vi se kreete k Bogu, kreete se k univerzalnom sreditu. Nestajete u vanjskoj razini i pribliavate se sreditu. I upravo taj dodir sa sreditem tako vas pomlauje. Budui da je ego iluzija, on katkad nestaje. Najdragocjenije vrijeme je spavanje bez snova. Zato zapamtite spavanje je vrlo dragocjeno, nemojte ga propustiti ni zbog kojeg razloga. Za odravanje ega, odnosno lai, iluzije, potrebno je mnogo energije, jer stvaranje novih lai, novih iluzija je teak posao. Ljubav je drugi fenomen, jedan od najmonijih, kad ego nestaje, a vi ste svjesni, potpuno svjesni, vi pulsirate, vibrirate. Vie niste individualist, ve ste izgubljeni u energiji cjeline. Tada polako, polako, neka to postane va nain ivota. Ono to se dogaa na vrhuncu ljubavi mora postati vaa disciplina, ne samo iskustvo, nego disciplina. Tada sve to inite i kamo god poete.. .rano ujutro sa suncem koje izlazi, sve e imati isti osjeaj, sve e biti isto upijanje postojanja. Kad legnete na tlo pod nebom punim zvijezda, doivjet ete isto stapanje. Kad legnete na zemlju, osjetit ete se jedno sa zemljom. Polako, polako, ljubav vam mora dati klju kako da budete zaljubljeni u sam o postojanje. I tada ete ego prepoznati kao iluziju, bit e koriten kao iluzija. A kad ga tako koristite, on nije opasan. Ima nekoliko drugih trenutaka kad ego otpadne sam od sebe. U trenucima velike opasnosti, kad na primjer vozite auto i iznenada vidite da e se dogoditi nesrea. Izgubili ste kontrolu nad automobilom i ini se da ne postoji mogunost da se spasite. Udarit ete u drvo, ili u kamion koji vam vozi ususret, ili ete pasti u rijeku, to je apsolutno sigurno. U tim trenucima ego iznenada nestaje. Zbog toga je tako privlano nai se u opasnim situacijama. Ljudi se penju na Everest. To je duboka meditacija, a oni to moda razumiju, a moda i ne. Prihvaanjem ega, iluzornog ja, odnosno lai, iluzije kao istine, izgubili smo dodir sa izvorom, a samim time izgubili smo i smisao ivota, to je kao da drvo izgubi dodir s vlastitim korijenjem. Tada nema cvijea, a lie pone otpadati. Lie padne, a novo ne nikne. Sokovi prestaju protjecati, vie ne postoji ivotna snaga. Drvo umire, ono postaje mrtvo. I drvo e moda poeti filozofirati, ono moe postati egzistencijalist, poput J. P. Sartra ili nekoga drugog. I pone govoriti da u ivotu nema cvijea. Da ivot nema cvijea ni mirisa, da nema vie ni ptica. I drvo moe poeti govoriti da je uvijek tako bilo, a nai su preci bili samo u zabludi kad su mislili da su cvjetovi. Oni su to samo zamiljali. Uvijek je bilo tako, proljee nikad nije ni dolo. Ljudi su samo fantazirali. Ti prosvijetljeni ljudi jednostavno su zamiljali, fantazirali su da cvijee cvijeta i da postoji velika radost, da ptice lete, a Sunce sja. Ali niega nema, sve je tama, sve je sluajnost, nita nema smisla. Drvo bi to moglo rei. A prava stvar nije u tomu da nita nema smisla, da vie nema cvijea, da cvijee ne postoji, a miris je samo fantazija, ve je drvo jednostavno izgubilo kontakt sa svojim vlastitim korijenom.

10

Ako niste ukorijenjeni u svoju prosvijetljenost, svoje bie, ono to jeste, neete cvjetati. Neete pjevati, neete znati to je slavlje. A kako ete onda znati Boga, ako ne znate za slavlje? Vi ste zaboravili kako se plee,. Vae drvo je suho, vaa ivotna snaga je nestala. Morati ete ponovno pronai svoje korijene. Gdje ete ih pronai? Oni se moraju pronai ovdje i sada.

4. Jednostavna Istina
Pie: dr. Laura di Giorgio Nije vano zanima li vas duhovni rast ili znanost, sve te stvari temelje se i proizlaze iz jednog naela naela Jednosti, i na jednom zakonu zakonu Jednoga Na ovu temu osjetila sam se ponukanom pisati jer u tako odgovoriti na mnotvo pitanja koja su mi stigla elektronikom potom, pitanja o tome kako i zato sa svojim umom moete initi kojekakve stvari, kako i zato moete rijeiti neke zagonetke probleme i drugo. Veinu odgovora dobit ete ne samo itajui ovaj lanak nego i izvodei vlastite eksperimente s podacima koje ovdje iznosim, budui da je osobno iskustvo najbolji nain da shvatite odreene ideje. Nije vano elite li pritom samo doznati poneto o primjeni hipnoze, zanima li vas duhovni rast ili znanost. Ovdje vam nudim tek djeli, vrh ledenog brijega, jer se na tome temelji sve, sve u vaem umu, tijelu, ivotnom iskustvu i cijelom univerzumu. Dapae, svako iskustvo iz svog svakodnevnog ivota moete iskoristiti kako bi to naelo to bolje osvijestili i pribliili svjesnom doivljavanju ivota. Poslije toga preostaje vam da ga ivite i svjesno izraavate u svakodnevnom ivotu.

Jedan ivot koji sve proima

Postoji samo jedna beskrajna inteligentna iva energija koja proima sve u kozmosu, vidljivo i nevidljivo, poznato i nepoznato. A ljepilo koje sve to dri na okupu je ljubav. Zato se kae da je ljubav jedini zakon, da iz njega proizlaze svi drugi zakoni pa ete tako univerzalnom ljubavlju ispuniti i sve ostale zakone. Za sada, dok sjedite i itate ovaj tekst, na trenutak zamislite kako se proteete onkraj granica vlastitog tijela i obuhvaate cijeli univerzum. On je beskonaan, ali ne dajte se obeshrabriti: posluite se matom i zamislite kako se proteete univerzumom, onoliko daleko koliko vam to mata doputa, obuhvaate vrijeme i prostor, sve vidljivo i nevidljivo. Zamislite da je cjelokupni kozmos tek jedna stanica vaeg tijela. I recite u sebi: JA SAM TO TO JESAM JA SAM SVE TO. Uinite li to doista cijelim srcem mogli biste primijetiti da vam se disanje mijenja, da vie ne diete samo fizikim tijelom ve vam se ini da diete cijelim univerzumom, da ste sam ivotni dah tog univerzuma, JEDAN IVOT koji sve proima. Ponavljanjem te vjebe u tijelu ete uspostaviti nove neuroloke veze. Postii ete i puno vie, no na vama je da otkrijete to. Ako do sada niste prakticirali neto slino dijelu vaeg uma sve to init e se proizvod bujne mate, ne kakav mentalni trip, no budete li to i dalje inili uoit ete stvarne promjene u svom fizikom tijelu, osjeati ete se laki. Vae e se tijelo moda i spontano izlijeiti jer ete ivotnoj energiji dopustiti da kroz njega slobodno protjee. Moda ete se poeti i pomlaivati, oslobodit ete put novim vjetinama za koje do tada niste ni sanjali da ih posjedujete. Vie neete osjeati strah (znate li da ste vi sve, koga i ega se moete bojati?) i zavoljet ete sve to ini va svijet znajui da ste to sve vi, da je to sve jedna dragocjena stanica vaega tijela, jedan aspekt vaega ja.

11

Rekoh da e se dijelu vaeg uma sve to initi kao proizvod bujne mate. Postoji naime, dio vas koji znade i pamti, ak i kada toga niste svjesni, da ste sposobni osjetiti istinu, bilo da je svjesno priznajete ili je u nedostatku svojeg nerazumijevanja nastojite negirati. Ako vam ovo o emu piem nije dovoljno od vlastitog JA, moete zatraiti nekakav znak, nekakav dokaz, i dobit ete ga u obliku koji vam najvie odgovara, pod uvjetom da ste ga, dakako uistinu eljeli dobiti. Dio znanstvenika rei e vam da je od cjelokupne ljudske DNK aktivna tek treina te da su ustanovili da ljudske misli i emocije utjeu na DNK i pokreu njezine ne aktivirane dijelove. To znai da raspolaete s vie informacija i da moete raditi vie stvari. Postoji mnotvo tehnika i umjetnih ureaja za razvoj individualnih potencijala i aktivacija DNK, ali ono to je kljuno, ono to vas doista moe pogurati naprijed vaa je svijest o meusobnoj isprepletenosti cjelokupnog ivota i razvoj vae sposobnosti da bezuvjetno volite. Vaa sposobnost da volite ovisit e o percepciji. Promotrite li nekoga ili neto i percipirate ga, njega ili nju, kao neto to nema veze s vama, ponete li razmiljati o tome po emu se od vas razlikuju ili o tome da rade stvari koje vam se ba i ne sviaju, bit e vam tee. Ponete li gledati dalje od vanjtine, ponete li se fokusirati na zajedniki nazivnik svih stvari, usredotoite li se na jednu energiju, na jedan ivot koji struji apsolutno svime, a time i onime to vam djeluje stvarno i nestvarno s vama doivite kao dio sebe, bit e vam mnogo lake. Na taj nain moete razrijeiti svaki unutarnji konflikt, ali i svaki konflikt kojemu ste moda izloeni u vanjskom svijetu: naa tijela posjeduju razliite stanice i organe, namijenjene razliitim funkcijama. Njihova ih razliitost ne ini ni boljima ni loijima, a svi skupa rade na tome da nam tijelo funkcionira kao skladna cjelina. Isto vrijedi i za sve drugo na svijetu.

Sadanji trenutak je trenutak moi

injenica o postojanju Jedne beskonane sveproimajue inteligencije esto se izraava u terminima JEDNOGA UMA, u izjavama kako taj jedan um obuhvaa sve to postoji, a taj jedan um, je va um. I upravo vam je zato dostupno cjelokupno znanje, prolo, sadanje i budue. tovie, postoji samo jedno vrijeme, SADA, kojeg nazivaju i vjenou, bezvremenou ili simultanim vremenom. I kakav god bio va doivljaj, moete ga iskusiti samo u sadanjem trenutku, a sadanji trenutak je trenutak moi. Moda i razmiljate u terminima prolosti i budunosti, no svaki va emocionalni doivljaj uvijek se dogaa u sadanjem trenutku. Kada ponete prekopavati po dogaajima iz prolosti ili mozgati o dogaajima u eventualnoj budunosti vi ih zapravo prenosite u svoje sadanje iskustvo. A sve to vam prolazi mislima i emocijama u sadanjem trenutku izaziva bioloko-kemijske promjene u vaem tijelu. To utjee i na vae vibracije, na elektromagnetsko polje koje vas okruuje i na va doivljaj ivota. To utjee na mnotvo stvari u vaem ivotu, u vaem okoliu i u cijelom univerzumu kojeg moete ali i ne morate biti posve svjesni. Zanima li vas vjerni opis ovog procesa moete nabaviti knjigu iz neuroznanosti i neurobiologije, moete kupiti ili unajmiti film Koji k uope znamo? A moete se i jednostavno i opustiti, samom sebi dopustiti da osjetite ljubav, zamisliti sebe zaljubljene u svaku tokicu univerzuma, usmjeriti svoju ljubav u svaki kutak univerzuma, raditi to pola sata dnevno i biljeiti promjene u svom tijelu. Isto moete postii i tako da pomislite na neto to volite, a onda to neto, prizor, zvuk ili to ve iskoristite kao simbol i projicirajte na sve drugo to vam proe kroz glavu. Shvatite to kao da u svemu vidite lice voljene osobe. Nemate li nikakvih sjeanja na ljubav mislite na neto to u vama budi osjeaj zahvalnosti ili na neto zbog ega se osjeate dobro, sretno ili radosno, sve dok ne osjetite da vam srce otvara, da treperi od energije. A onda tu energiju usmjerite ka vanjskom svijetu. Zamislite kako tu ljubav aljete u vanjski svijet, ne samo srcem nego i svakom stanicom i atomom svog tijela. Time ete ga, usput reeno, i iscijeliti i pomladiti.

12

5. etiri stepenice do ljubavi (Osho)

Ljubav je susretanje, organsko susretanje ivota i smrti. Ako ne spozna ljubav, ti si promaio ivot. Ti moe biti roen, moe ivjeti i moe umrijeti ali si promaio stvar. Ti si promaio nevjerojatno, beskrajno, promaio si potpuno ti si promaio intervale izmeu toga. Ti intervali su vrhunac, vrh iskustva. Dostii to, potrebno je etiri stepenice proi. Prva stepenica: budi sada i ovdje jer je ljubav mogua samo sada i ovdje. Ti ne moe voljeti u prolosti. Mnogi ljudi samo ive u sjecanju to takoer ne moe biti ostvareno. Postoje naini kako izbjei ljubav: prolost i budunost su naini za to. Isto je da voli u prolosti ili da voli u budunosti ljubav je mogua samo u sadanjosti jer se samo sada susreu ivot i smrt u mranim intervalima koji ti se dogaaju. Ti mrani intervali su uvijek prisutni, uvijek prisutni, uvijek sadanjost. To nije nikada prolost i nije nikada budunost. Ako razmilja previe a razmiljanja su uvijek o prolosti ili o budunosti tvoja energija e uvijek biti odvraana od tvojih osjeanja. Osjeanja su sada i ovdje. Ako se tvoja energija kree uzorom razmiljanja, tada nee imati dovoljno energije da se kree kroz osjeanja tako ni ljubav nee biti mogua. Stoga je prvi korak sada i ovdje: Budunost i prolost donose mnogo misli: razmiljanja unitavaju osjeanja. I osoba koja je previe opsjednuta mislima, malo po malo sasvim zaboravi da ima i srce. ovjek koji je previe u mislima, malo po malo se pone kretati ka prostorima gdje osjeanja ne govore. Ne sluajui osjeanja, malo po malo, ona ce te napustiti. Postoje milijuni i milijuni koji ne znaju to srce znaci. Oni misle da je srce samo obina pumpa. Njihova sva koncentracija je u glavi. Glava je jedna krajnost; ona je potrebna, ona je dobar instrument, ali ona mora biti koritena kao sluga. Ona ne smije biti gospodar. Jednom kada glava postane gospodar a srce se potisne, ti e ipak ivjeti, i jednom e i umrijeti ali nee znati to je to Bog jer nisi spoznao ljubav. Isti mrani interval, koji se prvo dotakne, izgleda kao ljubav ostane due u tome, to postaje Bog. Ljubav je zaetak Boga ili, Bog je najvii vrh ljubavi. Druga stepenica ka ljubavi je kako nauiti transformira svoje otrove u med.. jer mnogi ljudi vole ali njihova ljubav je zatrovana raznim otrovima- mrnjom, ljubomorom, ljutnjom, posjednitvom. Tisuu i jedan otrov okruuje tvoju ljubav. Ljubav je delikatna. Samo pomisli na ljutnju, mrnju, ljubomoru posjedovanje: kako moe ljubav opstati? Prvo, ljudi se kreu glavom a zaboravljaju srce oni su u veini. Zatim, ona manjina i ivi neto sa srcem ali oni, takoer, imaju odreenu slabost: ono malo svjetlosti ljubavi je okrueno ljubomorom, mrnjom, ljutnjom, sa tisuu i jednim otrovom. Tako cijelo putovanje postaje gorko. Ljubav je put izmeu neba i pakla, ali to je dvosmjerni put koji vodi i dolje i gore. Ako ima otrova to ce te odvesti dolje ui e u pakao, a ne u nebo. Umjesto da dospije do melodije, tvoj ivot biva muna buka konfliktna, prometna buka; pobjenjela buka svjetina koja urla, a ne zna za harmoniju. Tako e ostati na ivici ludila. Druga stvar koja se mora zapamtiti je kako nauiti da svoj otrov pretvori u med. Kako da to transformira? Postoji jednostavan proces. Zapravo, zvati to transformacijom nije u redu jer ti zapravo ne ini nita, ti samo treba da si strpljiv. To je jedna od najveih tajni koju ti mogu reci. Pokuaj to. Kada bijes doe, Ti ne treba da radi nita: zato sjedi, uivaj i promatraj. Ne budi protiv toga, ne budi za to. Ne surauj sa time, ne potiskuj to. Samo promatraj, budi strpljiv, samo gledaj to se dogaa.., dopusti da se to podie. Zapamti jednu stvar: nikada ne ini nita na raspoloenju dok te otrov posjeduje, samo ekaj. Kada se otrov pone mijenjati u neto drugo To je jedan od bazinih zakona

13

ivota da se sve neprestano mijenja u sebi suprotno. Isto kao kada ti govorim da se mukarac mijenja u enu, ena mijenja u mukarca, postoje periodine promjene u tebi dobar ovjek postaje lo, lo ovjek postaje dobar, svetac ima grjenikih trenutaka, kao to i grjenik ima svetih trenutaka. Samo treba ekati. Nemoj glumiti ako te ljutnja obuzima, inae e se .. pokajati, i stvoriti e lanac reakcija i ui u karmu. To je osnovno znaenje ulaska u karmu. Uini bilo to kada si u negativnom trenutku i ti e tako biti u lancu reakcija kojemu nema kraja. Kada si negativan uini neto i to drugo ce biti negativno, a to drugo je ve spremno da i ono uini neto negativnost stvara vie negativnosti. Negativnost izaziva vie negativnosti, ljutnja donosi vie ljutnje, neprijateljstvo donosi vie neprijateljstva i stvari se tako kreu dalje. . . i ljudi tako bivaju zapetljani jedni sa drugima iz ivota u ivot. I oni to tako nastavljaju. Saekaj, Kada si ljut, to je trenutak za meditaciju. Ne traci taj trenutak u nita: ljutnja je stvorila toliko monu energiju u tebi to moe biti uniteno. Ali energija je neutralna ista energija koja unitava moe i da stvara. Saekaj. Ista energija koja moe razmrskati moe donijeti i ivot samo saekaj. ekati, nita ne raditi u urbi i jednoga dana e biti iznenaen, uoiti e unutarnju promjenu. Ti si prepun ljutnje, a taj bijes napreduje sve vie i mora doi do svog klimaksa.., a onda se toak okrene. I ti moe vidjeti kako se to cak okree i kako se ljutnja oputa, energija se ostvaruje i ti ponovo biva u pozitivnom raspoloenju kreativnom raspoloenju. Sada ti moe neto uraditi. Sada uradi neto. Uvijek ekaj na pozitivno raspoloenje. I to to ja govorim nije potiskivanje. Ja ne kaem da treba da potiskujete negativno. Ja govorim da promatrate negativno. Sjeti se razlike, uvijek se sjeti velike razlike u tome. Ja vam ne kaem da sjedite na vrhu negativnosti, da zaboravi negativno, da uini neto protiv toga ne, ja vam to ne govorim. Ja vam ne kaem da se smijete kada ste gnjevni. Ne, taj osmijeh bi bio laan, ruan, toboan. Ne osmjehuj se ako si ljut. Tada se zatvori u sobu, stavi ogledalo ispred sebe, suoi se sa svojim ljutitim licem. Nema potrebe da to pokazuje bilo kome drugome. To je tvoj posao, to je tvoja energija, to je tvoj ivot i ti treba da eka pravi trenutak. Idi pogledaj se u ogledalu, vidjeti e crveno lice, crvene oi, ubojica je tamo. Dali si ikada pomislio da svako krije ubojicu u sebi? Ti isto tako nosi ubojicu u sebi. Nemoj misliti da ubojica bitie negdje drugdje neko drugi je ubojica koji ubija. Ne, svako posjeduje mogunost da poini ubojstvo. Ti nosi samoubojstveni instinkt u sebi. - Samo pogledaj u ogledalo: to je tvoja klima ti treba da se poistovjeti sa time. To je dio rasta prema samospoznaji: Ti si uo vie puta: od Sokrata sve do danas:. Spoznaj sebe ovo je put ka spoznaji sebe. Spoznaj sebe, ne znaci da sjedi u tiini i ponavlja: Ja sam Brama, ja sam dua, ja sam Bog, ja sam Ovo sve kojetarije. Spoznaj sebe, znai spoznati sve svoje klime, sve mogunosti ubojica, grenik, kriminalac, svetac, sveti ovjek u tebi: vrlinu, Boga, avola. Spoznaj svoje podneblje, itav niz toga i spoznavi to, ti e otkriti tajnu, klju. Ti e vidjeti da ljutnja nee moi biti tu zauvijek ili je to mogue? Ti nisi probao to. Probaj to to ne moe biti prisutno zauvijek. Ako ne uini nita, nita se nee ni dogoditi. Da li moe ljutnja tu ostati uvijek i zauvijek? Nita tu ne moe ostati dovijeka. Srea dolazi i odlazi, nesrea dolazi i odlazi. Moe li uoiti taj jednostavni zakon? da se sve mijenja, nita ne ostaje stalno. Sloga, zato biti u urbi? Ljutnja ce doi, onda ce proi. Ti samo ekaj, imaj malo strpljenja. Samo se pogledaj u ogledalo i saekaj. Dopusti da je ljutnja tu, neka ti se lice izopai i postane ubilako ali saekaj, promatraj. Nemoj to potiskivati, a nemoj ni glumiti ljutnju i ubrzo e primijetiti kako ti lice biva meke, oi mirnije i kako se energija mijenja muko se pretvara u enstvenije i ubrzo e biti ispunjen sjajem. Isto crvenilo koje je obiljeavalo ljutnju sada je odreeni sjaj, ljepota na tvom licu, u tvojim oima. Sada izai vani: dolo je vrijeme za pokazivanje. Pokazuj se kada si pozitivan. Ne forsiraj pozitivno, saekaj da pozitivno doe od sebe. To je tajna. Kada kaem: Nauci da mijenja svoj otrov u med to znaci sve ovo prethodno. I tree: podijeli sa drugim. Sve to doe negativno neka Buddhe samo tvoje. Sve to

14

je pozitivno podijeli. Obino ljudi dijele svoje negativne emocije, oni ne ele da dijele svoje pozitivno. ovjeanstvo je sasvim glupo. Kada su sretni oni to ne ele podijeliti, ponaaju se jadno. Kada nisu sretni ljudi su spremni to podijeliti sa drugima, ispoljavaju se. Kada se ljudi smjekaju, oni to rade veoma rezervirano, ekonomino samo tako, kao do sada. Ali kada su ljuti onda su potpuno bijesni. Trea stepenica je znati dijeliti pozitivno. To ce uiniti da tvoja ljubav tee nalik rijeci, da se rodi iz tvog srca. Tvoja dilema srca ce poeti da se kree kada ti bude dijelio. Ja sam uo veoma udnu izjavu Jorge Luis Borhesa. Sasluajte: Daj to to je sveto psima, Baci te bisere pred svinje. Za ono zato je nuno davati. Ti si uo drugaije: Ne bacaj pisma, ne bacaj bisere pred svinje, jer te nee razumjeti. No, stvar nije u tome to ti daje bisere, svetinje, ljubav ni to kome ti daje, u tome nije stvar. Stvar je u tome da ti daje. Kada ima, ti tada i daj. Gurdijev je obiavao da kae: Sve to tedim je izgubljeno, a sve to dajem to je moje. Sve to sam dao jo je sa mnom, a sve to sam sakupljao je nestalo, otilo. Istina, ti ima samo ono to podijeli. Ljubav nije vlasnitvo koje treba tedjeti, ono je blistavo i miris koji se mora dijeliti, a to vie dijeli, toga vie ima; to manje daje manje i dobiva. to vie dijeli to vie i dobiva, vie se rada iz tvoje najdublje unutranjosti, to je beskonano, vie jo vie donosi. Pusti vodu sa izvora i jo vie ce nabujati. Ne pusti li tu vodu, zatisne li izvor, brzo e postati jadan i nee jo dugo vrelo djelovati. Malo po malo ce izvor presahnuti, biti odsjeen; a voda koja je u izvoru e nestati, bie ustajala, prljava. Voda koja tee je svjea Ljubav koja se daje je svjea. Zato je trea stepenica ka ljubavi dijeliti svoje pozitivnosti, dijeliti svoj ivot, dijeliti sve to ima. Sve to je divno u tebi nemoj tedjeti. Svoju mudrost dijeli; svoju molitvu dijeli; svoju ljubav, svoju sreu, zadovoljstvo dijeli. Da, ako ne moe nai nikoga za to ti podijeli sa psom, ali dijeli. Podijeli sa kamenom, ali dijeli. Kada ima bisere, daj ih nekome - ne razmiljaj da li je to svetac ili svinja samo ih daj. Za ono zato je nuno davati. Sakupljati truje srce. Svakojako sakupljanje je otrovno. Ako dijeli tvoj sistem ce biti osloboen otrova, i zato ne brini o tome da li to on zasluuje ili ne. Nemoj ni ekati zahvalnost. Budi zahvalan osobi koja ti je dopustila da neto podijeli sa njom. Nikako drugaije - ne oekuj, nadajui se duboko u svom srcu da ce on biti zahvalan jer si neto podijelio s njime. Ne, budi zahvalan da je on spreman da te saslua; da podijeli svoju energiju sa tobom: da je on spreman da slua tvoju pjesmu, da je spreman da gleda tvoj ples, da kada ti prie da mu neto da ne biva odbijen. . . on te moe odbiti. Dijeliti je jedna od najveih spiritualnih vrlina, jedna od najvrednijih spiritualnih vrlina. etvrta stepenica je biti nita. Jednom kada pomisli da si netko, ti zastaje, ljubav se tada ne razlijeva. Ljubav se odliva samo od onog koji je nitko. Ljubav bitie samo u onome koji spozna nita. Samo kada si prazan tada je ljubav u tebi. Kada si ispunjen egom, ljubav nestaje. Ljubav i ego ne mogu zajedno. Ljubav moe bitisati sa Bogom ali ne i sa egom. Ljubav i Bog su slini. Ljubav i ego ne mogu zajedno. Zato budi nitko. Nita je vrelo svega, ono je izvor beskraja. . . nita je Bog. Nita znaci nirvana. Budi nita! Biti nita moe te dovesti do svega. Biti neto ili netko, samo gubi. Ako bude nita, tada e stii svom domu

15

6. Samovolja ili otputanje

Cilj i svrha naeg razvoja je sve vee usklaivanje nae volje s Bojom voljom (ljubavi) da bismo bili sretni u mjeri u kojoj smo postigli to usklaenje. To znai uti Boga u svom srcu to je krajnji cilj razvoja. Da bismo to mogli moramo se odrei strahova, pogrenih shvaanja. Ali to takoer znai odricanje od stava koji kae: Ja jedino mogu biti sretan ako taj i taj napravi ovo ili ono, ili mi ivot odgovara na nain kako sam ja to zamislio. I onda nam odricanje od samovolje izgleda kao skok u ponor, jer izgleda da se moramo odrei neeg dragocjenog bez ega nije mogue ivjeti. U naim odnosima je lako promotriti taj unutarnji pritisak koji kae mora me voljeti, a koji onda stvara upravo suprotan odgovor. Ljubav nikada ne moe biti iznuena, makar drugoga lovili na med, ipak je ispod strah da ne moemo ivjeti bez te osobe dakle to je prisila. Osoba koja radi na sebi, sretat e se neprestano s tom napetosti u sebi, tim strahom i tim ustrajavanjem. Ta napetost je uvijek rezultat borbe tame i svjetla u nama. Da bismo u tome uspjeli moramo proi kroz ono to smo stvorili, a to je bol i zbunjenost, praznina i strah. Kakvo god da je to stanje mi ga moramo prihvatiti, tako da ga moemo istraiti, razumjeti, pa tako i razrijeiti. Trebamo znati da je to stanje samo privremeno, jer e inae otpor prema otputanju, ma o emu se radilo, biti prejak. Ta odluka prema otputanju mora se esto ponavljati. To znai da se moramo odrei elje, ali to ne znai odrei se je zauvijek. Privremeno se moramo odrei od tko, to, gdje, kada i kako ispunjenja elje. Jer inzistiranje na ispunjenju nae elje na odreeni nain, esto ometa njeno ispunjenje. Ako budemo imali povjerenja u Boju volju, elja e se ispuniti ali u drugaijoj emocionalnoj klimi, i to na puno bogatiji nain. Tako da je esto tono, da neto moemo dobiti tek nakon to smo se toga odrekli. Odrekli smo se inzistiranja koje je bilo rezultat straha da ako ne bude po naem da e to znaiti katastrofu, a to je samovolja. Mogli bismo rei da je to generalna dvojba koja proizlazi iz sukoba u kojem se ili borimo protiv bola, praznine i straha od usamljenosti, ili postajemo beznadni i negativno raspoloeni. To se rijetko odnosi na sva podruja naeg ivota, ali se sigurno odnosi na neka. Primjerice, mi moemo biti dominantni i agresivni da bismo pokorili druge, bilo istom silom, pametnim uvjeravanjem ili neiskrenom manipulacijom. Na taj nain nosimo se s nepovjerenjem u ivot i vlastitom prikrivenom beznadnosti. Ili idemo u drugu krajnost gdje postajemo pretjerano pokorni, jer se elimo slagati s drugima, o njima ovisiti, a ne biti neprijateljski raspoloeni, da bismo druge pomou utjerivanja krivnje natjerali da nam slue. Tu postoji prikrivena elja da dominiramo. Prilikom rada na sebi treba pronai takva prikrivena rjeenja, odnosno namjere. Ta rjeenja su privid nae uspjenosti ivljenja, odnosno izbjegavanja da osjetimo unutarnju prazninu, i kada to shvatimo bit emo dovoljno motivirani da to promijenimo. Jer ne moemo na ovaj nain dobiti stvarno ispunjenje, zapravo ga takvim rjeenjima sprjeavamo. Pretpostavimo da elimo da budemo u ljubavi s drugim ljudskim biem, ali nismo sigurni da to moemo postii kroz njegovu slobodnu volju. Pretpostavimo da tada ponemo vladati kroz posesivnost, dominaciju, ljubomoru, prisilu i zahtjevnost. To moemo initi otvoreno ili prikriveno. Takoer moemo odigravati pretjerano slabu osobu i kroz druge igre koje proizvode krivnju. Ako nas druga osoba djelomino uistinu voli, ali nas djelomino i neurotino treba, ili nas eli iskoristiti, ona e se pokoriti naim pravilima, ali e nam istovremeno i zamjerati i okrivljavati nas, mrziti nas i prkositi zbog toga, iako i ona igra nae igre. Tako, da ak i ako uspijevamo, to nas nee ispuniti, jer se stalno borimo protiv tih reakcija za koje smo suodgovorni. To stvara zaarani krug koji osnauje nau negativnu sliku o svijetu. A to e se dogoditi ako imamo hrabrosti otpustiti uzde i suoiti se sa strahom da emo izgubiti tu osobu ako prestanemo manipulirati. Ako je i izgubimo, to smo izgubili? Zar to znai da zauvijek moramo biti sami? Zar se nee nai netko tko e nas voljeti zbog nas samih, bez da zbog straha glumimo nekog tko nismo, a to jo vie umanjuje nae samopotovanje. Ali ako ta osoba ostane s nama, dobit emo neizmjernu radost da nas druga osoba eli voljeti slobodno bez naih manipulacija i dominacije. Stvorit emo povjerenje u odnosu koje e se bazirati na naoj vjeri da smo vrijedni ljubavi takvi kakvi jesmo. Znanje o naem bogatstvu podrazumijeva, kao prvi temeljni korak, da budemo dovoljno snani, dovoljno velikoduni, dovoljno ponizni, dovoljno iskreni i da ne

16

upotrebljavamo silu na druge, bez obzira koliko mi to profinjeno radili. Jer ironija je u tome da esto ono to bismo slobodno dobili postaje nepristupano kada upotrijebimo silu. Raste na osjeaj vlastite nevrijednosti, i pojaava se osjeaj da moramo krasti, ostajemo siromani, jer samo oni koji ive svoju istinu osjeaju da zasluuju bogatstvo. Bogatstvo koje je neophodno za ivot u srei u kojem imamo ljubav, jedino moemo stvoriti kada toliko potpuno dajemo koliko elimo dobiti. Spremnost da se odreknemo samovolje poet e nam davati ono to nam je uistinu potrebno da bismo bili sretni. Postajemo sve sposobniji da bez lanog osjeaja krivnje vidimo svoje nedostatke, ogranienja, pogreke i negativnosti zbog kojih krimo Boje zakone, pa tako nismo najdublje poteni. Ako nam je najdublje ao zbog toga, ako prepoznamo da tako nanosimo bol drugima i nama samima, i ako ih iskreno elimo promijeniti, a da ne izbjegavamo strpljiv i teak rad na sebi, poniznost i bol od neophodnog suoavanja sa samima sobom, mi emo biti na Putu. Nauit emo donositi razne odluke, uvijek traei istinu. Svaki gubitak e se pokazati kao privid. Sve emo vie biti voeni istinskim razmatranjima, ne strahom od neodobravanja, o ovisnosti o dobrom miljenju drugih ljudi, niti zbog straha da ne moemo podnijeti trenutno neispunjenje. Stvarana ljudska bolest je rezultat toga to ne koristimo svoje potencijale za stvaranje dobrog ivota. Shvatit emo da nema suprotnosti izmeu naeg ispunjenja u najdubljem smislu i interesa drugih ljudi. To stanje svjesnosti u kojem uvijek traimo istinu e sve vie opaati, doivljavati i postizati neogranieno obilje koje nam Bog eli dati. Na ivot e postajati sve bogatiji, jer e se bazirati na istini i ljubavi.

7. Istina: relativna ili apsolutna?

Pie: Eckhart Tolle S onu stranu carstva jednostavnih injenica koje se mogu dokazati, sigurnost da sam ja u pravu, a ti grijei opasno je uvjerenje u osobnim odnosima, kao i u odnosima izmeu naroda, plemena i religija. No, ako je uvjerenje ja sam u pravu, a ti grijei jedan od naina na koje se ego jaa, ako je tvrdnja da sam ja u pravu, a drugi grijee mentalni poremeaj koji pojaava odvojenost i sukobe izmeu ljudskih bia, zar to znai da ne postoji ispravno i pogreno ponaanje, djelovanje ili uvjerenje? Zar ne bi to bio moralni relativizam koji neka suvremena kranska uenja smatraju najveim zlom naega doba? Povijest kranstva je, dakako, vrhunski primjer kako uvjerenje da iskljuivo vi posjedujete istinu, odnosno da ste iskljuivo vi u pravu, moe iskvariti vae postupke i ponaanje do toke ludila. Stoljeima se muenje i spaljivanje ivih ljudi ija su se miljenja makar i za dlaku udaljavala od crkvene doktrine ili suenih tumaenja svetih spisa (Istine) smatrala ispravnim, zato to su rtve grijeile. Toliko su grijeile da ih se moralo usmrtiti. Crkvena se Istina smatrala vanijom od ljudskoga ivota. A to je bila ta Istina? Pria u koju ste morali vjerovati, to znai, nakupina misli. Meu milijun ljudi koje je poremeeni kambodanski diktator Pol Pot dao pobiti nalazili su se svi koji su nosili naoale. Zato? Za njega je marksistiko tumaenje povijesti predstavljalo apsolutnu istinu, a prema njegovoj verziji istine, svi koji su nosili naoale pripadali su obrazovanoj klasi, buroaziji, izrabljivaima seljaka. Moralo ih se ukloniti da bi se napravilo mjesta za novi drutveni poredak. I njegova je istina bila samo skup misli. Katolika i druge crkve zapravo su u pravu kad tvrde da je relativizam, uvjerenje kako ne postoji apsolutna istina prema kojoj bi se upravljalo ljudsko ponaanje, jedno od najveih zala naega doba, ali apsolutnu istinu neete pronai ako za njom tragate ondje gdje je ne moete nai: u doktrinama, ideologijama, skupovima pravila ili priama. to je svima njima zajedniko? Sastavljeni su od misli. Misao u najboljem sluaju moe ukazivati prema istini, ali nikada nije istina. Zbog toga budisti kau: Prst koji pokazuje prema Mjesecu nije Mjesec. Sve su religije podjednako lane i podjednako istinite, ovisno o tome kako ih promatrate. Moete ih koristiti u slubi ega ili ih moete koristiti u slubi Istine. Vjerujete li da samo vaa religija predstavlja Istinu, tada je za vas religija u slubi ega. Ako

17

se tako odnosite prema religiji, ona postaje ideologija i stvara prividan osjeaj nadmonosti, a uz to i podjele i sukobe meu ljudima. Religijska uenja u slubi Istine predstavljaju putokaze pokraj puta ili karte koje su nam ostavila probuena ljudska bia kako bi nam pomogla u duhovnome buenju, u oslobaanju od poistovjeenost s oblikom. Postoji samo jedna apsolutna Istina, a sve ostale istine izviru iz nje. Kad pronaete tu Istinu vae e djelovanje biti u skladu s njom. Ljudsko djelovanje moe odraavati Istinu, kao to moe odraavati i privid. Moemo li Istinu pretoiti u rijei? Moemo, ali te rijei, dakako, nisu sama istina. Samo ukazuju na nju. Istina se ne moe odvojiti od onoga tko jeste. Vi jeste istina. Ako za istinom tragate negdje drugdje, svaki put ete se prevariti. Istina je samo Postojanje koje jeste. Isus nam je to pokuao prenijeti govorei: Ja sam put, istina i ivot.2 Te Isusove rijei ubrajaju se medu najmonije i najizravnije pokazatelje Istine, ako ih pravilno shvatimo. No, ako se pogreno protumae, postaju golema prepreka. Isus govori o najskrivenijem Ja Jesam, istinskom identitetu svakoga mukarca i ene, zapravo svakog ivotnog oblika. Govori o ivotu koji vi jeste. Neki su ga kranski mistiari nazvali unutarnjim Kristom. Budisti ga nazivaju ovjekovom Buddhinom prirodom, a za hinduiste to je Atman, Bog u ovjeku. Ako ste u dodiru s tom dimenzijom svoje unutranjosti a dodir s njome vae je prirodno stanje, ne nekakvo udesno ostvarenje tada e sveukupno vae djelovanje i svi vai odnosi odraavati jednotu sa sveukupnim ivotom koji osjeate duboko u sebi. To je ljubav. Zakoni, zapovijedi, pravila i propisi neophodni su za one koji su odvojeni od onoga tko jesu, od unutarnje Istine. Oni spreavaju nagore ekscese ega, a esto ak ni to. Ljubi i ini to eli, rekao je sveti Augustin. Nema rijei koje bi se mogle mnogo vie pribliiti Istini od ovih.

8. Tko koga posjeduje?

to uistinu znai neto posjedovati?To znai da se na misaoni oblik, iluzorno ja, ego i misaoni oblik onog to vjerujemo da posjedujemo stapaju u jedno. Tako funkcionira misaoni oblik vlasnitva, ali misaoni oblici nikako nisu povezani sa naom osobnou, ve je rije o fikciji. Na pragu smrti itava zamisao vlasnitva razotkriva se kao apsolutno besmislena. U posljednjim trenucima ivota ljudi takoer shvaaju da je ono za ime su uistinu tragali, njihovo istinsko ja, Bie, zapravo uvijek ve postojalo dok su oni tijekom itavoga ivota traili potpuniji osjeaj vlastitoga, istinskog ja, samo su ga uvelike zamaglili poistovjeivanjem sa stvarima, to u konanici znai da su se poistovjeivali s umom. Blago siromasima u duhu, rekao je Isus, jer je njihovo kraljevstvo nebesko. to znai siromasima u duhu? Znai da nemaju unutarnje prtljage. Nemaju identifikacija. Nisu se poistovjetili sa stvarima, kao ni s bilo kojim mentalnim idejama koje u sebi nose osjeaj ja. A to je kraljevstvo nebesko? Jednostavna, ali duboka radost Postojanja koju osjeate kad otpustite identifikacije i tako postanete siromasi u duhu. Zbog toga je odricanje od sveukupnog vlasnitva drevna duhovna praksa i na Istoku i na Zapadu. Ali odricanje od stvari nee vas automatski osloboditi od iluzornog ja, ega. Ego e pokuati osigurati svoj opstanak traei neto drugo sa ime bi se mogao identificirati, primjerice, mentalnu sliku vas kao osobe koja je nadrasla zanimanje za materijalno posjedovanje i stoga je nadmona, duhovnija od drugih. Ima ljudi koji su se odrekli svega to posjeduju, ali im je ego, iluzorno ja vee od ega milijunaa. Ako odbacite jednu vrstu identifikacije, ego e ubrzo pronai drugu. Njemu u konanici nije vano sa ime e se poistovjetiti sve dok ima bilo kakav identitet. Drugi misaoni oblik, drugi mentalni stav koji bi mogao zamijeniti poistovjeivanje s vlastitim stvarima je borba protiv potroakog drutva ili protiv privatnog vlasnitva. Kroz njih biste mogli pokazati da ste u pravu, a drugi grijee. Kao to emo vidjeti poslije, pokazati vlastitu ispravnost i pogreke drugih jedan je od glavnih misaonih obrazaca ega, jedan od glavnih oblika nesvjesnosti. Drugim rijeima, sadraj ega moe se mijenjati, ali ne mijenja se ustrojstvo uma koje ga dri na ivotu. Jedna od

18

nesvjesnih pretpostavki jest i ta da e zbog poistovjeivanja s predmetom kroz fikciju vlasnitva oigledna vrstoa i trajnost toga materijalnog predmeta vaem osjeaju vlastitoga ja pruiti veu vrstou i trajnost. To se osobito odnosi na zgrade, a jo vie na zemlju, budui da je to jedino to moete posjedovati, a nitko ga ne moe unititi. Apsurdnost posjedovanja neega postaje jo oiglednija u sluaju zemlje. U razdobljima naseljavanja bijelaca domoroci Sjeverne Amerike vlasnitvo nad zemljom smatrali su neshvatljivom idejom. Stoga su je izgubili kad su ih Europljani naveli da potpiu komade papira koji su im bili podjednako neshvatljivi. Osjeali su da pripadaju zemlji, ali zemlja nije pripadala njima. Ego je sklon izjednaavati posjedovanje s Postojanjem: imam, dakle jesam. to vie imam, to vie jesam. Ego ivi u usporedbama. Kako vas vide drugi, pretvara se u to kako vi vidite sebe. Kad bi svi ljudi ivjeli u vili ili kad bi svi bili bogati, vaa vila ili vae bogatstvo vie ne bi mogli poboljavati va osjeaj vlastite osobnosti. Tada biste se mogli preseliti u jednostavnu kuicu, odrei se svojega bogatstva i ponovno uspostaviti vlastiti identitet sagledavajui sebe kao bie koje je duhovnije od drugih, a i drugi bi vas takvim vidjeli. Kako vas vide drugi pretvara se u zrcalo koje vam govori kakvi ste i tko ste. Osjeaj vlastite vrijednosti koji ima ego u veini je sluajeva blisko povezan s vrijednou koju imate u oima drugih. Drugi su vam potrebni kako bi vam pruili osjeaj vlastite osobnosti, a ako ivite u kulturi koja u velikoj mjeri izjednaava vlastitu vrijednost s onim to imate i koliko imate, ako ne moete odbaciti tu kolektivnu zabludu, tada ete itavog ivota biti osueni da tragate za stvarima, u jalovoj nadi da ete u njima pronai svoju vrijednost i dovrenje svoje osobnosti. Kako se moete osloboditi vezanosti uz stvari? Nemojte ni pokuavati. To nije mogue. Vezanost uz stvari sama otpada kad vie ne pokuavate pronai sebe u njima. U meuvremenu samo budite svjesni svoje vezanosti. Ponekad moda i niste svjesni da ste vezani uz neto dok to ne izgubite ili dok niste u opasnosti od gubitka. Ako ste svjesni da ste se poistovjetili sa stvarima, to je poetak preobrazbe svijesti. Ego se poistovjeuje s posjedovanjem, ali je njegovo zadovoljstvo posjedovanim relativno plitko i kratkotrajno. U njemu se zadrava prikriven i duboko ukorijenjen osjeaj nezadovoljstva, nepotpunosti, nedovoljnosti. Jo nemam dovoljno, kae ego, a time zapravo misli: Jo nisam dovoljno. Kao to smo vidjeli, posjedovanje, odnosno ideja vlasnitva, fikcija je koju stvara ego kako bi samome sebi osigurao vrstou i trajnost te se istaknuo i postao poseban. No, budui da sebe ne moete pronai u posjedovanju, ispod toga se skriva drugi, moniji poriv, koji se odnosi na ustrojstvo ega: potreba za sve veim brojem stvari, koju bismo takoer mogli nazvati eljom. Nijedan ego ne moe dugo preivjeti ako ne eli sve vie. Stoga elje odravaju ego na ivotu mnogo vie nego posjedovanje. Ego eli eljeti vie nego to eli imati. Zbog toga blijedo zadovoljstvo posjedovanja uvijek zamjenjuju nove elje. To je psiholoka potreba za sve vie stvari s kojima se moe poistovjetiti. Rije je o ovisnikoj, a ne izvornoj potrebi. elja pripada ustrojstvu ega, stoga nikakav sadraj ne moe pruiti trajno ispunjenje sve dok se ne promijeni to mentalno ustrojstvo. Misaoni oblici ja i moje, to vie, elim, trebam, moram imati i nije dovoljno ne pripadaju sadraju, nego ustrojstvu ega. Sadraj se moe mijenjati. Sve dok te misaone oblike ne spoznate u sebi, sve dok ostaju nesvjesni, vjerovat ete u ono to vam govore. Bit ete osueni postupati u skladu s tim nesvjesnim mislima, osueni da tragate i nikada ne pronaete, jer dok su ti misaoni oblici aktivni, nee vas moi zadovoljiti nijedna stvar, mjesto, osoba ili stanje. Sve dok se ustrojstvo ega odrava na ivotu, nikada vas nee zadovoljiti nikakav sadraj. Bez obzira na to to imate ili dobijete, neete biti sretni. Uvijek ete tragati za neim drugim to vam obeava vee ispunjenje, to vam obeava da e ucijeliti va nepotpun osjeaj vlastite osobnosti i ispuniti onaj osjeaj nedovoljnosti koji osjeate u sebi. Dakle, ne posjedujemo mi stvari, ve one posjeduju nas.

9. Poistovjeivanje sa stvarima
Ljudi u oglaivakoj industriji jako dobro znaju da potroae, ele li im prodati stvari koje im zapravo nisu potrebne, moraju uvjeriti kako e te stvari na neki nain poboljati njihovu sliku o sebi i u vlastitim i u tuim oima. Drugim rijeima, da e dodati neto njihovu osjeaju

19

vlastite osobnosti. To, primjerice, postiu govorei vam da ete se izdvajati iz gomile ako koristite neki proizvod, to podrazumijeva da ete s njim biti jo sliniji sebi. U vaim mislima mogu izazvati asocijaciju izmeu proizvoda i slavne osobe ili mladenake i privlane, sretne osobe. U tu svrhu koriste ak i slike starih ili preminulih slavnih osoba u naponu snage. Neizgovorena je zamisao da ete, kupite li taj proizvod, zahvaljujui nekoj aroliji, i vi postati nalik njima, bolje reeno, njihovoj povrinskoj slici. Tako u mnogim sluajevima ne kupujete proizvod, nego predmet koji vam poboljava identitet. Robne marke su prvenstveno kolektivni identiteti koje kupujete. Takvi su proizvodi skupi i stoga ekskluzivni. Kad bi ih svi mogli kupovati, izgubili bi svoju psiholoku vrijednost, a vama bi preostala samo njihova materijalnu vrijednost, koja se vjerojatno svodi samo na djeli onoga to ste za njih platili. Stvari s kojima se poistovjeujete razlikuju se od osobe do osobe, ovisno o dobi, spolu, prihodu, drutvenoj klasi, modi, kulturi u kojoj ivite i slino tome. Ono sa ime se poistovjeujete odnosi se na sadraj, a nesvjesna prisila za poistovjeivanjem pripada ustrojstvu. To je jedan od najosnovnijih naina djelovanja ega. Paradoksalno je da takozvano potroako drutvo na ivotu odrava injenica da pokuaj pronalaenja sebe kroz stvari ne uspijeva. Zadovoljstvo ega je kratkotrajno i stoga uvijek traite sve vie i sve vie kupujete. Dakako, u ovoj fizikoj dimenziji u kojoj prebiva nae povrinsko ja stvari su prijeko potreban i neizostavan dio ivota. Potrebne su nam kue, odjea, namjetaj, alat, prijevoz. U naem ivotu moda ima i onih stvari koje cijenimo zbog njihove ljepote ili istinske kvalitete. Svijet stvari trebamo potovati, a ne prezirati. Svaka stvar ima svoje Postojanje, svaka je privremeni oblik koji ima svoje podrijetlo u bezoblinom ivotu, izvoru sviju stvari, svih tijela i svih oblika. U veini drevnih kultura ljudi su vjerovali da u svemu, ak i u takozvanim neivim predmetima, prebiva ivi duh, i u tom su smislu bili blii istini nego to smo mi danas. Kad ivite u svijetu umrtvljenom misaonim apstrakcijama, vie ne osjeate ivotnost svemira. Veina ljudi ne nastanjuje ivuu stvarnost, nego misaonu. No, stvari ne moemo uistinu potovati ako ih koristimo kao sredstvo poboljanja samih sebe, odnosno, ako kroz njih pokuavamo pronai sebe. Upravo tako postupa ego. Poistovjeivanje ega sa stvarima stvara vezanost uz predmete, opsjednutost predmetima, koja pak stvara nae potroako drutvo i gospodarska ustrojstva u kojima je jedino mjerilo napretka imati uvijek sve vie. Nesuzdrana udnja za sve veim brojem stvari, za beskonanim rastom, poremeaj je i bolest. To je onaj isti poremeaj koji se oituje u kancerogenim stanicama, iji je jedini cilj vlastito umnoavanje, posve nesvjesne da unitavajui organizam iji su dio same dovode do vlastitog unitenja. Neki su ekonomisti toliko opsjednuti idejom rasta da se ne mogu osloboditi te rijei, pa i recesiju nazivaju razdobljem negativnog rasta. Velik dio ivota mnogih ljudi zauzima opsesivna zaokupljenost stvarima. Zbog toga je jedno od zala naega doba naglo poveanje broja predmeta. Kad ne moete osjetiti ivot koji jeste, svoj ete ivot vjerojatno ispuniti stvarima. Predlaem vam duhovnu metodu u kojoj ete samopromatranjem istraiti svoj odnos sa svijetom stvari, a osobito onih stvari koje oznaavate rijeju moje. Morate biti paljivi i iskreni da biste otkrili, primjerice, je li va osjeaj vlastite vrijednosti blisko povezan sa stvarima koje posjedujete. Izazivaju li neke stvari u vama tanani osjeaj vanosti ili nadmonosti? Ako ih nemate, izaziva li to u vama osjeaj manje vrijednosti u odnosu na one koji imaju vie od vas? Spominjete li u razgovoru stvari koje imate ili se hvalite s njima kako biste poveali osjeaj vlastite vrijednosti u neijim oima, a samim tim i u vlastitima? Osjeate li negodovanje ili bijes, imate li osjeaj da ste na neki nain ponieni ako netko ima vie od vas ili ako izgubite neto to cijenite? Izgubljeni prsten Dok sam kao savjetnik i duhovni uitelj razgovarao s ljudima, dvaput tjedno sam posjeivao enu oboljelu od raka. Bila je uiteljica, otprilike etrdesetpetogodinjakinja, a lijenici joj nisu davali vie od nekoliko mjeseci ivota. Ponekad bismo razmijenili poneku rije, ali uglavnom bismo utke sjedili zajedno, i za to vrijeme ena je doivjela svoje prve uvide u smirenost vlastite unutranjosti koju nikada nije upoznala dok je bila zauzeta poslom uiteljice. No, jednoga dana zatekao sam je jako uznemirenu i bijesnu. to se dogodilo? upitao sam. Nestao je njezin dijamantni prsten velike novane i sentimentalne vrijednosti. Bila je sigurna da joj ga je ukrala ena koja je svakoga dana dolazila na nekoliko sati brinuti se o njoj.

20

Rekla je da joj nije jasno kako bi itko mogao biti toliko bezosjeajan i beutan da to napravi. Upitala me bi li se trebala suoiti s tom enom ili bi bilo bolje da odmah nazove policiju. Rekao sam da joj ne mogu savjetovati to da napravi, ali sam je zamolio da razmisli koliko joj je u tom trenutku njezina ivota vaan taj prsten ili bilo to drugo. Ne razumijete, odgovorila je. To je bio prsten moje bake. Nosila sam ga svakoga dana dok se nisam razboljela i dok mi ruke nisu natekle. Za mene to nije samo prsten. Kako ne bih bila zabrinuta? Hitrina kojom mi je odgovorila te bijes i obrambeni stav u njezinu glasu govorili su mi da jo nije postala dovoljno prisutna da bi se mogla zagledati u sebe i odvojiti svoju reakciju od dogaaja te ih oboje razmotriti. Ljutnja i obrambeni stav bili su znaci da kroz nju jo govori ego. Rekao sam: Postavit u vam nekoliko pitanja, ali ne morate mi odmah odgovoriti, nego razmislite biste li odgovore mogli pronai u sebi. Nakon svakog pitanja nakratko u zastati. Kad se odgovor pojavi, moda nee biti uvijek u obliku rijei. Rekla mi je da je spremna sasluati me. Upitao sam je: Shvaate li da ete se u jednom trenutku, a moda i ubrzo, morati odrei toga prstena? Koliko vam je jo vremena potrebno prije nego to ete biti u stanju odvojiti se od njega? Hoete li postati manje vrijedni kad ga se odreknete? Hoe li se ono to vi jeste nekako smanjiti tim gubitkom? Nakon posljednjeg pitanja zavladala je podua tiina. Kad je ena ponovno progovorila, na licu joj je blistao osmijeh i doimala se smirenom. Posljednje pitanje navelo me da shvatim neto vano. Najprije sam u mislima potraila odgovor, i moj um je rekao: Da, naravno da u biti manje vrijedna. Tada sam ponovno sebi postavila pitanje: Hoe li se nekako umanjiti ono to ja jesam? Ovaj put pokuala sam osjetiti, a ne smisliti odgovor. Iznenada sam osjetila svoju bit. To mi se nikada prije nije dogodilo. Ako tako snano mogu osjetiti ono to jesam, tada ono to ja jesam uope nije umanjeno. Jo ga i sada osjeam, kao neto spokojno, ali i jako ivotno. To je radost Postojanja, odvratio sam. Moete je osjetiti samo kad se odvojite od misli. Postojanje se mora osjetiti. Ne moe se misliti. Ego ne zna za njega, jer se sastoji od misli. Prsten se zapravo nalazio u vaoj glavi kao misao koju ste pogreno shvaali kao osjeaj vlastite osobnosti. Mislili ste da se u tome prstenu nalazi vaa osobnost ili dio nje. Sve ono za ime ego traga i za to se vee samo su zamjene za Postojanje koje ne moe osjetiti. Stvari moete cijeniti i brinuti o njima, ali kad god se veete za njih moete biti sigurni da je rije o egu. Vi ste zapravo nikada ne veete za stvar, nego za misao u kojoj se javljaju rijei ja, mene ili moje. Kad god u potpunosti prihvatite gubitak, prerastate ego te se pojavljuje ono to vi jeste, Ja jesam, koje je sama svjesnost. Odgovorila je: Sada razumijem Isusove rijei koje mi nikada prije nisu bile razumljive: Ako ti netko uzme koulju, daj mu i kaput. Tako je, dometnuo sam. To ne znai da nikada ne trebate zakljuavati vrata, nego samo da je ponekad otputanje stvari daleko moniji in nego ako ih branite ili ovisite o njima. Tijekom posljednjih nekoliko tjedana ivota, dok joj je tijelo postajalo sve slabije, ena je sve vie zraila, kao da kroz nju blista svjetlost. Poklonila je mnogo svojih stvari, a neke i eni koja je, prema njezinu miljenju, ukrala prsten, i sa svakim poklonom postajala je sve radosnija. Kad me nazvala njezina majka i rekla mi da je preminula, takoer je spomenula da su nakon njezine smrti prsten pronali u ormariu s lijekovima u kupaonici. Je li ena vratila prsten ili je itavo vrijeme bio ondje? To nikada neemo saznati. No, jedno znamo: ivot e vam pruiti upravo ono iskustvo koje je najkorisnije za evoluciju vae svijesti. Kako znate da vam je to iskustvo potrebno? Po tome to je to iskustvo ono koje se dogaa ovoga trenutka. Je li stoga pogreno ponositi se svojim stvarima ili osjeati zavist prema ljudima koji imaju vie od vas? Uope nije. Taj osjeaj ponosa, potreba za isticanjem, oigledno poboljanje vlastite osobnosti posjedovanjem vie od drugih i umanjivanjem zbog toga to imate manje nije ni pravilan ni pogrean rije je o egu. Ego ne grijei, samo nije svjestan. Kad promatrate ego u sebi, poinjete ga nadrastati. Nemojte ga shvaati previe ozbiljno. Kad u sebi zamijetite egoistine postupke, osmjehnite se. Ponekad biste se mogli i nasmijati. Kako je ego tako dugo mogao zavaravati ovjeanstvo? Nadasve, budite svjesni da ego nije osoban. Vi niste ego. Smatrate li da je ego va osobni problem, tada je i to samo egoistino razmiljanje.

21

10. Prosvijetljeni odnosi

GDJE GOD SE NALAZILI, ZAKORAITE U SADANJI TRENUTAK Uvijek sam vjerovala kako se istinsko prosvjetljenje ne moe postii drukije nego kroz ljubav u odnosu izmeu mukarca i ene. Ne ini li nas takav odnos ponovno cjelinom? Kako ovjekov ivot moe postati ispunjen dok ne ostvarimo cjelinu? Vrijedi li to u vaem iskustvu? Je li se vama to dogodilo? Jo nije, ali, zar bi moglo biti drukije? Znam da e se to dogoditi. Drugim rijeima, vi ekate neki trenutak u vremenu koji e vas spasiti. Nije li to upravo ona sutinska pogreka o kojoj govorimo? Spasenje se ne nalazi negdje drugdje, u nekom prostoru ili vremenu. Ono je ovdje i sada. to znai ta izjava, spasenje je ovdje i sada? Ne razumijem je. ak i ne znam to spasenje znai. Veina ljudi traga za tjelesnim zadovoljstvima ili za razliitim oblicima psiholokih zadovoljstava jer vjeruju kako e ih te stvari usreiti ili osloboditi straha i osjeaja da im neto nedostaje. Sreu moemo shvatiti kao povien osjeaj ivotnosti koji postiemo kroz tjelesno zadovoljstvo ili kao sigurniji i potpuniji osjeaj vlastitoga ja koji postiemo kroz neki oblik psiholokog zadovoljstva. To je potraga za spasenjem iz stanja nezadovoljstva ili nedostatka. Svako zadovoljstvo koje ovjek postigne uvijek je kratkotrajno, stoga se uvjet zadovoljstva ili ispunjenja najee ponovno projicira u neku zamiljenu toku udaljenu od onoga to je ovdje i sada. Kad neto dobijem ili kad se oslobodim neega tada u se dobro osjeati. To je nesvjesni misaoni sklop koji stvara privid spasenja u budunosti. Istinsko spasenje je ispunjenje, spokojstvo, ivot u svoj svojoj punini. Spasenje znai biti ono to jeste, osjeati u sebi dobro koje nema nikakvih suprotnosti, radost Bia koja ne ovisi ni o emu to se nalazi izvan vas. Ti osjeaji nisu nekakvo prolazno iskustvo, nego trajna prisutnost. Reeno teolokim jezikom, to znai spoznati Boga ne kao neto izvan sebe, nego kao vlastitu, najskriveniju sutinu. Istinsko spasenje znai spoznati sebe kao neodvojivi dio bezvremenog i bezoblinog Jednog jedinog ivota u kojemu se temelji sutina svega to postoji. Istinsko spasenje je stanje slobode od straha, patnje, od zamiljenog stanja nedostatka i nedovoljnosti, a time i od svih elja, potreba, gomilanja i vrste vezanosti. To je sloboda od prisilnog razmiljanja, od negativnosti, a nadasve od prolosti i budunost kao psiholoke potrebe. Va vam um govori kako do spasenja ne moete stii odavde. Neto se mora dogoditi, morate postati drukiji prije nego to postanete slobodni i ispunjeni. Govori vam, zapravo, kako vam je potrebno vrijeme da morate neto pronai, shvatiti, uiniti, postii, usvojiti, postati ili razumjeti prije nego to postanete slobodni ili cjeloviti. Vrijeme shvaate kao sredstvo koje vodi spasenju, dok je ono u stvarnosti najvea prepreka spasenju. Mislite da spasenje ne moete postii ovdje gdje se sada nalazite i takvi kakvi sada jeste, jer jo niste dovoljno cjeloviti ili dovoljno dobri, ali istina je, zapravo, kako je ovdje i sada jedina toka s koje moete stii do spasenja. Onamo stiete spoznajom da ste ve ondje. Boga ete pronai onoga trenutka kad shvatite da ne morate tragati za Njim. Dakle, nema jednog jedinog naina spasenja: moete iskoristiti razliita stanja, a nijedno osobito nije potrebno. Meutim, postoji samo jedna toka pristupa: Sadanji trenutak. Spasenje moete doivjeti samo u ovom trenutku. Osamljeni ste i nemate partnera? Iz toga stanja uite u Sadanji trenutak. U odnosu ste? Iz toga stanja uite u sadanji trenutak. Nema niega to biste mogli uiniti ili postii to bi vas pribliilo spasenju, niega osim Sadanjeg trenutka. Umu koji je navikao na razmiljanje kako se sve ono vrijedno nalazi u budunosti to e teko shvatiti. Takoer vas nita to ste uinili ili to vam se dogodilo u prolosti nije moglo sprijeiti da kaete da onome to jest, da panju usmjerite u dubinu sadanjeg trenutka. To ne moete uiniti u budunosti, nego samo sada ili uope nikada.

22

ODNOSI LJUBAVI I MRNJE Ako ne pristupite svjesnoj prisutnosti i sve dok to ne uinite, svi e vai odnosi, a osobito intimni, biti slabi, a u konanici i neuinkoviti. Neko vrijeme mogu se doimati savreno, primjerice, dok ste zaljubljeni , ali to prividno savrenstvo uvijek remete svae, sukobi, nezadovoljstvo te emocionalno ili ak i tjelesno nasilje, do ega dolazi sve ee i ee. ini se kako se veina ljubavnih odnosa vrlo brzo pretvori u odnose ljubavi i mrnje. Ljubav se u trenutku moe preobraziti u okrutni napad, osjeaj neprijateljstva ili potpuno povlaenje naklonosti. To se smatra normalnim. Osjeaji se u odnosu tada neko vrijeme, tijekom nekoliko mjeseci ili nekoliko godina, izmjenjuju izmeu ljubavi i mrnje, izmeu suprotnosti ljubavi i mrnje, a to vam prua podjednako mnogo i zadovoljstva i boli. Nije neuobiajeno da parovi postanu ovisni o takvim ciklusima. Dramatinost odnosa izaziva u njima osjeaj da su ivi. Izgubi li se ravnotea izmeu pozitivnih i negativnih polariteta ti se negativni, razorni, ciklusi pojavljuju sa sve veom uestalou i snagom, do ega dolazi prije ili kasnije, a nakon toga nee proi mnogo vremena prije nego to se odnos konano raspadne. Mogli biste pomisliti da e sve biti dobro i da e odnos procvjetati otklonite li negativne ili razorne cikluse ali, naalost, to nije mogue. Polariteti ovise jedan o drugome. Ne moete imati jedno bez drugoga. Pozitivno u sebi ve sadri jo neoitovano negativno. To su, zapravo, razliiti vidovi istog poremeaja. Ovdje govorim o onom to se uobiajeno naziva romantinim odnosima ne o istinskoj ljubavi koja nema suprotnosti jer izranja s onu stranu uma. Ljubav je, kao trajno stanje, jo iznimno rijetka rijetka kao i svjesno ljudsko bie. Mogui su, meutim, kratki i prolazni uvidi u stanje takve ljubavi, kad god doe do prekida u bujici misli. Naravno, mnogo je jednostavnije uvidjeti kako je negativna strana odnosa poremeena. Takoer je jednostavnije izvor negativnosti prepoznati u svom partneru nego ga sagledati u sebi. Moe se oitovati u mnogim oblicima: posesivnost, ljubomora, nadzor nad drugom osobom, povlaenje i neizgovoreno negodovanje, potreba da se bude u pravu, neosjetljivost i zaokupljenost sobom, emocionalni zahtjevi i manipulacija, potreba za svaom, kritiziranjem, prosuivanjem, okrivljavanjem ili napadanjem, ljutnja, nesvjesna osveta za bol koje je u prolosti osobi nanio roditelj, bijes i tjelesno nasilje. Na pozitivnoj strani zaljubljeni ste u partnera. To je u poetku stanje koje izaziva duboko zadovoljstvo. Osjeate se iznimno ivo. Postojanje vam je iznenada postalo smisleno jer ste nekome potrebni, netko vas eli i daje vam osjeaj da ste posebni, a i vi u partneru budite iste osjeaje. Kad ste zajedno osjeate se cjelovitim. Taj osjeaj moe postati tako snaan da ostali svijet nestaje i postaje beznaajnim. Meutim, moda ste u snazi tih osjeaja takoer primijetili i veliku potrebu i sklonost vezanosti. Postali ste ovisni o drugoj osobi i ona na vas djeluje kao droga. U zanosu ste kad vam je droga dostupna, ali ak i mogunost ili pomisao da te osobe nema pokraj vas moe izazvati ljubomoru, posesivnost, pokuaje manipulacije putem emocionalne ucjene, okrivljavanje i optuivanje a to je strah od gubitka. Napusti li vas partner, moda e se u vama javiti vrlo snaan osjeaj neprijateljstva ili duboka tuga i oajanje. Ljubavna njenost u trenutku se moe preobraziti u divlji napad ili smrtonosnu tugu. Gdje je sada ljubav? Moe li se ljubav u trenutku preobraziti u svoju suprotnost? Je li to uope i bila ljubav ili samo ovisnika vezanost? OVISNOST I POTRAGA ZA CJELINOM Zato postajemo ovisni o drugoj osobi? Razlog zbog kojeg je romantina ljubav tako snano iskustvo za kojim tragaju svi ljudi jest u tome to se doima kao da takav odnos nudi osloboenje od stanja duboko ukorijenjena straha, potrebe, nedostatka i nepotpunosti koje predstavlja dio ljudskoga ivota u svom neotkupljenom i neprosvijetljenom stanju. Oito je kako na tjelesnoj razini niste cjelina, niti ete ikada to biti: vi ste ili mukarac ili ena, to znai kako ste polovica cjeline. Na toj se razini enja za cjelovitou za povratkom jednoti oituje kao privlanost izmeu mukarca i ene, kao mukareva potreba za enom i enina potreba za mukarcem. To je gotovo neodoljiv poriv za sjedinjenjem sa suprotnim energetskim polaritetom. Korijen toga tjelesna poriva je duhovni: enja za okonanjem dvojstva, za povratkom u stanje cjelovitosti.

23

Seksualno zdruivanje najvie je to na tjelesnoj razini moete postii kako biste osjetili to stanje. Zato je seksualnost najdublje iskustvo u tjelesnu carstvu koje vam prua najvee zadovoljstvo. Ali, seksualno zdruivanje tek je prolazni uvid u stanje cjelovitosti, tek trenutak blaenstva. Sve dok nesvjesno tragate za seksom kao sredstvom koje e vam donijeti spasenje, vi pokuavate okonati dvojstvo na razini oblika, gdje ga ne moete pronai. Osjeate Tantalove muke pri doivljaju kratkih uvida u rajsko stanje, ali nije vam doputeno da ondje i ostanete, te se ponovno vraate svome necjelovitom tijelu. Na psiholokoj razini osjeaj nedostatka i nepotpunosti je, ako nita drugo, jo vei nego na tjelesnoj. Sve dok se poistovjeujete s umom, osjeaj za vlastito ja crpite iz vanjskoga svijeta. Time hou rei kako osjeaj za ono tko jeste dobivate iz stvari koje, u konanici, nemaju nikakve veze s tim tko jeste: drutvena uloga, imetak, vanjski izgled, uspjesi i neuspjesi, sustavi uvjerenja i tako dalje. Ego, odnosno lano ja koje je stvorio um, ranjivo je i nesigurno te uvijek traga za novim stvarima s kojima bi se mogao poistovjetiti, kako bi imao osjeaj da postoji. Ali nita mu nikada ne moe pruiti trajno ispunjenje. Strah postoji i dalje, kao i osjeaj nedostatka i potrebe. No, tada se pojavljuje osobit odnos. ini se kako predstavlja odgovor na sve probleme ega te kako mu ispunjava sve potrebe. Barem se tako doima na poetku. Sve ono na emu ste dotad temeljili osjeaj vlastitog ja sada postaje relativno beznaajno. Sada imate jednu jedinu arinu toku koja sve nadomjeta, daje smisao vaem ivotu i kojom odreujete svoj identitet: a to je osoba u koju ste zaljubljeni. Vie niste odvojeni djeli u ravnodunom svemiru ili vam se barem tako ini. Va svijet sada ima sredite: voljenu osobu. injenica da je to sredite izvan vas i da se, tako, va osjeaj vlastitog ja jo temelji u vanjskom svijetu, u poetku vas ne zabrinjava. Vano je samo to to pozadinski osjeaji necjelovitosti, straha, nedostatka i neispunjenosti, koji.su tako karakteristini za stanje ega vie ne postoje. Ali, je li uistinu tako? Jesu li ti osjeaji nestali ili i dalje postoje ispod sretne povrinske stvarnosti? Ako u odnosima doivljavate i ljubav i suprotnost ljubavi napad, emocionalno nasilje i slino tada je vrlo vjerojatno da ste ljubav zamijenili vezanou ega i ovisnou. Ne moete partnera u jednom trenutku voljeti, a u sljedeem ga napasti. Istinska ljubav nema suprotnosti. Ima li vaa ljubav suprotnost, tada to nije ljubav, nego snana potreba ega za potpunijim i dubljim osjeajem vlastitog ja, potreba koju partner privremeno ispunjava. To je ono ime ego zamjenjuje spasenje, a tijekom kratkog razdoblja uistinu i nalikuje spasenju. Ali, dolazi trenutak kad se partner poinje ponaati drukije, kad vie ne ispunjava vae potrebe ili, bolje reeno, ne ispunjava potrebe vaega ega. Osjeaji straha, boli i nedostatka, koji su sastavni dio svjesnosti ega, to ih je ljubavni odnos prekrio, sada se ponovno pojavljuju. Upravo kao i kod svake druge ovisnosti, u zanosu ste kad vam je droga dostupna, ali neminovno dolazi trenutak kad droga vie ne djeluje. Kad se ti bolni osjeaji ponovno pojave, osjetit ete ih jo snanije nego prije, a istodobno ete partnera smatrati uzrokom tih osjeaja. To znai da osjeaje projicirate prema van i napadate drugoga sa svim onim divljim nasiljem koje je dio vae boli. Takav napad moe probuditi partnerovu vlastitu bol te bi vam mogao uzvratiti udarac. U tom trenutku ego se jo nesvjesno nada kako e njegov napad ili pokuaji manipulacije biti dovoljna kazna da partnera navedu da promijeni ponaanje, tako da ga ponovno moete iskoristiti za prikrivanje svoje boli. Svaka ovisnost izrasta iz nesvjesnog odbijanja da se suoite s vlastitom boli i da proete kroz nju. Svaka ovisnost poinje bolom i zavrava bolom. Kakva god bila tvar o kojoj ste ovisni alkohol, hrana, doputene ili zabranjene droge ili druga osoba vi se koristite neim ili nekim kako biste prikrili svoju bol. Zato se nakon poetnog zanosa javlja tako mnogo nesrea i boli u intimnim odnosima. Bol i nesreu ne uzrokuju odnosi. Oni iznose bol i nesreu koja ve postoji u vama. To ini svaka ovisnost. Svaka ovisnost dosee toku kad vam vie nije korisna, a tada se bol javlja jo snanija nego ikada. Iz toga razloga veina ljudi uvijek pokuava pobjei iz Sadanjeg trenutka i traga za nekom vrstom spasenja u budunosti. Prvo sa im bi se mogli susresti usredotoe li panju na Sadanji trenutak njihova je vlastita bol i upravo se toga plae. Samo kad bi znali kako je lako u Sadanjem trenutku dobiti pristup moi prisutnosti koja rastvara prolost i bol, stvarnosti koja rastvara privid. Samo kad bi znali koliko su blizu vlastitoj stvarnosti i Bogu. Izbjegavanje odnosa u pokuaju izbjegavanja bola takoer nije odgovor. Bol je svejedno prisutna. Tri neuspjela odnosa u tri godine vjerojatnije e vas prisiliti da se probudite nego to bi to uinile tri godine

24

koje biste proveli na pustom otoku ili zakljuani u sobi. Ali, ako biste u svoju osamljenost uspjeli unijeti intenzivnu prisutnost, i to bi bilo korisno. OD OVISNIKIH DO PROSVIJETLJENIH ODNOSA Moemo li ovisniki odnos pretvoriti u istinski odnos? Moete. Tako to ete biti prisutni i to ete osnaivati svoju prisutnost, unosei panju sve dublje u Sadanji trenutak: bez obzira ivite li sami ili s partnerom, to je uvijek najvanije. Kako bi ljubav cvjetala, svjetlost vae prisutnosti mora biti dovoljno snana, tako da vie ne budete u vlasti mislioca ili tijela boli te da ne napravite pogreku mislei da ste to vi sami. Spoznati sebe kao Bie u pozadini mislioca, kao spokojstvo u pozadini mentalne buke, kao ljubav i radost u pozadini bola znai slobodu, spasenje i prosvjetljenje. Raskinuti poistovjeenost s tijelom boli znai u bol unijeti prisutnost i tako je preobraziti. Raskinuti poistovjeenost s razmiljanjem znai kako trebate biti tihi promatra vlastitih misli i ponaanja, osobito misaonih obrazaca koji se ponavljaju i uloga koje igra ego. Prestanete li um hraniti egom, um e izgubiti znaajku prisile, to je u temelju prisila da prosuuje, a tako i da se opire onom to jest, to dovodi do sukoba, drame i nove boli. Zapravo, onoga trenutka kad prestanete osuivati prihvaajui ono to jest, oslobodili ste se uma. Napravili ste mjesta ljubavi, radosti, spokojstvu. Ponajprije prestanite prosuivati sebe, zatim partnera. Najvei katalizator promjene u odnosu je potpuno prihvaanje partnera takvim kakav jest, bez ikakve potrebe za prosuivanjem ili bilo kakvim promjenama. To e vas istoga trenutka odvesti s onu stranu ega. Okonat e se sve igre uma, kao i ovisnika vezanost. Vie nee biti rtava ni grubijana, tuitelja i tuenih. To je ujedno kraj i svih meuovisnosti. Vie vas nitko nee moi privui u svoje nesvjesne obrasce kojima ste na taj nain omoguavali postojanje. Tada ete se ili razdvojiti s ljubavlju - ili ete zajedno jo dublje zakoraiti u Sadanji trenutak u Bie. Mogu li stvari biti tako jednostavne? Mogu, zaista su tako jednostavne. Ljubav je stanje Bia. Vaa ljubav nije izvana, nego duboko u vama. Nikada je ne moete izgubiti, a ona vas nikada ne moe napustiti. Ne ovisi o nekom drugom tijelu, o nekom vanjskom obliku. U spokojstvu vlastite prisutnosti svoju bezoblinu i bezvremenu stvarnost moete osjetiti kao neoitovani ivot koji pokree va tjelesni oblik. Tada taj isti ivot moete osjetiti duboko u svakom ljudskom biu i u svakom stvoru. Zavirili ste iza koprene oblika i razdvojenosti. To je spoznaja jednote. To je ljubav. to je Bog? Vjean Jedan jedini ivot koji prebiva ispod sviju ivotnih oblika. Sto je ljubav? Osjeaj prisutnosti tog Jednog jedinog ivota duboko u vlastitoj nutrini i u svakom ivom biu. Ljubav je kad jeste ta prisutnost. Stoga, sva ljubav je Boja ljubav. Ljubav ne bira, upravo kao to ni suneva svjetlost ne bira. Ne smatra da je jedna jedina osoba posebna. Izdvajanje nije Boja ljubav, nego ljubav ega. Meutim, snaga kojom moete osjetiti istinsku ljubav moe se mijenjati. Jedna e vam osoba moda jasnije i snanije odraavati ljubav nego druga, a gaji li prema vama iste osjeaje, moe se rei da ste u ljubavnom odnosu. Veza koja vas povezuje s tom osobom ista je veza koja vas povezuje s osobom to sjedi pokraj vas u autobusu, s pticom, stablom ili cvijetom. Razlikuje se samo stupanj jakosti kojom je osjeate. ak i u inae ovisnikom odnosu moe biti trenutaka kad se na povrinu probije neto stvarnije, neto to se nalazi onkraj vaih uzajamnih ovisnikih potreba. To su trenuci kad se va i partnerov um nakratko povue, a tijelo bola se nalazi u privremeno usnulom stanju. To se moe dogoditi tijekom tjelesne bliskosti ili kad ste oboje prisutni udu raanja djeteta, u prisutnosti smrti ili kad je jedno od vas ozbiljno bolesno uvijek u prisustvu neega pred im je um bespomoan. Dogodi li se takvo to, otkriva se vae Bie, koje je najee zaklonjeno umom, a upravo to omoguuje istinsku komunikaciju. Istinska je komunikacija zajednitvo spoznaja jednote koja je ljubav. Najee takvi trenuci brzo prolaze, osim ako ste u stanju ostati dovoljno prisutni kako biste iskljuili um i njegove stare obrasce. im se vrati um i poistovjeenost s umom, to vie niste vi, nego vaa mentalna slika te ponovno poinjete igrati igre i preuzimati uloge kako biste ispunili potrebe ega. Ponovno postajete ljudski um to se pretvara da je ljudsko bie, stupate u odnos s drugim umom i igrate dramu pod nazivom ljubav. Iako su kratki uvidi mogui, ljubav ne moe cvjetati ako se trajno ne oslobodite poistovjeenosti s umom te ako vaa prisutnost nije dovoljno snana da rastvori tijelo bola

25

ili ako ne uspijete ostati barem dovoljno svjestan promatra. Tijelo bola tada vas ne moe prevladati i time unititi ljubav. ODNOSI KAO DUHOVNA PRAKSA Kad egoistiki obrazac svjesnosti i sva ona drutvena, politika i gospodarska ustrojstva koja je stvorio udu u posljednji stupanj raspada, odnosi izmeu mukaraca i ena odraavaju duboku krizu u kojoj se ovjeanstvo sada nalazi. Budui da se ljudska bia sve vie poistovjeuju s umom, veina odnosa vie se ne temelji u BIu i zato postaju izvor bola te u njima prevladavaju problemi i sukobi. Milijuni ljudi sada ive sami ili kao samohrani roditelji, ne uspijevajui uspostaviti intimni odnos ili nespremni ponavljati bezumnu dramu prolih odnosa. Drugi idu iz jednog odnosa u drugi, iz jednog ciklusa zadovoljstva i bola u drugi, u potrazi za varavim ciljem ispunjenja kroz jedinstvo s energijom suprotna polariteta. Trei sklapaj kompromise te i dalje ostaju zajedno u neuspjenim odnosima u kojima prevladava negativnost, u korist djece ili sigurnosti, zbog snage navike, straha od osamljenosti ili zbog nekog drugog uzajamno korisnog dogovora ili ak zbog nesvjesne ovisnosti o uzbuenju koje izaziva emocionalna drama i bol. Meutim, svaka kriza ne predstavlja samo opasnost, nego takoer i priliku. Ako se odnosi hrane energijom i poveavaju egoistine obrasce uma te ako aktiviraju tijelo boli, kao to u ovom razdoblju ine, zato ne prihvatiti tu injenicu, umjesto to pokuavamo pobjei od nje? Zato ne suraivati s takvim stanjem, umjesto to izbjegavamo odnose ili nastavljamo tragati za fantomom idealnog partnera koji e biti odgovor na nae probleme ili sredstvo osjeajnog ispunjenja? Prilika to se nalazi skrivena u svakoj krizi ne oituje se sve dok ne priznate i u potpunosti ne prihvatite sve injenice svake postojee situacije. Sve dok ih nijeete, dok pokuavate pobjei iz takve situacije ili dok elite da stvari drukije stoje, prozor prilike nee se otvoriti te ete ostati zarobljeni u toj situaciji, koja se nee mijenjati ili e samo postajati jo teom. S priznanjem i prihvaanjem injenica takoer dolazi i stanoviti stupanj slobode. Primjerice, kad znate da postoji nesklad i drite se te spoznaje, javlja se novi imbenik te nesklad vie ne moe ostati kakav je bio. Kad znate da niste smireni, vaa spoznaja stvara smireno mjesto koje nespokojstvo okruuje ljubavnim i njenim zagrljajem, a tada nespokojstvo preobraava u spokojstvo. Ukoliko je rije o unutarnjoj preobrazbi, nema niega to biste u tom pogledu mogli uiniti. Ne moete preobraziti sebe, a ni u kom sluaju ne moete preobraziti partnera ili neku drugu osobu. Jedino moete stvoriti prostor u kojemu moe doi do preobrazbe, u koji mogu ui milost i ljubav. Stoga, kad god vam je odnos neuspjean, kad god u vama i u partneru izaziva ludilo, budite zadovoljni. Ono to je bilo nesvjesno prodrlo je na svjetlo dana. To je prilika za spasenje. Svakoga trenutka drite se spoznaje toga trenutka, osobito spoznaje o svom unutarnjem stanju. Postoji li bijes, budite svjesni da postoji bijes. Postoji li ljubomora, obrambeni stav, poriv za svaom, potreba da budete u pravu, ako unutarnje dijete zahtijeva ljubav i panju, postoji li emocionalna bol bilo koje vrste to god postojalo, budite svjesni stvarnosti toga trenutka i drite se te svjesnosti. Odnos tada postaje vaa sadhana, duhovna praksa. Uoite li kod svoga partnera nesvjesno ponaanje, prigrlite taj postupak u zagrljaj pun ljubavi, u zagrljaj svoje svjesnosti, tako da ne reagirate. Nesvjesnost i svjesnost ne mogu dugo postojati jedno pokraj drugoga ak i ako je svjesnost prisutna u drugoj osobi, a ne u onoj koja djeluje iz nesvjesnog. Energetski oblik koji se nalazi u pozadini neprijateljstva i napada prisutnost ljubavi smatra apsolutno nepodnoljivom. Reagirate li makar malo na nesvjesno vaega partnera, i sami ete postati nesvjesni. Ali prisjetite li se tada da trebate postati svjesni svoje reakcije, nita neete izgubiti. ovjeanstvo osjea veliki pritisak koji ga navodi da evoluira, jer to je naa jedina prilika da kao rasa preivimo. To e utjecati na svaki vid vaega ivota, a osobito na bliske odnose. Nikada prije odnosi nisu bili tako problematini i prepuni sukoba kao to su sada. Kao to ste moda primijetili, odnosi ne postoje zato da vas usree ili ispune. Nastavite li kroz odnose teiti cilju spasenja, uvijek ete iznova gubiti iluzije. Ali, prihvatite li da odnos postoji zato da biste postali svjesni, a ne sretni, tada e vam odnos uistinu pruiti spasenje, a vi ete se povezati s viom svijeu koja se eli roditi u ovom svijetu. Oni koji se dre starih obrazaca doivjet e sve veu bol, nasilje, zbunjenost i ludilo.

26

Pretpostavljam kako je za pretvaranje odnosa u duhovnu praksu, kako vi kaete, potrebno dvoje. Primjerice, moj partner jo postupa prema svojim starim obrascima ljubomore i nadzora. Cesto sam mu o tome govorila, ali nije sposoban to uvidjeti. Koliko je ljudi potrebno da svoj ivot pretvorite u duhovnu praksu? Uope ne obraajte panju na to to va partner ne eli suraivati. Samo vi u ovaj svijet moete unijeti zdrav duh svjesnost. Ne morate ekati da bi svijet postao zdrav ili da bi netko drugi postao svjestan, prije nego to i sami doivite prosvjetljenje. Na taj biste nain mogli ekati dovijeka. Ne optuujte jedno drugo zbog nesvjesnosti. Onoga trenutka kad se ponete svaati, poistovjetili ste se s mentalnim stavom i sada branite ne samo taj stav, nego takoer i osjeaj vlastitoga ja. Ego je preuzeo nadzor. Postali ste nesvjesni. Povremeno bi moglo biti prikladno istaknuti stanovite vidove partnerova ponaanja. Ako ste jako budni, jako prisutni, tada to moete uiniti bez uplitanja ega - ne okrivljujui, ne optuujui i ne pokuavajui dokazati drugoj osobi kako grijei. Ponaa li vam se partner nesvjesno, odbacite svako prosuivanje. Prosuivanje slui ili tome da pogreno pretpostavite kako je partnerovo nesvjesno ponaanje njegova prava osobnost ili da projicirate vlastito nesvjesno na drugu osobu i pomislite da su to njegove osobine. Odbaciti prosuivanje ne znai da ne prepoznajete poremeaj i nesvjesno kad ih uoite. To znai biti svjestan, umjesto reagirati i prosuivati. Tada ete se ili potpuno osloboditi reakcije ili moete reagirati i ipak biti svjesni, tako da reakciju promatrate i doputate joj da se odvija. Umjesto da se borite protiv tame, vi unosite svjetlost. Umjesto da reagirate na privid, uoavate ga, a ipak ga proniete. Svjesnost stvara ist prostor prisutnosti pune ljubavi koja svemu i svima omoguuje da budu to to jesu. Ne postoji nikakav snaniji katalizator preobrazbe. Prakticirate li to, partner nee moi ostati s vama i istodobno ostati nesvjestan. Sloite li se oboje da e odnos biti vaa duhovna praksa, utoliko bolje. Tada jedno drugome moete izraavati misli i osjeajte im se pojave ili im doe do nekakve reakcije, tako da se ne stvara vremenski prekid u kojem se neizraena ili nepriznata emocija ili tuga mogu zatrovati i rasti. Nauite bez krivnje izraavati ono to osjeate. Nauite bez obrambenog stava sluati svoga partnera na otvoren nain. Dajte partneru prostora da se izrazi. Budite prisutni. Optuivanje, obrana, napad svi su ti obrasci smiljeni kako bi ojaali ili zatitili ego ili da ispune potrebe ega kad ih se mnogo nakupi. Dati prostora drugima i sebi najvanije je od svega. Ljubav bez toga ne moe cvjetati. Kad otklonite dva imbenika koji razaraju odnose, kad preobrazite tijelo bola, tako da se vie ne poistovjeujete s umom i mentalnim stavovima, a ako je i partner to isto uinio, iskusit ete blaenstvo procvata odnosa. Umjesto da jedno drugome odraavate vlastitu bol i nesvjesno, umjesto da zadovoljavate uzajamne ovisnike potrebe ega, odraavat ete jedno drugome ljubav koju osjeate duboko u nutrini, ljubav koja dolazi sa spoznajom jednote sa svim to jest. To je ljubav koja nema suprotnosti. Ako vam se partner jo poistovjeuje s umom i tijelom boli, a vi ste ve slobodni, to e predstavljati golem izazov ne vama, nego vaem partneru. Nije lako ivjeti s prosvijetljenom osobom ili, bolje reeno, tako je lako da se egu ini kako je iznimno opasno. Zapamtite da su egu problemi, sukobi i neprijatelji potrebni kako bi ojaao osjeaj odvojenosti o kojem ovisi njegov identitet. Um neprosvijetljenog partnera bit e duboko frustriran jer se nitko ne opire njegovim vrstim stavovima, to znai da e ti stavovi postati drhtavi i slabi, a postoji ak i opasnost da bi se mogli sruiti i tako dovesti do gubitka ja. Tijelo boli zahtijeva povratnu informaciju, ali je ne dobiva. Potreba za svaom, dramom i sukobom nije ispunjena. Ali, budite oprezni: neki ljudi koji su nepristupani, povueni, neosjetljivi ili odvojeni od vlastitih osjeaja mogu pomisliti i druge pokuati uvjeriti da su prosvijetljeni ili da je s njima sve u redu, a kod partnera mnogo toga ne valja. Mukarci su tome skloniji od ena. Svoje partnerice smatraju iracionalnima ili emocionalnima. Ali, moete li osjetiti svoje emocije, niste daleko od unutarnjeg tijela to zrai i nalazi se tik ispod povrine. Prebivate li uglavnom u glavi, udaljenost je mnogo vea te prije nego to dosegnete unutarnje tijelo, trebate svjesnost dovesti do emocionalnog tijela. Ne postoji li zraenje ljubavi i radosti, potpuna prisutnost i otvorenost prema svim biima, tada nije rije o prosvjetljenju. Drugi pokazatelj je nain na koji se osoba ponaa u tekim ili izazovnim situacijama ili kad stvari krenu nizbrdo. Ako je vae prosvjetljenje zabluda ega, tada e vam ivot uskoro pruiti izazov koji e izvui vae nesvjesno na povrinu u bilo

27

kojem obliku u obliku straha, bijesa, obrambena stava, prosuivanja, depresije i tako dalje. Ako ste u odnosu, kroz partnera e vam se pojaviti mnogi izazovi. Primjerice, ena bi mogla doivjeti izazov tako to e njezin parter biti nepristupaan i ivjet e gotovo neprestano u glavi. Izazivat e je njegova nesposobnost da je uje, da joj prui panju i prostor, do ega dolazi zato to nije prisutan. Odsutnost ljubavi u odnosu, koju najee bolnije osjeaju ene nego mukarci, probudit e enino tijelo bola i kroz njega e ona napasti partnera okrivljavat e ga, kritizirati, pokuavati ga uvjeriti kako grijei i tako dalje. Takva situacija, pak, postaje njegov izazov. Pokuavajui se obraniti od napada njezina tijela boli, koje smatra potpuno neopravdanim, mukarac e se, opravdavajui se, branei ili uzvraajui napad, jo dublje ukopati u svoje mentalne stavove. Konano, takva situacija moe aktivirati njegovo vlastito tijelo boli. Kad su oba partnera tako izgubljeni, dosegli su duboku razinu nesvjesnog, razinu emocionalnog nasilja, grubih napada i protunapada. Takvo stanje nee se smiriti dok oba tijela boli ponovno ne napune energijom i uu u stanje sna. Do sljedee prilike. To je samo jedan od bezbrojnih moguih scenarija. Mnoge su knjige napisane, i jo bi ih mnogo vie moglo biti napisano, o tome na koji nain nesvjesno izranja u muko-enskim odnosima. Ali, kao to sam ve rekao, jednom kad shvatite korijen poremeaja, tada vie ne morate istraivati njegova bezbrojna oitovanja. Ukratko ponovno pogledajmo scenarij koji sam upravo opisao. Svaki izazov koji se u njemu javlja zapravo je preruena prilika za spasenje. Osloboenje od nesvjesnog mogue je na svakom stupnju razvoja toga procesa. Primjerice, enino neprijateljstvo moglo bi mukarcu predstavljati znak da iskorai iz stanja poistovjeenosti s umom, da se probudi u Sadanjem trenutku i postane prisutan umjesto to se sve vie poistovjeuje s umom i to postaje sve nesvjesniji. Umjesto da bude tijelo bola, ena bi mogla biti svjesna i promatrati emocionalnu bol u vlastitoj nutrini, na taj nain pristupajui moi Sadanjeg trenutka i pokreui preobrazbu boli. To bi otklonilo kompulzivnu i automatsku projekciju tijela boli u vanjski svijet. Tada bi partneru mogla opisati svoje osjeaje. Naravno, nema nikakva jamstva da bi je on i sasluao, ali time bi dobio priliku da postane prisutan i svakako bi razruilo bezumni ciklus nesvjesna izraavanja starih obrazaca uma. Propusti li ena tu priliku, mukarac bi mogao promatrati vlastitu mentalno-emocionalnu reakciju koja se javlja na njezinu bol, vlastiti obrambeni stav, umjesto to bi bio ta reakcija. Mogao bi promatrati buenje vlastita tijela boli i tako u vlastite emocije unijeti svjesnost. Na taj bi nain nastao jasan i miran prostor iste svijesti spoznaja, tihi svjedok, promatra. Ta svijest ne nijee bol, a ipak je s onu stranu njega. Omoguuje boli postojanje, a ipak je istodobno preobraava. Prihvaa sve i sve preobraava. Za enu bi se tako otvorila vrata kroz koja bi se u tom prostoru lako pridruila mukarcu. Ako ste u odnosu uvijek, ili barem najee, prisutni, to e za vaega partnera biti najvei izazov. On nee moi dugo podnositi vau prisutnost i ostati nesvjestan. Ako je spreman, proi e kroz vrata koja ste mu otvorili i pridruiti vam se. Ako nije spreman, razdvojit ete se kao ulje i voda. Svjetlost je previe bolna osobi koja eli ostati u tmini. ZATO SU ENE BLIE PROSVJETLJENJU Jesu li prepreke do prosvjetljenja iste za mukarca i enu? Da, ali je naglasak drukiji. Openito govorei, eni je lake osjetiti vlastito tijelo i biti u njemu, jer je po prirodi blia Biu i potencijalno blia prosvjetljenju od mukarca. Zato su mnoge drevne kulture nagonski odabrale enske likove ili usporedbe kako bi predstavljale ili opisivale bezoblinu i transcendentalnu stvarnost. Ta se stvarnost esto sagledava kao maternica koja rada sve stvoreno te ga odrava i hrani tijekom njegova ivota u obliku. U knjizi Tao Te Ching, jednoj od najdrevnijih i najmudrijih knjiga koja je ikada napisana, Tao, koji moemo prevesti kao Bie, opisuje se kao beskonana, vjeno prisutna majka svemira. Prirodno, ene su blie stvarnosti nego mukarci, budui da doslovce utjelovljuju Neoitovano. tovie, sva stvorenja i sve stvari na kraju se moraju vratiti Izvoru. Sve stvari nestaju u Taou. Samo on opstaje. Izvor se shvaa kao ensko, a ena se u psihologiji i mitologiji predstavlja svijetlim i mranim stranama enskog arhetipa. Boica ili boanska Majka posjeduje dva vida: daruje ivot, ali ga i oduzima. Kad um preuzme vlast, a ljudska bia izgube dodir sa stvarnou vlastite boanske sutine, o Bogu poinju

28

razmiljati kao o mukom liku. U drutvu su prevladali mukarci, a ene su im podvrgnute. Ne zastupam povratak starijim enskim slikama boanskog. Neki se ljudi sada koriste pojmom Boice, umjesto Boga. Oni ponovno uspostavljaju ravnoteu izmeu mukog i enskog koja je odavno izgubljena i to je dobro. Ali to je samo prikaz i pojam, kojim se ljudi moda samo privremeno koriste, upravo kao to je karta ili znak pokraj puta privremeno koristan, ali, ako ste spremni spoznati stvarnost s onu stranu svih pojmova i slika, moe zapravo vie predstavljati prepreku nego pomo. Meutim, istina je da je energetska frekvencija uma u sutini muka. Um se odupire, bori se za prevlast, iskoritava, manipulira, napada, pokuava uhvatiti i posjedovati i tako dalje. Zato je tradicionalni Bog patrijarhalan, autoritativan lik koji nadzire, nerijetko bijesan mukarac pred kojim biste trebali biti u strahu, kao to govori Stari zavjet. Takav je Bog projekcija ljudskoga uma. Kako biste zakoraili s onu stranu uma i ponovno se povezali s dubljom stvarnou Bia, potrebne su vam sasvim razliite osobine: predanost, neprosuivanje, otvorenost koja prihvaa ivot, umjesto da mu se opire, sposobnost prihvaanja sviju stvari u ljubavni zagrljaj vlastite svijesti. Sve su te znaajke mnogo bliskije povezane sa enskim naelom. Dok je energija uma tvrda i kruta, energija Bia je mekana i popustljiva, pa ipak beskonano monija od uma. Um upravlja naom civilizacijom, dok je Bie zadueno za sveukupni ivot na naoj planeti i izvan nje. Bie je Inteligencija ije je vidljivo oitovanje fiziki svemir. Iako su ene potencijalno blie toj Inteligenciji, i mukarci joj mogu pristupiti u vlastitoj nutrini. U ovom razdoblju golema veina mukaraca i ena jo se nalaze pod vlau uma: poistovjeuju se s misliocem i tijelom boli. To, naravno, spreava prosvjetljenje i cvjetanje ljubavi. Kao openito pravilo, glavna prepreka za mukarce je misaoni um, a glavna prepreka za ene je tijelo bola, iako u nekim pojedinanim sluajevima moe biti i obratno, a kod nekih su ta dva imbenika podjednako snana. RASTVARANJE KOLEKTIVNOG ENSKOG TIJELA BOLI Zato je tijelo boli vea prepreka za ene? Tijelo boli najee posjeduje kolektivan, kao i osobni vid. Osobni vid su nagomilani ostaci emocionalne boli koje je ena pretrpjela u prolosti. Kolektivni vid je bol nakupljena u kolektivnoj ljudskoj psihi tijekom tisua godina bolesti, muenja, rata, ubojstava, okrutnosti, ludila i slino. Osobno tijelo boli svakoga ovjeka sudjeluje u kolektivnom. U kolektivnom tijelu boli postoje razliite niti. Primjerice, neke rase ili zemlje u kojima se pojavljuju krajnji oblici razdora i nasilja imaju tee kolektivno tijelo boli u odnosu na neke druge zemlje. Svatko tko posjeduje snano tijelo boli, a nije dovoljno svjestan da se s njim prestane poistovjeivati, ne samo da e trajno ili povremeno biti prisiljen ponovno oivjeti svoju emocionalnu bol, nego e takoer postati ili zloinac ili rtva nasilja, ovisno o tome je li tijelo boli aktivno ili pasivno. S druge strane, ti ljudi su potencijalno blii prosvjetljenju. Naravno, taj se potencijal ne mora nuno ostvariti, ali ako ste zarobljeni u nonoj mori vjerojatno ete osjetiti snaniji poticaj da se probudite od one osobe koja prolazi samo kroz uspone i padove obinoga sna. Osim osobnog tijela boli, svaka ena sudjeluje u onom to bi se moglo opisati kao kolektivno tijelo boli osim ako nije potpuno svjesna. To kolektivno tijelo sadri nagomilanu bol koji su ene osjetile zbog podjarmljenosti mukarcima, kroz ropstvo, iskoritavanje, silovanje, raanje, gubitak djeteta i slino, tijekom tisua godina. Emocionalna ili tjelesna bol koja kod mnogih ena prethodi mjesenici ili je prati predstavlja tijelo boli u svom kolektivnom vidu, koje se u to vrijeme budi iz sna, iako se moe probuditi i u drugim razdobljima. Ono ograniava slobodan tijek ivotne energije kroz tijelo, a mjesenica je tjelesni oblik tog tijeka. Zadrimo se nakratko na tom predmetu da vidimo kako mjesenica moe postati prilika za prosvjetljenje. U doba mjesenice enu nerijetko prevlada tijelo boli. Ono posjeduje iznimno snaan energetski naboj koji vas lako moe privui kako biste se s njim poistovjetili, iako toga niste svjesni. Tada enom aktivno vlada energetsko polje koje zaokuplja njezin unutarnji prostor i pretvara se da ste to vi. Govori kroz vas, djeluje kroz vas, misli kroz vas. Stvorit e u vaem ivotu negativne situacije tako da se moe hraniti njihovom energijom. eli jo vie bola u bilo kojem obliku. Taj sam proces ve opisao. Moe biti opak i razoran.

29

To je ista bol iz prolosti i to niste vi. Broj ena koje se sada pribliavaju potpuno svjesnom stanju vei je od broja mukaraca, a u nadolazeim e godinama rasti jo bre. Mukarci ih na kraju mogu sustii, ali prilino dugo vremena postojat e provalija izmeu svjesnosti mukaraca i svjesnosti ena. ene ponovno preuzimaju funkciju koja je njihovo pravo po roenju i zato je proces kojim to postiu prirodniji nego kod mukaraca: a funkcija im je biti most izmeu oitovanog svijeta i onog Neoitovanog, izmeu tjelesnosti i duha. Va je glavni zadatak kao ene preobraziti tijelo boli, tako da se vie ne postavlja izmeu vas i vaega istinskog ja, sutine onoga tko vi jeste. Naravno, takoer se morate pozabaviti i s drugom preprekom na putu do prosvjetljenja, a to je misaoni um, ali snana prisutnost kojom zraite bavei se tijelom boli takoer e vas osloboditi od poistovjeenosti s umom. Najvanije to morate zapamtiti je ovo: sve dok se poistovjeujete na temelju bola, ne moete ga se osloboditi. Sve dok dio vaeg osjeaja vlastitog ja sudjeluje u vaoj emocionalnoj boli, nesvjesno ete se opirati ili potkopavati svaki vlastiti pokuaj iscjeljivanja te boli. Zato? Prilino jednostavno zato to elite ouvati cjelinu vlastita bia, a bol je postala va vaan dio. To je nesvjestan proces, a jedini nain na koji ga moete prevladati jest da ga osvijestite. Shvatite li iznenada da ste vezani uz svoju bol, to moe biti prilino zaprepaujua spoznaja. Onoga trenutka kad to spoznate, raskinuli ste vezanost. Tijelo boli je energetsko polje, gotovo nalik biu, koje se privremeno nastanilo u vaem unutarnjem prostoru. To je zarobljena ivotna energija to vie ne tee. Naravno, tijelo boli postoji zbog nekih stvari koje su se dogodile u prolosti. Ono u vama proivljava prolost, a poistovjetite li se s njim, poistovjetili ste se s prolou. Identitet rtve je uvjerenje kako je prolost monija od sadanjosti, to je sasvim suprotno istini. To je uvjerenje kako su drugi ljudi i njihovi postupci odgovorni za ono tko ste vi sada, za vau emocionalnu bol ili za vau nesposobnost da budete vlastito istinsko ja. Istina je da je jedna jedina mo koja postoji obuhvaena Sadanjim trenutkom: a to je mo vae prisutnosti. Jednom kad to spoznate, takoer ete spoznati da ste sada vi odgovorni za svoj unutarnji prostor - nitko osim vas te da prolost ne moe biti jaa od moi Sadanjeg trenutka. Poistovjeenost vas, dakle, spreava da se uhvatite ukotac s tijelom boli. Neke ene koje su ve dovoljno svjesne tako da su na osobnoj razini mogle odbaciti identitet rtve i dalje se dre kolektivnog identiteta rtve: svega onoga to su mukarci uinili enama. U pravu su ali su i u krivu. U pravu su utoliko to je kolektivno ensko tijelo boli najveim dijelom nastalo zbog mukog nasilja nad enama te zbog potiskivanja enskog naela na cijeloj planeti tijekom mnogih tisuljea. U krivu su utoliko to osjeaj vlastitog ja temelje na toj injenici i tako ostaju u zarobljenitvu kolektivnog identiteta rtve. Dri li se ena jo bijesa, negodovanja ili osuivanja, dri se svoga tijela boli. To joj moe pruati utjean osjeaj identiteta, solidarnosti s drugim enama, ali je dri u okovima prolosti i onemoguuje joj pristup vlastitoj sutini i istinskoj moi. Izdvoji li se ena od mukaraca, time potie osjeaj odvojenosti, a tako jaa ego. to je ego snaniji, to ste udaljeniji od svoje istinske prirode. Stoga se ne koristite tijelom boli kako biste dobili identitet. Umjesto toga, koristite se njime kako biste se prosvijetlili. Preobrazite ga u svjesnost. Jedno od najboljih razdoblja za to jest mjesenica. Vjerujem da e, u nadolazeim godinama, mnoge ene tijekom toga razdoblja ui u potpuno svjesno stanje. Najee je to za mnoge ene razdoblje nesvjesnog, budui da su obuzete kolektivnim enskim tijelom boli. Jednom, meutim, kad dosegnete stanovitu razinu svijesti, to moete preokrenuti, stoga umjesto da postanete nesvjesni, postat ete svjesniji. Ve sam opisao temeljni proces, ali dopustite mi da vas ponovno provedem kroz njega, ovaj put s osobitim naglaskom na kolektivno ensko tijelo boli. Kad znate da vam se pribliava mjesenica, prije nego to osjetite prve znakove onoga to se uobiajeno naziva predmenstrualnom napetou, odnosno buenjem kolektivnog enskog tijela boli, postanite veoma budni i to je potpunije mogue boravite u svom tijelu. Kad se pojave prvi znaci, morate biti dovoljno budni kako biste ih zaskoili prije nego to vas prevladaju. Primjerice, prvi znak moe biti iznenadna, snana razdraljivost ili bljesak bijesa ili neki iskljuivo tjelesni simptom. to god bilo, zaskoite ga prije nego to ovlada vaim razmiljanjem ili ponaanjem. To jednostavno znai usmjeriti svjetlost pozornice vae pozornosti prema njima. Ako je rije o emociji, osjetite snaan energetski naboj u njezinoj pozadini. Znajte da je

30

to tijelo boli. Istodobno budite svjesnost, odnosno budite svjesni svoje svjesne prisutnosti i osjeajte njezinu mo. Svaka emocija u koju unesete svoju prisutnost brzo e se stiati i preobraziti. Ako je rije o iskljuivo tjelesnom simptomu, panja koju mu posvetite sprijeit e ga da se pretvori u emociju ili misao. Ostanite budni i ekajte sljedei znak tijela boli. Pojavi li se, zaskoite ga na isti nain kao prije. Kasnije, kad se tijelo boli potpuno probudi iz svoga usnula stanja, moda ete u svom unutarnjem prostoru na neko vrijeme, tijekom nekoliko dana, doivjeti iskustvo znatne uznemirenosti. Kakav god oblik uzelo, ostanite prisutni. Posvetite mu nepodijeljenu panju. Promatrajte uznemirenost u sebi. Znajte da je ondje. Drite se te spoznaje i budite svjesni. Zapamtite: ne dopustite tijelu boli da se koristi vaim umom i preuzme vlast nad vaim razmiljanjem. Promatrajte ga. Izravno osjetite njegovu energiju u svojoj nutrini. Kao to znate, nepodijeljena panja znai prihvaanje. Do preobrazbe dolazi neprekinutom pozornou i prihvaanjem. Tijelo boli preobraava se u blistavu svijest, upravo kao to se komad drveta, stavljen u vatru ili u njezinu blizinu, pretvara u vatru. Mjesenica e tada postati ne samo radostan i ispunjavajui izraz vae enstvenosti, nego takoer i sveto razdoblje preobrazbe, kad se u vama rada nova svijest. Tada e zablistati vaa istinska priroda, i u svom enskom vidu Boice i u svom transcendentalnom vidu boanskog Bia koje vi jeste s onu stranu dvojnosti mukog i enskog. Ako je va muki partner dovoljno svjestan, moe vam pomoi u toj praksi koju sam upravo opisao, tako to e upravo u tom razdoblju odravati frekvenciju snane prisutnosti. Ostane li prisutan kad god vi zapadnete u nesvjesno poistovjeivanje s tijelom boli, to se moe dogoditi, i dogaat e se u poetku, moi ete mu se brzo pridruiti u tom stanju. To znai kad god tijelo boli privremeno preuzme vlast nad vama, bez obzira doe li do toga tijekom mjesenice ili u nekom drugom razdoblju, partner nee pogreno smatrati da ste to vi. ak i ako ga tijelo boli napadne, kao to vjerojatno hoe, nee reagirati kao da ste to vi, nee se povui ili podii nekakvu vrstu obrane. Zadrat e prostor snane prisutnosti. Za preobrazbu nita drugo nije potrebno. Drugi put vi ete uspjeti isto to uiniti za svoga partnera ili mu pomoi da ponovno prisvoji vlastitu svijest oduzevi je umu, tako to ete mu privui panju na ovdje i sad kad god se poistovjeti sa svojim razmiljanjem. Na taj nain, medu vama e se pojaviti trajno energetsko polje iste i visoke frekvencije. U tom polju ne moe preivjeti nijedan privid, bol, sukob, nita od onoga to niste vi, nita od onoga to nije ljubav. To predstavlja ispunjenje boanske, nadosobne svrhe vaega odnosa. To energetsko polje postaje vrtlog svjesnosti koji e privui i mnoge druge ljude. ODRECITE SE ODNOSA SA SOBOM Kad je ovjek potpuno osvijeten, hoe li i dalje imati potrebu za nekim odnosom? Hoe li mukarac osjetiti privlanost prema eni? Hoe li se ena i dalje osjeati nepotpunom bez mukarca? Bili prosvijetljeni ili ne, vi ste ili mukarac ili ena, stoga na razini identiteta u svijetu oblika niste potpuni. Vi ste jedna polovica cjeline. Tu nepotpunost osjeate kao muko-ensku privlanost, silu koja vas privlai prema suprotnom energetskom polaritetu, bez obzira na to koliko ste prosvijetljeni. Ali u tom stanju unutarnje povezanosti tu silu katkad osjeate na povrini ili periferiji svoga ivota. Sve to vam se dogodi u tom stanju pomalo je nalik tome. Cijeli svijet nalikuje na valove ili mrekanje povrine prostranog i dubokog oceana. Vi ste taj ocean, a naravno, istodobno ste i taj val, ali val koji je spoznao svoj istinski identitet, spoznao da je ocean, a u usporedbi s tom prostranou i dubinom, svijet valova i mrekanja uope nije toliko vaan. To ne znai da niste duboko povezani s drugim ljudima ili sa svojim partnerom. Zapravo, duboko moete biti povezani samo ako ste svjesni Bia. Budui da dolazite iz Bia, u stanju ste usredotoiti se na ono to je s onu stranu koprene oblika. U Biu su muko i ensko jedno. Va e oblik moda i dalje imati stanovite potrebe, ali Bie nema nijednu. Bie je ve potpuno i cjelovito. Ispunite li te potrebe, to je prekrasno, ali vaem dubokom unutarnjem stanju to uope nije vano. Stoga je prosvijetljenoj osobi savreno mogue, nije li ispunjena njezina potreba za mukim ili enskim polaritetom, osjetiti nedostatak ili nepotpunost na vanjskoj razini svoga bia, dok je istodobno iznutra potpuna, ispunjena i spokojna.

31

Je li u potrazi za prosvjetljenjem opredjeljenje za homoseksualnost pomo ili prepreka, ili takvo opredjeljenje nema nikakva znaenja? Dok se pribliavate odraslom dobu, nesigurnost u pogledu vlastite seksualnosti koja se pojavi nakon spoznaje da ste drukiji od drugih, moe vas prisiliti da raskinete poistovjeenost s drutveno uvjetovanim obrascima razmiljanja i ponaanja. To automatski podie razinu vae svijesti iznad razine nesvjesnog na kojoj se nalazi veina ljudi, koji bez pitanja prihvaaju sve naslijeene obrasce. U tom smislu homoseksualnost moe predstavljati pomo. Ako ste do stanovita stupnja izopenik, netko tko se ne uklapa medu druge ljude ili koga iz bilo kojeg razloga drugi odbacuju, ivot e vam biti tei, ali ete na taj nain biti u prednosti kad je rije o prosvjetljenju. Takve vas situacije gotovo silom izvlae iz nesvjesnog. S druge strane, razvijete li tada identitet utemeljen na homoseksualnosti, izbjegli ste jednoj zamci samo kako biste upali u drugu. Igrat ete uloge i igre kojima e upravljati mentalna slika to je imate o sebi kao homoseksualnoj osobi. Tada ete postati nesvjesni. Postat ete nestvarni. Ispod maske svoga ega postat ete vrlo nesretni. Dogodi li vam se to, homoseksualnost e postati zapreka. Ali vi, naravno, uvijek dobivate jo jednu priliku. Trenutna nesrea moe predstavljati snanu budnicu. Nije li tono da morate imati dobar odnos sa sobom i voljeti sebe prije nego to uspijete ostvariti ispunjavajui odnos s drugom osobom? Ne moete li se osjeati ugodno dok ste sami, trait ete odnos kako biste prikrili tu nelagodu. Moete biti sigurni kako e se ta nelagoda ponovno pojaviti u odnosu, u nekom drugom obliku, te ete vjerojatno partnera smatrati odgovornim za nju. Jedino to zapravo trebate uiniti jest potpuno prihvatiti taj trenutak. Tada ete se ovdje i sada osjeati lagodno. Ali, je li vam uope potreban odnos sa sobom? Zato ne biste jednostavno mogli biti to to jeste? Kad imate odnos sa sobom, razdvojeni ste na dvoje: ja ima odnos sa mnom, postoje subjekt i objekt. Ta dvojnost stvorena umom temeljni je uzrok svih nepotrebnih sloenosti, svih problema i sukoba u vaemu ivotu. U stanju prosvjetljenja vi ste to to jeste vi i vae stapaju se u jedno. Vi ne prosuujete sebe, ne osjeate saaljenje prema sebi, niste ponosni na sebe, ne volite sebe, ne mrzite se i tako dalje. Rascijep izazvan svijeu koja razmilja sama o sebi je iscijeljen, njegova je kletva otklonjena. Vie nema ja koje trebate tititi, braniti ili hraniti. Kad dosegnete prosvjetljenje, nestaje odnosa sa sobom. Jednom kad se tog odnosa odreknete, svi e vai drugi odnosi postati ljubavni.

11. Jedini opravdani strah, je strah od neznanja

INJENICE Ovaj tekst nije vezan za ni jednu propagandu, religiju ili bilo kakvu drugu glupost. Ovaj tekst tie se svakog pojedinog ovjeka zainteresiranog za svoj osobni rast i razvoj. Ovo su informacije koje vam mogu olakati svakodnevni ivot ukoliko otvorite svoje oi i um. Ne postoji nikakva skrivena korist za mene ili bilo koga iza ovog teksta, postoji samo korist za one koji ga proitaju i shvate. Vae predznanje i ego stoje kao prepreka shvaanja ovog teksta. Proitajte i sami zakljuite to je istina. Ovo su informacije. itajte polako i strpljivo jer, svaka reenica je bitna. SISTEM Pojmovi koji danas postoje kao to je politika, edukacija, religije, mediji, ekonomija, drave i novac nisu stvarni, ve su izmiljeni dijelovi sistema. Na planeti Zemlji ima dovoljno resursa i energije u raznim oblicima da SVAKI ovjek moe ivjeti u blagostanju i imati sve to mu je potrebno za ivot. To je injenica. Da napravite svoje osobno istraivanje, brzo bi potvrdili ovaj podatak. Sami sistem je razlog zato resursi nisu rasporeeni ravnomjerno za sve, to

32

bi omoguilo eksponencijalan rast i napredak, ve aica imunih upravlja ovim svijetom kako samo njima odgovara. Sistem je utjecao na dosadanji razvoj nae civilizacije i sada je postao prepreka naem daljnjem razvoju. Sve dok nema pravde; nee biti ni mira. Dolo je vrijeme kada padaju sve maske i sve istine izlaze na vidjelo. Dolo je vrijeme za veliku promjenu, ovakav loe osmiljen sistem poinje padati, bili mi (robovi sistema) toga svjesni ili ne. Naravno da je nama u interesu da razumijemo to se dogaa oko nas i to je glavni razlog zato piem ovaj tekst koji vi upravo itate. Oni od vas koji ve sada imaju predrasude i misle da je ovaj tekst jo jedna glupa teorija zavjere zapravo se boje suoiti sa stvarnosti. Teorija zavjere bila bi ideja koja objanjava neto neobjanjivo, ideja koja se ne moe poduprijeti dokazima. Dokazi za ovo svuda su oko nas. Oni koji se ne boje slijediti nepristranu istinu kamo god ih ona vodila, jasno vide te dokaze. Prema tome; ne postoje teorije zavjere, postoji jedna zavjera koja uope nije teorija, nego je stvarna na tako visokoj razini da zvui nevjerojatno i nestvarno. POETAK ILI KRAJ Kraj ili poetak, ovisi kako gledamo ovdje je i moe se osjetiti svugdje oko nas i u nama. Dolo je vrijeme da se ovaj predivan planet oisti nametnute pohlepe, materijalizma i pretjeranog egoizma. Vrijeme kada svaki ovjek ivi dostojanstveno, kako bi i ivio, da nema manipulacije. Sve se dogaa s razlogom i sve je povezano. Vjerujem u sebe; dakle, vjerujem u svakog ovjeka! Cijeli sistem i sve to je vezano za ovakav nain ivota sada pada i ovdje je poetak nove, pravedne civilizacije u kojoj se svaki ovjek smatra uistinu jednako vrijednim. Novac je izum i bio rjeenje za problem razmjene sredstava. ovjek ga je izmislio da si olaka ivot (kakav apsurd kada pogledamo svijet oko sebe). Kasnije su novac pametno iskoristila tajna drutva (kao iluminati i masoni) za porobljavanje itave civilizacije i stvaranje nove vrste carstva (carstva u kojem danas svi mi ivimo). Novac danas, samo je prepreka do resursa. Ego se razvio iz potrebe za preivljavanjem kataklizama koje su se dogaale u dalekoj prolosti. Neu detaljno objanjavati ego, informirajte se sami (Michael Tsarion Origins and oracles). Danas, on je dio problema. Ego ima svoju svrhu, ali mi ga ne koristimo na pravi nain. Ne za ono to za to je on namijenjen. Kasnije u tekstu, ponovno u se dotaknuti ove problematike. Najgore porobljeni robovi su oni koji misle da su slobodni. Sada emo se usuditi postaviti neka velika pitanja i potraiti neke velike odgovore. Sistem, koji je neprijatelj svakog ovjeka odrao se do danas samo iz razloga to ljudi ne postavljaju pitanja i ne preispituju naredbe koje dolaze iznad njih (iz sistema). Svrha sistema je da od nas napravi egoiste i pojedince, tako da razmiljamo samo kako je nama pojedinano, to nam ne doputa da vidimo veliku sliku jer se koncentriramo samo na sebe individualno, to dalje rezultira nae ne postavljanje pitanja i slijepo izvravanje naredbi. Sistem funkcionira na naelu: Podijeli i vladaj; i dri ljude u neznanju. Kontrola ne bi bila mogua da ovo nije situacija u kojoj se nalazimo. Najbolji primjer za ovo je vojska. Prvo to naprave mladim vojnicima kada im pone obuka je ispiranje mozga i brisanje osobnosti s ciljem stvaranja poslunih strojeva za ubijanje bez savjesti. Vojska danas je skupina plaenih ubojica bez asti, zdravog razuma i plemenitog cilja. Kao primjer moe posluiti i bilo koje poduzee, crkva, drava, kola, bilo koja institucija sistema uvijek dri pojedinca u neznanju i daje nadreenom mo nad podreenim samo zato to prvi ima vie znanja od drugog. SVAKA institucija sistema uvijek funkcionira na ovaj nain i samo na ovaj nain. Edukacijski sistem po meni je jedan od najvanijih, jer kada razmislimo malo o tome koja je njegova svrha, shvatimo da nas on odgaja, oblikuje stvarnost i odreuje ivot novih generacija ljudske vrste. Prema tome, ima vrlo veliku mo stvaranja iluzije stvarnosti. Koja je svrha dananjeg kolstva? Jesu li kole tu zbog uenika ili obrnuto? Kada ubacimo jo i novac u ovo prethodno pitanje, imamo o emu razmiljati. Koja bi bila svrha kolstva u svijetu gdje je sve onako kako bi trebalo biti? Moda pomoi ljudima u razvijanju svojih talenata? Svakako bi

33

nekakav cilj bio ouvanje i unaprjeenje ljudske vrste. U ovom svijetu kole rade upravo suprotno od toga. Jedan od boljih Einsteinovih citata je: Kada ovjek zaboravi sve to je nauio tokom kolovanja, tek tada zapoinje proces edukacije. kole samo ukalupljuju mlade umove i prave poslune robote i robove sistema. Sve to kole ue su razni naini kako biti dio sistema i kako to bre doi do novca. Sve se vrti oko novca. Novac je simbol za mogunost i mo, nije stvaran; mi ga inimo stvarnim. Novac je sredstvo, ne cilj!!!Novac nas ne ispunjava, to ga vie imamo, vie smo prazni. Sistem nam s nekim skrivenim razlogom sada izvlai novac iz depova i to je zadnja faza kapitalizma, poslije koje, isti je odradio svoju svrhu. Kao neka recesija i kriza. Iz moje perspektive to izgleda smijeno jer ja vidim kroz veo lai i razumijem zato je sve tako namjeteno i iscenirano. Zato da bi imuni imali jo vie kontrole nad naim ivotima. Nije kriza ekonomije, ve svijesti. Bitno je shvatiti da je glavno oruje sistema STRAH. Upravo zbog straha pojedinac ne postavlja pitanje ZATO je nadreeni dao neku naredbu, a nadreeni tome pojedincu ima nekoga tko je iznad njega i isto zbog straha ne postavlja pitanje ZATO je on dobio naredbu. Na samom vrhu piramide, u sjeni, stoji aica pojedinaca ija imena nisu poznata, a te iste individue ograniavaju nae mogunosti i slobode na svim razinama kroz svoju vladavinu straha. Idu tako daleko da na novanicama otvoreno pokazuju o emu se radi. Upiite u google dollar bill illuminati, prebacite na slike i uvjerite se sami. Sada bi htio podsjetiti na podatak prije da na Zemlji postoji dovoljno resursa, i stotine tisua puta vie nego to je potrebno za sve ljude na Zemlji. Prepreka do tih resursa je cijeli sistem baziran na novcu. ZATO kada ima svega vie nego dovoljno? Ta nekolicina manipulatora sa vrha piramide nije nita bolja ni pametnija od bilo koga od nas (robova), oni samo imaju pristup znanju sa viih razina (informacijama) od nas i to je jedino to dri sistem da se ne raspadne. U ovom tekstu nai ete dio tog znanja, a prije svega, zapamtite; strah je oruje sistema! Kada se pomijea veliko znanje bez mudrosti i strah, strane stvari budu uinjene. Ovaj tekst samo je uvod u beskrajnoj knjizi postojanja. Svatko od nas bi se trebao sam baviti ovim pitanjima i sam doi do odgovora. Ego je postao zamka u svima nama iz koje se trebamo osloboditi, s kojom trebamo suraivati da bi napravili raj na Zemlji. to je to ego? Ego je zamjena za ono to zovemo sobom, ego je postao lani ja. Primjer: Ja nisam voza autobusa, ja nisam prodavaica, nisam policajac, profesor, studentica, dijete, umirovljenik ili sveenik to su stvari koje ja radim, ali to nisam ja. Ja sam neto drugo. Tko sam ja? Prvi problem s kojim se suoavamo je la. Mi smo zatrpani laima, nai cijeli ivoti su la. Najvea la od svih je ta to smo povjerovali da smo mi neto to zapravo nismo. to je istina? Postoji samo jedna istina, a isto tako postoji onoliko putova do te jedne istine koliko postoji ljudi. Do istine svatko od nas jedino moe doi sam. Netko nam moe pokazati vrata, ali mi sami moramo proi kroz njih. Sada u pokuati objasniti to sam do sada otkrio u potrazi za istinom. ovjek je beskrajno duhovno bie, a NE samo fiziko tijelo. Mi smo viedimenzionalna bia koja su izmanipulirana i zatvorena u ove tri dimenzije koje su nam svima poznate. Ta manipulacija traje ve tisuama godina i sada joj je doao kraj. Moe se objasniti zato ba sada, ali ideja ovog teksta je da bude koliko god moe biti jednostavan, kratak i jezgrovit, te da se dotakne tema koje su po meni prioritetno najbitnije. Moete izabrati ne vjerovati ovom tekstu, ali razlog tome moe biti samo strah. Jedini opravdani strah je strah od neznanja. Ljudi su toliko zarobljeni u lai i strahu da optuuju one pojedince koji govore istinu, da govore lai. U dananje vrijeme govoriti istinu revolucionaran je in. Sve je naopako. Medicina unitava zdravlje, religije unitavaju duhovnost, pravo unitava istinu, politika unitava slobodu, pravi heroji se tretiraju kao zloinci, a zloinci kao heroji. Sve je obrnuto! Mi smo se rodili u takvom svijetu i mislimo da je to neto normalno, da tako to mora biti. U ovo razmiljanje nas je uvjerio ba taj pokvareni sistem kojeg smo bili svi dio. Sve se eksponencijalno ubrzava kako se bliimo kraju ovog tamnog ciklusa koji je trajao tisuama godina i koji upravo sada zavrava. Vjerujem u ovjeka i vjerujem da nas nita ne moe zaustaviti u pozitivnom preobraaju cjelokupne civilizacije. Jedna od vrlo moguih stvari to e se vjerojatno desiti u ubrzano padajuem sistemu je sljedee: sruiti e dolar, a on e

34

povui burze, banke, totalni financijski kolaps, kaos i panika (slino kao 1930-tih samo ovaj puta na globalnoj razini) sve to rade planirano (tajna drutva) sa ciljem stvaranja potrebe za vodstvom i redom (NEW WORLD ORDER novi svjetski poredak). Ti pojedinci sa vrha piramide ele iz pepela, poslije, s njihove strane iscenirane kataklizme napraviti svjetsku vladu, svjetskog predsjednika, svjetsku valutu, vojsku i centraliziranu mo. Otvorena diktatura i apsolutna mo, ako to dopustimo onda i zasluujemo sve to dolazi s tim. Ukoliko ne elimo ivjeti u svijetu gdje je apsolutna kontrola naih ivota normalna stvar, rjeenje za ovu situaciju je vrlo jednostavno. Sve je uvijek vrlo jednostavno. Jedna od mogunosti: mi smo zaboravili da novac zapravo ne okree ovaj svijet. ovjek moe ivjeti bez novca, kao davno prije, a pod time ne mislim na primitivnog ovjeka, ve na naprednu civilizaciju koja je bila prije nego to smo se sloili da uemo u ovu igru manipulacije svijesti. Oni izmiljaju pravila, a mi smo oni koji biraju dali emo se drati njihovih pravila ili ne. U svakoj situaciji imamo ovaj izbor. OTKRIVANJE Plan tajnih drutava je puno kompliciraniji od svega to sada mislite da je. Oni imaju rezervni plan za bilo koji scenarij odigran s nae strane. Razlog tome je to imaju pristup znanju koje se nalazi na viim razinama od onih kojima mi trenutno imamo pristup. Kada se mi otvorimo tim viim razinama znanja koje se nalaze unutar svakog pojedinog ovjeka tu igra postaje zanimljiva, jer tada situacija postaje izjednaena. Osim toga, nain na koji manipuliraju mase puno nam govori o njihovoj razini znanja. ovjek ima potencijala doi na tu i na mnoge vie razine od one gdje su oni zapeli. Bitno je shvatiti da je veina ljudske populacije pod potpunom hipnozom. Veina ivi la u koju smo izmanipulirani jer se boji istine. ISTINA OSLOBAA, a osim toga, stvarno se nemamo ega bojati. Strah je samo jo jedna la. Mi smo tako dobro izigrani i prevareni da je to neto nevjerojatno. Gotovo je nemogue rijeima opisati veliinu prijevare. Kolektivno smo hipnotizirani u stanju amnezije i konstantnog straha od svega. Potrebno je da se sjetimo tko smo mi uistinu, a to znai kraj svim manipulacijama i poetak novog ciklusa u kojem postajemo ponovno ono to smo oduvijek i jesmo, a to je beskrajno, vjeno, sveznajue, svemogue bie bez ogranienja. U bilo kojem trenutku moemo probiti ovaj zaarani, mrani krug u kojem smo zarobljeni. Potrebna je samo elja i odluka. Mi smo povezani u JEDNO sa svime to postoji, sa svim ivim biima i stvarima, kao i sve ostalo u prirodi. Svemir je veliki, ivi organizam, u kojem se nalazimo i kojega smo svi dio. Zbroj svih umova koji postoje, koji su ikada postojali i koji e ikada postojati je JEDAN! Taj jedan jedini um koji postoji ima beskrajno mnogo razina. Kroz svoju evoluciju mi irimo svoje spoznaje o sebi i uzdiemo svijest po razinama tog uma. Da budem odreeniji, iz nae perspektive radi se o evoluciji ivanog sustava. Naa osjetila su ta koja evoluiraju i mi poinjemo percipirati vie stvarnosti nego prije. Pogrean nain upotrebe ega toliko nas je degradirao da se mi odnosimo prema planeti Zemlji kao da je ona nae vlasnitvo. Ako itko ikoga posjeduje u ovoj prii, onda Zemlja posjeduje nas, jer bez nje mi ne moemo preivjeti, a ona bez nas moe ista logika. Zemlja je ivi organizam. Ona je naa majka i krajnje je vrijeme da se ponemo ponaati prema njoj s potovanjem koje zasluuje. Mi igramo kljunu ulogu u eksperimentu svjesnijih od nas i nalazimo se u karanteni. Bogovi starog svijeta nisu vrhovni BOG stvaratelj kreacija. Prisjetimo se to u bibliji pie kako je BOG sam sebe predstavio. Rekao je: Ja jesam (Ja postojim). Bog je doslovno sve to postoji. Mi se nalazimo u Njemu; a On u Nama bez metafora, DOSLOVNO. Nai e se ivoti (koji su la ionako) vrlo brzo, bitno promijeniti, a ta promjena moe tei u dva smjera. Sve oi su na nama i vrijeme je za odluku. Mogunosti su sljedee: Jedan smjer vodi prema znanju, prihvaanju beskrajnih mogunosti, evoluciji i ka ponovnoj svjesnoj vezi sa itavim postojanjem. Drugi smjer vodi prema kontroli, unitenju, paklu na Zemlji, ka onome to je suprotno ljubavi i evoluciji. White lines on the road are the worst place to drive. Sve je onoliko jednostavno koliko mi elimo da bude. ovjek kao beskrajno duhovno bie, danas ivi na mikroskopskoj razini svog potencijala, samo zato to je zaboravio koliko ga ima. Izmanipulirani smo u ovo stanje. Promiljeno, kroz itavu povijest ovjeanstva pojedinci su nas sistematski, polagano trovali svojom ideologijom, te na taj nain osigurali sebi mjesta velikih monika, dok su nas

35

drali pod kontrolom na niskim frekvencijama vibracije. Cijeli sistem financija, zakona, politike, edukacije i religije danas postoji samo iz jednog jedinog razloga; a to je kontrola ljudi. Zapitajmo se zato je kranstvo tako mona religija? Zato to su poklali one koji se nisu slagali s njima. Mi se danas pravimo da smo to zaboravili. Postoje dokumenti i govori u kojima pape doslovno pozivaju u globalno ujedinjenje pod imenom NWO. Velika je razlika izmeu crkve (religije) i duhovnosti. Religije slue za masovnu kontrolu i manipulaciju. U davnoj prolosti religije su moda sluile kao pomo ljudima u duhovnom uzdizanju. Danas; upravo suprotno. Smijeno je promatrati koliko je daleko otila ta glupost. Primjer: katolika crkva govori da svi trebamo ekati Isusa i da e nas on spasiti od nas samih. To govore iz razloga da ljudi ne bi nita poduzimali dok ponizno ekaju, a oni uzimaju jo vie nae moi. Isusove rijei su: Nemojte imati idole; a katolici idealiziraju njega. Isto to tako rekao je: Sve to radim ja moete i vi; i jo puno vie. Daleko najironinija stvar je raspelo. Zapitajte se, ako je Isus bio onakav ovjek kakvim ga predstavljaju, dali bi on htio da ga imamo u svojim kuama na raspelu kao simbol patnje, boli i muenja ili bi htio biti simbol nade i bezuvjetne ljubavi? Kakav osjeaj imamo kada promatramo raspelo? Poniznost? Strah? Raspelo je samo jo jedan od bezbrojnih primjera naina manipulacije. Katolikoj crkvi je u interesu imati ljude neinformirane zato to je to jedini nain na koji mogu drati ljude ograniene i kontrolirane opet uz pomo straha. Isus, Buda, Muhamed i ostali proroci nisu neto vanjsko, neto drukije od nas ostalih. Oni su jednostavno dosegli razinu znanja i svijesti koja spava u svima nama. Mi smo svi Isus, Buda i Muhamed samo ako si dopustimo da to budemo. Krajnosti do kojih idu stvarno su smijene. Govore nam da se trebamo bojati Boga. To je najvea glupost od svih! Ne trebamo se bojati niega, a najmanje Boga jer, Mi se nalazimo u Njemu, a On u Nama DOSLOVNO i bez metafora. Bog je ista, bezuvjetna ljubav nema smisla bojati se ljubavi. Gdje god je prisutan strah, to znai da je prisutna i manipulacija. A bolje da ne priam to se dogaa sa demokracijom i kapitalizmom pogledajte Zeitgeist. Sve je vie ljudi koji vide istinu, a ona nam je cijelo vrijeme bila pred oima, samo to smo bili hipnotizirani da ju ne vidimo. Ljudi su odavno, ve masovno frustrirani i umorni od ogromne teine gluposti koju svakodnevno nose na leima i poinju se buditi. TO JE TO BUENJE? Prosvijetljen ili budan ovjek je onaj na koga emocionalno vie ne utjeu negativno ili pozitivno stvari koje drugi ljudi rade, govore ili misle. ENLIGHTENMENT is when you are no longer emotionaly affected, negatively or positively by what another does, says or thinks. Enlightenment je termin vezan za lakou (masu), ne svijetlost. Zapravo, svaki ovjek ve je prosvijetljen, samo se treba sjetiti toga. Budan ovjek je promatra. Budan ovjek je svjestan onoga to se dogaa oko njega i u njemu. Budan ovjek je nona mora manipulatora. Jedno od najjaih naih oruja je ljubav, kako god smijeno to zvualo. Upravo nam se i ini smijeno zato to smo izmanipulirani da razmiljamo tako jer ovim svijetom vlada tamna ekipa koja je suprotni polaritet bezuvjetne ljubavi. Najjednostavniji nain da se objasni ovo, obina je baterija koja ima dva pola + i , iako ima dva pola ona je i dalje jedna baterija. Nadam se da poinjete shvaati igru i veliinu obmane. Vrijeme je da zaustavimo tiraniju pojedinaca nad veinom. Takav sistem vie nije potreban i pasti e puno bre nego to mislite. Kada se to desi, onda moete biti zateeni u vrlo neugodnoj situaciji ako se naete nespremni. Pripremimo se za ono to dolazi, to god to bilo i kako god izgledalo, jednu stvar moemo koristiti u procesu promjene, a to je ZNANJE. Vrijeme je da ponemo dijeliti znanje jedni sa drugima. Znanje je mo; na ovom svijetu u krivim rukama. Na globalnoj razini dogaa se kolektivno buenje svijesti i iri se eksponencijalno. Upravo sada dok vi ovo itate, imamo stotine milijuna ljudi po cijelom svijetu to vape za promjenom i ve imaju gotova rjeenja za novi sistem civilizacije koji je baziran na davanju umjesto uzimanju, meusobnom podravanju i poticanju na rast. Sada bi htio da definiramo to znai biti normalan. Dali sam ja lud?

36

Pod normalnim se smatraju postupci prihvaeni od veine (mase) i to je nametnuto pravilo. Ako su normalni ljudi robovi novcu, egu, materijalnim stvarima i fizikim, primitivnim uicima, drutvenom statusu i socijalnoj prihvaenosti, onda je moj odgovor da; ja ne elim biti normalan. Ja jesam lud i znam da nisam sam. Znam da postoji mnotvo ljudi koji pokuavaju shvatiti svoju ulogu ovdje. Oni se suoavaju sa svojom prljavtinom i sa svojim strahovima. Oni rade na tome da se oiste od negative. Upravo oni i mijenjaju ovaj svijet, jer ba se o tome radi postani promjena koju eli vidjeti. Svaki ovjek u svojoj sri je sve to postoji. Neki su od nas izmanipulirani i hipnotizirani medijima, loim navikama i iskustvima. Ne treba ih osuivati zbog toga, treba im pomoi da se oslobode. Nikada nije kasno za promjenu. Zlo je uvijek vezano za neznanje i ljudi se uvijek boje nepoznatog. Ako ne poznaje zlo; ne boji ga se. Ako ga poznaje dovoljno dobro; ne boji ga se. Prema tome, kada bi shvatili kako sve funkcionira, ostavili bi strah i neznanje iza sebe, jer kada se izmaknemo dovoljno daleko i pogledamo veliku sliku; dobro i zlo ne postoje. Postoji naa perspektiva gledanja na stvari kao polarnosti npr. istina i la, mukarac i ena, svijetlost i tama, znanje i neznanje Ali u stvarnosti, sve je to iluzija odvojenosti. U stvarnosti sve je povezano u jednu cjelinu i svaki djeli te cjeline jednako je vaan. Mi se nalazimo u dimenziji polarnosti i slobodne volje i ovdje smo da uimo o njima. Sva ostala pravila netko je izmislio! Na kraju; svi smo povezani u JEDNO i nitko nije izdvojen i sam. Tajna drutva koja kontroliraju ovaj svijet ele da mi razmiljamo o sebi kao malima i usamljenima u beskrajnom svemiru, a to je upravo suprotno od istine. Tajna drutva su na strah manifestiran u fizikom obliku. NA strah od uzimanja odgovornosti nad svojim djelima i kontrole nad sobom jer, ako mi ne elimo biti odgovorni za sebe; naravno da ima onih koji e to raditi umjesto nas. A opet, oni su dio nas, jer sve to postoji smo mi, svi zajedno inei vrhovno bie. Vrijeme je da izaemo iz djetinjstva i uemo u doba puberteta na razini ljudske vrste. Zahvalimo se manipulatorima na predivnom iskustvu koje su nam darovali i preuzmimo kontrolu nad sobom. Igri je doao kraj, htjeli mi to priznati ili ne. Vrijeme je za novu, ugodniju, drukiju i zanimljiviju igru. Ona e poeti samo u sluaju ako se odluimo za slobodu, a ne kontrolu, mir, a ne rat, ljubav, a ne zavist, znanje, a ne strah. NA POTENCIJAL Vratio bih se na ovjekov duhovni potencijal. Ovaj ivot koji je nama poznat, svakome individualno, samo je mali dio velike slike. U svima nama spava toliko potencijala da to ne moemo ni zamisliti moramo to doivjeti. Da bi shvatili veliku sliku potrebno je pomaknuti perspektivu promatranja na viu razinu; potrebno je odbaciti sva ogranienja koja nam je nametnuo sistem i na taj nain isprogramirao nae osobnosti. Potrebno je otvoriti se beskrajnim mogunostima. Bitno je shvatiti da se svako dijete raa indiferentno i da svako dijete ima jednako potencijala. Kada se rodi, ono je nevino i ne zna nita o vanjskom svijetu. Okolina u kojoj dijete odrasta je ta koje ga definira, oblikuje mu umjetnu osobnost i sve osobine koje svatko od nas ima. Ako se dijete rodi u nepravedni svijet, ono je osueno da bude nepravedno. A za sve to kriv je sistem. Daleko najgora stvar od svega loeg u sistemu je sljedea; ne samo da nas isprogramira da budemo pokvareni; on nas jo natjera i da se osjeamo loe zbog toga. Tjera nas da se osjeamo krivi zbog tih svojih loih osobina koje nam je sam sistem nametnuo. Nadam se da shvaate o kakvom apsurdu priam. Dugi, zaarani, mrani krug sada se raspada i vrijeme je za promjenu. Kada prestanemo sebe identificirati sa umjetnom osobnosti; tada zapoinjemo upoznavati pravog sebe, jer, ako posti lani ja, onda mora postojati i pravi ja i postoji. Upravo ste si sada pruili ruku i pogledali u oi prvi puta, a to se dogaa na globalnoj razini velikoj masi ljudi, znali vi za to ili ne i dalje se dogaa. Svijest se budi u svima nama; u nekima bre, u nekima sporije, a neki uope ne shvaaju to se dogaa. Ove zadnje e tajna drutva kontrolirati, ali ak i to je u redu jer i oni imaju pravo birati za sebe. to trebamo raditi u vezi svega ovoga? Umjesto da traimo odgovore vani, potrebno je pojedinano se izmaknuti iz svega i zaboraviti sve to nas je nauio sistem, jer SVE JE KRIVO! Dovoljno je pogledati sebe unutra. Svi odgovori cijelo su vrijeme bili u nama i nestrpljivo su ekali da postavimo prava

37

pitanja, a to vrijeme je upravo dolo. Uostalom, odgovori su uvijek jednostavni, prava pitanja su ono to je bitno. Tek kada smo budni shvaamo istinski da je sve igra i da je igra vrlo, vrlo jednostavna. Problem je bio u tome to nas je sistem podijelio i maksimalno iskomplicirao to god je mogao. U tom procesu mi smo povjerovali da je igra stvarna, a zapravo nikad nije ni bila. Nema nita loe u tome ako netko vjeruje da je svijet oko njega stvaran. Ali ukoliko doe do situacije gdje se zidovi od tvrdih, tekih cigala ponu uruavati, tada znanje o tim, zapravo ne fizikim, nematerijalnim ciglama puno znai i sve je mogue. Oni koji se ne probude na vrijeme biraju iskusiti ono to veina nas ne eli. Ovaj cijeli svijet i sve to nam je poznato u ovoj dimenziji je iluzija i ne postoji nigdje osim u naim glavama. Upravo ovo ljudima je najtee prihvatiti, a prihvaanje ove spoznaje ne mijenja apsolutno nita osim nae perspektive gledanja. Naa fizika tijela su ureaji opremljeni za tono odreeni, vrlo ogranieni kut gledanja na stvari. Mi smo izmanipulirani u razmiljanje da je ivot stvaran i da je smrt kraj to je jedna od najveih lai pomou kojih dre ljude u strahu i pod kontrolom. ivot je samo san, faza, kada umremo mi zapravo postajemo vie mi. Iz perspektive duhovnog svijeta, vie smo mrtvi u ivotu jer ovdje imamo vrlo ogranienu percepciju stvarnosti. Smrt nas zapravo oslobaa, a ak i kada umremo, moemo izabrati vratiti se u tijelo ukoliko to elimo, iako u veini sluajeva ljudi se osjeaju toliko dobro u duhovnoj stvarnosti (jer zapravo su doma) da jednostavno odlue ostati tamo. Ovo su vane informacije koje nas, kada ih uistinu shvatimo, uzdiu duhovno same po sebi. Svatko stvara svoju stvarnost, a svi zajedno stvaramo kolektivnu stvarnost. Moemo promijeniti stvarnost u bilo kojem trenutku. Kako to uraditi? Tako to emo pomagati jedni drugima i unositi znanje sa viih razina svijesti u ovu razinu. Tako to emo prebacivati svoju perspektivu gledanja sa samo individue i na cjelokupno postojanje istovremeno. Svemir je zrcalna slika (manifestacija) stanja nae svijesti, a mi smo zapravo jedno sa Zemljom, sa svim ivotinjama i biljkama, sa cijelim svemirom, sa svime to postoji. Sistem i oni iza njega hipnotiziraju nas na sve mogue naine da ne razmiljamo ba o ovakvim stvarima. Tisuama godina, tajna drutva planiraju upravo ovo vrijeme u kojem mi danas ivimo. Konstantno nam bombardiraju podsvijest, najvie kroz medije, porukama koje potiu na poslunost, materijalizam i razmnoavanje. Kada promatramo ivotinjski svijet, prekomjerno razmnoavanje je nain obrane od predatora. Do 2028. g. predvia se da e na planeti Zemlji biti preko 10 milijardi ljudi. to znai da se mi nalazimo u fazi obrane, a ne u fazi ekspanzije gdje je naglaena kvaliteta ivota. Manipulatori dobro znaju da je vrijeme iluzija, pa imaju i strpljenja. Manipulirali su nas tako laganim tempom, da mi to nismo ni primijetili. Neki od nas ovo nee shvatiti na vrijeme, ali nisu ni potrebni svi ako se odluimo neto poduzeti jer, vladajua elita ini manje od 1% populacije, a svi ostali; njihovi robovi ine preko 99%. Ovaj predivan planet ovdje je za sva iva bia. Meu nama ima genijalaca koji se samo trebaju odluiti napraviti prave stvari u pravom trenutku. Upravo prolazimo proces buenja svijesti globalno, nakon mnogo tisua godina tame. Upravo ovdje, upravo sada doao je kraj svim manipulacijama i postajemo slobodni. Nema potrebe za strahom jer, radi se o spontanom procesu. Kako se sve vei broj individua oslobaa, to posljedino mijenja veliku sliku i nikakva borba protiv bilo koga nije potrebna zato to na kraju postojimo samo mi. Problem nasilja ne moe se rijeiti uz pomo jo nasilja. Ovo je samo vrhunac radnje filma koji mi zovemo prolost, sadanjost i budunost (ili iluzija). DIJELOVI OVJEKA Onaj koji promatra zvijezde po noi iz perspektive kao da su one neto vanjsko, a ne dio njega, taj isti ima jo puno toga za nauiti. ovjek kao entitet sastoji se od mnogo elementa; od fizikog tijela koje je ivi stroj, orue pomou kojeg doivljavamo ovu dimenziju i koje u sebi sadri itavi svemir i sve to postoji. Fiziko tijelo je manifestacija ostalih, nama trenutno bitnijih dijelova ovjeka. Duhovno tijelo inkarnira se u fiziko, to znai da mi nemamo duu, ve dua ima nas. akre. Svatko od nas u tijelu ima 7 akri i jo 5 van tijela, pomou njih, mi se spajamo sa svojim viim ja. Ovisno o tome koliko su nam akre proiene i otvorene svjesni smo vie ili manje stvari oko sebe. Upravo su nae akre meta napada manipulatora. Razlog je oit. U svakom sluaju, dua koja koristi fiziko tijelo nije prvi puta u njemu, ak

38

nije samo u jednoj stvarnosti i u samo jednom tijelu. Drugi dijelovi nae due nalaze se u drugim dimenzijama, u drugim tijelima i to upravo sada (istovremeno). Mi smo viedimenzionalna bia! Sljedei elementi su umno tijelo (logika) i emocionalno tijelo (osjeaji). Umno tijelo vezano je za fiziko, a emocionalno za duhovno tijelo. Vano je biti svjestan vrijednosti emocija, emocije su hrana naem viem ja, a isto tako mogu biti hrana nekim drugim entitetima. ista svijest svjesna sebe. Vrijeme ne postoji. Postoji naa percepcija vremena i velika je razlika izmeu ta dva pojma. Manipulirani preko akri i hipnozom uvjereni smo da je iluzija vremena stvarna, dok se zapravo sve dogaa SADA, upravo u ovom trenutku odvija se cjelokupno postojanje. Imamo dvije vrste percepcije vremena i to: individualnu i kolektivnu. Individualna je puno osjetljivija na oscilacije, ali ni kolektivna percepcija vremena nije fiksna, ve podlijee promjenama. Apsolutno nita u postojanju nije fiksno i stalno. Kako postajemo svjesniji, naa individualna percepcija vremena sve vie oscilira; vrijeme nam tee sporije i bre od jednom. Neki od vas znaju o emu priam. Smrt ne postoji. Mi smo izmanipulirani i prevareni. Jedinstven nain na koji beskrajna svijest moe iskusiti ovu dimenziju su naa fizika i ne fizika tijela. Smisao ivota je napredak kroz iskustva koja doivljavamo. Vrlo je bitno da doivljavamo iskustva koja elimo iskusiti, a ne ona koja su nam nametnuta. MI biramo tijela u koja se inkarniramo i iskustva koja doivljavamo, a isto tako MI biramo kada je iskustvu kraj. Smrt bi trebali slaviti, a ne tugovati jer, kada netko napusti svoje fiziko tijelo, to znai da je ta osoba odradila ona iskustva koje je dola ovdje doivjeti i da je jednostavno nastavila dalje svojim putem evolucije i upoznavanjem sebe. Tuguju oni to ostaju iza, zato to se osjeaju naputenima, a ne zato to se dogodilo neto strano osobi koja ih je naizgled napustila, a zapravo nije. Imamo mogunost biti u kontaktu sa preminulim osobama, ali ta pomisao nas uasava zato to to nije drutveno prihvaeno. IVOT? Dio jedne svijesti odvaja se iz jednog i inkarnira se u fiziko tijelo, ali ne u samo jedno tijelo, nego nas na ovom planetu ima blizu 7 milijardi. Na taj nain dolazi do interakcije svijesti sa samom sobom ali u zatvorenom, subjektivnom sustavu. Stvaramo nova iskustva i svatko doivljava unikatna iskustva, prema tome svatko od nas je unikatan i jedinstven. Kada umremo, mozak nam se ispunjava kemijskim spojem DMT koji se prirodno stvara svaki puta kada spavamo ili kada uemo u duboku meditaciju, te naa svijest naputa fiziko tijelo i jedinstvenu percepciju ove dimenzije, te prelazi u druge sfere percepcije stvarnosti. U zadnjoj fazi prosvjetljenja, fiziko je tijelo u kompletnoj sinergiji sa svim ostalim tijelima i sve akre su potpuno oiene i otvorene. Kada doemo do ove faze naa svijest moe naputati fiziko tijelo i ogranienu percepciju stvarnosti moemo postati jedno sa svime to postoji ili posjeivati totalno druge sfere postojanja u drugim stvarnostima i vraati se natrag u ovu. Za ovakvo iskustvo samo mora postajati elja. Apsolutno sve je mogue i sve granice si zapravo postavljamo sami. Meditacija izmeu ostalog slui tome da dovedemo otkucaje srca i disanje na odreenu razinu gdje je fiziko tijelo u stanju savrenog mira, dok mi (beskrajno duhovno bie) upijamo energiju. Svatko od nas ima tu sposobnost i to je neto sasvim prirodno i normalno. elim naglasiti da su neizljeive bolesti farmaceutska tvorevina. Farmacija nikada nije nikoga izlijeila zato to se ona fokusira na popravljanje posljedica, a ne uzroka. Uzrok svake bolesti poinje na umno-psiholokoj bazi iz koje se s vremenom manifestira u fizikom obliku. Kroz odgovarajui nain razmiljanja i makrobiotiku prehranu, u roku od nekoliko tjedana mogue je izljeenje bilo koje bolesti. Uostalom, sve suvremene bolesti izale su iz laboratorija s namjerom naplaivanja skupih lijekova. I opet, tema je kontrola. ILUZIJA VELIINE I VREMENA Najmanja jedinica nama shvatljive svijesti je iva stanica. Dakle svaka iva stanica svjesna je sebe. Razmislimo malo o tome kako je nae fiziko tijelo nainjeno od ivih stanica koje su

39

svjesne sebe, a u sebi sadre itavo postojanje. Nae fiziko tijelo je hologram u holografskom svemiru, a hologram se sastoji od fraktala i uvijek sadri u sebi manju verziju cjeline. To znai da je u naem tijelu sadran cijeli svemir i sve to postoji, a to znai da je veliina isto kao vrijeme, prostor i odvojenost iluzija. Jedna od mnogih privilegija koje dolaze sa znanjem o iluzijama kao to su veliina, prostor, vrijeme i odvojenost je uivanje u samoi. Kao dokaz iluzije vremena navodim primjer: Devedesete su bile kao jedno stoljee kada uzmemo u obzir sve to se dogodilo u tom razdoblju od deset godina. Kako se pribliavamo prijelomnoj toci velikog ciklusa, percepcija vremena e nam se toliko promijeniti da emo zadnjih nekoliko godina percipirati kao nekoliko stoljea radi eksponencijalnog ubrzanja dinamike radnje. POVRATAK KONTROLE Vrlo brzo nakon to se ponemo buditi, zapoinjemo i proces povratka kontrole nad sobom. Imati kontrolu nad sobom znai imati kontrolu nad svojim (umom) emocijama i logikom, a ne one nad nama. Logika i emocije su tu da ih koristimo, ne da one koriste nas! Ba nas preko emocija i manipuliraju. Svijet e se vrlo brzo promijeniti u bolje mjesto kada preuzmemo odgovornost i kontrolu nad sobom. U tom procesu naa povrna, plitka, emocionalna ljubav prema sebi i okolini, prestaje biti povrna, plitka i emocionalna; i postaje bezuvjetna. Bezuvjetna ljubav je termin za neto to se uistinu moe osjetiti. Bezuvjetna ljubav je ljepilo svog postojanja, ali sve rijei koje postoje ne mogu je opisati. U poetku nam sve ovo moda izgleda strano, jer nismo navikli imati kontrolu nad sobom, ali opet to je samo stvar navike. Vrlo brzo nam sve ovo postane logino i normalno. Ljudi se boje svog rasta jer im je nametnuto razmiljanje da je to neto loe, a radi se o upravo suprotnom. Mi smo ovdje zapravo promatrai koji ue o sebi. Prema tome, nema smisla osuivati sebe ili bilo koga zbog bilo ega. Postojim samo JA i druge verzije MENE koje igraju svoje uloge i koje napreduju individualno, to posljedino uzrokuje napredak MENE na razini gdje prestaju svi oblici percepcije odvojenosti, a postoji samo stanje sveprisutnosti ili nelokalnosti. Mi smo i uitelj i uenik sami sebi; a i drugima smo isto to. I oni su nama. Na cilj je sjetiti se tko smo mi i zato smo izabrali doi ba ovdje u ovu dimenziju, u ovaj svemir, na ovaj planet, u ovo vrijeme, u ba ovo fiziko tijelo. OSOBNO ISKUSTVO Podijelio bi neka svoja iskustva koja sam doivio na putu prosvjetljenja s namjerom da vi lake shvatite to to znai, a prije toga, potrebno je da razumijete zato sam ja dozvolio sebi da shvatim neke stvari (moda) prije vas. Ja nisam nita vie ili manje poseban nego vi; ja sam apsolutno jedinstven i neponovljiv isto kao i vi. Moja je svrha da vama objasnim ovo. Oduvijek sam imao osjeaj da neto nije u redu sa svijetom, a to mogu zahvaliti svome odgoju, tj. svojim roditeljima koji su me od poetka ivota uili pravim vrijednostima; da vjerujem svojim instinktima i osjeaju za dobro, a ne onome to mi bilo tko drugi kae da je dobro, i da NE MORAM raditi stvari samo zato to ih svi drugi rade. Isto tako nauili su me da radim samo ono to volim (dali su mi SLOBODU izbora), da budem otvoren eksperimentiranju (naravno do granica gdje bih sebe ili nekoga povrijedio). Nauili su me da budem uvijek ono to jesam i da ivim ivot bez maske i glume. Iz tih razloga oduvijek imam predivan odnos sa svojim roditeljima i njihovu podrku u svemu to radim. Zdrav odnos sa roditeljima i takav nain razmiljanja puno mi je olakao ivljenje, to je rezultiralo mojim udnim ponaanjem prema nekim izmiljenim drutvenim pravilima. Ba na taj nain nas sistem tjera da budemo dio istoga i da potujemo pravila ili emo u suprotnom biti izolirani i sami LA. Nikada nisam imao potrebu gledati TV i uvijek izbjegavam lijekove. Zato ovo govorim? Iz razloga to su to sve naini putem kojih nas kontroliraju i truju tako da ostanemo zatvoreni u sebe i da ne ivimo na potencijalu koji imamo. Dakle, sve te stvari po kojima sam bio manje u sistemu od ostalih ljudi oko sebe, uinile su svoje i desilo se sljedee; bio sam puno manje trovan propagandom i kontroliran kemijom (lijekovi) od veine ljudi oko sebe, to

40

je vrlo rano otvorilo mogunost da razvijam svoj UM. Tu mogunost sam iskoristio. Postoje odreeni SIMPTOMI koji se veinom mogu prepoznati kod ovjeka koji je u fazi buenja. Kao npr. lucidno sanjanje, promjena percepcije openito, shvaanje problema koji se dogaaju globalno i aktivno pokuavanje rjeavanja tih globalnih problema, promjena u prehrani, udne misli, udne mentalne slike, promjena percepcije vremena Vie o simptomima na www.michaelsharp.org/ascension_symptoms/. Kada su mi se intenzivno poele dogaati te udne stvari, prvo sam primijetio da se sve oko mene mijenja, to nije bilo tono, mijenjao sam se ja iznutra. Postao sam nevjerojatno osjetljiv na energije (negativnu i pozitivnu) od ljudi oko sebe, ak i ljudi koje ne poznam. Kada bih razgovarao s bilo kime, odmah bi znao dali lae ili govori istinu i imao bi osjeaj da je to obostrano. Dakle, pale su sve maske i sva pretvaranja ljudi oko mene i imam osjeaj da mogu vidjeti bilo koga direktno u duu. Sada mogu znati to drugi ljudi razmiljaju, ali na poetku me hvatala panika, postao sam preosjetljiv prebrzo. Nikome oko mene se tada to nije dogaalo. Mislio sam da gubim razum, nisam znao to je stvarno a to nije, nisam mogao kontrolirati tok misli, imao sam osjeaj da u prolupati. Sruilo se sve u to sam vjerovao da je stvarno. Zvui uasno, ali to je potrebno kada smo u procesu buenja jer, upravo nam ti simptomi govore da probijamo isprogramiranu, umjetnu osobnost napravljenu od sistema i otvaraju nas beskrajnim mogunostima. Osjetim da sam povezan sa svime to postoji i da je sve to postoji ja. Neki od vas dobro znaju o emu govorim. Ovo je bio samo poetak. Znam da ljudi koji nisu u ovom procesu ne mogu to shvatiti, ali jednog dana hoe. Takvi su prestali itati ovaj tekst na samom poetku. Svejedno, elim rei svim ljudima, posebno onima koji su u procesu buenja: SVE JE U REDU. Uvijek imajte to na umu! Sve je onako kako je; i to je dobro. Kada doete do velike prepreke na svom putu prema gore, pokuajte promatrati iz perspektive velike slike. Odgovor nam obino bude pred nosom a mi ga ne vidimo sve dok ne pogledamo iz drukije perspektive. U trenucima kada je to potrebno, podsjetite sami sebe da VI IMATE KONTROLU nad sobom, a isto i nad brzinom kojom idete prema gore. Upoznavanje sebe je proces koji nema kraja. Doi e vrijeme za spavae i to tek kada budu spremni. Istina e ih osloboditi, ali prije toga razljutiti. STVARNOST JE UDNIJA OD FIKCIJE U SAD-u ugrauju mikroipove u ljude radi lake identifikacije. Ta injenica podsjea me na ono kada ljudi oznaavaju ivotinje sa markicama na ui. Teroristika prijetnja je la. Jedini terorist u americi je ameriki politiki sistem. Tajna drutva su iscenirala kontrolirano ruenje WTC-a iz mnogo razloga, najvie u svrhu mega-rituala i zato to je to mjesto na kojem se nalazi vana energetska toka Zemlje koja se moe koristiti na bolje naine. To to je slubena pria da su neki teroristi koji ive u pustinji u peini iza toga, uvreda je za nau inteligenciju. Njihovo glavno oruje je strah. Oni se hrane naim strahom. U ovo vrijeme istine, oni moraju ubrzati svoje planove ako ih misle provesti do kraja; a misle. Svemirska postaja to krui u Zemljinoj orbiti, koja je u zavrnoj fazi, ako nije ve gotova i tisue satelita mogu im posluiti u odreenom trenutku da naprave holografski prikaz lanog mesije nad kljunim zemljama svijeta. Kranske zemlje vidjeti e Isusa, islamske Muhameda i svaki od tih lanih mesija dati e neku uputu ljudima, a ta uputa e napraviti veliko zlo. Vrlo je mogue da e traiti od nas da se ujedinimo u jednu, svjetsku dravu i jednu religiju (NWO). Jo jedan vrlo mogu scenarij je navodni ili stvarni napad izvanzemaljskoga ivota na planet Zemlju ba kao u filmovima, a sve to iz razloga da se napravi potreba za ujedinjenjem i vodstvom NWO NOVI SVJETSKI POREDAK; svjetska vlada, svjetska religija, svjetski predsjednik otvorena diktatura i apsolutna mo. Ovo nije smijeno, ja nisam paranoian, prijetnja je stvarna! Preispitujte sve informacije koje dolaze iz vanjskog svijeta, pa isto tako i ovaj tekst. ak i kada nam netko govori stvari koje elimo uti, u njima moe biti skrivena propaganda. Koristite svoju glavu i vjerujte samo nutarnjem sebi. Istina je u svima nama. Svi mediji osim interneta podloni su potpunoj kontroli. Sve je vie dezinformacija svugdje oko nas koje nas mogu odvesti na krivi put. Pogotovo ne vjerujte TV-u jer, 99% svega to vidite na TV-u je la i zabava! U mainstream medijima su stvari koje mi trebamo uti, a ne stvari koje se stvarno deavaju. Osim toga, svaki TV u sebi ima ureaj koji emitira alfa valove koji

41

nas hipnotiziraju i sputaju na niske frekvencije vibracije. Izbjegavajte ga. Ukoliko ste shvatili ovaj tekst, a nadam se da jeste, idui puta kada budete gledali TV, to e biti potpuno novo iskustvo za vas. to trebamo raditi u vezi svega ovoga? Informirajte sebe i informirajte druge tako da oni opet informiraju druge, budite u toku dogaanja i pod time ne mislim na TV i ostale mainstream medije. Samo znanje nas moe zatititi od hipnoze. Uvijek budite iskreni sa sobom i sa drugima; i gledajte na sebe kao na promatraa koji prouava sebe i ovaj svijet jer, to i jeste. Vjerujte svojim instinktima i budite spontani. Stopite se sa svojom prolou, a onda ju zaboravite. to manje planirajte budunost. Planiranje i spontanost ne idu zajedno. ivite sada. Kada smo spontani, onda smo i neoptereeni nebitnim stvarima, a ba onda je cijeli svemir na naoj strani i mi dobivamo ba ona iskustva koja elimo doivjeti. Kaos je vii oblik reda. Budite dobro; nadograujte i irite taj dobar osjeaj. Prouavajte i nadograujte sebe. Oprostite sebi, a onda i drugima. Nita vie od ovoga. Ne moramo raditi stvari za koje u sebi znamo da su krive. Ne moramo raditi stvari koje nas ine ivanima, ljutima i frustriranima (ako boli; znai nije dobro). Moemo izabrati raditi stvari koje nas ine sretnima, koje nas oputaju i ispunjuju. Moemo poticati druge da rade stvari koje njih oputaju i ispunjuju. Logian je zakljuak ako ljudi oko mene budu sretni i zadovoljni, biti u i ja. Nakon kratkog razdoblja primjenjivanja takvog naina razmiljanja pretvaramo se u neto predivno. Osjeati ete se lagano, dobro i iriti ete dalje pozitivnu energiju kao to ju ja sada irim na vas. Na ovaj nain svatko od nas doprinosi velikoj slici i pozitivnoj transformaciji nae civilizacije. Od nas se samo trai da ivimo svoje ivote na punom kapacitetu. Oni ljudi koji gaze i nanose bol drugima; zapravo ne vole sami sebe. Oni misle da nitko ne zasluuje biti sretan, a u stvari osuuju sami sebe. Uzimaju od drugih, a upravo se radi o davanju. Ti ljudi trebaju oprostiti prvo sebi, a onda drugima i jednostavno nastaviti ivjeti svoj ivot. Uvijek se svemu moe pronai uzrok, samo trebamo prestati lijeiti posljedice i poeti lijeiti prave uzroke. Kada bi svi davali, umjesto uzimali, bilo vie nego dovoljno za sve. Logino je. Oni koji znaju oprostiti; znaju i voljeti. Oni koji znaju voljeti; na njih sja boansko svijetlo. Sve je vrlo jednostavno. Ako elite izai iz sistema samo radite suprotne stvari od onih koje vam sistem govori da radite. Samo imajte na umu da trebate biti sebi na prvom mjestu. Ne radite ono to bi bilo kojem vaem dijelu moglo natetiti ili bilo kome oko vas. Oslonite se na svoju uroenu intuiciju; na osjeaj koji nikad ne grijei. BUDITE SPONTANI to je nona mora sistema. OTVARANJE AKRI Sada bih podijelio s vama iskustvo sa otvaranjem akri zato da shvatite da to nije nekakva glupost i praznovjerje. To vam sistem govori da tako razmiljate. akre su vrlo moni vrtlozi energije koje svatko od nas ima u tijelu. One su zatvorene strahom i negativom koju smo doivjeli u ovom ivotu, a mogue i u nekom prolom. Svatko od nas ima mo da si sam otvori akre. I to je neto nevjerojatno lako i prirodno. Samo moramo biti oprezni kada se odluimo za taj pothvat jer, ono to se desi kada si otvorimo akre je sljedee: svi strahovi i negativa kojom su akre zatrpane manifestiraju se u stvarnosti. Razlog zato se to dogaa je da se suoimo sa tim strahovima i negativom. Predivna stvar je sljedea: dovoljno je bilo koji strah pogledati u oi; shvatiti da smo mi svemogua, svemona, beskrajna i vjena svijest koja doivljava iskustvo u materijalnoj dimenziji kao individua, shvatiti da smrt ne postoji i da smo mi ti koji imaju kontrolu nad svojim umom i tijelom. U trenutku kada istinski ovo shvatimo dovoljno je bilo koji strah pogledati u oi, prihvatiti ga kao dio sebe i u tom istom trenutku taj strah, sva bol i negativa koju on nosi jednostavno prestaje. Ovaj proces zove se ienje i obino ne izgleda lijepo, ali ne mogu dovoljno naglasiti koliko je bitno sjetiti se, kada se stvari ponu dogaati o emu se radi. ienje je apsolutno pozitivna stvar i trebamo imati razumijevanja prema sebi i drugima kada prepoznamo da je netko u tom procesu. Pozitivna energija je u nama i svuda oko nas; u drugim ljudima, u prirodi i u

42

stvarima. Kada nauimo kako ju kanalizirati u sebe i kako ju dijeliti sa drugima apsolutno sve postaje mogue. Dakle imamo svu mo koju moemo zamisliti. SVA PRAVILA SU IZMILJENA, A MI SMO TU DA IH SVE PREKRIMO. Za svaku akru vezana su odreena iskustva i strahovi. Svaka akra, kada ju aktiviramo oslobaa nas i daje nam sigurnost na svoj nain. Postoje vodii meditacije za otvaranje akri na internetu u video i audio obliku koje moete lako pronai i pogledati kada se odluite da je vrijeme za to. Na primjer: The illuminated chakras A visionary voyage into your inner world. Kada se odluite za otvaranje bilo bi dobro da oko sebe imate nekoga tko ve ima iskustva s tim. Neko vrijeme da vas dri u balansu, ali ni to nije nuno. Samo se radi o ispitu koliko ste vi osobno psihiki jaki. Kada budete spremni i samo onda, stvari e se dogaati same od sebe. KRAJ ILI POETAK Na poetku bi naglasio jo jednu stvar za koju smatram da je bitna. Oko 2012. g. krui puno pria i hollywood-skih filmova koji diu masovnu paniku. To je za oekivati. Kada se jednom spojite sa svojim viim ja, onda je lako vidjeti kroz propagandu, ak je lako i predviati idue scenarije koje nam slau. Sada smo nauili kako je glavno oruje manipulatora strah i postali smo imuni na njega. Hollywood je oruje za hipnozu masa ljudi. Sada, kada nam se otvorio pristup znanju sa viih razina, moemo koristiti to znanje u svrhu oslobaanja sebe i boljeg shvaanja stvarnosti oko nas. Nabrojati u neke zanimljive filmove kao: They Live, Matrix, Fear and loathing in Las Vegas, What dreams may come, The Celestine Prophecy, Knowing Zapamtite, manipulatori su inteligentni logino, a to ne znai da su mudri. Oni su ovdje da ue o stvarima koje njima nisu poznate kao emocije i bezuvjetna ljubav. Kada jednom shvatimo kako razmiljaju i to rade iz kojih razloga postane nam smijean nain putem kojeg nas kontroliraju. Svejedno, ne smijemo ih podcjenjivati. Ali najbitnije od svega: NE SMIJEMO SE BOJATI! KNOW YOUR ENEMY! (YOURSELF) Na kraju, elim se vratiti na temu 2012. O emu se radi? Iz nae perspektive radi se o skoku sa treeg na etvrti denzitet. Zemlja, kao ivi entitet zajedno sa onima koji su spremni za promjenu, prei e na vie razine vrhovnog uma. to znai biti spreman za prijelaz u etvrti denzitet? Jednostavno sroeno to znai biti okrenut prema drugima, biti za dijeljenje umjesto uzimanje, za meusobno podravanje i pomaganje, znai biti otvoren beskrajnim mogunostima. to e biti sa onima koji nisu spremni za etvrti denzitet? Nita posebno, oni e ostati na Zemlji do samog kraja, a onda e se prebaciti na neki drugi planet koji podrava trei denzitet. Informirajte se. Zemlja je ta koja e imati zadnju rije, ona nam doputa da uimo na njenoj koi. Zemlja takoer ima slobodnu volju da napravi s nama ono to je potrebno. Ovo je vrlo zanimljivo vrijeme za ivjeti. Sve je onako kako treba biti i to je dobro. Ne zaboravite: svijet koji percipiramo kroz osjetila je iluzija, nije stvaran. Na um se ne nalazi u naoj glavi, ve se naa glava nalazi u naem umu. Nadograujte sebe i ivite na punom kapacitetu, upravo zato ste ovdje. Znanje je mo, dijelite ga. Ako imamo znanje o tome to se dogaa, ne dolazi do nikakvih kataklizmi, jer mi sami stvaramo svoju kolektivnu stvarnost ili ono to se dogaa u vanjskom svijetu. Prema tome MI IMAMO KONTROLU!

43

12. Bivanje, Ne Trenutno Stanje

BEZUVJETNA LJUBAV Ljubav ne daje nita osim sebe i ne uzima nita osim sebe. Ljubav nema nita niti se ona moe imati; Jer, ljubav je dovoljna ljubavi. Khalil Gibran Kae se da je bezuvjetna ljubav Boanska. Bog voli ljude bezuvjetno. to god da mi uinili i kako god mi to uinili, Bog e nas uvijek voljeti. On e uvijek i oprostiti. Meutim, mogu li ljudi voljeti na taj nain? Moemo li mi voljeti bezuvjetno? Moemo! To je, kao to emo vidjeti, preduvjet za na daljnji razvoj. Istina je da je potrebno uloiti vrijeme i energiju na izgraivanju te sposobnosti, ili preciznije reeno, potrebno je spoznati da mi jesmo istinska bezuvjetna Ljubav, samo trenutno prekrivena velom strahova, lai, odnosno iluzija. Pa da ponemo, to zapravo znai voljeti bezuvjetno? To znai da ne postavljamo nikakve uvjete pred ljude koje volimo. Ne volimo ih zbog neega, ve ih volimo jer postoje, jer su ovdje takvi kakvi jesu. Umjesto da u dubini naeg uma nosimo pretpostavku: Volim te i ti si zbog toga moj/a, sada je skraujemo i ona jednostavno glasi: Volim te. Nema uvjeta, nema kontrole, nema ni zato ni kako; postoji samo ista, bezuvjetna ljubav, jer svako drugo poimanje ljubavi, je uvjetovana ljubav, ljubav iz straha, to u pojasniti neto kasnije. Ako mislite, vjerujete, da je voljeti bezuvjetno nemogue, varate se. Roditeljska ljubav je u mnogo sluajeva bezuvjetna ljubav, majka ne voli svoje dijete zato to je ono pametno ili uspjeno. Ne voli ga zato to je dijete dobro prema njoj ili zato to joj se svia. Ako dijete prestane biti dobro, ako je napusti, ako krene krivim putem u ivotu ili ako napravi bilo to drugo, dobra , ponavljam dobra majka ga nikad nee prestati voljeti. Takva je prava roditeljska ljubav, bezuvjetna. Naalost, ne namjerno, ve iz ne znanja to je istinska ljubav, veina roditelja vole svoju djecu uvjetno. Primjerice, to se oituje u tjeranju djece da ispunjavaju njihove neostvarene ivotne ciljeve: pretjeranom ponosu ili sramu zbog njih te u iznimnim situacijama u odbacivanju djeca zbog toga to imaju drugaiju ivotnu filozofiju ili uine neto s im se roditelji ne slau. Takvi roditelji pate od ogromne neravnotee, odnosno straha, uvjetovane ljubavi, smatraju ljubav kao neto to im daje za pravo, da se upliu u tue ivote, no to uplitanje nije proizlazi iz istinske bezuvjetne ljubavi, ve iz uvjetovane ljubavi, pokretane strahom, jer se istinska ljubav nema potrebe uplitati, nametati svoju volju drugima. Isto tako, bezuvjetnu ljubav prema ljubavnom partneru poznaje iznimno mali broj ljudi. To me ne iznenauje jer doista malo tko moe rei da ne postavlja nikakve uvjete svojoj ljubavi. Bezuvjetna ljubav bi rekla: to god da ti uinio/la, ja u te voljeti. Veina nas, kao to dobro znamo, ne bi mogla prijei preko svega to bi uinio njihov partner. Osobama koje volimo kao mukarci ili ene ne dajemo potpunu slobodu, a to znai da ih volimo uvjetno, a ne bezuvjetno, jer bezuvjetna ljubav je sloboda. Ako ne volimo bezuvjetno, ukidamo tue slobode, to znai da ni mi sami nismo slobodni. Bezuvjetno ljubav je sloboda, a slobodna osoba, sloboda, ne moe ukidati tue slobode. Bog nam je dao slobodnu volju, slobodu, jer da nije, to bi znailo da ni on sam nije slobodan. Naa sloboda je njegova sloboda. Da nam Bog nije dao slobodnu volju, slobodu, to bi podrazumijevalo da postoje neki zakoni, kontrola pod time bi se podrazumijevalo da nas Bog kontrolira, nadgleda, a samo nadgledanje, kontrola od strane Boga, je ne sloboda samoga Boga. Ljubav ne daje nita osim sebe i ne uzima nita osim sebe. Ljubav nema nita niti se ona moe imati; Jer, ljubav je dovoljna ljubavi. Danas je normalno da se partneri jedan prema drugome odnose kao prema

44

vlasnitvu, da su ljubomorni, te da jedan drugog kontroliraju. Uzrok tome jest strah, uvjetovana ljubav, ne sloboda. U trenutku kad se to promjeni, prirodno je da e se promijeniti i na nain ivota, te oblici zajednitva koje emo stvarati s drugim ljudima. Svatko od nas mora teiti razvoju bezuvjetne ljubavi. Najprije u podruju odnosa s djecom, roditeljima, roacima, prijateljima i poznanicima. Istodobno s tim moramo raditi na bezuvjetnoj ljubavi prema partneru. Iskustvo jedinstva sa svim to nas okruuje rijeit e svaki problem ljubomore, ne opratanja, ogorenosti i povrijeenosti, te nas dovesti do stanja razumijevanja i bezuvjetne ljubavi. Bezuvjetna ljubav nije cilj, stanje, ve bivanje, ne zbog drugih, ve zbog samih sebe. Bezuvjetna ljubav ne poznaje strah, manifestacije sreaha: mrnju, krivnju, sram, nerazumijevanje, netoleranciju, elju za posjedovanjem, kontrolom, moi, sukobljavanje, ratovanje itd. Istinski slobodni moemo biti samo onda kada potujemo i volimo sebe, kada potujemo slobodnu volju, slobodu drugih, to znai da istinski slobodni jedino moemo biti kada spoznamo bezuvjetnu ljubav, jer bezuvjetna ljubav jest potivanje slobodne volje, sloboda. Meutim ovjeanstvu, i na kolektivnoj i na individualnoj razini, to dosta teko polazi za rukom. Kao posljedica toga, tu antipatiju, ak mrnju prema sebi, duhovni rak u nama samima, projiciramo u svijet. Unutarnji kaos tako postaje vanjski kaos o kojem sluamo na vijestima. Neki od najagresivnijih ljudi su oni koji nemaju nimalo ljubavi i potovanja prema sebi. Promijenimo li svoje misli i stavove, promijeniti e se i ivot na ovoj planeti. Iscjeljujui sebe, iscjeljujemo svijet oko sebe. Istinska, odnosno Bezuvjetna Ljubav, je istina, istina je sloboda, a sloboda je odgovornost. Ne odgovornost u smislu da se upliemo u tue ivote, pametujemo, nameemo svoja uvjerenja i vjerovanja drugima, uimo ih i govorimo kako da ive, ve odgovornost u smislu nas samih, i samim tima putanja svake osobe da bude odgovorna za samu sebe, jer na kraju krajeva, nitko nije odgovoran, niti moe biti odgovoran za nekog drugog osim za samoga sebe. Ja ne mogu biti odgovoran za tua djela, stanje, stoga nemam pravo drugima nametati svoja uvjerenja, vjerovanja Biti odgovoran, podrazumijeva dozvoliti i drugima da budu odgovorni, samostalni, da razmiljaju vlastitom glavom, to znai da stoje iza vlastitih djela, da budu slobodni. Dali ima vee odgovornosti od slobode (ljubavi)? Naalost dananji ovjek ivi u uvjerenju da je slobodan, iako nije. Samom neslobodom, dananji ovjek namee neslobodu drugima, jer vjeruje da je nesloboda, sloboda. I tako imamo drutvo, pojedinca u tome drutvu, koji vjeruje da je slobodan, odgovoran za druge, a samim time, svoju neslobodu, za koju vjeruje da je sloboda, namee drugima, ne znajui da, oduzimajui slobodu drugima, oduzima slobodu i samome sebi. Ne dozvoljavanje drugima da budu odgovorni, ili predavanje vlastite odgovornosti u ruke drugih, je neodgovornost, nesloboda. Danas imamo institucije kojima smo svoju odgovornost, slobodu predali u ruke: zdravstvo, sudstvo, religija, policija, politika itd. Predavanjem vlastite odgovornost u ruke drugih, vjerujemo da su ti drugi, odgovorni za nae zdravstveno, duhovno ili neko drugo stanje, a ne mi sami. Zdravlje, srea, sloboda, ljubav, .oduvijek je bila i bude u naim rukama, samo to trenutno toga nismo svjesni, a cilj ovoga lanka, je upravo to, osvjetavanje, buenje, spoznaja da je odgovornost oduvijek bila i bude na nama.

13. Sadanji Trenutak

Iskustvo jedinstva sa svim to nas okruuje, rijeit e svaki problem ljubomore, ne opratanja, ogorenosti, povrijeenosti, neslobode, neodgovornosti te nas dovesti do stanja razumijevanja, slobode, odgovornosti, odnosno bezuvjetne ljubavi. Bezuvjetna ljubav nije cilj, stanje, ve bivanje. Bivanje je jedino mogue sada, ne juer, ne sutra, ve sada, ovog beskonanog sadanjeg trenutka. Na prvi se pogled moda dojma da je sadanji trenutak samo jedan od mnotva trenutaka. Svaki se dan vaeg ivota naizgled sastoji od tisua trenutaka u

45

kojima se dogaaju razliite stvari. No ako se malo bolje zagledate, zar uvijek ne postoji samo jedan jedini trenutak? Zar ivot nije uvijek samo ovaj trenutak? Ovaj trenutak Sadanji trenutak jedino je od ega nikada ne moete pobjei, jedini stalan imbenik vaeg ivota. to god se dogaalo, kako god vam se ivot mijenjao, jedno je sigurno: uvijek je Sadanji trenutak. Podjela ivota na prolost, sadanjost i budunost proizvod je uma, i u konanici puki privid, iluzija. Prolost i budunost su misaoni oblici, mentalne apstrakcije. Prolosti se moemo prisjeati samo u Sadanjem trenutku. Pamtite dogaaj koji se dogodio u Sadanjem trenutku i pamtite ga u sadanjosti. Budunost je, kad se dogodi, Sadanji trenutak. Stoga je Sadanji trenutak jedini stvaran, jedino to uvijek postoji. Odnosite li se prema ovom trenutku kao da je prepreka koju morate nadvladati? Imate li osjeaj da morate stii do nekog budueg trenutka koji je mnogo vaniji? Gotovo svaki ovjek ivi tako veinu svog ivota. S obzirom na to da budunost nikada ne stie, osim u obliku sadanjosti, takav je nain ivota nefunkcionalan. U njemu se stvara trajna atmosfera nelagode, napetosti i nezadovoljstva. Tu nema potovanja ivota, koji jest sadanji trenutak i nikada ne moe biti nita osim sadanjeg trenutka. Osjetite ivotnost u vlastitom tijelu. To vas usidruje u Sadanji trenutak. U konanici, ne preuzimate odgovornost za ivot sve dok ne preuzmete odgovornost za ovaj trenutak Sadanji. To je zbog toga to je Sadanji trenutak jedini u kojemu moete pronai ivot. Preuzimanje odgovornosti za ovaj trenutak znai da se ne suprotstavljate takvosti Sadanjeg trenutka, ne sukobljavate se s onim to on jest. To znai da ste usklaeni sa ivotom, to znai da ivite u ljubavi. Sadanji je trenutak takav kakav je, jer ne moe biti drukiji. Ono to su budisti oduvijek znali sada potvruju fiziari: ne postoji izdvojena stvar ili dogaaj. Ispod povrine sve su stvari meusobno povezane, sve su dio sveukupnosti kozmosa koji je stvorio oblik ovog trenutka. Kad vam se panja prebaci na Sadanji trenutak, javlja se osjeaj budnosti. Kao da se budite iz sna, iz sna o misli, iz sna o prolosti i budunosti. Ispunjeni ste jasnoom i jednostavnou. Vie nema prostora za stvaranje problema. Postoji samo ovaj trenutak, takav kakav jest. Onog trenutka kad panju usmjerite na Sadanji trenutak, spoznajete da je ivot svet. Kad ste prisutni, sve to zamjeujete postaje sveto. Sto vie ivite u Sadanjem trenutku, to vie osjeate jednostavnu, ali duboku radost Postojanja i svetosti sveukupnog ivota. Veina ljudi Sadanji trenutak zamjenjuje s onim to se dogaa u Sadanjem trenutku, ali to je pogreno. Sadanji trenutak obuhvatniji je od onog to se u njemu dogaa. Sadanji trenutak je prostor u kojemu se odvijaju dogaaji. Zato nemojte pomijeati sadraj ovog trenutka sa Sadanjim trenutkom. Sadanji je trenutak obuhvatniji od bilo kojeg sadraja koji se u njemu pojavljuje. Kad zakoraite u Sadanji trenutak, iskoraili ste iz sadraja svog uma, usporava se neprestana bujica razmiljanja. Misli vie ne vladaju vama, ne uvlae vas do kraja u sebe. Izmeu misli se javljaju praznine prostranost, tiina. Poinjete spoznavati da ste prostraniji i dublji od vlastitih misli. Misli, emocije, osjetilni opaaji i sve ono to doivljavate sainjava sadraj vaeg ivota, ili vi barem u to vjerujete. Nikako da uvidite najoigledniju injenicu: va najskriveniji osjeaj Ja Jesam (ljubav) ni na koji nain nije povezan s onim to se dogaa u vaem ivotu, ni na koji nain nije povezan sa sadrajem. Osjeaj Ja Jesam sjedinjen je sa Sadanjim trenutkom. Uvijek ostaje isti. U djetinjstvu i starosti, u zdravlju ili bolesti, u uspjehu ili neuspjehu, Ja Jesam prostor Sadanjeg trenutka na svojoj najdubljoj razini uvijek ostaje nepromjenjiv. Drugim rijeima: va osjeaj postojanja zamagljuju okolnosti, bujica razmiljanja i mnotvo stvari ovog svijeta. Sadanji trenutak biva zamagljen vremenom. I zato zaboravljate da ste ukorijenjeni u Postojanju, zaboravljate svoju boansku stvarnost i izgubili ste se u svijetu. Kad ljudska bia zaborave tko su (ljubav), pojavljuje se zbunjenost, bijes, depresija, nasilje i sukobi. No, kako je samo lako prisjetiti se istine i tako se vratiti svom domu: ja se ne svodim na svoje misli, emocije, osjetilne opaaje i iskustva. Ja se ne mogu svesti na sadraj svog ivota. Ja jesam ivot, ja jesam prostor u kojemu se sve dogaa. Ja jesam svijest, ja jesam Sadanji trenutak. Ja Jesam ljubav. Veina ljudi itav ivot provede zarobljena unutar zidina vlastitih misli. Nikada ne zalaze s onu stranu uskog, personaliziranog osjeaja vlastitog ja koje je stvorio um, a uvjetovala

46

prolost. U vama se, kao u svakom ljudskom biu, skriva dimenzija svijesti daleko dublja od misli. To je sama bit onog tko vi jeste. Moemo je nazvati prisutnost, svijest neuvjetovana svjesnost. U drevnim uenjima govori se o unutarnjem Kristu ili o Buddhinoj prirodi. Otkrivanje te dimenzije oslobaa i vas i svijet od patnje koju nanosite sebi i drugima dok je ono >malo ja<, stvoreno umom, sve to poznajete, jedino to upravlja vaim ivotom. Ljubav, radost, kreiranje, trajni unutarnji mir ne mogu proeti va ivot osim kroz tu nevjerojatnu dimenziju svijesti. Ako makar i povremeno misli koje vam prolaze glavom moete prepoznati kao puke misli ako moete postati svjesni vlastitih mentalno-emocionalnih reaktivnih obrazaca dok se odvijaju, tada se ta dimenzija ve pojavljuje u vama kao svijest u kojoj se dogaaju misli i emocije, kao bezvremeni unutarnji prostor u kojemu se otkriva sadraj vaeg ivota. U svojoj elji za znanjem, razumijevanjem i kontrolom, ljudski um svoja miljenja i stavove pogreno smatra istinom. Tvrdi: eto, tako stoje stvari. Morate biti vei od misli da biste shvatili da kako god protumaili svoj ivot neiji tui ivot ili ponaanje, kako god prosuivali bilo koju situaciju, to nije nita drugo nego gledite, jedna od mnotva moguih perspektiva. To je samo puka gomila misli. No, stvarnost je sjedinjena cjelina u kojoj je sve meusobno isprepleteno gdje nita ne postoji samo za sebe. Razmiljanje razbija stvarnost u fragmente, rasijeca je na konceptualne djelie. Um koji razmilja koristan je i moan instrument, ali vas ujedno jako ograniava kad potpuno preuzme va ivot, kad ne shvatite da predstavlja samo mali dio svijesti koja jeste. Mudrost nije proizvod misli. Duboka spoznaja stvarne mudrosti izvire iz jednostavnog ina kad nekome ili neemu posvetite potpunu panju. Panja je praiskonska inteligencija, sama svijest. Panja udruuje onoga koji promatra i ono promatrano u sjedinjenom polju stvarnosti. Panja iscjeljuje odvojenost. Kad god vas obuzme kompulzivno razmiljanje izbjegavate stvarnost., tada ne elite biti gdje jeste. Ovdje i sada. Dogme religijske, politike, znanstvene izrastaju iz pogrenog uvjerenja da misao moe obuhvatiti stvarnost ili istinu. Dogme su kolektivni konceptualni zatvori. Neobino je to to ljudi vole svoje zatvorske elije jer im pruaju osjeaj sigurnosti i laan osjeaj znanja. ovjeanstvu nita nije nanijelo veu patnju od njegovih dogmi. Istina je da se svaka dogma prije ili poslije raspada, jer stvarnost e naposljetku razotkriti njezinu lanost. No, ako ne prepoznamo njezinu temeljnu zabludu, zamijenit e je neka druga. Koja je to temeljna zabluda? Poistovjeenost s milju. Duhovno buenje je buenje iz sna misli. Kad vie ne vjerujete u sve to mislite, iskoraujete iz misli i jasno uviate da vi niste mislilac. Um postoji u stanju ,oskudice i zato uvijek udi za jo neim. Kad se poistovjetite s umom, lako vas obuzima dosada i nemir. Dok u taj osjeaj unosite svijest, nenadano se oko vas otvara prostor ispunjen tiinom. Kako se osjeaj unutarnjeg prostora iri, osjeaj dosade e poeti slabiti u svom intenzitetu i znaenju. Tako vas ak i dosada moe poduiti tome tko jeste, a tko niste. Otkrivate da vi niste ta osoba kojoj je dosadno.. Dosada je jednostavno uvjetovano kretanje energije u vama. Niti ste vi osoba koja je bijesna, tuna ili ustraena. Dosada, bijes, tuga ili strah nisu vai, nisu neto osobno. To su stanja ljudskoga uma. Ti osjeaji dolaze i prolaze Nita od onoga to dolazi i prolazi niste vi. Vi ste spoznaja, a ne stanje koje spoznajete. Predrasude bilo koje vrste podrazumijevaju da ste poistovjeeni s umom koji razmilja. To znai da vie ne vidite drugo ljudsko bie, nego samo vlastito miljenje o tom ljudskom biu. Nijedna misao ne moe obuhvatiti Istinu. U najboljem sluaju moe ukazivati na nju.

STRAH
Dananje ovjeanstvo ivi u iluziji vremena, iluzija vremena stvara misli, misli pak stvaraju uvjerenja, vjerovanja, i kao takva, stvaraju i oblikuju nae iluzorno ja, na ivot, stvarajui barijeru, veo, izmeu istinskog ja. Kao to smo prije zakljuili, mi nismo nae misli, uvjerenja, vjerovanja, mi smo bezuvjetna beskonana ljubav, koja je prekrivena iluzornim ja, mislima, uvjerenjima, vjerovanjima Prihvaanjem iluzije vremena kao stvarnosti, prihvatili smo misli

47

kao stvarnost, uvjerenja, vjerovanja, a samim time i STRAH. Strah ne postoji sada, ovog trenutka, strah je manifestacija naih misli, naih uvjerenja i vjerovanja koje proizlaze iz misli, iz iluzije vremena, iz iluzornog ja. Strah je manifestacije iluzije, i kao takav, i sam strah je iluzija. Prihvaanjem iluzije vremena, misli, uvjerenja, vjerovanja, odnosno straha kao stvarnosti, strah je postao na okov, zatvor i uvar. Strah kao krajnja manifestacija iluzije, postao je generatorom, uvarem iluzija. Strah (iluzija) se jedino moe hraniti, odravati strahom (iluzijom). Strah se moe manifestirati u mnogo razliitih oblika, recimo kao: sram, mrnja, krivnja, nelagoda, nerazumijevanje, netolerancija, elja za posjedovanjem, kontrolom, moi itd. Stanje straha nije u vezi sa bilo kakvom konkretnom i istinskom neposrednom opasnou. Ono se pojavljuje u mnogim oblicima: kao nelagoda, briga, strepnja, nervoza, napetost, jeza, fobija i tako dalje. Ovakav psiholoki strah uvijek se odnosi na neto to bi se moglo desiti, a ne na neto to se deava upravo sada. Svaka negativna emocija, je strah, i samim time hrana za strah. Dananje ovjeanstvo, sve to ini , ini iz straha, dananji ovjek manifestacija je straha, svaki na izbor protkan je strahom, bilo strahom od ismijavanja, izrugivanja, novog, gubitka starog i dobro poznatog itd., strah je ono to diktira svaki na izbor, tako da strah i postaje manifestacija svakog izbora. Sve to radimo iz straha, manifestira strah. Strah je glavni pokreta dananjeg ovjeka, sve to dananji ovjek ini, ini iz straha, ime naposljetku stvara dodatni strah. elja za posjedovanjem je manifestacija straha, a samo posjedovanje, manifestira, stvara strah od gubitka onoga to posjedujemo. Mo, kontrolu, elimo iz straha, a kada posjedujemo kontrolu, mo, ivimo u strahu od gubitka te moi. Strah jedino moe manifestirati strah, tako da svaki na izbor, in, posjedovanje iz straha, e naposljetku manifestirati dodotni strah, i tako u krug. ivjeti u iluziji vremena, znai ivjeti u strahu, biti usmjeren prema van, prema onom to je bilo, to bude a ne prema onom to jest, ovdje i sada. Iluzija zvana strah je glavna prepreka buenju, spoznaji bezuvjetne sree, ljubavi. Da bismo se probudili, moramo odabrati, mora postojati izbor, ali u koliko ivimo u strahu (iluziji), izbor za nas ne postoji, ve ivimo u iluziji izbora, u iluziji kako je svaki izbor na izbor. Ali izbor pod utjecajem straha nije na, ve je tvorevina straha (iluzije), i kao takav je iluzija izbora. Svaki na izbor koji je temeljen na strahu (iluziji) od toga to e drugi rei ili misliti o nama, od ismijavanja itd., je daljnje stvaranje straha (iluzije), poto je sam izbor manifestacija straha (iluzije). To je ujedno i jedan od razloga zato se nita ne mijenja, ma koliko mi teili tome. Promijene su nemogue dokle god na izbor diktiraju strahovi (iluzije), jer ono to diktira izbor, je i ono to odreuje krajnji rezultat, manifestaciju izbora. Ukoliko strah (iluzija) diktira izbor, jedino to moe manifestirati taj izbor, jest strah (iluziju). Danas ne izabiremo, radimo ono to mi elimo, ve to nam strahovi (iluzije) diktiraju. Radimo stvari koje od nas oekuje obitelj, rodbina, prijatelji, okolina, drutvo, a sve iz straha od toga to e drugi rei ili misliti o nama u koliko odaberemo, uinimo neto izvan okvira propisanih nam oekivanja i normi. udimo se kako je dananje drutvo nezadovoljno unato svim materijalnim bogatstvima, pa kako ne bi bilo, kad svi radimo ono to drugi ele, posjedujemo ono to drugi ele, a ne ono to mi elimo. Strah je glavni razlog nezadovoljstva. Uhvatili smo se u iluziju ispunjavanja normi, posjedovanja odreenih stvari kao alata za postizanje zadovoljstva, sree. No kako pronai sreu u ispunjavanju normi, posjedovanju odreenih stvari, kada je srea u nama? Traenje sree van nas samih, jest udaljavanje od sree. Traenje sree u odreenim stvarima, dogaajima, je iluzija, a iluzija moe samo stvoriti, manifestirati iluziju sree. Dokaz da smo postigli samo iluziju sree, je taj to takva sree traje svega nekoliko sati, dana, a tada trebamo novu dozu iluzije kako bismo bili sretni. Istinska srea jest bivanje, postizanje stalnog stanja sree, uz nju se ne veu dogaaji ili neke materijalne stvari, ona jednostavno je, sada i ovdje. elja, odnosno ispunjavanje elje, vjera da ukoliko ispunimo, ostvarimo neku od elja da emo biti sretni, j edna je samo od elja, vjerovanja u nizu, ni manje ni vie. Srea i elja, i ispunjavanje elje, u stvarnosti, nemaju veze jedno sa drugim, ve potpuno suprotno. elja, ispunjavanje elje, jest udaljavanje od sree, jer kako neto to je u nama, pronai izvan nas? Srea je nae prirodno stanje, srea je u nama, a svako traenje sree izvan nas, je udaljavanje od sree.

48

Svaka elja, traenje sree izvan nas, jest stvaranje barijere, zavjese koja sakriva, prekriva sreu koja se nalazi u nama, koja mi jesmo. Kada primjerice elimo auto, ispunimo tu elju, sretni smo, gdje osjeamo sreu, u autu ili u nama? U nama, u naem biu, a auto je samo alat koji je dozvolio toj srei da izae na vidjelo, da je osjetimo, auto nije stvorio tu sreu, ta srea je stalno u nama, samo to je prekrivena naim mislima, eljama. Kada ostvarimo elju (auto) otklonili smo barijeru (elju), zavjesu koja je prekrivala sreu. Srea postignuta ispunjavanjem nekih od elja, posjedovanjem odreenih stvari, je uvjetovana srea, to znai da nee trajati zauvijek, ve odreeno vrijeme. Srea koja je na krajnji cilj, jest bezuvjetna srea, bivanje a ne trenutno stanje, srea koja ne ovisi o vanjskim okolnostima, utjecajima. Da bismo to postigli, ne moramo raditi nita, ve samo odbaciti elje. Samim odbacivanjem elja kao uvjeta za sreu, nestaje barijera, zavjesa koja sakriva, prekriva sreu, i samim time, postigli smo bezuvjetno stanje sree. Prihvaanjem straha (iluzije) kao stvarnosti, prihvatili smo sreu koja ovisi o dogaajima, posjedovanju odreenih stvari, prihvatili smo sreu kao neto izvan nas, a ne u nama, dio nas. Strah je manifestacija svih problema, i istovremeno generator koji nas tjera, gura da rjeavamo te probleme. Strah je glavni pokreta dananjeg ovjeka, sve to dananji ovjek ini, ini iz straha, ime naposljetku stvara dodatni strah. Stanje straha nije u vezi sa bilo kakvom konkretnom i istinskom neposrednom opasnou. Ono se pojavljuje u mnogim oblicima: kao nelagoda, briga, strepnja, nervoza, napetost, jeza, fobija i tako dalje. Ovakav psiholoki strah uvijek se odnosi na neto to bi se moglo desiti, a ne na neto to se deava upravo sada. Koja je glavna prepreka buenju, spoznaji bezuvjetne ljubavi? Moemo govoriti o mrnji, krivnji, nerazumijevanju, uvjerenjima, vjerovanjima, ogranienjima, netoleranciji, sramu, pohlepi itd, no, sve te prepreke su samo manifestacija iste, jedne jedine prepreke ka duhovnom buenju, STRAH. Izmeu nas i buenja, prosvjetljenja stoji samo strah, odnosno mi probueni, prosvijetljeni jesmo, a strah je jedino to stoji izmeu nas i spoznaje da smo probueni, prosvijetljeni, da smo jedno sa svime, energija, bezuvjetna ljubav. Strah je barijera, veo koja stoji izmeu onoga to mislimo, vjerujemo da jesmo i onoga to jesmo. Mi nismo nae misli, uvjerenja, vjerovanja, strahovito su samo iluzije koje su trenutno prekrile nae istinsko ja, nau sutinu, bivanje. Strah, i sve to proizlazi iz straha: nerazumijevanje, la, uvjerenja, vjerovanja, sram, krivnja, mrnja, sukobi, elja za posjedovanjem, kontrolom, moi . jest iluzija. Odbacivanjem iluzije, odbacivanjem nerazumijevanja, lai, uvjerenja, vjerovanja, srama, krivnje, mrnje, elje za posjedovanjem, kontrolom, moi .to nam ostaje? Ostaje ono to jest, oduvijek bilo i bude, bezuvjetna energija, istina, odnosno ljubav. Istinsku ljubav, bezuvjetnu ljubav, spoznajemo onog trenutka kada odbacimo sve iluzije: strah, elju za posjedovanjem, kontrolom, moi kada odbacimo iluzije, ostaje samo istina, LJUBAV, BEZUVJETNA LJUBAV. Dakle odbacivanjem iluzija, spoznajemo da jedino to postoji, to je ikada postojalo, to e ikada postojati, jest istina, ljubav, koja je, uvijek bila i bude, samo to smo je na trenutak prekrili naim iluzijama. Beskonana energija, svijest, ljubav, istina ili Bog, je ono to jest, sve ostalo je iluzija, tvorevina naega uma, naih misli. Postoje samo dvije emocije, emocija ljubavi (bivanje) i emocija straha (stanje). Na alost, dananje ovjeanstvo, od roenja pa do smrti ivi u strahu, bilo da se radi o strahu od osuivanja, izrugivanja, promjena, gubitka, neuspjeha, poraza, boli, razliitosti sve su to strahovi, samo manifestirani u razliitim oblicima. Bilo koja vrsta straha, na na duhovno/fiziki razvoj djeluje na isti nain, radilo se o strahu od osuivanja ili o strahu od promjena. Strah je strah, a strah je suprotnost duhovnom razvoju, strah je suprotnost spoznaju, slobodi, ljubavi. Dokle god se ne ponemo uzdizati iznad straha, na duhovni razvoj je gotovo nemogu. Sloboda ne postoji, u koliko smo pod stalnim utjecajem straha od toga to e drugi rei ili misliti o nama. Stanje ljubavi je stanje slobode, ljubav ne osuuje, ne ismijava, ne boji se promjena, razliitosti, ljubav sve vidi kao cjelinu, a ne kao razbacane nepovezane dijelove. Strah je ono to ljude dijeli na: bogate, siromane, lijepe, rune, pametne, glupe, uspjene, neuspjene, dobre, loe itd. Strah je izvor sukoba, nerazumijevanja, osuivanja, izrugivanja, ismijavanja Mrnja, krivnja, nerazumijevanje, sukobi, netolerancija, nametanje vlastite volje, nesloboda, kontrola, elja za posjedovanjem, moi . je privremeno stanje. Sadanji trenutak, sloboda, odgovornost, razumijevanje, tolerancija, srea, .. odnosno LJUBAV, jest BIVANJE, a ne tek trenutno stanje.

49

14. ovjek i Bog (JEDNO)

ovjek od pamtivijeka pokuava da shvati i pronae silu koja je za njega oduvijek bila odraz savrenstva i stvaranja! Tu silu nazivao je raznim imenima, pa neko za nju kau Priroda, a neko Bog i td. Ta sila je bila uzrok najvee manipulacije na planeti, jer ljudska volja za moi bi uvijek eljela da je zadri samo za sebe! Pa upravo po ovoj formuli su nastale religije, a po najvie Kranska voena crkvom, a danas ovjekom takoer manipulira i Islamska i pravoslavna religija. ovjeka hrane neznanjem drei ga tako na distanci od Sile, tj. Boga, i na taj nain osiguravaju njegovu kontrolu i manipulaciju predstavljajui sebe kao posrednika izmeu ovjeka i Boga i kao jedinu instituciju kroz koju se moe razgovarati sa Bogom, i to preko njihovih radnika (popova) ! Od tada pa sve do danas ovjek je zaokupljen pronalaskom smisla vise nego iim drugim na svijetu, a u tome ne uspijeva ni u najmanjoj koliini! To je upravo dokaz da dananje institucije ovjeku ne daju prave putove kojima bi naao smisao i pribliio se Bogu! Ba zbog toga nije bilo ovjeka teko uvjeriti da je ovaj ivot prokletstvo u kojem mora da se ponizi i iskupi za svoje grijehe da bi nakon smrti imao priliku vratiti se u Kraljevstvo nebesko! I upravo ovo je zatvoren krug manipulacije iz kojeg ovjek ne moe izai niti pronai Boga koliko god ga traio! Kako da idem naprijed kad ne znam u kojem smjeru sam okrenut? - John_Lennon ovjek e ostati u ovom krugu sve dok se ne podigne iznad i iskoraci iz kruga pravila drutva, religija i ne pone tragati za smislom unutar Sebe. Cijeli nas univerzum, svemir i planete sve to zovemo makrokozmos, ali sve to isto postoji i u ovjeku mikrokozmos! Sve sto je stvoreno na svijetu stvoreno je iz iste stvari, iz kvantnog vakuma, sve na svijetu je energija samo u drugaijim oblicima! Kada bi ovjeka stavili pod ogromni mikroskop on je skup titrajue energije koja je gusto nabijena i materijalizirana! Zato treba znati da sve sto je vani to je i unutra, promatrano i promatra su jedno, sve je jedno i jedno je sve, samo je razlika u tome koliko je koja manifestirana materija udaljena od svoga sredita kvantnog vakuma! to je udaljenija to je i samo srediste manje izraeno, ali je apsolutno prisutno! Zato ovjek treba da traga za smislom u sebi, unutra, i da se osvjeuje sve vise i vise i tako poveava svjesnu prisutnost sredita Boga u sebi! ( svaki dio je cjelina, spoznajom sebe, spoznajemo i svijet oko sebe) To je put duhovnosti i sjedinjenja nae dvije strane u jednu! Tek kada ovjek u sebi izjednai muku i ensku stranu, nesvjesno pretvori u svjesno, moe pronai smisao cijelog stvaranja i Boga u sebi! Ako zamislimo ovjeka kao bie koje u sebi ima imaginarne ljestve biti e nam puno lake shvatiti i razumjeti samoga sebe! Ljestve zavravaju u toki naeg tjemena a poinju od naih stopala! Te ljestve predstavljaju sve ono za im u ivotu tragamo, cijeli smisao postojanja, u sto ete se uvjeriti u nastavku teksta! Iznad naeg tjemena (iznad zadnje preke ljestvi) nalazi se neto sto je veoma vano da shvatimo! U psihologiji to mjesto iznad zadnje preke zove se Ain Sof Aur, u kojem se nalazi sjeme iz kojeg nastaju sve stvari svijeta, a samim tim i kompletna evolucija tj. promjena svake od tih stvari kroz protekle vjekove! Moemo reci da je to Bog tj. mjesto koje je nitavilo ili vakuum iz kojeg sve nastaje! Dakle, ispod Ain Sof Aur-a nalazi se nae tjeme i tijelo u kojemu se nalaze ljestve sa zadnjom prekom na tjemenu! Na ljestvama se nalazi ukupno 7 preki, i sada emo objasniti sto one znae! Svaka preka je odreeni stupanj shvaanja smisla i svakim ovjekom prevladava jedna od njih, dok su ostale slabije izraene! to je preka koja prevladava sa nama niza, i udaljenija od Ain Sof Aur-a to je i nivo nae svjesnosti o Ain Sof Aur-u udaljeniji i manji! Dakle logino je da ako neka osoba ima izraenu prvu preku ljestvi, njom vlada nizak nivo svijesti i osoba ne posjeduje uvid u smisao postojanja, ime je i njezino psihiko i duhovno stanje dosta nestabilno!

50

Prvu preku (akru) nazivaju Kraljevstvo, jer ona predstavlja materijalni svijet i materijalizam u kojem je najmanje osvijeteno duhovno i Boje! Ako je prva preka koja je najudaljenija od Ain Sof Aur-a najnesvjesnija Boga i liena smisla, onda je logino da je kod osobe koja ima izraenu 7-u preku ljestvi situacija potpuno suprotna! Zato je bitno da se kreemo to vie po ovim prekama o emu e biti rijeci kasnije! Druga preka ljestvi je ona preka koja nam stvara seksualni nagon i zelju za seksom, promatranjem suprotnog spola kao seksualnog objekt! Njena prava i istinska svrha u nama je da se brine o procesu produetka vrste i nita vise! Danas je upravo suprotno jer mnoge osobe su zapele na toj preki i kod veine ljudi ona je konstantno izraena! U ove prve dvije akre, duhovnosti i smisla je najmanje, a one su upravo one koje vladaju ljudskom zajednicom! Frojd je rekao da je nae ovjeanstvo zapelo upravo na ovoj preki (akri) ljestvi! Danas je u drutvu prisutno mnogo toga sto nam ne dozvoljava da se dalje penjemo, mediji su jedna od glavnih zapreka. Trea preka ljestvi se nalazi kod naeg eluca i pleksusa i ona takoer spada u preke kod kojih je smisao i duhovnost dosta slaba i ne izraena! Osoba koja ima izraeno djelovanje ove preke ime velikih problema sa samopouzdanjem i nedostatkom smisla sto se oituje bolom u elucu ili pleksusu (strahom). Ovo su donje tri preke koje vladaju u drutvu i sve dok su one te koje nama upravljaju ( materijalizam, seksualna pouda, strah i osveta) i sve dok se toga ne oslobodimo dozvoljavati emo da nas religijske institucije i njihove voe vode edne preko vode! ovjek se mora podii iznad ove ivotinjske osobine, jer ovjek nije ivotinja, mi imamo um i razum i stoga moramo da se uzdignemo na nas nivo da bi zadovoljili svoje potrebe! Nemogue je biti kompletna i zadovoljna osoba sve dok sebe tretiramo kao ivotinju! etvrta preka ljestvi je preka prekretnica, preka koja se nalazi u nivou srca i povezana je upravo sa tim organom! Sigurno ste nekada uli kako neki ljudi hvale neku osobu govorei za nju da govori iz srca! To srce nije srce kao organ, u pitanju je upravo osoba kod koje je izraena preka ljestvi u nivou srca! Ta 4. preka (akra) je prva koja je dovoljno blizu Ain Sof Aur-a da bi ga mogla biti svjesna! Takva osoba je uspjela da veliku koliinu onoga ega nije bila svjesna, osvijesti i tako oivi 4. preku u predjelu srca i vrati smisao i duhovnost svom ivotu, a osobe za koje kau da govore iz srca su veinom jako uspjene i cijenjene osobe! Takva osoba vise ne vidi sve u materijalizmu, ljude je prestala da gleda kao seksualne objekte i uspjela je da shvati da oni koji nas vrijeaju rade to jer ne znaju bolje. etvrta preka ljestvi je prva preka ka Bogu! Peta preka je preka ljestvi koja je smjetena u naem vratu u predjelu grla i osoba koja ima izraenu ovu preku je ona osoba koja je prerasla prve tri i sve tri uspjela uravnoteiti pomou preke srca, pomou snage ljubavi i pozitivnog djelovanja! Osoba sa izraenom 5. prekom nema problema sa nedostatkom smisla i duhovnosti, i udaljenost od Ain Sof Aur-a ve je veoma mala! Dok se kod prve 3 oitavaju uglavnom ivotinjski nagoni, u etvrtoj osjeaji, u petoj prevladavaju rijei, dakle velika sposobnost pretvaranja svjesnog u oblik rijeci! Dakle svaka preka je sastavljena od Ain Sof Aur-a tj. Boga, samo sto je udaljenost od njega uradila to da je njegova prisutnost znatno manja! Sve su one sastavljene od istog, samo zauzimaju drugi oblik! Tako je i sa Svemirom, sve je sastavljeno od Sredita, od Boga, ali u drugim oblicima i manifestacijama, bas kao sto je sluaj i sa nama! 6. preka se nalazi u predjelu ela, izmeu naih obrva, i cesto je predstavljena kao tree oko koje ljudi znaju sebi crtati u tom predjelu glave! Dakle, izmeu nje i Ain Sof Aur-a postoji samo jo 1 preka i osoba koja ima izraenu ovu preku ljestvi ve ima jasan uvid u duhovnost i svijest Boga! To se naziva dobra intuicija, dakle sposobnost da se ovjek kree po bojem putu, dok druge odbacuje jer ima jasan uvid u njih! Tu je dakle Ain Sof Aur tj. Bog zauzeo oblik shvaanja i vienja u budunost!

51

Posljednja preka tj. sedma preka ljestvi je posljednja i ona je ustvari prva preka u koju ulazi Ain Sof Aur i osoba koja ima izraenu ovu preku jasno moe da oitava i doivljava izravan kontakt sa Bogom! Ta osoba je uspjela da ujedini sve preke u sebi, i to je pravi i jedini raj, dok prve 3 preke bez gornjih 4 su pakao! Zato nemojte dozvoliti da vas dananje institucije i religije zatvore u svoj krug u kojem je potraga za bogom stalna, a zbog lai pronalazak nemogu! To je pravi raj ili pakao! Sve je jedno i jedno je sve! Temeljno stanje Svemira, kvantni vakuum u stalnom je dijalogu s pobuenom energijom koja ini postojanje. Stvari nastaju iz vakuuma i vraaju se u nj, da bi se ponovno rodile kao neto drugo. Te procese moemo jasno vidjeti u jednostavnoj Wilsonovoj tamnoj komori, napravi za promatranje tragova nabijenih estica subatoma. estice se naglo pojavljuju iz isparina tamne komore, prelaze prostor od nekoliko centimetara, a onda isto tako naglo nestaju u isparinama. Tada se pojavljuju nove estice. Sve je jedno i jedno je sve! OVJEK JE BOG I BOG JE OVJEK!

15. Istinsko Ja
Istinsko Ja, to je doslovno svjetlost naeg ivota. Ne moemo znati tko smo dok ne vidimo, ili bolje reeno, dok ne osjetimo nae Ja straha. Mi smo direktan odraz kreativne inteligencije svemira, no, kao malena bia, ranjivi smo obzirom na vanjsko okruenje. Ukoliko nas nai roditelji ne budu smatrali savrenim izrazom kreativne inteligencije svemira, to ba i nije vjerojatno, i u koliko nas ne budu voljeli takve kakvi jesmo, a ne onakve kakvi bi htjeli nai roditelji da budemo, bit emo ranjeni. Ranjeni smo izoliranou od onih koji su nam dali ivot, esto bivamo ispravljeni, govori nam se da se umirimo, maknemo, nepravedno nas se kanjava, a sve to iz potrebe da budemo oblikovani strahovima i nesigurnostima onih koji su nam dali ivot. To u nama stvara ranu, rana je neto to moramo prebroditi i tako poinje traenje ljubavi, sigurnosti i ravnotee koje e trajati itava naeg ivota. Kako to traenje nije ukorijenjeno u naem biu, nikada nije posve zadovoljavajue niti utemeljeno, i kao takvo e biti kolebljivo, nesigurno i tjerano strahom. Izvornome Ja nita ne treba, ono postoji prije bilo kakve potrebe. Dakle, kada darovatelji ivota na mladu osobu gledaju kao na nesavrenu osobu punu mana, ak i ne svetu, ve samo kao na stvar koju treba oblikovati disciplinom, tada izvorno Ja biva prekriveno. Mladoj je osobi potrebno samo jedno: bezuvjetna ljubav prema njoj onakvoj KAKVA ONA JEST. To se naalost ne dogaa, ak ni u obiteljima pune ljubavi u kojima vlada posvemanja sloga i dobronamjernost. ak i u obiteljima u kojima vlada velika ljubav i podrka, pretpostavlja se da dijete nije savreno. Naravno da je to la. Dijete je savreno i njegovom bitnom Ja nije potrebno nikakvo discipliniranje. La je u ideji da je s novoroenim djetetom neto temeljno krivo ili da je manjkavo, da nije posve u redu, nije u potpunosti zasluilo ljubav Na nekim je razinama odbaeno. Dijete nije dobilo jednu stvar koja mu je stvarno potrebna, a to je bezuvjetno prihvaanje pod njegovim uvjetima. Vjerovanje u nau uroenu nesavrenost i neadekvatnost je prvobitna i osnovna la. La ima dva ishoda. Prvo je da dijete na grub nain naui lekciju da se u ovom ivotu ljubav mora zasluiti, a drugi da dijete takvo kakvo jest, nee uspjeti u svojoj nakani da zaslui ljubav, pa to dijete, ta osoba mora postati netko drugi. Tako zapoinje cjeloivotno traenje nekog boljeg Ja. Tada to postaje Ja straha. Ja straha zasniva se na strahu i poprima mnoge razliite oblike: osobe koja eli uspjeti uspjenik; osobe koja eli udovoljiti udvara; osobe u potrazi traitelj; ustraenik: usamljenik; ekspert; i jo mnogo drugih. To je lano Ja u kojem smo se izgubili i u kojem provodimo itav svoj ivot nastojei se popraviti, sve dok se na to i takvog Ja koje se zasniva na strahu gleda i dok ga se smatra upravo onakvim kakvo jest, nikada neemo postii ravnoteu koja je uroena u prirodi izvornog Ja. To je

52

nesigurnost u potrazi za sigurnou. To je naravno beznadno i uzaludno nastojanje i izvorno Ja, biva prekriveno manifestacijama Ja koje se zasnivaju na strahu. Tako se njegovo postojanje posve utapa u lai. Ali izvorno Ja zapravo se nikada ne gubi, uvijek je ivo u nama i postoji usred ivota i usred Ja straha. Zapravo ona samo postaje tiha dimenzija naeg uvjetovanog Ja. Ono to nije izvorno Ja, po prirodi je psihosocijalno. Izvorno Ja niti je proizvod drutva, niti posjeduje psiholoke atribute. Naa pojava na ovome svijetu savrena je i najii je odraz Velikog Duha. Prvobitno psiholoko Ja nastoji odagnati bol borei se za ljubav, ili obrnuto, dokazujui ispravnost svoje projicirane identifikacije ime na sebe privlai jo vie negativne panje. Lekcija koju pritom obino prvo naui je da se ljubav mora zasluiti. Sljedei je korak, dakle, domisliti se kako stei, zasluiti ljubav. To inimo tako da smo usluni, popustljivi, kooperativni, dobri, prijazni, posluni, dopadljivi (drugim rijeima, da radimo, da se ponaamo kako drugi ele a ne kako mi sami elimo). Neka djeca ine upravo suprotno. Ona su, na nekoj razini, uvjerena da su neadekvatna, nesavrena, manjkava i to iskustvo realiziraju kroz protivljenje, pobunu, ljutnju i depresiju. Tako poinje na ivota, a za mnoge na isti nain i zavrava. Ako dijete vjeruje da je osnova za prepoznavanje njegove manjkavosti to da je ono nedostojno ljubavi, tada e zapoeti cjeloivotnu borbu da udovolji ljudima koji su mu vani. Na taj e nain nastojati zadobiti ljubav za koju vjeruje da je nije dobio kao nesavreno dijete. Ui broditi kompleksnim putem manipulacija u namjeri da se uzdigne zadovoljavajui one koji su mu vani. Pogledajmo eksperta Ja straha. Ako maleno dijete vjeruje da je toliko bezvrijedno da se njegov glas uope ne slua, nastojat e razviti osobnost iji e se glas uti kako bi pridobio pozornost i nadajmo se potovanje, ak i ljubav. U prvom sluaju imamo osobnost koja nastoji udovoljiti udvaraa, a u drugom eksperta. Te reakcije naa su prilagodba kojom se borimo protiv mune boli koje su motivirane strahom i opom nesigurnou. Kad ivot postane teak, a postati e, to je sigurno, kad sposobnost udvaraa vie ne bude mogla zadovoljiti one kojima su upuene, kad se eksperta pone ignorirati i odbacivati, ivot e postati agonija. Na taj nain funkcionira ivot u strahu i nesigurnosti. Moemo se primjerice upitati da li fenomen Ja straha primjeujemo u svim kulturama. Zapravo fenomen Ja straha skoro je nepoznati u zajednicama naroda lovaca i sakupljaa, to je kultura koja je, premda je prevladavala u cjelokupnom ljudskom postojanju, danas gotovo izumrla. U tim kulturama na djecu se reagira vrlo raznoliko, kod njih se djeca doivljavaju kao Boja stvorenja, a ne kao predmeti koje treba oblikovati u projekciji roditeljskih elja kroz discipliniranje, ispravljanje, izolaciju, ili, boe sauvaj, usporeivanje s drugom. Djeca se promatraju kao tajnovita stvorenja, koja sobom nose svaki svoj poseban dar koji u svakom trenutku raste i razvija se. Ta djeca imaju psiholoki profil koji se itekako razlikuje od djece u tzv. naprednim civilizacijama, drutva intenzivne konkurencije, jedno od drutva koje se skoro u potpunosti zasniva na strahu. to uiniti sa svim tim spoznajama? To je najzahtjevnije i najtee pitanje koje bi si ikada mogli postaviti, jer ako se na cjelokupni identitet zasniva na osobnosti koja ivi da izbjegne unutarnji strah i nesigurnost, tada je normalno upitati se tko smo mi zapravo ako nismo osoba za koju se smatramo? Kad smo motivirani strahom, a veine nas jest, tada je osoba koja prividno jesmo (Ja straha), lana. Nema snanijeg buenja od ovog. Tada dolazimo mnogo blie u dodir sa svojim izvornim Ja, koliko god bio krhak taj dodir, to je energija koja moe promatrati bez da je oneiuje lano vjerovanje. To je ogromno iskustvo koje odmah dovodi do preobrazbe. Ta se osoba promatra i po prvi puta jasno vidi, i to oima svoga izvornog Ja. To je osloboenje, ili barem poetak osloboenja od iluzornog Ja, Ja straha Nain na koji se ta preobrazba dogaa, i kako se ti elementi izraavaju, jedinstven je svakom pojedinom biu. Zato samo vi kao pojedinac moete otkriti koja je vaa Pjesma. Tako ete zakoraiti u svjetlost, to je zakon oslobaanja od lai. Tako istinsko uporite postaje izvorno Ja, ono nema oblika, nema ciljeva, misli, ni osjeaja . ono je sutina cijelog postojanja,

ljubav.

53

16. Sadanji Trenutak i Ljubav Umjesto Straha

Jeste li u posljednje vrijeme, barem na trenutak osjetili duboku zahvalnost na ivotu koji upravo sada ivite? Jeste li osjetili, bacivi pogled oko sebe na ovo udo svega stvorenoga, koliko ste sretni i blagoslovljeni to diete? Jeste li osjetili kako vam se prsa nadimaju i kako vas grije osjeaj iskrene i neobuzdane radosti od kojeg se blago guite i stvara vam se knedla u grlu dok odjednom shvaate da je upravo ovaj trenutak u kojem se sada nalazite neprocjenjivo svet i dragocjen jer vam prua jedinstvenu priliku da doista osjetite ivot i dopustite svojoj dui da bude ono to jest, da upije taj sveti nektar sadanjosti i izrazi radost zbog dara ivota koji se odvija pred vama u svoj svojoj raskoi i ljepoti. Osjeaj je vrlo slian zaljubljenosti, ini se kao da vam se dua prelijeva od radosti, samo s tom razlikom to ovaj osjeaj nije usmjeren na jednu osobu, nego je mnogo obuhvatniji i ukljuuje sve ljude, mjesta, i na kraju, sam ivot! Javlja se osjeaj povezanosti i jednote sa svime, osjeaj za kojim tei svako bie u svemiru. Ako je va odgovor DA, onda vam iskreno estitam, vi ste jedni od rijetkih koji su doivjeli iskustvo Ljubavi i shvaaju to to znai uistinu ivjeti. Ako je va odgovor NE, vi ste jedni od mnogih koji su zalutali u labirintu ega i zaboravili na istinsku prirodu onoga tko i to vi jeste. Vama takoer estitam, jer doli ste na pravo mjesto, mjesto koje e vam, ako to elite i ako odvojite malo vremena za itanje sljedeih redaka, pomoi da ponovo uspostavite vezu sa svojom istinskom prirodom koja je Ljubav, i da svoj ivot ponete promatrati i doivljavati sasvim novim oima. Dakle, krenimo redom. Pogledamo li ispod povrine naizgled zamrenih i kompliciranih odnosa izmeu ljudi i njihovih izvanjskih manifestacija, doi emo do spoznaje da se u sri cjelokupnog ljudskog iskustva nalaze dva osnovna stanja svijesti iz kojih proizlaze sve ostale emocije i osjeaji. To su Ljubav i Strah. I dok je prvo stanje svijesti iskljuivo priroda due, drugo stanje je iskljuivo priroda ega. U onom apsolutnom smislu, postoji samo Ljubav kao Sve to Jest, Ljubav kao vjena jednota i zajednitvo, kao jedina i konana stvarnost. Dua, koja je naa istinska priroda, razumije ovu istinu, ta istina je njezina bit, i zato je priroda due da uvijek voli bezuvjetno, raduje se i slavi ivot. Emocije i osjeaji koji proizlaze iz Ljubavi su radost, veselje, srea, elja za davanjem i pomaganjem, razumijevanje, suosjeanje, prihvaanje, opratanje Strah je stvaran samo u carstvu relativnog, u ovoj naoj fizikoj i materijalnoj razini postojanja i javlja se kao duboka enja za Ljubavlju proizala iz privida Ega da je odvojen od svega ostaloga i da vie nikada nee biti dio te jednote (to je nemogue, ali to je upravo i svrha iluzije, da nemogue postane mogue). Mogli bismo stoga rei da je Ego utjelovljeni Strah. Strah je u svojoj sutini zapravo reakcija na uskraivanje Ljubavi. Svaka situacija u kojoj je dui uskraena prilika da osjeti ili izrazi Ljubav kao i potiskivanje te ljubavi, kasnije se manifestira u vidu mnogobrojnih emocionalnih devijacija koje se ispoljavaju u meuljudskim odnosima na naine kojima smo svakodnevno svjedoci. Iz Straha proizlaze mrnja, ljubomora, bijes, zavist, tuga, potitenost, krivnja, osuda, prezir Ono to je zanimljivo je to da nikada ne moemo iskusiti oba stanja istodobno. Jednako kao to svjetlo i tama ne mogu koegzistirati u isto vrijeme na istom mjestu, tako ni ovo dvoje ne moe istovremeno koegzistirati u naoj svijesti. Tamo gdje je Ljubav, nema Straha, a tamo gdje je Strah nikada ne moe biti Ljubavi. To dvoje se meusobno iskljuuje. Ljubav je energija koja pokree, iri, grije i spaja, energija viso ke frekvencije. Strah je suprotnost Ljubavi, to je energija koja paralizira, saima, hladi i razdvaja, energija niske frekvencije. Moda ste primijetili da i u svakodnevnom govoru imamo zapanjujue tone opise prirode Ljubavi i Straha koji to potvruju, pa tako kaemo za Ljubav da nam je ba toplo oko srca a za Strah da nam se sledila krv u ilama ili da nas je oblio

54

hladan znoj. Takoer, kada smo radosni kaemo da se osjeamo haj (od engleskog feeling high osjeati se visoko) a kada smo tuni, onda smo potiteni (potitenost od potisnuti dolje ili na engleskom feeling down osjeati se nisko dolje). Hoemo li u svom ivotnom iskustvu doivljavati Ljubav ili Strah iskljuivo je na svjesni odabir. Ako je tako, postavlja se pitanje zato to svjesno i ne odabiremo? Razlog zbog kojeg svjesno ne odabiremo Ljubav u svom ivotnom iskustvu je taj to smo roeni u kulturi gdje nas od malih nogu ue da svoj ivot promatramo i doivljavamo oima Ega, govore nam da smo odvojeni jedni od drugih i od svega ostaloga. Mi zapravo ni nemamo pravu predodbu o tome to Ljubav uistinu jest. Toliko smo uronjeni u svijest o odvojenosti da druge ljude automatski doivljavamo kao svoje neprijatelje i strance i da ih promatramo kroz njihova vanjska obiljeja te da im ne vjerujemo. (Sjetite se samo savjeta iz osnovne kole: Ne priajte sa strancima). Kroz cijelu nau povijest uloen je velik napor da se znanje o naoj istinskoj prirodi kao duhovnih bia odri skrivenim od nas, i da se ljude preko obrazovnog sustava, religije, ekonomije, medija i ostalih manipulativnih mehanizama odrava u neprestanom Strahu kako bi ih se lake moglo kontrolirati i drati zakljuanima u svijesti ega. To je svijest koja se ograniava samo na fiziku i mentalnu razinu postojanja i poistovjeivanje sa tijelom iz kojeg proizlazi stav ja, meni, moje. To je svijest koja svoju stvarnost definira iskljuivo na povratnim informacijama koje prima od strane svojih pet osjetila. Izvan tog spektra nita ne postoji pa samim time proizlazi i uvjerenje da je ivot samo jedan, odnosno, da nakon bioloke smrti sve prestaje. Zbog straha koji proizlazi iz tog uvjerenja, veina ljudi u ivotu gleda iskljuivo svoje skuene interese i tu se raa korijen svake sebinosti. Ego je uvijek svijest o odvojenosti od svega ostaloga, to je ujedno i korijen Straha. Samim time, uvjerenja iz kojih on djeluje glase samo najjai opstaju (Darwinova teorija evolucije), nieg nema dovoljno, ako dam drugome, meni e ostati manje (osnovna naela ekonomije), gledaj samo svoja posla i slino. U takvoj atmosferi straha, ego je uvijek nesiguran, jer vjeruje da je preputen sam sebi kako bi opstao. A s obzirom na to da se stvarnost ega temelji na povratnim informacijama koje prima putem svojih pet osjetila, ne preostaje mu drugo nego da potvrdu svoje vrijednosti trai kroz vjeno usporeivanje i takmienje, velianjem samog sebe na raun drugih, vjerujui da e jedino ako bude bolji, jai, vei, spretniji, ljepi ili pametniji od nekog drugog i ako e to moi pokazati, biti vrijedan i prihvaen. Jer, ako bude slabiji, manji, nespretniji i runiji, drugi e ga odbaciti i on e ostati sam, a to si ego nikako ne smije dopustiti, jer u samoi on ne moe opstati, treba mu netko s kime e se usporeivati i tko e mu potvrditi da je vaan. Takvo rezoniranje je posebno jasno izraeno kod tinejdera koji se zbog straha od samoe, neprihvaenosti i izrugivanja priklanjaju bilo emu to je u danom trenutku popularno i onome to se nosi, to je IN. Situacija nije bitno drukija ni kod odraslih ljudi. Devedeset posto njih usprkos godinama jo uvijek nije nadraslo svoje tinejderske strahove i nesigurnosti te osjeaj manje vrijednosti, zbog ega je psihologija mase, odnosno mentalitet stada toliko rairen u dananjem drutvu. I upravo iz tog korijenskog straha od drutvene izolacije potjee surova i bespotedna utrka za moi, materijalnim bogatstvima, posjedovanjima i statusom kao sredstvima za koja Ego vjeruje da e mu osigurati sreu, premda mu ba ni samome nije jasno to ta srea zapravo znai i to ona sve obuhvaa i to je to za im on u sutini traga. No, model za postizanje sree je ve postavljen a ivotne vrijednosti odreene i ego ih posluno slijedi. Velika i lijepa kuica u cvijeu, luksuzni auto, uspjena karijera, ena i dvoje djece, stjecanje bogatstva, ugled i pristojno dranje. To je recept. Ako uspije ostvariti neto od toga, tvoj ivot ima smisla, ti si netko, ti si uspjean, a u suprotnom si promaen sluaj, nitko i nita. Ljudi zbog toga upadaju u zamku u kojoj vjeruju da njihova srea ovisi o izvanjskim stvarima, to je vjerojatno glavni uzrok svekolike ljudske patnje i pogonski motor nezadovoljstva jer stvara ovisnost i odvlai nas u domenu gdje vrijeme diktira ustroj naeg ivota i dovodi nas do neprirodnog stanja uurbanosti, gdje se, (opet zbog straha da emo, ukoliko neto ne napravimo, izgubiti priliku za postizanje sree), izlaemo neprirodnom psiholokom pritisku uslijed kojeg gubimo vlastitu ljudskost i sami postajemo neprirodni. To se jasno moe vidjeti ako pogledate nain na koji ljudi ive svoje ivote. Zbog uvjerenja da se srea nalazi tamo negdje, ljudi hrle kroz ivot, nesvjesni veine onoga to se dogaa oko njih, svakodnevno automatski obavljajui osnovne ivotne radnje koje smatraju tek nunim zlom. ivot im samim time postaje sve automatiziraniji, i

55

zbog toga se vrlo malo ljudi zapravo bavi umijeem ivljenja. U takvom konstruktu stvarnosti, svijet u kojem ive i sm ivot, u konanosti, postaju samo sredstva da se ostvare odreeni ciljevi. Ako se ti ciljevi ostvare, oni su sretni, ali njihova srea je tek kratkog daha jer se, nakon to su dobili ono to su traili, ego vrlo brzo zasiti, i poto je zadovoljio taj hir, (svjestan u dubini da mu ispunjenje tog cilja nije pruilo ono za im ezne), njegova panja je ve idueg trena okrenuta novim izazovima, vjeno traei novu dozu ushienja i zadovoljstva, slijepo vjerujui da negdje postoji to neto, taj sveti gral sree koji e im, kada ga pronau, osigurati trajno ispunjenje i mir. Isto tako, ako se njihova oekivanja ne ostvare, u njima dolazi do eksplozije razoaranja, bijesa, tuge i ljutnje koja ih strmoglavo baca u ponor oaja. Sm ivot u tom sluaju nije toliko bitan koliko konani zamiljeni cilj kojemu svi streme. Uspjeh je boanstvo modernog doba kojemu se sve treba rtvovati. Zbog toga neprestano ivimo u tom virtualnom prostoru na razmei prolosti i budunosti. Preispitujemo to nije bilo dobro u prolosti, to smo mogli drukije uiniti, na sadanjost gledamo kao na stanje koje treba promijeniti kako bi nam u budunosti bilo bolje, bjesomuno planirajui poteze koje moramo povui kako bismo naposljetku postigli stanje mira i ispunjenja kojemu teimo. Takav nain razmiljanja nas dovodi do Ako onda i Kada tada uvjetovanosti. Ako dobijem ovo, onda u biti sretan. Kada dobijem ovaj posao, tada u moi ivjeti na miru. Taj mir nam se uvijek ini kao da je nadomak ruke, samo to ga nismo dohvatili, ali ivot u takvoj vremenskoj ovisnosti postaje pravi pakao jer unato svim nastojanjima da injenjem ostvarimo mir, on nam je svakim danom sve dalji i dalji. A nedostatak mira kojeg osjeamo u sebi reflektira se kao izvanjski kaos kojeg doivljavamo u svom svakodnevnom ivotnom iskustvu. Obratite pozornost kada se naete u prilici i promatrajte malo ljude oko sebe. Primijetit ete kako veina njih ima duge i zamiljene poglede u neodreenom pravcu bez treptaja. To je nepogreiv pokazatelj koliko je tko prisutan u svom ivotu, koliko je zapravo ovdje. Svi su fiziki tu, ali se duhom nalaze u mentalnim oblacima vlastitog uma, kao da gledaju film u svom umu u kojem neprestano ale za prolou, hrvaju se i bore sa prolim krivnjama i sjetno prebiru po uspomenama dok se istovremeno pribojavaju budunosti. Kao posljedica takvog komara, izrodilo se jedno od najnevjerojatnijih i najapsurdnijih mentalnih stanja koje je mogue zamisliti zabrinutost! Projicirani strah od budunosti koji nas dri paralizirane i ispunjava nas nemirom i tjeskobom zbog ega se ne moemo opustiti i biti ono to jesmo. U Novom Zavjetu postoji jedna duboka mudrost koja kae: Moete li brigama produiti ivot i za jedan lakat? i Svakom je danu dosta njegove brige. Bez obzira to nosi budunost, jedini trenutak u kojem se ivot doista dogaa nema veze s vremenom. Zato se onda brinemo? Brinemo se zato jer se bojimo da emo propustiti vlak za sreu, da emo neto izgubiti, a ironino je da se istovremeno ne bojimo da emo takvim nainom ivota propustiti cijeli ivot. Iako je prolost prola, i ne moemo utjecati na nju, a budunost se jo nije ostvarila, mi se i dalje neumorno bavimo tim prividnim mentalnim stanjima. ivei na taj nain, mi u potpunosti proputamo stvarna fizika i emocionalna iskustva koja nam se dogaaju upravo sada, ovog trenutka. Proputamo prepoznati da se taj sjajni ivot o kojem sanjamo i matamo dogaa upravo sada. Postoji li izlaz iz ovakve none more optereenosti prolou i budunou i vjene potjere za sreom koja je tamo negdje, uvijek u naim snovima? Postoji li iskustvo koje se kvalitativno razlikuje od onoga koje svakodnevno doivljavamo? Sreom, postoji! Paralelno sa svijetom koji ukljuuje vrijeme i uurbanost, protjee jo jedna dublja stvarnost skrivena od oiju ega vjeni i nepromjenjivi ocean sadanjeg trenutka. Ego ne razumije smisao i sutinu sadanjeg trenutka jer po svojoj prirodi ne moe doprijeti do njega. Cijeli fokus ega usmjeren je prema injenju i zbog toga ego razmilja na nain: Dobro, evo, sada sam tu. I? Hoe li mi netko rei to bih sada trebao raditi po tom pitanju? Dajte malo akcije, malo buke, malo kretanja, dajte da se neto dogaa. Nema nieg zanimljivog ovdje. Dosadan je ovaj sadanji trenutak. Sadanji trenutak je stanje bivanja, a ne injenja, i stoga, da bismo zakoraili u njega, potrebno je da ivot ponemo promatrati oima due. E sad, postavlja se pitanje kako konkretno ostvariti taj pomak iz svijesti ega u

56

svijest due. Osnovni preduvjet da biste u tome uspjeli je da se zaustavite u svom automatskom hodu kroz ivot i da zastanete, barem na nekoliko minuta i da postanete svjesni neposrednih stvari, neposrednih dogaaja i okolnosti koje vas okruuju upravo ovog trenutka. Da postanete svjesni svih boja, okusa, zvukova i mirisa koji vam se upravo sada nude. Postanite svjesni Sunca koje vam svojom svjetlou obasjava i grije lice; ptica koje svojim radosnim cvrkutom ispunjavaju i uljepavaju dan, povjetarca koji vam prolazi kroz kosu i ispunjava plua opojnim mirisima koje je pokupio na svom putu. Duboko udahnite i dopustite si da osjetite onu iskonsku ivotnost koju sadri svaki trenutak, koja poput dubinske struje protjee ispod namrekane i valovite povrine svakodnevnih briga, sumnji i strahova i ostaje netaknuta, nepromijenjena. Uvijek tu, uvijek prisutna. Duboko udahnite i utiajte svoje misli, svoje strahove, brige i probleme koncentrirajui se na ono to jest upravo sada. Svu svoju pozornost usmjerite prema tome. Upotrijebite onu istu energiju opaanja kojom biste, primjerice, traili iglu u plastu sijena. Izotrite svoja osjetila i pokuajte opaziti im vie tih naizgled rutinskih i beznaajnih svakodnevnih stvari na koje gotovo nikada ne obraate panju. Ta svjesnost je prekida koji vas iskljuuje iz olujnog vihora vremena i uurbanosti, iz ludosti i besmisla dananjeg egoistinog modernog naina ivota te vam omoguuje da svoj ivot sagledate i doivite u jednom sasvim novom svjetlu, da zakoraite u prostor bezvremenosti i neogranienosti koji je ovdje i sada. Kada uinite taj svjesni pomak, otkrit ete jedan sasvim novi svijet, svijet koji je na vae zaprepatenje cijelo vrijeme bio tu, samo ga vi dosad niste bili svjesni. Poet ete primjeivati mnoge stvari koje ste dosada uzimali zdravo za gotovo. Odjednom ete posvuda poeti uoavati ljepotu koja vas okruuje a za koju ste do juer bili slijepi. to ste vie u stanju primijetiti ljepotu i savrenstvo u stvarima i okolnostima koje vas okruuju, to ste vie prisutni u svom ivotnom iskustvu. Ljepota je odraz radosti ivota. Trenuci u kojima primjeujete, opaate i prepoznajete ljepotu su trenuci u kojima ostajete bez ega. Ego jednostavno ne zna to bi uinio sa tom ljepotom, ne moe ju klasificirati, ne moe zauzeti stav prema njoj, ne moe ju osuditi jer ona je izvan dohvata logikog uma, ona jednostavno jest i nju se ne moe dokuiti razmiljanjem, moe ju se jedino osjetiti i prepoznati kao takvu, i s obzirom na to, ego se jednostavno raspline u prisutnosti ove istine. Oni trenuci ushienja koje osjetite kada ste suoeni s prizorima neopisive ljepote su trenuci u kojima se vaa dua budi i izraava radost zbog istog postojanja. Svjesnost sadanjeg trenutka je zapravo samo pristupna toka u kojoj vi prepoznajete duu kao svoje istinsko sebstvo a ego kao lano. to vie budete primjeivali ljepotu i to vie budete svjesni, iz dubine vae due e izroniti osjeaj zahvalnosti koji e u potpunosti preplaviti vau svijest i zauvijek promijeniti va ivot. Zahvalnost je jedno predivno stanje svijesti koje ima nevjerojatnu sposobnost uprisutnjavanja i koje nau svijest trenutano preusmjerava sa STRAHA na LJUBAV! Zahvalnost je sidro koje nas usidruje u svijesti Sadanjeg trenutka, jedinog vremena koje e ikada postajati, jer jedino u sadanjosti moemo iskusiti istinsku Ljubav. Jer, jednom kada ste zahvalni, vi vie ne moete biti nezadovoljni, ne moete biti mrzovoljni! Jednom kada ste zahvalni, vi vie ne moete biti zabrinuti, jednom kada ste zahvalni, vi vie ne moete biti tjeskobni, jednom kad osjetite duboku zahvalnost, vi vie ne moete biti bijesni, ljutiti ili tuni. To nije zahvalnost na tome to vam se ivot dogaa onako kako ste vi to zamislili, to nije zahvalnost koja ovisi o izvanjskim stvarima. To je u svakom sluaju iracionalna zahvalnost. To je zahvalnost na samom daru ivota, zahvalnost na udesnosti, zahvalnost to vam je dan dar iskustva. Iskrena zahvalnost pali plamen radosti koji izvire iz dubine vaeg bia jer odjednom shvaate da je va ivot SVET, da je sve u vaem ivotu neprocjenjivo vrijedno i dragocjeno, da je sve jedinstveno i neponovljivo i da to treba vrednovati i da u tome treba uivati jer je to poklon koji vam prua sam ivot. Shvaate da je pravi razlog zbog kojeg ste ovdje taj da bi izraavali ljubav, radost, divljenje i zahvalnost na ovom udu koje se zove ivot i dijelili tu radost s drugim duama koje se nalaze u vaem ivotu, duama koje se na povrini doimaju odvojenima, ali su u biti samo jo jedan dio, odnosno, drugaiji izraz vas samih. Jednom kada doista osjetite zahvalnost i prepoznate svetost ovog iskustva, vi se prestajete opirati ivotu, prestajete teiti da ga promijenite, da ga pretvorite u neto drugo, vi ga prihvaate ba onakvog kakav jest sa potpunim potovanjem, ljubavlju i zahvalnou, i to prihvaanje vas nagrauje uvijek novom radou, dubokim mirom i spokojem u kojem shvaate da ste vi ti

57

koji ste napravili nacrt vaeg ivota i da ga takoer svjesno stvarate na temelju izbora koje donosite sada. U tom trenutku, vi prestajete biti rtva sudbine i preuzimate kontrolu nad svojim ivotom. Vi prestajete biti reaktivne lutke koje se aktiviraju na raznorazne izvanjske podraaje. Vaa dua gleda iza pojavnosti, ona shvaa da je sav pojavni svijet u sutini tek jedan ples energija, parada oblika, poput valova koji pleu na povrini beskonanog oceana ljubavi i radosti. Pojavnost se tu javlja tek kao manifestacija, kao kontekstualno polje unutar kojeg se odvija interakcija suptilnih energija. Zato se vaa dua uvijek vodi geslom: Nije toliko bitno to radi, bitno je tko jesi dok to radi. Jesmo li bili ljubazni, radosni, srdani, iskreni, dareljivi, jesmo li bili spremni oprostiti i zaboraviti, jesmo li bili spremni pomoi, koliko smo se smijali, koliko smo se divili i koliko smo primjeivali ljepotu koja nas okruuje, koliko smo radosnih trenutaka podijelili s ljudima koje volimo to je jedino to je vano naoj dui. Samo ljubav. Veina ljudi, naalost, postane svjesna te istine uglavnom u trenutku kada netko od ljudi s kojima su ivjeli umre. U tom trenutku javlja se osjeaj: Da sam barem vie vremena provodio s tom osobom, da sam barem bio bolji prema njoj. Zato smo se uope svaali, zato smo toliko vremena potratili prepirui se oko nebitnih stvari. Sada to ionako vie nije vano. Postavlja se pitanje, ako sada shvaamo da nije vano, zato smo u tom trenutku mislili da je vano? Zato to nismo bili prisutni, nismo bili tamo dok se to sve dogaalo, nismo bili svjesni vanosti sadanjeg trenutka, nismo bili zahvalni, nismo ivot promatrali oima due. Ali sada kada ste zahvalni, vi vie ne moete uzimati stvari zdravo za gotovo, vi ne preputate niti jedan trenutak, shvaajui da je to jednako bacanju dragulja u blato. Vi shvaate da je nain na koji ete doivljavati ivot stvar svjesnog odabira, da je to uvijek svjesna odluka izmeu Ljubavi i Straha. Uvijek se radi o tome gdje vam je fokus. Ako se koncentrirate na strah, on raste i sve vie vas uvlai u sebe i izjeda dok vas na kraju ne konzumira u potpunosti. Primijetit ete da su ljudi koji se boje uvijek u gru, uvijek nemirni, napeti i izmoreni. To je zato to se bave onime to nije umjesto onime to jest. Ono to ivot uistinu jest nikako ne moe biti obuhvaeno vremenom ili ukalupljeno ve odreenim modelom ivota. Vjene analize, propitivanja i procjene, zamiljanja, zabrinutosti i predvianja. To je carstvo u kojemu caruje strah, to je domena u kojoj je on stvaran. Strah postoji iskljuivo u svijetu vremena, u mislima o budunosti i prolosti. Strah je produkt naeg uma. Stoga, svaki puta kad ponete razmiljati o budunosti ili aliti za prolou, vi ulazite u domenu straha. On se temelji na procjeni prolih iskustava na temelju kojih stvaramo pretpostavke o budunosti. Strah uvijek iskrivljuje nau percepciju stvarnosti. On nas uzrujava, ljuti, ini nas tunima i oajnima, tjeskobnima, melankolinima, mrzovoljnima, naboranima i runima. Jednom rijeju, udaljava nas od nae istinske prirode Ljubavi. Meutim, to ega se mi bojimo ni u kom sluaju nije u uzrono-posljedinoj vezi sa sadanjim trenutkom. Strah je stvar vremena i uma, te je kao takav stvaran samo onoliko koliko vjerujemo da ovisimo o vremenu i da emo neto izgubiti ukoliko ne napravimo ono to smo si zacrtali, to smo isplanirali. Vae emocije uvijek slijede put vaih misli koje proizlaze iz jednog od dva konana stanja svijesti Ljubavi ili Straha. Uvijek kada osjetite da ste zbog neega uzrujani ili tjeskobni, postavite si ovo pitanje: Kakve to veze ima sa sadanjim trenutkom? I doista, razmislite li na trenutak o tome, doi ete do jasnog uvida da te vae mentalne projekcije, te drame, zabrinutosti i prie koje ste sloili u svojoj glavi nemaju nikakve veze sa onime to uistinu jest, sa ovim trenutkom u kojem se nalazite upravo sada. One su vane samo dok vjerujete u njih. U sadanjem trenutku ne postoji pritisak, ne postoji urba, ne postoji prolost niti budunost, nema ega i njegovih pria postoji samo dubok mir koji sadri onu iskonsku ivotnost i ljepotu unutar koje susreete svoju vlastitu duu. U toj oazi prisutnosti i mira, vi shvaate da je ljubav esencija vaeg bia i da ne trebate primiti Ljubav kako biste ju mogli dati. Za razliku od zakona ega koji se temelji na nedostatku i uvjerenju da ono to dajemo drugima gubimo, vi razumijete da se zakon Ljubavi temelji na obilju, da vi sami ve jeste ono za im tragate. Vi razumijete da dati znai primiti i da to vie Ljubavi dajete, to vam se ona umnogostruena vraa i raste u vama. Koncentrirajui se na Ljubav, ona raste i podrava vas, uzdiui vas svakim trenutkom sve vie, inei vas oputenima, mirnima, nasmijanima i radosnima, ljubaznima i lijepima, usklaujui vas sa strujom ivota. Veina ljudi pati zbog ljubavi jer nemaju istinsku predodbu niti razumijevanje o tome to Ljubav zapravo jest. Od malih nogu na pojam

58

ljubavi je uvjetovan idejom klieizirane romantine ljubavi kakva se prikazuje u filmovima i knjigama. Taj jedan vid ljubavi je u svijesti veine ljudi postao sinonimom za sve ono to znaenje pojma ljubav obuhvaa. Zbog toga je Ljubav postala tako otrcana i sladunjava rije da mnogi reagiraju na nju s podsmijehom, a istovremeno svi neumorno tragaju za njom. I upravo je u tome paradoks. Od malih nogu nas ue da traimo ljubav negdje izvan sebe i da emo biti nepotpuni ako ju ne pronaemo, postavljajui tako ljubav kao jo jedan od mnogih buduih ciljeva koje tek treba dosegnuti, drei nas na taj nain u stanju iekivanja koje nas opetovano odvodi iz sadanjeg trenutka, jedinog vremena u kojem Ljubav doista jest i moe biti. Za veinu je Ljubav poput trampe. Uglavnom se temelji na svianjima i nesvianjima koja proizlaze iz uma i procjeni sposobnosti drugog da ispuni nae elje. Kao na placu. Ja tebi ovo a ti meni ono. Meutim, iako se na prvi pogled moe tako uiniti, to nije Ljubav, to je potreba. Trebati nekoga i voljeti nekoga su dvije sasvim razliite stvari. Prva je priroda ega a druga je priroda due. Ako od nekoga neto trebamo to ne znai da ga nuno i volimo. Mi moda mislimo da ga volimo jer nam daje ono to nam treba, i vjerojatno emo ga voljeti toliko dugo dok nam bude nastavljao davati to to nam treba, ali ga ne volimo zbog onoga to on jest. To je stanje ovisnosti u kojemu oekujemo da drugi ispune prazninu koju osjeamo u sebi i da se zatitimo od samoe koje se bojimo jer smo zaboravili tko smo. Dakle, kada imamo dvoje ljudi koji prose i mole za ljubav, njihova se potreba umnogostruuje jer su oboje prazni i nitko ne moe dati onome drugome ono to taj drugi oekuje. Svatko gleda iskljuivo svoje sebine interese, ne vodei rauna o eljama i potrebama druge osobe. Kada ne dobiju ono to su oekivali, dolazi do jo vee frustracije, nezadovoljstva, razoaranja, povrijeenosti, krivnje i potitenosti. Ono to je najgore, svi se osjeaju prevarenima i izigranima, meutim, nitko nikoga u sutini ne vara jer nitko nije mogao nikome nita dati kad je i sam bio prazan u startu. Ljudi tako stalno ivotu pruaju svoju prosjaku zdjelicu za ljubav, i to je razlog zbog kojeg se stjee dojam da je ljubav uvijek nesretna. To je razlog zbog kojeg ima toliko razvoda brakova, toliko prijevara. No, radi se o tome da se cjelokupna koncepcija temelji na pogrenom uvjerenju. Mi vjerujemo da smo prazni i da nam je potreban taj poseban netko koji e ispuniti tu prazninu i uiniti nas cjelovitima. Na taj nain mi pred druge postavljamo zadatak koji oni ne mogu ispuniti te zbog toga t akva vrsta ljubavi neizbjeno dovodi do razoaranja. Meutim, istinska Ljubav podrazumijeva slobodu. Ona jednostavno voli i nita ne pita. Ona svoju svrhu ispunjava u davanju. Ona ne zahtijeva od druge osobe nita zauzvrat, ne nastoji ju posjedovati ili guiti ljubomorom. Ona shvaa da nikoga ne moe zadrati silom. Ljubomora (samo ime joj sve govori) je zapravo strah od gubitka kontrole nad drugom osobom i dovoljno govori o nedostatku povjerenja koje ta osoba ima prema drugoj. Razlog zbog kojeg nastojimo kontrolirati druge ljude i neprestano ih drati pod nadzorom nije ljubav, nego strah od samoe. Ljudi e uiniti sve kako ne bi ostali sami, ukljuujui i biti s osobom koju ne vole. Zapravo, ljudi e uiniti bilo to to je potrebno kako bi izbjegli trenutke tiine i nepokretnosti. Oni e se posvetiti fanatino nekom poslu, lupati u vreu, ii ovdje, ondje, proputovati sve planine i mora kako bi pobjegli od tiine i nedostatka dogaanja. Odakle toliki strah od tiine? Taj strah proizlazi iz spoznaje da e se, nakon odreenog vremena, kad-tad, nakon to iscrpe sve izvanjske oblike zabave i nakon to se zasite svih stvari koje im odvlae panju, morati suoiti sami sa sobom. I tu dolazimo do geneze svih problema u meuljudskim odnosima. Nedostatka ljubavi i potovanja prema sebi. Veina ljudi ne voli sebe i ima usaen osjeaj manje vrijednosti koji bezuspjeno ele umjetnim putem potisnuti. Jednom kada ivot gledate oima due, vi sve i svakoga poinjete promatrati kao svoju brau i sestre. U vama se budi elja da oprostite svima s kojima ste bili u loim odnosima, svima koji se jo uvijek smatraju vaim neprijateljima, svima koji su vas na neki nain povrijedili ili bili neiskreni prema vama. Jer, opratajui, vi se odljepljujete od prolosti, otputate ta negativna iskustva i oslobaate se negativnih emocija koje vas sputavaju da doivite iskustvo ljubavi u sadanjem trenutku. Dok god se vrsto drite osjeaja krivnje i povrijeenosti i pothranjujete ih, uvijek ete osjeati komar u sebi koji e se neprestano poveavati i drati vas zarobljenima u svijesti ega. Jedini nain da prihvatite sebe i da volite sebe u potpunosti je da oprostite svima onima koje drite odgovornima za va sadanji osjeaj manje vrijednosti, nevoljenosti i duevne boli koje ste pretrpjeli. Promatrajui ivot oima due, vi razumijete da je sve ono to su uinili bilo zato to su bili

59

uplaeni, to nisu znali drugaije, jer ni njih nije oito imao tko pouiti, jer su se bojali, jer su bili uplaeni. Shvaate da je na kraju krajeva bitna samo Ljubav i da su samosaaljevanje, tuga i krivnja proizvodi povrijeenog ega, tog emocionalnog tijela boli koje ste stvarali cijeli ivot na temelju reaktivnosti i neznanja o vaoj istinskoj prirodi. Opratajui, vi odluujete biti u miru sa svima oko sebe. S obzirom da je sve viedimenzionalno, aljui ljubav u svoju prolost osobama koje su vas povrijedile, vi ju iscjeljujete, iscjeljujui na taj nain i onaj dio vas koji se osjea povrijeenim, manje vrijednim i nevoljenim. Vi prihvaate to maleno i uplaeno dijete u sebi i sve njegove boli utapate u moru bezuvjetne i sveproimajue ljubavi. Kao to to Gerald G.Jampolski u svojoj knjizi Ljubav umjesto straha put do trajne sree odlino primjeuje: Kad razmiljamo o tome kako nas je u prolosti netko povrijedio, gradimo obranu da bismo se zatitili od povreda u budunosti. Tako strana prolost uzrokuje stranu budunost, a prolost i budunost postaju jedno. Ako osjeamo strah, ne moemo Voljeti. Ne moemo Voljeti ako osjeamo krivnju. Kad odbacimo strahom obojenu prolost i svakome oprostimo, doivjet emo potpunu Ljubav i zajednitvo sa svima. ini se da smatramo prirodnim da iskustva iz prolosti koristimo kao koordinate na temelju kojih prosuujemo sadanjost. elimo li svog branog druga, svoga efa ili suradnika vidjeti onakvima kakvi zaista jesu, moramo ih gledati sada, priznajui da njihova i naa vlastita prolost za sadanjost nemaju nikakvu vrijednost. Dopustiti da svaka sekunda bude novo iskustvo roenja, znai gledati na sadanjost bez osude. Posljedica toga je da smo sebe i druge oslobodili svih pogreaka prolosti. To nam omoguava da slobodno diemo i dijelei to obostrano osloboenje, doivimo udo Ljubavi. To omoguava trenutak iscjeljenja u kojem je Ljubav uvijek prisutna, ovdje i sada. Naa elja da upravljamo sadanjou i predvidimo budunost jest ono to nas vee za bolna i krivnjom obojena iskustva iz prolosti. Krivnja i strah, saveznici koje je izmislio na um, potiu nas da vjerujemo u tu neprekinutost vremena. Ako osjeamo da nas je u prolosti netko odbacio, kritizirao ili je prema nama bio nepravedan, vidjet emo tu osobu kao nekoga tko nas napada. To poveava na strah i mi pokuavamo protunapad. Napad uvijek izvire iz straha i krivnje. Nitko ne napada ako se ne osjea ugroenim i ako ne vjeruje da napadom moe pokazati vlastitu snagu na raun tue ranjivosti. Napad je, zapravo, obrana, pa zajedno sa svim obranama smiljenim da ne bismo postali svjesni krivnje i straha, u stvari ukazuje na problem. Veina nas vrsto vjeruje da napadom zaista moemo dobiti neto to elimo. Pritom kao da zaboravljamo da nam napad i obrana ne donose unutarnji mir. Da bismo umjesto konflikta doivjeli mir, moramo promijeniti svoj nain gledanja. Umjesto da smatramo kako nas drugi napadaju, moemo na njih gledati kao na uplaene osobe. Uvijek izraavamo ili Ljubav ili strah. Strah je, u stvari, poziv u pomo, pa stoga, molba za Ljubavlju. Odbaciti prolost znai ne kriviti nikoga ukljuivi i same sebe. To znai odbacivanje pritubi, prigovora, zle krvi i potpuno prihvaanje svakoga bez iznimke. To znai spremnost da u drugima vidimo samo svjetlo svjetiljke, a ne njezino sjenilo. Strah i Ljubav, krivnja i Ljubav ne mogu koegzistirati. Samo onda ako u budunosti oivljavam prolost, rob sam vremena. Opratanjem i odbacivanjem prolosti, oslobaam se bolnog tereta koji sam donio u sadanjost. Sad imam priliku zahtijevati slobodu u sadanjosti koja nee biti iskrivljena prolou. Oprostiti ne znai zauzeti nadmoan stav i podnositi ili tolerirati ponaanje koje nam se ne svia. Oprostiti znai ispraviti svoju pogrenu percepciju da nas je druga osoba povrijedila. Nasuprot umu koji oprata, um koji ne oprata, zbrkan je i preplaen. Uvjeren je da pravilno tumai svoje percepcije drugih ljudi. Siguran je u opravdanost svoga gnjeva i u tonost svojih osuda. Um koji ne oprata, kruto smatra da su prolost i budunost jednake i opire se promjeni. On ne eli da budunost bude drukija od prolosti. Um koji ne oprata, sebe smatra nevinim, a druge krivima. Uiva i cvate u sukobu i u tome da je on u pravu, a na unutarnji mir gleda kao na neprijatelja. Sve percipira kao meusobno odvojeno. Opratanje je ona kvaliteta ljudskih bia koja nam omoguuje da djelujemo vie iz srca a manje iz uma i na taj nain nadiemo dualnosti i podjele koje nam ego neprestano podmee. Promatrajui oima due, vi prestajete na ljude gledati kao na strance koji su od vas odvojeni i razliiti, druge boje koe ili nacionalnosti, nego u svakome prepoznajete onu iskonsku ljudskost i dobrotu koja nas sve povezuje. Poinjete gledati to ima iza vanjtine, uoavajui esenciju koja se krije u oima svakog ovjeka i putate da taj osjeaj zajednitva i ljubavi bude temelj vaeg odnosa s

60

drugima. Nitko se ne raa zao ili pokvaren. Koliko god se izvana inio zlim, svaki ovjek je u svojoj biti bie u potrazi za ljubavlju koji je postao zao zbog uskraivanja te iste ljubavi u djetinjstvu, zbog krive percepcije o tome to ljubav jest, kao i zbog utjecaja okoline. Zato, umjesto da gajimo neprijateljstvo prema drugima i jo vie produbljujemo svijest o odvojenosti, moemo odabrati biti ljubazni prema njima i usredotoiti se na pronalaenje dodirnih toaka koje nas povezuju, prepoznati koje pozitivne osobine ta druga osoba posjeduje i nauiti ih cijeniti. Nitko ne ostaje ravnoduan na ljubaznost. ivei iz svijesti due, vi takoer prestajete osuivati druge ili se baviti njihovim ponaanjem u negativnom kontekstu. Umjesto toga, vi ih u potpunosti prihvaate i blagoslivljate, dajui im slobodu da budu to to jesu. Pokuajte barem jedan dan sebi pruiti priliku da ne sudite ni o emu to se dogodi. Ono to vas tjera da osuujete druge i da u njima neprestano traite mane te da ih ispravljate je posljedica vaeg vlastitog unutarnjeg nezadovoljstva ivotom. Ono to vidite u svom izvanjskom iskustvu, uvijek je posljedica vaeg unutarnjeg duevnog stanja. Misli, osjeaji i stavovi koji vas zaokupljaju uvijek projicirate na svijet. A nezadovoljstvo i uzrujanost koju osjeate gotovo uvijek proizlazi iz nezasitne potrebe vaeg ega da bude negdje drugdje i da radi neto drugo od onoga to se sada dogaa, to u konanosti opet proizlazi iz straha da nee biti potpun i da nee doivjeti ljubav. On procjenjuje kvalitetu ivota na temelju pogrenog uvjerenja da su srea i ljubav negdje drugdje, da su one posljedica vanjskih okolnosti. No, srea nikada nije posljedica, ona je odluka. Jedini nain da budete sretni je da budete prisutni u svom ivotu, da budete ovdje i sada. To je jedino vrijeme koje e ikada postojati i jedino mjesto na kojem ljubav ikada moe biti. To je prostor srca. Ljubav se nikada ne moe spoznati umom. Zato, prestanite razmiljati i procjenjivati vae trenutane okolnosti i definirati ih kao ovakve ili onakve. Prestanite osuivati. Osuivanje vas spreava da iskusite i doivite ljubav SADA. Dok god procjenjujete i razmiljate o trenutku koje je pred vama, dok god ga analizirate, vi se nalazite izvan njega. Vi stojite sa strane i prosuujete ga, zauzimate stav prema njemu. Sam proces razmiljanja vas automatski izvlai iz trenutka. A jednostavno reeno, ako ste izvan neega, onda niste u tome. Zato, to god radili, budite prisutni u tome, budite prisutni u svom ivotu dok se on dogaa, prepoznajte ga i budite dio njega cijelim svojim biem, svakim udisajem. Duboko udahnite i uite u prostor ivotnosti, u prostor punine ivota koja je upravo sada. Nemojte planirati, nemojte svoj duh projicirati u prividna stanja prolosti i budunosti koja nemaju nikakve stvarne veze sa vaim ivotom. Ako se ve uhvatite da se bavite prolou, neka to bude sjeanje samo na lijepe trenutke. Trenutke radosti i ljepote u kojima ste izraavali Ljubav i koji e u vama produbiti osjeaj zahvalnosti. Jedino u tom kontekstu vaa prolost ima smisla. Jedino vas u tom kontekstu ui da je uvijek najvanija Ljubav. Sjetite se pjesme Tereze Kesovije Pamtim samo sretne dane. Neka vaa radost koju osjeate sada bude nastavak te radosti. ivite kao da ne postoji sutra, kao da je dananji dan jedino to imate. Kao jedini cilj u ivotu postavite si duevni mir i jednostavno budite. Kad se nalazite u nekoj situaciji koju va ego interpretira kao dosadnu i za koju jedva ekate da zavri, sjetite se da je upravo to vrijeme jedinstveno i neponovljivo. Budite malo s njim, nemojte ga tek tako propustiti kroz prste. To je poklon koji vam ivot prua. Nije sluajnost to se za sadanje vrijeme koristi naziv prezent (poklon na engleskom). Zato, uite potpuno u njega i doivite ga sa zahvalnou i radou, shvaajui da je ovaj trenutak jedino vrijeme koje je vaoj dui vano. Razmislite, vie nikada neete biti u prilici ponovo biti u tom trenutku. On je svet, nemojte ga prokockati. Dok razgovarate s drugim ljudima, budite tamo, sluajte ih to vam imaju za rei i komunicirajte s njima iz srca, iskreno, bez ikakve elje da budete negdje drugdje i da radite neto drugo, a ne nestrpljivo, automatski, samo kako biste prikratili ili ubili vrijeme. Jer, vi tim prikraivanjem i ubijanjem vremena zapravo prikraujete i ubijate vlastiti ivot, ekajui neto drugo, neku velianstvenu budunost koja je stvarna u vaem umu. Sigurno ste uli izreku ivite svaki dan kao da vam je posljednji i Iskoristi dan (Carpe Diem). Ali ne zato to se bojite da ete sutra umrijeti i da zato sada morate sve pr igrabiti za sebe i iskoristiti svakoga, (jer to je svijest ega o odvojenosti), nego zato to je to najvii izraz zahvalnosti koji moete iskazati ivotu. Biti u svakom trenutku potpuno prisutni u svojem ivotnom iskustvu je najljepa oda ivotu koju moete ispjevati.

61

17. Deepak Chopra

Prenosim vam prijepis predavanja od Kezele-a koje je odrao u sklopu promocije knjige Trei Isus Isus je vjerojatno najspominjanije ime u povijesti ovjeanstva. Milijuni ljudi ga zazivaju u molitvama, a isto toliko, ako ne i vie, u psovkama. Teko je uope i pomisliti da se o njemu moe rei neto to se jo nije ulo ili napisati neto o emu se jo nije italo. Meutim, nadam se da e se to ipak dogoditi, kako veeras, tako i sutra odnosno kasnije, kad budete itali ovu knjigu. Deepak Chopra se izgleda prihvatio sloene zadae da o svakom od velikih uitelja neto kae, objasni ili barem iznese svoje miljenje. Moram priznati da sam isprva, kad sam uo za te dvije njegove knjige Isus i Trei Isus bio pomalo skeptian, ba kao i, vjerujem neki meu vama. Na posljetku, Chopra je Indijac, ameriki guru to on zna o Isusu? Kako sam kae, u djetinjstvu je ivio meu irskim kranima, kojima i posveuje ovu knjigu, a njegov mu duhovni status (ako tako neto postoji) ipak daje odreeni autoritet po duhovnim pitanjima. A zasigurno emo se sloiti da je Isus duhovno pitanje. Isusovo je uenje (odnosno ono to se predstavlja kao njegovo uenje) imalo najvei utjecaj na trenutnu civilizaciju, a i dan danas, dvije tisue godina nakon povijesnog razdoblja u kojem je ivio, u njegovo se ime donose odluke koje snano utjeu na svijest pa i na postupke cijeloga svijeta. Nema spora o tome da se radi o iznimno znaajnoj temi, o nevjerojatnom uitelju i boanski nadahnutom ovjeku, za kojeg mnogi tvrde da je bio, doslovce, boji sin. Naravno, njegovo uenje potvruje da je tako neto istinito i za svakoga od nas. Ipak, Isus je bio neto posebno. Prije petnaestak godina, kad sam pisao jednu od svojih prvih knjiga Stvaranje sree uvelike sam se oslanjao na reenice iz Novog zavjeta. Praktino svako poglavlje poinje nekim navodom, nekim Isusovim rijeima. To, naravno, nije sluajno. Iako sam pisao o stvarima koje se ne uklapaju u slubenu doktrinu kranstva, potvrde za uenja koja sam iznosio uope nije bilo teko nai i u nekom od slubenih evanelja Novog Zavjeta. Mogao sam jednako tako upotrijebiti i budistike pouke, zen prie, narodne mudrosti, posebice one iz tradicionalnih kultura, ili svete spise bilo koje druge religije. Bez obzira na razlike u praksi, tradicionalnoj, religioznoj, ivotnoj svako znanje koje govori o svijesti, o istinskoj duhovnoj vrijednosti, jednostavno MORA imati korijen na istom mjestu i stoga biti istovjetno u svojim temeljima. Istinsko znanje je, dakle, univerzalno. Razni proroci, mudraci, pa i spasitelji dolaze u raznim povijesnim razdobljima, u razliitim kulturama, donosei istu poruku zaogrnutu u razliito ruho. Tako mora biti. Vrlo je vjerojatno da tadanjeg Isusa danas ne bi nitko razumio. Ukoliko bi se pojavio sada, njegova poruka morala bi biti drugaije obraena, drugaije prenesena. Ako bi elio da ga ljudi uju, vjerojatno bi govorio na drugaiji nain. Ali, to onda vie ne bi bio Isus. Imao bi neko drugo ime nosio bi drugaije tijelo i osobnost. Izgledao bi drugaije. A ipak, njegove rijei bi ako je to doista ON u svojoj biti bile iste. Tako sam razmiljao piui Stvaranje sree, a sada, u svjetlu ove Choprine knjige, mogu rei da sam zapravo sluao treeg Isusa univerzalnog, kozmikog uitelja, ije rijei vrijede jednako za sve ljude, neovisno od rase, nacije, ili povijesnog razdoblja kojem pripadaju. Zbog toga u i u ovom predavanju na nekim mjestima uz Isusove rijei upotrijebiti rijei Patanalija, majstora joge po svemu sudei jednako starog kao i Isus sam. Prvi Isus je onaj povijesni. O njemu znamo relativno malo. Njegove godine mladosti su izgubljenje i predmet su mnogih pekulacija. Ne znamo zapravo to je radio i kakav je bio. U svojoj prethodnoj knjizi, Isus, Chopra daje neku svoju viziju Isusovog ivota. Osnovna zamisao mu je da je Isus bio ovjek poput nas, sa svojim dilemama, sumnjama i nadama. ovjek uronjen u prilino nemirno vrijeme Rimske vladavine nad Judejom; ovjek kojeg je zahvatio politiko socijalni vrtlog usred kojeg je nastala mitska pria o bojem sinu,

62

spaavanju svijeta i obeanju ponovnog povratka. Taj mit (povijesno upitan na mnogim mjestima) marketinki i ideoloki obraen, predstavlja drugog Isusa. Taj drugi Isus je osnova institucije, odnosno institucija (u mnoini) koje do dananjeg dana pokuavaju odrati status zastupnika Isusovog uenja. Naravno, kao i svaka institucija i te su institucije grijeile, preoblikovale uenja, izostavljale ono to im nije odgovaralo, ubacivale ono to im jest odgovaralo; tumaile, razvijale razliite teologije, ali se istodobno itekako uplitale u ivot ljudi. Drugi Isus je zapravo vrlo sumnjiva i po svemu sudei mrana figura. U njegovo ime istrebljivani su itavi narodi, a ustanove poput katolike crkve na svojoj povijesti nose mrlje ubojstva i genocida prema kojima Hitlerova djela izgledaju kao puki nestaluci. A ipak, usprkos svemu tome, a zahvaljujui dvama tisuljeima igre moi, vlasti i stjecanja materijalnog bogatstva, institucije zasnovane na drugom Isusu jo i danas drmaju naim svijetom. Ne radi se samo o tajanstvenim igrama monika radi se o mnogobrojnim simbolima koji su uli u na ivot, a koji uope ne pripadaju Isusu, a u njegovo ime se zagovaraju. Kranski blagdani i njihovi simboli su najbolji primjer za to. Tijekom Boia (koji je vrlo upitan to se tie Isusovog povijesnog roenja) imamo kienje jela, dakle zimzelenog drvea koje je od pradavnih vremena bilo simbolom novoga ivota i u kombinaciji sa zimskim solsticijem predstavljalo idealno vrijeme proslave novog roenja prirode. Odatle podeavanje Boia u to vrijeme. Sada smo uoi Uskrsa ponovo sasvim dobro podeenog s drevnim paganskim proslavama prvog punog mjeseca nakon proljetnog ekvinocija, proljea i ponovo, uskrsnua cijele prirode. Ako mislite da to nije tako, kad uskoro budete bojali pisanice i bavili se uskrnjim zeiima zapitajte se kakve veze imaju jaja i zeevi s Isusom i njegovim uskrsnuem i sve e vam biti jasno. Naravno da nemaju nikakve veze (jaja su simbol zaea novog ivota, zeevi simbol plodnosti zbog njihovog poznatog seksualnog apetita i brzog razmnoavanja). Ali, eto, ti ukradeni simboli jednog starijeg vremena takoer su dio drugog Isusa i njegove pojavnosti meu nama. Prvog Isusa, onog povijesnog, vjerojatno nikada neemo u potpunosti upoznati. Drugim Isusom, onim teolokim ali i institucionalnim, razapetim milijun puta i usitnjenim na milijune razliitih komadia, osobno se uope ne elim baviti. Meutim, trei Isus, onaj univerzalni, kozmiki onaj koji pripada svim ljudima, e taj mi je vrlo zanimljiv, budui da doista predstavlja jednog od najveih uitelja koje je ovjeanstvo imalo. Knjiga koju predstavljam je sastavljena od tumaenja pojedinih Isusovih rijei, uzetih iz slubenih evanelja, ali poneto i iz gnostikih, recimo evanelja po Tomi. Nije mogue obuhvatiti sve njene poante, pa u se za veeras zadrati na onima koje su mene osobno privukle i zainteresirale. Takav pristup je nuno djelomian i nee vam prenijeti neku zaokruenu cjelinu. Ipak, vjerujem da e vam ponuditi dovoljno materijala za razmiljanje te vas nadahnuti da u tom smjeru krenete i sami. Okretanje drugog obraza stanje, a ne postupak Poet u s problemom primjene Isusovog uenja. Naime, iako je s nama dvije tisue godina, ljudi se jo uvijek bore s injenicom da ono nije primjenjivo. Govorimo o ljubavi prema blinjem kao prema sebi samom, a to nikako ne uspijevamo. Govorimo o neuzvraanju nasilja zlotvorima, a kako da to provedemo? Kako da ne uzvratimo kad smo napadnuti? Kako da istrpimo nepravdu kad joj svjedoimo i jo vie kad je nanesena upravo nama? Okreni drugi obraz kae Isus. Na stranu neka objanjenja o kojima sam svojevremeno pisao, a koja ukazuju na drutveno buntovnitvo iza ovog naputka, oigledno je da ga u praksi ne moemo provesti. To jest, nitko ga ne provodi, posebice predstavnici religije koji blagosiljaju oruje i odlazak vojnika u rat. Ili je cijela ta pria besmislena ili je nae shvaanje tog naputka djelomino. Vjerojatnije je ovo drugo objanjenje. Jer, na mnogim mj estima u Novom zavjetu Isus postupa prilino ratobrono. Vie na farizeje, rui stolove u hramu, opire se predstavnicima vlasti ako nikako drugaije onda rijeima. Prema Mateju 10:34. Isus ak kae: Nemojte misliti da sam doao donijeti na zemlju mir. Nisam doao donijeti mir, nego

63

ma. O emu se tu radi? Gdje promaujemo poantu i zato upadamo u prividne kontradikcije? Jedan od boljih odgovora na to pitanje je razumijevanje razliitih stanja svijesti u kojima se ljudi nalaze. Svaki dobar uitelj poznaje svoje uenike. On zna na kojem su stupnju razumijevanja, odnosno razvoja, i prema tome prilagoava svoje izjave i poduke. Sasvim je mogue da je u jednom trenutku Isus postupao na jedan nain, a u drugom trenutku na drugi, zbunjujui tako sve razumske analitiare koji oekuju konzistetnost u svakom trenutku. Ako si jagnje, kako u drugom trenutku moe pokazati zube i biti vuk? Moe, ako promijeni stanje u kojem se nalazi, ako promijeni stanje svijesti. A duhovno nauavanje uvijek je vezano uz svijest i njene promjene, njen razvoj. Govorei o krotkosti, o neuzvraanju i okretanju drugog obraza, Isus jako podsjea na ideal ahimse ili nenasilja koji dolazi iz indijske tradicije. I Ghandija, suvremeno utjelovljenje ahimse, esto su pogreno shvaali, a sljedbenici imali tekoa slijediti. I on se zapravo bunio protiv nepravde, donio je drutvenu promjenu, a zagovarao je ahimsu. Istodobno, i on sam je imao dilema u njenoj primjeni. Pravo rjeenje zagonetke primjene ideala nenasilja, odnosno ahimse, nalazi se u shvaanju da ahimsa nije postupak, ve stanje. Budui da radim na pripremi obuhvatnog studija jednog od najznaajnihij spisa iz joge, Patanjalijevih joga sutri, posluit u se, meni mnogo jasnijim opisom ahimse iz 2. knjige, 35. sutre koja glasi: ahimsa pratithajam tat samnidhau vairatjagah U prijevodu: Unutarnja utvrenost u nenasilju uklanja svaku vanjsku opasnost. Ako paljivo prouite to ova sutra kaem uvidjet ete da je ona vrlo jasna: vanjske opasnosti nestaju kad ste doista utvreni u nenasilju. Koliko puta ste u duhovnim napucima uli da anjemo ono to smo posijali? I zato onda, kad se pojavi opasnost, ne shvaamo da je dolo vrijeme etve? Jer nam se etva ne svia, naravno. No, ipak, sve to nam se dogaa posljedica je, izravna ili neizravna, naih rijei i postupaka, a oni su posljedica naeg stanja svijesti. Svialo nam se to ili ne. Zbog toga je jedini nain za spreavanje opasnosti jedini nain za provedbu takvog ekstremnog naputka o okretanju drugog obraza, da nenasilje bude duboko dijelom nas. Ahimsa nije postupak, kao to kae Patanjali, ve stanje. Okretanje drugog obraza takoer nije postupak (jer ni Isus nije uvijek okrenuo drugi obraz), ve unutarnje stanje. Tek shvaeni na taj nain mnogobrojni zbunjujui napuci treeg Isusa postaju primjenjivi. Kraljevstvo nebesko u nama I kad smo ve kod stanja svijesti, oigledno je da i sam cilj o kojem govori Isus nije neko mjesto ili vrijeme (kao to bi htjeli ustvrditi zagovornici drugog Isusa, oni koji govore o raju ili paklu, o kraju vremena, apokalipsi, i drugim vrlo materijaliziranim teolokim predodbama). Zapravo, Isus je, prema evaneljima doslovno i rekao da se kraljevstvo Boje nalazi u nama. A gdje tono? Zasigurno nije mislio na neki dio tijela, ve na ono to mi jesmo na nau svijest. Svatko od nas nosi to kraljevstvo u sebi. To bi se moglo shvatiti na dva naina. Prvi je da je svatko od nas sposoban za ljubav, potovanje, nenasilje i druge pozitivne osjeaje i postupke, pa kao takvi moemo stvoriti bolji svijet. On je zasnovan na nama, a ne na nekim vanjskim uvjetima. Drugi nain tumaenja je konkretniji, a on ponovo ukazuje na odreeno stanje svijesti. Uz sve to mi jesmo, uz sve nae misli, osjeaje i druge funkcije svjesnosti, postoji i onaj dio nas koji se naziva kraljevstvo nebesko. Koji je to dio?

64

Prije nego pokuam na to odgovoriti koristei Isusovo uenje, dozvolite mi da vam proitam drugu i treu sutru prve knjige Patanjalijevih joga sutri. One govore o jogi Patanjalijevom ekvivalentu kraljevstva nebeskog. 1:2-3 joga ita vrti nirodah tada drutah svarupe vasthanam Joga je nepomina svjesnost. Ona omoguava doivljaj istinske stvarnosti. Ponajprije, stanje joge se izravno odreuje kao nepomino. To znai da nema nikakvih aktivnosti, nikakvih funkcija svjesnosti. A ipak ostaje svjesnost. Ponekad to zovemo i ista svijest ili svijest po sebi. Trea sutra kae da upravo doivljaj tog stanja omoguava svitanje istinske stvarnosti. Prema Isusovom nauavanju, jedino je Boje kraljevstvo istinsko, a sve drugo je lano, prividno. Dakle, koliko god bili razliiti u kulturi, i Patanjali i Isus govore o istoj stvari: o neemu to se nalazi u nama i to samo po sebi predstavlja zrno boanskog. Ne radi se o mjestu ili vremenu (dakle, otpadaju sve prie o ekanju nekog odreenog trenutka Isusovog povratka, o zasmrtnom ivotu ili ivotu u nekoj drugoj dimenziji, kao i prie o nekom svetom mjestu u ovom svemiru koje je vanije od nekog drugog mjesta) radi se o neemu za to je Isus jasno rekao: nalazi se u nama. Ako se ono nalazi u svakom ovjeku, ponovo gdje je to? To mora biti neto to imamo svi, neto to nam je zajedniko. Razmislite: da li postoji neto to posjedujemo svi? Da li postoji neto to znamo ili osjeamo svi? Ne, takve stvari ne postoje. Nai osjeaji se razlikuju. Naa iskustva se razlikuju. Znanje, miljenje, svjetonazor ak i meu nama ovdje, koji mislimo slino, nema na toj razini stvari koje su jednake. Razlikujemo se. Ljudi iz drugih kultura australski Aboriini, Indijanci, Eskimi, kao i svi drugi narodi od razliitih crkvi istrebljeni i neimenovani kako li se tek oni u tom smislu razlikuju od nas! Vjera ne moe biti kraljevstvo nebesko, jer vjera je razliita. A ipak, ak i oni koji ne vjeruju, nose kraljevstvo u sebi. to je, dakle to, o emu Isus govori? Moe biti jedino osnova nae svijesti svijest koja je nepomina, koja se ne kree, a ipak je svijest. To moe biti jedino ono stanje svijesti koje Patanjali naziva jogom. Jer, jedino je takvo stanje svijesti isto i jednako za sve. Put do kraljevstva nebeskog Ako smo ga tako locirali na mjestu koje je jednako za sve ljude sada se pitamo kako do njega doi? Patanjali u petoj sutri prve knjige kae da duh vrtloi svoje prie na razliite naine te da to smeta doivljaju joge, dakle kraljevstva nebeskog. Dakle, vrtloenje duha je uzrok nedolaska do cilja. A to kae Isus? Blago siromanima duhom, njihovo je kraljevstvo nebesko. Kako trebamo shvatiti ovo siromanima duhom? Zar je elio rei da samo glupi mogu do kraljevstva nebeskog? Ili bismo ovo siromatvo duha trebali prevesti kao duh koji se ne vrtloi, koji je miran, kao to to predlae Patanjali? Koliko puta su razni predstavnici institucija maltretirali i tlaili narod u ime ove Isusove izjave! Navodno je bolje ostati neuk, ne znati nita, biti stado, jer tako su vam otvorena vrata kraljevstva! Kako okrutno! I kako pogreno. Put do kraljevstva nebeskog vodi kroz smirivanje nepotrebnih vrtloenja uma (smirivanje nepotrebnih misli koje bi se, u konanici, moglo nazvati siromatvom). U svezi toga, moram vam ispriati jednu anegdotu iz mog vlastitog ivota. Kad sam prvi put iskusio stanje iste

65

svijesti, odnosno nauio tehniku tihe meditacije koja mi je to omoguila, osjeao sam se prilino neobino. Stalno sam se smijeio i nekako mi je sve bilo u redu. Nisam se ivcirao zbog niega, niti sam imao potrebu ulaziti u burne rasprave s prijateljima rasprave koje su mi prije toga bile specijalnost i koje sam jako volio. Sada su mi se inile isprazne i nepotrebne. Kad su me pitali to mi je, rekao sam, doslovno: Sada, kad sam nauio meditaciju, osjeam se malo gluplji nego ranije, ali mnogo, mnogo sretniji! Nema nikakve sumnje da je iskustvo kraljevstva nebeskog o kojem govori Isus, odnosno iskustvo joge o kojem govori Patanjali, u meni stvorilo neku vrstu mira koje se, ako pogrijeite i svedete stvari na osnovne elemente, moe nazvati siromatvom duha. Misli koje su me prethodno salijetale i optereivale, sada vie nisu bile ovdje. Blago meni, doista, jer tada sam bio siromaan duhom. I blago meni jer sam to prepoznao i takav ostao do dana dananjega! U svijetu, ali ne od njega Predstavnici drugog Isusa esto obeavaju raj, bilo negdje drugdje, bilo na zemlji. Pod rajem podrazumijevaju, ba kao i njihovi sljedbenici, mjesto gdje e njima osobno biti vrlo lijepo i ugodno; mjesto na kojem e uivati u svim blagodatima ovoga i onoga svijeta. Ali, vidite, ni sam Isus nije bio poteen muka, a na mnogim mjestima je isticao potrebu preobrazbe koja nije lagana. Ve sam spomenuo njegovu izjavu da nije doao donijeti mir, ve ma, a ima i drugih koje ukazuju da je predodba o osobnoj ugodi lana. Primjerice, jedna njegova reenica uenicima u kojoj kae budite u svijetu, ali ne od njega. Prije svega time je uklonio svaku potrebu za povlaenjem iz svijeta. Povlaenje u smislu asketizma, samotnjatva i slino, nije ideal. tovie, moe predstavljati bijeg od svjetovnih problema koji nisu ugodni, u unutarnji svijet koji je prividno ugodniji i mirniji. Dakle, Isus ne zagovara pasivnost. Budite od svijeta, kae U biti, istinski duhovni ljudi uvijek su bili revolucionari. Donosili su promjene u ivot ljudi. Nema spavanja, govorili su, lupali u bubnjeve, trubili u trube Slijediti ih, znai izii iz zone ugode u koju smo uljuljkani. Promijenite se, kau ljudi koji su u svijetu, ali ne od njega i kraljevstvo e nebesko biti meu vama Znai, jedan je postupak doi do kraljevstva nebeskog koje je u nama, a drugi dovesti kraljevstvo nebesko da bude meu nama Duhovni put zapravo nikad nije bio vezan uz zonu ugode, uz utvrene vrijednosti. I sam Isus je donio mnotvo promjena u ivote ljudi promjena oko koje i dan danas ima kontroverzi. Kao idov udario je temelje novog duhovnog puta i nagrizao tradiciju iz koje je potekao. Imajte to na umu kad danas-sutra budete sluali ili itali o novim odnosima, novim nainima ivota i novim uenjima. Gotovo da bi se moglo izrei pravilo: ako vas neko uenje ostavlja tono tamo gdje ste i ne unosi nikakve promjene u va ivot, to zapravo i nije uenje. A opet, nekako se u svim poduavanjima provlai zamisao da e nam biti bolje nego sada. I bit e, ali ne na nain na koji mi to sada zamiljamo. Budite u ovome svijetu, rekao je Isus, ali ne od njega. to to zapravo znai? to znai to da nismo od ovoga svijeta? Pozvat u u pomo dragog mi Patanjalija. U etrnaestoj sutri prve knjige (a ima ih jo slinih koje o tome govore) on kae: sa tu dirghakalana irantar jasat karasevito drdhabhumih Budi joga, stalno, ponovo i ponovo, svakoga trenutka, neprekidno, dok misli, govori, radi ili spava dok se duh i dalje vrtloi, nedodirnut, budi joga.

66

Ako su vrtlozi duha ono to isprva smeta doivljaju kraljevstva nebeskog, oigledno je da se ono moe ivjeti i uz njih. Ali ne odmah, ve neto kasnije, kad se naviknemo na njega. Isusovo biti u svijetu je ekvivalent vrtloenjima ne samo duha ve i aktivnosti, svega oko nas. A ono ne od njega je ekvivalent jogi koja predstavlja apsolutno, nepomino ono to zasigurno ne pripada tim vrtlozima. Kao i Patanjali, Isus govori o jednom novom stanju svijesti u kojem se kraljevstvo nebesko koje je u nama NE POVLAI PRED SVIJETOM. tovie, omogueno nam je da budemo u svijetu, ali da je na korijen negdje drugdje i da tako zapravo nismo od ovoga svijeta. Mnogo toga bi se moglo rei o tom stanju, nadam se da ete imati prigodu to i uti. Ali, da se vratim na zonu ugode. Vidite, onaj tko je u ovome svijetu, ali nije od njega, zapravo ne razmilja na nain na koji danas razmilja veina ljudi. Takav je ovjek voen kozmikim impulsima a oni su uvijek povezanih s iskustvom blaenstva trajnog i nepomuenog unutarnjeg blaenstva. Meutim, za razliku od uobiajene predodbe, to ne znai da u ljudskim okvirima nema tuge ili neugode. Osobna iskustva nisu toliko vana ona boanska jesu. I kad se stoga neke Isusove rijei (o nagradi koja nas eka, o ugodi) ine kontradiktornim drugima (ne donosim mir, ve ma) to je zato to on govori o dva razliita vida iste stvarnosti. U boanskoj svjesnosti, dakle viem stanju svijesti od ovog u kojem se danas nalazi veina ljudi, takve suprotnosti sasvim lako mogu ivjeti zajedno. U tom stanju, osobnost nema prvenstvo, pa sasvim lako moe izgledati kao da se nalazi na muk ama. Djelatnost nije od ovoga svijeta iako se odvija u njemu. Patanjali bi rekao da o vjek ne prijanja za materijalni svijet i da je stoga slobodan. Ta sloboda stvara neopisivo blaenstvo koje je po svojoj naravi nebesko, bez obzira na vanjske okolnosti. A ak i te vanjske okolnosti se tada tome prilagoavaju. Kraljevstvo meu nama Koje su posljedice oivljavanja kraljevstva nebeskog? Ne radi se o apstraktnim pojmovima niti se, kao to je reeno, uope ne radi o obeanju. Radi se cilju o neemu to se moe postii, iako smo, na alost, u velikoj mjeri zbog prevelikog naglaska na drugog, institucionaliziranog Isusa, jo daleko od toga. Chopra je dobro saeo zapanjujuu ponudu treeg Isusa. Evo kako ona izgleda: 1. Priroda e biti vraena u savreno stanje. Raj e se vratiti na zemlju. 2. Rat i sukobi e nestati. Ljudska e bia ivjeti u zajednici utemeljenoj na Bojoj milosti, bez potrebe za zakonima i kaznom. 3. Ljudi e se jedni prema drugima odnositi kao due prema duama neovisno o bogatstvu i drutvenom poloaju. 4. Pojedinci e biti motivirani ljubavlju i osjeajima vrijednosti. 5. Umjesto srdbe, straha i sumnje, ljudi e izravno osjeati da su voljeni, sigurni i blagosljovljeni. 6. Nee biti loih postupaka prema drugim ljudima. Ponaanje e biti miroljubivo i puno ljubavi ne samo prema najbliima, ve i prema svima drugima. 7. I samo e ljudsko tijelo biti promijenjeno. 8. Bog se nee vie drati podalje od ljudskih pitanja, bit e prisutan meu nama. Ove tvrdnje izgledaju toliko uzviene, koliko i nemogue. Ali, svi veliki uitelji, kao i trei Isus, tvrde da su one mogue. Ono to je jo zanimljivije, tvrde da takvo stanje nije posljedica evolucije, ve da se radi o prirodnom stanju ovjeka, prirode i drutva pod uvjetom odranja odreenog stanja svijesti. Sve to mi trebamo uiniti je pobrinuti se za kraljevstvo nebesko, a Bog e se pobrinuti za sve ostalo. Mogao bih vam sada citirati i Isusa i Patanjalija, iznijeti mjesta na kojima su rekli upravo to, ali vrijeme je da zavrimo. Vratit u se na poetak knjige, na jednu anegdotu, reenicu koja me nasmijala. Malo u ju parafrazirati i promijeniti, a vi to

67

shvatite kao alu, ali alu s naznakama istine U biti, proitavi to, shvatio sam da sam pravi Isusov sljedbenik! Navodno ima jedna stara rock pjesma iz vremena djece cvijea, iji jedan stih glasi: Isus je hodao po vodi, ali zapravo je trebao surfati! Tko zna, danas bi, uz sve te nove tehnologije, moda bio poteen napora svladavanja gravitacije pukim hodanjem po povrini vode, a nagraen dodatnim uitkom surfanja. to, sreom, za nas, koji ga predano slijedimo, danas uope nije problem! elim vam uspjeno surfanje (ili hodanje, kako vam drago) po valovima svijesti koji e vas dovesti do mjesta gdje se nalazi Isus, trei Isus, zajedno s mnogim drugima koji su tamo, smijee se i rade svoj posao! Vidimo se Mitski ivot i vrijeme Deepaka Chopre I ja sam oboavatelj Deepaka Chopre poput milijuna ljudi diljem svijeta. Ali ja nisam postao njegov oboavatelj itajui njegove knjige, sluajui njegova predavanja ili vidjevi ga u Ophrinoj emisiji nego upoznavi ga osobno. Moje potovanje prema njemu se razvijalo u posljednjih nekoliko godina zbog njegove iste kreativne sposobnosti i naizgled neograniene energije. Pomalo sam zateen nevjerovatnim tempom kojim ivi i njegovim svjetskim putovanja tijekom kojih izdaje uspjenicu za uspjenicom, dri predavanja, vodi radionice, odmaralita, snima filmove, koordinira konferencije, i poput boanstava iz indijske mitologije dri pod kontrolom vie projekata od onoga to moe pojmiti veina smrtnika u jednom trenutku. Ukoliko ete priliku upoznati ga, shvatit ete da je uvijek ivahan, pun strasti, entuzijazma i dobrih namjera. Moram priznati da nisam uvijek vidio Deepaka u takvom svjetlu. Naprotiv, moj prvobitni i pogreni utisak o njegovoj javnoj linosti (nadam se da e mi oprostiti to to govorim) bio je da je on osrednji prodava ija je ambicija uvelike premaila njegovu duhovnost. Prije deset godina ak smo i vodili krai uvredljivi intervju za WIE pod naslovom ovjek sa zlatnim jezikom. No, nakon to sam imao priliku upoznati ga bolje u proteklih nekoliko godina i ak odrati i neka predavanja s njim, spoznao sam kako sam pogrijeio u njegovoj procjeni. Stoga je i zamisao za ovaj intervju potekla djelomino iz moje elje da popravim pogreku u procjeni, a djelomino jer sam se nadao da u imati priliku da oslikam onu njegovu stranu koju ljudi nikada ne vide. Na sam dan intervjua Deepak je bio usred snimanja svoje tjedne trosatne emislije za Sirius Radio, pa me pozvao da mu budem gost prije nego to odemo na ruak, nakon kojega smo krenuli do Chopra centra u sreditu Manhattana gdje smo odrali intevju. Deepak mi je rekao da je prije dva dana doletio iz Bahreina gdje je sudjelovao na konferenciji. Na svom povratku zaustavio se u Bostonu gdje je odrao svoj tradicionalni godinji govor na Harvard Medical School. Sljedeeg dana, ponovno u New Yorku, obratio se punoj zastupnikoj kui Doma izaslanika u Ujedinjenim narodima. Dok smo etali prenapuenim ulicama vie puta su ga zaustavljali neznanci puni entuzijazma zahvaljujui mu na tome to ih je nadahnuo u promjeni naina ivota. Kao i uvijek on je ostao prijazan i primio sve zahvale u hodu. Kao netko tko prije nije shvaao Deepaka previe ozbiljno, poeo sam cijeniti to to je postao tako znaajna linost u svijetu kao zagovornik potrebe za osvjeivanjem i drutvenih promjena. Vrlo je strastven u svojim namjerama da promijeni zapadne materijalistike poglede na svijet ne samo u medicini, njegovom originalnom zanimanju ve i da promijeni i materijalizam koji utjee na osnovne odnose u univerzumu u kojem ivimo. Njegova ista sveprisutnost bez obzira da li je to u emisiji Laryja Kinga, lokalnoj TV postaji ili na naslovnici Newssweeka - predstavlja rastue prihvaanje njegovog autoriteta kao glasnogovornika Istok-sree-Zapad duhovnosti koja je u mogunosti dati miljenje na svaku temu pod suncem. Ne morate se u potpunosti slagati u miljenju s Deepakom da bi cijenili i potovali pozitivan znaaj njegovog utjecaja na prevladavajuu kulturu diljem svijeta. Dok smo sjedili u njegovom malenom uredu u Chopra centru elio sam saznati kako on to sve ini i kakav je u biti njegov unutarnji ivot. Iako ne mogu rei da sam dobio odgovore na sva moja pitanja mogu rei da je ivot koji ivi Deepak Chopra uvijek bio mitskih proporcija.

68

Andrew Cohen: Tko su ljudi koji su najvie utjecali na vau duhovnu revoluciju, i kakav efekt su oni imali na vas? Deepak Chopra: Po redu vanosti: moja majka, moj otac, oeva majka, moja baka i kasnije J. Krishnamurti i Maharishi Mahesh Yogi. Cohen: Moete li opisati utjecaj koji su imali na vas vaa majka, va otac, i baka? Chopra: Baka je mojem bratu i meni priala mitske prie. I objanjavala ih. Iako je to bilo kada sam imao etiri ili pet godina, jo uvijek ih se sjeam. Kasnije bi nam majka pjevala te iste vedske prie na sanskrtu. Bile su to snane prie i govorila nam je da moramo biti poput tih bogova i boginja budi poput Rame ili poput Lakshmi. Kada god bi se nali u nedoumici ona bi rekla: Kako bi se Saraswati ili Lakshmi ili Rama ponaali u ovoj situaciji? Kada sam bio est ili sedam godina moj je otac dobio stipendiju za obuku u naprednoj kardiologiji u Engleskoj. Nakon kratkog vremena moja majka mu se pridruila, tako da smo brat i ja ostali s bakom i djedom u Bombaju. Jedan dan je stigao telegram da je otac poloio ispit na Royall College of Physicians. Prireeno je veliko slavlje. Moj je djed bio oduevljen to je njegov sin postao savjetnik kraljevskoj obitelji, pa je izvadio svoju puku i pucao u zrak. Otili smo u kino vidjeli film Ali Baba i etrdeset razbojnika. Te je noi nakon povratka iz kina moj djed umro. Probudili su nas usred noi i odveli mene i brata susjedima. No unato tome mogli smo uti pla iz nae kue. Slijedeeg su ga dana kremirali. Vratili su se s urnom punom pepela, a moja je baka samo rekla: Ovo je va djed. Bilo mi je sedam godina i upao sam u veliku egzistencijalnu krizu. Mojem se bratu poela guliti koa s cijeloga tijela. Vodili su ga raznim doktorima ali nitko nije znao zato se to dogaa dok na kraju jedan doktor nije rekao: On se osjea ranjivo i ovo je znak njegove ranjivosti. Bit e u redu ako se vrate njegovi roditelji. Ubrzo nakon toga moji roditelji su se vratili u to vrijeme trebalo je tri tjedna brodom i doslovno tjedan dana nakon povratka naih roditelja moj je brat ozdravio. Kad se sada osvrnem na to, mislim da je to bio moj prvi uvid u vezu izmeu onoga to mi nazivamo biologija i onoga to se dogaa u podsvijesti. Moj otac je bio u potpunosti po zapadnom modelu kolovan kardiolog. Bio je poznat i cijenjen i bio je usmjeren u model medicine koja se zasniva samo na promatranju tjelesnih promjena. No u svojim kasnijim godinama iznenada je postao jako duhovan. On je bio moj uzor nikada ga nisam vidio ljutog ili loe volje. Po povratku s posla govorio bi mojoj majci o svim svojim pacijentima pa bi zajedno molili za njih. Bio je vrlo uspjean, ali subotom i nedjeljom nije naplaivao preglede. ivjeli smo u malom gradu, Jamlpuru, i pacijenti su dolazili iz cijele zemlje da ga vide, a on im nije naplaivao preglede. Moja je majka ak i kuhala za njih i kada bi odlazili otac bi im kupio kartu za autobus ili vlak ukoliko nisu imali novaca. To je bio nevjerojatno. Kada sam imao otprilike deset godina napustili smo to mjesto budui da je moj otac bio vojni lijenik. Dobio je premjetaj u Shilond na Himalayama. Deset tisua ljudi dolo je na eljezniku stanicu da ga isprati! Cohen: To je uistinu nevjerojatno. Chopra: Voljeli su ga. I onda kada smo napustili sljedee mjesto, tri godine kasnije, dogodilo se isto: deset tisua ljudi dolo ga je ispratiti. No on to nije uzimao jako ozbiljno. Jednostavno je rekao: To je moja joga. Cohen: Zvui kao da je jako duhovan ovjek. No zar niste rekli da je bio materijalist? Chopra: Bio je jako veliki materijalist u poetku. Cohen: Pretpostavljam da je njegova nesebino suosjeanje bilo inspirirano ljubavlju prema ovjeanstvu, a ne neophodno prema ljubavi u Boga u tradicionalnom smislu?

69

Chopra: Da, nije se radilo o ljubavi prema Bogu u tradicionalnom smislu ve o ljubavi prema ovjeanstvu. Volio je priati o karma jogi. esto je citirao Bhagavad Gitu. ivio je prekrasan ivot. ivio je do osamdeset pete ili este i primao je pacijente do posljednjeg dana. Umro je sluajno na dan kada je Bush doao u Bijelu kuu u prvom mandatu. Gledao je vijesti na CNN u Indiji i rekao je mojoj majci: Mislim da je ovo lo znak. Odlazim. Doslovno. I onda je rekao: Pozdravi djecu, zatvorio je oi i otiao. No do dana svoje smrti je radio, primao pacijente, poduavao studente medicine. Prema kraju svojega ivota poduavao je na Vedanta Society u Indiji o zdravlju i boljitku s holistikog gledita. Postao je vrlo duhovan. Cohen: To je stvarno uzor. Zvui kao da je va otac bio sveti ovjek. Chopra: Bio je. U stvari, esto sam znao pitati majku: Da li je on uvijek ovakav? jer je bio takav i s nama. Igrali bi kriket i on bi primijetio da nam je palica istroena i ako je upravo doao s posla otiao bi u trgovinu i kupio novu te ju ostavio ispred naih vrata. Uvijek je primjeivao takve stvari. Dakle, pitao bih majku: Da li je on uvijek ovakav? I ona bi uvijek rekla: Tvoj otac je svetac. Cohen: Vaa baka je bila vrlo predana. Chopra: Bila je vrlo predana, religiozna u tradicionalnom smislu. No to je na mene utjecalo samo putem osmoze. Moja majka je bila ista. Otac nije bio pretjerano religiozan nije iao u hramove i molio. Molio je za svoje pacijente, ali nije priao o Bogu. Ili smo na rituale i ceremonije s majkom i bakom. Cohen: Niste odgajani kao religiozna osoba? Chopra: Ne, religija nije bila neto o emu smo razgovarali. Znate, pohaao sam irsku katoliku misionarsku koli. Razlog zato smo pohaali irsku katoliku kolu, ak i kada smo putovali, lei u tome to su to bile najbolje kole. No bila je strogo katolika pa sam pohaao sate katekizma. Znao sam cijeli novi zavjet i etiri evanelja. Mogao sam ih odrecitirati i bio sam u potpunosti predan katolicizmu u koli. Kada sam imao dvanaest godina neki od mojih prijatelja iz kole su krenuli u sjemenite da bi postali sveenici. To mi se inilo vrlo primamljivim. Po povratku iz kole govorio bih o tome, a moji bi roditelji rekli: Nismo te poslali u tu kolu da bi te krani preobratili, poslali smo te tamo da dobije dobru izobrazbu. Imali smo prijatelje muslimane. U stvari, moj najbolji prijatelj je bio musliman; njegov otac je bio princ iz Afganistana. Nakon revolucije u Afganistanu kraljevska obitelj je ivjela u Indiji, a mladi princ je bio moj najbolji prijatelj. Imao sam i prijatelje Sikhe, Hinduse. ak smo imali i nekoliko prijatelja idova. Religija je u mojoj glavi znaila slavlja. Uvijek je bila povezana sa slavljima i proslavama. Nije znaila Bog. Znaila je odlazak u kuu mog najboljeg prijatelja na ukusne delicije s afganistanskog buffeta. Cohen: U svojoj prvoj autobiografskoj knjizi Povratak rishija piete da je vaa dadilja imala mladia koji je bio atesit i komunist. Piete da je on bio vrlo siguran u ateizam i da je to imalo snaan utjecaj na vas u mladalakoj dobi. Chopra: Da, Stric. Bio je samopouzdan. Bio je Angloindijac i dolazio je iz potpuno drukije okoline. Bio je zavedeni komunist i ateist. Obiavao je slikati lijepe slike i puio je cigarete, a naveer bi popio au viskija i bez prestanka govorio zato nema Boga. Oarao nas je. Cohen: Opisujete dogaaj kada vam je rekao da ne vjeruje u Boga i vi ste priznali da je njegova logika djelovala privlano i da ste se osjeali udno slobodni. Chopra: Da, jer je moje poimanje Boga proizlazilo iz djetinjstva u katolikoj koli.

70

Cohen: Mitski Bog. Chopra: Bog koji kanjava, nagrauje, osuuje, promatra svaki pokret. Da, to je bilo olakanje. Cohen: Znai, nakon tog ste razgovora postali manje naklonjeni religiji nego to ste bili do tada? Chopra: Da. Po zavretku kole nisam vie uope bio naklonjen religiji. Razgovarao bih ponekad s prijateljima koji su otili u sjemenite, na moj stav je utjecalo i ono to ujete o katolikoj crkvi skandali, pedofilija, itd. to sam tada uo i bio zgroen. Nisam elio imati nita s Bogom ili religijom ili neim slinim. elio sam biti novinar, pisac. Kada sam zavrio srednju kolu to je bilo ranije nego je uobiajeno s etrnaest ili petnaest godina, moj je otac elio da postanem lijenik, ali ja sam elio biti pisac. Otiao sam na koled s petnaest ili esnaest da bih studirao englesku knjievnost. Cohen: Bili ste mladi za studij. Chopra: Da, ali smo rano sazreli. I moj brat i ja smo bili pogurani. Bili smo akademski jako dobri, a to se jednostavno oekivalo u naoj obitelji. Kada sam se upisao na koled, upisao sam se s idejom da studiram englesku knjievnost. Ali na moj esnaesti roendan otac mi je poklonio neke knjige. Bile su to Of Human Bondage and The Razors Edge Williama Somerseta Maughama i jo neke Arrowsmith Sinclair Lewisa i Magnificent Obsession Loyda C. Douglasa. Knjiga Of Human Bondage bila je o mladom doktoru koji doivi ljudsku patnju i iskupljuje se tako da postaje istinski suosjeajan lijenik. Knjiga Magnificent Obsession govori o neurokirurgu koji sluajno ubije osobu u automobilskoj nezgodi te postane opsjednut pomaganjem ljudima, anonimno. Arrowsmit je bila o doktoru ili iscjelitelju. The Razors Edge je naravno bio klasik i ve je na prvoj stranici pisalo: Put ka prosvjetljenju nije lak. On je poput hoda po otrici noa. Nisam znao to to znai ali me je pria zaokupila. Tada sam poeo osjeati unutarnju borbu. Studirao sam englesku knjievnost, ali sada sam htio postati lijenik. Problem je bio u tome to nisam uio biologiju u srednjoj koli. Stoga sam otiao ocu. Cohen: Oigledno, to to vam je poklonio te knjige je bio njegov nain da vas uvjeri. Chopra: Da, u potpunosti. On je bio jako dobar u tome. Dakle, doao sam k njemu i rekao: Predomislio sam se. elim biti lijenik. Cohen: Mora da je bio jako sretan. Chopra: Bio je sretan, no tada je rekao: Nisi uio biologiju. Rekao sam: elim je sada uiti. Pronaao mi je privatnog uitelja i ja sam tijekom cijelog studija engleske knjievnosti svaki dan uio i biologiju s privatnim uiteljem. Na kraju studija proao sam svoj ispit iz engleske knjievnosti. Mogli ste se pojaviti na prijemnom na medicinu bez prijanjeg pohaanja teaja, i ja sam to uinio i proao. I onda sam se prijavio u najbolju kolu medicine u Indiji koja je primala samo trideset i pet uenika od pet tisua koji su se prijavili. Sve se zasnivalo na prijamnom ispitu bez preporuka, samo ispit. I tako sam se upisao u kolu medicine. Sada sam stvarno elio biti lijenik po svaku cijenu. Cohen: Naporno ste uili?

71

Chopra: Jako naporno. kola se zvala The All Indian Institue of Medical Science. Bio sam natjecateljski raspoloen: bila je to amerika kola. Osnovao ju je Rockefeller koji ju je i djelomino financirao. Cohen: Koliko ste tada imali godina? Chopra: Kada sam se upisao u medicinsku kolu imao sam sedamnaest i pol. Proveo sam pet godina u medicinskoj koli, od 1964. do 1969. Cohen: Da li ste bili jako inspirirani? Chopra: Bio sam inspiriran, ali sam do tada stekao zanimljive navike: puenje, pie ponekad i puno pia. Iskuali smo LSD, itd. Cohen: To je bilo vrijeme LSD-a? Chopra: Imali smo puno studenata iz Amerike, hippija u naoj koli, ak su i neki profesori bili hippiji. Roditelji su mi davali neto novca, ali to nije bilo dovoljno da podri moj nain ivota, pa sam uestvovao u debatama kao profesionalni govornik. Jednostavno bi se pojavio na debati, najavili bi temu i ja bih govorio o njoj. Cohen: O bilo kojoj temi? Chopra: Da, o bilo kojoj, bilo je i smijenih tema O miljenju u kui, o Christoferu Columbu Cohen: To je bilo neto poput elitnog intelektualnog kruoka? Chopra: U potpunosti. Dogodilo se to da sam poeo pobjeivati u debatama, a suci u tim debatama su bili poznate osobe s Indijskog radija. Kada sam poeo pobjeivati na tim debatama, pozvali su me i rekli: Trebao bi nam netko tko e umjesto nas itati none vijesti na sveindijskom radiju All India Radio. Oni bi otili u 23 sata, a All India Radio je emitirao vijesti svaki sat tijekom noi. I tako sam itao vijesti od 23 sata do 7 ujutro. Imao sam oboavatelje diljem istone Afrike i Mozambiqua. Bilo mi je osamnaest godina. Sviao mi se taj nain ivota. Bio sam jedan od rijetkih koji si je mogao priutiti Lambretta skuter. Vozio sam skuter, itao vijesti i dobro se provodio. Duhovnost me nije uope zanimala tijekom mog boravka u medicinskoj koli. Cohen: Kada ste uili, ako ste noi provodili na radiju? Chopra: Jednostavno sam znao kako to initi. Mogao sam uiti i biti na radiju. Bio sam radoholiar. Jo uvijek sam, na vie naina, ali sada zato to vie nemam one toksine navike koje sam tada imao. Cohen: Kada ste spavali? Chopra: Imao sam naviku spavati dva do tri sata. ak i nakon to sam doao u Sjedinjene Amerike Drave, uvjeti u kojima rade specijalizanti i staisti su bili grozni. Upravo je zavrio rat u Vijetnamu i nije bilo lijenika. Tako sam se naviknuo spavati dva do tri sata. Tijekom stairanja, tako sam si organizirao rad da sam mogao trenirati u nekoliko razliitih bolnica. No nismo bili plaeni. Imali smo osnovnu stipendiju, a sve dodatno to bi radili za vlastitu obuku bilo je na na troak. Imao sam veliku viziju postati neuroendokrinolog i dobiti Nobelovu nagradu za svoj rad. Zato

72

sam se nastavio kolovati na tim mjestima bez obzira na plau, samo da bi radio kao naunik kod nekoga poznatog. No moja stipendija je bila samo 202 dolara, a najamnina za stan 102 dolara. Do tada sam se ve oenio i imao jedno dijete. Nemogue je ivjeti s 82 dolara. Pa sam poeo raditi tijekom dana. Postojala je mala bolnica nadomak Bostona u kojoj sam radio nou u hitnoj slubi kao lijenik. Naviknuo sam raditi dvadeset i etiri sata- a izmeu i neto odspavati! Cohen: To je velianstveno. Chopra: No, elim vam ispriati neto o jednom dogaaju koji je za mene bio vrlo vaan. Zanimala me neuroendokrinologija jer se cijelo polje zasnivalo na molekulama emocija. Tada nisam znao da u se kasnije zanimati za duhovnost. Bio sam opinjen idejom da postoje molekule koje predstavljaju emocije. I tako sam dobio teko osvojivu stipendiju kod predsjednika Endokrinolokog drutva. Bio je vrlo ambiciozan, a organizacija je objavlj ivala na stotine radova s tog podruja. Bio je na putu da ga odlikuju Nobelovom nagradom za medicinu i psihologiju, a to je za mene bilo neto najbolje to mi se moglo dogoditi. No ubrzo nakon to sam poeo raditi, shvatio sam da ti momci nisu bili za znanost u pravom smislu te rijei. Oni su se nadmetali tko moe bre objaviti lanak. Sjedili smo svako jutro i on bi listao sve asopise da bi vidio tko je objavio lanak u naem podruju. Svaki puta kada bi netko objavio lanak u naem podruju istraivanja, profesor, kojega sam ja idealizirao, bacao bi magazine po prostoriji i imao napade bijesa. I tako sam nakon mjesec ili dva bio prilino obeshrabren. Doao sam ovamo da bih uestvovao u istraivanju tog fantastinog novog polja u timu koji e jednoga dana dobiti Nobelovu nagradu, no tada sam spoznao da je to sve bila predstava jednoga ovjeka. Nakon est tjedana mog rada, profesor me je napao pred cijelim istraivakim timom zato to se nisam sjetio kolika je tona koliina joda koja se davala takorima a bila je navedena u lanku iz 1959. Ja sam zgroen, vikao je. Do sada bi ve morao imati taj podatak u glavi! Impulzivno sam zgrabio torbu i bacio ju na njegovu glavu i rekao: Sada ju vi imate u svojoj glavi, ja sam zavrio. Odlazim. Pogledao me je zaprepateno i rekao Da li zna to ini? Odgovorio sam: Ostavljam kretena. Rekao je Zna li ti da sam ja najvaniji endokrinolog u zemlji i da ljudi iz cijelog svijeta ele raditi za mene? Odgovorio sam Ja ne elim raditi za tebe. I otiao sam. Slijedio me na parkiralite, viui za mnom: Unitio si svoju karijeru. Zavrio si. Ti si prolost. Sjeo sam u svoj staru Volkswagen bubu i odvezao se. Nisam otiao kui. Otiao sam u bar i napio se. Moja supruga je bilo trudna s drugim djetetom i bila je u strahu. Sljedei dan nisam imao ni plau, ni posao, ni stipendiju i nitko iz akademskog svijeta nije elio razgovarati sa mnom. Tada sam se zaposlio u hitnoj pomoi i sreo nekoga tko mi je rekao: Zna Deepak, trebao bi nauiti meditirati. I tako sam poeo. Da nisam ostavio toga profesora, jo uvijek bih bio u nekom laboratoriju stavljajui jod u titne lijezde takora i nadao se Nobelovoj nagradi. Cohen: Rekli ste da su va najvei duhovni uzori bili J. Krishnamurti i Maharishi Mahesh Yogi. Da li ste se zainteresirali za Krishnamurtija prije ili nakon to ste poeli meditirati? Chopra: Krishnamurti me zainteresirao prije nego to sam poeo meditirati. Nisam imao posla; nisam imao stipendiju. Prolazio sam kroz cijelu tu krizu preispitujui to sam radio u laboratoriju. Tako da sam puno itao, budui da nisam imao to drugo raditi. Radio sam na hitnoj samo jednu smjenu, a za mene je rad u osam satnoj smjeni nita! Cohen: I tada ste preispitivali svoje postupke budui da vas je razoarao taj veliki lijenik koji vam je bio uzor i kojem ste se divili, a na kraju se pokazao samo kao osoba puna ambicije i eljna slave?

73

Chopra: Da. Vidio sam istu ambiciju i uvidio sam da akademska medicina ne brine za bolesnike. Tako da sam bio potpuno bez iluzija. Cohen: Je li vas to potaklo da ponete istraivati duhovnost? Chopra: Istraivati i itati. U to vrijeme sam uglavnom itao djela Krishnamurtija. 8. sijenja 1977. imao je predavanje u New Yorku u Madison Square Gardenu, u Felt Forumu. Cohen: I ja sam moda bio tamo! Vidio sam Krishnamurtija u Felt Forumu na Madison Square Gardenu nekako u to vrijeme krajem sedamdesetih. Chopra: Sjeam se da je dotrao uz stepenice, ljudi su pljeskali. Pogledao je u publiku i rekao: Zato pljeete? Ukoliko elite zabavu idite na Brodway. Bio je jako otar. Ali mene je opinio. Tako da sam krenuo na njegova predavanja i itao jo vie. Nisam ga u potpunosti razumio. Po javio se tihi glasi u meni koji mi je govorio: On govori istinu; ali je ne zna objasniti. Ti to mora uiniti jedan dan. Glas je govorio: On govori istinu. Ali je ne prenosi dovoljno dobro. To je tvoj posao. Cohen: Moete li opisati vae prvo duhovno iskustvo? Chopra: Ukratko reeno, duhovna sam iskustva imao cijeli ivot. Kao dijete imao sam iskustva igrajui se. Igrao sam se kazalita, Shakespearea i sada razumijem da je tijekom predstave u kojoj sam glumio Julia Caesara, moje tijelo lealo, a ja sam ga promatrao izvana, tijekom same predstave. Ukratko, duhovna sam iskustva imao cijeli svoj ivot. Cohen: Izvantjelesno iskustvo? Chopra: Da, u potpunosti. Probao sam LSD dva puta tijekom kolovanja. Jedno od iskustava je bilo sa skupinom amerikih studenata medicine hipija. Svi smo uzeli LSD i bili smo u vlaku putujui iz Delhija u Madras. Vidjeli smo plakat Majke Tereze i svi smo zaplakali. Cijeli put smo eljeli biti s Majkom Terezom. Sve su to bila zanimljiva iskustva, no nikada ih nisam smatrao duhovnim iskustvima. Ali kada sam poeo meditirati, odjednom je kliknulo. Cohen: Koji je bio stvarni razlog zbog kojega ste poeli meditirati? Chopra: Mnogo sam itao o meditaciji, itao sam Muktandandin Play of Consciusness. Uvijek sam volio teorije o svijesti. Mogao sam ispriati sve od Ludwiga Wittgensteina preko Schopenhauera do Upanishada do tada sam ve sve proitao. I jednostavno sam nastavio mahnito itati. Onda sam poeo itati Vedante i shvatio: Oh, pa ja sam imao ta iskustva. Tada sam konano nauio transcendentalnu meditaciju (TM) i stvarno sam se probudio. Bilo je to nevjerojatno iskustvo. U potpunosti sam izgubio elju za alkoholom, cigaretama, mesom itd. Bilo je transformirajue u potpunosti. Kad sam kasnije imao priliku sresti Maharishija, odnosno biti na njegovom predavanju, odmah sam ju iskoristio i nauio TM. Bio sam poput novog obraenika. Svima sam govorio da trebaju meditirati. Cohen: U svojoj knjizi Povratak Rishija piete da ste odmah nakon to ste poeli meditirati doivjeli tako duboko iskustvo sree da je bilo skoro sramotno? Chopra: Istina. Doivljavao sam sreu i lakou, ne razmiljajui uope o budunosti. Cohen: Kako se to moe usporediti s vaim iskustvima prije toga?

74

Chopra: Bila je to ogromna razlika. Bio sam na pokretnoj traci poput svakoga tko je specijalizant i ima stipendiju. Radi naporno, igra otro, uvijek pokuava biti jo bolji nego onaj drugi. Jednostavno je bilo tako kako je bilo ak su i profesori igrali po istim pravilima. Cohen: Dakle promjena se dogodila gotovo trenutno nakon to ste poeli meditirati? Chopra: Da. Kontrast je bio trenutaan. Ali me je podsjetio na moja prijanja duhovna iskustva. Cohen: Moete li nam malo opisati to se dogaalo u vama? Chopra: Poeo sam se osjeati lakim. Poeo sam se osjeati vedrim. Poeo sam osjeati sreu. Poeo sam osjeati oduevljenje. Poeo sam osjeati da volim sve, da svima elim pomoi. Isto tako sam osjeao da svi na svijetu trebaju poeti meditirati! To je bilo trenutano. Cohen: Kada u knjizi opisujete svoj prvi susret s Maharishijem kaete da je sjedei u njegovom prisustvu va um postao potpuno miran. Piete: Osjeao sam potpuno odsustvo samosvijesti. U biti nije mi palo na pamet da sam nosio teret moje samosvjesnosti do trenutka dok nije nestao. Chopra: Da, jer je tiina bila veoma duboka. Bila je kao to kau, zagluujua. Iako sam ju osjetio i ranije, nije bila tako podravajua. Taj prvi susret je za mene bio sluajan. Supruga i ja smo doletjeli iz Bostona u Washington da bi uli njegov govor. Nakon predavanja, upravo kad sam izlazio iz toaleta, iznenada se pojavio iza ugla. Priao nam je i rekao: Doite u moju sobu. Slijedili smo ga, a nakon to je postavio nekoliko pitanja o meni, poeo je govoriti zato bih se trebao baviti ajurvedom i govoriti o svijesti ljudi irom svijeta. Moja supruga nije bilo toliko pod njegovim utjecaja poput mene i mogao sam primijetiti iz njenog govora tijela da eli otii. Djecu smo ostavili u Bostonu s dadiljom i ona im se eljela vratiti. U jednom trenutku Maharishi mi je rekao: Trebao bi sve ostaviti i doi raditi sa mnom, ja u te uiti o svijesti da bi ti mogao o tome govoriti cijelom svijetu. Moja je supruga pogledala u njega i upitala ga sarkastino: A tko e otplaivati kredit za kuu? Odakle e doi novac? Maharishi se nagnuo prema njoj i rekao: Novac e doi s onog mjesta gdje se trenutno nalazi. Nikada nisam uo takvu izjavu. No ona je prela preko toga i rekla: Idemo kui. I tako smo otili. Otili smo na aerodrom i tamo sam sluajno sreo starog prijatelja iz Australije koji je sa mnom iao u medicinsku kolu. Rekao mi je kako se zanima za meditaciju i dao mi knjigu. Bila je to Vasant Ladova Ayurveda: The Science of Self-Healing. Cohen: Sada znam zato se tako oduevljavate sinkronicitetom. Chopra: Da, sinkronicitet! Proitao sam knjigu tijekom leta od Washingtona do Bostona. Kada smo stigli u Boston rekao sam eni: Rita, idi kui i pobrini se za djecu, ja idem nazad. Pitala me: Jesi li ti lud? Da, lud sam odgovorio sam. I tako sam uhvatio sljedei let za Washington. Maharishi je ve bio zauzet drugim ljudima i rekli su mi da trenutno ne ugovara nove sastanke. Rekao sam: Recite mu da sam ispred njegove sobe i da ne odlazim dok me ne primi. ekao sam tri dana. Kada sam konano uao rekao sam mu: U redu. Spreman sam. Pokai mi to da radim. Od tog trenutka uzeo me pod svoje. Poeo sam esto putovati u Indiju da bih bio s njim. Uskoro sam pola svoga vremena koje sam bio u Indiji provodio s ajurvedskim lijenicima i sjedei u blizini Maharishija kada su oni razgovarali o Vedantama. On bi me slao da drim predavanja na raznim mjestima. Cohen: Da li je to bilo onda kada ste se odluili biti uenik i posvetiti svoj ivot izuavanju svijesti i ajurvede?

75

Chopra: Da. Tada sam provodio sve svoje vrijeme s Maharishijem. Do tada sam napisao malu knjiicu pod imenom Stvaranje zdravlja: kako probuditi inteligenciju tijela no nije bila prihvaena niti od jednog nakladnika. Pa sam je otisnuo sam u petsto primjeraka. Nekoliko mojih prijatelja u Cambridgeu raznosilo je moju knjigu na biciklima, nagovorili smo direktora Harvard Copa da ju izloi na tri dana u izlogu knjiare. Jedna od agentica ju je primijetila i odmah me je nazvala i rekla mi: Ovo morate objaviti. Pokuao sam i nije ilo, odgovorio sam joj. Rekla je: Nai u vam nakladnika. I nala ga je, dobio sam 5000 dolara predujma. Knjigu je objavio Houghton Mifflin. Bila je to jednostavna knjiga s puno primjera iz moje prakse gdje se na mojim pacijentima vidi tijelo-duh efekt; ne vjerujem da je u to vrijeme bilo knjiga na tritu koje su govorile: va duh moe stvoriti razliku izmeu zdravlja i bolesti. Tako je ta knjiga postala uspjenica. Sljedee ega se sjeam bilo je da sam odrao predavanje s Maharishijem u Parizu i da su me nakon toga zvali ljudi poput Jacqueline Kennedy Onassis koja je bila u Doubledayu: elimo te za pisca. Zvali su me ljudi poput Petra Guzzardia, urednika knjige Stephana Kinga A Brief History of Time: elimo te. Neki od njih su ak i doli do mene kako bi me pridobili. Potpisao sam ugovor s nakladnikom kuom Bantam Books iz New Yorka koja je objavljivala takve vrste knjiga. I naravno da je svaka knjiga bila jo uspjenija od prethodne. Iznenada je sve postalo veliko. Bilo je potpuno neoekivano. Cohen: To je bilo u ranim osamdesetima? Chopra: Da. Bilo je to 1984. Slijedea knjiga koju sam napisao bila je Return of the Rishi (Povratak Riija), koju nitko osim New York Timesa nije primijetio. Oni su napisali dobar osvrt na knjigu. No, tada je trea knjiga Quantum Healing (Kvantno lijeenje), postigla veliki uspjeh. Bila je na naslovnicama mnogih asopisa. I tada je doao nastup u Ophrinoj emisiji 1992. Nakon nastupa u njenoj emisiji u roku od dvadeset i etiri sata prodano je 130 000 knjiga. U prvom tjednu nakon tog gostovanja prodano je 800 000 knjiga, a mjesec dana poslije prodan je 1 milijun knjiga. Jednostavno, prodaja se nije zaustavljala. U to vrijeme sve sam zasluge pripisivao Maharishiju jer je on rekao: Novac e doi s onog mjesta gdje se trenutno nalazi. Rekao sam eni: Sjea se to je Maharishi rekao? I tako sam mu pripisao sve zasluge. Cohen: Jesu li vaa poduavanja i predavanja u to vrijeme bili pod njegovom paskom? Chopra: Da. Poduavao sam i drao predavanja pod njegovom paskom diljem svijeta u Japanu, Rusiji, istonoj Europi. Kada smo prvi puta otili u Moskvu, drao sam predavanje o meditaciji pred tisuu ljudi. Sljedei dan esto njih je nauilo meditirati! Bilo je to nevjerojatno vrijeme. Ljudi su uili meditirati diljem svijeta. Bilo je predivno. Bilo je oaravajue. Bilo je jednostavno. Ne postoji engleska rije za to, bilo je satvino. Bilo je jako lijepo. I ubr zo sam postao Maharishijeva zamjena. Cohen: Njegov predstavnik broj jedan? Chopra: Predstavnik broj jedan. U to je vrijeme ve prestao putovati. Cohen: Zbog ega ste ga onda na kraju napustili i to se promijenilo u vama kao rezultat tog? Chopra: Prije svega, on se razbolio u Indiji. Ne znamo to je bio uzrok njegove bolesti, postojala je glasina da je otrovan. Moj otac je bio u to vrijeme njegov lijenik i rekao je: On nee preivjeti ukoliko ga ne stavimo na dijalizu. U to vrijeme nije bilo dijalize u I ndiji pa sam odletio u Englesku i prijavio ga u bolnicu. Ovo nije poznato javnosti, ali sada me vie nije briga, ponekad se mora izrei istina. Prijavio sam ga pod lanim imenom, muslimanskim, arapskim imenom. I onda su moj otac i dva lijenika doli s njim u Englesku. Imao je

76

zatajenje srca i morali su mu staviti pacemaker, smatrao se mrtvim. Pokuavali smo kontaktirati nekoga od njegove rodbine, to je bilo jako teko budui da je on bio sanjasin (pustinjak) i postojala su mnoga duhovna pravila u Indiji o tome. I dok se to sve obavljalo on se odjednom poeo oporavljati. To je bilo neobjanjivo. Prvo mu se vratila funkcija bubrega. Zatim je srce proradilo pa nije bio potreban pacemaker i na kraju je jednostavno sjeo u krevetu. Pitali smo ga: Maharishi, to se dogodilo? On je odgovorio Mora da sam povrijedio rebra ili neto tako. Nije to uzimao za ozbiljno. Poeo sam ga njegovati. Rita i ja smo se privremeno preselili u Englesku. Prvo smo ga smjestili u hotelu u Londonu i ili bi svaki dan s njim u etnju Hyde Parkom. Ponekad bi sreli nekoga tko bi rekao: To je onaj guru Beatlesa. Moja bi ena rekla: Ne, ne, to je moj svekar . Kada se jo vie oporavio, preselili smo ga u mjesto pored Londona u prirodi. Bio je sve bolje. Tamo nije bilo nikoga osim nekolicine posluge. Rita je putovala izmeu Bostona i Engleske. Ja sam ostao u Engleskoj s njim i mi bi provodili vrijeme razgovarajui po dvanaest i vie sati dnevno o Vedantama i razvoju svijesti. Cohen: Samo vi i on? Chopra: Da, samo nas dvojica. Ja sam ga izazivao, postavljao sam pitanja. On se smijao i bio je jako sretan. I ja sam bio sretan. Dvanaest, etrnaest sati samo smo razgovarali o razvoju svijesti. On bi govorio u detalje o tome kako je svijest tiha i kako se onda pojavljuje prvi impuls, i o tome kako impulsi dolaze iz neoitovanog, i o tome to je granica izmeu oitovanog i neoitovanog. Mogao je tako priati satima impuls svijesti lebdi na rubu oitovanog i neoitovanog. Vidio sam ekstremnu radost u njemu dok je to objanjavao, a i sm sam ju osjeao. Bio sam s njim i svijet je bio sjajan. To se nastavilo cijelu godinu, samo on i ja. U to vrijeme dogodilo se neto zanimljivo. Boravili smo u jugoistonoj Engleskoj u pokrajini Devon. On je obiavao spavati poslijepodne, a ja bi biciklom odlazio posjetiti lokalne povijesne ruevine. Poeo sam kupovati razglednice s legendama iz razdoblja kralja Artura i viteza Lancelota te druge sitnice s detaljima iz toga razdoblja o kojem nisam nita znao i tada je meni iznenada izrasla cijela knjiga The Return of the Merlin (Povratak Merlina) koja je bila na top listi uspjenica New York Timesa. Knjiga je bila o razdoblju o kojemu ja nita osobno nisam znao! Jednostavno je izala iz mene u to vrijeme. Jednostavnim prikupljanjem tih razglednica, napisao sam knjigu. Cohen: Dakle ta knjiga nije bila rezultat nikakvih istraivanja? Chopra: Nieg vie od prikupljanja razglednica. Cohen: To joj daje neku vrstu fantastinosti i udesnu dimenziju? Chopra: Svakako. Tako sam osjeao. I onda se poelo dogaati mnogo stvari poput te mnogo onoga to se naziva spoznaja iznenadnih iskustava, poput iznenadnog razumijevanja onoga to je Maharishi govorio o Rig Vedi, jaki transformirajui pomak iznutra, vienje svijeta potpuno drukijim oima. Godinu kasnije, preselili smo Maharishija iz Engleske u Vlodrop koji je nedaleko Amsterdama. I tada, budui da je on u potpunosti prestao putovati, ja sam postao putnik. Iao sam svugdje. U to vrijeme sam poeo primjeivati kako mi ljudi poinju iskazivati potovanje onako kako se to iskazuje guru-u u indijskoj tradiciji. Izaao bih iz aviona, a ljudi bi mi stavljali vijence s cvijeem oko vrata. Ponaali su se prema meni kao prema Maharishiju. Zbog toga mi nije bilo ugodno. Nisam mislio da sam tome dorastao. Mogu rei da me je oko devedeset pet posto ljudi u pokretu tretiralo na taj nain. No tu je bilo i onih pet posto koji su bili jako ljuti. Ja sam se pridruio pokretu samo nekoliko godina prije, a oni su mu posvetili cijeli svoj ivot. Iznenada, ja sam bio oigledni nasljednik, princ kojega se odgaja da preuzme tron. Velika

77

veina ljudi me je voljela, a kada kaem veina govorim o tri milijuna ljudi! A bilo je nekoliko ljudi u hijerarhiji pokreta koji su bili jako ljuti. Jo se neto poelo dogaati. Poeo sam osjeati da nije bilo dovoljno tolerancije unutar strukture pokreta i moralo se ostati unutar filozofskih okvira pokreta koji je bio isto vedski to je jako dobro, ali nije sve. Bila je Guru Purnima 1993. (tradicionalni hinduistiki dan proslave gurua koji se odrava na prvi puni mjesec u srpnju). Cijeli dan se slavilo i svatko je dobio malo privatnog vremena koje je mogao provesti s Maharishijem. Oko ponoi na Guru Purnimu Rita i ja smo otili u njegovu sobu. Ne znam to se dogaalo u meni, ali osjeao sam se nemirno. Rekao mi je: Deepak, ljudi kau da se natjee sa mnom. Primio sam to poput oka, ali s druge strane i nije me okiralo jer to je bilo ono to su ljudi govorili. Rekao sam mu: Maharishi, prije svega, ja nikada ne bih niti pomislio da se natjeem s vama. Drugo, nemam elju da se natjeem s vama. Tree, osjeam se jako sputano. Rekao je: Zato na neko vrijeme ne prestane predavati i pisati, doi i provedi vrijeme sa mnom dok ne razmisli to eli raditi. Odgovorio sam mu: Maharishi, meni ne treba vremena da o tome razmiljam. elim otii, odmah. To ga je jako iznenadilo. Rekao mi je: Ne, ne, razmisli malo. Ali, ni danas ne znam iz kojeg razloga sam rekao: Ne elim razmiljati. Uzeo sam Ritu za ruku, dodirnuo njegova stopala i rekao mu: Mi odlazimo. On me je nastavio gledati, nevjerujui da odlazim. Bila je pono kada smo napustili aram. Iznajmio sam auto i odvezli smo se u Amsterdam gdje smo uhvatili let za Boston. im smo stigli kui, zazvonio je telefon. Bio je to Maharishi. Rekao mi je: Ti si mi poput sina. Jesam li rekao neto to te naljutilo? Odgovorio sam: Ne. Niste rekli nita to bi me naljutilo. I ja ne trebam razlog da odem. Rekao je: Ti ne razumije- upotrijebio je tono ove rijei mi imamo carstvo i ono je tvoje. Maharishi, rekao sam, vi ne razumijete. Ja ne elim carstvo. Ja elim slobodu. elim razmiljati na svoj nain. Mislim da to ne mogu tamo. Moi e., inzistirao je. Ne,neu. To je sada sustav i sustav je taj koji je uinio to da je nemogue raditi van sustava. Pitao je: Dakle, to eli initi? A ja sam mu rekao: elim otii. Ovo su bile njegove posljednje rijei: Idi. Voljet u te i dalje, ali u biti indiferentan prema tebi i nikada me vie nee uti. Na to sam odgovorio: U redu. Bog vas blagoslovio: To je bilo posljednji put da smo razgovarali. No sretan sam jer sam nakon toga iznenada pronaao slobodu da budem kreativan na nain na koji nisam bio nikada prije. Sada je to ve pedeset i vie knjiga, a u to vrijeme to je bilo samo etiri ili pet. Veina mog stvaralatva je nastala nakon to sam otiao. No, on me je naravno odgajao za to. Kau da vou treba dugo vrijeme da sazrije i tada otpada. Ja sam otpao u tom trenutku. I osjeao sam: Sada ne moram odgovarati nikome. Mogu initi to elim. Tada se sve dogodilo samo od sebe. Nije postojala nikakva strategija. Cohen: Zvui kao da je va glavni razlog za odlazak bio u injenici da je vaa kreativna inspiracija transcendirala, izlazei van granica TM pokreta. to ste radili nakon to se otili? Chopra: Otiao sam u Kaliforniju odrati predavanje i tamo sam upoznao Davida Simona, vrlo jedinstvenog lijenika koji zna o razvoju svijesti koliko i ja, ako ne i vie. Sada ve petnaest godina radimo zajedno i savreni smo tim. Ukoliko se trebam pojaviti na CNN-u ili neto slino, sada me pozivaju iznenada. Predsjednik Clinton najavljuje genom projekt, Dr. Chopra e dati svoj komentar u emisiji Larry Kinga. A to ja znam o projektu genoma ili matinim stanicama? Ja onda nazovem Davida. Nema te teme u duh/tijelo medicini koju bih ja trebao znati, a da mi David to ne moe objasniti unutar nekoliko sati ne samo informativno nego i u terminima razvoja svijesti. Sada smo partneri u svemu to inimo. Napisali smo i nekoliko knjiga zajedno i on ima utjecaja na sve to inim. No, on ostaje iza scene. On ima puno samopostignua i na tome se zasniva njegovo znanje o razvoju svijesti i u tome se on ne natjee za pozornost ili neto slino tome. To je partnerstvo koje je trajno. Cohen: Nakon prvobitnog buenja koje ste osjetili kada ste nauili meditirati, da li ste kasnije imali neka znaajnija iskustva?

78

Chopra: Znate, ove stvari ne govorim ljudima koji pohaaju nae teajeve i seminare jer s njima ne dijelim nita osobno. No ono to se dogaa posljednjih deset do dvanaest godina je da nou kada idem spavati, meditiram pola sata, onda spavam pola sata, meditiram pola sata, spavam pola sata. Kada spavam imam iskustvo svjedoenja u snu. Moja ena to zna budui da me vidi kako sjedim u krevetu. Poeo sam imati jasno, nedramatino ali tono odreeno sveprisutno iskustvo svjedoenja , neovisno o tome da li spavam ili sam budan. Svjedoenje je uvijek prisutno; na primjer i sada je prisutno. Nije dramatino, ali je veliki dio onoga to sam danas. Jo neto, vie se ne pripremam. Prije sam se pripremao za predavanja, kao, na primjer, govor koji odravam svake godine na Harvard Medical School, gdje je dekan moj brat. No sada sam spoznao da mi predavanja dolaze vrlo prirodno. Dolaze spontano, a tu je i kvaliteta svjedoenja dok drim predavanja. Cohen: Kada kaete kvaliteta svjedoenja, moete li opisati to iskustvo? Chopra: Moje tijelo spava, ali ja promatram svoje tijelo dok je u dubokom snu. Moje tijelo sanja, a ja promatram svoje tijelo dok sanja. Moje tijelo razgovara s vama, a ja promatram svoje tijelo dok sjedi s dvoje ljudi u ovoj prostoriji. Mogu raditi bilo to, ali svjedoenje me ne naputa; tu je. I to je ono to sam ja uistinu, mislim da je tako. Cohen: To je dakle dio vas koji se nikada ne mie? Chopra: Nikada se ne mie. To je odlino jer ja mogu putovati odavde do Bahreina, gdje sam bio prije nekoliko dana, no jedan me dio uvijek promatra. To je jedan od razloga zato nikada nisam umoran. Ja ne patim od umora. Znam da nemam najbolje ivotne navike na svijetu: jo uvijek popijem jednu do dvije alice kave dnevno. Naravno, vjebam svaki dan. No ja sam posvuda i radim razliite stvari. Upravo sam radio na predstavi Inconclast s Mike Myersom. to god mi ljudi kau da radim, ja uinim. Jednostavno odem i pridruim im se u onome to ine. Mike Myers je napravio aavi, ali smijean film koji se zove The Love Guru koji e se poeti prikazivati u srpnju. Film je to o ovjeku koji eli biti Deepak Chopra. Mike je elio da se pojavim na pet minuta u filmu, pa sam otiao i uinio to. No, iznenada, dok sam bio tamo spoznao sam da on radi parodiju od mene pa sam odluio da i ja trebam raditi parodiju od njega. Tako da sam upravo zavrio knjigu koja se zove Why Is God Laughing? Rije je o komiaru koji ima egzistencijalnu krizu no to prikriva svojim alama. Takve stvari mi se jednostavno dogode. A tu je i dio mene koji u potpunosti nije ukljuen u sve. Tako je ve deset, dvanaest godina. Cohen: Dakle to je poelo prije deset, dvanaest godina. Da li postojalo neto to je to proistilo? Chopra: Odlazak od Maharishija. Siguran sam da je to bio odlazak od Maharishija. Znate, kada sam bio s njim tiina je prevladavala u svemu. No, onda kada bih napustio prostoriju, ili bi on napustio prostoriju, bilo bi to kao da me udario kamion. Kontrast je bio prevelik s njim, potpuno blaenstvo, a onda je on otiao i bum. Udario bi vas kamion i ne moete se niti ustati jer im se ustanete ponovno vas udari. Osjeao sam tu razliku. Sjeam se da ga je jednom brazilski reporter pitao: Da li vi ikada spavate?. Maharishi ga je pogledao pogledom punim ljubavi i rekao: Moje budno stanje mi prua vie odmora nego va najdublji san. Nije se pravio vaan; jednostavno je govorio ono to je osjeao. Tada to nisam razumio. Ali sada razumijem jer se i ja tako osjeam. Ne umaram se. Tijekom noi spavam i meditiram, spavam i meditiram. Ustajem se oko etiri, etiri i trideset i meditiram dva sata, nakon toga idem u teretanu, a nakon toga iskreno ne znam to e mi dan donijeti. Nazovem svoju asistenticu i kaem: to danas radim? Jutros mi je rekla: Imate radio emisiju, a onda sastanak s Andrewom. Proetat ete s njim i ruati, a onda ete obaviti intervju. Tako mi prolaze dani. Za sutra znam jednu obvezu koju imam, ali za veinu ne

79

znam. Imam raspored koji je vjerojatno na mojim web stranicama, no ja odsluam svoju govornu potu, ujem to trebam raditi i kuda ii i krenem. Sve je vrlo spontano. Za mene je to sada nenaporno. Cohen: Budui da toliko putujete, vjerujem da je va ritam spavanja potpuno zbrkan. Chopra: Kada sam u avionu ili piem ili meditiram ili spavam. No kada stignem na mjesto kamo idem, tamo sam u potpunosti. Ne osjeam posljedice razlike u vremenu ili bilo kakve druge to je jednostavno tako. Cohen: Kada spavate i meditirate tijekom noi, da li vam to dolazi spontano? Chopra: Da. U potpunosti. Jednostavno se dogaa. Cohen: Da li ste u nekom trenutku odluili da to elite raditi ili se to jednostavno dogodilo? Chopra: Mislim da sam to poeo raditi prije otprilike dvanaest godina. Moda nisam spavao pa sam mislio da mogu meditirati. Tako sam poeo to raditi. No onda je to postala navika i onda je poelo to iskustvo svjedoenja. Prije u onim danima s Maharishijem, ljudi bi mu rekli: Ne spavamo dobro. Maharishi bi upitao:Da li se probudite umorni ujutro? Oni bi odgovorili: Ne. Onda ste dobro jer ako niste umorni, onda dovoljno odmarate. Sjeam se da je govorio da kada se pone s iskustvom svjedoenja, tijelo moda spava, ali vi ne. Tako da ja sada jako dobro znam da moje tijelo spava u tim razdobljima, ali ja ne spavam. To je dobro iskustvo. I usput reeno nikada se nisam tako dobro osjeao kao sada. Mislio sam da u stii do trenutka stagnacije, ali to se iskustvo stalno poveava malo po malo. Cohen: Poveava se u terminima energije i svjedoenja svjesnosti? Chopra: Da. Cohen: to mislite da je zajedniko neogranienoj energiji koju sada osjeate i neobinoj samouvjerenosti koju ste imali kao mladi? ini se da ste od samoga poetka bili predodreeni za velike stvari. Sami ste rekli da ste u jednom trenutku vaega ivota eljeli dobiti Nobelovu nagradu. Na ovaj ili onaj nain bili ste tjerani, u pozitivnom smislu i inspirirani da postiete velike stvari i da stvarno ostavite traga dugo prije nego to se probudilo va zanimanje za duhovnost. to je zajedniko vaoj ambicioznosti iz mladosti i energiji koja vas trenutno pokree? Oigledno postoji razlika, ali trebala bi postojati i neka veza. Zanima me kakva je to veza. Chopra: Rei u vam to je razlika. Razlika je u tome da sada nemam osobnih interesa u onome to inim. To mogu rei s potpunom sigurnou nemam osobnih interesa u onome to inim. inim to jer je zabavno. inim to jer mi daje energiju i zato to volim initi neto to je drukije, kreativno i neto to ima veze sa razvojem i istraivanjem svijesti. I u tome svemu nema nikakvog osobnog interesa u smislu novca, priznanja, slave i bogatstva. Bilo mi je teko to prenijeti u termine odnosa s mojom suprugom i djecom jer u obitelji uvijek ima osobni interes. Meutim, udno, ali shvatio sam da ja vie nemam osobnog interesa u obitelji onako kako sam to nekada imao. Naravno da elim da su moja djeca dobro, elim da mi je supruga sretna, stvarno elim da smo zajedno i da provodimo najbolje mogue supruniko vrijeme zajedno. Ali, ja ne navijam za uspjeh moga sina ili uspjeh moje keri oni rade ono to rade. I mogu rei da nemam osobni interes. Ker je rodila i sin je dobio dijete i iznenada sam poeo osjeati osobni interes u mojoj unuadi to je jako zanimljivo! Ukoliko bi me upitali da li imam emocionalni osobni interes u bilo emu u svijetu rekao bih da

80

je to s tom djeicom. No, ak i tu vidim da kako godine prolaze i to e proi. Nije da ih ne volim. Volim ih moda jo i vie, ali nema emocionalne vezanosti. To mi je omoguilo da radim mnoge stvari koje prije ne bih radio. Znate onu izreku: Moete initi to god elite kad nemate to izgubiti? Eto, ja sam u toj poziciji sada, mogu raditi to god poelim i nemam to izgubiti. Postojali su trenuci u mom ivotu kada sam bio stvarno povrijeen zbog kritike, napada ili izmiljenih pria u medijima. Reagirao bih na to. No, prije tri dana pojavio se je 800 stranica dug komentar na mom blogu u kojem su me nazivali raznim imenima, a ja nisam nikako reagirao na to. U biti pokuavao sam sagledati kako bih mogao imati suosjeajan pogled na tipa koji je to napisao. Barem sam si postavio pitanja. Pitao sam se zato je to tako. Djelomino zato to mi je ezdeset i jedna godina. Kada uete u jesen ivota, imate moda jo dvadesetak godina i to ete raditi s njima? Da li ete se brinuti samo o sebi kao to je bilo do sada ili ete se brinuto o drugim stvarima? Uvijek sam bio ambiciozan, u trenutku bih odluio elim uiniti ovo ili ono i mislim da sam jo uvijek takav. Ali nema vie osobnog interesa. To je jedini nain da se to kae. To je jako oslobaajue. Cohen: Razmiljajui o vaem ivotu ini mi se da ste se rodili s velikom snagom namjere. Oigledno to nije uobiajeno. Nema puno ljudi koji imaju tu vrstu samopouzdanja i sposobnosti da postignu velike stvari tako mladi. Chopra: To je djelomino zbog moje majke. Kada smo bili mali ona nam je stalno govorila: Vi ete promijeniti svijet. Vama je sueno da stvorite neto izvanredno drukije. Vi ete vladati. Saraswati i Lakshmi e vas slijediti. Sve one priice: Ti si princ, itd. Majke vole govoriti takve stvari svojoj djeci. I na nekoj razini te zaguene trake se ponavljaju negdje u moj glavi. Cohen: U ovom trenutku vaega ivota, kada iza sebe imate toliko postignua, da li postoji jo neto to elite postii? Chopra: Da. To moda zvui oholo i idealistiki, ali mislim da ukoliko bih mogao privui svjetsku pozornost na sve one ljude koji stvarno pridonose na svoj nain, moda bi onda mogli stvoriti novu komunikaciju. Svijet je kolektivna komunikacija u svakom trenutku, a to kontroliraju mediji. U davna vremena vladao je tip koji je na seoskom trgu imao megafon. Onaj koji trenutno ima megafon pria jako tunu priu. Ta se pria ponavlja svaki dan. U ovom trenutku posjedujem neki kredibilitet i glavna struja me poziva da govorim, da li je to na CNN-u ili Harvardu Medical Schoolu ili zakladi Bill Clinton za spas djece. elim iskoristiti ovu izloenost. Pitam se: to time postiem? Dakle, ako iznenada imate taj megafon na seoskom trgu za ljude poput vas ili mene, ljude koji istrauju polje svijesti, na tom istom trgu ima i mnogo onih koji su spremni sluati. .. elim vam ispriati jo jednu priu Bio sam s Georgom Harrisonom kada se iao ispriati Maharishiju za dogaaje iz 1969. ( Beatlesi su iznenada napustili Rishikesh 1969. kada je John optuio Maharishija za seksualno iskoritavanje). George Harisson je elio rei Maharishiju da je sve to je John rekao bila la koju je izrekao pod utjecajem droge ili neega drugoga. I tako smo otili vidjeti Maharishija. Obiaj je bio da mu se pokloni cvijet, crvena rua koju bi on po odlasku vraao blagoslovljenu. I tako smo otili, dali mu ruu, sjeli i meditirali s njim oko petnaest minuta. Bili smo samo George, Maharishi i ja. Tada je George rekao: Oprosti Maharishi. Maharishi ga je upitao: Zato? Zbog onoga to se dogodilo 1969., odgovorio je George. Maharishi ga je upitao: to se dogodilo? George je rekao: Zna ono to je John rekao Da sjeam se

81

nejasno da je John neto rekao, Maharishi je odgovorio i nastavio: No zna da svi mi volimo Johna, svi mi. Na to je George rekao: Naravno, vi znate da je on ubijen. Ovo je bilo dvadeset godina nakon ubojstva. Maharishi je rekao: Da, i meni je bilo jako ao kada sam to uo, no ta pria nije vana. Ispriaj Deepaku stvarno vanu priu koja se dogodila po vaem odlasku u Sjedinjene Amerike Drave. George mi je ispriao (ne znam da li je pria stvarno istinita, ali je u sauvana u analima Beatlesa) da su Beatlesi po dolasku u Sjedinjene Amerike Drave bili gosti u emisiji Eda Sullivana. Prema statistikama FBI -a tijekom tijekom tog sata koliko je trajala emisija nije bilo kriminala u SAD-u. Maharishi se nasmijao: Kada sam uo da ova etiri deka mogu zaustaviti kriminal svojom glazbom, znao sam da su aneli poslani na zemlju. Tako da me ne brine ono to je John rekao. Bio je aneo na zemlji. Tada je George zaplakao. Kada smo odlazili dobili smo nazad cvijet, a George je pogledao Maharishija i rekao: Volim te Maharishi. Maharishi ga je pogledao i rekao: I ja tebe. Bilo je vrlo dirljivo i lijepo. Nedugo nakon toga George se razbolio i umro. On je ispunio karmiki dug vrlo dostojanstveno.

18. Srea je
Srea je nae prirodno stanje, srea se nalazi u nama, a ne izvan nas, tako da traenje sree u dogaajima, okolini, posjedovanju odreenih stvari, novcu, partneru .jest udaljavanje od sree. Kako neto to je u nama, pronai izvan nas? Sve to dananje ovjeanstvo radi, svaka osoba na ovoj planeti, ini s ciljem postizanja stanja sree. Bilo da ide na posao, bavi se sportom, raznim hobijima, sve radimo s istim ciljem: da budemo sretni. Idemo na posao da bismo zaradili novac, kad zaradimo novac kupujemo stvari koje smo eljeli, ispunjavanjem elje, odnosno posjedovanjem stvari koju smo eljeli, postiemo stanje sree. No, gdje se raa ta srea, gdje je osjeamo, dali je osjeamo u novom kompjutoru, autu, partneru, novoj kui ili je osjeamo u nama? Kako smo ve prije ukazali, sve to radimo, radimo s istim krajnjim ciljem, ciljem post izanja stanja sree. No kako smo izmanipulirani, kontrolirani strahovima, sreu koja se nalazi u nama, traimo izvan nas: traimo je u dogaajima, postignuima, stvarima, itd. No zaboravljamo, pronali mi sreu, odnosno postigli mi stanje sree novim i bolje plaenim poslom, autom, osvojenom medaljom .. sreu emo uvijek osjeati u nama, a ne u postignuima ili stvarima koje emo posjedovati. Za sreu treba jako malo, odnosno nita, no kako smo izmanipulirani, dostizanje stanja sree za veinu ljudi je nona mora. Neki rade dva, pa ak tri i vie posla kako bi zaraenim novcem, ispunjavanjem normi,elja ( novi auto, kua, vikendica, plazma, mobitel) postigli stanje sree. No to je ista iluzija, ganjanje sjenki. Trendovi se iz dana u dan mijenjaju, novi ljepi automobili, kua sa bazenom, vea jahta, 3D TV . Nai apetiti sve vie i vie rastu, treba nam sve vie kako bismo postigli stanje sree, odnosno moramo raditi sve vie da bismo zaradili to vie a zatim sa tim novcem kupili stvari koje nas ine sretnima. Odnosno kupili stvari pomou kojih emo postii stanje sree, sree koja se nalazi u nama a ne u stvarima. Traimo sreu u stvarima koje nemamo, umjesto da je naemo u onom to imamo. Koje li nam koristi od ispunjavanja normi, uvjeta, posjedovanja odreenih stvari, ako nanovo traimo sreu u onom to nemamo umjesto da je naemo u onom to imamo. to mi vrijedi novi auto, ako u i dalje traiti sreu u onom to nemam, a ne u onom to imam (autu). Ali i to je jo jedna varka, iluzija stvorena ograniavanjem, uvjerenjem kako je srea u postizanju,

82

ispunjavanju normi, posjedovanju odreenih stvari. Srea nije tamo negdje, u nekom ili neem, ve u nama, ne naemo li je u nama samima, neemo je pronai niti u ispunjenim normama, uvjetima ali ako i vjerujemo da smo je pronali u nekim od normi ili uvjeta, varamo se, samo smo na trenutak probudili, oslobodili onu sreu koja se nalazi u nama, koja nam je uvijek neogranieno dostupna u svakome trenutku ukoliko odbacimo okove ogranienosti normi, uvjeta, vjerovanja, uvjerenja. ukoliko odbacimo iluzije. Ali moramo jo biti svjesni neega: sve to nas usreuje, moe nas i unesreiti. Novi automobil nas moe usreiti, ali kad se neto potrga, razbijemo ga, ili nam ga ukradu, moe nas i jako unesreiti. Tako je sa svime, bilo da se radi o auto, mobitelu, kui, djevojci/deku . Auto moemo razbiti, mobitel moemo izgubiti, kua nam se moe zapaliti, djevojka/deko, mu/ena nas moe prevariti, ostaviti. Traenje sree van nas samih, je patnja. Patimo zbog ne imanja auta, patimo zbog potrganog auta. Patimo zbog toga to nemamo partnera, patimo zbog toga to nas je partner ostavio. Ili jednostavno reeno, patimo zbog ne postignutih, nametnutih normi. A kad ih postignemo, onda patimo zbog njihova gubitka. Jedna od najvanijih stvari u postizanju stalnog stanja sree, jest SADANJI TRENUTAK. SADA. Ne moemo biti sretni juer ili sutra, sretni moemo biti samo SADA, jer SADA je jedino to i postoji. Sve to nam se dogodilo i sve to e nam se dogoditi, dogodilo se, odnosno dogodit e se SADA. Sadanji trenutak je vjeno sada, sada u kojem mi ivimo. No veina ljudi, odnosno itavo ovjeanstvo, ivi sve samo ne sadanji trenutak. Sada, ne postoje problemi. Problemi, odnosno negativne misli, postoje samo ako ivimo okrenuti prema onom to je bilo ili to bude. Poto veina ljudi ivi u onom to je bilo, ili to bude, jedini nain za postizanje sree pronalaze u materijalnom, u onom to su postigli/kupili, odnosno to e postii/kupiti.Kad ivimo u onom to je bilo, ili to bude, ivimo u iluziji vjerovanja, no najstranije je to to nas te iluzije najee i povrijede. Kad se stvari ne dese na nain na koji smo ih mi predvidjeli, a predvidjeli smo ih na temelju iluzija prolosti, tada ne postiemo stanje sree, ve razoarani ne postizanjem odreenog cilja, normi, usmjereni na ono to je bilo ili to bude, odaljeni od sadanjeg trenutka postiemo stanje razoarenja, depresije. Srea je nae prirodno stanje. Srea je prirodno stanje male djece kojima Kraljevstvo pripada dok nisu zagaena i zatrovana glupou naeg drutva. Ne morate initi nita kako biste postigli sreu, jer se srea ne moe postii. Zna li itko zato? Zato jer je ve posjedujemo. Kako moete postii ono to ve posjedujete? Zato je onda ne osjeate? Zato to neto morate odbaciti. Morate odbaciti svoje iluzije. Ne morate dodati nita kako biste bili sretni, morate neto odbaciti. ivot je lak, ivot je radostan. Teke su samo vae iluzije, tenje, pohlepa, nastojanja. Znate li od kuda dolaze te stvari? Iz straha, iz poistovjeivanja sa mislima, iz poistovjeivanja sa iluzijama stvorenih i kontroliranih strahom.

19. Unutarnja sloboda je prava sloboda

Sloboda od prisile da razmiljate je prava sloboda. Va um razmilja od trena kada se ujutro dignete do trenutka kad odete spavati. On vam ne daje ni trenutka odmora. Stvara misli, te ih takoer prima kao radio. Ta navika je toliko jaka da nitko ne razmilja o tome da promijeni tu situaciju. U tome stanju, vi niste slobodni. Moda ivite u slobodnoj zemlji, moda imate ekonomsku neovisnost, pa ipak, um vas stalno sputava vaim mislima, mentalnim slikama i idejama. Tek kad utiate um moete postati sposobni uivati u istinskom miru i slobodi. Um je sainjen od misli, pa radi ono to dobro zna raditi, a to je razmiljanje. On omoguava stalno mentalno kino. To je kao da nas je netko odvukao pred ekran gdje stalno gledamo filmove. Filmovi su toliko stvarni da nikada ne stavljamo u pitanje njihovu valjanost. Da moete promatrati unutarnji um drugih ljudi, vidjeli biste vrlo

83

zanimljivu predstavu. Vidjeli biste da svaka osoba ivi u odreenoj vrsti zatvorenog, zamiljenog svijeta, gledajui svoje misli. Vidjeli biste misli, koje stvaraju razliiti umovi, kako plutaju po zraku i kako ih drugi hvataju smatrajui da su to njihove vlastite misli. Oni njeguju te plutajuem misli i govore, djeluju i ponaaju se kao da su te misli dio njih samih. Pa gdje je onda sloboda? ivite u slobodnoj zemlji, pa ipak u vaem unutarnjem ivotu, vi moda niste slobodni. Prava sloboda znai biti iznad misli i mentalnoga svijeta. To znai da postajete gospodar svoga uma. To znai da ste sposobni misliti i prihvatiti u va um samo one misli koje vi odaberete, a kada nema potrebe za razmiljanjem, vi naprosto prestanete razmiljati. Kada ste slobodni od prinude razmiljanja, postajete slobodni. Kada doete na eljeno odredite, vi iskljuite motor vaega auta, zato jer nema potrebe da i dalje radi. Zato ne uinite isto s vaim umom? Zamislite stanje kada je um miran i kada nema niti najmanje misli. U tom stanju postajete svjesni sebe i vaeg unutarnjeg ja, te znate tko ste. Osjeate unutarnju mo. Srea, koja je uroena svakome od nas, pojavljuje se kada se zidovi razmiljanja uklone. U tome stanju nema prinude za razmiljanjem. Uz pomo koncentracije, meditacije, odvajanja, mira i sposobnosti da se filtrira i prosijavaju misli, a da se u njih ne ukljuujete i budete njima uhvaeni, mogue je dosei i ivjeti stvarnu i istinsku slobodu.

20. Reprogramiranje podsvjesnog uma

Mnogi ljudi prolaze kroz ivot, a da ne uspiju shvatiti zato im se uvijek iznova dogaaju iste stvari, zato uvijek iznova rade iste greke, slijede iste obrasce ili nailaze na istu vrstu negativnih odnosa s drugim ljudima. Iako oni nisu sretni s takvom situacijom, nisu u stanju napraviti trajne promjene.Sigurno ste ve uli onu poznatu izreku da mi postajemo ono o emu razmiljamo. Ono to postajemo je ono to dominira naim umom veinu vremena. Nae misli kontroliraju nae ponaanje, te postaju akcije. Isto kao to ponekad radimo generalno ienje kue, tako bi bilo korisno ponekad napraviti i generalno ienje uma i dobro se upitati koje su to misli koje mislimo veinu vremena. Dokazano je da svaki dan mislimo veinu istih misli kao i prethodni dan. Kakav je to onda sadraj koji se vrti u naim glavama i kako on utjee na nae ivote i njegovu kvalitetu? Ukoliko nismo zadovoljni naim ivotom ili samima sobom, dobro je da pogledamo t o je to to svakodnevno vrtimo po svojim glavama, te to je to to moemo napraviti kako bi to promijenili za nau dobrobit. Za trajnu promjenu potrebno je otii i korak dalje i uvidjeti da mi veinu vremena punimo novim informacijama svoj svjesni um a nae ponaanje i misli u stvari ovise o onome to se nalazi u naem podsvjesnom umu. U podsvijesti, kao najveem dijelu naega uma, nalaze se sva naa nauena ponaanja, svi naa uvjerenja koja smo nauili od roditelja, autoriteta i okruenja u kojem smo ivjeli. Sigurno ste ve uli za onu poznatu metaforu da je svjesni um kao vrh ledenjaka (10%), a podsvjesni um predstavlja onih preostalih 90% uma koji nam nije vidljiv. Ukoliko zaista elimo neku promjenu u svojem ivotu, moramo uvjeriti u to i podsvjesni um, a za to je potrebna praksa i ponavljanje. Do promjene moe doi kada promijenimo svoj nain razmiljanja i nau percepciju, te naa iskrivljenja uvjerenja o samima sebi i o ivotu. Ta promjena nuno mora biti i na svjesnoj i na podsvjesnoj razini. Naime, ako postoji sukob izmeu svjesnog i podsvjesnog uma, podsvjesni um e prevladati, zato jer je to sjedite naih emocija i on e uvijek imati prevagu nad naim racionalnim, svjesnim umom. Promijeniti razmiljanje na svjesnoj razini je relativno lako, no reprogramiranje podsvjesnog uma zahtjeva neto vie naega nastojanja: jaku elju da neto promijenimo, posveenost tom zadatku, te razumijevanje kako da to napravimo. Neke od brojnih ideja koje vam mogu pomoi u reprogramiranju podsvjesnog

84

uma: Nadgledajte to ulazi u va um Sve to ujete i osjeate ulazi izravno u va podsvjesni um koji mora na neki nain obraditi te informacije. to je vie mogue, uklonite negativne informacije ograniavajui koliinu negativnih vijesti koje sluate na TV, itate u novinama, nemojte gledati nasilne filmove, itajte samo pozitivne informacije. Potrudite se da u va um ulazi vie pozitivnih informacija, pa e i va podsvjesni um na prirodni nain postati pozitivniji. Pazite na unutarnji dijalog Odmah zaustavite sav negativni dijalog prema sebi, budite blagonakloni prema sami sebi, podsjetite se na sve ono to je pozitivno kod vas. Njegujte pozitivne i optimistike misli o vama samima i o ivotu i va podsvjesni um e vam biti zahvalan. Ukoliko neka negativna misao ue u va svjesni um, zamijenite je pozitivnom. Za nadziranje svojih misli, potrebno je uloiti puno volje i discipline. Postavljajte si dobra pitanja Ukoliko elite dobiti neke odgovore u ivotu, neophodno je postavljati pitanja i to dobra pitanja. Dok razmiljate o sebi, svojem ivotu i svojim ciljevima, umjesto da samo razmiljate, postavite si pitanje KAKO ih moete ostvariti i TO MOETE NAPRAVITI da ih lake ostvarite? Na taj nain uposlit ete podsvjesni um da pronae odgovore za vas. Odvojite vrijeme za sebe Iako mnogi vjeruju da u dananjem tempu ivota nije lako pronai sat slobodnog vremena za sebe, ipak to pokuajte, pa makar to znailo da se morate ustati jedan sat ranije ili lei jedan sat kasnije. Svatko treba vrijeme tiine, za kontemplaciju i razmiljanje ili za druge pozitivne prakse kao to su molitva, meditacija, joga ili itanje pozitivnog i inspirativnog tiva. To e vam pomoi da oistite um i otvorite va podsvjesni um pozitivnim mogunostima. Okruite se pozitivnim ljudima Ukoliko provodite vrijeme s ljudima koji su negativni, to lako moe dovesti i do negativnih misli kod vas. Maksimalno smanjite vrijeme koje provodite s negativnim ljudima i okruite se s ljudima koji su pozitivno orijentirani. Projicirajte se u budunost i zamislite svoj idealni ivot Zamislite svoj idealni ivot i projicirajte se u budunost, zamislite to kao da se to dogaa sada i osjetite sada veselje i emocije zbog toga. Na taj nain, lake ete privui pozitivne dogaaje koje prieljkujete i ostavit ete manje prostora da va podsvjesni um kreira vau budunost za vas. Napravite popis svojih vrijednosti Napravite popis i utvrdite koje su vam vrijednosti najvanije u ivotu. to je to do ega najvie drite u ivotu? Je li to obitelj? Ili va duhovni ivot? Vae slobodno vrijeme i hobiji? Ili neto drugo? Kada tono znadete koje su vae vrijednosti i prioriteti, lake ete otkloniti one stvari koje vas u tome ometaju i sputavaju, te ih moete ukljuiti u ciljeve koje si postavljate kako biste ih jo vie ojaali. Afirmacije Afirmacije su zasigurno najpopularnije sredstvo za reprogramiranje uma. Afirmacije su pozitivno formulirane reenice u prvom licu, izraene u sadanjosti. Najbolje vrijeme za ponavljanje afirmacija je rano ujutro, im se probudite i netom prije spavanja, jer su u to vrijeme svjesni i podsvjesni um najblii i tada su afirmacije najuinkovitije. Ponavljanje istih misli ponovno i ponovno moe utisnuti i promijeniti uvjerenja na podsvjesnoj razini. Afirmacije se mogu koristiti za promjenu nekih starih sustava uvjerenja ili krivih predodbi o sebi i o ivotu, a koji nam vie nisu korisni ili nas ak sputavaju i blokiraju. Veina ljudi ponavlja afirmacije dok su u budnom stanju tj. dok su njihovi modani valovi u beta stanju. Meutim, afirmacije su puno korisnije kada se ponavljaju u oputenom alfa stanju, pogotovo ako su popraene i vizualizacijama. Subliminalne poruke izvrstan su nain usaivanja novih afirmacija u na podsvjestan um, jer je tada podsvjestan um otvoreniji za prihvaanje pozitivnih i konstruktivnih sugestija koje mogu reprogramirati ograniavajua uvjerenja. Isto se dogaa i kod meditacije ili hipnoze.

21. Transformacija
Bez obzira na stanje vaega ivota uvijek ima mjesta za poboljanje. Uzevi u obzir kratkou ivota, trenutak da ponete postajati ono emu

85

teite je sada. Evo nekih koraka koje moete poduzeti da zaponete svoju transformaciju. 1. Nezadovoljstvo je esto izvor svog napretka. Kako moete postati ono to niste, ako prvo niste nezadovoljni s onime to jeste. Kako moete postati dobri ako prvo ne vjerujete da ste loi? Nezadovoljstvo se ne bi trebalo koristiti kao alat da uronite u samosaaljenje, nego kao motivacija za promjenu. 2. Shvatite da je teko postii dramatinu promjenu. Koliko je teko? To je kao da pokuavate uzeti kost iz usta velikog, obijesnog psa. Ali da je ta kost vaa noga, to biste uinili? Ne biste li posegli duboko u svoju nutrinu i smogli svu hrabrost da se ponete boriti za va ivot? Ne biste li sami sebi rekli:Netko od nas dvoje e zavriti mrtav, pas ili ja, i to neu biti ja! To je stav koji trebamo zauzeti. Iako e neki koristiti loe okolnosti kao izgovor za oajanje, trebamo ih iskoristiti kao razlog za promjenu. Drugi su to uinili, pa tako moemo i mi. 3. Shvatite da niste sami. Jeste li obeshrabreni borbom s kojom se suoavate kako biste ostvarili neto to elite, ili se rijeili neke loe navike ili jednostavno postali boljom osobom? Sjetite se samo raznih ratnih arita i izbjeglica, te muka s kojima se oni suoavaju u borbi za ivot. To su pravi borci. Ne, niste sami. Diljem svijeta, pa ak i u naem susjedstvu, ljudi se bore s raznim izazovima. Oni uspijevaju, pa tako moete i vi. 4. Steknite samodisciplinu. Ako sami sebe ne disciplinirate i kontrolirate drugi e to uiniti za vas bilo da je to va ef ili netko iznad vas. to god lei u naoj moi da uinimo, takoer je u naoj moi da ne uinimo. Samodisciplina je izbor za koritenje nae moi. To je vana vrlina, zato jer je ona temelj za sve druge vrline. Najbolji nain da je razvijemo je da radimo neto to ne volimo raditi svaki dan. 5. Promijenite nain na koji ivite svoj ivot. Bilo da zamjerate ili da volite ono to trebate napraviti ovisi o tome kako gledate na situaciju. Na primjer, ako sami sebi kaete da e vam ef dati otkaz ako zakasnite, vi gledate na to na negativan nain. To stvara stres i zamjeranje. Osjeate se da ste prisiljeni uiniti neto protiv svoje volje. No, ako si kaete da ste pouzdani i da ef moe raunati na vas, vi na to gledate na pozitivna nain i izgraujete svoj karakter, svoje samopotovanje i sigurnost. 6. Razvijte dobre navike. Loa djela koja napravim poinju kao manje slabosti. Kao niti u mrei pauka, one se lako razbiju. No, ako ih ponovim, niti rastu u debelo ue koje me vee i sputava. Ne budite kao neki ljudi koji koriste tanku nit kada pokuavaju popraviti neto to su zabrljali. Ponavljajte dobra djela dovoljno esto kako biste stekli debelo ue navike. Dobre navike e nam automatski pomoi da uspijemo. Kultivirajte oslanjanje na same sebe. Na rast i promjena ne moe se prebaciti na druge. Nai ivoti su u naim rukama. Kad to shvatite, trenutak je da kaete: Vie neu ivjeti na drugima kroz zastraivanje ili manipulaciju, jer taj put nije vrijedan. Vie neu koristiti druge, jer je taj put laan. Vie neu nastojati preivjeti tako da posuujem ili moljakam, jer to nije dostojanstveno. Od dananjeg dana na dalje, izdravat u sam sebe, jer je to put samopotovanja. 7. Steknite naviku da radite planove. Nitko ne uspije sluajno ili pukom sreom. Oni uspiju tako da naprave plan, a onda ga slijede. Moete zapoeti tako da se upitate: to radim krivo? to mogu bolje uiniti? Koje korake mogu poduzeti sada koji e me odvesti blie tamo gdje elim biti? Iskoristite svoje odgovore da napravite plan i krenete u akciju. Jednom kad krenete na put uspjeha, svaki dan moe biti uspjeh.

86

to moe biti vee od onih koji se kaju za svoja loa djela i zaponu svoj ivot ispoetka? Da bismo bili veliki, samo si moramo dati dar promjene. Nakon to transformiramo svoje ivote, bit emo u stanju poduprijeti i druge darom prijateljstva, potpore i ohrabrenja.

22. Okonajte privid vremena

Pie: Eckhart Tolle ini se gotovo nemoguim da rastvorimo poistovjeenje s umom. Svi smo mi uronjeni u um. Kako biste ribu mogli nauiti letjeti? Evo kako: okonajte privid vremena. Vrijeme i um su neodvojivi. Odstranite vrijeme iz uma i on e se zaustaviti osim ako ne odluite koristiti se njime. Poistovjetiti se s umom znai biti uhvaen u zamku vremena: prisila da ivimo gotovo iskljuivo kroz uspomene i predvianja budunosti. To dovodi do beskonane zaokupljenosti prolou i budunou te nespremnosti da potujete i priznate Sadanji trenutak i da mu dopustite da postoji. Do prisile dolazi zato to vam prolost prua identitet, a budunost nosi obeanje spasenja i ispunjenja u bilo kojem obliku. I jedno i drugo su prividi. Ali, ostanemo li bez osjeaja vremena, kako bismo djelovali u ovome svijetu? Vie ne bi bilo nikakvih ciljeva kojima bismo mogli teiti. Ne bih ak znao ni tko sam, jer iz prolosti sam izrastao ovakav kakav sam danas. Mislim kako je vrijeme neto vrlo dragocjeno, te da bismo radije trebali nauiti kako se njime mudro koristiti, umjesto da ga odbacimo. Vrijeme uope nije dragocjeno, zato to je privid. Ono to smatrate dragocjenim nije vrijeme, nego jedna jedina toka koja se nalazi izvan vremena: Sadanji trenutak. To je uistinu dragocjeno. Sto se vie usredotoite na vrijeme na prolost i budunost to vie proputate Sadanji trenutak, najdragocjenije to postoji. Zato je to najdragocjenije? Ponajprije zato to to jedino postoji. Nieg drugog nema. Vjena sadanjost prostor je u kojemu se odvija cijeli va ivot, jedini imbenik koji ostaje trajan. ivot je sada. Nikada nije bilo razdoblja u kojem va ivot nije bio sada, niti e ga ikada biti. Drugo, sadanji trenutak jedina je toka koja vas moe odvesti s onu stranu granica uma. To je jedina toka pristupa bezvremenom i bezoblinom carstvu Bia. NITA NE POSTOJI IZVAN SADANJEG TRENUTKA Nisu li prolost i budunost podjednako stvarne, a katkad i stvarnije, od sadanjosti? Napokon, prolost odreuje tko smo, kako promatramo stvari i kako se ponaamo u sadanjosti. A ciljevi budunosti odreuju kojih emo se aktivnosti prihvatiti u sadanjosti. Jo niste shvatili sutinu onoga to govorim, jer pokuavate mentalno shvatiti. Um ovo ne moe razumjeti. Samo vi to moete. Molim vas, samo sluajte. Jeste li ikada iskusili, napravili, pomislili ili osjetili bilo to izvan Sadanjeg trenutka? Mislite li da ikada hoete? Je li mogue da se neto dogodi ili postoji izvan Sadanjeg trenutka? Odgovor je oit, zar ne? Nita se nikada ne dogaa u prolosti; dogodilo se u Sadanjem trenutku. Nita se nikada nee dogoditi u budunosti; dogodit e se u Sadanjem trenutku. Ono za to mislite da je prolost uspomena je na prethodni Sadanji trenutak pohranjena u mislima. Sjetite li se prolosti, vi ponovno budite uspomenu a to inite sada. Budunost je zamiljen Sadanji

87

trenutak, projekcija uma. Kad budunost doe, ona dolazi kao Sadanji trenutak, razmiljate li o budunosti, to inite sada. Prolost i budunost oito nemaju vlastite stvarnosti. Upravo kao to Mjesec ne posjeduje vlastiti izvor svjetlosti, nego moe samo odraavati svjetlost Sunca, tako su prolost i budunost samo blijedi odrazi svjetlosti, moi i stvarnosti vjene sadanjosti. Oni svoju stvarnost posuuju od Sadanjeg trenutka. Sutina ovoga to govorim ne moe se shvatiti umom. Onoga trenutka kad je shvatite, u svijesti dolazi do pomaka od uma prema Biu, od vremena u prisutnost. Iznenada se sve doima oivljenim, zrai energijom i iz svega zrai Bie. KLJU DUHOVNE DIMENZIJE U hitnim situacijama u kojima vam je ugroen ivot, do pomaka u svijesti od vremena u prisutnost katkad dolazi na prirodan nain. Osobnost koja posjeduje prolost i budunost na trenutak se povlai, a zamjenjuje ju snana svjesna prisutnost, vrlo mirna, ali istodobno i vrlo budna. Reakcija koja je potrebna u tome trenutku tada izvire iz toga stanja svjesnosti. Razlozi zbog kojih se neki ljudi vole uputati u opasne djelatnosti, kao to su planinarenje, automobilistike utrke i tako dalje, iako oni toga moda nisu svjesni, jest u tome to ih te aktivnosti prisiljavaju da budu u Sadanjem trenutku u tom intenzivno budnom stanju osloboenom od vremena, problema, razmiljanja i tereta osobnosti. Udalje li se makar i na trenutak iz Sadanjeg trenutka to moe izazvati smrt. Na nesreu, postepeno postanu ovisni o toj djelatnosti kako bi doivjeli takvo stanje. Ali ne morate se penjati na sjevernu stranu Eigera. Ovoga trenutka moete zakoraiti u to stanje. Od drevnih vremena, duhovni majstori sviju tradicija ukazivali su na Sadanji trenutak kao na klju koji otvara vrata duhovne dimenzije. Unato tome, ini se da je taj nauk ostao tajna. Svakako o njemu ne govore u crkvama i hramovima. Idete li u crkvu, moda ete uti stihove iz Evanelja, kao to su: Ne brinite se tjeskobno za sutranji dan, jer e se sutranji dan brinuti za se! Ili: Onaj tko stavi ruku na plug i osvrne se unazad nije prikladan za Kraljevstvo Boje. Ili biste mogli uti odlomak o krasnom cvijeu koje ne brine za sutranji dan, nego ivi u bezvremenoj sadanjosti jer se za njega Bog brine. Dubina i radikalna narav tih uenja nije prepoznata. ini se kako nitko ne shvaa da bi takva uenja trebalo ivjeti i na taj nain izazvati duboku unutarnju preobrazbu. Cijela se sutina zena sastoji u hodu otricom Sadanjeg trenutka biti toliko krajnje i potpuno prisutan da u vama ne moe opstati nijedan problem, nikakva patnja, nita to niste vi u svoj svojoj sutini. U Sadanjem trenutku, u odsutnosti vremena, svi se vai problemi razrjeavaju. Patnji je potrebno vrijeme i ona ne moe preivjeti u sadanjosti. Kako bi panju svojih uenika odvratio od vremena, veliki majstor zena Rinzai esto bi podigao prst i polagano upitao: to nedostaje u ovom trenutku? To je snano pitanje koje ne zahtijeva odgovor na razini uma. Smiljeno je da vam panju odvue dublje u Sadanji trenutak. Slino pitanje u tradiciji zena glasi: Kad, ako ne sad? Sadanji trenutak takoer je najvaniji u uenju sufizma, mistikog ogranka islama. Sufiji imaju izreku: Sufi je sin sadanjeg vremena. A Rumi, veliki pjesnik i uitelj sufizma, tvrdi: Prolost i budunost kriju Boga od naega oka; i jedno i drugo sagori ognjem. Meister Eckhart, duhovni uitelj iz trinaestoga stoljea, to je prekrasno saeo: Vrijeme je ono to ne doputa svjetlosti da nas dotakne. Od vremena nema vee prepreke do Boga. KAKO PRISTUPITI MOI SADANJEG TRENUTKA Maloprije, dok ste govorili o vjenoj sadanjosti i nestvarnosti prolosti i budunosti,

zagledao sam se u stablo pokraj prozora. Ve sam ga i prije nekoliko puta promatrao, ali sada je bilo drukije. Vanjski opaaj nije se jako promijenio, osim to mi se boje ine
svjetlijima i ivljima. Ali sada sam uoio jo jednu dimenziju. Teko mi je to objasniti. Ne znam kako, ali bio sam svjestan neega nevidljivog to sam osjetio kao sutinu toga stabla, njegov unutarnji duh, ako hoete. Nekako sam i ja bio dio toga duha. Sada shvaam da prije nisam uistinu vidio to stablo, nego samo njegovu plonu i mrtvu sliku. Pogledam li ga sada,

88

dio te svjesnosti jo je prisutan, ali osjeam da se gubi. Vidite, iskustvo se ve povlai u prolost. Moe li neto nalik na to ikada biti vie od prolaznog uvida? Na trenutak ste bili osloboeni vremena. Zakoraili ste u sadanji trenutak i zato uoili stablo bez zastora uma. Svjesnost Bia postala je dio vaeg opaaja. S bezvremenom dimenzijom dolazi i razliita vrsta spoznavanja, ona koja ne ubija duh to ivi u svakom stvorenju i svakoj stvari. Spoznaja koja ne unitava svetost i tajanstvenost ivota, nego sadri duboku ljubav i potovanje prema svemu to jest. Spoznaja o kojoj um nita ne zna. Um ne moe spoznati stablo. On moe znati samo injenice ili informacije o stablu. Moj um ne moe upoznati vas, nego samo oznake, prosudbe, injenice i miljenja o vama. Samo Bie izravno spoznaje. Um i njegovo znanje imaju svoje mjesto u praktinom carstvu svakodnevnog ivota. Meutim, um preuzima pod svoj nadzor sve vidove vaega ivota, ukljuujui i odnose s drugim ljudskim biima i s prirodom, te postaje udovini nametnik koji bi, ne ovladate li njime, mogao pobiti sav ivot na planeti i konano ubiti i samog domaina. Doivjeli ste uvid u to kako bezvremenost moe preobraziti vae opaaje. Ali jedno jedino iskustvo, koliko god bilo prekrasno ili duboko, nije dovoljno. Potrebno je doivjeti trajan pomak u svijesti i mi upravo o tome govorimo. Stoga raskinite stare obrasce nijekanja i otpora sadanjem trenutku. Prakticirajte povlaenje panje iz prolosti i budunosti kad god to nije prijeko potrebno. Iskoraujte iz vremenske dimenzije svakoga dana, to je ee mogue. Bude li vam teko zakoraiti izravno u Sadanji trenutak, ponite tako to ete promatrati uobiajenu sklonost uma kojom eli izbjei taj trenutak. Primijetit ete kako budunost najee zamilja boljom ili gorom od sadanjosti. Ako je zamiljena budunost bolja, prua vam nadu ili ugodno oekivanje. Ako je gora, stvara tjeskobu. I jedno i drugo je privid. Samopromatranjem u va ivot automatski ulazi vie prisutnosti. Onoga trenutka kad shvatite da niste prisutni, tada jeste prisutni. Kad god ste u stanju promatrati um, vie niste u njegovoj zamci. Nastupio je novi imbenik, neto to ne pripada umu: prisutnost svjedoka. Budite prisutni kao promatra uma promatra misli i emocija, kao i reakcija u razliitim situacijama. Budite barem podjednako zainteresirani za vlastite reakcije kao i za situaciju ili osobu koja vas je navela na reakciju. Takoer zamijetite koliko se esto vaa panja premjeta u prolost ili budunost. Ne prosuujte i ne analizirajte ono to ste zamijetili. Promatrajte misao, osjetite emociju, promatrajte reakciju. Nemojte iz toga stvarati osobne probleme. Tada ete osjetiti neto monije od bilo koje od tih stvari koje promatrate: tihu prisutnost koja promatra sebe u pozadini sadraja vaih misli, onoga tihog promatraa. Snana je prisutnost potrebna kad neke situacije potaknu reakciju praenu jakim emocionalnim nabojem, kao to je situacija u kojoj je ugroena vaa slika o sebi, kad se u vaem ivotu pojavi izazov koji potie strah, kad stvari krenu nizbrdo ili kad izroni neki emocionalni sklop iz prolosti. U takvim trenucima skloni ste postati nesvjesni . Prevladaju vas reakcija ili emocija i vi postajete ta reakcija ili emocija. Tada ih izraavate. Opravdavate se, pogreno postupate, napadate, branite ali to niste vi, to je obrazac reakcije, um u svom uobiajenom obrascu opstanka. Poistovjeivanje s umom daje mu vie energije; promatranje uma oduzima mu energiju. Poistovjeivanje s umom jo vie stvara vrijeme; promatranje uma otvara dimenziju bezvremenosti. Energija koju oduzimate umu pretvara se u prisutnost. Jednom kad uspijete osjetiti to to znai biti prisutan, postaje vam mnogo lake jednostavno odabrati izlazak iz dimenzije vremena kad god vam vrijeme nije potrebno za neke praktine svrhe. Tada se dublje preputate Sadanjem trenutku. To ne oteuje vau sposobnost koritenja vremenom - prolou ili budunou kad vam je ono potrebno da se njime posluite u neke praktine svrhe. To takoer ne slabi vau sposobnost koritenja umom. Zapravo je poboljava. Kad se koristite umom on e biti otroumniji i usredotoeniji. OTPUTANJE PSIHOLOKOG VREMENA Nauite se koristiti vremenom u praktinim vidovima ivota to moemo nazvati satnica ali im obavite te praktine zadatke, vratite se svjesnosti Sadanjeg trenutka. Na taj nain neete vie nagomilavati psiholoko vrijeme, koje predstavlja poistovjeivanje s prolou

89

i trajnu kompulzivnu projekciju u budunost. Satnica nije samo dogovaranje sastanaka ili planiranje izleta. Ona obuhvaa uenje na temelju prolosti, tako da iste pogreke ne ponavljamo uvijek iznova. Obuhvaa postavljanje ciljeva i rad na njihovu ostvarivanju. Predvianje budunosti uz pomo obrazaca i zakona, fizikalnih, matematikih i tako dalje, uenje na temelju prolosti i poduzimanje prikladne akcije na temelju predvianja. Ali ak i ovdje, u sferi praktinog ivota, u kojoj ne moemo djelovati bez osvrtanja na prolost i budunost, Sadanji trenutak ostaje sutinski imbenik. Svaka pouka iz prolosti postaje znaajna i primjenjuje se sada. Svako planiranje, kao i rad prema postizanju stanovita cilja, obavlja se sada. arina toka panje prosvijetljene osobe uvijek je sadanji trenutak, ali ona je i dalje marginalno svjesna vremena. Drugim rijeima, nastavlja se koristiti satnicom, ali se oslobodila psiholokog vremena. Dok vjebate svjesnost, budite oprezni, tako da satnicu nenamjerno ne pretvorite u psiholoko vrijeme. Primjerice, ako ste u prolosti napravili pogreku i iz nje sada uite, tada se koristite vremenom sata. S druge strane, ako se mentalno zadravate na njoj, ako se prekoravate, alite ili osjeate krivnju, tada se pretvarate u pogreku: prihvaate je kao dio osjeaja za vlastito ja i ona postaje psiholoko vrijeme, koje je uvijek povezano s lanim osjeajem identiteta. Neopratanje svakako podrazumijeva teak teret psiholokog vremena. Postavite li cilj i radite na njegovu ostvarenju, tada koristite vrijeme sata, kao i tada kad ste svjesni kamo elite stii, ali potujte korak koji upravo sada poduzimate i dajte mu svoju potpunu panju. Ako se u takvom sluaju pretjerano usredotoite na cilj, moda zato to tragate za sreom, ispunjenjem ili potpunijim osjeajem vlastitoga ja, tada vie ne potujete Sadanji trenutak. On se svodi na puko sredstvo koje vas vodi do budunosti, bez ikakve vlastite vrijednosti. Tada se satnica pretvara u psiholoko vrijeme. Vae ivotno putovanje vie nije pustolovina, nego opsesivna potreba da stignete do cilja, da ga postignete, da uspijete. Vie ne vidite i ne miriete cvijee pokraj puta, niti ste svjesni ljepote i uda ivota koji se razvija posvuda oko vas kad ste prisutni u Sadanjem trenutku. Uviam vrhovnu vanost Sadanjeg trenutka, ali ne mogu se dokraja sloiti s vama kad kaete da je vrijeme iskljuivo privid. Kad kaem da je vrijeme privid, nije mi namjera izrei filozofsku tvrdnju. Samo vas podsjeam na jednostavnu injenicu injenicu koja je tako oita da bi vam moglo biti teko prihvatiti je, pa biste je ak mogli smatrati i besmislenom ali jednom kad je dokraja shvatite, prodrijet e kao ma kroz sve umom nataloene naslage sloenosti i problema. Dopustite mi da ponovim: Sadanji trenutak jedino je to uvijek imate. Ne postoji vrijeme kad va ivot nije ovaj trenutak. Zar to nije injenica? LUDOST PSIHOLOKOG VREMENA Promotrite li kolektivna oitovanja vremena, u vama nee ostati ni traka sumnje u to da je psiholoko vrijeme mentalna bolest. Kolektivna se oitovanja pojavljuju u, primjerice, obliku ideologija kakve su komunizam, nacionalni socijalizam ili bilo koja vrsta nacionalizma ili u krutim religijskim vjerskim sustavima koji djeluju pod neizreenom pretpostavkom kako se najvie dobro krije u budunosti te kako stoga cilj opravdava sredstvo. Cilj je ideja, toka u umom projiciranoj budunosti, kad dolazi do spasenja u bilo kome obliku u obliku sree, ispunjenja, jednakosti, osloboenja i tako dalje. Nije rijedak sluaj da su sredstva dostizanja cilja ropstvo, muenje i ubijanje ljudi koji sada ive. Primjerice, procjenjuje se kako je ubijeno otprilike pedeset milijuna ljudi da bi se ostvario komunizam, da bi se u Rusiji, Kini i drugim zemljama uspostavio bolji svijet. To je zastraujui primjer kako vjera u budui raj u sadanjosti stvara pakao. Moe li biti ikakve sumnje da je psiholoko vrijeme ozbiljna i opasna mentalna bolest? Kako taj obrazac uma djeluje u vaem ivotu? Pokuavate li uvijek stii na neko drugo mjesto koje se razlikuje od onoga na kojemu jeste? Je li vae djelovanje veinom sredstvo dosizanja nekakva cilja? Je li ispunjenje uvijek odmah iza ugla i svodi li se na kratkotrajna zadovoljstva kao to su seks, hrana, pie, droge, zanosi i uzbuenje? Jeste li uvijek usredotoeni na postajanje, postizanje ili dobivanje ili naizmjence jurite za novim uzbuenjima i zadovoljstvima? Vjerujete li da ete, budete li vie toga posjedovali, biti ispunjeniji, bolji ili potpuniji u psiholokom smislu? ekate li mukarca ili enu koji e dati smisao vaem ivotu? U uobiajenom, s umom poistovjeenom, neprosvijetljenom stanju

90

svijesti, mo i beskonani stvaralaki potencijal koji prebivaju u Sadanjem trenutku potpuno su zamagljeni psiholokim vremenom. Tada va ivot gubi ivost, svjeinu i osjeaj uda. Stari obrasci misli, emocija, ponaanja, reakcija i elje izraavaju se u beskonanom ponavljanju, kao scenarij vaih misli koji vam prua neku vrstu identiteta, ali iskrivljuje ili prikriva stvarnost Sadanjeg trenutka. Um tada stvara opsjednutost budunou kao bijeg iz nezadovoljavajue sadanjosti. NEGATIVNOST I PATNJA UKORIJENJENI SU U VREMENU Ali vjera kako e budunost biti bolja od sadanjosti nije uvijek privid. Sadanjost moe biti

uasna, a budunost moe biti bolja. esto je tako. Budunost je najee preslika prolosti. Povrne su promjene mogue, ali stvarna preobrazba je rijetka i ovisi o tome
jeste li postali dovoljno prisutni da rastvorite prolost otkrivanjem moi Sadanjeg trenutka. Ono to zamiljate kao budunost sastavni je dio vaeg sadanjeg stanja svijesti. Nosi li va um teak teret prolosti, budunost e vam biti ista kao sadanjost. Prolost se obnavlja kroz nedostatak prisutnosti. Ono to oblikuje budunost kvaliteta je vae svijesti u ovome trenutku, a budunost, naravno, moete iskusiti samo kao sadanji trenutak. Moete osvojiti deset milijuna dolara, ali ta vrsta promjene vrlo je povrna. Jednostavno ete nastaviti djelovati iz istih uvjetovanih obrazaca, samo u raskonijem okruju. Ljudska bia su nauila rascijepiti atom. Umjesto da ubiju deset ili dvadeset ljudi drvenom palicom, sada jedan ovjek moe ubiti milijune ljudi jednostavnim pritiskom dugmeta. Je li to stvarna promjena? Ako kvaliteta vae svijesti u ovom trenutku odreuje budunost, to, dakle, odreuje kvalitetu vae svijesti? Stupanj prisutnosti. Stoga je Sadanji trenutak jedino mjesto na kojem moe doi do istinske promjene i u kojem moete rastvoriti prolost. Sveukupnu negativnost uzrokuje nagomilavanje psiholokog vremena te nijekanje sadanjosti. Nelagodu, tjeskobu, napetost, stres, zabrinutost - oblike straha uzrokuje previe razmiljanja o budunosti, i nedovoljna prisutnost u sadanjosti. Krivnju, aljenje, mrnju, nevolje, tugu, ogorenost i sve oblike neopratanja uzrokuje pretjerano razmiljanje o prolosti i nedovoljna prisutnost u sadanjosti. Veini je ljudi teko povjerovati kako moe postojati stanje svijesti u kojemu nema nikakve negativnosti. Pa ipak, to je osloboeno stanje o kojemu govore sva duhovna uenja. To je obeanje spasenja, ne u izmiljenoj budunosti, nego upravo ovdje i sada. Moda e vam biti teko spoznati kako je vrijeme uzrok vaih patnji ili problema. Vjerujete da njih uzrokuju osobite ivotne situacije, a gledano s konvencionalnog stajalita, to je istina. Ali sve dok se ne pozabavite s temeljnom pogrekom uma koja izaziva probleme - njegovom vezanou za prolost i budunost te nijekanjem sadanjeg trenutka problemi zapravo zamjenjuju jedni druge. Kad biste se danas na neki udesan nain rijeili problema ili uzroka patnje i nesree, ali kad ne biste postali prisutniji, svjesniji, uskoro biste se nali preplavljeni slinim problemima ili uzrocima patnje, kao sjenkom koja vas slijedi kamo god poli. U konanici, postoji samo jedan problem: sam um vezan vremenom. Ne mogu vjerovati da bih ikada mogao stii do trenutka u kojem bih bio potpuno osloboen sviju problema. U pravu ste. Nikada ne biste mogli stii do toga trenutka, jer se sada nalazite u tom trenutku. Spasenje se ne odvija u vremenu. Ne moete se osloboditi u budunosti. Klju slobode je prisutnost, stoga slobodni moete biti jedino sada.

23. Prepreke buenju

Koje su sve prepreke buenju i zato, dali je svaka prepreka zasebna, ili je ono to nazivamo preprekama, tek razliita manifestacija iste, to bi znailo da ruenjem, nadilaenjem jedne, nadilazimo sve. Koja je glavna prepreka buenju? Moemo govoriti o mrnji, krivnji, nerazumijevanju, uvjerenjima, vjerovanjima, ogranienjima,

91

netoleranciji, sramu, pohlepi itd, no, sve te prepreke su samo manifestacija iste, jedne jedine prepreke ka duhovnom buenju, STRAHU. Izmeu nas i buenja, prosvjetljenja stoji samo strah, odnosno mi probueni, prosvijetljeni jesmo, a strah je ono to stoji izmeu nas i spoznaje da smo probueni, prosvijetljeni. Strah je barijera, veo koja stoji izmeu onoga to mislimo, vjerujemo da jesmo i onoga to jesmo, bezuvjetna srea, ljubav, jedno sa svime. Uhvatili smo se u iluziju vjerovanja, u iluziju odvojenosti, u iluziju sree, ljubavi, odnosno u iluziju straha. Uhvatili smo se u iluziju kako je sve to postoji, sve to je potrebno van nas samih, u posjedovanju odreenih stvari, u ispunjavanju normi, kontroli sebe i svega oko sebe. Odnosno uhvatili smo se u iluziju straha koji kontrolira svaki na izbor, a samim time kontrolira i odreuje na ivot. Uhvatili smo se u iluziju sree, kako je srea u posjedovanju odreenih stvari, u ispunjavanju normi, zaboravili smo kako za sreu nije potrebno nita, srea je nae prirodno stanje, srea se nalazi u nama samima, mi smo ta srea, zaboravili smo da je traenje sree van nas samih, udaljavanje od sree, jer kako neto to je u nama, to mi jesmo, pronai van nas samih, u odreenim stvarima. Posjedovanje odreenih stvari, ispunjavanje normi ne stvara sreu, ve samo na trenutak oslobaa sreu koja je u nama, koja jesmo, sad ovog trenutka, a ne kada ispunimo neku od zadanih nam normi. Uhvatili smo se u iluziju ljubavi, ljubavi koja se temelji na uvjetima, odnosno ljubavi koja se temelji na strahu. Ljubav je ljubav, ljubav ne postavlja uvjete, ljubav je bezuvjetna, strah je ono to trai uvjete, sigurnost. Ljubav ne daje nita osim sebe i ne uzima nita osim sebe. Ljubav nema nita niti se ona moe imati; Jer, ljubav je dovoljna ljubavi. Khalil Gibran Uhvatili smo se u iluziju odvojenosti, kako je sve odvojeno, no to nije istina, samo ne vidimo kroz veo, kroz veo strahova koji su nam navueni preko oiju. Govorimo o tome kako smo odvojeni od Jednote, ali taj izraz koristim samo radi jednostavnosti. U stvari, mi uope nismo odvojeni. I ne moemo biti, zato to je Jedno uvijek Jedno. Preciznije reeno, nasjeli smo na iluziju odvojenosti, dvojnosti i polarnosti, i kao takvi stvaramo privid odvojenosti. Ne trebamo se ponovno povezati, jednostavno moramo shvatiti da nikada nismo ni bili odvojeni. Osjeaj podijeljenosti indoktrinirana je iluzija. Prividno iskustvo odvojenosti javlja se kada se uhvatimo u iluziju vjerovanja, uvjerenja, odnosno strahova, i postanemo opinjeni iluzornim svijetom glave, uma. Uhvatili smo se u iluziju izbora, kako su nai izbori nai. No nai izbori su tek manifestacija straha, straha od toga to e drugi rei ili misliti o nama. Dokle god naim izborima upravljaju strahovi, strahovi e biti i ono to e na izbor manifestirati. Danas ne radimo ono to mi elimo, ve to drugi od nas oekuju, ele. Uhvatili smo se u iluziju uvjerenja, vjerovanja, odnosno onoga to je bilo i to e biti, u iluziju misli. Uhvatili smo se u iluziju vremena i zaboravili da je jedino to postoji SADA, sadanji beskonani trenutak u kojemu ivimo. ivot je beskonaan, jer jedino to postoji je sadanji beskonani trenutak. Sve to se dogodilo, sve to e se dogoditi, dogodit e se sada, u beskonanom sada, beskonanom sada u kojem ivimo. ivot u onom to je bilo, to bude, je ivot u uvjerenjima, vjerovanjima, odnosno ivot u iluziji naega uma, misli. Sada, ovog beskonanog sadanjeg trenutka ne postoje problemi, mrnja, krivnja, sram, neugoda, odnosno STRAH. Strah postoji samo kada ivimo u onom to je bilo, odnosno to bude. Strah je tvorevina naih misli temeljenih na naim uvjerenjima, vjerovanjima, predvianjima to bude. Strah je tvorevina naih iluzija, i kao takav i sam strah je iluzija. Strah, odnosno veo iluzija (strahova) je jedina prepreka, jedino to stoji izmeu nas, buenja, prosvjetljenja, odnosno spoznaje da mi jesmo probueni, prosvijetljeni, da smo jedno sa svime, JEDNO u ovom beskonanom sadanjem trenutku.

92

24. Prepreke buenju 2. dio

Kao to smo u prvome lanku pojasnili, strah je glavna prepreka buenju, radilo se o strahu od novog, strahu od gubitka starog i dobro poznatog, strahu od razliitosti, ne ispunjavanja drutvenih normi, strahu od ismijavanja, ili pak izbora. Ili se radilo o mrnji, krivnji, sramu, nelagodi, zavisti koji pak potiu netoleranciju, nerazumijevanje, sukobe, ratove .itd. Sve negativno proizlazi iz straha, sve negativno jest manifestacija straha, odnosno strah, samo u razliitim oblicima. Ali strah je iluzija, i kao svaka iluzija, tako je i strah samo manifestacija neke od iluzije u koju smo se uhvatili, jer iluzija moe samo manifestirati, stvoriti iluziju. Strah je posljedica, a kako svaka posljedica ima uzrok, kako svaka iluzija ima uzrok, tako je ima i strah. Dananje je drutvo, drutvo posljedica, gledano na bilo kojem nivou dananjega drutva. Ovo je drutvo, drutvo koje se itavoga ivota bori sa posljedicama, a da se nikada nije zapitalo, to je uzrok i kako ga se rijeiti. Dananje drutvo je drutvo posljedica, i takvo e ostati u koliko se ne primimo u kotac sa uzrokom. Svima je jasno, da e posljedica biti u beskonanost, u koliko se ne rijeimo uzroka. Prepreka duhovnom buenju jest strah, ali strah ima svoj uzrok. Sa strahom se moemo boriti u beskonanost, ali da bismo ga nadili, moramo se pozabaviti sa uzrokom, moramo se pozabaviti sa SADANJIM TRENUTKOM. Glavna prepreka buenju je sadanji trenutak, odnosno to to ne ivimo u sadanjem trenutku, ve ivimo u iluziji naih misli, u iluziji onoga to je bilo i to bude, u iluziji prolosti i budunosti, iluziji vremena. Ne postoji juer i ne postoji sutra, postoji samo beskonani sadanji trenutka. Sve to se dogodilo i sve to e se dogoditi, dogodilo se, dogodit e se sada. U koliko se ne slaete, pokuajte SADA, juer otii na kavu sa prijateljima, ili pokuajte SADA ,sutra ujutro otii na posao. Ne moete! Kada ste prije neki dan bili na kavi sa prijateljem, bili ste sada, kada ete sutra ii na posao, ii ete sada. Mi ivimo u beskonanom sadanjem trenutku, i sve to nam se dogodilo, sve to e nam se dogoditi, dogaalo, dogoditi e se sada. SADA je jedino to postoji, a kada ne ivimo u sada, kada ivimo u iluziji naih misli, onoga to je bilo, odnosno onoga to bude, tada ivimo u iluziji straha, straha koji nas dri uspavanima, koji nas dri zarobljenima u naim iluzijama, u stanju mrnje, krivnje, netolerancije, zavisti, sukoba, borbe za preivljavanje, koji nas dri u stanju odvojenosti. SADA ne postoji mrnja, krivnja, sram, uvjerenja, vjerovanja, problemiodnosno strah, sada postoji samo beskonano JEDNO, beskonana srea, beskonana ljubav u beskonanom sadanjem trenutku. Strah u svim njegovim zamaskiranim oblicima postoji samo kada NE ivimo u sadanjem trenutku. Strah je iluzija, i kao takav moe postojati samo u iluziji, u iluziji vremena, misli, uvjerenja, vjerovanja, iluziji odvojenosti. STRAH KAO POSLJEDICA Naalost, unato vanosti straha, strah je slabo zastupljena tema razno raznih blogova, foruma, portala, svi se radije zabavljamo posljedicama straha: raznim manipulacijama, netolerancijama, sukobima, ratovima, razliitostima, mrnjama itd. No svi ti problemi su samo manifestacija, posljedica straha. Ljudi su manipulirani pomou straha, a oni koji manipuliraju, manipuliraju iz straha. Da se ljudi nisu ulovili u iluziju straha, njima bi bilo nemogue manipulirati. Moramo postati svjesni, u koliko se ne izdignemo iznad strahova, nabrojanih manifestacija straha e i dalje biti. Da bismo se rijeili posljedica (mrnje, krivnje, netolerancije, razliitosti, manipulacija, sukoba, ratova.), moramo se pozabaviti sa uzrokom, strahom. Strah je uzrok svega negativnog, kako u itavom drutvu tako i kod pojedinca. Strah je glavna prepreka spoznaji, buenju. Kako se probuditi kada ivite u

93

strahu od novog i gubitka starog i dobro poznatog. Ali strah je iluzija, to znai da je i sam strah posljedica, odnosno i sam strah ima uzrok. Strah je tvorevina naih misli, naih uvjerenja, vjerovanja, naega uma. Strah je POSLJEDICA ivljenja naih ivota u onom to je bilo, odnosno to bude, strah je posljedica ne ivljenja u SADANJEM TRENUTKU. Sada, ovog beskonanog, bez vremenog trenutka ne postoji strah, a kada ne postoji strah ne moe postojati ni mrnja, krivnja, zavist, sram, osjeaj odvojenosti, netolerancija, nerazumijevanje, sukobi, ratovi . jer sve nabrojano su tek manifestacije, iluzije straha, kako je i sam strah manifestacije, iluzija proizala iz ne ivljenja u sadanjem trenutku. Vrijeme je da se prestanemo baviti posljedicama (iluzijama), i da se uhvatimo u kotac sa uzrokom.

25. Mo izbora
Pie: Eckhart Tolle Izbor podrazumijeva svijest visok stupanj svijesti. Bez nje vi nemate izbora. Izbor nastupa onog trenutka kada prestanete da se poistovjeujete sa umom i njegovim programiranim obrascima, onog trenutka kada postanete prisutni. Sve dok ne dosegnete tu toku, vi ste nesvjesni, duhovno govorei. To znai da ste prisiljeni da mislite, osjeate i funkcionirate na odreene naine, zavisno od programiranosti vaeg uma. Nitko ne odabire disfunkciju, sukob, bol. N i t k o ne odabira ludilo. Oni se deavaju jer u vama nema dovoljno prisut nosti da bi se unitila prolost, nema dovoljno svjetlosti da bi se rastjerala tama. Vi niste u potpunosti ovdje. Jo uvijek se niste sasvim probudili. U meuvremenu, programirani um upravlja vaim ivotom. Slino tome, ako ste vi jedna od mnogih osoba koje imaju nekakav problem sa svojim roditeljima, ako jo uvijek gajite mrnju zbog neega to oni jesu i l i nisu uradili, onda i dalje vjerujete da su imali izbora da su mogli da postupe drugaije. Uvijek nam se ini da su ljudi imali izbora, ali to je varka. Sve dok va um, sa svojim programiranim obrascima, upravlja vaim ivotom, sve dok vi jeste va um, kakav izbor imate? Nikakav. Vi se ak ne nalazite ni tu gdje stojite. Stanje poistovjeivanja sa umom je veoma disfunkcionalno. Ono predstavlja oblik ludila. Gotovo svi boluju od ove bolesti u razliitim stupnjevima. Onog trenutka kada to budete uvidjeli, P r e o b r a a j bolesti i patnja ili mrnje vie nee biti. Kako moete da mrzite neiju bolest? Jedino to je prikladno jeste uzvratiti samilou. Ako vama upravlja va um, ipak ete, iako nemate drugog izbora, preivljavati posljedice toga to niste svjesni, stvarajui dalju patnju. Nosit ete teret straha, sukoba, problema i bola. Tako stvorena patnja na kraju e vas prisiliti da istupite iz nesvjesnog stanja. NE MOETE ZAISTA OPROSTITI SEBI i l i drugima sve dok izvodite osjeanje o programiranom ja na osnovu prolosti. Jedino dosezanjem moi Sadanjeg trenutka, koja predstavlja vau osobnu mo, moe se doi do istinskog oprotaja. To prolost ini nemonom, a vi postajete duboko svjesni toga da nita to ste ikada uinili i l i to je uinjeno vama ne moe ak ni u najmanjoj mjeri dotaknuti blistavu sutinu onoga to vi predstavljate. Kada se budete predali onome to jeste i tako postanete potpuno prisutni, prolost e prestati da posjeduje bilo kakvu mo. Ona vam vie nee biti potrebna. Prisustvo je klju. Sadanji trenutak je klju. Poto je otpor nerazdvojiv od uma, naputanje otpora odnosno predaja predstavlja smrt uma kao vaeg gospodara, varalice koji se pretvara da je vi, lanog boga. Sve osude i sva negativnost se razgrauju. Carstvo Bia, koje je bilo prikriveno umom, tada otvara svoja vrata. Iznenada se u vama javlja duboka tiina, neobjanjiv osjeaj mira. A u tom miru lei ogromna radost. A u toj radosti lei ljubav. A u samom sreditu poiva ono sveto, ono bezgranino. Ono to se ne moe imenovati.

94

26. Preobraaj patnje u mir

Pie: Eckhart Tolle U izvjesnim ekstremnim situacijama moda e vam i dalje biti nemogue da prihvatite Sadanji trenutak. A l i kod predaje ete uvijek dobiti drugu ansu. VAA PRVA ANSA jeste da svaki trenutak predate realnosti tog trenutka. Znajui da ono to jeste ne moe biti poniteno jer ono ve jeste vi govorite da onome to jeste i l i prihvaate ono to nije. Zatim radite ono to morate, to god da situacija nalae. Ako budete obitavali u ovom stanju prihvaanja, vie neete stvarati negativnost, patnju, nesreu. Tada ete ivjeti u stanju ne pruanja otpora, stanju milosti i prosvjetljenosti, osloboeni borbe. Kad god niste u stanju da to uinite, kad god propustite tu ansu bilo zbog toga to ne stvarate dovoljno svjesnog prisustva da biste sprijeili pojavljivanje nekog uobiajenog i nesvjesnog obrasca otpora, bilo zato to je stanje toliko ekstremno da je za vas apsolutno neprihvatljivo vi tada stvarate neki oblik bola, neki oblik patnje. Moe vam izgledati kao da je situacija ta koja stvara patnju, ali u osnovi nije tako to ini va otpor. EVO SADA VAE DRUGE ANSE DA SE PREDATE - ako ne moete da prihvatite ono to se nalazi izvana, onda prihvatite ono to se nalazi unutra. Ako ne moete da prihvatite vanjsko stanje, prihvatite unutranje. To znai: nemojte se opirati bolu. Dopustite mu da bude tu. Predajte se alosti, oaju, strahu, usamljenosti i l i bilo kojem o b l i k u koji patnja poprimi. Budite joj svjedok a da je mentalno ne oznaavate. Prigrlite bol. Onda ete vidjeti na koji nain udo predavanja duboku patnju preobraava u duboki mir. Ovo je vae raspee. Neka ono postane i vae uskrsnue i uzdignue. Kada je vaa bol duboka, sva pria o predaji vjerojatno e djelovati isprazno i beznaajno. Kada je vaa bol duboka, najvjerojatnije ete osjeati snaan poriv da pobjegnete od nje prije nego da joj se predate. Neete eljeti da osjeate to to osjeate. Ima li ieg prirodnijeg od toga? A l i ne moete pobjei, nema izlaza. Postoje mnogi pseudoizlazi posao, alkohol, droga, bijes, potiskivanje i tako dalje - ali oni vas ne oslobaaju bola. Intenzitet patnje se ne umanjuje time to je pravite nesvjesnom. Kada poriete emocionalni bol, sve to inite i l i mislite, ba kao i vae veze, postaje zaraeno njime. Vi ga takorei emitirate kao energiju koja zrai iz vas, a drugi ga podsvjesno prihvaaju. Ako su nesvjesni, moda e se ak osjetiti prisiljenim da vas napadnu i l i povrede na neki nain, i l i ete moda vi njih povrijediti prilikom nesvjesnog projektiranja vae boli. Vi privlaite i ispoljavate sve ono to odgovara vaem unutranjem stanju. KADA NE POSTOJI IZLAZ, JO UVEK POSTOJI PROLAZ. Stoga nemojte okretati glavu od bola. Suoite se sa njim. Osjetite ga u potpunosti. Nemojte razmiljati o njemu - osjetite ga! Izrazite ga, ako je to neophodno, ali nemojte u svojoj glavi oko njega graditi scenario. Poklonite svu svoju panju osjeanju, a ne osobi, dogaaju i li situaciji za koje vam se ini da su ga prouzrokovali. Nemojte dozvoliti umu da iskoristi bol kako bi iz njega stvorio identitet rtve za vas. Samosaaljenje i iznoenje svoje prie drugima odravati e vas zatoenim u patnji. Poto je nemogue pobjei od osjeaja, jedina mogunost promjene jeste da se ude u njega; u suprotnom, nita se nee izmijeniti. Prema tome, poklonite cjelokupnu panju onome to osjeate i pokuajte da to mentalno ne oznaite. Dok budete zalazili dublje u osjeanje, budite na velikom oprezu. U poetku vam se moe initi kao da je u pitanju jedno mrano i uasavajue mjesto; meutim, kada se bude javio poriv da okrenete glavu od njega, promatrajte ga, ne reagirajte. Nastavite da usmjeravate svoju panju na bol, nastavite da osjeate alost,

95

strah, prestravljenost, usamljenost, ta god da je prisutno. Ostanite oprezni, ostanite prisutni - prisutni cijelim svojim Biem, svakom stanicom svog tijela. Dok to budete inili, unosit ete svjetlost u ovu tamu. To je plamen vae svijesti. Na ovom stupnju ne morate se vie brinuti o predaji. Ona se ve odigrala. Kako? Potpuna panja isto je to i potpuno prihvaanje, isto je to i predaja. Posveivanjem pune panje, vi koristite mo Sadanjeg trenutka, odnosno mo vae prisutnosti. Nijedan skriveni ostatak otpora tu ne moe opstati. Prisutnost uklanja vrijeme. A bez vremena, nikakva patnja, nikakva negativnost ne moe da opstane. PRIHVAANJE PATNJE jeste putovanje u smrt. Suoavanje sa dubokim bolom, doputanje da on postoji, usmjeravanje panje na njega, sve to predstavlja svjestan odlazak u smrt. Kada budete umrli ovom smru, uvidjet ete da smrti u stvari nema i da se nemate ega bojati. Samo ego umire. Zamislite svjetlosnu zraku koja je zaboravila da je neodvojivi dio sunca i sebe zavarava vjerovanjem da mora da se bori za opstanak, stvarajui neki drugi identitet koji nije sunce i grevito se drei za njega. Zar smrt ove zablude ne bi predstavljala nevjerojatno osloboenje? ELITE LI LAKU SMRT? Da li biste radije umrli bez bola, bez agonije? Onda svakog trenutka umrite za prolost i pustite da svjetlost vae prisutnosti svojim zrakama spere teko, vremenom okovano ja, za koje ste mislili da je vae istinsko ja.

27. Eckhart Tolle intervew

Ve dvije godine mukarac sitne tjelesne grae tiho sjedi na klupi u parku. Pored njega prolaze ljudi, izgubljeni u svojim mislima. Jednog dana netko mu postavi pitanje. U tjednima koji slijede dolazi sve vie ljudi, a pitanja je sve vie. Govori se da je taj ovjek mistik te da je otkrio neto to donosi mir i znaenje u nae ivote. Ovo zvui poput prie, ali danas je taj ovjek, Eckhart Tolle, poznat diljem svijeta po svojem uenju o duhovnom prosvjetljenju snagom sadanjeg trenutka. Njegov prva knjiga, The Power of Now postala je meunarodnim bestselerom i prevedena je na 17 jezika. Prolo je vie od 20 godina otkako je Eckhart odgovorio na prvo pitanje na toj klupi u parku. I dok se njegova publika poveavala, njegova poruka je ostala ista: mogue je zaustaviti borbu u svom ivotu i nai radost i ispunjenje samo i iskljuivo u ovom trenutku. - Moete li nam opisati svoje iskustvo duhovnog buenja i naravno, moete li nam objasniti to je to duhovno buenje? Da li se to dogodilo odjednom ili se radilo o postepenom procesu? TOLLE: Jo od davnih vremena izraz buenje koristio se kao neka vrsta metafore koja ukazuje na transformaciju ljudske svijesti. U Novom zavjetu nalazimo parabole koje govore o vanosti toga da ovjek bude budan, tj. da se ne uspava. Rije Buddha dolazi od sanskrtske rijei budh, to znai biti budan. Tako Buddha nije ime, konano, niti osoba, ve je to stanje svijesti. Sve to upuuje da su ljudska bia potencijalno sposobna ivjeti u stanju svijesti u usporedbi s kojim se uobiajeno budno stanje doima poput spavanja ili sanjanja. Upravo zbog toga neka duhovna uenja koriste izraze kao to su zajednika halucinacija ili univerzalna hipnoza kako bi opisali uobiajeno ljudsko postojanje. Uzmite bilo koju povijesnu knjigu, a ja vam predlaem da zaponete s prouavanjem 20. stoljea i nai ete da veliki dio povijesti nae vrste ima sve karakteristike koje bismo uobiajeno povezivali s nonom morom ili nerazumnim halucinacijama. Priroda duhovnog buenja esto je pogreno shvaena. Usvajanje duhovnih vjerovanja, vizije Boga ili nebeskih bia, sposobnost kanaliziranja, lijeenja, predskazivanje budunosti ili neke druge paranormalne moi; sve takve pojave imaju svoju vrijednost i ne treba ih odbaciti, ali niti jedna od njih po sebi ne ukazuje na duhovno buenje osobe koja ih doivljava. One se mogu javiti kod osobe koja se nije duhovno probudila i one mogu ali i ne moraju pratiti stanje prosvijetljenosti.

96

Svakog jutra budimo se iz sna i iz naih snova ulazimo u stanje kojeg nazivamo budnim stanjem. Neprestani tok misli, od kojih se veina ponavlja, karakteriziraju uobiajeno stanje budnosti. Iz ega se to budimo kada dosegnemo duhovno buenje? Budimo se iz identifikacije s naim mislima. Svaki pojedinac koji nije duhovno budan u potpunosti se identificira sa svojim mislima i pod njihovom je kontrolom, kontrolom neprekidnog glasa u glavi. Razmiljanje je prisilno; ne moete prestati, ili vam se barem tako ini. Ono takoer izaziva ovisnost: vi niti ne elite prestati, barem ne do trenutka kada patnje koje nastaju iz neprekidne mentalne buke ne postanu neizdrive. U neprosvijetljenom stanju vi se ne sluite milju, ona se slui vama. Mogli bismo gotovo rei da ste opsjednuti milju; to je kolektivna uvjetovanost ljudskog uma koja se protee vie tisua godina u prolost. Vi nita ne vidite onakvim kakvo to doista jest, ve sve postaje iskrivljeno i umanjeno mentalnim oznakama, koncepcijama, prosudbama, miljenjem i reaktivnim shemama. Va osjeaj za identitet, za sebstvo smanjuje se na razinu prie koju neprestano ponavljate sami sebi u svojoj glavi. Ja i moja pria: va ivot u neprosvijetljenom stanju reduciran je upravo na to. A kada va ivot postane toliko reduciran, vi vie nikada ne moete biti dugorono sretni, jer vi vie niste vi. Znai li to da vie ne razmiljate nakon to se duhovno probudite? Naravno da ne znai. U stvari, moete se mislima koristiti mnogo uinkovitije nego prije, ali vi shvaate da u vaem Biu postoji dubina, vibrirajui ivi mir koji je mnogo prostraniji nego li je to misao. To je svijest sama, a um koji razmilja predstavlja samo jedan njen siuan aspekt. Kod mnogih ljudi je prvi znak duhovne budnosti stanje kada odjednom postaju svjesni svojih misli. Oni postaju svjedocima svojih misli, recimo to tako. Oni se vie ne poistovjeuju u potpunosti sa svojim umom i na taj nain poinju osjeati da u njima postoji dubina za koju prije nisu niti znali. Kod veine ljudi duhovno buenje predstavlja postepeni proces. Rijetko se to dogodi odjednom. A kada se to ipak dogodi, obino je potaknuto silnom patnjom. To je svakako bio sluaj kod mene. Godinama su se u mojem ivotu izmjenjivala stanja depresije i akutne tjeskobe. Jedne noi sam se probudio u stanju intenzivnog straha, mnogo jaeg nego to sam ga ikada iskusio. ivot se inio besmislenim, praznim, neprijateljskim. Postao je toliko nepodnoljiv da sam odjednom pomislio Ne mogu vie ivjeti sa sobom. Ta se misao ponavljala nekoliko puta. Odjednom sam se odmaknuo od te misli, promotrio ju u obliku u kojem je postojala, i postao svjestan koliko je ta misao neobina. Ako ne mogu ivjeti sa sobom, onda zacijelo postoje dva ja; Ja i onaj Ego s kojim ne mogu ivjeti. I javilo se pitanje: Tko je onda Ja a tko je Ego s kojim ne mogu ivjeti? Na to pitanje nije bilo odgovora i svako je razmiljanje prestalo. U jednom trenutku postojala je potpuna unutarnja tiina. Odjednom sam osjetio kako tonem u vrtlogu energije. Uhvatio me silan strah i tijelo mi je poelo podrhtavati. uo sam rijei Ne opiri se niemu koje kao da su bile izgovorene unutar mojih grudi. Osjetio sam kako sam bio uvuen u nitavilo. Odjednom je nestao sav strah i dopustio sam da padnem u to nitavilo. Ne sjeam se to se dogodilo nakon toga. Sljedeeg jutra probudio sam se kao da sam se tek tada rodio na ovome svijetu. Sve se inilo svjee, prvobitno i intenzivno ivo. Vibrirajui mir je ispunio cijelo moje bie. I dok sam tog dana etao gradom svijet je izgledao kao da je tek sada nastao, u potpunosti lien prolosti. Bio sam oduevljen mirom kojeg sam osjeao iznutra i ljepotom koju sam promatrao vani, ak i usred najgueg prometa. Vie nisam odreivao i tumaio svoje osjetilne percepcije, gotovo potpuno nepostojanje mentalnog komentiranja. Sve do dananjeg dana ja promatram i funkcioniram u svijetu na taj nain; preko mira, a ne preko mentalne buke. Mir kojeg sam osjetio tog dana, prije vie od 20 godina, nikada me nije napustio, iako je drugaijeg intenziteta. U to vrijeme ja nisam posjedovao konceptualni okvir koji bi mi pomogao shvatiti to mi se dogodilo. Mnogo godina kasnije shvatio sam da je akutna patnja koju sam osjetio te noi zacijelo natjerala moju svijet da se povue iz poistovjeivanja s onim nesretnim egom, patnjom malog ja, koja je na kraju, samo izmiljotina uma. To povlaenje je vjerojatno bilo toliko potpuno da se ego koji je patio sruio kao da je iz igrake na napuhavanje netko izvukao ep. Ostala je samo moja prava priroda kao vjeno prisutno JA JESAM; svijest u svom istom stanju koje je prethodilo poistovjeivanju s oblikom. Moete to isto tako nazvati i istom svijesti ili prisustvom.

97

- ini se da je u vaoj ivotnoj prii postojao izvjestan odnos izmeu intenzivne osobne patnje i prodora duhovnog iskustva. Vjerujete li da kod svih ljudi postoji ista vrsta povezanosti izmeu osobne patnje i intenziteta koja je potrebna za duhovni napredak? TOLLE: Da, ini se da je to tono u veini sluajeva. Kada ste zarobljeni u nonoj mori, vaa motivacija za buenjem bit e mnogo vea nego kod nekoga tko je zarobljen u relativno ugodnom snu. Na svim razinama evolucija se javlja kao odgovor na krizne situacije, prilino esto ak i situacije opasne po ivot, kada se stare strukture, unutarnje ili vanjske lome ili vie ne funkcioniraju. Na osobnoj razini, to esto znai iskustvo gubitka bilo koje vrste; smrt voljenih osoba, prekid bliskog odnosa, gubitak imovine, svog doma, statusa, ili slom vanjskih struktura koje su u vaem ivotu predstavljale osjeaj sigurnosti. Kod mnogih ljudi bolest (gubitak zdravlja), predstavlja kriznu situaciju koja potie buenje. Kod ozbiljnih bolesti javlja se svijest o vlastitoj smrtnosti, najveeg moguem gubitku. Mnogi ljudi koji ive u ovo nae doba gubitak osjeaju kao gubitak smisla. Drugim rijeima izgleda da ivot gubi svrhu i vie nema smisla. Gubitak smisla esto predstavlja dio patnje koji dolazi s fizikim gubitkom, ali se isto tako moe dogoditi ljudima koji su dobili sve to im svijet moe ponuditi, koji su uspjeli u oima svijeta i odjednom shvatili da su njihov uspjeh ili vlasnitvo isprazni i ne ispunjavaju ih. Ono to svijet i okolna kultura smatraju znaajnim i vrijednim pretvara se u neto isprazno i to onda ostavlja neku vrstu bolne nutarnje praznine, esto popraene velikom mentalnom konfuzijom. Tu se javlja pitanje kakva je tono veza izmeu patnje i duhovnog buenja? Kako jedno vodi drugome? Pogledate li poblie prirodu ljudske patnje otkrit ete da je osnovni sastojak u veini patnje smanjivanje osjeaja pojedinca za svoj ego. Na primjer bolest. Uslijed bolesti vi se osjeate manjim, vie ne kontrolirate stvari, bespomoni ste. ini vam se da gubite svoju samostalnost, a moda postajete i ovisni o nekome drugome. Vaa veliina se smanjuje, figurativno govorei. Svaki vei gubitak ima slinu posljedicu: neki oblik koji je predstavljao znaajan dio vaeg osjeaja o tome tko ste (osoba, vlasnitvo, drutvena uloga) rastvara se i naputa vas i vi patite jer ste se poistovjetili s tim dijelom i ini vam se da gubite sebe ili dio sebe. U stvarnosti, naravno, ono to osjeate kao smanjivanje ili gubitak svog osjeaja ega je razbijanje slike o tome ime sebe smatrate a koju ste uvali u svome umu. Rastvara se upravo poistovjeivanje s oblicima misli koji su vam pruili va osjeaj sebe. Ali taj osjeaj sebstva je na kraju laan i tek je mentalna izmiljotina. To je egoistian um ili malo ja kako ga ja ponekad zovem. Poistovjetiti se sa mentalnom slikom o tome tko vi jeste znai biti nesvjestan, biti duhovno neprosvijetljen. To neprosvijetljeno stanje stvara patnju, ali patnja stvara mogunost buenja. Kada se vie ne opirete smanjivanju ega koje dolazi zajedno s vaom patnjom, svako igranje uloga, uobiajeno u neprosvijetljenom stanju, prestaje. Vi postajete skromni, jednostavni, stvarni. I, paradoksalno, kada smrti kaete da, jer upravo se o tome radi, vi shvaate da je osjeaj ega nastao u umu zasjenio istinu o tome tko vi uistinu jeste, ne onu definiranu vaom prolou, ve bezvremensku. I kada se rastvori sve ono to vi mislite da jeste, vi se povezujete sa silnom snagom koja postoji u biti vaeg vlastitog bia. Isus je to nazvao: vjeni ivot. U budizmu to se ponekad naziva besmrtnim kraljevstvom. No, znai li to da, ukoliko u svom ivotu niste iskusili intenzivnu patnju, vi ne moete dosegnuti buenje? Prvo, injenica da vas privlae duhovno uenje ili uitelj znai da ste ve do sada proli odreeno iskustvo patnje i da je proces buenja vjerojatno ve zapoeo. Uitelj ili uenje ak niti nisu nuni da duhovno buenje, ali e vam oni skratiti vrijeme. Drugo, cjelokupno ovjeanstvo je ve iskusilo nezamislive patnje, koje smo uglavnom sami sebi zadali, a njihova kulminacija bilo je 20. stoljee sa svim svojim neizrecivim uasima. Ta kolektivna patnja potakla je u mnogim ljudskim biima spremnost na evolucijski skok, duhovno buenje. Mnogim danas ivuim pojedincima to znai slijedee oni su dovoljno propatili. Daljnje patnje nisu potrebne. Kraj patnji, to je takoer i bit svakog istinskog duhovnog uenja. Budite zahvalni da vas je vaa patnja dovela do ove spoznaje ja vie ne trebam patiti.

98

- Vae uenje o snazi sadanjeg trenutka djeluje tako jednostavno. Je li to uistinu na primarni duhovni zadatak, u potpunosti se baviti sadanjim trenutkom? E.T.: Poistovjeivanje s mislima i emocijama koje prate te misli stvara lani osjeaj ega nastao u umu i uvjetovan prolou malo ja i njegova pria. To lano sebstvo nikada nije sretno ili ispunjeno zadugo. Njegovo uobiajeno stanje je stanje nemira, straha, nedostatnosti i neispunjenja. Ono kae da trai sreu, a ipak neprestano stvara sukobe i nesreu. U stvari, njemu su potrebni sukobi i neprijatelji kako bi odravao osjeaj odvojenosti koji osigurava njegov neprekidni opstanak. Pogledajte sve te sukobe meu plemenima, narodima i religijama. Njima su potrebni njihovi neprijatelji, jer oni omoguuju osjeaj odvojenosti o kojem ovisi njihov kolektivni egoistini identitet. Lano sebstvo ivi uglavnom preko sjeanja i anticipacije. Prolost i budunost su njegove glavne brige. U najboljem sluaju sadanjost predstavlja sredstvo da se doe do cilja, odskonu dasku za budunost, jer budunost nudi obeanje ispunjenja, spasenja u bilo kojem obliku. Jedini problem je to to budunost nikako ne dolazi. ivot je uvijek sada. to god se dogodilo, to god doivljavate, osjeate, mislite, inite, to je uvijek sada. To je sve to postoji. I ako vi neprestane proputate to sada, opirete mu se, odbijate ga, pokuavate od njega pobjei, pretvarate ga u sredstvo za postizanje cilja, u tom sluaju vi proputate bit svoga ivota i zapeli ste u svijetu snova i slika, koncepata, oznaka, tumaenja, prosudbi; sve je to uvjetovani sadraj vaeg uma za kojeg vi smatrate da predstavlja vae sebstvo. I vi ste na taj nain iskljueni od punine ivota koja jest kakvoa ovog trenutka. Kada niste u skladu s onim to jest, vi niste u skladu sa ivotom. Vi se borite kako biste dosegli toku u budunosti u kojoj postoji vea sigurnost, ivost, obilje, ljubav, radost nesvjesni da te stvari sainjavaju bit onoga to vi ve jeste. Sve to se trai od vas da biste pristupili toj biti jest da sadanji trenutak uinite svojim prijateljem. I vjerojatno ete shvatiti da ste vei dio svog ivota sadanji trenutak pretvarali u neprijatelja. Vi mu niste rekli da, niste ga prigrlili. Vi niste bili u skladu sa sada i tako se ivot pretvorio u borbu. To se inilo tako uobiajenim, jer svi oko vas ive jednako tako. Zauuje slijedee. ivot, velika inteligencija koja vlada cjelokupnim svemirom, upravo on prua vam podrku kada mu kaete da. Gdje je ivot? Ovdje. Sada. Bivanje sadanjeg trenutka. Sada se isprva ini tako malenim, kratki odsjeak vremena izmeu prolosti i budunosti, a ipak je u njemu sakrivena cjelokupna ivotna snaga. U trenutku duhovnog buenja vi se budite u puninu, ivost i isto tako svetost sadanjeg trenutka. Niste bili tu, spavali ste, a sada ste prisutni i budni. Tajna buenja je bezuvjetno prihvatiti ovaj trenutak onakvim kakav on jest. Neki ljudi to ine jer vie ne mogu podnijeti patnju koja dolazi s neprihvaanjem bivanja ovog trenutka. Oni su gotovo prisiljeni na buenje. Drugi su dovoljno patili i spremni su dobrovoljno prigrliti sadanji trenutak. Kada postanete prisutni na ovaj nain, sve prosudbe, oznake i koncepti vaeg uma vie uope nisu toliko znaajni, budui da u vama i kroz vas sada djeluje vea inteligencija. A ipak, um sada moete koristiti veoma uinkovito i kreativno kada je to potrebno. Moe se javiti slijedee pitanje Ostaje li neto za ime ete moda uditi nakon to postanete toliko prisutni u sadanjem trenutku? Zar u tom stanju ne postajete pasivni? Mnoge besmislene aktivnosti e vjerojatno otpasti, ali stanje prisutnosti je jedino stanje u kojem vam je dostupna kreativna energija. Kada vae ispunjenje i osjeaj ega vie ne ovise o rezultatu u budunosti, u svemu to inite tee radost. Vi inite sve to inite jer samo djelovanje ispunjava. to god inili ili stvarali u tom stanju vrhunske je kvalitete. To je stoga to to nije sredstvo za postizanje nekog cilja, stoga brinost ispunjena ljubavlju utjee u vau aktivnost. - Postojanje u sadanjosti ini se tako oiglednim, a ipak je teko odrivo. Imate li neke praktine savjete za one pojedince koji odravaju svjesnost sadanjeg trenutka? TOLLE: Iako stara svijest ili bolje reeno, nesvjesnost jo uvijek ima znatnu snagu i u velikoj mjeri jo uvijek tee ovim svijetom, nova probuena svijest, prisutnost, ve se poela pojavljivati kod mnogih ljudi. U mojoj knjizi Power of Now spomenuo sam nekoliko naina

99

na koje moete odrati svjesnost sadanjeg trenutka, ali najvanije je dopustiti tom novom stanju svijesti da se pojavi, a ne vjerovati da se morate silno truditi kako bi se to dogodilo. Kako ete dozvoliti da se ono pojavi? Jednostavno, dopustivi ovom trenutku da bude onakav kakav on jest. To znai napustiti unutarnji otpor onome to jest, kakvoi sadanjeg trenutka. To doputa ivotu da se prekrasno razvije. Ne postoji bolja duhovna vjeba od ove. - Na vaem video zapisu The Flowering of Human Conscious, vi govorite o novoj svijesti koja se pojavljuje u vremenu u kojem ivimo. to to znai? Nije li sadanji trenutak uvijek bio dostupan iskrenim tragaima? to je to novo u naem sadanjem vremenu u povijesti? elite li ukazati na izvjesni evolucijski proces, ubrzavanje ljudskog duhovnog razvoja? TOLLE: Da, sadanji trenutak je uvijek bio dostupan duhovnim tragaima, ali, dok traite vi niste dostupni sadanjem trenutku. Traenje implicira to da vi gledate u budunost traei neki odgovor ili postignue, duhovno ili nekako drugaije. Svi su u traenju, traenju da dodate neto onome to ve jest, bilo da se radi o novcu, odnosima, vlasnitvu, znanju, statusu, ili duhovnom postignuu. Traenje znai da vam je potrebno vie vremena, vie budunosti, vie ovoga ili vie onoga. I u tome nema nita loe. Sve to ima svoje mjesto u ovome svijetu. Zaraditi novac, sakupiti znanje, svladati neku novu vjetinu, istraiti nova podruja, stii od toke A do toke B; za sve te stvari potrebno vam je vrijeme. Vrijeme vam je potrebno za gotovo sve, osim za jedno; da prigrlite sadanji trenutak. Nije vam potrebno vrijeme da biste se otvorili snazi sadanjeg trenutka i tako se probudili u onome to uistinu jeste, s onu stranu imena i oblika i shvatili da u dubini svoga bia, vi ve jeste potpuni, cijeli, jedno s bezvremenom biti cjelokupnog ivota. Zato ne samo da vama nije potrebno vrijeme, ve je ono prepreka toj spoznaji. Traenje je prepreka, potreba za dodavanjem neega onome to jeste je prepreka. Pria vaeg ivota, kako se razvija, bilo da ste u ovom svijetu uspjeni ili neuspjeni da, to jest vano, to jest znaajno; relativno, a ne apsolutno. Samo je jedno od apsolutnog znaaja i ako vam to promakne, promakla vam je dublja svrha vaeg ivota, koju ja nazivam procvatom ljudske svijesti. I na kraju vam nita drugo nee donijeti zadovoljstvo. Neki od prvih ljudskih bia kod kojih se javila nova svjesnost u potpunosti, postali su velikim uiteljima ovjeanstva, kao to su Buddha, Lao Tzu ili Isus, iako su njihova uenja uvelike pogreno protumaena, posebno kada su se pretvorila u organizirane religije. To su bile prve manifestacije procvata ljudske svijesti. Kasnije su se pojavili i drugi, neki od njih su postali poznati i ugledni uitelji, dok su ostali vjerojatno ostali relativno nepoznati ili moda ak u potpunosti nepriznati. Na periferiji organiziranih religija, s vremena na vrijeme su se javljali odreeni pokreti u kojima se manifestirala nova svjesnost. To je omoguilo duhovno buenje nekim pojedincima unutar tih pokreta. Takvi pokreti su; u kranstvu, gnosticizam i srednjovjekovni misticizam; u budizmu, zen; u islamu, pokret sufija; u hinduizmu, uenje pod nazivom advaita vedanta. Meutim, mukaraca i ena koji su u potpunosti doivjeli prosvjetljenje uvijek je bilo tek nekolicina, na velikoj vremenskoj udaljenosti; rijetki cvjetovi svjesnosti. Donedavno jo nije postojala potreba za velikim brojem ljudskih bia koji bi bili probueni. Po prvi puta u ljudskoj povijesti, danas transformacija svijesti velikog opsega postaje nunou ukoliko ovjeanstvo eli preivjeti. Znanost i tehnologija su proirili posljedice disfunkcije ljudskog uma u njegovom neprobuenom stanju do te mjere da ovjeanstvo, a vjerojatno niti na planet, nee uspjeti preivjeti jo sto godina ukoliko ljudska svijest ostane nepromijenjena. Kao to sam ranije spomenuo, evolucija se obino javlja kao odgovor na kriznu situaciju, a mi smo sada suoeni s takvom kriznom situacijom. Upravo zbog toga danas je proces buenja nae vrste izuzetno ubrzan. Ovo novo duhovno buenje velikog opsega prvenstveno se javlja ne u granicama organiziranih religija, ve van takvih struktura. Meutim jedan dio buenja javlja se takoer i unutar postojeih crkvi i vjerskih institucija u kojima se lanovi tih kongregacija ne poistovjeuju sa strogim i iskljuivim sustavima vjerovanja ija je nesvjesna svrha poticati osjeaj odvajanja o kojem ovisi opstanak struktura egoistinog uma.

100

- Koliko je potrebno vremena i napora da bi se spoznalo snagu sadanjeg trenutka? Moe li se to uistinu dogoditi u trenutku ili je to rad koji traje cijeli ivot? TOLLE: Snagu sadanjeg trenutka mogue je spoznati samo sada. Nije potrebno niti vrijeme niti napor. Napor znai da se silno trudite negdje stii i stoga niste prisutni, kako biste poeljeli dobrodolicu ovom trenutku onakvom kakav on jest. Za buenje nije potrebno vrijeme (moete postati budni samo u sadanjem trenutku) ali je potrebno vrijeme dok ne budete u mogunosti ostati budnima u svim situacijama. esto vam se moe dogoditi da budete povueni natrag u staro uvjetovane reaktivne sheme, posebno kada ste suoeni sa izazovima svakodnevnog ivota i odnosa. Vi gubite prisutnost koja svjedoi i ponovno se poistovjeujete s glasom u glavi, neprestanim tokom misli, s njihovim oznakama, prosudbama i miljenjima. Vi vie ne znate da su one samo oznake, prosudbe i mentalne pozicije (miljenja) ve u njih u potpunosti vjerujete. I na taj nain vi stvarate sukob. I onda patite. I ta vas patnja ponovno probudi. Dok prisutnost ne postane vae prevladavajue stanje, moete se nai kako se kreete neko vrijeme amo tamo izmeu stare i nove svijesti, izmeu poistovjeivanja uma i prisutnosti. Koliko e to trajati? nije dobro pitanje. Zbog njega gubite sadanji trenutak. Iz asopisa Svjetlost Lekcije Svi atomi molekule kamenje zvijezde galaksije biljke ivotinje ljudi i svi drugi entiteti iz cijelog univerzuma su vibracije energije. Ta energija je svijest. Ta svijest misao ili kozmiki bitak JEST kreativna sila univerzuma. Sve su te stvari velike ili male vidljive ili nevidljive kreativna sila koja se izraava. Mi smo to u svim naim veliinama ili malenkostima. Kreator je prisutan u svojim kreacijama. - Gerardus Grist -

28. Patnje i okonanje patnje

Pie: Eckhart Tolle Sve su stvari meusobno povezane: budisti su to oduvijek znali a sada to potvruju i fiziari. Nita se ne dogaa izdvojeno samo se takvim doima. to vie procjenjujemo neki dogaaj i pridajemo mu etikete, to ga vie izdvajamo. Nae razmiljanje cjelinu ivota razdvaja na fragmente. No, svaki dogaaj potaknula je sveukupnost ivota. On jedio mree meusobne povezanosti, odnosno kozmosa. To znai: to god jest, ne moe biti drukije. U veini sluajeva ne moemo ni priblino razumjeti ulogu koju naizgled besmislen dogaaj moe imati u okvirima sveukupnosti svemira, ali ako prepoznamo njegovu neminovnost u prostranosti cjeline, to moe biti poetak unutarnjeg prihvaanja onog to jest a time i ponovnog povezivanja s cjelinom ivota. Istinsku slobodu i okonanje patnje doivjet ete ako ivite kao da ste svojevoljno odabrali sve ono to osjeate ili proivljavate u ovom trenutku. Takvo unutarnje povezivanje sa sadanjim trenutkom okonanje je patnje. Je li patnja uistinu neophodna? I jest i nije. Da niste patili kao to jeste, ne biste posjedovali dubinu ljudskog bia, kao ni poniznost i suosjeanje. Ne biste sada itali ovu knjigu. Patnja raskida ljusku ega, i time ispunjava svoju svrhu.

101

Patnja je neophodna sve dok ne spoznate da nije neophodna. Za nesreu je potreban ,ja, stvoren umom i njegova pria, konceptualni identitet. Potrebno joj je vrijeme prolost i budunost. Kad otklonite vrijeme iz svoje nevolje, to onda preostaje? Takvost ovog trenutka. To moe biti osjeaj teine, uznemirenosti, uurbanosti, bijesa ili ak i munine. To nije nesrea i nije rije o osobnom problemu. U ljudskoj patnji nema nieg osobnog. Ona je jednostavno intenzivan pritisak ili intenzivna energija koju osjeate negdje u tijelu. Posvetite Ii joj panju, osjeaj se nee pretvoriti u razmiljanje i zato nee ponovno probuditi nesretno ja Pogledajte to se dogaa kad osjeaju jednostavno dopustite da bude takav kakav jest. Kad svaku misao koja vam se nae u glavi smatrate istom istinom, tada nastaje velika patnja i nesrea. Niste nesretni zbog neke situacije. Ona vam moe izazvati tjelesnu bol, ali zbog nje neete biti nesretni. Nesretni postajete zbog svojih misli. Nesretni postajete zbog svojih tumaenja, zbog pria koje pripovijedate sebi. Nesretan sam zbog misli koje sada mislim. Ta spoznaja raskida vau nesvjesnu poistovjeenost s takvim mislima. Kakav nesretan dan Nije bio dovoljno pristojan ak ni da mi uzvrati poziv.,, >Iznevjerila me je< To su samo priice koje priamo sebi i drugima, nerijetko u obliku prigovora. Nesvjesno su osmiljene da uveaju na uvijek nedostatan osjeaj vlastitog ja, tako to smatramo da smo mi u pravu, a druge prikazujemo kako grijee. Kad smo >u pravu<, stavljamo se na poloaj zamiljene nadmonosti i tako stvaramo lani osjeaj vlastitog ja ego. Time ujedno stvaramo i svojevrsne neprijatelje: da bi definirao svoje granice, egu su potrebni neprijatelji, a u tu svrhu mogu posluiti ak i vremenski uvjeti. Zbog navike mentalnog prosuivanja i emocionalnog umanjivanja drugih s ljudima i dogaajima u svom ivotu imate personaliziran, reaktivan odnos. Sve su to oblici samoizazvane patnje, ali ih ne prepoznajete kao takve, jer zadovoljavaju ego. Ego sebe uveava reaktivnou i sukobom. Kako bi samo ivot bio jednostavan bez tih pria! Kii Nije me nazvao Doao sam na sastanak. Ona nije Kad osjeate patnju, kad ste nesretni, u potpunosti ostanite usredotoeni na ono to je Sada. U Sadanjem trenutku ne mogu preivjeti ni nesrea ni problemi. Patnja poinje kad u mislima imenujete ili etiketirate situaciju kao nepoeljnu ili lou. Negodujete protiv nje, a to negodovanje je personalizira i uvodi u igru reaktivno ja Navikli smo pridavati imena i etikete, ali te se navike moemo osloboditi. Ponite vjebati nedavanje imena sa sitnicama. Ako zakasnite na zrakoplov, ispustite i razbijete alicu, ili se poskliznete i padnete u blato, moete li se suzdrati da to iskustvo ne imenujete loim ili bolnim? Moete li istog trenutka prihvatiti >takvost< tog trenutka? Ako neto imenujete loim, to u vama izaziva emocionalno grenje. Ako mu dopustite da bude takvo kakvo jest ne pridajui mu imena, iznenada vam je na raspolaganju golema mo. Grenje vas odvaja od te moi, a to je mo samog ivota. Oni su pojeli plodove sa stabla spoznaje dobra i zla. Zakoraite onkraj dobrog i loeg, suzdravajui se od mentalnog pridavanja imena. Kad se oslobodite navike imenovanja, kroz vas djeluje mo svemira. Ako niste u reaktivnom odnosu s iskustvima, ono to biste prije smatrali loim nerijetko se brzo, a moda i istog trenutka, mijenja, zahvaljujui moi samog ivota. Promatrajte to se dogaa kad iskustvo ne smatrate ,,loim, nego ga prihvatite, u nutrini mu kaete,,da i tako mu doputate da bude takvo kakvo jest. Kakva god bila vaa ivotna situacija, kako biste se osjeali kad biste je upravo ovog trenutka prihvatili potpuno ba takvu kakva jest? Mnogo je manje uoljivijih oblika patnje koji su toliko normalni da ih najee ni ne prepoznajemo kao patnju, a ego mogu ak i zadovoljavati razdraljivost nestrpljenje, bijes, sukob s neim ili nekim, negodovanje, prigovaranje. Moete nauiti prepoznati te oblike patnje dok se

102

dogaaju a tada budite svjesni: u ovom trenutku ja sam stvaram svoju patnju. Ako imate naviku stvaranja patnje samom sebi, vjerojatno stvarate patnju i za druge. Ti nesvjesni obrasci uma mogu se jednostavno okonati tako da ih osvijestite, da ih postanete svjesni dok se dogaaju. Ne moete biti svjesni i istodobno stvarati patnju. udesno je to to se u pozadini svakog stanja, osobe ili situacije koji se doimaju loima ili zlima skriva obuhvatnije dobro. To vam se obuhvatnije dobro razotkriva - i u vaoj nutrini i u vanjskom svijetu kad iznutra prihvatite ono to jest. Ne odupiri se zlu, jedna je od najuzvienijih istina ovjeanstva. Razgovor: Prihvati ono to jest. Uistinu ne mogu. To me uznemiruje i ljuti. Tada prihvati ono to jest. Da prihvatim to ito sam uznemiren i ljut? Da prihvatim kako ne mogu prihvatiti? Da. U svoje neprihvaanje unesi prihvaanje. U svoju nesklonost preputanju unesi preputanje. Vidjet e to e se tada dogoditi. Kronina tjelesna bol jedan je od najstroih uitelja koje moete imati. Njezina pouka glasi: Uzaludno je opirati se. Nita ne bi moglo biti prirodnije od nespremnosti za patnju. No, ako se moete osloboditi te nesklonosti, i umjesto toga dopustiti boli da bude takva kakva jest mogli biste zamijetiti da se iznutra jedva primjetno odvajate od boli, da se izmeu vas i boli, da tako kaemo, stvara prostor. To znai svjesno i voljno patiti. Kad svjesno patite, fizika bol moe vrlo brzo sagorjeti ego u vama, budui da se ego uglavnom sastoji od otpora. Isto vrijedi i za teku fiziku nesposobnost. Drugi nain izraavanja te istine glasi: Prepustite svoju patnju Bogu. Ne morate biti kranin da biste razumjeli duboku, univerzalnu istinu simboliki sadranu u slici kria. Kri, je instrument muenja. Simbolizira najekstremniju patnju, ogranienje i bespomonost s kojim se ljudsko bie moe susresti. Tada se to ljudsko bie iznenada prepusti, pati od svoje volje i svjesno, to izraava rijeima: Neka bude ne moja, nego Tvoja volja. U tom trenutku kri, sredstvo muenja, pokazuje svoje skriveno lice: on je ujedno i sveti simbol, simbol boanskog. Kroz preputanje se ono to je naizgled poricalo postojanje bilo kakve transcendentalne dimenzije ivota pretvara u vrata koja vode u tu dimenziju.

29. Smrt i vjenost

Pie: Eckhart Tolle Dok hodate neukroenom umom, u koju se nije umijeao ovjek, zapazit ete oko sebe ne samo obilje ivota, nego ete na svakom koraku naii i na sruena stabla, debla koja propadaju, trulo lie i raspadnute tvari. Kamo god pogledate okruuje vas ivot ali i smrt. No ako bolje pogledate, otkrit ete da deblo koje se raspada i trulo lie raaju nov ivot ali i da su sami prepuni ivota. Tu su na djelu mikroorganizmi. Molekule se preslaguju. Zato nigdje nema smrti. Samo se odvija preobrazba ivotnih oblika. Sto iz toga moete nauiti? Smrt nije suprotnost ivotu. ivot nema suprotnosti. Suprotnost smrti je raanje, a ivot je vjean. Mudraci i pjesnici stoljeima su prepoznavali snovitu kvalitetu ljudskog postojanja, naizgled tako vrstu i stvarnu, a ipak tako prolaznu, da u bilo kojem trenutku moe nestati. U trenutku vlastite smrti moe vam se uiniti da je prida vaeg ivota poput sna koji dolazi svome kraju. No, ak i u snu mora postojati stvarna bit. Mora postojati svijest u kojoj se san odvija, inae ga ne bi ni bilo. Stvara li tu svijest tijelo ili svijest stvara neiji san o tijelu? Zato je veina ljudi koja je proivjela iskustvo tik do smrti izgubila strah od smrti? Razmislite o tome. Vi, dakako, znate da ete umrijeti, ali ta spoznaja ostaje puka apstraktna ideja sve dok se prvi put osobno ne susretnete sa smru: zbog ozbiljne bolesti ili nesree koja se dogodila vama ili nekom vama bliskom, ili kroz gubi tak voljene osobe, kad smrt u va ivot ulazi kao svijest o vlastitoj smrtnosti.

103

Veina ljudi sa strahom okree lea smrti, ali ako ne ustuknete i ako se suoite sa injenicom da je vae tijelo prolazno i da bi moglo nestati u bilo kojem trenutku dolazi do djelominog oslobaanja od poistovjeenosti, koliko god bilo slabo od vlastitog tjelesnog i psiholokog oblika, od >ja<. Kad uvidite i prihvatite prolaznu narav svih ivotnih oblika, osjetit ete neobian osjeaj spokojstva. Suoivi se sa smrti, vaa se svijest do odreenog stupnja oslobaa poistovjeenosti s oblikom . Zbog toga u nekim budistikim tradicijama redovnici redovito posjeuju mrtvanicu kako bi meditirali medu mrtvim tijelima. U zapadnjakoj kulturi jo se posvuda porie smrt. ak i stari ljudi pokuavaju ne govoriti i ne misliti o njoj, a mrtva se tijela skrivaju. Kultura koja nijee smrt neminovno postaje plitka i povrna, zabavljena samo vanjskim oblikom stvari. Ako nijeete smrt, ivot gubi svoju dubinu. Iz naeg ivota nestaje mogunost spoznavanja dimenzije transcendentnosti, tko jesmo s onu stranu imena i oblika, jer smrt predstavlja dveri koje vode u tu dimenziiu. Zbog toga u mnogim jezicima Ljudi se nelagodno osjeaju kad je rije o okonanju, jer svaki je kraj mala smrt. rije >dovienja znai >vidimo se opet<. Kad god se zavri neko iskustvo prijateljsko okupljanje, odmor, kad djeca napuste dom vi umirete malom smru. Rastvara se oblik koji se u vaoj svijesti pojavio kao to iskustvo. Nakon toga nerijetko osjeate prazninu, a mnogi se itekako trude da je izbjegnu. Ako moete nauditi prihvatiti, pa ak i radosno doekati, zavretke u svom ivotu, mogli biste otkriti da se osjeaj praznine, koji ste u poetku osjetili kao nelagodu, pretvara u osjeaj unutarnjeg prostora ispunjenog dubokim mirom. Dok svakoga dana uite umirati na taj nadin, otvarate se ivotu. Veina ljudi ima osjeaj da je njihov identitet, njihov osjeaj vlastitog ja, neto neizmjerno dragocjeno to ne ele izgubiti. Zbog toga se toliko plae smrti. ini se nezamislivim i zastraujuiim da bi ja. Mogao prestati postojati. No, to dragocjeno ja pogreno smatrate svojim imenom, oblikom i priom koja je uz njih vezana. Ja je tek privremeni oblik u polju svijesti. Sve dok poznajete samo taj oblik identiteta, niste svjesni da je ono dragocjeno vaa vlastita bit, va najskriveniji osjeaj ,ja Jesam<, sama svijest. To je ono vjeno u vama - i jedino to ne moete izgubiti. Kad god u ivotu osjetite velik gubitak, kao to je gubitak onoga sto imate, doma, bliskog odnosa, ugleda, posla ili tjelesnih sposobnost neto u vama umire. Osjeate se umanjenim u svom osjeaju onog to jeste. Mogao bi se javiti i osjeaj izgubljenosti. , tko sam ja bez toga? Kad vas napusti ili se rastvori oblik s kojim ste se nesvjesno poistovjetili kao s dijelom sebe, to moe biti iznimno bolno. U tkanju vaeg postojanja nastaje rupa. Kad se to dogodi, nemojte zanijekati ili zanemariti bol i tugu koju osjeate. Prihvatite ih. Budite svjesni sklonosti uma prema smiljanju prie o gubitku, u kojoj sebi pridajete ulogu rtve. Strah, bijes, negodovanje ili samosaaljenje emocije su koje prate tu ulogu. Tada postanite svjesni onoga to se skriva iza tih emocija, kao i iza prie koju je smislio um, a to je rupa, prazan prostor. Moete li se suoiti s neobinim osjeajem praznine i prihvatiti ga? Ako moete, moda otkrijete da to i nije tako strano. Moda ete se iznenaditi kad shvatite da iz te praznine izvire mir. Kad god netko umre, kad god se rastvori ivotni oblik, Bog, bezoblian i neoitovan, blista kroz otvor koji je oblik ostavio za sobom. Zbog toga je smrt jedna od najsvetijih stvari u ivotu. Zbog toga se na vas, kroz razmatranje i prihvaanje smrti moe spustiti Boji mir. Koliko li je samo kratkotrajno svako ljudsko iskustvo, koliko su prolazni nai ivoti! Postoji li neto to nije podvrgnuto raanju i smrti, neto to je vjeno? Razmislite o ovome: kad bi postojala samo jedna boja, primjerice plava, i kad bi itav svijet i sve u tom svijetu bilo plavo, tada zapravo ne bi bilo plave boje. Mora postojati neto to nije plavo, kako bismo mogli prepoznati plavu boju, inae se ona ne bi isticala., ne bi ni postojala. Zar na isti nain nije potrebno neto to nije prolazno i netrajno da

104

bismo prepoznali prolaznost sviju stvari? Drugim rijeima kad bi sve, ukljuujui i vas, bilo netrajno kako bismo to ikada mogli spoznati? Zar injenica da moete biti svjesni kratkotrajne prirode svih oblika, ukljuujui i vlastiti, ne znai da u vama postoji neto to nije podlono propadanju? Kad imate dvadeset godina, svjesni ste da vam je tijelo snano i ivahno. ezdeset godina poslije svjesni ste da vam je tijelo oslabilo i ostarjelo. Moda se i va nain razmiljanja promijenio od onda kad ste imali dvadeset godina, ali nije se promijenila svijest koja zna da vam je tijelo mlado ili staro ili da vam se nain razmiljanja promijenio. Ta svijest je ono vjeno u vama, sama svjesnost. To je onaj bezoblian Jedan jedini ivot. Moete Ii ga izgubiti? Ne moete, jer vi jeste taj ivot. Neke ljude neposredno prije smrti obuzima duboka smirenost i gotovo zrae svjetlost, kao da neto prosijava kroz oblik koji se rastvara. Ponekad se dogodi da su tijekom nekoliko posljednjih tjedana, mjeseci ili ak godina svog ivota jako bolesni ili stari ljudi gotovo prozirni. Dok vas promatraju, moete vidjeti kako im iz oiju zrai svjetlost. U njima vie nema duevnih patnji. Prepustili su se i njihova se osoba ja stvoreno umom, ve rastvorilo. Umrli su prije same smrti i pronali dubok unutarnji mir, spoznaju o vlastitoj besmrtnosti. U svakoj nesrei i katastrofi krije se potencijalna dimenzija spasa kojeg najee nismo svjesni. Straan ok izazvan posve neoekivanom, neminovnom smru moe vas prisiliti da se do kraja oslobodite poistovjeenosti s oblikom. U posljednjih nekoliko trenutaka prije fizike smrti i tijekom nje, sebe doivljavate kao svijest osloboenu oblika. Iznenada vie nema straha, obuzima vas mir i spoznaja da je sve dobro te da je smrt samo rastvaranje oblika. Tada smrt prepoznajte kao posve prividnu, kao to je i oblik s kojim ste se poistovjetili. Smrt nije anomalija niti najstraniji od svih dogaaja, kako nas ui moderna kultura, nego najprirodnija stvar na svijetu, neodvojiva od svoje suprotnosti, roenja, i isto toliko prirodna. Podsjetite se na to dok sjedite pokraj umirue osobe. Velika je ast i sveti in dok kao svjedok i sudrug prisustvujete smrti druge osobe.

30. Iluzija Misli

Veina ljudi itav ivot provede zarobljena unutar zidina vlastitih misli. Nikada ne zalaze s onu stranu uskog, personaliziranog osjeaja vlastitog ja koje je stvorio um, a uvjetovala prolost. U vama se, kao u svakom ljudskom biu, skriva dimenzija svijesti daleko dublja od misli. To je sama bit onog tko vi jeste. Moemo je nazvati prisutnost, svijest neuvjetovana svjesnost. U drevnim uenjima govori se o unutarnjem Kristu ili o Buddhinoj prirodi. Otkrivanje te dimenzije oslobaa i vas i svijet od patnje koju nanosite sebi i drugima dok je ono >malo ja<, stvoreno umom, sve to poznajete, jedino to upravlja vaim ivotom. Ljubav, radost, kreiranje, trajni unutarnji mir ne mogu proeti va ivot osim kroz tu neuvjetovanu dimenziju svijesti. Ako makar i povremeno misli koje vam prolaze glavom moete prepoznati kao puke misli ako moete postati svjesni vlastitih mentalno-emocionalnih reaktivnih obrazaca dok se odvijaju, tada se ta dimenzija ve pojavljuje u vama kao svijest u kojoj se dogaaju misli i emocije, kao bezvremeni unutarnji prostor u kojemu se otkriva sadraj vaeg ivota. Struja razmiljanja posjeduje golemu mo koja vas lako moe povui sa sobom. Svaka misao se pretvara da je osobito znaajna. eli potpuno obuzeti vau panju. Evo nove duhovne metode da vae vlastite misli ne shvaate previe ozbiljno. Kako li je samo ljudima lako pasti u zamku svog misaonog zatvora! U svojoj elji za znanjem, razumijevanjem i kontrolom, ljudski um svoja miljenja i stavove pogreno smatra istinom. Tvrdi: eto, tako stoje stvari. Morate biti vei od misli da biste shvatili da kako god protumaili svoj ivot neiji tui ivot ili ponaanje, kako god prosuivali bilo koju situaciju, to nije nita drugo nego gledite,

105

jedna od mnotva moguih perspektiva. To je samo puka gomila misli. No, stvarnost je sjedinjena cjelina u kojoj je sve meusobno isprepleteno gdje nita ne postoji samo za sebe. Razmiljanje razbija stvarnost u fragmente, rasijeca je na konceptualne djelie. Um koji razmilja koristan je i moan instrument, ali vas ujedno jako ograniava kad potpuno preuzme va ivot, kad ne shvatite da predstavlja samo mali dio svijesti koja jeste. Mudrost nije proizvod misli. Duboka spoznaja stvarne mudrosti izvire iz jednostavnog ina kad nekome ili neemu posvetite potpunu panju. Panja je praiskonska inteligencija, sama svijest. Ona rastvara prepreke koje stvara konceptualna misao, a prati je spoznaja da nita ne postoji samo za sebe. Panja udruuje onoga koji promatra i ono promatrano u sjedinjenom polju stvarnosti. Panja iscjeljuje odvojenost. Kad god vas obuzme kompulzivno razmiljanje izbjegavate stvarnost. , tada ne elite biti gdje jeste. Ovdje i sada. Dogme religijske, politike, znanstvene izrastaju iz pogrenog uvjerenja da misao moe obuhvatiti stvarnost ili istinu. Dogme su kolektivni konceptualni zatvori. Neobino je to to ljudi vole svoje zatvorske elije jer im pruaju osjeaj sigurnosti i laan osjeaj ,ja znam. ovjeanstvu nita nije nanijelo veu patnju od njegovih dogmi. Istina je da se svaka dogma prije ili poslije raspada, jer stvarnost e naposljetku razotkriti njezinu lanost. No, ako ne prepoznamo njezinu temeljnu zabludu, zamijenit e je neka druga. Koja je to temeljna zabluda? Poistovjeenost s milju. Duhovno buenje je buenje iz sna misli. Carstvo svjesnosti mnogo je prostranije nego to ga misao moe obuhvatiti. Kad vie ne vjerujete u sve to mislite, iskoraujete iz misli i jasno uviate da vi niste mislilac. Um postoji u stanju ,oskudice* i zato uvijek udi za jo neim. Kad se poistovjetite s umom, lako vas obuzima dosada i nemir. Dosada ukazuje na to da um udi za dodatnim poticajima i za dodatnom hranom za misli te da njegova glad nije zadovoljena. Kad vam je dosadno, glad uma moete zadovoljiti prelistavanjem asopisa, telefonskim pozivom, gledanjem televizije, pregledavanjem internetskih stranica, kupnjom ili to nije neuobiajeno prenoenjem mentalnog osjeaja praznine i potrebe za neim na tijelo a tada je nakratko moete zadovoljiti hranom. No, moete ostati u stanju dosade i nemira, promatrajui kako to izgleda kad vam je dosadno i kad ste nemirni. Dok u taj osjeaj unosite svijest, nenadano se oko vas otvara prostor ispunjen tiinom. Kako se osjeaj unutarnjeg prostora iri, osjeaj dosade e poeti slabiti u svom intenzitetu i znaenju. Tako vas ak i dosada moe poduiti tome tko jeste, a tko niste. Otkrivate da vi niste ta osoba kojoj je dosadno.. Dosada je jednostavno uvjetovano kretanje energije u vama. Niti ste vi osoba koja je bijesna, tuna ili ustraena. Dosada, bijes, tuga ili strah nisu vai, nisu neto osobno. To su stanja ljudskoga uma. Ti osjeaji dolaze i prolaze. Nita od onoga to dolazi i prolazi niste vi. ,Dosadno mi je. Tko je svjestan toga? Bijesan sam, tuan, uplaen. Tko je svjestan toga? Vi ste spoznaja, a ne stanje koje spoznajete. Predrasude bilo koje vrste podrazumijevaju da ste poistovjeeni s umom koji razmilja. To znai da vie ne vidite drugo ljudsko bie, nego samo vlastito miljenje o tom ljudskom biu. Svoenje ivotnosti drugog ljudskog bia na ideju ve je samo po sebi oblik nasilja. Razmiljanje koje nije ukorijenjeno u svijesti slui samom sebi i nefunkcionalno je. Pamet u kojoj nema mudrosti iznimno je opasna i destruktivna. To je trenutano stanje veine pripadnika ljudske rase. Jaanje misli u obliku znanosti i tehnologije, iako samo po sebi nije ni dobro ni loe, takoer je postalo destruktivno, jer razmiljanje koje iz njih proizlazi nije ukorijenjeno u svjesnosti. Transcendiranje misli sljedei je korak u ljudskoj evoluciji. To je sada na hitan zadatak. Ne znai da vie ne trebamo razmiljati, nego samo da se ne trebamo vie potpuno poistovjeivati s milju, da misao vie ne treba vladati nama. Osjetite energiju svog unutarnjeg tijela. Mentalna buka istog se trenutka usporava ili prestaje. Osjeajte energiju u svojim rukama, nogama, trbuhu i prsima. Osjetite ivot koji jeste, ivot koji oivljuje tijelo. Tijelo tada postaje staza koja vodi u dublji osjeaj ivotnosti ispod kolebljivih emocija i razmiljanja. U vama postoji ivotnost koju moete osjetiti itavim svojim Biem, a ne samo glavom. U toj prisutnosti u kojoj ne morate razmiljati, iva je svaka vaa stanica. Pa ipak, ako vam je u takvom stanju misao potrebna zbog nekog praktinog zadatka, na raspolaganju vam je. Um i dalje moe djelovati i djeluje prekrasno kad se njime koristi obuhvatnija inteligencija onoga to vi jeste, i kad se kroz to izraava. Moda niste

106

zamijetili da se kratka razdoblja u kojima ste svjesni bez misli sasvim prirodno i spontano ve pojavljuju u vaem ivotu. Moda se bavite nekom tjelesnom aktivnou, jednostavno hodate, moda ekate na alteru u zranoj luci i toliko ste potpuno prisutni da se uobiajena mentalna buka povlai, a na njezino mjesto dolazi svjesna prisutnost. Moda promatrate nebo ili sluate nekoga bez ikakvih unutarnjih mentalnih primjedbi. Opaanje vam je savreno jasno i misao ga ne zamagljuje. Umu nita od toga nije vano, jer on ima pametnijih stvari za razmiljanje. Osim toga, i ne pamti takve stvari i zbog toga moda niste ni zamijetili da se to ve dogaa. Istina je da je to najznatajnije to vam se moe dogoditi. To je poetak pomaka od razmiljanja prema svjesnoj prisutnosti. Neka vam u stanju >neznanja< postane ugodno. Ono e vas odnijeti s onu stranu uma, jer um uvijek pokuava zakljuivati i tumaiti. Plai se neznanja. Zato, ako se moete ugodno osjeati u neznanju, ve ste nadrasli um Iz tog stanja tada izranjaju dublje spoznaje koje nisu konceptualne. Umjetniko stvaranje, sportovi, ples, poduavanje, savjetovanje - vjetina na bilo kojem podruju podrazumijeva ili da um koji razmilja vie uope nije ukljuen ili da je barem smjeten na drugo mjesto. Stvari u svoje ruke preuzimaju mo i inteligencija koji su vei od vas, ali u biti jedno s vama. Vie se ne odvija proces donoenja odluka, nego se spontano dogaa ispravno djelovanje, kojim ne upravljate vi. Majstorstvo ivota ne zahtjeva kontroliranje. Usklaujete se s obuhvatnijom svijeu, a ona djeluje, govori, obavlja poslove. Trenutak opasnosti moe donijeti privremeni prekid u struji razmiljanja i tako vam dopustiti da iskuate to to znai biti prisutan, budan, svjestan. Istina je daleko obuhvatnija nego to bi um to ikada mogao shvatiti. Nijedna misao ne moe obuhvatiti Istinu. U najboljem sluaju moe ukazivati na nju. Primjerice, mogla bi rei: ,Sve su stvari u biti jedno. To je ukazivanje, a ne objanjenje. Razumijevanje tih rijei znailo bi duboko u sebi osjetiti istinu na koju te rijei ukazuju.

31. Kolektivna svijest

Postoji li neto kao kolektivna svijest, svijest koju dijele svi ljudi na Zemlji? Psiholog Carl Jung je pekulirao o dijeljenju zajednikih podsvijesti: No bi li se moglo to znanstveno dokazati? Na prestinom Institutu za istraivanje anomalija iz Princeton-a (Princeton Anomalies Research Institute PEAR) su uvjereni u postojanje kolektivne svijesti, u stvari oni kontinuirano monitoriraju cijeli svijet, pa tako i sada dok citate ove rijeci! Vec neko vrijeme u Printon-u, profesor Robert Jahn i kolege provode serije laboratorijskih eksperimenata u pokuajima dokazivanja ili obaranja postojanja psihokineze (PK), sposobnosti utjecanja mislima na neive objekte. PK je postala popularna javnim nastupanjem Uri Geler-a, koji je tom prilikom savijao licu. U Princeton-u prilaze PK-u vrlo ozbiljno, sa eljom testiranja postojanja tog fenomena. Koristili su RNG ureaje za tu svrhu. RNG je generator sluajnog uma (Random Noise Generator), ureaj koji generira u skladu s principom neizvjesnosti kvantne mehanike potpuno sluajan um. Taj se um pretvara u binarna stanja, 1 ili 0. Kod sluajnog uma se oekuje 50-50 ansa pojavljivanja i jedinica i nula, proizvedenih RNG ureajem. Participanti u izvoenim eksperimentima u PEAR Institutu su bili zamoljeni mentalno utjecati na rezultat generiranja RNG brojeva. Participanti su bili obini ljudi i nisu imali nikakve a priori znane psihike sposobnosti. Meutim, u PEAR Institutu je bilo uvijek iznova dokazivano postojanje sposobnosti uma nad materijom, jer bi se 50-50 RNG rezultat mogao umom znaajno promijeniti. Provodili su testove vie od desetljea, testirajui stotine ljudi u tisuama pokusa, da bi zakljuili kako je PK realnost. Zakljuili su ak kako su PK sposobnosti do odreene mjere prisutne u svakom ovjeku. Njihovim participantima nisu bile poznate nikakve a priori paranormalne sposobnosti. U Princeton-u su postali tako uvjereni u realitet PK-e, da sada trae teorijsko objanjenje. Dr. Jahn je, citirano prema Sunday Telegraph-u od 18.11.1997. rekao: Vie nema smisla dodatno prikupljati podatke. Postavljamo eksperimente kako bi bolje shvatili te fenomene. Ako ste zainteresirani i elite sami testirati svoje psihike sposobnosti on-line na Internet-u, evo Internet adrese: http://www.parapssych.org/online_psi_experiments.html . . Na skoro 30 dodatnih sveuilita u svijetu instalirani su RNG ureaji i spojeni preko Internet-a. Slijedea stvar, koju PEAR eli

107

testirati je postojanje ljudske kolektivne inteligencije. Projekt je nazvan Projekt Globalne Svijesti, a RNG ureaji su koriteni za slanje svojih rezultata Internetom u centralni kompjuter u Princeton-u. Ovo je istraivanje dokazalo registriranje RNG ureaja okantnih globalnih dogaaja, koji bi kolektivno pokretali mase. Nekoliko tih dogadaja su pokop princeze Diane, presuda u Simpson sluaju i nedavni 9/11 napadi na New York. Svi su ti dogaaji pokazivali mjerljivo i znaajno odstupanje od oekivanih 50-50- tnih distribucija ansi. U sluaju 9/11 napada na tornjeve blizance, RNG ureaji su ak registrirali odstupanja i prije stvarnog napada! Mo uma za lijeenje Ako je itko u zadnjem desetljeu imao veliki utjecaj na holistiku medicinu, onda to mora biti doktor Deepak Chopra. Roen je i odgajan u Indiji, s medicinskom edukacijom u SAD-u. Nakon osobnog sastanka s Maharishi Mahesh Yogi-jem koji ga je nagovorio na prouavanje 4.000 godina stare tradicionalne indijske Ayurveda-e. Ayurveda je sanskrit rije za znanost o ivotu. Nakon tog sastanka otiao je na vlak gdje je sreo prijatelja koji mu je uruio knjigu o Ayurvedi. Jedan i jedan su dva, pa je Deepak u tomu prepoznao poruku. Nakon itanja knjige, uvjerio se kako u Ayurvedi ima mnogo vie nego se uobiajeno vjerovalo na Zapadu. Doktor Deepak Chopra je postao frustriran svojom medicinskom karijerom, jer je mogao uiniti tako malo za svoje pacijente oboljele od raka. Njegov pacijent s dijagnosticiranim rakom plua je dobio medicinski savjet neka prestane puiti na to je odgovorio: Hvala vam doktore i moja punica moe dati takav savjet, no ne naplauje ga 50 dolara! U svojoj knjizi Kvantno lijeenje Quantum Healing, istraivanje granica medicine uma/tijela, doktor Chopra objanjava odnos kvantne fizike i Ayurvede. Ona pouava kako je sve to postoji duh, pa je tako i tijelo kreirano duhom i umom. S takvim razmatranjem i um mora imati svu mo izljeenja tijela. Treba uoiti kako time nema nikakvog tekog problema za rjeavanje u Ayurvedi, jer jednostavno nema mosta koga treba prijei izmeu nematerijalnog i materijalnog svijeta zato to nema ni dualiteta uma i tijela. Deepak Chopra smatra kako nae najdublje misli i osjeaji igraju znaajnu ulogu u lijeenju pacijenta. To je bilo ozbiljno podcjenjivano u zapadnoj medicinskoj praksi. Tijelo konstantno reciklira svaki atom svake stanice. U jednoj godini tijelo se kompletno obnovi, a svaki atom svake stanice zamijeni. Onda to zapravo dri tumor na svom mjestu ako se cijelo tijelo obnovi svake godine? Deepak objanjava kako nacrt za stvaranje fizikalnog tijela lei u istananom kvantnom tijelu. Sve tako dugo dok se bolest ne ukloni iz kvantnog tijela, nacrta, tijelo ce nastavljati rekonstruirati tijelo zajedno s tumorom. Um ima sposobnost proizvodnje svakog lijeka koga Hoffman La Roche prodaje, kae Deepak, samo je taj lijek besplatan, te to je najvanije, taj je lijek u najioj formi i savreno doziran. Sposobnost uma za lijeenje tijela se moe objasniti dobro poznatim placebo uinkom, uinkom gdje se pacijent izlijei svojom vlastitom sugestijom, jer mu je administriran lanjak. Ta bi sposobnost uma za lijeenje tijela, mogla biti uzrokom za udovina spontana povlaenja raka, o kojima se tako cesto izvjetava u medicinskim podacima, a za koje nema medicinskog objanjenja. Nocebo uinak je suprotan uinak placebo uinku, to je negativni uinak, koji lijenike dijagnoze imaju na lijeenje pacijenta. Stoga je odnos doktor-pacijent od krucijalne vanosti u procesu lijeenja. Zapadni etiki kod po kojem pacijent ima pravo znati svoje medicinsko stanje u svim sluajevima, je meutim nedostatak. Kada doktor daje pacijentu dijagnozu o neizljeivom raku, u stvari ga osuuje na smrtnu presudu. Dijagnoza neizljeiv

32. Cvijet ivota

To je vrlo vana slika svete geometrije. Naziva se mustra geneze. Moramo se prisjetiti kako sve to vidimo su samo dvodimenzionalne predstave onog to su u stvari tro-dimenzinalne kugle!

108

Oslikano na slici ete vidjeti i heksagram formiran s dva ekvivalentna trokuta, to je idovski simbol poznat kao Davidova zvijezda. Zvijezda Davida na toj slici je u stvari tro-dimenzionani tetrahedron ili isprepleteni tetrahedron. Formiran je od dvije uslojene tro-strane piramide, jedna pokazuje prema gore a druga prema dolje. Ako traite primjer zvijezdastog tetrahedrona, pogledajte naslovnicu knjige. Slijedea pria o kreaciji, koja se poduavala u koli Tajni desnog oka Horusa, bila je ujedno i osnovica Hermetike tradicije (mudrosti Hermes Trismegistus-a ili egipatskog Toth-a). Ta je pria o stvaranju takoer najvjerojatnije poznata i krugovima Slobodnih graditelja. U poetku je univerzalni um Boga kreirao iz totalne praznine ili nitavnosti, iz fokalne toke boje svjesnosti jednu centralnu kuglu. Prva je kugla bila svugdje oko Boga prvog dana stvaranja. Drugog dana je Bog stvorio drugu kuglu, s centrom izmjetenim bilo gdje na povrini prve kugle. Presjek dviju kugli naziva se Vesica Pisces: Jeste li ikada vidjeli gornji simbol? esto ih vidite kao naljepnice odbojnika na automobilima; simbol je vjerojatno izveden iz Vesica Pisce. Biblija spominje kako je Bog kreirao svijetlo drugog dana, a Vesica Pisces, kako emo na kraju poglavlja objasniti, se sada smatra geometrijom fotona stanje svijetla kao cestice! Stvaranje Boga se nastavilo kroz 7 dana, i svaki put se centar slijedee kugle projicirao na povrini prethodne kugle. Ako prebrojimo kugle u mustri Geneze, dobit emo broj 7, tono broj dana koliko je Bogu trebalo za kreiranje svijeta, kako je to spomenuto u prvoj knjizi Biblije, Genezi. Zato se takva mustra naziva mustrom geneze. Ako nastavimo boju kreaciju na isti nain, no samo neto due od 7 dana, dobit emo slijedu sliku: Ova se slika naziva Cvijet ivota; uoite dvostruki vanjski krug dodan slici; ta se slika pronalazi irom svijeta i dekorira pradavne zgrade i svete spomenike. Pronalazi se i u hramovima Egipta. Niti jedan simbol nije pronaen, koji se nastavlja u kreacijskom procesu nakon mustre Cvijeta ivota, pa je to razlog dodavanju vanjskih krugova. Nekako u davna vremena, pradavni su stanovnici htjeli na neki nain ograniiti mustru kreacije na Cvijet ivota ili su moda htjeli neto sakriti? Stoga nastavim puni radosti tu mustru stvaranja i pogledajmo to se skriva u tri mustre, koje je otkrio Drunvalo Melchizedek. (2) Dodajmo samo slijedeu rundu vanjskih kugli. Ono to sada dobivamo se naziva Voce ivota, u kom sam markirao znaajne kugle, koje ine Voe ivota crveno kako bi se razlikovale od mustre, podsjeajui vas kako je ono to vidimo u stvari tro-dimenzionalna slika kugli: Voe ivota se sada naziva enskom formom, jer samo sadri krune oblike, kugle, kao i ensko tijelo. Muki komplement se moe konstruirati ako se koriste ravne crte za povezivanje svih centara svih kugli na toj slici. Rezultat je ono to se naziva Metatron kockom. Metatron kocka je vrlo vana jer sadri krute geometrijske forme, koje su dole u fokus nove fizike etera, koju emo opisati u slijedeem poglavlju! Filozof Platon je opisao te forme, koje nalazimo u Metatron kocki 400 godina prije nove ere, pa se stoga i zovu kruta tijela Platona. U stvari kruta tijela Platona se mogu dva puta nai u Metatronu, manje verzije krutina se ponavljaju u unutarnjih 7 kugli. Jedan od pet Platonovih krutina je dobro poznata kocka. Ako hoete, sami pokuajte nai kocku u Metatron kocki. Pomoi u vam poneto u tomu, evo je: Zelene kugle su vrhovi kocke. Jedan je skriven u pozadini od pogleda u 3 dimenzije. Torus Torus je takoer vrlo vana geometrijska tro-dimenzionalna forma, a ovdje emo ju prikazati jer je gradbeni blok materije u novoj znanosti etera u slijedeem poglavlju. Najbolje se komparira s utipkom (prstenastog oblika) ili prstenom dima iz cigare. Evo ga: To je kugla koja se uvija prema unutra na vrhu i dnu, kako bi se dobila rupa na sredini! Slici i jabuci. Torus je rezultat rotiranja mustre Geneze za 360 stupnjeva oko sredita.

109

33. Lucidni Snovi

Nakon nekog vremena rada na snovima nauit ete razne vjetine suraivanja s njihovom mudrou. Jedna je od njih svjesno sanjanje prilikom kojega sanja i tijekom samoga sna moe po volji mijenjati i oblikovati slike i dogaaje o kojima sanja. Takvi se snovi nazivaju lucidnima budui da je sanjaeva svijest u njima budna te mu upravo zbog toga u velikoj mjeri mogu pomoi da prevlada razne probleme ili osmisli nove puteve na javi. Lucidni se snovi esto doimaju vrlo stvarnima i njihove sadraje sanja proivljava vrlo intenzivno zbog ega ih se sjea znatno bolje i plastinije no obinih snova. Poput svih drugih snova, i oni se znaju dogoditi sami po sebi, ali mogue ih je i isplanirati. U potonjem sluaju, fokusirani na problem ili temu koja vam je u tom trenutku vana, moete dopustiti da se u snu pojavi sve to elite i svim tim sadrajima moete upravljati svjesno. Pored toga to su takva iskustva zanimljiva sama po sebi, eksperimentiranjem s lucidnim snovima moete doprijeti do nesluenih granica, daleko izvan onih koje je mogue zamisliti ogranienim sustavom naih osjetila i uma. Uz njihovu pomo moete prevladati i mnoge iracionalne strahove te izvjebati sposobnosti i vjetine kojima ete se kasnije moi koristiti na javi. I obrnuto. Nekoliko trikova kako doi do lucidnih snova Nekoliko trikova Lucidni snovi Svatko moe nauiti sanjati svjesno. Da bi vam to uspjelo, prije svega trebate donijeti odluku da ete ostati svjesni tijekom sna. Nekoliko dana uzastopce koncentrirajte se na to da e vam svijest ostati budna. Koncentrirajte se na tu odluku tijekom dana, neposredno prije uspavljivanja i u toku spavanja, kao i svaki put kada se tijekom noi probudite. Da biste sanjali svjesno, trebate biti potpuno oputeni. Stoga je vano spavati u mirnu i sigurnu prostoru i pripremiti se za san. Za to postoje razliiti naini: u tu se svrhu neki ljudi koriste kristalima, neki dubokim disanjem ili meditacijom, neki pak razliitim pokretima ili poloajima tijela koji stimuliraju snove. Pored toga, kako se u pravilu lucidne snove lake dobiva nakon vie sati sna (izmeu pet i osam sati), vano je osigurati si dovoljno vremena i mira za njih. Nemojte se obeshrabriti ne uspijete li ve nakon prvog pokuaja postati i ostati svjesni tijekom sanjanja. Za to je svakako potrebno neko vr ijeme, ali uz odreen trud i strpljivost svatko od nas moe to postii. Ve i kratki trenuci lucidnosti u kojima ste svjesni da sanjate pokazuju da ste na dobrom putu. Vremenom ta stanja mogu postati trajnija. Nauite li se prepoznavati prelucidna stanja ili kratka stanja lucidnosti, bit e vam lake u potpunosti odsanjati lucidan (svjestan) san. Nemojte posustati nakon eventualnih poetnih neuspjeha. Postoji mnogo naina na koje moete nauiti kontrolirati snove. U tome vam mogu pomoi i svi uobiajeni oblici rada sa sobom. Meditirate li redovito tijekom dana i radite li vjebe koncentracije, poboljat e se i vaa sposobnost kontrole i planiranja snova. Ustrajte u tome ak i ako ne budete odmah zadovoljni rezultatima. Uenje planiranja i kontroliranja snova dug je proces, kao i svaki pravi, poteni rad na sebi. Kako i najdulji i najzahtjevniji put poinje prvim korakom, u poetku si treba davati manje zadatke, a tek kada njima ovladamo moemo ii dalje. I tako unedogled. Korisno je svaki put kad se probudite tijekom noi zapisati to ste sanjali i, uspavljujui se ponovno, uvesti se u atmosferu prethodnog sna, zamiljajui da ovoga puta vidite i prepoznajete znakove koji vam pomau njegov zaplet zaokrenuti u eljenom pravcu. I tako sve do jutra. Naime, obino snovi sanjani tijekom jedne noi govore o istoj temi; samo je svaki put osvijetle iz drugog kuta ili pak zahvate na nekoj dubljoj razini. ak i onda kada se dotina tema u snu prikazuje kroz niz neugodnih slika. da, i jo sam negdje proitala da je dobro navit budilicu oko 4 ujutro, pa da onda pokuate opet zaspat.

34. Pronai samoga sebe

Veliki uitelji nas ue da je najvanije pitanje na svijetu: Tko sam ja? Ili tonije: to je ja? to je to to zovem ja? to je to to zovem svojom osobnou? Hoete rei da razumijete sve drugo na ovom svijetu, a ne razumijete to? Hoete rei da se razumijete u astronomiju, i crne rupe, i kvarkove, svladali ste raunarsku znanost, a ne znate tko ste? ovjee, jo

110

spavate. Vi ste znanstvenik koji spava. Hoete rei da znate tko je Isus Krist, a ne znate tko ste vi sami? Kako znate da ste razumjeli Isusa Krista? Tko je ta osoba koja to razumije? Prvo to saznajte. To je temelj svega, zar ne? Upravo zato to to nismo razumjeli, svi ti bezumni vjernici vode te bezumne vjerske ratove: muslimani protiv idova, protestanti protiv katolika, i ostale gluposti. Ne znaju tko su, jer da znaju, ne bi bilo ratova. Kao kad je ono jedna djevojica pitala jednog djeaia: Jesi li ti prezbiterijanac? A on odgovori: Ne, mi pripadamo jednoj drugoj crkavici![1] Meutim, ono to bih sada elio naglasiti je samoopaanje. Sluate me, ali ujete li i neke druge zvukove osim mog glasa dok me sluate? Ako ne ujete, to znai da u vam isprati mozak, ili bi pak na vas mogle djelovati sile iz vae nutrine kojih uope niste svjesni. ak i onda kada ste svjesni svojih reakcija na mene, jeste li istovremeno svjesni i toga odakle dolaze te reakcije? Moda me uope ne sluate, moda me slua va tata. Ne znate je li to mogue? Naravno da jest. Svaki put iznova u svojim terapeutskim skupinama sreem ljude koji tamo uope nisu prisutni. Njihov tata je tamo, njihova mama je tamo, ali oni nisu tamo, niti su ikad bili. ivim, ali ne vie ja, nego moj tata ivi u meni. To je apsolutno, doslovno istinito. Mogao bih vas rastaviti na komadie i pitati vas: Dakle, ova reenica, dolazi li od mame, tate, bake, djeda od koga? Tko ivi u vama? Prilino je uasavajue kada to saznate. Mislite da ste slobodni, ali vjerojatno nema ni jedne geste, misli, uvstva, stava, vjerovanja u vama koja ne dolazi od nekoga drugoga. Zar to nije grozno? A niste toga svjesni. Govorim o mehanikom ivotu koji je utisnut u vas. Jako vam je stalo do nekih stvari i mislite da ste vi ta(j) kome je stalo do njih, ali je li to zaista tako? Trebat e vam puno svjesnosti da biste mogli razumjeti da je moda ta stvar koju vi nazivate ja samo nakupina vaih prolih iskustava, vae uvjetovanosti i programiranosti. To je bolno. U stvari, kada se ponete buditi, osjeate zaista snanu bol. Bolno je gledati kako se vae iluzije rasplinjuju. Sve ono to ste mislili da ste izgradili pretvara se u prah, i to je bolno. Kajanje znai upravo to, buenje znai upravo to. Kako bi bilo da sada, upravo tu gdje sjedite, provedete koju minutu u posvjeivanju, ak i dok priam, onoga to osjeate u svom tijelu, o emu razmiljate, i kakvo je vae uvstveno stanje? Kako bi bilo da, ako imate otvorene oi, postanete svjesni ploe koja je pred vama i boje ovih zidova, i materijala od kojih su napravljeni? Kako bi bilo da postanete svjesni mojeg lica i vaih reakcija na moje lice? U vama se uvijek dogaa reakcija, bili vi toga svjesni ili ne. A to vjerojatno nije vaa reakcija, nego ona na koju ste uvjetovani. I kako bi bilo da postanete svjesni nekih stvari koje sam upravo rekao, iako to nee biti svjesnost, nego samo sjeanje. Posvjestite si svoju prisutnost u ovoj prostoriji. Recite u sebi: Nalazim se u ovoj prostoriji. To je kao da se nalazite izvan sebe promatrajui se izvana. Primijetite kako je to m alo drugaiji osjeaj od onoga kada promatrate druge stvari u prostoriji. Kasnije emo se zapitati: Tko je ta osoba koja promatra. Ja promatram sebe. to je to ja? to je sebe? Za sada je doputeno samo to da se promatrate, ali ako se ponete osuivati ili opravdavati, ne prekidajte ni osuivanje ili suenje ni opravdavanje, jednostavno nastavite, samo promatrajte. Osuujem se. Sudim si. Opravdavam se. Samo promatrajte i toka. Nemojte to ni sluajno pokuati promijeniti! Nemojte govoriti: Reeno nam je da to ne smijemo raditi. Samo promatrajte to se dogaa. Kao to sam vam ve rekao, samoopaanje znai gledanje opaanje svega to se dogaa u vama i oko vas kao da se to dogaa nekome drugome.

Svlaenje do ja
Predlaem da sada napravite jo jednu vjebu. Napiite ukratko na list papira svoj opis, na primjer: poslovni ovjek, sveenik, ljudsko bie, katolik, idov, bilo to. Kako vidim, neki piu stvari kao: uspjean, hodoasnik koji trai, sposoban, iv, nestrpljiv, sabran, prilagodljiv, pomirivatelj, zaljubljenik, pripadnik ljudske vrste, prekompliciran. Vjerujem da je to ishod samoopaanja. Kao da ste promatrali drugu osobu. Ali pazite, imate ja koji promatra sebe. To je jedan zanimljiv fenomen kojemu se filozofi, mistici, znanstvenici i psiholozi nikada ne prestaju uditi: ja promatra sebe. ini se da ivotinje to ne mogu. ini se da je za to potrebna odreena mjera inteligencije. Ono to u vam sada rei nije metafizika, niti filozofija, ve isto opaanje i zdrav razum. Veliki istonjaki mistici u biti govore o ja, a ne o sebi, o pripadajuem[2]. U stvari, neki od tih mistika govore da bi prvo trebali poeti sa

111

stvarima, posvjeivanjem stvari, a onda prelazimo na posvjeivanje misli (to jest sebe, pripadajueg), i na kraju postiemo svjesnost mislitelja. Stvari, misli, misltelj. Ono to stvarno traimo je mislilac. Moe li se mislitelj poznavati? Mogu li ja znati to je ja? Neki mistici odgovaraju: Moe li no rezati samog sebe? Moe li zub gristi samog sebe? Moe li oko vidjeti samo sebe? Moe li ja poznavati sebe. Ali mene sada zanima neto puno svrsishodnije, a to je da odredimo to ja nije. Ii emo polako, najsporije mogue, jer posljedice su unitavajue. Strane ili zastraujue, ovisno o stajalitu s kojeg gledate. Posluajte ovo: jesam li ja moje misli, misli koje mislim? Ne. Misli dolaze i odlaze, ja nisam moje misli. Jesam li ja moje tijelo? Kau da se milijuni stanica u naem tijelu promijeni ili obnovi svake minute, tako da nakon sedam godina u naem tijelu nema ni jedne jedine stanice koja je bila tamo prije sedam godina. Stanice dolaze i odlaze, pojavljuju se i nestaju, ali, ini se da je ja trajan. Onda, da li sam ja moje tijelo? Oito ne! Ja je razliito od tijela, i neto vie od njega. Moete rei da je tijelo dio ja, ali taj dio se mijenja. Stalno se pokree, stalno se mijenja. Imamo jedno te isto ime za njega, ali se stalno mijenja. Isto kao to imamo isto ime za Slapove Nijagare, ali Nijagarine Slapove sainjava voda koja se stalno mijenja. Koristimo isto ime za stvarnost koja se stalno mijenja. A moje ime? Je li ja moje ime? Oito ne, jer mogu promijeniti svoje ime a da ne promijenim ja. A moja karijera, moja uvjerenja? Ako kaem da sam katolik ili idov je li to bitan dio ja? Kada promijenim svoju vjeroispovijest, hoe li se promijeniti i ja? Hou li imati novo ja, ili je to ono isto ja koje se promijenilo? Drugim rijeima, je li moje ime bitan dio mene, dio ja? Spomenuo sam onu djevojicu koja je upitala djeaia: Jesi li ti prezbiterijanac? Netko mi je ispriao vic o Paddyju, Ircu iz Belfasta. Paddy je hodao po ulici kad najednom osjeti pitoljsku cijev na potiljku, i zauje glas: Jesi li ti protestant ili katolik? Peddy je morao brzo razmisliti, a onda ree: Ja sam idov. Glas mu odgovori: Pa ja sam najsretniji Arapin u Belfastu! Etikete su nam tako vane. Kaemo: Ja sam republikanac. Ali, jeste li zaista? Ne moe rei da ako promijeni stranku ima novo ja. Nije li to ono isto staro ja s novim politikim uvjerenjima? Sjeam se ovjeka koji je pitao svojeg prijatelja: Kani li glasovati za Republikansku stranku? Prijatelj mu odgovori: Ne, namjeravam glasovati za Demokrate. Moj otac bio je demokrat, moj djed bio je demokrat, i moj pradjed bio je demokrat. Prvi ree: To je neka luda logika. Mislim, ako ti je otac bio konjokradica, i ako ti je djed bio konjokradica, i ako ti je pradjed bio konjokradica, to e ti onda biti? Ha, pa onda bih bio republikanac, odgovori mu ovaj. Toliko puta u ivotu reagiramo na svoje i tue etikete. Poistovjeujemo etikete i ja. Katolik i protestant su vrlo este etikete. Jedan ovjek doao je k sveeniku i rekao: Oe, elio bih da odsluite jednu misu za mog psa. Sveenik je bio ogoren. Kako to mislite, da odsluim misu za psa? Taj pas je bio moj ljubimac, ree ovjek. Volio sam tog psa i elio bih da prikaete misu za njega. Sveenik ree: Kod nas se ne prikazuju mise za pse. Pokuajte kod onih dolje nie niz ulicu, oni su druge vjeroispovijesti. Pitajte njih ako bi mogli imati obred za vas. Dok je ovjek izlazio ree: teta. Zaista sam volio tog psa. Namjeravao sam ponuditi milijun dolara za misu. A sveenik ree: ekajte malo, pa niste mi rekli da je pas bio katolik. Kada se zarobite u etikete, koja je vrijednost tih etiketa, ako govorimo o ja? Moemo li rei da ja nije ni jedna od etiketa koje na njega lijepimo? Etikete spadaju u pripadajue. Ono to se stalno mijenja je pripadajue. Da li se ja ikad mijenja? Da li se promatra ikad mijenja? injenica je da se sve etikete (osim moda ljudsko bie) koje upotrebljavate spadaju u pripadajue. Ja nije nijedna od tih stvari. I zato, kada izaete iz sebe i promatrate pripadajue, ne poistovjeujete se vie s njim. Patnja postoji u pripadajuem, i zato kada ja poistovjeujete s pripadajuem, poinje patnja. Recimo da se bojite, ili neto elite, ili ste tjeskobni zbog neega. Kada se ja ne poistovjeuje s novcem, ili imenom, ili nacionalnou, ili ljudima, ili prijateljima, ili bilo kojom odlikom, Ja nije nikada ugroen. Moe biti vrlo aktivan, ali nije ugroen. Sjetite se neega to vam je uzrokovalo, ili vam jo uvijek uzrokuje bol, ili tjeskobu, ili vas zabrinjava. Prvo: moete li prepoznati elju koja lei ispod te patnje. Ima neto to jako elite jer inae ne biste patili. Koja je to elja? Drugo: nije rije samo o elji, rije je o poistovjeivanju. Nekako ste se uvjerili u to da je blagostanje ja, skoro i

112

postojanje ja, povezano s tom eljom. Sva patnja nastaje kada se ovjek poistovjeti s neim u njemu ili izvan njega.

35. Unutarnja mo
Mo je u nama. to ste povezaniji s moi unutar sebe,to ste slobodniji na svim podrujima svojega ivota. Tko ste? Zato ste ovdje? U to vjerujete? Tijekom tisua godina nalaenje odgovora na ta pitanja znailo je zaranjanje u sebe. Ali, to to znai? Vjerujem da je unutar svakoga od nas Mo koja nas s ljubavlju usmjerava k savrenom zdravlju, vezama, poslovnom uspjehu, te nam moe omoguiti uspjeh na bilo kojem podruju. Da bismo sve to postigli, moramo prije svega vjerovati da je to mogue. Potom, moramo biti voljni napustiti modele ponaanja koji stvaraju uvjete za koje kaemo da ih ne elimo. To inimo uranjanjem u sebe i pokretanjem Unutarnje Moi, koja ve sama zna to je za nas najbolje. Ako smo spremni predati svoj ivot toj veoj Moi unutar sebe, Moi koja nas voli i podrava, moemo ostvariti ivot s vie ljubavi i uspjeha. Vjerujem da su nai umovi uvijek povezani s Jednim Beskonanim Umom, te nam je tako u svakom trenutku dostupno sve znanje i mudrost. Povezani smo s Beskonanim Umom, Univerzalnom Moi koja nas je stvorila svjetlom unutar sebe, svojim Viim Ja ili Unutarnjom Moi. Univerzalna Mo voli svaki oblik svoga postojanja. To je Mo dobra, koja usmjerava sve u naim ivotima. Ne zna mrziti, lagati ni kanjavati. To je ista ljubav, sloboda, razumijevanje i suosjeanje. Vano je predati ivot naem Viem Ja jer putem njega dobivamo ono to je za nas dobro. Moramo shvatiti da je koritenje ove Moi stvar naeg vlastitog izbora. Ako izabiremo ivot u prolosti, prevakavanje starih negativnih misli, situacija i dogaanja, ostajemo zaglavljeni u prolosti. Donesemo li svjesnu odluku da ne emo biti rtve prolosti i posvetimo li se stvaranju novog ivota za sebe, ta nas unutarnja Mo podrava, pa stjeemo nova, sretnija iskustva. Ja ne vjerujem u dvije moi. Vjerujem u Jedan Beskonaan Duh. Lako je rei: To je vraje djelo ili Drugi su krivi. Zapravo smo to mi. Ili mo koristimo mudro ili je zlorabimo. Nosimo li vraga u svojim srcima? Osuujemo li druge jer su drukiji od nas? to izabiremo? Odgovornost nasuprot krivnji Takoer vjerujem da svojim modelom miljenja i osjeanja pridonosimo stvaranju svih uvjeta ivota, i dobrih i loih. Nae misli stvaraju osjeanja, a mi ivimo u skladu s tim osjeanjima i uvjerenjima. To ne istiem da bismo sebe okrivili kad stvari u ivotu krenu loe, nego da bismo shvatili kako postoji razlika izmeu odgovornosti i okrivljavanja sebe ili drugih. Kad govorim o odgovornosti, zapravo govorim o moi. Okrivljavanje je rasipanje moi. Odgovornost nam daje mo da u svoj ivot unesemo promjene. Ako igramo ulogu rtve, koristimo vlastitu snagu da budemo bespomoni. Ako odluimo prihvatiti odgovornost, ne gubimo vrijeme okrivljujui nekoga ili neto tamo negdje vani. Neki se ljudi osjeaju krivi zbog bolesti, ili siromatva, ili problema. Odabiru shvatiti odgovornost kao krivnju. (Neki mediji govore o tome kao o Krivnji Novoga Doba.) Ti se ljudi osjeaju krivima jer vjeruju da su, nekako, neuspjeni. Oni, meutim, obino sve prihvaaju tako da u sebi izazovu osjeaj krivnje, jer je to samo drugi nain da sebe uine loima. To nije ono o emu ja govorim. Uspijemo li iskoristiti bolest ili probleme kao priliku da razmislimo kako moemo izmijeniti svoj ivot, tada imamo Mo. Mnogi ljudi koji su preivjeli neizljeivu bolest kau da je to neto najljepe to im se ikad dogodilo pruena im je mogunost drukijeg poimanja ivota. Nasuprot tome, mnogi ljudi hodaju naokolo govorei: Ja sam rtva. Jadan ja! Molim vas, doktore, zakrpajte me. Mislim da e im biti teko ozdraviti ili nositi se s problemima. Odgovornost je naa sposobnost reagiranja u datoj situaciji. Uvijek postoji mogunost izbora. To ne znai da poriemo tko smo ili to u ivotu imamo, ve da smo svjesni da smo doprinijeli situaciji u kojoj jesmo. Preuzimanjem odgovornosti stjeemo mo da se mijenjamo. Moemo rei: to sada mogu poduzeti da ovo izmijenim? Trebamo shvatiti da uvijek imamo

113

osobnu mo. Ovisi samo kako je koristimo. Mnogi su od nas dosad uoili da potjeu iz problematinih obitelji. Nosimo u sebi mnogobrojne negativne osjeaje glede toga tko smo i glede ivota. Moje je djetinjstvo bilo puno nasilja, ukljuujui i seksualnu zloupotrebu. Gladovala sam za ljubavlju i prihvaanjem, i uope nisam imala samopotovanja. ak i kad sam u 15. godini napustila dom, zlostavljanje se nastavilo, sve dok nisam shvatila da mi ga donosi model miljenja i osjeanja nauen u ranim godinama ivota. Djeca esto reagiraju na mentalnu atmosferu odraslih. Rano sam upoznata strah i zlostavljanje, te nastavila stvarati takva iskustva i kao odrasla osoba. Tada nisam znala da imam mo to izmijeniti. Bila sam nemilosrdna prema sebi jer sam nedostatak ljubavi i prihvaanja objanjavala sa: Ja sam loa osoba. Sva dosadanja iskustva u vaem ivotu temelje se na miljenju i vjerovanju iz prolosti. Hajdemo bez srama pogledati unatrag na svoj ivot! Pogledajmo svoju prolost kao dio bogatstva i punoe ivota. Bez tog bogatstva i punoe danas ne bismo biti ovdje. Nema razloga tui same sebe zato to niste postigli vie. Uinili ste najbolje to ste znali. Napustite prolost s ljubavlju i budite zahvalni to vas je dovela do ove nove svjesnosti. Prolost postoji samo u mislima i na nain na koji odaberemo da je se sjetimo. Sada je trenutak kada ivimo. Sada je trenutak kada osjeamo. Sada je iskustvo, budimo ga svjesni. Ovo to sada radimo temelj je naeg sutra. Sad je, dakle, trenutak da se odluimo. Ne sutra, ne juer to moemo samo danas. Ono to je vano jest to smo izabrali misliti, osjetiti i rei, ba sada. Tek kada smo svjesno odgovorni za svoje misli i rijei, tek tada imamo orue koje moemo koristiti. Znam da zvui jednostavno. Zapamtite: bit moi uvijek je u sadanjem trenutku! Vano je shvatiti da va um nije taj koji upravlja. Vi upravljate svojim umom. Vie Ja upravlja vama. Moete prestati misliti na stari nain. Kada vam se stari nain miljenja pokua vratiti i kae: Tako je teko mijenjati se upotrijebite misaonu naredbu: Ja sada biram vjerovanje da mi je lako mijenjati se. Moda ete nekoliko puta voditi takav razgovor s vaim umom prije negoli on prizna da ste vi odgovorni voa i da uistinu tako mislite. Zamislite da su vae misli kapljice vode. Jedna kapljica ili jedna misao ne znai mnogo. No ako misao uvijek iznova ponavljate, najprije ete na sagu opaziti mrlju, zatim malu baricu, pa jezero i ako tako nastavite, moe nastati more, a konano i ocean. Kakav ocean stvarate? Mutan, zagaen i zabranjen za kupanje ili kristalno bistar i plav koji vas poziva da uivate u njegovoj osvjeavajuoj vodi? Ljudi mi esto kau Ne mogu prestati tako misliti. Ja uvijek odgovaram: Da, moete. Sjetite se kako ste esto odbili misliti pozitivno. Morate samo rei umu da je to ono to elite uiniti. Morate odluiti da prestanete misliti negativno. Ne kaem da se morate boriti s mislima kada elite mijenjati stvari. Kada negativna misao doe, jednostavno recite: Hvala to si se pojavila. Na taj nain ne poriete da je tu, ali joj i ne predajete svoju mo. Recite sami sebi da ne ete vie kupovati negativnosti. Vi elite kreirati drukiji nain miljenja. Jo jednom: ne morate se boriti sa svojim mislima. Priznajte ih i nadrastite. Ne utapajte se u moru vlastitih negativnosti kad moete plivati oceanom ivota. Vi ste tu da budete izraz ivota ispunjenog ljubavlju. ivot eka da se otvorite, da se osjetite dostojnim dobra koje vam nudi. Na vama je da upotrijebite mudrost i inteligenciju Svemira. ivot je ovdje da vas podri. Vjerujte moi unutar sebe, ona je tu zbog vas. Kada ste uplaeni, pomae osvijetenost toka disanja pratite kako zrak udiete i kako ga izdiete. Va vam je dah, ta najdragocjenija supstanca vaeg ivota, dan besplatno. Imate ga dovoljno dok ste god ivi. Tu dragocjenu supstancu prihvaate bez razmiljanja, pa ipak sumnjate da vam ivot moe osigurati i sve ostalo to vam je potrebno. Sada je vrijeme da uite o vlastitoj moi i o svojoj sposobnosti da je koristite. Uite u sebe i otkrijte tko ste vi! Svi mi imamo razliita shvaanja. Vi imate pravo na svoja, ja na svoja. Bez obzira na to to se dogaa u svijetu, jedino na emu moete raditi jest ono to je dobro za vas. Morate uspostaviti kontakt sa svojom Unutarnjom Moi jer je to mudrost koja zna odgovore za vas. Nije lako sluati sebe kada vam obitelj i prijatelji govore to trebate initi, a u vama su svi odgovori na sva pitanja koja ete ikada postaviti. Svaki put kada kaete: Ja ne znam, zatvarate vrata unutarnjoj mudrosti. Poruke koje dobivate od svoga Vieg Ja pozitivne su i podravajue za vas. Ponete li dobivati negativne poruke, one potjeu iz ega i logikog razmiljanja, a ponekad ak i iz vae mate, iako esto dobivamo pozitivne poruke preko mate ili snova. Podrite sami sebe time to ete pravilno odabrati. Kada se pojavi sumnja,

114

upitajte se: Je li ova odluka dobra za mene sada? Potjee li ova odluka iz ljubavi prema meni? Drukiju odluku moete donijeti ve sutra, za tjedan ili za mjesec dana, ali uvijek si postavite ova dva pitanja. Dok uimo voljeti sebe i vjerovati svojoj Vioj Moi, postajemo sustvaraoci Beskonanog DUHA LJUBAVI. Ljubav prema sebi potie nas da se iz poloaja rtve premjestimo u poloaj pobjednika. Ljubav prema sebi privlai predivna iskustva. Jeste li primijetili da su ljudi koji su zadovoljni sami sobom prirodno privlani? Obino naprosto zrae nekom udesnom kvalitetom, sretni su, a ciljeve ostvaruju lako i bez napora. Davno sam nauila da sam dio Boje nazonosti i Boje Moi. Kad sam spoznala da je mudrost i razumijevanje Duha unutar mene zakljuila sam da me boanska providnost vodi u svim mojim odnosima s ostalima na ovom planetu. Ba kao to su zvijezde i planeti u svojoj orbiti, tako sam i ja na svom boanski savrenome mjestu. Moda svojim ogranienim ljudskim umom ne razumijem sve ali na kozmikoj razini znam da sam na pravom mjestu u pravo vrijeme i da inim pravu stvar. Moje je sadanje iskustvo stepenica navie k novoj svjesnosti i novim mogunostima. Tko ste vi? to ste ovamo doli nauiti? to ste ovamo doli poduiti? Svi mi imamo jedinstvenu svrhu. Mi smo vie od zbira linosti, problema, bolesti ili straha. Daleko vie od svoga materijalnog tijela. Povezani smo sa svime na ovom planetu, i s cjelinom ivota. Svi mi duhovna smo bia, svjetlo, energija, vibracija i ljubav. I svi mi nosimo u sebi mo da ivimo svrhovito. i smisleno.

36. Bogovi koji jesmo

Mi smo uskomeane estice koje vibriraju Materija je vie od 99.9999% praznina! Nema niega osim uskomeane estice koja vibrira kao luda i koja ini da vjerujemo da je materija vrsta. Kako to? Kako ne moemo vidjeti kroz materiju ako je ona 99.9999% prazna? Zato vidimo i doivljavamo vrstou? Kako to da nismo uili u koli, u svih tih 12 razreda, da je materija gotovo sasvim prazna? Zato nam nije reeno da je materija iluzija? U emu je tajna? Zato nas zaglupljuju??? Mi nismo slijepi za boje mi smo slijepi za dimenzije i denzitete Jedna od tajni je u ovome nae tijelo je lea filter. Ono vidi i doivljava fiziku realnost, koja u sebi i po sebi u stvari, ne postoji ona je iluzija. Tamo vani nema objektivne realnosti! Mi je kreiramo u svojim glavama. To je kao kada bismo mogli raspoznati samo crvenu boju i onda rekli: Vidim crvenu graevinu sve je crveno! Vjerojatno vidimo samo milionti dio realnosti koja nas okruuje. Sve druge realnosti su profiltrirane kroz na sistem svijesti. Mi smo okrueni svim tim realitetima, ali ljudsko bie nema iskustva o njima i ne primjeuje ih. Mi ak ni ne pretpostavljamo da one postoje! Kakvo iznenaenje Sve stvari su polja sila energije Sljedea toka: ne postoji objektivna realnost odvojena od promatraa. Realnost koju doivljavamo selektiramo iz Apsolutne Realnosti koja nas okruuje. Mi samo doivljavamo svoju percepciju Stvarnosti! To znai da u stvari fizika realnost kao objektivna realnost ne postoji. Naa percepcija je realnost koju mislimo da doivljavamo i formirana je od Beskonane Realnosti u koju gledamo. Svi mi pojedinano kreiramo svoju vlastitu realnost percepcijom! Teko je povjerovati znam! Sve stvari u kreaciji su aspekti jednih drugih i svjesna energija moe doivjeti druge energije. Te druge energije nisu obavezno one koje su svjesne kao ljudska bia. Neke su manje svjesne, neke su svjesnije. Postoje razliiti stupnjevi svijesti Univerzum je odnos energija

115

Ove energije su u stvari polja energetskih sila (svijesti) i jedna energija reagira na drugu. Ova reakcija je ono to nazivamo njenom percepcijom ili doivljajem! Na primjer, ljudska energija moe doivjeti energiju drveta i energija drveta je takoer u stanju doivjeti ljudsku energiju. Moemo upotrijebiti svaku kombinaciju energija i sve dok su u okviru odreenih opsega, one mogu imati iskustvo jedna o drugoj. Univerzum je odnos Energija Svijesti. To je odnos razmjene energija ili svijesti! Sve to je vrlo jednostavno. Razlog zato moemo opaziti druge ljude je taj to smo u stanju osjetiti njihovu energiju. Karizmatini ljudi izazivaju ugodne osjeaje, a neki drugi ine da se osjeamo izbaenim iz ravnotee. Neki izazovu jezu Nema niega izvan nas Mi svi kreiramo svoju individualnu realnost od Beskonane Holografske Apsolutne Realnosti koja nas okruuje i u kojoj ivimo. Mi ivimo u njoj i jesmo ona! Takoer bi mogli nazvati tu realnost i Bojom Realnou! U stvarnosti postoji samo Bog samo Duh! Postoji samo Um ili Svijest! Postoji samo kvantna juha! Mi smo Jedno sa tom Apsolutnom realnou, ali doivljavamo samo dio njene Kontinuirane cjelovitosti. Ta apsolutna realnost je kao paleta sa koje selektiramo svoju realnost kao to slikar bira boje sa svoje palete. Ono to vidimo i doivljavamo kao fiziku realnost je izbor posebnih vibracija sutine Univerzuma. Apsolutna realnost u kojoj ivimo se takoer naziva Univerzalni um Kreacija je uvijek nova Univerzalni um je/sadri svijest kao i podsvjesno, ili takozvani Ne-Bitak. Drugim rijeima, taj Um ili Bog nije statika energija to je dinamina energija koja se stalno mijenja. Kreacija je uvijek nova! Ne postoji nita izvan univerzalnog uma, jer sve stvari i bia ive unutar kontinuirane cjelovitosti. Mi jesmo kontinuirana cjelovitost univerzalnog uma. To je na um, ali mi iskljuujemo sve realnosti osim fizike! Prie iz prolosti su Apsolutnu Realnost ili kvantnu juhu nazivale Nita. To zaista jest gnijezdo Nitavila iz koga se raaju sve stvari da bi se manifestirale. Sve stvari su kreirane iz Apsolutne Realnosti upravljenom energijom koju nazivamo misli ili um. to smo vie u stanju fokusirati svoje misli, to smo sposobnij i za kreiranje. kola na Zemlji slui da bi se ovo nauilo. Mi smo kreatori poetnici! Napomena o Lekcijama Lekcije su mala metafizika sjedinjenja koja su kreirana usmjerenim energijama misli i koje se manifestiraju na vaem ekranu. One ine misli izraene u obliku rijei i njih itaju mnogi ljubitelji lekcija. Ove lekcije su monolozi jer itav Univerzum jest monolog! Ne postoji nita osim Svemogueg i ta sila se ne obraa nikome drugom nego sebi. Uvijek je bilo i uvek e biti The Cosmic Cookie List Proputamo vie nego to vidimo ili doivljavamo Samo zbog toga to doivljavamo ivot u materijalnom obliku preko tijela ili filtera, zamiljamo budalasto da je materija sve to postoji. Nae materijalno tijelo i na svjesni um su sinhronizirani sa percepcijom koju kreiramo iz svoje okoline. Mi ne primjeujemo sve te druge energije ili realitete jer nismo sinhronizirani sa njima (sada ih ne moemo percipirati). Oni potiu iz drugih dimenzija i realiteta. Budui da doivljavamo samo djeli onoga to se dogaa mi smo obmanuti svojim ljudskim sistemom svijesti. U tom smislu na sistem svijesti predstavlja izvjestan neuspjeh, sa druge strane, to je brilijantno djelo kreacije, svjesno samo-odreenih aspekata kreacije. Prava majstorija, za sve to postoji svrha! Veliki SuKreatori su vrlo, vrlo vjeti Mi svi kreiramo svoju vlastitu jedinstvenu percepciju iz realnosti u kojoj plivamo

116

Slina stvar se deava kada gledamo TV. Tamo nema slike mi je kreiramo tako to je promatramo. Isto se dogaa kada gledamo film. Nema pokretnih slika na ekranu mi kreiramo slike koje se pokreu tako to gledamo sekvence nepokretnih slika. Slino je i sa uobiajenom realnou materijalnog svijeta mi ga kreiramo dok ivimo u njemu. Naa osjetila, na mozak i svjesni um su odgovorni za to. Vani je Apsolutna Realnost koja sadri sve realitete. Sve stvari postoje unutar Apsolutne Realnosti ili unutar Univerzalnog Uma. Jedine stvari koje ne postoje unutar Apsolutne Realnosti su stvari koje kreiramo ponovo, iz minute u minutu. ak i to je diskutabilno, jer itav ivot je simultani doivljaj. Iz perspektive fizike realnosti mi smo uvijek u glavnom toku kreacije Ljudska bia minijaturni Univerzumi . Moemo nazvati Apsolutnu Realnost beskonanom Holografskom Kvantnom Juhom i ona sadri sve realitete ili iluzije (oni su jedno te isto). Iz te kvantne juhe mi kreiramo fiziki univerzum koji je na svijet. Sigurno, ukljuujui i va monitor! Sva bia i sve stvari kreirane iz Beskonane holografske kvantne energije su prolazni aspekti Cjeline. U meuvremenu mi smo kompletan minijaturni univerzum, duplikat Originala u punom pogonu. Zapravo, mi jesmo Original ali nismo svjesni toga! Imamo iste kvalitete kao i sila koju ponekad nazivamo Svemogui! Tako, mi smo Apsolutna Realnost i moemo opaziti sami sebe kao Holografski Duplikat koji egzistira unutar Apsolutne Realnosti. Mi kreiramo svoju percepciju realiteta, iluzija, osobnih istina i univerzume putem snage i kvaliteta misli koje usvajamo. Mi zbog toga jesmo ivua istina! Mi kreiramo svoj Svijet i svoju Istinu dok ih doivljavamo. Svi su oni jedinstvene kreacije Ne uimo mnogo u uionicama Mi kao ljudska bia (due u materiji) smo ograniili sami sebe na samo nekoliko oktava realnosti dok je spektrum beskonaan. Sada slijedi vrlo vana toka: itava shema deluzije/iluzije je odravana i pokretana od strane vladara naeg svijeta! Ne postoji kola ili institucija na svijetu koja e nam neto rei o iluzornosti postojanja, a mi ipak provodimo 12 do 15 godina u tim velikim uionicama. Koji vic! Zato je to tako? Ljudska bia su roboti ispranog mozga Vladari svijeta ele da ljudska vrsta postoji u ogranienom stanju sa ispranim mozgom. To im olakava da nama vladaju i dominiraju. To ini da vjerujemo i reagiramo na sve vrste fikcija i/ili besmislica. Ta zbrka ili fikcije ukljuuje sve postojee filozofije, religije i politike koncepte kao i svakodnevni nain ivota. Kao i na financijski sistem, medicinski sistem i zloinako obmanjivanje medija. Sve nas to okupira vjerom u svjetovno i besmisleno. Oni nas ak natjeraju da odemo u rat i ubijamo svoju brau i sestre. Kakva igra! Ispran nam je mozak od dana kada smo roeni. Vladari svijeta ele da vjerujemo samo u realnost svjesnog uma! Taj um nam kae da su stvari onakve kakve ih vidimo. Nisu! Realnost koju doivljavamo je rezultat mentalne navike, zaglavljeni smo u mentalnom kolosijeku i prinueni da se raamo iznova i iznova samo zbog toga. Mi spavamo! Probuditi se u ono to jest je individualni podvig. Postoje mnoge i mnogo bolje realnosti od ove koju veina ljudi sada doivljava Vraa se domu svoga oca itav fiziki univerzum, ukljuujui i svijet u kome ivimo, je iluzija. Meutim, on je realan za one koji ive u toj iluziji i vjeruju u nju. Kada nae tijelo umre, energija nae due kree ka energetskim realitetima viih dimenzija/denziteta. Ona automatski odlazi na odgovarajui nivo univerzalnog uma. Ili kao to se pretpostavlja da je Isus rekao: ona se vraa domu svoga oca. Tamo susreemo druge due na slinom nivou uma ili vibracija. Svi se vraamo na odgovarajui nivo energetskih vibracija i kritiki ispitujemo svoje putovanje na Zemlju. U

117

meuvremenu razmislite o ovome: nadam se da ste iskusili sve svoje lekcije. Jednom kada ih sve probate i usvojite idete direktno na nebo. alim se, naravno haha! Moemo vidjeti da se to dogaa svuda oko nas Vladari svijeta se proteu sve do viih realiteta univerzuma i ovjeanstvo je tokom mnogo tisua godina kontrolirano od strane negativnih vanzemaljskih snaga. Kao to znamo, to stvara pakao od ivota na Zemlji koji emo prevladati u buduim vremenima. Svijetom vlada Strah umjesto Ljubavi! Energije Straha i Patnje su hrana za te vanzemaljce. Svijet zbog toga pati. To je razlog to ima toliko ratova! U bliskoj budunosti na trodimenzionalni nain ivota e biti odbaen u naem svijetu. Moemo vidjeti kako se to dogaa oko nas. U meuvremenu neki od nas su eljeli iskusiti fenomenalan zavretak ovog perioda i to je razlog to nas je toliko ovdje. Majka Zemlja je uslijed toga pomalo prenastanjena, ali nee biti zadugo. Vrijeme istie Programirali smo svoj um iluzijom Nae iluzorno postojanje na Zemlji je kreirano od strane kreatora u nama, kojim upravlja um populacije na svijetu. Svi mi (manje ili vie) smo suglasni oko stvarnosti koju doivljavamo, dok je u stvari ono to vidimo virtualna realnost koju osnaujemo vjerovanjem u nju! Programirali smo svoj um iluzijom. Mi obmanjujemo sami sebe, a da to neznamo! U meuvremenu nas nitko ne ui to se zbilja deava. Imamo velike institucije za uenje i sve one nas ue vjerovati u svijet osjetila svijet vladara koji su na vlasti. Ti vladari su vrlo zadovoljni sobom. Njih same kontroliraju negativni vanzemaljci, a mi smo obmanuti sa lijeve, sa desne strane i iz sredine. ivot na Zemlji je postao rezultat Lai Velike due su dolazile na Zemlju Da, ti vladari ukljuuju sve svjetske voe, sve religije i gotovo sve politiare. Religije su inspirirane negativnim vanzemaljskim snagama koje imaju svoje baze na i nad planetom. Prvobitno, religije su utemeljene od strane Naprednih dua sa drugih planeta koje su dole na nau planetu da nam pomognu da se civiliziramo. Velike due su dolazile na Zemlju. Buda, Isus, Muhamed su samo najpoznatiji meu njima. Bilo je mnogo velikih dua koje su dole na Zemlju da nam pomognu. Meutim, polako ali sigurno, religije su preuzeli zlonamjerni ljudi gladni vlasti. Ponovo su napisali bibliju i to je rezultiralo runom povijesti koju poznajemo. Religije ne potiu od Boga Bog je Kreacija! Bog ne osniva religije Bog JEST! Religije su sistem kontrole koji su postavili ljudi Svijet suradnje, dijeljenja, razumijevanja i ljubavi Sigurno istina je neobinija od mate! Na primjer: mnoge od planetranih snaga su sposobne kreirati takozvana uda, kao Lady of Lourdes i druga. Tisue takozvanih uda se deavaju irom svijeta. Sva su lana! Pogledaj ovdje http://www.soulwise.net/99faking.htm. Putem holografskih projekcija i drugih tehnikih sredstava oni kreiraju figure od svjetla koje izgledaju realne. Vjernici su obmanjeni besmislicama. Svijet se moe promijeniti samo ako uvidimo prevaru ovih snaga koje nama vladaju. Mi smo kreatori svoje sudbine. O nama ovisi. Moemo opozvati stari svijet i iznova stvoriti novi i drugaiji svijet. Svijet suradnje, dijeljenja, ljubavi i razumijevanja koji e zamjeniti ambiciju, takmienje, agresivnost i zavist. To se moe dogoditi samo ako se na stupanj svijesti povea. Svjesnost prepoznaje razumijevanje i ljubav kao odgovor Uimo svoju djecu besmislicama

118

Tamo vani ne postoji objektivna fizika realnost bez nas i ono to doivljavamo je svijet iluzije koji smo sami kreirali. Prihvatili smo ga kao realnog i veina ljudi vjeruje da je to jedini s vijet koji postoji! Unutar tog svijeta mi smo kreirali sve vrste sistema vjerovanja, filozofije i obrazovne institucije, koje sve podravaju Veliku La! Vidite li u emu je problem? Mi smo u neprilici. Uimo svoju djecu besmislicama i mnogi postaju uitelji koji druge ue to isto. Svijet je postao posao ega i njegovih osjetila, dok mase ne prepoznaju realnost Dua i Duha. U La je lake vjerovati nego u istinu. U meuvremenu sjetite se Fizika realnost je, sama po sebi, Uvjerljiva konstrukcija u svijesti od strane svijesti. elim vratiti se u 1745.g. i biti kralj Nepostojanje objektivne realnosti bez promatraa koji je kreira znai to da su naa budunost i naa prolost nedeterminirane realnosti. To takoer znai da se moemo inkarnirati u prolosti i stvoriti potpuno novu realnost koja e biti drugaija od onoga to mislimo da prolost jest! U stvarnosti mi smo majstori vremena i prostora! Koncept reinkarnacije unutar prostora i vremena je nalik filmu ili video-traci. Moemo je premotati u svakom trenutku na bilo koje mjesto. Tako, ako skoknemo u prolost, napravimo/snimamo novu traku. Molim te, Kalinda, nemoj premotavati traku unatrag to e potpuno zbuniti povjesniare. Povijest nije nita drugo do njegova-pria ( his-story ). Problem je to povjesniari i mase ljudi koje ne razmiljaju vjeruju u nju Hajde da se pomaknemo na etvrtu dimenziju ili denzitet Ponovo, sve religije i filozofije su modeli ili fikcije naeg uma. Zamisao naeg svjesnog uma koju koristimo kao privremena pravila. To ukljuuje sve velike filozofije svijeta! Jedina stvar koja nije fikcija ili zamisao naeg uma, je ta da smo u stanju shvatiti ono to stoji iza rijei plus ono to nam Uenje Nepristranosti kae o materijalnom svetu. Moramo vidjeti kroz materijalni svijet, moramo vidjeti kroz iluziju da bi se je oslobodili. Mi smo oni koji su je kreirali, koji ive u njoj i mi je trebamo prevazii! Prevazilaenje te samostalno kreirane iluzorne realnosti je stupanje na vie nivoe svjesnosti. Isus je rekao: slijedite me u Kristovu Svijest ne slijedite me. Kristova ili Budina svijest je vie stanje uma. Prije ili kasnije svi emo ga postii Nae due pate i slabe Mi ivimo unutar iluzornog svijeta kao duh u materijalnom tijelu. Meutim, materijalno tijelo po sebi je iluzorna realnost. Ono je 99.9999% Nitavilo/praznina. Ipak, nai vladari nas od prvog dana u pelenama ue da ga mazimo i ugaamo mu, jer to vie brinemo za njega, to vie vjerujemo u njegovu realnost. To im daje veliku kontrolu nad nama. Tijelo je 99.9999% praznina kojoj udovoljavamo, dok je na duh/dua ( pravi mi ) zapostavljena i gotovo bespomona. Tjelesni um, svjesni ego je odnio prevlast! Naa dua pati i slabi! I to je razlog zato je svijet ovakav kakav jest velika masa ega hranjena u svojim tijelima i njihovi prazni umovi. Nije nikakvo udo to takvi umovi kreiraju mizeriju! U svakom sluaju, vremena se mijenjaju i promjene u bliskoj budunosti e biti vrlo ozbiljne i nee svatko biti u stanju odrati korak sa njima. Mogue je da e mnogi ljudi morati napustiti svoje tijelo Jednostavno reeno

119

Naunici govore o mostu izmeu Uma i Materije. No, od tuda, odakle gledam, Um i Materija su kontinuum! Um i materija su sr kreacije i oblik Kvantne juhe. Trik je u tome to trebamo staviti odreene naoale da bi iskusili odreeni realitet. Um i materija istiu i utiu jedno na drugo i oni su Jedno. Postoji samo jedna realna stvar kvantna juha. Zbog vrste bitka u kome smo sada, fizika realnost je naa dominantna realnost. Tik iza naeg materijalnog spektra nalaze se druge realnosti koje sadre drugaije energije, koje kreiraju drugaije okruenje. Um ili materija sami po sebi ne postoje. Um i materija trebaju jedno drugo da bi postojali. Kada kao Duh ivimo u ljudskom tijelu ne vidimo i ne doivljavamo povezanost svih stvari. Zbog toga se na plan naziva Planom Iluzije ili Odvojenosti. Meutim, ne zaboravite, nita nije odvojeno od bilo ega drugoga. Sve je jedno Svima nam je potrebna kua u kojoj emo ivjeti Svijest ili um uvijek treba neku vrstu tijela da bi funkcionirala. Ona uvijek mora manifestirati neku vrstu vozila da bi postojala! Moemo rei da je Kvantna juha nesvjesni Kreator beskonano nesvjesno ili podsvjesno koje postaje svjesno ili budno u sebi kada se javi ili manifestira sebe kao kreirano. Mi, kao ljudska bia, smo manifestirani kreator i postajemo svjesni sebe tokom ivota na Zemlji. Naa samo-svijest je samo-svijest Kreatora unutar nas. To znai da ne postoji Bog ili Kreator kao takav! Nijedno Bie ili Entitet ne moe biti svjesno ili budno bez specifine energije koja funkcionira kao vozilo za individualiziranu Svijest ili Budnost. To vozilo se obino naziva Svjetlosnim tijelom. Materija je Svjetlost koja ima oblik. Nema sumnje da u naem Univerzumu postoje milijarde monih Svjetlosnih tijela. Oni su SuKreatori sunevih sistema i svega to ide uz to. Oni kreiraju realitete mislima! Koriste isti um kao i mi kada stvaramo knjigu ili sastavljamo kompjuter. Postoji Jedan um i taj um je Univerzalni Um Na! Mi, ljudska bia smo minijaturni duplikati Univerzalnog Kreatora poetnici, naravno Mi smo u procesu doivljavanja 3D realnosti Apsolutna realnost ili Kvantna juha ne moe biti svjesna po sebi jer predstavlja mjeavinu svih stvari. itava stvar nikada nee imati smisla po sebi jer nema entiteta sposobnog da shvati bilo to o sebi. Ne postoji Jastvom koje misli! Ne postoji samo-svijest! Apsolutna realnost je ne-bitak. Ta energija ivi u drugima i postaje svjesna u drugima. Sva bia ili entiteti koji su svjesni specifinih selektiranih energija izviru iz Kontinuirane Cjelovitosti ili Apsoluta i postaju manifestirane. To je kao postati vidljiv unutar nevidljivog. Mnoge od tih selektiranih ili preinaenih energija (koje imaju odreena svojstva) (Svjetlosna Bia) su sa viih dimenzija ili denziteta nego to smo mi. Najvjerojatnije nas je primamila stara radoznalost i prije nego to smo shvatili to se dogaa, bili smo izgubljeni u svojoj vlastitoj materijalnoj kreaciji! Dobrodoli u klub privremeno ogranienih bia, koja su upotrebom svog uma u stanju probuditi se i rei: Ja i Otac smo Jedno. Rekao bih da je Isus bio u pravu ako je to ikada rekao. Meutim, nitko od nas nije na stupnju svijesti na kome je on/bio. Kristova Svijest Uuu! Mnogi od nas moraju proi kroz jo nekoliko ivota! Vrijeme je da se pokrenemo Kvantna juha sadri sve to se usuujemo zamisliti. Tako, energija ove kvantne cjeline je u stanju i voljna je postati bilo to to smo u stanju zamisliti. To je na prvom mjestu Tvar-Koja Misli i Tvar-Koja-Sanja. Mi smo kreatori, koji kreiraju putem misli. Naa misao je Izvor koji razmilja uz pomo nas. Nae miljenje kreira realitete koje opaamo. Meutim, nae samokreirano okruenje nas obmanjuje i mi se gubimo u blatu takozvanih injenica nasuprot teorija, nauka nasuprot religije i svih vrsta drugih filozofija. Sve one su prolazne fikcije ili zbrke naeg uma i mi ivimo preko njih. One oblikuju naa iskustva i sada je vrijeme da se pokrenemo

120

to stoji iza Realnosti ili Iluzije? Realnost ili iluzija su isto. Nita nije realno unutar manifestirane kreacije ili u bilo kojem njenom denzitetu, dimenziji ili planu egzistencije osim ako je netko izloen Zakonima tog odreenog nivoa realnosti. Jedina stvar iza realnosti/iluzije je Kvantna juha ili Kvantna realnost. Ta kvantna realnost nosi u sebi svijest ili svjesnost koja funkcionira kao Su-Kreator, Lekcijski-Kreator i Promatra. Meutim, kvantna juha nikada ne pokazuje svoje vlastito lice! Ona ostaje u pozadini kao Potporni Apsolut osiguravajui svojim individualnim aspektima beskonane mogunosti i perspektive. Ti individualni aspekti su Individualizirane Svijesti ili Su-Kreatori. Oni kreiraju ili projektiraju svoj vlastiti svijet realnosti ta je svijest? Ono to svest jeste, teko se moe izraziti rijeima, jer Vie ne moemo izraziti terminima Nieg. U pokuaju da to uinimo, moemo biti veoma elokventni i zvuati vano, ali to ne oznaava ono to jeste. Ipak, evo nekoliko rijei o tome Svest je u stanju da se podjeli Svest je Bog u Akciji u Kreaciji. Svest je sve i sve je svjesno u stupnju neophodnom da se uvea cjelina. Svi aspekti manifestiranog Univerzuma su svjesni, samo u razliitim stupnjevima. Svest je u stanju da se podjeli na svjesne aspekte i ti aspekti dijele odgovornost unutar kreacije. Meutim, nijedan aspekt nikada ne naputa Cijelo ili Jeste jer je sistem svjesnosti svakog aspekta direktno povezan sa Cijelim. Iza Svjesnih Aspekata Kreacije postoji Nesvjesno ili Podsvjesno. Oboje ine Apsolutnu realnost, Beskonanu holografsku kvantnu realnost, Univerzalni um, Kvantnu supu ili Nemanifestirano iz koga se pomaljaju sva Bia i Stvari. Kada se Bia i stvari pomole, postaju svjesna ili budna i uestvuju u manifestiranoj realnosti. Manifestirana realnost je Svjesno Jastvom, a potporna apsolutna realnost je Nesvjesno Jastvom Kreacije ili beskonano Podsvjesno JESTE. To je razlog zato se mnogi ne sjeaju ko ili ta mi zaista jesmo Priroda Svjesnosti je da moe da se podjeli i da moe da zaboravi sebe. To je razlog zato se mnogi od nas ne sjeaju ko i ta zaista jesu. To takoer znai da se moemo ujediniti i postati Jedno sa drugim Svijestima. Upravo sada, sa ljudske take gledita, mi nismo jedno u svesti sa naim viim Ja/Jastvom Meutim, mi jesmo jedno sa vie take gledita! Naa Via Svest nas podupire, i jeste mi, tokom naeg polu-svjesnog putovanja. To Vie Ja je Sopstvo koje se mijenja i raste. Ono jeste mi! Ono neprestano usavrava sebe i nije statino. Ono je Postajanje ono je beskonano putovanje bez destinacije. Meutim, pitanje ostaje da li je Svest svjesna ili samo-svjesna? Ja osjeam da nije budui da je njena budna samo-svest prisutna u Kreaciji Manifestirana strana sebe same Mi smo rascjepkane linosti cijelog Ja Mi smo ivei unutar manifestirane kreacije na kraju emo shvatiti da postoji jedno ja i da mi jesmo to Ja (JA JESAM). Identitet Boga ili Svesti je na identitet. Moemo ubrzati svjesnog sjedinjenja sa viim Jastvom i to mora biti uinjeno putem svjesnog samorazvoja. Meutim, to nije moranje. U takozvanoj budunosti emo se svakako sjediniti. Nema problema u meuvremenu, mi smo rascjepkane linosti cijelog JA Mi smo. Ipak, nikada se ne moemo pridruiti Nemanifestiranom iz koga se pomaljaju sve stvari i ostati samo-svjesno Bie. Kada se ujedinimo sa Jednim mi gubimo samo-svest. Pomolili smo se iz tog Nesvjesnog i na putu smo da steknemo Individualnu Univerzalnu Svest ili Kristovu Svest vlastitim snagama Mi smo Due koje su ovamo dole da bi uile U ovom trenutku, mi smo aspekti Due, Naddue ili Svjetlosnog bia. Koji su svi aspekti Jednog na prvom mjestu. Mnogi ljudi misle/osjeaju da imaju duu stvari ipak stoje drugaije. Dua ima nas takoer moemo rei Bog ima nas! Dua i Bog su sutveno ista sila oni su Jedno. Mi smo instrument Boga. U meuvremenu, mi smo spiritualna bia koja

121

imaju ljudsko iskustvo, ne ljudska bia sa neto duha u sebi! Mi, kao due, smo doli da nauimo kako je biti ovjek. Mi smo ovdje da nauimo da volimo kao ljudsko bie. Zemlja je kola za ljudsku svest. Mjesto da se probudimo i rastemo. Mi smo boje sjeme i doli smo na Zemlju da bismo je transcendentovali/transformirali. Zemlja je planeta na kojoj kao boje sjeme uimo da rastemo i letimo Rijei ne oznaavaju ono to jeste itav multi-dimenzionalni univerzum je Svest! Svest je holografski fenomen. Ona je sposobna da se podjeli i/ili projekttirate sebe u manje multi-dimenzionalne holograme koje su kopije originala. Tako su sve kopije slike originala, ali tek treba da razviju nejasna obiljeja koja sadre. To se ini na individualan nain da bi se potakla raznolikost. Prije ili kasnije itav svjesni univerzum e se ujediniti, kao parii multi-dimenzionalne slegalice i svaki dio e neto doprinjeti Cjelini. Svijest ta je to? Pa, da vidimo. Oh, da, bla blabla Rijei ne oznaavaju ono to jeste. Uzmite malo alfabetske supe Evo analogije izmeu kvantne supe i naeg ivota u fizikoj realnosti. Pokuajmo da usporedimo na alfabet sa famoznom Kvantnom supom. Prije svega, zapisat emo sva slova na primjer u ovom poretku: a-A-b-B-c-C-d-D-e-E-f-F-g-G-h-H-i-I-j-J-k-K-l-L-m-M-n-N-o-O-p-Pq-Q-r-R-s-S-t-T-u-U-v-V-w-W-x-X-y-Y-z-Z i ubaciti ih u kvantnu supu. Zatim emo ubaciti take, zapete, kolone i mnoge druge simbole/znake koje koristimo. Hajde da pretpostavimo da su ta slova i interpunkcija kvantna supa mi preureujemo svojim mislima slova i znake, na nain da poinju da dobivaju neki smisao za nas, i voila: imamo knjigu, izvjetaj ili ekran pun kozmikih kolaa! Mi manifestiramo svoj najosobniji spis iz svoje vlastite alfabetske supe. Dodaj mi W, O i jo jedno W! Zaboravite rijei sjetite se znaenja Drugim rijeima, alfabet i svi interpunkcijski znaci su nemanifestirani univerzum, a knjige, izvjetaji i postovi manifestirani univerzum. Moemo napisati hiljade knjiga znakovima alfabeta i u meuvremenu zaboravljamo da u stvari koristimo simbole. Jednom kada su slova i znaci aranirani, zaboravljamo na alfabet kao i na rijei. Moemo zaboraviti odakle rijei i simboli dolaze, sve dok smo u stanju da izrazimo sebe u spisu, to je naa svrha. Sve te rijei i simboli su slike, simboli ili fikcije naeg uma na prvom mjestu Mi svi plivamo u istom oceanu energije Kada pogledamo 3D sliku, ugao iz koga gledamo odreuje ono to emo vidjeti. Kada pogledamo apsolutnu holografsku beskonanost, nivo nae svjesnosti odreuje ono to emo vidjeti. Sada, teko je razumjeti, ali na ljudski nivo svesti je odgovoran za ono to vidimo i doivljavamo. itava stvar je ocean energije u kome plivamo ili plutamo i on odgovara na nae misli! Dok plivamo i uimo, rastemo i nae misli postaju u sve veoj mjeri usredotoene i ispunjene razumijevanjem. To nam na duge staze prua veu sliku onoga u ta smo ukljueni. Mi smo svi plivai u istom oceanu energije, ali ne vidi i ne doivljava svako iste stvari. Moemo promatrati ovjeanstvo kao jedan aspekt (jedan val ili frekvenciju) beskonanog oceana. Mi smo povezani unutar tog talasa i da bismo bili povezani na ugodniji nain treba da steknemo vie svesti koja je Razumijevanje ili Ljubav. Mi svi radimo na tome, a u meuvremenu smo bia koja tragaju za drugim aspektima sebe, koji su nauili da funkcioniraju kao Vodii ili Pomagai. Mi svi plivamo u istom beskonanom oceanu ili univerzalnom umu. Mi smo Jedno bie koje raste zajedno Na Um i Univerzalni um Koristimo svoj um da bismo stvorili neograniene koliine misli. Ipak, ne zaboravite da je na um u prvom redu Univerzalni um. Postoji samo jedan Um ili Svest Naa! Sve to treba da uradimo je da to saznamo. Tako moemo rei da smo um ili svest u procesu spoznavanja samog sebe. Polako postajemo svjesni o emu je rije. Doivljavamo svoj um ili svest na

122

multi-dimenzionalan nain ivei ivot. Na ivot se odvija u naem vlastitom univerzalnom umu i ivei ljudski ivot mi upoznajemo svoj univerzalni um. To je ono na emu radimo. Kozmiki kolai mogu da pomognu, ali lanci su bolji O pribliavanju Bogu ili Svjetlosti Mi se ne moemo pribliiti Svjetlosti ili Apsolutu jer ona ivi u nama mi jesmo ona! Mi ve jesmo istina i/ili Beskonano, uvijek smo bili i uvijek emo biti. Mi ne moemo pobjei od sebe, da tako kaemo. To je ono to treba shvatiti. To razumijevanje ili svjesnost dolazi putem iskustva ivota. Takoer treba da shvatimo, da moramo nauiti da prihvatimo putovanje. Razumijevanje ili znanje o ovome znai da znamo da smo ve stigli. Zar to nije prosvjetljujue? Pa, prosvjetljenje je potpuno uivanje u tome to jesmo REZIME MOJIH MISLI ILI MODANIH TALASA Iz moje perspektive energija kvantne supe je oduvijek postojala a Big Bengovi su lokalne kreacije/dogaaji. Oni formiraju novo poglavlje Univerzuma. Ne itavu stvar! Vjerojatno postoje milijarde univerzuma koji su oni kreirali. Najvaniji big beng se dogaa u naoj glavi. Big bengovi u univerzumu su slini dogaaji kao kada zamijenimo veliku kuu ili zgradu u gradu ili itav grad. To su lokalni dogaaji Kvantna supa ili energija se beskonano razvija/usavrava putem evolucijskog rasta svojih stanovnika. ovjeanstvo je jedan od njih! ovjeanstvo se sastoji od beskonane raznolikih bia o kojima veina ljudi ne zna nita. To ukljuuje razliite vrste vanzemaljaca u svim vrstama univerzuma. Mnogi veliki vanzemaljski entiteti se staraju o nama i ine stvari kojih veina ljudi nije svjesna. Mnogi ljudi se jo uvijek podsmijevaju anelima ili NLO-ima na primjer. Postoje i vanzemaljci koji nisu prijateljski nastrojeni prema nama i mnogi od njih nas eksploatira Kvantna juha ili energija je Nesvjesno iz koga se pomaljaju sva svjesna bia. Mi smo stvoreni od strane drugih svjesnih bia. Svi mi na Zemlji smo misli Su-Kreatora ili Kristijanizovanih bia. Sa svoje strane i mi moemo stvarati druga bia. Mi smo svi na primjer sposobni da kreiramo vlastite utvare. Sve stvari i bia su samo misli! Postoje samo misli i stvari su subjektivne Sva bia i stvari zajedno tvore manifestirano ili kreirano ali bia i energije nikada ne naputaju Kvantnu supu. Niko ne izlazi odatle mi samo mislimo da ti inimo jer smo postali manifestirani (imamo izvjesnu perspektivu o sebi) kao entitet i mislimo ili sanjamo na svoj vlastiti nain. Tako, imamo izvjesnu svjesnu perspektivu ili budnost. Koristimo tu svijest da bismo razmiljali o Totalnom Jastvom i sposobni smo da kreiramo vlastite svjetove i realitete. Ono to doivljava sve stvari je Promatra esencija Apsoluta Jastvom! Mi jesmo to Jastvo ali patimo od nedostatka svesti. Sva bia i stvari su iluzorni realiteti, dok je sila koja ivi u nama nae pravo Jastvom Promatra! Duh! Svjesnost! Svjetlost unutra! Misteriozno JA SAM Kvantna energija ili Apsolutna realnost je jedina stvar koja je realna, ali ova realnost ne moe postati svjesna svoje realnosti ili manifestiranosti. Takoer, kako promatram stvari, ona nema svest o sebi! Njeni aspekti postaju svjesni i svjesni sebe kada iskoe iz nemanifestiranog postanu kreacija. Naa Kreacija je Svjesno Univerzalno Jastvo! Kada aspekti kvantne supe izau iz Kvantne supe oni vie nisu kvantna supa u prethodnom smislu, ve posjeduju individualnost! Oni su stekli osobnost ili su se diferencirali iz nediferencirane Kvantne supe ili Implicitnog reda, kako ga je nazvao Dejvid Bom. Postali su val ili mrekanje oceana. Naravno, oni su i dalje ocean Sve stvari unutar kreacije, u ovom ili onom obliku, su svjesne svoje egzistencije u svojim vlastitim stupnjevima. One imaju odnos prema drugim stvarima. Odnos je pitanje djelovanja polja sila ili iskustvo. One osjeaju jedni druge! Kao to ljudska energija ima odnos prema

123

energiji drveta a energija drveta ima odnos prema ljudskoj energiji. Mi smo svjesni jedni drugih. To je razlog zato biljke i drvee raste bre kada im se obraamo. Na odnos je Ljubav u djelovanju. Kreacija je Ljubav u djelovanju. Kreacija je beskonana svjetlost u djelovanju. Tokom tih aktivnosti energija ljubavi se ponekad malo ukiseli i biva privremeno distortovana. To se izraava u kreiranju religija, politike i ratova. To je tako, jer Ljubav je sve stvari. Ljubav je energija vie nego bilo ta drugo. Na duh ili dua su privremeno preuzeli ljudski sistem voenja (svjesni um) i on ivi u svetu materije koja je 99.9999% prazna. Ona je La! To je privremeni realitet koji nas obmanjuje. Stvarna sile Mi Jesmo je Duh koji se sloio da ivi unutar te iluzije, u naem sluaju kao ljudsko bie sa svjesnim umom. Taj svjesni um zavarava duu dok se ona ne probudi. Tako, mi kao ljudska bia smo uhvaeni u zamku iluzije tako to smo povjerovali u nju. Obmanuti smo svojom vlastitom kreacijom, jer na poetku i na kraju mi smo duh i/ili Kreator itave scene kao to i nae tijelo ivi u ovoj iluzornoj stvarnosti! ini se nemogue ali evo nas! Ako prodremo duboko, iskusit emo da je sr onoga to je ovdje prezentirano tono. Osim toga, autor je uvijek u pravu, osim onda kada grijei to se dogaa najmanje jednom nedjeljno Mi kao duhovna bia u ljudskom tijelu treba da budemo izuzetno oprezni da ne osnaimo iluziju svog ego-uma. Veliki trik je prihvatiti taj vic na svoj raun i transcendirati iluziju odvajanjem (neprostrasnou) od onoga to nam ula govore. Takoer treba da shvatimo da smo spiritualna bia i aspekti/slike nedoivljenog i neiskusni duplikati Kreativne Sile i da smo kreirali iluziju. Ona je divna ali je vrijeme da saznamo istinu o njoj. To je na um koji je prikazuje i na kome bi se mogla poduzeti mnoga poboljanja Moemo napraviti ta poboljanja prihvaajui svoju odgovornost i oslobaajui se negativnih sila koje nas kontroliraju. Neki od njih ive na Mjesecu, drugi imaju svoje baze na Zemlji. Prisutni su na Zemlji tokom hiljada godina. Djeluju preko izabranih i neizabranih ljudi na vlasti. Njihov zadatak je bio da podre kreiranje iluzije koja nam je bila potrebna da bismo je iskusili kako bismo saznali ta se dogaa kada izgubimo svoju svjesnost. Kreirali smo pakao i izgubili se u njemu Budui da smo kreirali svoj iluzorni svet, moemo ponititi iluziju tako to emo vidjeti direktno kroz nju. Moramo da povratimo mo od sila koje vladaju nama ve vjekovima. Moramo da postanemo svoji vlastiti gospodari. Moramo dopustiti svom duhu/dui da transcendira iluziju o naem materijalnom tijelu. Moramo dopustiti naem unutranjem svjetlu da isijava i ponovo osnai boansko bie u nama. To je jedina stvar koja jest stvarna

37. Mo piramida
to je tako posebno u vezi s piramidama? Zato ih nalazimo svugdje po svijetu i zato na reetki Zemlje? Egiptolozi nam govore kako su Egipani gradili piramide koje su sluile kao grobnice za faraone. Meutim nikada nisu naene mumije u Velikoj piramidi, nazvanoj po Khufu (Keopsu) faraonu za koga se pretpostavlja da je u njoj pokopan. U kasnijim godinama Egipta piramide su graene sa znatno manjom kvalitetom od enigmatske Velike piramide i te su piramide sigurno bile izgraene kao mjesta ukopa. Meutim niz arheologa sada vjeruje kako su ranije piramide, kao ona na Giza visoravni, sluile potpuno drugoj svrsi. Kako bi pronali razloge graenja piramida, 20 velikih piramida je izgraeno na 8 razliitih lokacija u Rusiji nakon 1990. Graene su pokraj Moskve i u Ukrajini. Sve su konstruirane iz fiberstakla; najvea je visoka 44 metra i teka 55 tona. Istraivanja na tim piramidama su provoena vie od desetljea pod nadzorom Aleksandra Goloda, direktora poduzea Obrane iz Moskve. Mnogi su ruski znanstvenici bili ukljueni iz redova poznatih ruskih akademika, te iz podruja medicinskih znanosti, biofizike i fizike. Prikupili su mnogo podataka, koji indiciraju kako piramide pokazuju do sada nepoznatu mo piramida. Istraivanja otkrivaju kako

124

piramide mogu poveati mo imunog sustava organizma za poboljavanje zdravlja. Agrikulturno sjeme postavljeno pokraj piramide od 1 do 5 dana daje poveanje uroda od 30% do 100%. Ruska je vojska mjerila vertikalu energije odmah iznad piramide pa do nekoliko kilometara u zrak do kuda se ta energija protezala. Stvarno zauujue je i poboljanje ozonskog sloja na podruju piramide, te potpuni nestanak seizmikih aktivnosti u tom podruju. Izvjea su potvrena od strane Ruske Akademije nafte i plina. Drugi zbunjujui uinak moi piramida je onaj koji se izgleda djeluje na ljudsku svijest. Provoeni su eksperimenti na 5000 kriminalaca u zatvorima u Rusiji, koji su potajno dobivali hrani zasoljenu i popaprenu s induciranom energijom piramida. Prouavanja pokazuju kako je unutar nekoliko mjeseci unutar zatvora kriminal skoro nestao, a svekoliko se ponaanje zatvorenika poboljalo. Testirani si i lijekovi nakon to su bili izloeni moi piramida i njihov se potencijal poveao, dok su nuspojave nestale. Testovi su provoeni i s radioaktivnim otpadom nuklearnih centrala, koji su pokazali redukciju razine zraenja nakon izloenosti moi piramida unutar samih piramida. Obina se voda nije smrzavala i do 40 stupnjeva ispod nule, i zadravala je svoje tekue stanje godinama. Sintetizirani dijamanti su postali tvrdi i ii! Svi ti uinci dokazuju realnost moi piramida i Rusi su bili uvjereni u njihovu mo, pa je Aleksandar Golod uspio uvjeriti rusku vladu 1998. da uzme uzorke kristalizirane supstancije energizirane unutar piramida na palubu MIR svemirske stanice za dobro svemirske stanice, te za openito dobro svijeta! Drugo iznenaujue izvjee o moi piramida dolazi od gospodina Kirti Betai-a. U Agri u Indiji, Kirti Betai je izgradio 36.000 malih piramida i postavio ih u posebnu konfiguraciju, formirajui sustav izljeenja energijom piramida. Utemeljio je Daya Dhaar Centar Samo-pomoi, ne-profitnu organizaciju. Lijeenje piramidama je besplatno i bez rezervacija raspoloivo svakomu. Gospodin Betai je ve pomogao desecima tisua ljudi, koji su posjetili njegov centar. Tvrdi kako su se dogodila udesna izljeenja neizljeivih bolesti, te poziva znanstvenike na prouavanje njegovog rada. Izgradio je konstrukciju kako bi se izlijeio od zastoja jetre i bubrega nastalog krivom terapijom lijekova. Medu svojim pacijentima je i njegova supruga koja je patila od kronine astme. Tvrdi kako je izlijecio enu s dijagnosticiranom miinom distrofijom u tretmanu koji je trajao dvije godine. Kada je ula u program nije mogla samostalno stajati na nogama, no nakon dvije godine mogla stajati 5 minuta. Uzorci krvi su pokazivali izljeenje od bolesti

38. Epifiza, tree oko-Gledanje u sunce

Ljudi kao i biljke i ivotinje imaju svoj 24 satni ciklus, bioloki sat koji stvara cirkadijske ritmove. Planeti Zemlji treba 24 sata da napravi jedan puni krug oko svoje osi kreui se oko Sunca. Cirkadijski ritam i bioloki sat Cirkadijski ritam je ciklus koji se vrti u krug kao zemlja oko svoje osi na putu oko Sunca. Ovaj ciklus je poput Zemljinog ciklusa koji takoer ovisi o sunevoj svjetlosti. Spomenuti ritam u skladu sa kretanjem Zemlje tokom 24 sata stvara promjene temperature tijela, modane aktivnosti te akcije hormona i metabolizma. Moete raditi, jesti, piti, vjebati i imati dobro zdravlje, no, ako ne unesete dovoljnu koliinu Suneve svjetlosti putem oiju, vaa os i rotacija nee biti zdravlje nego bolest. Sunce je vanjski sat po kojem se usklauje na sat. Unutranji sat, unutranji stvoritelj ritma koji se zove SCN suprakijazmatika jezgra koja se nalazi u hipotalamusu. Dakle, Sunce kao vanjski sat alje signale za pravilan rad unutarnjeg sata tj. SCN-a, koji kontrolira cirkadijske ritmove koji usklauju razliite fizike promjene tijela sa promjenama svjetlosti u toku dana i noi kada ima Suneve svjetlosti i kada je svjetlost odsutna. Nae tijelo ima vie od 100 cirkadijskih ritmova, tj. prirodnih ciklusa koji kontroliraju apetit, energiju, raspoloenje, spavanje, libido. Kada nismo u skladu sa prirodom patimo od poremeaja

125

cirkadijskog ritma koji se manifestira na razliite naine gojaznost, dijabetes, nesanica, depresija, bolesti srca, rak.. Nae oi nisu samo sredstvo gledanja ve i mjesto ulaska energije u nae tijelo! Svjetlost ulazei u oko, jednim djelom ide vizualnim putem do zadnjeg djela mozga, tj. centra za vid dok drugim djelom ide energetskim putem do hipotalamusa odakle regulira ivotne funkcije tijela. Hipotalamus upravlja autonomnim nervnim sistemom ali i endokrinim sistemom, poevi od glavne lijezde u tijelu hipofize. U hipotalamusu se sakupljaju i sve informacije o tome to se dogaa u tijelu informacije dobivene ulima, o imunolokom i emotivnom sistemu. U njemu se sakuplja i zato se zove mozgov mozak. Vei dio svjetlosti koja ulazi kroz oko, oko 75% odlazi u hipotalamus na mjesto na kojem se nalazi tjelesni bioloki sat pomou kojega upravlja autonomnim nervnim sistemom i endokrinim sistemom. Hipotalamus informaciju o svjetlosti predaje drugom dijelu mozga zvanom epifiza (pinealna lijezda). U prolosti su je zvali tree oko, sredite due, sredite svijesti. Hipotalamus su zvali mozgov mozak dok su epifizu zvali regulatorom regulatora ona koja regulira sve u tijelu. Kada svjetlost ulazi u oko, veina iste odlazi u hipotalamus, koji tu informaciju predaje epifizi. Epifiza tu informaciju koristi da odredi koliinu svjetlosti u okolini dali je dan ili no, koje je doba godine i sl. Tu informaciju prima svaka elija istodobno. Cijelo tijelo istodobno zna to se dogaa u prirodi nakon kojeg se prilagoava i usklauje sa prirodom. Svaka dva sata nova krv koja izlazi iz srca prolazi kroz sve ilice u mrenici oka. Danas znamo da biljke koriste fotosintezu te da je ona usko povezana sa svjetlou. Svjetlost odrauje kako i koliko e biljke rasti. Razliite boje svjetlosti takoer utjeu na rast biljaka. Ista stvar dogaa se i u ljudskom tijelu samo to mi to nazivamo metabolizmom. Znamo da sve to pojedemo ima tzv.karakteristiku maksimalnog upijanja supstanci, to znai da kada hranjive tvari, pr.vitamini i minerali dospiju u krv, oni automatski reagiraju na odreene boje svjetlosti iz okoline koje dopiru kroz oi, a sve zbog toga kako bi tijelo lake probavilo tvari koje smo unijeli u sebe. Moete jesti najzdraviju hranu ali ako ne dobivate dovoljno svjetlosti na dan, ne samo preko koe, neete moi dovoljno probaviti hranu i neete dobiti sve vitamine i minerale koji su vam potrebi za normalno funkcioniranje organizma. Ako ne dobijete dnevnu dozu svjetlosti naruit ete zdravlje. Tek je 1920-tih godina prolog stoljea potvrena teorija da svjetlost ulazi u dio hipotalamusa u kojem se nalazi bioloki sat. Kao to nam sat na ruci govori koje je doba dana, tako i cijelo tijelo u sebi ima svoj sat koji mu govori kada da se probudi, kada treba ii na spavanje te kada treba jesti. Sve te funkcije moraju biti usklaene sa prirodom. OKO MUDROSTI Tree oko vrata prema duhovnosti U istonoj, ali i u zapadnoj kulturi pojam tree oko najee je povezan s intuicijom, predskazanjima i openito duhovnou i mnogim paranormalnim pojavama. Meutim, neki znanstvenici pokuavaju dokazati da ono ima i bioloku osnovu i da ga svi skrivamo u sebi Tree oko se najee moe pronai u obliku slika i crtea na elima drevnih bia iscrtanih po zidovima i na skulpturama u budistikim hramovima. Istraivai koji se bave tim fenomenom, smatraju da oko predstavlja memoriju vanzemaljskih ljudskih predaka, odnosno bogova. Ono je navodno drevnim biima davalo izvanredne sposobnosti poput vidovitosti i telepatije. Stoga danas veina budista posveuje svoje ivote vraanju tih izgubljenih boanskih mogunosti. Takav pothvat zahtjeva godine predanog duhovnog rada koji moe rezultirati manifestacijom paranormalnih vjetina. Simbolika treeg oka Ne samo u budizmu, ve i u drugim istonjakim religijama, tree oko je simbol prosvjetljenja i nirvane, emu sljedbenici tih religija tee. U ikonografiji Indije i istone Azije uglavnom se oznaava tokom, okom ili kakvim drugim znakom na elu boanstava (ive) ili prosvijetljenih bia (Bude). Nazivano i okom mudrosti, tree oko zapravo predstavlja estu, odnosno eonu akru koja je indigo plave boje. Kao to je prikazano crteima, lei iznad korijena nosa i povezano je s univerzalnom ljubavi koja podupire i uva sve to postoji.

126

Sredite je nae due u budnom stanju i djeluje na intuiciju, predvianja, ali i na sjeanja, sposobnost vizualizacije i na razumijevanje mentalnih pojmova. iva i akti Hinduisti vjeruju da e otvaranje ivinog treeg oka oznaiti kraj svemira. I danas mnogi hindusi nose tlak (toku na elu) koji ima mistino znaenje i predstavlja tree oko. Prema Maxu Heindelu, osnivau rosenkreuzerske zajednice u Kaliforniji, hipofiza i epifiza su dva mala organa od kojih potonji predstavlja tree oko. Uenje ovih mistinih krana takoer tvrdi da su ti organi neaktivni i zato je njihov utjecaj u naem svakodnevnom ivotu rijedak i izniman. Ako je vjerovati legendama, u davnim vremenima, kad je ovjek bio u vezi sa svojim unutarnjim svijetom, ovi su organi bili njegova vrata u taj svijet, a ponovo e sluiti svrsi u budunosti kad ovjeanstvo dosegne stupanj duhovnosti kakav je nekad postojao. Povezan sa simpatikim ivanim sustavom, tree je oko uspostavljalo vezu s voljnim dijelom ivanog sustava i na taj nain ovjeku davalo mo percepcije viih svjetova. Fizika osnova Veina medicinskih strunjaka koja se bavila pojmom treeg oka, smatra da se zapravo radi o epifizi, lijezdi smjetenoj izmeu dvije modane hemisfere. Odreene stanice unutar epifize nalikuju na fotoreceptore oka, a osim toga, epifiza izluuje melatonin, hormon koji se smatra kemijskim prethodnikom snova, iskustava blizu smrti, meditacije, vizija i drugih oblika svijesti koji jo uvijek nisu posve objanjeni. Iako se jo uvijek radi o spekulacijama, epifiza je moda fizika manifestacija treeg oka. Razliite vrste niih kraljenjaka, primjerice gmazovi, mogu doslovce osjetiti svjetlost pomou epifize koja usklauje njihov cirkadijalni ritam, tj. tjelesni sat s izmjenom dana i noi. Bez obzira na njegove eventualne bioloke osnove, tree oko je prvenstveno simbol intuicije i duhovnog. U tom smislu ono postoji u svakome od nas i na nama je koliko emo mu dozvoliti da djeluje u svakodnevnom ivotu. Njegova otvorenost zapravo je otvorenost uma kojim prihvaamo informacije, miljenja, kritike, emocije, pogreke i dobra djela, svatko na svoj nain. Tree oko u popularnoj kulturi Tree je oko u raznim varijantama fikcije esto oznaavalo transcendentalne mogunosti pojedinca, poput predskazanja ili komunikacije s duhovima. Izdana su mnoga djela na tu temu, vie ili manje vjerodostojna, a najpoznatije je ono Lobsanga Rampe. studenom 1956. godine u Britaniji je izdana knjiga Tree oko autora Lobsanga Rampe. U njoj je navodno ispriana istinita pria o budistikom redovniku s Tibeta ukljuujui i detaljan opis kirurkog zahvata na treem oku, tj. eonoj akri samoga Rampe ime mu je dana mo prepoznavanja ljudskih aura. Izazvavi veliku kontroverzu, dokazano je da knjigu nije pisao tibetanski redovnik, ve Cyril Hoskin (1910 1981) iz Devona koji nikad nije bio na Tibetu niti je ikad razgovarao s nekim tibetanskim redovnikom. Usprkos prevari, koja nije dokazana samo na primjeru ove knjige, ovakve su teme oduvijek intrigirale ljude koji su teili neemu veem i vanijem od njih samih. Potraga za objanjenjima nadnaravnog i paranormalnog nikad nee zavriti dok god postoje oni koji duhovno u ivotu stavljaju ispred materijalnog. EPIFIZA: Sjedite due REN DESCARTES Epifiza, iju su funkciju intuitivno prepoznale drevne civilizacije i koju su sve donedavno jako podcjenjivali moderni znanstvenici, slui nam kao pomo pri povezivanju sa svemirom. Iako su je Herofil u etvrtom stoljeu, Ren Descartes u sedamnaestom stoljeu te indijski mistici i praktiari joge razliito opisivali kao sfinkter misli, sjedite due odnosno tree oko, znanstveni je svijet oduvijek dovodio u pitanje funkcionalnu vanost epifize. U ovom je stoljeu opisivana i kao zakrljala struktura dodatak mozgu koja nema stvarnu svrhu. Nedavno je znanstvena literatura, meutim, ponudila mnogo spoznaja koje upuuju na to da bi epifiza zapravo mogla imati punopravno mjesto na glavnoj pozornici kao druga glavna

127

lijezda (uz hipofizu) u tijelu. Tako bi taj prethodno diskreditirani dio mozga lako mogao postati najnovije blago znanosti. SVJETLOMETAR TIJELA Oblikovana poput eera, po emu je i dobila svoj latinski naziv pinealna lijezda, epifiza se nalazi duboko u sreditu mozga izmeu dviju polutaka te iza i iznad hipofize. U ljudi ju je mogue locirati tako da se objema kaiprstima pokae tono iza uiju prema lubanji. Toka u kojoj bi se prsti sreli kada bi se mogli dodirnuti priblian je poloaj epifize. Iako nije vea od zrna graha, njezine su funkcije vrlo vane. Ona djeluje kao svjetlometar tijela primajui svjetlou aktivirane informacije iz oiju (putem hipotalamusa) i aljui hormonalne poruke koje imaju snaan utjecaj na um i tijelo. Njezina je aktivnost, koju reguliraju pr omjena svjetlosti u okruenju i Zemljino elektromagnetsko polje, slanje informacija u tijelo vezanih uz duljinu dnevnog svjetlosti. S obzirom na to da je duljina svjetla dana sezonska funkcija, ta prenesena informacija iz epifize govori svim dijelovima tijela je li dan ili no, produljuju li se dani ili se skrauju i koje je godinje doba. Na taj nain tijelo ostaje blisko usklaeno s prirodom te stoga moe obavljati odgovarajue fizioloke prilagodbe koje ga pripremaju za nadolazee promjene u okolini. Primjer je takve prilagodbe u ostatku ivotinjskog svijeta debljanje ivotinjskog krzna prije zime. Tijelo ivotinje ne moe ekati da ga prvi snijeg podsjeti na to da je vrijeme da odjene zimski kaput. Taj sustav odgovora na svjetlost vrlo je vaan u mjeri u kojoj se ivotinje u svom prirodnom okruenju pare u skladu s godinjim dobima te stoga svoje tjelesne funkcije moraju blisko sinkronizirati s prirodom Stupanj te sinkronizacije, meutim, izravno je povezan s mjestom na kojem ivotinje ive. ivotinje koje, primjerice, ive blizu ekvatora doivljavaju manje varijacija u sezonskim sinkronizacijama od onih koje ive na krajnjim tokama geografske irine, gdje surovo prirodno okruenje i nestaice hrane uvjetuju bliskiju vezu sa sezonskim promjenama okruenja. Na ekstremnim geografskim lokacijama ak i najmanja neusklaenost izmeu ivotinja i njihova okruenja, primjerice, odgaa okot mladunadi i ima katastrofalne posljedice. Vrijeme fiziolokih dogaaja kljuno je za zdravlje i irenje vrste. Budui da epifiza slui za prilagodbu cijele fiziologije organizama njihovu okruenju, ini se da fizika veliina te lijezde varira u skladu sa stanitem ivotinje. Tako je epifiza razmjerno mala u ivotinja koja ive oko ekvatora, a njezina se veliina proporcionalno uveava to dalje prema sjeveru ili jugu od ekvatora ivotinja ivi. U odreenih vrsta, primjerice u morskog slona, epifiza pri roenju zauzima 50% mozga. Ako je veliina epifize u izravnoj vezi sa stupnjem na kojem su iva bia u dodiru sa svojim okruenjem, govori li to veliina ljudske epifiza (zrno graha) neto o stanju nae svijesti? Bi li promjena nae svijesti i bliskija veza s prirodom dovela do poveanja epifize? Kakav god bio odgovor na to pitanje, potovanje prema prirodi nije samo moralna nunost, ve je i kljuno za dugovjenost i kvalitetu ivota svih ivih bia. TREE OKO U bia kao to su ptice, guteri i ribe svjetlost stimulira epifizu prodirui izravno kroz lubanju. U mnogih reptila epifiza ima sve fotoreceptivne elemente svojstvene oku. Stoga se naziva i treim okom jer u mnogih stvorenja slini oku i po strukturi i po aktivnosti. No u ljudi i u svih drugih dlakavih stvorenja svjetlo stimulira epifizu iskljuivo putem oiju, to je ini integralnim dijelom vizualnog sustava. Tehniki naziv epifize jest epiphysis cerebri, to doslovce znai vrh mozga. Vjerujem da su ljudi izvorno takoer primali svjetlosnu stimulacije putem tjemena to je ivo opisano u mnogim metafizikim i drevnim duhovnim tekstovima. To ukazuje da je u nekom trenutku ljudske evolucije, moda prije razvoja modanih polutaka, epifiza zapravo bila smjetena na vrhu ljudskog mozga.

128

REGULATOR Iako je epifiza iznimno aktivna u ljudskih bia u mladosti te je odgovorna za sprjeavanje preranog poetka puberteta i razvoja spolnih funkcija, njezine informacije aktivirane svjetlou primarno slue za orkestriranje svih tjelesnih funkcija i njihovu sinkronizaciju s vanjskim okruenjem. Epifiza to postie tako da na temelju poruka vezanih uz svjetlost primljenih iz tjelesnog biolokog sata u hipotalamusu odredi kad treba otpustiti svoj vrlo snaan hormon melatonin. Melatonin se lui u skladu s redovitim cirkadiurnim ritmom. Lui se kao odgovor na tamu i postie najveu razinu usred noi, a najniu tijekom dana. Tijekom razdoblja najobilnijeg luenja (izmeu 2 i 3 sata ujutro) njegova se razina moe udeseterostruiti. Kad se otpusti, ne utjee samo izravno na bioloki sat tijela, ve ima i mnogo iri uinak jer se izravno lui u krvotok. Stoga epifiza djeluje i kao lijezda, luei hormon izravno u krv, i kao organ, putem izravne veze s mozgom. Melatonin izluen kao odgovor na tamu moe se pronai posvuda u tijelu i utjee na sve tjelesne funkcije. Openito se smatralo da se razine melatonina u ljudi ne mijenjanju kao odgovor na svjetlost izmeu 1500 i 2000 luksa (jedan luks priblino odgovara svjetlosti jedne svijee). Nedavno je, meutim, australski istraiva Iain McIntyre otkrio da se razine melatonina mogu promijeniti i kao odgovor na vrlo male koliine svjetlosti (200 do 600 luksa) ako su osobe izloene takvoj svjetlosti najmanje jedan sat. ini se tako da nijedna stanica tijela ne moe izbjei utjecaj svjetlosti to tue u oi. Ta sposobnost epifize da utvrdi je li vani dan ili no i tako tijelu kae kad treba raditi, a kad se treba odmarati omoguuje jednostavnu uspostavu biolokog ritma. Uistinu smo bia svjetlosti. Do danas je utvreno da je priblino sto tjelesnih funkcija podlono cirkadiurnom ritmu. Iako su ti ritmovi genetski programirani da dovre ciklus svaka 24 sata, za tonost njihova rasporeda i mogunost funkcioniranja u skladu s drugim tjelesnim ritmovima potrebno je redovito izlaganje ciklusa Sunevih dana i noi. Bez tog Suneva utjecaja mnogo ritmikih funkcija tijela sliilo bi orkestru bez dirigenta. Zorni primjer toga vidi se u otprilike 15% pojedinaca koji smatramo slijepima. Ti pojedinci zbog nemogunosti percepcije svjetlosti ne mogu primati informacije iz okolia nune za usmjeravanje epifize. Zbog toga im je luenje melatonina abnormalno, to izaziva nepredvidljive bioloke ritmove te mnoge metabolike poremeaje i hormonalne disbalanse. Stoga Sunce, koje djeluje kao glavni dirigent Suneva sustava, uistinu odrava funkcionalnu harmoniju naeg internog orkestra. Godine 1979. dr. Fritz Hollowich napisao je moda i najsveobuhvatniju i najozbiljniju knjigu o utjecaju svjetlosti na ljudsko tijelo. Taj proslavljeni istraiva, autor i umirovljeni profesor oftalmologije na sveuilitu u Meunsteru u Zapadnoj Njemakoj koji je izgradio meunarodni autoritet, bio je prvi koji je uvjerljivo pokazao da svjetlost putem oiju stimulativno i regulatorno utjee na ljudsko tijelo. Na temelju ispitivanja na slijepim ljudima i oboljelima od katarakte dr. Hollowich zakljuio je da u sluaju nedostatka, privremenih smetnji ili znatnog smanjenja percepcije svjetla dolazi do znatnih smetnji fizioloke i emocionalne stabilnosti. Danas se epifiza smatra vanim faktorom u svim aspektima ljudskog funkcioniranja. Ona djeluje kao regulator regulatora. Osim njezinih dokumentiranih uinaka na reproduktivnu funkciju, rast, tjelesnu temperaturu, krvni tlak, motoriku aktivnost, san, rast tumora, raspoloenje i imunoloki sustav, ini se da igra ulogu i u dugovjenosti. Nedavne studije vicarskih istraivaa Waltera Pierpaoliija i Georgesa Maestronija pokazuju da dodatak epifizina hormona melatonina vodi za pie nou u mieva dramatino poboljava funkcije, znatno odgaa ili uklanja simptome starenja (nemonost, bolest i kozmetiki izgled) te produljuje ivotni vijek za 20%. Mievi kojima je davan melatonin prosjeno su ivjeli 931 dan dok su oni koji nisu primali melatonin progresivno gubili na teini te su u prosjeku ivjeli 755 dana. Istraivai smatraju ne samo da se starenje inicira u epifizi, ve i da simptomi starenja ovisni o dobi mogu biti posljedica progresivnog smanjenja sinteze melatonina u epifizi. Pierpaoli i Maestroni smatraju da bi melatonin mogao igrati ulogu u smanjenju stresa i kontroli bolesti vezanih uz stres. U istonjakoj medicini dnevni obrasci pojedinaca povezuju se s razinama njihova zdravlja. Neuravnoteeni odgovori na specifine ritmove, godinja doba i njihove cikluse povezani su sa specifinim vrstama fizikih i emocionalnih problema. Sklad s naim ivotnim procesima povezan je s razinom sjedinjenja izmeu tijela i okruenja. Moemo li doivjeti fluidnu integraciju vlastitog uma, tijela i emocija, a da ne postignemo i tu

129

razinu sklada u naem odnosu s prirodom i obrnuto? Nije li naa interna integracija zrcalo nae integracije s cijelim ivotom (ljudima, ivotinjama, prirodom, radom itd.)? Moda je naa dugovjenost doslovce i simboliki povezana sa sposobnou integracije i sinkronizacije s planetarnim i zvjezdanim energijama koje nas okruuju. Epifiza i njezina meuovisnost s ostatkom tijela dre klju za misterije naeg starenja odnosno vjenog trajanja. Ukratko, svjetlost ulazi u oi ne samo radi vida, ve i kako bi izravno doprla do biolokog sata tijela u hipotalamusu. Hipotalamus kontrolira ivani i endokrini sustav, koji zajedniki reguliraju sve bioloke funkcije u ljudi. Hipotalamus, k tome, kontrolira i veinu regulatornih funkcija tijela praenjem informacija povezanih sa svjetlou i njihovim slanjem u epifizu, koja zatim na temelju tih informacija informira druge organe o uvjetima osvjetljenja u okruenj u. Drugim rijeima, hipotalamus djeluje kao lutkar koji tiho i nevidljivo vue konce veine funkcija za odravanje ravnotee tijela. Svi tjelesni sustavi meusobno su povezani kroz stalnu mijenu, a hipotalamus se nalazi u samom njihovu centru. Hipotalamus je suelje izmeu uma i tijela te koordinira njihovu pripravnost utjeui na svijest i tako kontrolirajui nae stalno stanje spremnosti. To kljuno odravanje sklada tijela postie se sinkronizacijom vitalnih funkcija tijela s uvjetima u okruenju ili, kako neki kau, sjedinjenjem sa svemirom. SMRZNUTA SVJETLOST Svjetlost, kao jedan od glavnih oblika prehrane, ne utjee samo na naa tijela izravno, ve i neizravno putem hrane koju jedemo. Veina hrane zapravo je svjetlost u krutom obliku. Potencija ili nutritivna vrijednost svjetlosti u hrani izravno je povezana s kvalitetom hrane koja nosi njezinu snagu. to nie na hranidbenom lancu jedemo (tj. to je hrana blie tvari koja je proizvedena izravno iz svjetlosti), blie smo primanju potpune snage svjetlosti. Jedenjem visoko na hranidbenom lancu (ivotinjskih proizvoda) ili konzumiranjem mnogo nezdrave, brze, smrznute, ozraene ili jako preraene hrane znatno smanjujemo nutritivnu vrijednost svjetlosti u prehrani ili je potpuno uklanjamo iz nje. Primjer za to mogla bi biti nutritivna razlika izmeu svjee zelene jabuke i obraenog zelenog slatkia. Svjetlou najbogatija hrana vjerojatno su plavozelene alge i organski uzgojeno voe i povre. Hrana koja je izgubila svoju svjetlosnu energiju zbog pretjerane obrade, zraenja i tako dalje postupno gubi ivotnu snagu i postaje funkcionalno mrtva. Jedenjem nutritivno mrtve hrane na koncu izgladnjujemo tijelo, um i duh te dovodimo do smanjenja funkcije, eeg obolijevanja, kronine bolesti te, konano, i do same smrti. Dodajmo jo i ovo, da ne bude zadnja rije u postu ova gornja, smrti: Razliito obojana hrana razliito utjee na nas ba kao to je to sluaj i s razliitim bojama spektra. Vibraciju hrane najprije unosimo vizualno. Dok gledamo hranu, njezina je boja kljuna za ono to osjeamo prema njoj i nain na koji e tijelo reagirati na nju. Ta ideja nije nova jer je boja svakog ivog bia znak njegova zdravlja. Boja hrane otkriva aspekte njezine svjeine i hranjivog sadraja. Razmislite, primjerice, kako nam potekne slina na odreenu hranu dok je gledamo ak i unato tome to je ne moemo pomirisati ili okusiti. Boja nije samo estetiko svojstvo ona prenosi i poruku. Dr. Gabriel Cousens, autor knjige Spiritual Nutrition and The Rainbow Diet, kae da je boja hrane njezin potpis. Kao da je priroda bojom kodirala svu hranu kako bismo intuitivno i logiki mogli razumjeti njezinu svrhu unutar svog tijela. Toliko za danas, za najstrpljivije opet glazbeni trenutak za kraj, jesam li vam rekao nekad kako izgleda moja privatna lista bendova? Na prvom mjestu Stray Cats, pa duuugo niko. Nema pomoi, kad ujem rockabilly jednostavno se osjeam kao da sam doao doma.

130

39. Promatra
Nikakav napredak ne moe biti postignut na putu samospoznaje i prema tome nije mogua nikakva promjena u naim ivotima ukoliko ne razvijemo metodu promatranja koja e nam omoguiti sagledati nesvjesne strukture koje se kreu u nama, prvo koritenjem vjebe odmaka, a zatim vjebanjem pametnog rasuivanja. Vjeba odmaka nije nita drugo do metode koja se mora trenirati iz dana u dan. Jednom kada se ukorijenila postat e izvor velikog zadovoljstva jer ne postoji niti jedno vee zadovoljstvo od istraivanja samog sebe.

Krivica i proces roenja

Sve poinje sa roenjem. Dijete u majinoj utrobi je jedno sa svojom okolinom. Ono nije svjesno onoga to nije u njegovoj okolini. Ako ena voli svoga mua, cvjeta od zadovoljstva za vrijeme trudnoe i slua Mozart-a, djetetovo okruenje e biti sretno. Ali ako je ona alkoholiar i ako je zlostavljana od strane svoga partnera, djetetovo okruenje e biti manje sretno, ali i dalje ostaje jedino to dijete Plutajui u vie ili manje sretnom amniotskom jedinstvu, dijete je naglo projicirano kroz tunel i prolazi bolnu barijeru da doe u ovaj svijet. Kako dijete nema koncept vremena, kako astronomskog tako i psiholokog, za njega bol traje vjeno. Roenje ga odvaja od njegove izvorne okoline. Iz ove separacije postepeno dolazi njegova prva identifikacija. Postoji ono to je dijete s jedne strane i ono to nije dijete sa druge. Postoji dijete i bol: bol koja se dogaa njemu, koja se dogaa radi njega. Iz ove identifikacije sa prvobitnom boli, koja prati njegovo roenje, dolazi prva identifikacija, kao prvi dogaaj nasilja koje je ono uzrokovalo. Prije roenja, fetus je odgovoran za slanje hormona u majino tijelo da zapone kontrakcije. Identifikacija sa boli koje je dijete zapoelo e se tada pretvoriti u krivicu. Nakon to je istisnuto iz maternice, dijete je sada u dualnosti, tj. u relaciji subjekt-objekt, JA i oni to nisam JA. A tamo gdje su dva aspekta postoji konflikt. Dijete je postalo ranjivo. Otuda prvi osjeaj krivice, povezan sa boli roenja, te popraen sa gubitkom stanja jedinstva u maternici, raste. Cijela struktura osobnosti je izgraena na krivici. Vidimo prve efekte ove poveznice, kada se dijete u starosti od 3 godine identificira sa negativnim dogaajem koji se dogodio blizu njega. Ono ne snosi nikakvu odgovornost za dogaaj, meutim, automatski se osjea krivim zbog njega. Kasnije ako mu se roditelji razvedu, dijete e kriviti sebe za ovu separaciju. Moramo shvatiti da e ova krivnja tada biti potisnuta. Podsvijest e je zakopati koliko je dublje mogue jer ona na taj nain funkcionira. Krivica predstavlja osnovu na temelju koje je ego izgraen. Zadatak Podsvijesti je da zatiti ranjivo dijete pod svaku cijenu. Ranjivost proizlazi iz identifikacije sa boli za vrijeme roenja, sa okom prvog udaha koji opee plua, te sa svijetlom koja aslijepi oi. Zbog ovoga, Podsvijest e razviti tit, na ego, koji e se uvrivati time to e se oslanjati na iste toke vezanja nae identifikacije sa mislima, eljama i percepcijama. Ovo je razlog zato ponavljamo iste scenarije u naim ivotima. Potisnuti elementi hvataju panju Svijesti kako bi zadrali ili obnovili svoje toke vezanja. Njihova intervencija u "Sada" odrava tit. Ovo objanjava zato ponovno i ponovno iskuavamo iste uspjehe i padove u naem emocionalnom ivotu ili u naim financijskim poslovima. Ova interakcija Svjesno-Nesvjesno funkcionira na potpuno mehaniki nain. Vidjeti ovaj proces na djelu postat e sutina rada na sebi.

Ego i njegova struktura

Ego, Psiholoki entitet ili Osobnost je rezultat ljudske evolucije. On se moe podijeliti na Svijest i Podsvijest koje funkcioniraju sasvim mehaniki, a njihovo se funkcioniranje moe podijeliti na 3 nivoa. Na najdubljem nivou, nivou na kojem je pokopana osnovna krivnja, Podsvijest uva ranjivo dijete kako bi mu pomoglo da se suoi sa svime ime e se susresti

131

u svojoj egzistenciji, a to nije ono samo. Zadatak Podsvijesti je, prema tome, da nikada ne otpusti svoje identifikacije, bez obzira na cijenu. Zato e ona uvijek zadrati svoje toke koje ju veu za razne identifikacije kako bi njen tit ostao netaknut. Na povrinskom nivou, gdje se Svijest i Podsvijest susreu, ego uvijek bira ugodno i izbjegava neugodno. Zato rijetko imamo elju suoiti se sami sa sobom, jer je suoavanje sa samim sobom, naravno - neugodno. Tako suoeni sa oprenim dijelovima sebe Podsvijest evoluira kompromis. Ona razvija srednji nivo, najmanje tetan izbor, koji je tu da nas zatiti prema pravilima logike nae vlastite ivotne povijesti i da potisne krivnju da ne izae na vidjelo sa same osnove nae osobnosti. Veina nas je zapela na ovom nivou. Najmanje tetan izbor rezultira u situacijama koje se esto ponavljaju u naim ivotima, kao: uspjeh neuspjeh, zdravlje bolest, srea nesrea Ovo e se pojavljivati ponovno i ponovno u naim odnosima sa svime izvana, gdje god stari obrasci imaju sklonost da se reproduciraju. Najmanje tetan izbor e uvijek biti izabran od strane psiholokog entiteta. Ego je kao tvrava koja se brani dizanjem niza snanih zidova. Svaki zid brani zid iza sebe. Kada je napadnut, povlai se iza zadnjeg podignutog zida koji e tada postati najmanje tetan izbor da bi se suoio sa problemom. Treba zapamtiti da je potraga za viim stanjima Svijesti napad na tvravu ega. Uzmimo za primjer ovjeka koji je u potrazi za enom uvijek srameljiv. Srameljivost za njega predstavlja najmanje tetan izbor. Ona ovdje slui u pozitivnu svrhu, sprjeavajui ga da iskusi strah od odbijanja. Naravno, jednom kada ovo shvati, strah od odbijanja sam za sebe postaje najmanje tetan izbor. Sada bi njegovo pitanje trebalo biti: to lei ispod straha od odbijanja? Ako pogleda to je ispod, pronai e nisku razinu samopotovanja. A na emu nisko samopotovanje lei ako ne na krivici? Podsvijest e uvijek djelovati za svoje vlastite interese prema svojoj vlastitoj logici. Njen glavni zadatak je da potisne zakopanu krivnju, i prije svega, da nikada ne pusti svoje identifikacije. Meutim, razvojem odreene razine promatranja, moi emo intuitivno prepoznati prisutnost krivice koja lei iza povrinskog nivoa, radi koje bi napravili neku neloginu reakciju u odnosu na situaciju. Nelogino je npr. da preivjela osoba iz grupe koja je pretrpjela masakr osjea krivicu. Ona bi trebala biti oduevljena to je iva. Pa zato se onda osjea krivim? Zbog oka traumatinog dogaaja (bio on 11. rujan, bojno polje ili neki drugi), koji je uzdrmao strukturu ega do njegovih korijena. Osnovni nivo koji je sastavljen od krivice e se mehaniki pomaknuti u Svijest kako bi osnaio identifikaciju koja je u opasnosti. Zato dijete od 10 do 12 godina starosti krivi sebe za razvod svojih roditelja? Zato s e dijete od 3 godine starosti identificira sa negativnim dogaajem sa kojim nije povezano? Zato jer je uvijek stvar osnaivanja osnovne strukture koja uzdrava osobnost.

Razvoj osobnosti
Vidjeli smo kako iskustvo roenja vodi do prve identifikacije sa boli, koja se onda transformira u neto to emo kasnije zvati krivica. Kako funkcioniramo u naim ivotima je uvelike odreeno onime to se dogodi nakon roenja i u prvih par godina. Uzroke nedolinih obrazaca ponaanja odraslih osoba mogu se pronai u dogaajima koji su se dogodili u ranim stadijima razvoja djeteta. Osnova nae interne logike je izgraena na tri nivoa koje smo ranije spomenuli. Krivica povezana s identifikacijom sa boli roenja, nagon da se ide prema ugodnom i izbjegava neugodno i najmanje tetan izbor koji je kompromis izmeu ova druga dva. Svi danas znamo da mozak nije fiksna struktura sa predodreenim oblikom, ve da se razvija i raste ovisno o interakciji sa okolinom. Moemo ovdje iskoristiti analogiju sa hrastovim drvom. Iako e ir odrediti openite osobine izraslog drveta, na sam oblik drveta e utjecati meusobno djelovanje sunca, vjetra, oluja i svega ostalog to moe imati utjecaj na njegov rast. Mozak, sastavljen od milijardi povezanih ivanih stanica, raste slino kao i drvo, povezujui se i raskidajui postojee veze ivaca s

132

drugim ivcima. Gdje su neke grane i lanci favorizirani koji jaaju, dok drugi atrofiraju i zakrljaju. Razine neuro-transmitera su najvie odreene od strane dogaaja koji su nastali u ranom djetinjstvu. Fizika struktura, kao i neuronske veze, su promijenjene na dramatian nain ovisno o okolnostima kojima je dijete podvrgnuto. Moderna psihologija razvoja se fokusirala na mnoge vane utjecaje. Dok neki naglaavaju odnos izmeu djeteta i majke, drugi istiu vanost kljunih dogaaja, pozitivnih i negativnih, u ranim stadijima i njihov utjecaj na kemiju mozga i emocionalnu memoriju. Vano je zapamtiti da su sve teorije tek mape. One mogu pomoi, ali one nisu pravi ivot. Zajednika temeljna misao svih ovih mapa je da se odreeni ugodni i neugodni dogaaji odigraju vrlo rano u naim ivotima od trenutka roenja (ako ne i u majinoj utrobi) i da imaju jak utjecaj na nas kad odrastemo. Prvo ugodno/neugodno iskustvo e razviti djetetovu vlastitu logiku birajui najmanje tetan izbor. Zatim e primijeniti ovu logiku prema potrebama situacija koje se pojavljuju. Ovakvo ponavljanje e dovesti do razvoja prepoznatljivih aspekata nae ukupne Osobnosti i Podosobnosti. Oni e se meusobno organizirati prema pravilu najmanje tetnog izbora. Neki e biti vie dominantni nego ostali, ali e svi biti povezani. Podosobnosti su izgraene od nizova vjerovanja i osobito dosljednih misli. Oni su ti koji na kraju odreuju scenarije, situacije i odnose sa ljudima koje susreemo. Do trenutka kad je dijete tri godine staro, Podosobnosti su skoro ve potpuno formirane, a do sedam godina starosti njihova forma ulazi u svoju finalni oblik.

Amfiteatar
Zamislimo amfiteatar sa tisuu mjesta koje u svom sreditu ima pozornicu sa mikrofonom. Blizu pozornice su 3 mjesta rezervirana za zvijezde, zatim iza njih su 2 reda stolica za 20 VIP osoba, a ostalih 977 mjesta su popunjena obinim gledaocima. 3 zvijezde predstavljaju 3 osnovna programa: 1. program krivice koji je povezan sa boli roenja; 2. program koji nas tjera da izbjegavamo neugodno i da idemo prema ugodnom; 3. program najmanje tetnog izbora. 3 zvijezde e odreivati predstavu naeg ivota, ovisno o djetinjstvu kakvo smo imali, bilo ono traumatino ili sretno. To moe biti bolno roenje, neugodno iskustvo u prve dvije godine nakon roenja, gubitak roditelja u djetinjstvu, ili neki iznimno veseli dogaaji u djetinjstvu. Tu nema posebnih pravila. VIP osobe predstavljaju kompenzacijske situacije. Ubrzo primjeujemo da se svaki lan u gledateljstvu natjee sa svim ostalim Podosobnostima kako bi zgrabio mikrofon (koji predstavlja Svijest), jer je ovo jedini nain na koji se mogu napuniti energijom. to due lan gledateljstva dri mikrofon, dobiva vie energije, dok se ostali bore kako bi ga zamijenili i kako bi i oni na taj nain skupili energiju. Npr., kada netko osjea tjeskobu, Podosobnost koja predstavlja ovisnost, nastala za vrijeme uskraivanja majine ljubavi, uhvati mikrofon, te osoba pali cigaretu. Istodobno na pozornicu iskae osuujua samokritina Podosobnost, koja je nastala za vrijeme ranog djetinjstva zbog zahtjevne figure oca. Ona e uiniti sve to je mogue kako bi otela mikrofon od ovisne Podosobnosti, pa ak i potraiti pomo od drugih Podosobnosti. Ostalih 977 mjesta u amfiteatru su naa sjeanja i prole identifikacije. Npr., za vrijeme vonje moemo vidjeti plakat djevojke u crvenoj haljini. U iduem trenutku pojavit e se sjeanje na djevojku u crvenoj haljini koja nam se sviala prije nekoliko godina. To sjeanje e zauzeti mikrofon. Meutim, kako ono nije novo i kako mu fali energije, nee biti u mogunosti drati mikrofon due vrijeme. Uskoro e ga zamijeniti drugo sjeanje, druga percepcija, druga emocija koja je povezana sa istom Podosobnosti i tako u nedogled. Kako promatramo amfiteatar shvaamo da je to mjesto sukoba za tisue Osobnosti koje se meusobno bore kako bi zgrabile mikrofon, te kako bi ga zadrale to je due mogue. Ovo je objanjenje zato ne moemo zadrati panju bilo na nekom zvuku, slici ili rijei. Npr., dok itamo novine esto zamjenjujemo jednu rije za neku drugu. Neko vrijeme nakon to smo vidjeli plakat djevojke u crvenoj haljini, tijekom itanja novina dolazimo do

133

oglasnog prostora. Jedan od oglasa nudi nagradu za pronalazak psa koji se zove Reks, a umjesto toga mi proitamo rije seks! Drugim rijeima, amfiteatar je bojno polje na kojem nema definiranih pravila. Na njemu se formiraju savezi tako da jedna ili druga grupa dolazi do mikrofona i gdje se izdaja stalno ponavlja. Iz ove kipue mase se pojavljuje odreeni broj dominantnih grupa naih Podosobnosti. Ove Podosobnosti se stalno izmjenjuju. Njihove moi mogu varirati ali njihova sr je uvijek graena na isti nain. Sainjena je od potisnute boli i izraenih zadovoljstava. Njihov zbroj formira na psiholoki identitet. Jednom kada ponemo razumijevati prirodu ovog visoko natjecateljskog polja, koje smo mi sami, rei emo: Da, veina nas funkcionira na ovaj nain gdje je naa Podsvijest oito glavna, a Svijest tek izvrava njene naredbe, ali to se tu moe uiniti? Razmiljanjem o ovome shvaamo da jedino to se moe napraviti je razviti sposobnost za promatranjem samih sebe. Ovo je samo mapa naeg stanja. Moemo napredovati na putu samospoznaje (to znai put promjene naeg stanja), samo ako razumijemo prirodu elemenata koji nas grade. Sada kada imamo mapu, ne smijemo nikada zaboraviti (koliko god ona dobra bila) da je ona samo opis. Ona nas poziva na put i pokazuje nam cestu, meutim ona nikad nije cesta sama za sebe.

Odmak
U pravilu, bit emo povueni da napravimo odmak u periodima introspekcije, psihike krize ili neuspjeha. Ako moemo biti barem malo iskreni prema naoj trenutnoj situaciji, priznat emo da smo si natetili u svom ivotu kao i drugima bliskim nama. Ako smo u mogunosti prihvatiti da je to naa odgovornost i da je to do odluka koje smo sami donijeli, moemo shvatiti da razliiti dijelovi nas rade za suprotne ciljeve. Bez obzira uspijemo li u bilo kojoj aktivnosti, mi smo vie ili manje ujedinjeni. Meutim, ostatak vremena mi elimo neto, a lutamo u krivom smjeru. Tako npr., dok elimo biti zdravi, nezdravo se hranimo, ne vjebamo, pijemo i puimo. elimo biti voljeni, ali se loe ponaamo. elimo biti bogati, ali smo blokirani naom lijenou i naim nesvjesnim izborima koji vode do gubitka. Shvaanje da u nama postoje proturjene strukture koje, kao rezultat njihovih suprotnih strategija, sprjeavaju ili usporavaju prirodnu evoluciju naih ivota, je vitalna da nam omogui dovoljno snage volje da se izvjebamo odmaknuti. Sve dok redovito ne prakticiramo vjebu odmaka ne moemo napredovati. Ako ne promatramo nae misli i osjeaje, kako emo ikada dosegnuti prirodu psiholokih uvjetovanja koja nas pokreu? Logika kao da dri nau Svijest zatvorenikom njenih sukoba. Samo razvojem neutralnog promatraa moemo poeti razumjeti ovu logiku i povisiti nau razinu Svijesti. Ova snaga promatranja i razvoj neutralnog promatraa je vjeba odmaka. Vano je shvatiti da kada smo u potpunosti zadubljeni u nae misli, mi ih nismo svjesni. Ali kada nismo zadubljeni u njih, moemo ih biti vrlo svjesni. Tako na primjer, dok itamo knjigu, moda emo se morati vratiti 10-tak linija unatrag. Nae oi su skenirale tekst, ali naa panja je odvedena sa teksta nekim drugim vlakom misli. Mi smo nastavili itati bez da smo svjesni da nam je panja odlutala drugdje. Vrlo interesantan fenomen se pojavljuje kada ne potonemo u nae misli. Postat emo svjesni tjelesnih osjeta. Trebali bismo iskoristiti ovu priliku da se koncentriramo na nae disanje. Primijetiti nain na koji nas ovo povezuje sa tijelom i kako ovo ima trenutano umirujui utjecaj na ritam i koliinu naih misli. Kao to smo objasnili ranije, na sistem identifikacije funkcionira postavljajui niz toaka vezivanja. I to radi cijelo vrijeme i na svim nivoima. Mi smo razbacani od toke do toke, u nemogunosti da zadrimo mirnou vie od nekoliko minuta. Nadalje, mi vie ne ivimo u pravome svijetu, ve u svijetu sainjenom od projekcija koje proizlaze iz onoga to smo ranije vidjeli, iz

134

memorije. Mi ne ivimo ivot, ve ga doivljavamo kroz filtere naih prijanjih percepcija i navika uma. Na primjer, kada esto posjeujemo istog ovjeka u uredu. Pretpostavimo da on sjedi iza stola i iznad njega visi slika. Nakon nekog vremena se vratimo u ured, a slike nema. Mi ne vidimo zid, ve odsustvo slike. Element nae memorije je uzeo toku vezanja i stvorio toku identifikacije. Da povisimo svijest naih misli i osjeaja, moramo kreirati nove toke vezivanja ija e priroda biti razliita od naih misli i osjeaja. Jednom kada nismo zadubljeni u nae uobiajene mentalne identifikacije, u mogunosti smo ih promatrati i sa te osnove razumjeti mehanizme koje ih pokreu.

Vjeba odmaka
Vjeba Odmaka se zasniva na razdvajanju nae panje izmeu naih misli i osjeaja na jednoj strani i naih tjelesnih osjeta na drugoj.
Kljuni element ove vjebe je da, im nismo zadubljeni u na proces miljenja, povezat emo se sa tjelesnim osjetima. U poetku emo primijetiti da, dok se naa panja vrlo lako moe fokusirati na jedan osjet, nailazi na potekoe obuhvaajui dva ili tri osjeta u isto vrijeme. Prema tome, ono to mi trebamo napraviti je ujediniti nau percepciju kroz dva ili tri osjetna polja. Npr., osjet dodira, vida i sluha. Da bi ovo postigli mi moramo svesti ova dva ili tri polja na jedno zajedniko. Ovo je slino zumiranju i lei na foto aparatu koja se moe pomaknuti unazad i time otvoriti iri kut. Kada smo uspjeli dovesti dodir, vid i sluh u jedno polje percepcije, primijetiti emo da na sistem identifikacije gubi svoje toke vezivanja. Ovo se moe osjetiti kao brzo stiskanje daljinskog upravljaa sa jednog televizijskog kanala na drugi. Primijetit emo sebe kako se brzo prebacujemo sa vida na sluh, sa sluha na osjet u tijelu, sa osjeta u tijelu na vid, itd. Kada postanete svjesni toga, primijetit ete da u nama postoji mehaniki aspekt koji konstantno trai toke vezivanja. Nakon vjebanja obuhvaanja dva ili tri osjeta neko krae vrijeme, bit emo u mogunosti vidjeti i uti, uti i osjeati, vidjeti, uti i osjeati u isto vrijeme. Ova vjeba e takoer postati nova toka vezivanja, nova identifikacija. Ali koritenjem nove toke vezivanja povezane sa tjelesnim osjetima, neemo vie biti povueni naim mislima i osjeajima, drugim rijeima naom mentalnom aktivnosti. Ova aktivnost e se mehaniki umanjiti to e nam omoguiti da je budemo svjesni. Ako, na poetku ove vjebe, imamo problema sa ujedinjavanjem dva ili tri polja percepcije u isto vrijeme, moramo ostati svjesni naeg udaha i izdaha dok se film naih misli prikazuje u naoj glavi. Vana stvar je razdvojiti nau panju meu nekoliko tjelesnih osjeta na jednoj strani i filma naih misli i osjeaja na drugoj. Vaan faktor je produiti trajanje trenutaka za vrijeme kojih smo svjesni naih misli i osjeaja. Odmak je mo opaanja koju moemo razviti ako u nju uloimo odreenu koliinu truda. Bit svega je da se ne zadubimo u tijek naih misli i osjeaja. Trebamo vjebati nas i nau svijest da zadri dva ili tri osjeta u polju nae percepcije kako ne bismo bili zanes eni. Bez obzira na okolnosti ne bismo trebali reagirati na nita to se pojavi. Jasnoa, mir i odsustvo reakcije bi trebala biti definicija naeg stanja. Iz takvog stanja moemo promatrati rad ljubomore, pohlepe, ljutnje i straha bez uplitanja, tj. bez osude ili odobravanja i prije svega bez donoenja ikakvih odluka. Sa samo malo ustrajnosti uspjet emo zadrati dio naeg ega na mjestu, dok drugi dijelovi dolaze i prolaze pokraj svijesti. Iako moemo osjetiti koliko je ovaj dio nas, kojega smo svjesni, privuen mentalnim aktivnostima, zadravanjem nae panje razdvojene na vie osjetila ostajemo svjesni i iznad mentalnog tijeka. Moemo vidjeti kako se nae misli i osjeaji odvijaju iznova i iznova, meutim vie nismo upleteni u ovu aktivnost. Misli i osjeaj i

135

teku ispred nas. Uspjeli smo proiriti polje nae percepcije. Uspjeli smo podijeliti nau panju. Sada kada je na ego razvio druge toke vezivanja, tj. fizike osjete koje mora ujediniti u jedinstveno osjetilno polje i na koje se mora fokusirati, vie ne tonemo u nae osjeaje i misli, te ih moemo promatrati u pokretu. Ovo je sada potrebno vjebati iz dana u dan.

Promatra
Pravilan stav, prema tome je istrenirati dio naeg ega da ostane u stanju budnosti, tiine, iznad amfiteatra i svjestan samog sebe, te da oprezno nadgledava aktivnost ispod sebe. Ovo treniranje dovest e do posebnog oblika pozornosti koji nee potaknuti reakciju. Ova pozornost koja je usmjerena na nau nepozornost postat e vozilo koje e nam omoguiti da putujemo duboko unutar samih sebe, u ostale svjetove sve do stanja koja su iznikla iz nae prolosti. Na ovom stadiju nije vana duljina dranja odmaka ve koliko se esto prisjetimo odmaknuti tijekom jednog sata ili jednog dana. Na poetku emo biti u stanju promatrati nae misli i osjeaje deset ili petnaest puta dnevno. Malo po malo ovo stanje postat e stabilnije i dat e nam razinu lakoe i mira koja nam do tog trenutka nije bila poznata. Ova nereaktivna pozornost je sr vjebe odmaka. Ovaj osjeaj mira, unutarnje lakoe, ova relativna sigurnost dozvolit e nam da vidimo u samima sebi stvari koje prije nikada ne bi mogli prihvatiti. Vratimo se na sliku amfiteatra. Sada moramo istrenirati nae nie aspekte, naeg amfiteatra, da postanu Promatrai kako se druge Podosobnosti konstantno bore za mikrofon. Ovo treniranje se mora primijeniti sa velikom panjom jer se ostale Podosobnosti mehaniki bore kako bi preuzele mikrofon, tj. Svijest. Samo tako ti dijelovi nas ili Podosobnosti mogu skupiti energiju koja im omoguuje da postoje. Jer sve u manifestiranom svijetu eli rasti, bilo na fizikom, mentalnom ili duhovnom nivou. Zato je tako teko rijeiti se loih navika? Odgovor je vrlo jednostavan. To je zato jer energija koja se uloi u stvaranje navike je vea od same elje da je se rijeimo. Prema tome, dio nas nikada ne smije biti istreniran da uzme mikrofon. To je vjeba odmaka. Ovaj dio naeg ega, nije Podosobnost ve prirodna pozornost koja svoje temelje ima na fizikom osjetu. Ovo je kao da smo kreirali novi mali svemir u nama. Nae prirodno i odmaknuto gledite moe proizai iz ovog mjesta. Sada smo izgradili Promatraa na najviem sjeditu naeg amfiteatra. Ovaj Promatra mora biti konstantno neutralan. On mora nauiti gledati Podosobnosti u amfiteatru kako se bore, stvaraju saveze i izdaju jedan drugog kako bi zgrabili mikrofon; a opet on nikada ne smije suditi, projicirati ili zakljuivati bilo to o njima. Ukoliko bi to napravio, drao bi mikrofon i vie ne bi bio Promatra. Vjeba odmaka je odsustvo osuivanja i projiciranja. Vjeba odmaka ima puno imena. Gurdjieff je zove "Prisjeanje sebe", Buddha je zove "Uspostavljanje panje", a Isus u Evanelju po Tomi nas savjetuje: "Budite kao prolaznici". Shantiveda govori o "uvaru duha", a Vedanta o "Poziciji promatraa". Ukoliko ova pozicija nije vrsto utemeljena, nije mogue ostvariti red u unutarnjem svijetu pojedinca. Mentalni svijet je u svojim najniim nivoima sainjen od krivice, straha, elje i tjeskobe. Krivica i strah se potiskuju, a protutea im je elja. im predmet elje nes tane pojavljuje se tjeskoba. Uznemirenost je prava priroda mentalne aktivnosti koja se sastoji od potisnutih emocija iz prolosti: misli i osjeaji se mijeaju, proimaju i meusobno stvaraju u

136

sreditu bia. Ukoliko razmiljamo o naem mentalnom i emotivnom ivotu kao o uraganu, mehanikom vrtlogu misli i osjeaja, moramo nauiti kako ostati u sreditu uragana i kako mu se vratiti bez obzira to nas snae. Svaki trenutak kojega provedemo u sreditu uragana, izvan dosega naeg automatskog reagiranja, ini nas ivima. Samo kroz proces neutralnog promatranja moemo uvesti red unutar sebe samih. Klju lei u promatranju naih misli ba kao to prolaznik gleda na cestu, te kao to putnik vlakom promatra krajolik kroz prozor. Ovaj pogled mora biti neutralan, neupleten, ba kao to mudar starac promatra djecu na igralitu. Izmeu njih ima drage i inteligentne, kao i okrutne i grube djece, a on ih sve promatra na isti dobronamjeran nain. Nikakav napredak ne moe biti postignut na putu samospoznaje i prema tome nije mogua nikakva promjena u naim ivotima ukoliko ne razvijemo vlastitu metodu promatranja koja e nam omoguiti sagledati nesvjesne strukture koje se kreu u nama, prvo koritenjem vjebe odmaka, a zatim pametnim rasuivanjem. Vjeba odmaka nije nita drugo do metode koja se mora trenirati iz dana u dan. Jednom kada se ukorijenila postat e izvor velikog zadovoljstva jer ne postoji niti jedno vee zadovoljstvo od istraivanja samog sebe.

40. Prvi dio, Istraivanje Hune i kako je ona uope nastala

U zadnjih nekoliko stoljea raena su istraivanja o autohtonoj magiji Afrike, Indije i ostalih dijelova svijeta. Duhovni fenomeni su certificirani kao originalni i mukotrpno su bili prouavani od strane stotina afirmiranih znanstvenika. Religije su bile prouavane, te su verificirana trenutana ili gotovo trenutana iscjeljenja. Ali iz svih ovih istraivanja i truda nije pronaeno nita to bi sliilo nekom osnovnom sistemu, filozofiji, teoriji ili psiho-religijskoj znanosti koja bi mogla objasniti ovaj fenomen ak i najopenitijim pojmovima. Zapravo, istraivanja su se poela usporavati zadnjih nekoliko godina. Nova otkria postala su sve vie ograniena. U meuvremenu, nakon 1880. godine, u neprimjetnom podruju Polinezije, zapoelo je istraivanje koje e nakon nekoliko godina dati openitu teoriju koja je obeavala da e prekinuti trend usporavanja istraivanja i koja e dati odgovore na mnoga zbunjujua pitanja. Ovo istraivanje zapoeo je Dr. William Tufts Brigham, kurator Bishop Muzeja u Honolulu. Na Havajima do 1900. godine bilo je mnogo Kahuna tj. domorodakih sveenika koji su, iako progonjeni, radili unutar svojih zajednica kao iscjelitelji tijela. Neki su hodali po lavi koja se jedva toliko ohladila da bi izdrala njihovu teinu. Nekoliko njih je demonstriralo trenutano iscjeljenje. Mladi znanstvenici su mali sreu to su mogli promatrati i istraiti sluaj u kojem je jedan mladi, mrtav esnaest sati nakon to se utopio, oivio upravo koritenjem ove izvorne magije. Dr. Brigham nakon to je i sam hodao po vatri pod zatitom Kahuna i nakon to je i sam potvrdio iscjeljenja i ostale fenomene koje su oni prikazali zakljuio je, da iza ovih i ostalih slinih aktivnosti mora postojati jedan jedinstven znanstveni sistem. Kahune ("uvari tajne") su imali vrlo strog kult tajni. Rekli bi mu vrlo malo o njihovoj nauci. I ono malo to su mu rekli bilo je toliko nejasno jer su koristili nerazumljive rijei svog jezika iz kojih on nije mogao shvatiti gotovo nita. Anaana oblik "mrtvakih molitvi" je bio prouen i djelomino objanjen kroz spiritizam. Dr. Brigham je bio odluan tijekom jednog zakljuivanja, da: 1. mora postojati neki oblik, vie bie ili entitet svijesti koji je u ovjeku ili izvan njega i kojega su Kahune bile u mogunosti kontaktirati kroz ceremoniju ili kroz molitvu 2. ova nedefinirana svijest mogla bi koristiti nedefiniranu mo na takav nain kako bi kontrolirala temperaturu za vrijeme hodanja po vatri ili kako bi napravila promjenu fizike materije tijekom trenutnog iscjeljenja

137

Kako su ovi zakljuci nedvojbeno usmjeravali na osnovni sistem psihoreligijske prirode, bilo je nuno opet zakljuiti kako je jo dosta toga ostalo za otkriti u novoj znanosti - Psihologiji. U nedostatku ak i najmanjih pokazatelja to bi to tono moglo biti, ja bi osobno odbio sudjelovati u tako beznadnom istraivanju da nije bilo jedne izvanredne injenice. Radilo se o tome da ovaj tajni i misteriozan sistem nije bio samo graen oko praznih rijei i oko teorija. ON JE FUNKCIONIRAO. Bio je iv i iako je Dr. Brigham ak i na svojoj samrti imao odreene sumnje u potvrivanju rezultata ovih svih istraivanja, ja sam ve bio verificirao neke manje stvari i bio sam na pravom putu da potvrdim i neka najvanija dostignua Kahuna. Ovo se nije moglo ignorirati. Bilo je neto tono ispred naeg nosa to je FUNKCIONIRALO. inilo se nemogue da unato modernoj znanosti koja je toliko uznapredovala, neemo doi do dna ove misterije. Nekoliko godina nakon ovoga Dr. Brigham je umro od starosti, vrlo cijenjen, ali i dalje sa goruom znatieljom koja je bila neutaena. Ja sam nastavio rad, sakupljajui sve vie materijala na terenu, gledajui bilo kakav novi razvoj u duhovnim znanostima koji bi mogao dati indiciju o "Tajni" Kahuna. Konano, 1935 godine, otkriveni su novi tragovi koji su vodili direktno u sr samog sistema. S vremenom je bilo mogue objasniti vrlo openite pojmove koji su bili dijelovi osnovne teorije, te njihove metode primjene. Novi tragovi doli su kroz prouavanje znaenja korijena pojedinih rijei. W. R. Stewart, umirovljeni novinarski dopisnik koji je ivio u Engleskoj radio je u svojoj mladosti na ostvarenju izuavanja magije lokalnih izoliranih plemena Berbera u sjevernoj Africi. On je ondje izuavao vjerovanja i praksu za koju e, mnogo godina kasnije, itajui jedan moj lanak, shvatiti da su izali iz istog originalnog izvora. Za rijei koje su koritene kod imenovanja elemenata u verziji kod Berbera govorilo se da pripadaju tajnom jeziku sveenstva, ali kod usporedbe sa slinim rijeima iz jezika Huna otkriveno je da su gotovo identine osim u nekim manjih razlikama koje se mogu pripisati razliitom dijalektu. Takve jezine razlike mogu se nai i izmeu jedanaest polinezijskih plemena na Pacifiku.

Drugi dio, Od hodanja po vatri do trenutnog iscjeljenja

HODANJE PO VATRI (ukljuujui i imunitet na vatru) i trenutno iscjeljenje ine vrlo dobre poetne toke za objanjenje drevne polinezijske ili pred egipatske drevne nauke nazvane "Tajna" ili na Havajima Huna. Ne postoji nita misteriozno u bosim stopalima ili u uarenom ugljenu, vruem kamenju ili vruem toku lave. Ne postoji nita misteriozno u slomljenoj kosti ili raku. Stopala se mogu pregledati nakon kontakta sa vatrom kod hodaa po vatri. Slomljena kost ili kancerogeno tkivo koje je trenutno iscijeljeno ostalo je i dalje jednostavna kost ili tkivo. Moemo prvo pregledati nekoliko sluajeva hodanja po vatri, imajui na umu cijelo vrijeme dva pitanja: 1. kojem bogu se moli kako bi se dobila otpornost prema vatri, i 2. koji oblik "ienja od grijeha", ako je i potreban prije hodanja po vatri?

Sluajevi hodanja po vatri koje bi trebalo uzeti u obzir

Kuda Bux je hodao po vatri 1936 ispred vijea Sveuilita u Londonu u svrhu istraivanja. On je bio autohtoni indijac i po vjeri musliman. Prije svoje demonstracije, zatvorio je oi, podigao ruku i izmolio molitvu iz Kurana. Na Burmi su snimljeni filmovi masovnog hodanja po vatri tijekom kojega su neki domoroci bili opeeni, dok je veina ostala netaknuta. Godine posta i ostalih naina ienja organizma bili su pripreme za stopala. Na Filipinima, Igoroti su stoljeima hodali po vatri. Nekolicina njih je dola u Seattle gdje su to pokazivali na sajmu iz dana u dan. Ovi ljudi su bili poznati i kao lovci na glave. U Polineziji, hodanje po vatri se odvija nakon podnoenja molitve "domaem bogu". Dr. Hill, sa Sveuilita June Kalifornije,

138

je zabiljeio da je vidio mladog bijelca kako pokuava hodati po istom vruem kamenju nakon to su domoroci zavrili. On se pomolio svome bogu, koncentrirao se i zapoeo hodati. Dva psa poela su se tui izvan jame i odvukla mu panju na trenutak. U tom trenutku trznuo je nogom na kojoj se kasnije mogla vidjeti velika opeklina, ali je nastavio hodati uspjeno do kraja po vatri. Bijelac, koji je profesionalni zabavlja, jede vrui ugljen, ispija kipuu vodu, hvata crvene uarene eljezne ipke sa svojim ustima i presavija rubove, takoer dozvoljava vruem plamenu baklje, koji je u stanju otopiti eljezo, da ga uzastopno dotie unutar njegovih usta i grla. On kae da je svjestan nevidljivog entiteta ili duha koji upravlja vatrom, te da ga on mentalno trai zatitu koju odmah i dobiva. U Palm Springs-u, prije nekoliko godina pustinjski indijanac je uzeo u ruku ugljen sa vatre, te je pokazivao turistima u publici i izazivao ih da ga i oni prime. Malo je poznato o pripremama koje rade ovi rukovatelji vatrom, ali i oni takoer imaju svoje molitve, obrede i bogove. Na Havajima, sve do 1900. godine, hodanje po vatri raeno je na bujici lave ubrzo nakon to se ona ohladila tek toliko da moe drati teinu velikog kamenja koje je baeno na nju. Dr. Brigham je uspjeno hodao po vatri pod zatitom tri lokalna sveenika ili Kahuna. Odbio je skinuti svoje izme, te su one tijekom prolaska preko lave bile spaljene sa njegovih stopala kao dvije malo vre arape. Ovi uroenici su se molili nekom bogu, ali Dr. Brigham nije mogao saznati njegovu prirodu. Za ljude izvana to je bila boica vulkana, Pele, o kojoj se uroenike legende skupljaju i danas. Da je trenutno iscjeljenje bilo poznato samo na Havajima, bez obzira kako oprezno je bilo prouavano i potvreno od strane Dr. Brigham-a i ostalih, mogao je postojati neki izgovor za one koji poriu mogunost njenog postojanja. Ali, kako je drugi i poznatiji znanstvenik, Dr. Alexis Carrel, dodao i svoju potvrdu u svojoj knjizi "Man the Unknown", ne postoji opravdanje ikakvom poricanju injenice da je trenutno iscjeljenje mogue. Ono se prakticiralo i jo se uvijek prakticira na Havajima od strane Kahuna, te od strane misterioznih udruenja unutar svetita u raznim dijelovima svijeta. Kako su jednom davno sve ceste vodile u Rim, tako i sve indikacije upiru na postojanje jednog osnovnog sistema iza ovog fenomena i na nespornu injenicu da je ovo sistem koji funkcionira. Trenutno iscjeljenje ne moe se ponavljati iznova na istoj strganoj kosti ili raku, pa prema tome pacijent nema mogunost postati "izvjeban" u svojoj ulozi kao to to moe hoda po vatri spram kojega bogovi izvode slinu magiju iznova i iznova po zahtjevu. Trenutno iscjeljenje, iako vrlo slino u svom mehanizmu je rijetkost. Najbolje se istrauje u sluajevima u kojima se lijei odreeni dio tijela.

Sluajevi trenutnog iscjeljenja koje bi trebalo uzeti u obzir

Najbolji sluajevi trenutnog ili udesnog iscjeljenja su potvrena i istraivana u svetitu Majke Boje u Lourdes-u, Francuska. To su bili sluajevi lijeenja deformacije kraljenice ili kancerogenog tkiva. Iscjeljenje je bilo ili trenutno ili je trajalo tri dana. Molitva se obino upuivala bogu ili Kristu ili svecu zatitniku tog svetita. Osoba koja je iscijeljena nije se morala moliti za njeno ili njegovo iscjeljenje u tom trenutku, ali netko u blizini se mogao moliti za trenutno iscjeljenje. Razliite pripreme u smislu "ienja od grijeha" su u pravilu raene na pacijentima. Na Havajima Kahune su radile trenutna iscjeljenja u nekim sluajevima. Dr. Brigham je bio svjedokom dva sluaja ovakvog iscjeljenja. Izgovorena je nerazgovjetna molitva i slomljene kosti su grubo namjetene. Pacijent je proglaen iscijeljenim i odmah se mogao sluiti ozlijeenim dijelom tijela. J.A.K. Combs iz Honolulu-a bio je svjedokom koritenja slinih metoda kada je baka njegove ene (koja je bila Kahuna) iscijelila sloenu frakturu zgloba na ovaj nain. Pacijent je bio domorodac, vrlo drag i voljen od svih, koji je u vrijeme zadobivanja ozlijede bio vrlo pijan. Samo iscjeljenje obavljeno je u nekoliko minuta nakon nezgode u kojoj je on izaao iz automobila i upao u jamu. Na Havajima, postojali su i sluajevi trenutnog iscjeljenja bez prethodne pripreme pacijenta, iako u sluajevima dugotrajne bolesti, obredi ienja su gotovo uvijek prethodili samom ritualu iscjeljenja. Moemo sumirati sve ovo govorei da se nije potrebno moliti niti jednom odreenom bogu. Nisu potrebna nikakva posebna vjerovanja ili vjerska uvjerenja. Ideje o tome to je grijeh

139

mogu varirati, isto kako mogu varirati i pokuaji postizanja proienja. Ili kod nekih sluajeva samo proiavanje nije ni potrebno. Takoer, moralne vrijednosti su povezane sa geografijom ba kao to moemo i vidjeti u sluajevima sa lovcima na glave. Kako jo nismo spremni ui u znaenje "proienja od grijeha" moemo samo napomenuti da je jedini grijeh kojega Hune prepoznaju, nepravedno ozljeivanje druge osobe. Dragi pacijent iz gornjeg primjera, ponaao se preslobodno na zabavi na plai, ali nije povrijedio nikoga i nije bilo potrebe za ienjem. Iscjeljenja pripisana Isusu nisu nimalo nevjerojatna sa stajalita Huna.

Tri neophodne stvari kod trenutnog iscjeljenja

Tri stvari su vane u mehanizmu trenutnog iscjeljenja, ili kod hodanja po vatri, k ako ih opisuju Hune: 1. Neka inteligencija dovoljno mudra koja prouzrokuje iscjeljenje ili temperaturne promjene, kada se one zatrae 2. Neka snaga ili mo koja se koristi tijekom ovih promjena 3. Materije koje se mijenjaju tijekom procesa iscjeljenja Isto tako su vane i materije koje su ukljuene u provedbi i pruanju molitve. Osnovni dijelovi trijade su: Um Mo Materija. Postoji devet elemenata u ovjeku, prema sistemu Huna, koje zajedno sa fizikim tijelom ini deset elemenata. UM JE PODIJELJEN U TROJSTVO OD TRI STUPNJA SVIJESTI. MO JE PODJELJENJA U TROJSTVO OD TRI NAPONA MOI. MATERIJA JE PODJELJENA U TROJSTVO OD TRI GUSTOE ODREENOG TIPA TANKE MATERIJE. Koncept je jednostavan i vrlo dobro organiziran.

1. Dio, Element Svijesti

Ne moemo koristiti mo volje ili ak hipnotsku sugestiju na podsvijest kako bi uzrokovali imunitet na vatru ili kako bi proizveli trenutno iscjeljenje. Stoga moramo traiti Nadsvijest koja je mudrija i monija nego mi sami. Kada ovo kaemo odmah pomislimo na boga. Ali ovaj odgovor trai vie razumijevanja same prirode boga koju veina nas ne posjeduje. Moemo promatrati koncept boga u naelu Huna. Zaponimo sa idejom da nae misli nisu u stanju shvatiti istinsku prirodu boga. Drevne Kahune su rekle, "On je bio trostruko bie i da je izmeu njega i ovjeka bilo nekoliko stupnjeva svjesnog bia". Stupnjevi bia samo korak iznad ovjeka su bili toliko teki za razumjeti i zamisliti, da je svako nastojanje razumjevanja bilo kojeg vieg nivoa opisano kao beznadno. Mislilo se da, ako je ovjeanstvo trebalo kontakt sa jo viim nivoima, blii bogovi su vodili rauna da se viim bogovima pristupi na pravilan nain. Ovo pojednostavljuje stvari u mnogoemu. Tek sada moemo uzeti u obzir to se nauilo o biima na nivou tik iznad nas. Pod ovim podrazumijevamo bia koja su u mogunosti uzeti oblik misli ili razmiljanja koje je superiorno naem. GLEDANJE U BUDUNOST je neto to moemo pokuavati satima i svejedno ne moramo uspjeti. Hipnotizirane osobe ne mogu to uraditi po naredbi. Ali ponekada budunost mogu na tren vidjeti i hipnotizirane osobe, normalno budne osobe ili ju moemo vidjeti u naim snovima. Gledanje u budunost nije naa sposobnost, to je mogunost boga tik iznad nas. On ima neki misteriozan nain gledanja u budunost i on nam daje nae predosjeaje, snove i vizije u nepredvidivim vremenima. Nikada direktno Uhane umu ve preko Unihipili-ja. (Ova dva dijela uma nisu trajno povezana ve su odvojena entiteta kao to emo vidjeti kasnije). STVARANJE BUDUNOSTI je druga aktivnost dodijeljena svjesnom entitetu tik iznad naeg nivoa. Drevni ljudi su ova bia nazivali Aumakua. U psihologiji ih moemo nazvati

140

nadsvijestima. Promatrani kao zajednitvo dua ili bia, oni mogu biti naa Krist nadsvijest ili univerzalni um. ovjek je trojstvo koje se sastoji od tri dijela ili duha, Unihipili dio (Podsvijest), Uhane dio (Svijest) i Aumakua dio (Nadsvijest). Aumakua stvara BUDUNOST. Ona prostire glavne toke u ivotu individue iji je dio. Budunost koja ide dan za danom gradi se uzimajui u obzir misli, nadanja, strahove i planove nia dva dijela Unihipili i Uhane. Njih koristi kao figurativno "sjemenje" iz kojega uzgaja dogaaje nae sutranjice. Imamo SLOBODNU VOLJU u toj mjeri, koliko mislimo da emo ui u nevolje i raditi to nas je volja u materijalnom svijetu, koji e (kao automatski) initi naa budua stanja i ivotne zgode. Ovo je odgovor na probleme slobodne volje. Osim u odluci kod dugotrajnih dogaaja u naim ivotima, kao to su roenje, rasa i mjesto, mi samo vjebamo nau slobodnu volju. TRENUTNO ISCJELJENJE se postie odlukom da mi elimo budunost u kojoj smo iscijeljeni. Ako zatraimo Aumakua da trenutno iscijeli slomljenu kost i ako se to odmah dogodi, moemo rei da je Aumakua promijenila trenutno nau budunost bar to se tie slomljene kosti. Isto moemo rei i za hodanje po vatri. Naravno postoje jo stvari koje su upletene u ovo, ali injenica je da mi kao SLOBODNA BIA, moramo odluiti to elimo i moramo zadrati tu odluku. Ovo je krajnji korak ukoliko elimo pomo od Aumakua. OBLIK PALJIVOG RAZMILJANJA kojega koristi Aumakua ukljuuje sposobnost da se vidi dio budunosti KOJA JE ISKRISTALIZIRANA ILI IZGRAENA za naciju ili ovjeka. Postoji mnogo budunosti individue koja se kreira i mijenja iz dana u dan kako mi mijenjamo nae planove i misli, tako da NE KRISTALIZIRAN ili ne izgraen dio budunosti ne moe biti vien. Prolost moemo vidjeti. Stvari na udaljenosti moemo vidjeti. Aumakua ini se nije optereena sa onim to mi nazivamo "razumom" ili "pamenjem" koji su oblici paljivog razmiljanja koje koristi Unihipili i Uhane. Mi, kao sredina ili Unahe dio, ne moemo razumjeti oblik razmiljanja koji je iznad nas samih. Mi samo moemo promatrati stvari koje je Aumakua sposobna raditi sa svojom superiornom formom razmiljanja i zatim iscrtati zakljuke koje moemo. Bog je nama nepoznat. Aumakua nam moe biti poznata samo u jednom dijelu. To je slino kao i odnos izmeu ovjeka i njegovog psa. ovjek se brine za svog psa i trenira psa to sve mora u svom ivotu i aktivnostima. Ali pas moe initi to mu je volja veinu vremena. On moe upasti u nevolje, a zatim, ako je pametan moe pobjei svom gospodaru po pomo. Gospodar razumije svog psa. Pas zna mnogo o svom gospodaru, ali zbog toga to ima samo psei um, mnoge aktivnosti i nakane svog gospodara su mu misterija. Odnos pas gospodar je takoer i dobra ilustracija odnosa izmeu Unihipili i Uhane dijela.

2. Dio, Element Moi

Vidjeli smo da je Aumakua element svijesti koja je ukljuena u trenutno iscjeljenje i imunitet na vatru. Moemo sada uzeti u obzir moi koje upotrebljava. U HUNI SVE STVARI SU TROJSTVENE. Uvijek postoji (1) svijest koja se koristi (2) mo ili snaga s kojom se radi, (3) neki oblik materije ili tvari koja moe biti ili kruta ili eterina. IVOTNA SNAGA JE MO KOJU KORISTI AUMAKUA. Trojstveni ovjek ima tri napona svoje elektro ivotne snage. Aumakua ne ivi u tijelu sa Unihipili i Uhane dijelom i zbog toga nema napon svoje ivotne snage koju mjerenja mogu prepoznati. Huna prepoznaje tri nivoa, razreda ili napona ivotne snage, za svaki od tri dijela tj. entiteta. Napon od Aumakua je vii od one koju koristi Uhane. VRLO VISOKI NAPONI elektro-ivotne snage koju koristi Aumakua smatraju se odgovorima na to kako se temperatura kontrolira tijekom hodanja po vatri ili se obje hladnoa i toplina

141

reguliraju kada se materijalna tvar u kosti slomi. One se RASTOPE NA ETERINI FORMU I PONOVO SKRUTE kao neslomljena kost. APORT tijekom spiritualne seanse je tanjenje tvari objekta ili ivog bia, koje se zatim transportira na neko drugo mjesto, te ponovno skruuje. Duhovi mrtvih imaju sposobnost dobiti pomo svojih Aumakua kako bi se aportirali, te kako bi proizveli fenomene kao to su transportacija, levitacija ili materijalizacija. Duhovi umrlih ne mogu nita vie od nas shvatiti i prepoznati Aumakua. Tijekom uenja sistema Huna je za oekivati da mi, iva bia, moemo raditi sa Aumakua i stvarati takve fenomene bez potrebe ili pomoi od mrtvih. IVOTNA SNAGA se stvara na zemljanom nivou. Biljke ju imaju. ivotinje i ljudi ju generiraju iz hrane koju uzimaju. Unihipili dio u tijelu generira i koristi IVOTNU SNAGU NISKOG NAPONA. Ovaj nivo snage uzima Uhane i njen napon se poveava na IVOTNU SNAGU SREDNJEG NAPONA koja se koristi kao "volja" za kontrolu Unihipili-ja. Aumakua vue ivotnu snagu iz tijela i poveava napon na IVOTNU SNAGU VISOKOG NAPONA kako bi ju koristila kod trenutnog iscjeljenja i ostalih fenomena.

3. Dio, Element Materije

Vidjeli smo razred svijesti i napon ivotne snage koji su ukljueni u dobivanje imuniteta na vatru i kod trenutnog iscjeljenja. Sada smo doli do treeg elementa trijade, MATERIJE. Postoje dva tipa materije ili tvari koje moramo uzeti u obzir. Prvo je tu tvar u slomljenoj kosti ili u oboljelom ili deformiranom dijelu tijela. Ovo je tvar koja se moe razgraditi u nevidljivu eterinu formu koja se zatim moe ponovo skrutiti kao normalni ili iscijeljeni dio tijela. Drugi tip tvari je onaj tanki eterini sastojak koji ini tijelo duhova. Sve ima tanko, eterino tijelo koje je KALUP ZA SVAKI MIKROSKOPSKI DIO. Svaki od tri dijela ima eterino tijelo. Svijest i ivotna snaga ne mogu raditi bez materije, pa tako i Aumakua mora imati tijelo, ak i ako je ono samo eterino. Za vrijeme ivota, nie i srednje JA interpenetriraju sveukupno fiziko tijelo sa svojim eterinim tijelima. Za vrijeme smrti eterina tijela se povlae i ive na "drugoj strani". Aumakua ivi u svom eterinom tijelu cijelo vrijeme, nikada ne ulazei u fiziko tijelo, ali ga esto dodiruje, naroito tijekom spavanja. Aureola iznad glava svetaca na starim slikama predstavlja Aumakua koja lebdi iznad svetaca u svom eterinom tijelu. TVAR OD KOJE SU ETERINA TIJELA IZGRAENA su idealna za spremanje zaliha ivotne snage. Ona su takoer i savreni vodii. Due umrlih mogu uzeti ivotnu snagu iz ivih i pohraniti ju u svojim eterinim tijelima. Sa njom, oni proizvode limitirani duhovni fenomen kao to su recimo pokretanje stolova. Eterino tijelo Unihipili-ja je kalup svakog tkiva fizikog tijela. Ovaj kalup se moe potpuno izvui iz tijela na neko vrijeme, a da se samo tkivo ne pone razgraivati. OVAJ KALUP nije vrsto ispunjen. On nema odreen oblik ve se moe rastegnuti, produiti ili promijeniti veliinu. ON JE NESLOMLJIV. Kost moe puknuti, ali ne i eterino tijelo koje je kalup tog slomljenog dijela. Kancerogeno tkivo moe napasti eterino tijelo, ali ga ne moe promijeniti. ZNAI, PROCES TRENUTNOG ISCJELJENJA JE ONAJ U KOJEM SE IZ KALUPA UKLONI SLOMLJENO ILI BOLESNO TKIVO I KOJI SE NAPUNI SA OSNOVNOM MATERIJOM KOJA SE PODUDARA SA NEOZLJEENIM KALUPOM. Moe se dodati da Aumakua moe raditi mnogo drugih stvari. Moe, direktno ili kroz veze sa svojim viim nivoima, vjebati kontrolu nad vremenskim uvjetima ili nad biljnim i ivotinjskim svijetom. Mi ne moemo razumjeti kako se ova kontrola odvija, ali moemo zapaziti rezultate koji su dobiveni, a koji su u praktinom smislu prilino zadovoljavajui. Kahuna berberskog plemena, poznata W. R. Stewart-u, rekla je da su prema povijesti plemena, Veliku Piramidu u Egiptu izgradili njeni Kahuna preci. Oni su dobili svoju nadsvijest i suradnike tog nivoa da reu kamen i da ga transportiraju na mjesto u strukturi piramide. Kamen istog savrenog reza i smjetanja moe se isto tako nai i u Meksiku i na mjestima jo junije. Mi nemamo sredstva i naine da

142

provjerimo gore navedene tvrdnje, meutim znamo iz moderne psihike znanosti da su slina dostignua na manjoj razini mogua. Dijelovi kamenja su koriteni kao aporti, gdje su njegovi dijelovi odrezani bez imalo napora. Rez nije u vidu loma ve ima glatku i gotovo poliranu povrinu.

Trei dio, Kako se dobiva pomo od Aumakua

U duhovnim znanostima, koje su sve gotovo nove i nepotpune, ne nailazimo na Aumakua ili na njen napon ivotne snage. Shodno tome, nije niti postojao trud kako bi se pronaao nain kontaktiranja s njom ili zadobivanja njene pomoi. Meutim, u religijama su ostali ostaci mehanizma molitve. Kada se vraamo na Hunu trebamo se okrenuti molitvi kako bi dobili objanjenje koje funkcionira. Ovo je sama sr osnovnog sistema i upravo sa mehanizmom molitve rade eksperimentalne skupine koje ele nauiti Hunu. Aumakua ne poiva u fizikom tijelu, ve izvan njega. Jo tono ne znamo gdje. Meutim, kada ju molimo za pomo morali bi moi ostvariti kontakt s njom i dobiti mogunost da nam se molitva uzme u obzir. Upravo iz ovog razloga je nae prvo pitanje: "Kako naa svijest i podsvijest mogu komunicirati sa Aumakua?" Svaka komunikacija izmeu osjeajnih bia mora ii kroz misli, rijei koje predstavljaju misli ili kroz misaone simbole kao to je pisanje. Telepatija je direktna izmjena misli i ovo je metoda koja se koristi u molitvama. Sve ima svoje eterino tijelo, ak i misli. Razmiljanje se izvodi koritenjem ivotne snage koja radi samo kroz materiju (tvar) koja moe biti gusta ili eterina. Svaka misao, koju stvara bilo Unihipili ili Uhane, ili ovo dvoje zajedno, se upisuje u mikroskopski dio eterinog tijela Unihipili-ja. OVO JE TADA MISAONI OBLIK. Nae misli dolaze u nakupinama koji stvaraju grupe misaonih formi. Svaka nakupina je povezana sa iduom uz pomo tanke, nevidljive niti istog eterinog sastava. Kada zavrimo sa razmiljanjem, misao izlazi iz fokusa Uhane, uzima ju Unihipili i ona se pamti. Mjesto uvanja ovih misli nije fiziko tkivo mozga, ve eterino tijelo Unihipili-ja. Kada umremo Unihipili naputa tijelo u svom eterinom tijelu i sa sobom nosi naa sjeanja jer su ona pohranjena u tom eterinom tijelu i kao takva ne umiru sa tkivom mozga. Kada se telepatska poruka odailje, poiljalac ne daje svoju misao i ne zaboravlja ju. Moe se rei da on uva otisnutu presliku za svoju memorijsku arhivu. Tijekom itanja misli, itaoc misli pregledava misli ili sjeanja druge osobe i vraa njihove duplikate jer bi inae osoba ije su se misli itale izgubila sjeanje na "predmet" koji je proitan.Razlog zato su telepatija i itanje misli rijetki je zato to se one moraju raditi preko Unihipili-ja. Uhane moe usmjeriti Unihipili na primanje ili slanje poruke, ali ne moe to raditi sama. Tijekom hipnoze, hipnotizer tiho ostvaruje kontakt koritenjem rijei i postavlja misaonu formu u Unihipili subjekta kojega hipnotizira. Ovo moe i ne mora biti primljeno i subjekt moe i ne mora djelovati u skladu s time. KOMUNIKACIJA SA AUMAKUA se prirodno uspostavlja tijekom sna. Znamo da tijekom spavanja esto imamo snove o budunosti. Ako se prisjetimo da jedino Aumakua moe vidjeti budunost, moemo zakljuiti da tijekom sna postoji telepatska komunikacija s njom. Ili moe postojati intiman kontak izmeu eterinog tijela Aumakua i eterinog tijela naeg Unihipili-ja u kojem sluaju se nae pospremljene misli mogu pregledati na mjestu. Tijekom ovog nonog kontakta veina naih dnevnih misli se vae od strane Aumakua i koristi se u nekim tajnim mehanizmima kako bi se materijalizirao odgovarajui dogaaj ili situacija u budunosti. Ukoliko nas je strah neega, taj strah moe postati dio nae budunosti. Ukoliko esto mijenjamo nae planove i elje, naa budunost postaje zbrka moguih situacija. Psiholozi moraju vjerovati da moda i vie od 90% naih nezgoda i nesrea se moe pronai u naim mislima iz kojih su vjerojatno one izrasle. Ukoliko gradimo sliku nae budunosti u svijetlim bojama i visokoj vjeri, moramo voditi rauna da ne slomimo ovo krhko sjeme tako to emo dozvoliti obeshrabrujue misli kojima emo sumnjati u efikasnost vjebe "zadravanja misli". Nai cijeli ivoti su preodreeni naim mislima. Moemo rei da je svaka misao molitva jer e ju u jednom trenutku koristiti Aumakua kako bi odredila prirodu

143

nae budunosti koju e izgraditi. Ovo je teko poistovjetiti sa idejom boga koji voli ili Aumakua. Moemo oekivati da ljubav uzrokuje loe stvari izopenicima i da se samo dobro koristi u stvaranju svijetle budunosti. Meutim, iskustvo nas ui da jednako dobivamo i dobro i loe. Kao slobodna bia mi mislimo i sadimo sjeme svoje budunosti. Samo ako popravimo nae misli ili ako zamolimo Aumakua da izbrie sve loe i materijalizira novu i dobru seriju misli, tek tada moemo dobiti pomo. Ukoliko bi bilo neophodno samo drati dobre misli kako bi ih Aumakua prihvatila i iz njih materijalizirala nau budunost, imali bi vrlo lagani mehanizam za koritenje. Meutim postoje prepreke. PREPREKE U KOMUNIKACIJI su sloene ideje ili fiksacije krivnje ili bezvrijednosti, grijeha, sumnje, straha itd. Unihipili se tvrdoglavo dri svih svojih misaonih navika. Misaone navike su djelomino rezultat postojeih velikih nakupina starih i snanih misli koje su usidrene u pamenje. U trenutku kada zaponemo sa djelovanjem, mentalnim ili fizikim, koji povlai za sobom te stare misaone navike, nailazimo na utvrene ideje koje je teko razbiti i zamijeniti. Npr., za one koji su bili od malena odgajani u kranstvu esto imaju komplekse koji su im usaeni od djetinjstva. Ti kompleksi su esto vezani uz ideje grijeha i krivice.

Sjetite se da kada stvorimo misaonu formu molitve i kada pokuavamo komunicirati sa Aumakua da je potrebno POZVATI UNIHIPILI DA DODIRNE AUMAKUA I DA PRENESE MOLITVU. UKOLIKO UNIHIPILI IMA KOMPLEKS GRIJEHA KRIVICE ZBOG BEZVRIJEDNOSTI ILI SUMNJE, ON MOLITVU NEE PRENIJETI. Ili e ju prenijeti, ali e ju unititi, ukljuujui u nju misaone forme sumnje, straha i beskrajnih drugih stvari koje ju mogu oneistiti.
Imamo za zadatak oistiti Unihipili od bilo kakvih fiksacija. Kahune su ovaj proces nazivali "ienje puta". "Put" je put molitve od Unihipili-ja do Aumakua. PRVI KORACI U PRIPREMI ZA KOMUNICIRANJE sa Aumakua je da se proisti komunikacijski put. Nekoliko stvari treba uzeti u obzir u ovom trenutku. Prvo, moramo biti svjesni da ovjek ne moe ogrijeiti protiv Boga ili Aumakua. Mi nismo toliko veliki ili sposobni. Isto tako se cvijee ili insekt ili ivotinja ne moe ogrijeiti protiv Viih Bia. JEDINI GRIJEH kojega prepoznaje Huna je NANOENJE OZLIJEDE DRUGIMA. I ovaj grijeh se ne moe oprati (sve dok on nastavlja nanositi bol) bilo kojim sredstvima osim iskupljenjem. Moramo promijeniti ideju o moralu Aumakua kako idemo dalje. Na moral je ispunjen dogmama koje moramo preispitati i staviti ih sa strane kao nevaljane. Zapovijed "ne ini drugima..." je dovoljna. To je zapovijed Kahuna, krana i budista. Ideja Karme u kojoj mi plaamo u jednoj inkarnaciji za grijehe druge nije ispravna. Ovo se mora znatno promijeniti (ba kao i openita ideja o reinkarnaciji) kako bi se uklopila u Hune. UKOLIKO SMO POVRIJEDILI NEKOGA nepravedno ne postoji nita ime bi mogli uvjeriti loginu Uhane da nismo krivi, osim da se vratimo i popravimo ozljedu. Tek tada smo sigurni da smo proli, ali u Unihipili-ju moe ostati blagi ili jaki ostatak krivice ili bezvrijednosti. Oni se moraju ukloniti kako bi se otvorio put. METODA HUNA ZA UKLANJANJE KOMPLEKSA ove prirode je ona koja je vjerojatni povezana sa osnovnom idejom rtve u ranim danima. Unihipili je nelogian. On moe pamtiti i koristiti samo ivotinjski razum. On je tvrdoglav. Najbolje ga se moe rijeiti kompleksa krivice koritenjem fizikih djelovanja ili stimulansa koje prati blaga sugestija ili autosugestija. Kahune su vodile rauna da su sve boli prema drugima uklonjene prije nego to prelaze na komplekse. Kako bi se rijeio ovoga, pacijent je trebao postiti ili sluiti drugima ili darovati druge sve dok ga nije zaboljelo. Ovo su bile rtve. One su raene sa milju ispravljanja grijeha propusta. Rimokatolika crkva koristi pokore na isti nain. Kranski rituali ispovijedi, pokore i krtenja za oproste ili ienje grijeha su sve duplikati drevnih obiaja Kahuna. Kada bi sveenici koristili laganu sugestiju tijekom kropljenja svetom vodicom, voda bi djelovala

144

kao fiziki stimulans i pomogla bi ostaviti trag na Unihipili-ju da je oien od grijeha. Ostali fiziki stimulansi su koriteni uz blage sugestije od strane Kahuna. Bilo to moe djelovati ukoliko fiziki impresivno i ukoliko sadri sliku neega kao to je ienje, pranje ili osloboenje. KORITENJE FIZIKIH STIMULANSA ili serije pokora koje djeluju kao serija stimulansa je velika pomo kako bi sugestija poela djelovati na Unihipili. Koritenje sugestije od strane naih psihologa moglo bi uvelike unaprijediti lijeenje, ukoliko bi se izumili takvi stimulansi da odgovaraju razliitim sluajevima. Samo molitva u svrhu oprosta esto nije dovoljna. TEST ZA ISTI PUT je test molitve. Unihipili je uvijek povezan sa svijesti Uhane i hrani sjeanja kako bi pomogao snabdjeti ideje i rijei s kojima se moli. Ukoliko tada, k ada se molimo, imamo kompleks krivice u Unihipili-ju, naa "SVIJEST" E NAS UZNEMIRAVATI. Bili bi kao zloesto dijete koje stoji ispred roditelja, pognute glave, potiteno i tiho. Ali ako je dijete bilo "dobro", naroito ako je upravo zavrilo teak zadatak kako bi zadovoljilo roditelja, prilazi tom roditelju sretan u oekivanju pohvale i nagrade koju je zasluilo. Isti je sluaj i sa ovjekom koji je postio i oistio Unihipili od grijeha. Otvoren je put nebeskom Ocu Majki, Aumakua (i kroz njih Bogu ako je potrebno). Ukoliko imamo pravilnu molitvu misao formu bez sumnji i straha koje ju proimaju, tada imamo otvoreni put komunikacije sa Aumakua i moemo ii naprijed u punoj vjeri i pouzdanju. Meutim, ukoliko, nismo nauili uspjeno posegnuti i dotaknuti Aumakua, kako bi joj dali nae molitve, sve to moemo je "konstantno se moliti" bez da mijenjamo nau molitvu u nadi da e, kada Aumakua prihvati nae dnevne misli kako bi iz njih izgradila nau budunost, uzeti i nae molitve koje Unihipili nije puno promijenio. TELEGRAFSKA ICA KOJA SE KORISTI U TELEPATIJI I KOMUNIKACIJI SA Aumakua je idua na listi stvari koje je potrebno razumjeti i koristiti ukoliko se ele dobiti trenutni odgovori na molitve. Eterino tijelo od Unihipili-ja nije samo kalup svih tkiva u tijelu, skladite sjeanja, provodnik ivotne snage; ve je i nain povezivanja nas sa ostalim ljudima i stvarima. On je uporan i kada neto vidimo on proiruje pogled i lijepi tanku nit nevidljive tvari na stvari koje smo vidjeli. Rukujemo se i nit nas povezuje sa osobom iju ruku smo dotakli. Dodirujemo bilo to i na ovaj nain ostvarujemo vezu s time. Ovakve vezivne niti eterinog tijela traju dugo i veu nas za nau okolinu. Ove NITI ETERINOG TIJELA djeluju kao vodii kada nareujemo naem Niem JA da posegne i dotakne nekoga. Kontakt, koji je ve jednom ostvaren, se trenutno pojaava unoenjem u njega vie eterinog tijela. Ovo se projicira od eterinog tijela Unihipili-ja i Kahune o njemu govore figurativno kao "upiranje prsta". Jednom kada se nit pojaa, ona je savreni vodi ivotne snage i NA STRUJI ILI TOKU IVOTNE SNAGE MOE SE PRENOSITI MISAONA FORMA. Dio osjetilnih organa mogu se ukloniti iz fizikih organa i projicirati na stvar koja je dotaknuta i to kroz "prst" koji se projicira. (Osjetilni organi se kopiraju u eterinom tijelu od Unihipili-ja. Nakon smrti imamo mogunost koristiti sva svoja osjetila). Moemo vidjeti stvari na daljinu, dotaknuti ih, uti i pomirisati. Ove niti zajedno veu nakupine misaonih formi kako ih mi memoriramo u serije u naem pamenju. "Asocijacija" pamenja je stvar da li je mogue povui niti koje su meusobno povezane na jedno sjeanje i na taj nain izvui povezana sjeanja. NIT ILI SNOP NITI povezuje nas sa stvarima i ljudima koje smo esto dodirivali. Medij i ponekada mogu osjetiti kako ona dolaze iz solarnog pleksusa. Mehanizam psihometrije je u dodirivanju objekta, a zatim da se uzrokuje Unihipili da isprui prst i da prati ove niti koje su povezane na stvar, unatrag prema vlasniku. Vlasnik moe biti na drugom kraju svijeta ili mrtav ivjeti u svom eterinom tijelu na "drugoj strani", ali moe ga se dodirnuti, te pregledati njegova sjeanja, izgled i okolinu.

145

NITI ETERINOG TIJELA POVEZUJU NAS SA AUMAKUA i, ukoliko Unihipili nema oteavajuih fiksacija krivice, moe se istrenirati da isprui prst i kontaktira Aumakua kako bi poslala struju ivone snage kroz ojaanu nit koja moe prenijeti misaone forme uobliene u molitvu. REAKCIJA AUMAKUA je, ini se, automatska. Moda postoji vea diskrecija nego to si mi zamiljamo, u odgovaranju na molitve. Meutim tijekom rada sa vatrom, Aumakua vrlo rijetko ne prua zatitu onome koji ovisi o trenutnom i trajnom odgovoru. Molitve same po sebi postaju nesvjesne kada je Unihipili dovoljno treniran da dodirne Aumakua i da joj preda esto koritene misaone forme koje su uobliene u molitvu zatite. Ovo je tzv. veza sa molitvom. Kada je netko taknuo Isusove skute, iscjeljenje je bilo mogue zbog navike samog Unihipilija. Zapisano je, da je Isus osjetio "mo" kako izlazi iz njega i znao je da je netko bio iscijeljen. OVA "MO" je ivotna snaga, prema Hunama. Aumakua je potrebno vrlo malo ivotne snage na svom nivou za koritenje, meutim kada mijenja fiziki ili gui materijal ipak joj je potreban vei izvor snage. On se uzima od osobe koja se moli. Kahune su znale narediti Unihipili-ju da generira vei izvor ivotne snage i da ju poalje Aumakua sa molitvom. Gotovo uvijek se osjeaju elektrini trnci kako se povlai ili odailje ivotna snaga. Zapravo, ovi trnci su pokazatelji kontakta sa Aumakua. Postoji nekoliko koraka koje treba poduzeti u sluaju da elite uputiti molitvu za trenutno iscjeljenje, imunitet na vatru, promjenu budunosti itd. 1. Unihipili se mora izvjebati da usmjeri prst ili eterino tijelo, te da prati nevidljive niti koje e ga dovesti do Aumakua 2. Mora biti istreniran da poalje misaone forme putovima kontakta, kao u telepatiji ili tijekom itanja misli 3. Trebalo bi ga se istrenirati da stvori vei napon ivotne snage na zapovijed i da ju zatim poalje putem kontakta ukoliko je potrebno. 4. Ukoliko se ne ostvari kontakt sa Aumakua, put se mora proistiti uklanjanjem kompleksa krivnje koje ima Unihipili 5. Molitva se mora paljivo formirati, nakon razmatranja svih nepoeljnih i neoekivanih situacija ukoliko se molitva uslia. Kada se doe do krajnje odluke oko toga to se eli, molitva se izgovara na glas tri puta, koristi se snaga volje kako bi se molitva vie upisala u Unihipili i kako bi se stvorila jaka misao. 6. Tako izgovorena molitva se dri u mislima i nareuje se Unihipili-ju da posegne i dotakne Aumakua. Kada se osjete elektrini trnci, molitva se ponovno ponavlja na glas kako bi se ponovno poslala Aumakua sa vie ivotne energije koja je potrebna da se materijalizira misao molitve u trenutne ili budue dogaaje. UKOLIKO JE MOLITVA NAMJENJENA ZA ISCJELJENJE DRUGOGA, ova osoba se mora proistiti kompleksa krivice ili e njen Unihipili zaustaviti iscjeljenje.

etvrti dio, Eksperimentiranje i njegovi problemi vie detalja o sistemu Huna

U praksi se oekuje da e neki pojedinci biti uspjeniji u prizivanju iscjeljenja od Aumakua. Ostali moda nee biti u stanju ovo postii, ali e biti u stanju pripremiti pacijente na samo iscjeljenje. Svatko tko se bavi sistemom Huna, pokuat e prvo nauiti nekoliko jednostavnih pokreta uma, ali e isto tako imati potrebu ii prema kraju tj. prema ostvarenju kontakta s Aumakua. Pojedinci koji imaju sposobnosti medija e ponekada morati raditi sa lanovima koji nisu toliko produhovljeni. Vjerojatno je da e u sluajevima opsjednutosti ili napada duhova sa "druge strane", duhovni pojedinci potraiti pomo svojih "vodia" kako bi "vidjeli" duha koji uzrokuje probleme, te kako bi pratili progresivne rezultate tijekom egzorcizma koji se provodi. Ovo je posebna grana i nju provode samo oni koji imaju kvalifikacije.

146

Opsjednutost i drugi oblici "podvojenih linosti" se biljee u sistemima Huna s mnogo detalja. Jasno je da su tijekom smrti nii i srednji JA esto odvojeni jedni od drugih i da se pojedinano mogu povezati kao "podvojene linosti" u ivue bie ili mogu u potpunosti opsjedati pojedinca. U sluaju amnezije u kojoj se pojavljuju nova i drugaija grupa sjeanja, moe se predpostaviti da je Unihipili istisnut. Ukoliko postoji promjena u osobnosti, a sjeanja su ostala, samo je Uhane istisnuta. Ukoliko se ini da su se oboje osobnost i sjeanja promijenili, postoji potpuna promjena linosti u tijelu. esto Uhane je primorana napustiti tijelo zbog bolesti ili ozljede, dok Unihipili ostaje pamtiti i brinuti se za tijelo. Kako nema Uhane, nema induktivnog ili vieg razuma, pa je tako umobolan pacijent "iracionalan". U sluajevima gdje postoji iracionalan tip umobolnosti, i/ili potpuni gubitak ranijih pamenja, izgledno je da je nie i srednje JA napustilo tijelo, te je ono palo u vlasnitvo neega to moe biti 1. "podovjek" ili 2. moe biti vrlo mladi ili ozlijeeni ovjeji Unihipili. Mediji (pa ak i umobolni pacijenti, kada se oporavljaju ili kada im opsjednutost tek poinje) opisuju kako vide ove duhove. Neki su izopaeni ili groteskni ili patuljasti, neki slijepi, a neki ni ne slie ovjeku. Sistem Huna predstavlja teoriju evolucije u kojoj se dijelii svijesti razvijaju prema gore, korak po korak, od grupe kamenja i vode, kroz biljno kraljevstvo, do insekata, ptica i ivotinja. ovjek ima tri JA ili odvojena duha i svaki ui lekciju na svom nivou i tada diplomira na nivo iznad. Za ilustraciju moemo nazvati Unihipili uenikom prvog razreda, Uhane drugog razreda i Aumakua treeg razreda. Svaki dio povezan je sa dijelom iznad sebe u trojstvenog ovjeka. Na ovaj nain, Uhane ui Unihipili kako bi ovaj jednom postao Uhane divljaka i tada, kada doe vrijeme diplome, on se raa u divljem tijelu. On je tada Uhane i spreman je uiti, kroz nekoliko ivota, koritenje induktivnog razuma. U ovom novom, divljem tijelu, postoji novi Unihipili koji je tek diplomirao iz kraljevstva ivotinja. On je mogao biti JA u vrlo inteligentnom psu i poinje uiti od nove Uhane. S njima i iznad njih je Aumakua koja, prema Hunama, jo nije diplomirala na taj nivo, ali koja je dugo uila biti zajedniki duh (eng. Oversoul) niih kraljevstva. Aumakua se naziva "pouzdani roditeljski JA" i navodno treba demonstratirati tu pouzdanost prije nego to preuzme nadgledavanje ljudskog Unihipili-ja i Uhane. U ovoj koli, ima i onih koji "izbjegavaju nastavu". Sluajno ili bilo kako drugo, Unihipili i Uhane se esto razdvoje tijekom smrti ili kada je ludilo uzrokovano bolesti ili ozljedom, te je Uhane istisnuta iz tijela. Nie JA, kada je samo i nije pod nadzorom Uhane, na "drugoj strani" daje sve od sebe kako bi se vratilo u tijelo kao dio "podvojene linosti" ili kao duhovi koji opsjedaju. Oni prisustvuju seansama i pretvaraju se da su normalni duhovi, mogu itati misli i sjeanja onih koji takoer prisustvuju seansama i pretvaraju se da su mrtvi prijatelj, roak ili ak neka poznata povjesna linost. Nisu u mogunosti koristiti induktivni razum i rado govore ono to misle da slualac eli uti. Iznenaujua situacija se esto moe nai u sluajevima kada Unihipili neke napredne individue, poslije ili prije vremena fizike smrti, na neki nain doe u kontakt sa Aumakua i preda joj misao u obliku molitve i tok ivotne snage. Ovaj Unihipili ima sjeanja svojih prolih ivota i nije zaboravio mehanizam kojega je nauio koristiti. On je meutim iracionalan i djetinjast. Prvo pronalazi ivu osobu iz koje moe ukrasti ivotnu snagu, esto su to adolescenti (djeak ili djevojica) te zatim poinje izvoditi ale. On stvara svoje molitve i postaje mnogo vie od obinog duha (koji samo koristi ukradenu ivotnu snagu kako bi lomio ili bacao stvari). On postaje super-duh koji moe dobiti imunitet prema vatri ili koji moe aportirati vatru ili vodu ili kamenje ili bilo koje druge stvari. Aumakua ima kontrolu nad nekim od predstava, da nitko od onih nad kojima su raene ale, ne bi zadobio trajne ozljede. Ukoliko Unihipili koristi ukradenu ivotnu snagu bez kontakta sa svojom Aumakua, mogao bi pomicati objekte i doao bi vrlo blizu trenutku da ozlijedi ivueg pojedinca. Aumakua dozvoljava mnogo vee koritenje slobodne volje nego to prosjean

147

roditelj dozvoljava djetetu. U ivotinjskom svijetu slobodna volja se dozvoljava na veoj razini i ivotinja jede ivotinju, ali evolucija djelova svijesti se ne usporava jako. Uvijek ima svjeih tijela u koje se moe ui. Meutim, donjim kraljevstvima vladaju instinkti, a kod sluanja instinkta dozvoljeno je malo slobodne volje. Ptice grade gnijezda po odreenim predlocima i tijekom sezone lete na sjever ili jug. Postoji red meu ovom naoko konfuzijom koj a je uzrokovana evolucijom prema stupnju u kojem se moe dobiti kompletna slobodna volja. Ovo dostignue moe doi nakon diplome iz Aumakua stupnja, meutim nai umovi nisu u mogunosti dosei tako daleko i ne moemo biti sigurni u to. Mi emo uloiti sav trud kako bi nauili Huna sistem i kako bi zadobili direktnu pomo Aumakua i njenih saveznika na viem nivou. Vrlo je vano znati to je mogue vie o djelovanjima Aumakua u stvaranju duhovnog fenomena i naroito u stvaranju fizikog fenomena. Gotovo svi f enomeni Duhovnih Znanosti (osim predosjeaja, pojava duhova i slino) proizvode duhovi koji su u mogunosti kontaktirati ivueg medija i tako koristiti njegovu ili njenu ivotnu snagu. Mali broj ovih duhova su u mogunosti stvoriti duhovni fenomen (aporte, materijalizaciju itd), osim onih koji su nauili na neki sluajan nain kako dotaknuti Aumakua i dati joj ispravnu misaonu formu uz dovoljnu koliinu ivotne snage. injenica je da niti jedan od ovih duhova ne zna Hunu. Oni su svi pokuali dati odgovor ivima kako proizvode ove fenomene. Njihovi odgovori su bili nepraktini (i esto nelogini) ba kao i oni koje su davali duhovni istraivai. Nakon stotina godina spekuliranja, niti jedna teorija nije dana koja bi mogla pruiti prihvatljivo objanjenje. Kod davanja openite teorije koja pokriva cijelo podruje, osim nekoliko mehanizama koji su jo uvijek u crnom kutu, Huna obeava da e izvui Duhovne znanosti iz mrtve toke u kojoj je ve zadnja tri desetljea. Isto se moe rei i za mrtvu toku u kojoj se nala Psihologija i srodne znanosti. Religija je takoer u mrtvoj toki ve neko vrijeme, stariji oblici ve nekoliko stoljea, a noviji oblici koji ukljuuju moderna psihologijska otkria (New Thought, Christian Science, Unity itd) jednako dugo su u mrtvoj toki koliko Psihologija i Duhovne Znanosti. U novim religijskim oblicima, mehanizmi i teorije Huna su djelomino uhvaeni, sa injenicama da su sluajevi iscjeljenja tijela esto zabiljeeni. Ovdje nalazimo mnogo dokaza injenici da e Hune funkcionirati u rukama bijelaca (tamnije rase su po prirodi vie sklone duhovnom to je i prednost). Ako je toliko napravljeno sa tako nepotpunim znanjem, vee ostvarenje se moe postii sada kada imamo potpuno razumijevanje elemenata i mehanizama. Trebali bi biti u mogunosti stvarati eljeni fenomen bez potrebe sobe za seansu, zvanja duhova za pomo i bez potrebe za medijem. Ne moemo znati do koje granice moemo ovisiti o Univerzalnim Udruenim Viim JA (ili biima iznad toga) da nam pomau u rjeavanju socijalnog sistema koji e nam dati pravednost, slobodu i red u kojem emo pomagati jedni drugima umjesto da se sebino natjeemo sa vatrenou ivotinjskog kraljevstva. Moemo sa sigurnou rei da, za poetak organiziranja grupe kada se radi na veoj razini, ne mogu krivo formulirati "molitvu" i predvidjeti reforme koje e se uraunati u Zlatno Pravilo. ak i negativna verzija, "Ne ini drugome..." je snaan alat ukoliko bi ga mogli koristiti. Kasnije, kako prouavanje Huna napreduje, mora se uloiti truda kako bi vidjeli moemo li spaziti na asak od Po Aumakua (Aumakua svih Amuakua) savreni plan za drutvenu organizaciju svijeta. Ukoliko ne uspijemo u ovome, moemo li barem stvoriti trenutni plan kojeg e se usavriti tokom vremena. Nauka Huna iz davnina ukazivala je na normalan nain ivota kao na najvaniji kriterij. Za svako ivo bie smatralo se da je u svom namijenjenom stupnju evolucije i da ima dovoljno vremena rasti prema gore. Obiteljski ivot je dobar. Svaki normalan ivot je dobar. Nije postojala znanost asketizma i samoprijekora. Uvijek je bilo dovoljno vremena izrasti do stupnja vieg stanja svijesti. Ovo je drastian kontrast u usporedbi sa odreenim dogmama koje su se uuljale u Kranstvo i u druge mlae religije. Mi svi ne moemo "prodati i dati siromanima" jer bi inae imali samo siromane prosjake. Mi svi ne moemo uzeti utu odoru i prosjaku posudu Budizma, te ostaviti prijatelje i obitelj. Mi svi ne moemo postati pustinjaci koji ive polu izgladnjeli u peinama u nadi da e pronai boga. Obiaj, tako est u Indiji, gdje se ak i u etrdesetim godinama ostavljaju obitelji i prijatelji, te se odlazi u samostane kako bi se "vidio Bog" ne smatra se ispravnim u Huni. U Huni pojedinac ui ili pomae ili lijei, svatko po

148

svojim mogunostima, ak i kada je taj pojedinac jednom ili kontinuirano uspio na svoju volju dotaknuti Aumakua.

Peti dio, Huna i nekoliko ostalih religija

DREVNI sistem Huna bio je u potpunosti poznat u Egiptu za vrijeme izgradnje Velike Piramide. Ovo nam daje otprilike datum od 2.600 godina prije Krista. Moda ak postoji porijeklo Hune i na Atlantidi koja tako see do 50.000 godine prije Krista. Nakon izgradnje Velike Piramide, koja je nazvana "Svjetlost", prema oralnoj predaji Kahuna Berbera, tajno znanje ili kako su jo to zvali i "Svjetlost" nestalo je s plemenima koja su ga znali i koji su se raselili najvie na Pacifiku ili, u sluaju jednog plemena, u sjevernu Afriku. U Egiptu, nauka Hune, je uvana u tajnosti, a jezik (kasnije polinezijski) nikada nije sveden ni na jedan oblik pisma. Ovaj jezik nosi dokaze da je bio onaj s kojim se formiralo nekoliko elemenata Huna. Manji zajedniki korjeni rijei su ujedinjeni kako bi se dobile due rijei, gdje svaki od korijena opisuje neku osobinu stvari koja je imenovana (ili su neka duga i komplicirana znaenja prezentirana kraim rjenim simbolima koji su koriteni kao djelovi duih termina). Prema tome je oito da ljudi, koji govore jezik, koji sada zovemo polinezijskim jezikom, su zadrali znanje Huna. U suprotnome, rijei bi bile umjetne, a njihova korijenska struktura ne bi bila izvor znaenja rijei. Plemena koja su ivjela u i oko Egipta migrirala su i u svojoj migraciji su dodirivala Indiju i ostale zemlje, gdje su ostavljala dijelove Hune koje jo uvijek moemo identificirati u mnogim regijama. U Indiji postoji velika slinost izmeu ideje prana energije i tri naboja ivotne snage koju koristi tri JA. Moda je razdioba prane u etrdeset slobodnih vrsta (za okus, vid, sluh, itd) dola kasnije kada je praktino koritenje Huna zaboravljeno (ako je ikada i bilo u potpunosti poznato). Isto se moe rei i za ideje koje se odnose na tri eterina tijela u kojima prebivaju tri ljudska JA. U modernoj Teozofiji, koja se temelji na nekoliko religijskih sistema Indije, nailazimo na tri eterina tijela koja su proirena na sedam, neki od kojih u sebi imaju elemente koji se odnose na emocije, um ili su astralni omotai. Ideja o misaonim formama je dobro sauvana, iako nije poznata ba u toliko detalja kao u Hunama, te je bila prepoznata u obliku stare tajne. Bhagavad Gita raspravlja o naoj Aumakua i o dva nia oblika na koje gleda kao na jednu jedinku. Trojstvo je poznato i prije, ali se pripisivalo samo bogovima. Uenja o reinkarnaciji i karmi, kao i ideje o prani i eterinim tijelima zadrale su neke od originalnih znaenja. U Hunama je evolucija kroz niz reinkarnacija bila dio openitog sistema, ali je teorija nainjena kako bi pristajala promjenama koje su nastale tijekom napredovanja iz jednog nivoa u drugi. Oito je da se ne radi o istom ovjeku koji se inkarnira nakon napretka u kojem su Uhane i Aumakua izale, ostavljajui Unihipili da preuzme mjesto Uhane u sljedeoj inkarnaciji i da se novi Unihipili iz ivotinjskog nivoa povee sa ovjekom. U nekim inkarnacijama uzrok "grijeha" nije prisutan u Hunama. Uenje o karmi vrijedi u Huni, ali se samo odnosi na zakon uzroka i posljedica, poto djeluje pod slobodnom voljom u jednoj inkarnaciji. Nakon smrti ovjek putuje iz svijeta ili "istilita" u kojem kao da je ivio u snu, gdje ga je ono to je imao na savjesti progonilo sve dok se nije u nekoj mjeri iskupio. Kako se sjeanja ne prenose iz inkarnacije u inkarnaciju, a kako se jo do sada nije otkrio mehanizam za prenoenje rezultata prolih grijeha ili dobrih djela preko, ini se kakva god karma bila, ona je u rukama Aumakua. Moda Aumakua vidi da smo mi kanjeni za boli koje smo nanijeli drugima u prolim inkarnacijama, ali ideja o karmi bi trebala biti napravljena da se odnosi pojedinano na tri dijela ovjekovog bia, ba kao i ideja o reinkarnaciji. Takoer je oito da je ideja pravednosti u ivotinjskom svijetu (kojemu pripadaju fiziko tijelo i Unihipili), drugaija od zakona pravednosti koji je u suglasnosti sa induktivnim razumskim moima Uhane. Pravednost na nivou Aumakua je vjerojatno opet drugaija. Kako bilo, Huna ne prepoznaje niti jedan karmiki zakon koji kae da ovjek mora biti primoran patiti od bolesti, nesree ili drutvenih zavrzlama kako bi se iskupio za karmu iz prolog ivota. U Teozofiji fokusiralo se dosta na uitelje. Pod Hunom, uitelj je onaj koji je uspio kontaktirati Aumakua i dobiti pomo za "natprirodna" iscjeljenja. Na nesreu, ne moemo puno nauiti o ovim visoko razvijenim ljudima i njihovim aktivnostima. Meutim, ljudi se mogu razviti, mogu upoznati Aumakua i mogu diplomirati na vie nivoe po ve ustaljenom redu, ali i

149

dalje ne moraju imati potpuno i detaljno znanje Hune. U svim rasama imali smo svece koji su doli do uzvienog stanja kroz duboko unutarnje saznanje velike istine. Vie ih se uzvisilo na ovaj nain nego kroz ono to bi mogli nazvati znanstvenim razumijevanjem samog sebe i svojih elemenata. U KRANSTVU moemo nai mnogo dijelova uenja Huna. Neke stvari su vrlo loe optereene dogmama ili su u potpunosti promijenjene, druge su za udo vrlo dobro ouvane. U poetku ranih crkvi, usvojeni su mnogi rituali i obredi, a da u Novom Zavjetu nije dobro objanjeno kako smo do njih doli, meutim oni su pripadali Huni. Kako je vrijeme prolazilo crkveni rituali (Rimokatoliki, Grki i od crkvi koje su izale iz njih), poeli su se koristiti sa vrlo malo razumijevanja njihove originalne namjene. Naredba naeg Gospodina da idemo u svijet, da lijeimo i pomaemo, nije se mogla u potpunosti posluati. Mehanizmi lijeenja su polako izgubljeni sve dok nisu ostale samo njihove blijede forme. Nakon Srednjeg vijeka bilo je mnogo onih koji su osjetili ovaj nedostatak u Crkvi i koji su se pokuali vratiti na ranija uenja i to novim prouavanjem Biblije. Protesti protiv sveenika i rituala poveali su se i nastale su Protestantske crkve. U njima su sveeni bili odbaeni i lanovi su pokuali pronai boga sami, kroz Isusa kao Sina Bojeg. Trend je vraen natrag na jednostavnost. Meutim bilo je vrlo malo iscjeljenja. U modernim vremenima znanost psihologije poela je dobivati oblike vrlo brzo nakon otkria hipnoze. Quimby, iz Nove Engleske i vrlo brzo nakon njega, ga. Eddy prepoznali su i pokuali ovo iskoristiti za lijeenje "Mudrosti" i "Moi", to je bilo prepoznavanje Aumakua i njene snage. Elementi iz indijskog izvora vjerojatno su dali ideju o "zadravanju misli" i poricanje neeljenih situacija je koriteno sa ak boljim rezultatima nego to se oekivalo. U "Novoj misli" se koriste iste metode, ali sa manjim naglaskom na Kranstvo kod stvaranja novih uenja i dogmi. Za krane nije teko razumjeti Hunu. Isusova uenja imaju puno slinosti sa starim naukama. Isus je pokazao da je bio u mogunosti svojevoljno kontaktirati Oca i u objanjavanju udesa, istaknuo je injenicu da je kroz Oca jedino bilo mogue ostvariti navedeno. Kahune su vjerovale da je trenutno iscjeljenje jedino bilo mogue kroz Aumakua, koja je njima bila Aumakua ili "Stariji, pouzdan roditelj". Kao Krist, Isus se esto smatra univerzalnim po prirodi. Kahune su vjerovale da su svi Vii JA vrlo blisko povezani, te da se mogu spojiti kao jedna jedinka u zajedniku svijesti, koja tako preuzima univerzalni aspekt, a da istovremeno ostanu individualne. Isus je blisko identificiran sa Ocem, jer je njegov dio, ili Sin. Otac je radio kroz njega i inilo se da je u njemu. Ovaj osjeaj da je Aumakua u pojedincu je objanjen u Huni kao osjeaj koji dolazi do izraaja kada se ostvari kontakt s njom, kroz mehanizam povezivanja niti ili ueta tzv. materijala. Misaone forme buduih dogaaja nam dolaze od Aumakua kroz ovu nit i stavljaju se u fokus svijesti, Uhane, "unutar" nas. Mi nemamo osjeaj da nai predosjeaji ili snovi koji nas opominju dolaze izvana, ve iz naeg fizikog tijela na neki misteriozan nain. (Meutim moe se dogoditi, iako rijetko, da Aumakua ue u fiziko tijelo u svom tzv. Tijelu). Isus je priao o ljubavi i srei Gospodina. Sljedbenici mnogih vjera osjetili su iznenadnu emotivnu poplavu ljubavi, sree i predanosti koji dolaze blagosloviti sljedbenika. Kahnue se znale o ovome. To je reakcija Unihipili-ja kada je u mogunosti kontaktirati Aumakua. Mi, koji smo Uhane, nemamo mogunosti potaknuti emocije. Ovo je dio naina djelovanja koji je svojstven samo Unihipili-ju. Ali moemo dijeliti emocije koje stvara ili osjea Unihipili. Sretni emotivni uspon, ba kao osjeaj elektrinih trnaca, je uobiajen pokazatelj da smo u kontaktu sa Aumakua. Ovo je na najbolji pokazatelj i dokaz istinitosti o Aumakua (ili "Tjeitelju" Kranstva). Aumauka je isto tako dvojnik Svetom Duhu u Kranstvu. U Indiji je poznato postizanje duhovnog stanja pod nazivom "samadi". To je isti osjeaj sree, ljubavi i predanosti. Ali kontakt ove prirode se ne postie jedino kroz vjeru. Telepatski i drugi eksperimenti, koji su ukljuivali rad sa duhovnim sposobnostima, esto su zabiljeile ovakve kontakte. On je nepredvidljiv u dolasku, ali ga se ne moe zamijeniti kada doe. U knjizi Ipon Sinclair-a, Mentalni Radio (eng. Mental Radio) citirana je njegova ena kako opisuje svoje metode koritenja telepatije. Ona govori o Svijesti i Podsvij esti, ali poznaje i drugi oblik svjesnosti kojega naziva "Duboki Um". Ona govori kako pronalazi mutnu, esto fragmentiranu telepatsku sliku od Podsvijesti (na Unihipili). Ponekada duboki um kao da joj daje odgovore na njena pitanja i ti su odgovori nepogreivi, bistri i uvjerljivi. Sa ovim odgovorima dolazi jaki osjeaj "veselja" i u opisivanju ovog tipa iskustva ona nedvojbeno pokazuje da je esto dodirnula Aumakua. Tijekom iscjeljenja Isus je povremeno

150

koristio fiziki stimulans koji je pratio rijei i zapovijedi koje su bez ikakvog pogovora ostavile snaan sugestivni utisak. Sjetite se slijepih oiju prekrivenih blatom koje je napravljeno od zemlje i pljuvake. Ovo je slino kao to Kahune koriste fizike stimulanse kako bi pratili pojaanu sugestiju. Isus je ponekada opratao grijehe onima koje e iscijeliti, ali ne uvijek (pogledajte sluaj slijepog ovjeka). Kahune su nareivale svojim pacijentima da se iskupe za boli koje su nanijeli drugima, a zatim su koristili neki fiziki stimulans kako bi pomogli sugestiji u ienju fiksacija krivice. Tako da se Unihipili pacijenta moe vratiti u stanje u kojem ga moe iscijeliti Aumakua. Ovo stanje je ono u kojem je "put" kontakta sa Aumakua neblokiran. To je stanje u kojem se pojedinac osjea proienim od krivice. To je stanje koje je neophodno za povratak vjere, bez koje niti jedno iscjeljenje nije mogue. Koncept "spasenja" nije jasan mehanizam u Huni. Vjerovalo se da ljudi mogu uz mnogo pomoi biti spaeni, bez mnogo teturanja uokolo, ako im se kae da ima Aumakua koju se moe dodirnuti i zamoliti za pomo. Ovo vjerovanje je proireno u Indiji gdje je postalo spasenje koje se dostie prekidanjem lanaca reinkarnacija. Stisak karme se lomi ukoliko se svi grijesi iscrpe kroz trpljenje. U Kranstvu nailazimo samo na nejasne tragove uenja o reinkarnaciji. Karma se pronalazi samo u primjeni zakona o okajavanju grijeha iz dana u dan. idovi su se nadali Spasitelju koji e iskupiti cijelu rasu iz ropstva. Iskupljenje u Kranstvu je od nakupljenog grijeha, slino ideji karme. Isusa, kao Krista, moemo dobro razumjeti u terminima Hune. U Huni se ne moemo moliti direktno Biima koja su iznad Aumakua. Moramo traiti Aumakua da upotrijebi svoju superiornu mo uma za nas, te da poalje bilo kakvu molitvu ili slavu Bogu ili Viim Biima. Krani isto tako usmjeravaju svoje molitve Bogu preko Isusa Krista. Isus je rekao da e on moliti Oca za svoje sljedbenike i u ovom aspektu on je stajao kao Krist ili Aumakua, ako emo promatrati to kroz Tajnu Nauku. U starim religijama, ak i kada se uklone iscjeljenja ostalo je neto toliko mistino i duboko da, ak i kada to pojmimo kroz maglu, smo pometeni valovima nostalgije u elji da se vratimo nekoj veoj istinitosti svog bistva. Novo doba je zamiljeno kao ono u kojoj e izgubljene stvari ponovno biti nauene i koritene. U njemu emo moda doi bre natrag onim gotovo izgubljenim iskustvima, uspostaviti kontakt sa Aumakua i kroz nju sa Ultimativnim Bogom.

esti dio, Eksperimentalni pristup Huni

DOKAZ o okusu pudinga dobivamo tek tijekom njegovog konzumiranja. Dokaz o ispravnosti rekonstruiranog sistema Huna je u njegovoj funkcionalnosti. Huna je funkcionirala za Kahune. Trebala bi funkcionirati i za nas. Dugo i detaljno objanjene kako su zakljuci o elementima sistema Huna dobiveni moda e biti od interesa akademskoj znanosti kroz nekoliko godina. Za sada, eksperimentalne skupne su se dogovorile da e prihvatiti sve zakljuke kao probne kako bi vidjeli da li funkcioniraju i u praksi. Dodaci i korekcije zakljuaka mogu se najbolje raditi za vrijeme eksperimentiranja. Vrlo malo je bilo naueno o metodama koje su se koristile za treniranje Kahuna u prijanjim godinama. Na Havajima su Kahuna uitelji esto djecu odveli na planine gdje bi ih uili. Meutim jedina stvar koja je zabiljeena ja da je uenje zapoelo oko trinaeste godine, te da se prvi korak u uspjehu vidio kada je dijete moglo u rukama drati dio krhkog kamena plovuca kojega bi smrvio u prah (bez upotrebe fizike snage) samo izgovorom "molitve". Na poetku poduke W. R. St ewarta, berberski Kahuna mu je priala o drevnoj povijesti plemena, te je zapoela sa diskusijama o konceptima Boga, zatim o svakom nivou svijesti i biima ispod. Na samom poetku poduke Kahuna je odvela mladog Engleza i svoju ker na vrh brda i tamo im pokazala kako se ostvaruje kontakt sa Aumakua i biima koji su usmjeravali nie oblike ivota (Akua Makua). Jednog dana ona je traila da se ptice razliitih vrsta skupe. Traila je Akua Makua da se prikae u svom obliku i oni su vidjeli mutni obris neega to je imalo ljudsko lice sa velikim tijelom slinim ptijem. Drugog dana, zmije su pozvane da se okupe i za sat vremena iznenaujui broj njih se moglo vidjeti na kamenju, zemlji ili u bunju. One nisu dole ni blizu njima troje koji su sjedili na vrhu brda. Zmije su ubrzo nestale, kao da im je netko dao signal. Aumakua se tada nije vidjela. Zanimljiva injenica u poetnim podukama Huna teorije objasnila je ba ova uiteljica. Ona je rekla da je poduavano, da je tijekom evolucije kada je

151

ivotinja pod nazivom ovjek postala spremna, tek se tada spustio bog i zauzeo je mjesto Uhane, ivei unutar ivotinjskog tijela. Tamo je trenirao Unihipili, uzrokujui promjene u mozgu kako bi se omoguio induktivni razum koji je postao i "volja". ivotinjski partner prvog ovjeka je uskoro stavljen u duboki san i Aumakua je ula u muke i enske dijelove, gdje su enski dijelovi uli unutar enskog tijela. Uiteljica je smatrala da je ova stara legenda originalna pria o Adamu i Evi. Ona je napomenula znaenje razdiobe Aumakua govorei da, kada je ona razdijeljena u dva dijela kako bi vladala nad dvije ivotinje razliitog spola, da je izgubila svoje boanske moi. Nije vie mogla vidjeti budunost bez pomoi odozgora, niti je mogla mijenjati materiju ili direktno kontrolirati prirodu. Ona je mislila da je ovo originalna ideja o inkarnaciji boga u ljudskoj ivotinji, koji tako radi najveu moguu rtvu kako bi omoguio iskupljenje ili ponovnu evoluciju ivih bia na zemlji prema gore. Kada je Stewart spomenuo ideju "srodnih dua" (eng. Soul mates) ona mu je dogovorila da je sva svjesnost bila ensko-muka. Ljudskim tijelima upravljaju sjedinjeni parovi niih JA koji su samo povrno sjedinjeni. Srednji JA (muki i enski) mogu misliti identine misli i mogu doi blie jedno drugome. Kao Aumakua savreno sjedinjenje se moe postii kroz mijeanje tzv. tijela i kroz ujedinjenje svjesnosti. Ovo mijeanje omoguuje postizanje kreativnog rada na najviem nivou. Nastavljajui njeno iznoenje teorija, on je naglasio injenicu da su sve telepatske i ostale radnje uma ili tzv. tvari tijela puno lake i savrenije na nivou Aumakua. Tako je postalo mogue svim Aumakua da stvore jednu meusobno povezanu jedinicu (moemo ju nazvati Kristova svijest ili Univerzalni Um ili naom novom Kranskom religijom), ali istovremeno i paradoksalno, svaka jedinica Aumakua zadrava svoju individualnost. Zbog ove bliske veze izmeu jedinica Aumakua, misli ljudi na nivou zemlje se uzimaju u obzir kod odnosa sa drugim ljudima, te njihove zajednike misli se ocjenjuju kako bi se izgradila njihova budunost. Budunost svake osobe ovisi o tome to njegovi poznanici ili ak stranci ine kako se njihova budunost polako otkriva. Drugim rijeima, nae budunosti su vezane sa naim poznanicima i kroz neke oblike povezivanja nae i njihove Aumakua. Ovo vrlo brzo postaje vrlo razvijen mehanizam, gdje se mi jednostavno moramo sjetiti da moemo imati samo nejasno razumijevanje Aumakua i njenih moi. Upravo zbog ove nemogunosti razumijevanja Aumakua i njenih naina mi imamo pretpostavke koje postaju nove dogme koje se ubrzo ukopavaju ispod osnovnih stvari. Na Havajima, Kahune nikada nisu otkrile ovu nauku. Oni su govorili o dvije sfere nieg JA i o Aumakua, za koju su govorili da je jedna od bogova ili da je "bog". Rijei za nii, srednji i Aumakua su bile Unihipili, Uhane i Aumakua. Tri termina koja se koriste za tri napona, nii, srednji i visoki su bila mana, mana-mana i mana loa. Ona su prevedena, prema navedenom redu, (1) natprirodna mo, (2) grananje i oblik nekoliko dioba (to je bilo simboliko uzdizanje napona), (3) najjaa ili boanska natprirodna mo. (Ovdje je najinteresantnije koritenje ivotne energije sa ho`omana, to znai "bogosluenje"). Ovo je primjer jo jednog naina koritenja rijei kao simbola jo kompliciranijeg mehanizma. Ovo bogosluenje je djelo stvaranja dodatnog izvora nieg napona ivotne energije kada se povezuje sa Aumakua i prezentiranja molitvenih misaonih formi sa izvorom ivotne energije kako bi se poveao napon i kako bi se on koristio za materijalizaciju molitve. Meutim, sa djelominim razumijevanjem Podsvjesnog i Svjesnog dijela uma, ivotnih energija dvaju napona, moi hipnoze i oaravanja, bilo je mogue vidjeti u djelovanju Kahuna (i u rijeima koje su oni koristili) da se tu mogu pronai oite paralele za nae psiholoke ideje. Prvo je nainjen pokuaj prebacivanja ideja Kahuna na naa moderna shvaanja, ali ubrzo je otkriveno da je put obrnuti tj. da se nae moderne ideje trebaju promijeniti i poveati kako bi se uklopile idejama Kahuna. Ista se stvar pojavila tijekom pregledavanja materijala Duhovnih Znanosti i onih ideja Huna koje su zadrale prepoznatljive oblike u religijama. U Novom Zavjetu gdje postoji mnogo odlomaka koji, kada se poinje razumijevati Huna, mogu gotovo savreno biti u skladu sa njenim znaenjima. Npr. U Luki 8:5 do 16 moemo proitati alegoriju o sijau kada je apostolima bilo reeno, "Vama je dano znati otajstva kraljevstva Bojega, a ostalima u prispodobama - da gledajui ne vide i sluajui ne razumiju.". Prouavanje ovih nekoliko redaka dalo je mogunost da se bar na tren sagleda misterija. Sa znanjem Huna pojedinac moe otvoriti mogua znaenja ove alegorije. U alegoriji, sija sije sjeme, od kojeg neki od njih padnu da dobro tlo i narastu, a neko padne na suno tlo i uvene, a drugi opet padnu meu trnje koje ga preraste i ugui. U

152

naukama Kahuna imamo ideju o misaonim formama molitve. One moraju biti vrlo paljivo konstruirane kako ne bi ukljuile misao sumnje ili straha ili bilo kakvu negativnu misao. Ova molitva se mora posaditi na pravilno mjesto ili u tijelo Aumakua. Ukoliko je razasuto bilo gdje drugdje, pada na jalovo tlo. Ukoliko molitva u sebi ima sumnju i strah, moe se rei da e one "prerasti i uguiti" poeljne misaone forme. Mnoge eksperimentalne grupe trebat e obasjati novi put kroz divljinu. Na svu sreu, mehanizmi Huna su dovoljno jednostavni da ih se razumije i materijali na kojima oni stoje su dovoljno logini po svojoj prirodi. Ne postoji nunost za suoavanje sa naim razumskim JA poricanjem realnosti. Kako bi razumjeli sposobnost gledanja u budunost, ne trebamo pokuavati vidjeti vrijeme i prostor kao jednostavan subjekt etvrte dimenzije. Slobodna volja i predodreenost ne bi trebale vie biti kamen spoticanja. Dogme o "grijehu" skupljaju se na vrlo jednostavne koncepte i zadobivaju novo znaenje kako znamo prirodu ovih kompleksa. Eksperimentator moe biti bilo koje religije i moe u sebi imati bilo kakav skup znanstvenih uvjerenja, ali morat e staviti sa strane sva svoja prijanje skupljena uvjerenja kada radi i prouava Hunu. Ova sposobnost imati otvoren um je vrlo vana. Kako malo nas ima prirodnu sposobnost koritenja ili stvaranja jednostavnih kretanja misaonih formi tj. tijela tvari, ili ivotne energije, ove sposobnosti se dakle moraju nauiti. Naravno ne postoji nita to bi nas sprijeilo da odmah pokuamo ostvariti direktan kontakt sa Aumakua kako bi dobili imunitet prema vatri ili trenutno iscjeljenje. Meutim, kod prosjene osobe ovo bi se trebalo raditi paralelno sa radom na nekim jednostavnijim sposobnostima. Na svu sreu za nas, prvi koraci nisu novi ili nemogui. Za one koji u svoje snove ele prizvati slike budunosti i kroz njih, mogu kroz njih rano i nepredvidivo kontaktirati sa Aumakua. Sve je ovo kao ito za mljevenje u mlinarevom mlinu, a mlinar je eksperimentator. On moe izumiti nove vjebe kako bi razvio svoje sposobnosti. Neto drugaiji razvoj je potreban kako bi se uzrokovalo da Unihipili vie ili manje isprui dio svog tzv. tijela. Kahuna o ovome govore kao o "upiranju prstom". Sa ovim prstom mora biti projiciran i jedan dio od pet osjetila koje se i prirodno nalaze u tzv. tijelu (i koji se uklanjaju iz fizikog tijela tijekom smrti). Ova osjetila su esto usko povezana sa organima osjeta u fizikom tijelu i tek nakon nekog vremena vjebanja, veina nas moe ispruiti "prst" koji sadri neke od osjetilnih organa eterinog tijela. Ova vjeba se moe zapoeti tako da strpljivo pokuavate "natjerati" Unihipili da izae i uzme otisak nekog objekta koji je sakriven ispod papirnate kutije ili posude i zatim da taj utisak donese natrag i da ga pokae Uhane. Naredba je "idi i osjeti i zatim se vrati i pokai mi o emu je rije". Ako se na treningu koristi sugestija ili autosugestija, ona mora biti prihvatljiva Unihipili-ju ili e ju on odbiti i nee htjeti suraivati. Ukoliko se vjeba napravi kao igra, sve e ii puno lake. Pod hipnozom ili tijekom transa, pojedinci su esto bili u mogunost vidjeti kroz zatvorene oi ili kroz kou. Eterino tijelo Unihipili-ja se moe projicirati na razliite udaljenosti za vrijeme sna, te moe koristiti pet osjetila da bi promatrao udaljene stvari. "Prst" se moe najbolje projicirati pratei obrise eterine niti ili zvukovne niti, ali isto tako se moe projicirati nasumce bez njih. Tijekom vjebanja projiciranja, eksperimentalne grupe su koristile pet malih kutija za tablete u koje su stavili raznolike manje objekte, te su zatvorenih oiju pomijeali kutije. Prste su stavili na kutije ili su kutije gledali iz manje udaljenosti. Nekoliko eksperimentatora je odmah otkrilo kako projicirati "prst" i dobiti sliku sadraja kutije. Nitko nije bio savren, ali je jedna mlada ena pet puta za redom uspjeno pronala kutiju u kojoj su se nalazili kljuevi. Jo jedan ja pravilno identificirao pet od est objekata u jednom pokuaju. Objekti su se dva puta pravilno identificirali tijekom prvog pokuaja kada su eksperimentatori sjedili na suprotnom kraju sobe. Kako eksperimentalne grupe napreduju u svojim vjebama, doi emo i do tog trenutka kada emo vidjeti da li e oni moi dotaknuti Aumakua kako bi ostvarili aporte, materijalizaciju tj. fiziki fenomen seanse, ali BEZ posrednitva medija kroz kojega govore duhovi. Raeni su eksperimenti sa zanimljivim karakteristikama ivotne energije, naroito kada su ti projicirani "prsti" bili djelomino ispunjeni sa ektoplazmom. Kahune su koristile ovu energiju na nekoliko naina. Ova energija se moe poveati u tijelu koritenjem samo nae volje. Postoji nekoliko naina i metoda koje funkcioniraju. U jednoj, pojedinac stoji rairenih ruku i nogu, ruke su rairene u ravnini ramena. On

153

tada izgovori afirmaciju, "Akumuliram veu koliinu napona tjelesne energije. Osjeam kako mi prolaze trnci na rukama." Uskoro, kada pojedinac naui taj trik ili jo bolje, kada Unihipili naui, prisutstvo vee koliine napona stvara trnce u udovima. Normalno fiziko i mentalno zdravlje je predispozicija za svakoga tko se eli baviti ovime. Vjebe dubokog disanja pomau kod zapoinjanja rada. Duboko disanje sa svjesnom eljom nakupljanja vee koliine energije je dobro ukoliko se eli koristiti bilo kakav oblik auto sugestije kako bi se potaknuo Unihipili na suradnju. Ovakvo disanje je izvrstan stimulans koji prati autosugestiju ba kao i izgovorene rijei zapovijedi. Jogiji u Indiji su nauli duboko disati i sugerirati samom sebi da uu u stanje dubokog transa. Vjerojatno je da je suviak ivotne energije uzela Uhane i podigla napon kako bi ga koristila kao snagu u davanju sugestija Unihipili-ju. Kahune na Havajima su u davno doba koristili svoju volju kako bi uzrokovale vrlo velike naboje ivotne snage (niskog napona) da uu u drvene tapove. Oni bi zatim bacali te tapove na protivnika za vrijeme bitki, te bi oni za vrijeme kontakta uzrokovali nesvijest onome kojega su dotakli. Ameriki indijanci su imali iscjelitelja koji je mogao akumulirati toliko naboja ivotne snage da bi tijekom samog kontakta prstom na prsa sruio jakog ovjeka u nesvijest. Tijekom uzdizanja mrtvih, velika koliina ivotne energije se istae iz ruku u mrtvo tijelo i Aumauka se trai da vrati sva stanja u tijelu koja su potrebna na ivot. Nii i srednji JA koji pripadaju tijelu se pozivaju i zapovijeda im se da se vrate u tijelo. Ovako neto se nama ini jako nevjerojatno, ali moramo voditi rauna da ne kristaliziramo nae ideje o Hunama. Mi ne znamo gdje su granice ovih djelovanja niti da su one prirodne Aumakua. Nikako ne bi ni smjeli svojeglavo stavljati granice na fenomen sve dok ne postoji vidljivi razlog za tako neto. Rekonstruirani sistem Huna je religija, kako je i bila u svojem originalnom obliku. To je religija u vjerovanje u Via Bia i u Vrhovno Bie. Meutim, u svoj svojoj sri, religija je znanost ovjeka i njegov odnos sa Viim Biima. Huna ukljuuje sve ono to se odnosi na ovjekovo znanje i na njegova tri JA, sve to Uhane moe pojmiti o prirodi Boga, ak i ono to Aumakua moe otkriti, a to se tie Bia koji su via od nje same. Kako ne postoji nunost nijekanju realnosti o fizikim i socijalnim problemima, bar to se tie Hune, ovim stvarima se moe pristupiti na uobiajeni nain. Samo kada uobiajeni naini lijeenja ne daju rezultate, moramo pribjei duhovno-religioznim nainima Huna. Veina iscjeljenja koja su radila Kahune bila su psiholoke prirode. Ovaj oblik lijeenja bi mogao na kraju biti velika pomo medicini i kirurgiji. Pacijenti koji se javljaju za lijeenje e vjerojatno morati dati anamnezu, zatim e ih pregledavati psiholozi kako bi ih oslobodili krivice i ostalih kompleksa koji bi ih mogli sputavati. Ovo e utedjeti vrijeme onima koji e kontaktirati Aumakua i stvoriti molitvu za trenutno iscjeljenje. Ne smije postojati pogoranje. Svo dostupno znanje se mora koristiti. Jedna inovacija e doi u sam sustav lijeenja i to socijalnih zapleta i openitih problema. Lijeenje u ovim segmentima e zapoeti direktno sa koritenjem psiholokih prilagodbi nakon preliminarnog prouavanja svakog zasebnog sluaja. Odluka e biti donesena zajednikim naporima pacijenta i psihologa tono o tome koje promjene u situacijama se ele zatraiti. Nakon toga, iscjelitelj e preuzeti dalje kako bi zavrio posao prezentirajui molitvu izmijenjene "budunosti" Aumakua. Pred sobom imamo osnovni sistem Huna koji je paljivo restauriran. Moemo biti sigurni da ovaj sistem nije samo skup dogmi i praznovjerja. U njemu bar imamo sistem za kojega znamo da radi i u modernim vremenima. U svakom sluaju, prvi korak je napravljen. Moda e se tek nekolicina zainteresirati za unapreenje ovoga. Moda emo morati odustati i ostaviti ga za budue narataje. S druge strane, ako e biti dovoljan broj onih koji e u ovome vidjeti velike mogunosti i koji e eljno raditi istovremeno irei informacije o Huni, ovo e moda u vrlo kratkom vremenu rezultirati drutvom koje je toliko veliko da stvari koje su nam se inile nemoguima, ubrzo postanu vrlo moguima. Ima mnogo onih kojima je pomo potrebna. Neki ne mogu ekati predugo na nju. Ljubav i suosjeanje nas tjeraju da se pokrenemo.

154