Kao pojam roditeljstvo razumijevamo nekoliko skupina pojmova koje valja jasno

odrediti kad se prouava i eli razlikovati bit roditeljstva, oblici roditeljstva i utjecaji
roditeljstva na djecu. Najprije razlikujemo skup pojmova koji pripadaju u doivljaj
roditeljstva.
Njih ine: odluivanje na djecu, preuzimanje i prihvaanje roditeljske uloge, svjesno
ili intuitivno postavljanje odgojnih ciljeva te doivljaj vlastite vrijednosti zbog
ulaganja napora, zbog emocionalne povezanosti i djetetova uspjeha. Zatim, to je
roditeljska briga, a to je raanje djece i briga za njihovo odranje, ivot i razvoj. Zatim
tu su roditeljski postupci i aktivnosti i roditeljski odgojni stil.
Roditeljstvo se odnosi na niz procesa koji se sastoje od zadataka, uloga, pravila,
komunikacija i meuljudskih odnosa koje odrasli ostvaruju u kontaktu sa svojim
djetetom. Od roditelja se oekuje hrabrenje i voenje kroz razvoj u svoj njegovoj
sloenosti- kognitivni, fiziki, socijalni, emocionalni, moralni, seksualni, duhovni,
kulturni i obrazovni. Cilj odgoja je pripremiti dijete da postane lan drutvene
zajednice.
polazei od postavke da roditelji ele imati djecu ako to poveava prethodno navedene
potrebe ona umenuje tri temeljne potrebe koje roditelji nastoje zadovoljiti raanjem
djece
1. ekonomska sigurnost moe se postii kratkorono u drutvima u kojima je doputen
djeji rad (raanje veeg broja djece ), a dugorono u drutvima koja omoguuju da se djeca
brinu o roditeljima u starosti (raanje kvalitetnije, obrazovanije djece i ekonomski monije
djece )
2. psiholoke potrebe roditelja - potrebe za davanjem i primanjem pozitivnih emocija
pripadanja i ljubavi
3. potreba za podizanjem drutvenog poloaja roditelji e ponajprije ponajprije nastojati ovo
ostvariti zauzimanjem za vlastiti poloaj
- ukoliko ne uspiju uloit e sve u djetetov poloaj i to uglavnom na nain da mu osiguraju
visoko obrazovanje
- kao i svemu , sve tri skupine mogu imati pozitivan i negativan aspekt
- tako npr. uTurskoj - namjere raanja djece je povezano je i sa ekonomskom vrijednou
djece
- Japan najvee prepreka raanja djece je visoka psiholoka i ekonomska cijena podizanja
djeteta
- u oba drutva majke su svjesne pozitivnih vrijednosti i tekoa koje donose djeca (
Kohlman )

Najkompleksniji zadatak

Roditeljstvo je najkompleksniji zadatak odraslog ovjeka. Privreno roditeljstvo je
pojam koji se odnosi na niz roditeljskih vjetina i ponaanja koji pomau u
uspostavljanju vrste, privrne veze izmeu roditelja i djeteta.

Maccoby i Martin roditeljski stil dijele s obzirom na dvije dimenzije:

roditeljsku toplinu koja se kree na kontinuumu od podrke, ljubavi i ohrabrivanja do
neprijateljstva, postiivanja ili odbacivanja
roditeljski nadzor koji se kree na kontinuumu od nadzora, discipline i upravljanja
djetetovim osjeajima i postupcima do "ne vienja djeteta", njegova zanemarivanja i
neukljuenosti



Osjeanja roditeljstva ispoljavaju se kroz:


1. Roditeljsko zadovoljstvo obuhvaa zadovoljstvo podrkom branoga partnera,
odnosom dijete-roditelj i vlastitom uspjenou u ulozi roditelja.
2. Zahtjevi i stres roditeljske uloge jesu vanjski pritisci na pojedinca u smislu da
ostvaruje roditeljsku ulogu u skladu s oekivanjima i normama okoline, a stres kao
doivljaj pojedinca da nije u mogunosti ispuniti zahtjeve roditeljske uloge u skladu s
osobnim oekivanjima i normama. Zahtjevi proizlaze iz djetetove neadaptabilnosti,
neprihvatljivosti ponaanja, negativnog raspoloenja, rastresenosti i/hiperaktivnosti. U
roditeljski stres pripada roditeljeva depresija, tjeskobna vezanost za dijete, vanjska
ogranienja (ekonomska, vremenska), osjeaj roditelj ske nekompetencije,
usamljenost, loi odnosi s branim partnerom te ugroeno fiziko zdravlje.
3. Subjektivna roditeljska kompetencija jest roditeljev osjeaj koliko je sposoban i
uspjean kao roditelj. Ona se definira ili kao osjeaj tekoe u odgajanju djeteta u
njegovim razliitim razvojnim razdobljima, ili kao samoprocjena znanja, vjetine,
samoefikasnosti i samopotovanja, ili pak kao osjeaj roditelja da ima nadzor nad
procesom djetetova odgoja.



Vijee Evrope:
Novi standardi roditeljstva i podrke roditeljstvu:

Preporuka Rec (2006) 19 Odbora ministara dravama lanicama o politici potpore
pozitivnom roditeljstvu
Kljune poruke za roditelje
Smjernice za strunjake
1. Roditelji imaju primarnu odgovornost za podizanje i razvoj djeteta, trebaju se
rukovoditi najboljim interesom djeteta
Pruiti primjereno usmjeravanje i vodstvo pri djetetovom ostvarivanju
njegovih/njezinih prava
Roditeljsko vodstvo treba potovati rastue razvojne mogunosti djeteta, miljenje
djeteta, biti slobodno od nasilja i poniavajueg kanjavanja

Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta:

Roditeljsko vodstvo treba potovati rastue razvojne mogunosti djeteta, miljenje
djeteta, i to vostvo treba biti slobodno od nasilja i poniavajueg kanjavanja.
Roditelji trebaju osigurati ivotne uvjete koji omoguuju pun i harmonian razvoj
djeteta
2. Roditelji imaju pravo na podrku drave u ispunjavanju roditeljskih odgovornosti
NJEGUJUE PONAANJE
djetetova potreba za ljubavi, sigurnou, pripadanjem, sigurnom bazom
roditeljska osjetljivost, toplina, prihvaanje, podrka
STRUKTURA I VODSTVO
Djetetov osjeaj sigurnosti, predvidivosti, osobne i drutvene odgovornosti
Roditelji pouavaju to je/nije prihvatljivo, postavljaju primjerene granice, uzimaju u
obzir djetetovo miljenje,vode na pozitivan nain, bez nasilja
UVAAVANJE OSOBNOSTI
Djetetova potreba da ga se vidi, uje i potuje kao osobu
Roditelji pokazuju zanimanje, sluaju i nastoje razumjeti dijete, prihvaaju
sudjelovanje djeteta u odluivanju, dijalog zasnovan na ravnopravnom dostojanstvu


Roditeljski ciklus

Roditeljstvo nije stanje nego odnos i uloga koja zavisi od uzrasta djece, starosti
roditelja, ali i sociolo- ekonomskih uvjeta i okolnosti porodinog ivota;
O d nekadanje nunosti u savremenim uvjetima roditeljstvo je svjesno izabran put i
odluka koja se unaprijed planira. Faze rodtieljstva uglavnom jesu faze odrastanja
samog djeteta.
U nekim drutvima te faze zavise od toga kada e djete biti proglaeno nasljendikom
porodine imovine.
Savremeni roditeljsk iciklus se ogleda kroz faze:
1. Planiranje zaea, trudnoa i rodjenje
2. Od predkolskog doba do puberteta
3. Roditeljstvo u adolescijenciji
4. Roditeljstvo i odraslo dijete
5. Faza djeda i babe/nane



ivotni ciklus
Faze ivotnog ciklusa Karakteristini dogaaji
_____________________________________________________________________
_______
Broj Opis Poetak faze Zavretak faze
_____________________________________________________________________
_______
I Stvaranje Vjenanje Roenje prvog djeteta
II irenje Roenje prvog djeteta Roenje posljednjeg djeteta
III Zavreno irenje Roenje posljednjeg djeteta Prvo dijete naputa dom
IV Suavanje Prvo dijete naputa dom Posljednje dijete naputa
dom
V Zavreno suavanje Posljednje dijete naputa dom Jedan od suprunika umire
VI Rasturanje


Protivrijenosti proizvode tipove roditeljstva:
1. Odbacivanje roditeljstva (prolongiranje samakog ivota ili par bez djece). Njihov
ivotni stil bi naruilo roditeljstvo;
2. Simetrini model. Pripada novom stilu roditeljstva gdje se uspostavlja partnerstvo
roditelja podjela i brige i zadoovljstva
3. Tradicionalni model. Proistekao iz patrijarhalnog odnosa i bez obzira na modifikacije
ipak je terete roditlejstva na majci .
Oinstvo je uloga koja doivljava najjae promjene i preispitivanja. Tradicionalno je
otac imao uloge:
a) Osnovno da prd drutvom potvdi svoje bioloko ili socijalno oinstvo i time legitimira
potomke pojavljuje se i kao reprezent;
b) Uloga hranioca porodice, instrumentalna uloga koja povetzuje svijet porodice sa
okolinom;
c) Da bi izvravao ove dvije funkcije nije morao niti cijeli dan pa ni duzi vremenski
period da bude fiziki prisutan; Njegova mo je bila neupitna;
d) Autoritet u porodici je bespogovoran za izvravanje njegovih naredbi stara se majka.
Otac je krajnja instanca.


OINSTVO

Tradicionalno oinstvo:
Potvrda biolokog oinstva
Hranilac porodice
Nije nuna fizika prisutnost u porodice
Autoritet bespogovoran (izvriteljica majka)
2. pol. 20. stoljea- transformacija
Svatko je zamjenjiv na tritu rada, otac nije nuno hranilac porodice
Povean broj razvoda-slabljenje uloge tradicionalnog oca


Ve zadnja dva stoljea oevi proiruju definiciju oinstva,pokazujui poveanje volje za
aktivnosti koje su tipine za majke.Ove promjene su zauzele mjesto zajedno sa malim
promjenama u kojima oevi poveavaju aktivnosti za i sa svojom djecom.Polagane, ali
uinkovite promjene kod mukaraca koji ive sa svojom djecom pojavile su se protiv
pozadine dramatinog poveanja koja jedva ili uope nemaju kontakta sa svojim oevima.
U pokuaju razumijevanja oinskog utjecaja na razvoj djeteta moraju se uzeti u obzir
uloge funkcije i utjecaja na odnos otac- dijete i efekta oinskog ivotnog stila na djeji
razvoj.

to je odgovorno oinstvo

Otac je jedan od najvanijih ljudi u ivotu djeteta, a biti otac ukljuuje posebne
odgovornosti i nagrade. Oevi moraju biti ohrabreni u njihovoj upornosti da odgoje
dijete.
Odgovorni oevi su oni koji:
1. ekaju dok ne budu emocionalno i financijski spremni biti oevi
2. priznaju svoje dijete i ako nisu u braku s majkom
3. aktivno dijele s majkom psihike, emocionalne i intelektualne potrebe njihova
djeteta, ne samo do navrenih 18.god.
4. pomau svom djetetu da se uiti rasti, te ga ohrabruju da bude kreativan
5. paze na djetetovo psihiko zdravlje, shvaaju i razumiju djetetove emocionalne
potrebe

Bitnosti odgovornog oinstva:
1. Ukljuenost- otac provodi mnogo kvalitetnog vremena s djetetom, usauje jaku
poruku o brinosti,vrijednosti obaveze i odgovornosti
2. Dosljednost- promovira osjeaj sigurnosti i povjerenja kod djeteta, provodi se kroz
ohrabrivanja, disciplinu, zatitu, brigu i ljubav, a cilj je zdravo samopotovanje
3. Svjesnost- svako dijete je posebno i jedinstveno, drugaijeg psihikog, emocionalnog,
kognitivnog i socijalnog karaktera. Vano je postojanje svjesnosti o potrebama djeteta.
4. Odgajanje- vjebati, educirati i brinuti se za djetetovo zdravo razvijanje, osiguravati
odgovornosti i ljubav koji ispunjavaju djetetove emocionalne i socijalne potrebe

Otac je, ipak, vaan:

Subjektivan doivljaj roditeljstva u oe va se donekle razlikuje od onoga u majki.
Najprije, vei je drutveni pristisak na ene da postanu majke nego to je na mukarce
da postanu oevi. Potom, neplodnost mnogo vie emocionalno pogaa enu koja to
esto doivljava kao osobnu katastrofu, dok mukarcima neplodnost u braku
predstavlja vie problem zbog enina nezadovoljstva i depresije nego zbog
nemogunosti ostvarivanja oinstva. Ukratko, ini se da je majinstvo bitan dio enina
identiteta, dok je oinstvo poeljna ali ne i neophodna mukareva uloga. No sve vie
istraivanja pokazuju da postoji jedinstvena, zasebna veza otac-dijete, koja je
nezavisna o vezi majka- dijete. Ona je provjerena istraivanjem na 55.000 parova
otac-dijete u 23 razliite kulture.
Stoga suvremena, uglavnom humanistika psiholoka shvaanja, oinstvo sve vie
smatraju bitnom sastavnicom mukareva identiteta, a osujeenost potrebe za
oinstvom smatraju izvorom prekida kreativnog razvoja odraslog mukarca

Oinstvo u 21. st. (porodica i promjene)

21.st. je okarakterizirano s etiri vana socijalna trenda koji su iz temelja promijenili
sociokulturalni kontekst, zbog kojeg se promijenio i djeji razvoj:
1.poveanje eninog radnog vremena
2.poveanje odsutnosti oca u ivotu djece
3.poveanje ukljuenosti oeva u porodici
4.poveanje kulturalne razliitosti

Majinstvo:
Bioloka povezanost uz enski spol majinstvo proglaava univerzalnom drutvenom
ulogom ene
S obzirom da je prirodna ne moe biti u istom rangu sa oevom koja je socio-kulturna
pa stoga i vrjednija
Majka je svojevrsni odgojni sistem (Mujo Slatina) Njen odgojni osjeaj ima ima etiri
pratilje: ljubav, osjeanje, dobrotu i strpljivost.
Uloga majke moe biti posmatrana kao:
- osoba koja daruje ivot;
Osoba koja njeguje, hrani i odgaja;
osoba koja prua ljubav i poduava kak ose voli i
Osoba koja socijalizira
Po mnogi mteoretitiarima sve do 3 godine djeteta traje i njegov produeni fertalni
stadij i uprakos presijecanju pupane vrpce, dijete se jo uvijek zadrava u majinom
krilu i to i stvarno i metaforiki (Heuyer)

Majinstvo
Veza djeteta i majke zapoinje jo zaeem kao vrsta i organska i psihika
povezanost. U tom periodu (prednatalnom) majka moe da izborom hrane utie i na
razvoj fetusa (unoenjem tosina, stresom, bolestima svojim i prehranom majke).
Djelovanje odgojno na fetus jo je u fazi hipoteteikog.
Majka hraniteljica ona koja doji (danas je stav da majka treba ipoak da doji djete i to
najmanje 6 mjeseci. Porodiljsko odustvo zaposlenih majki je razliito u razliitim
zemljamanajvie u Norvekoj 52 sedmice, u Rusiji 28, u Njemakoj, 14, Kanadi 25, a
najmanje u SAD samo 8 sedmica plaenih.
Majinska ljubav je vrlo bitna za razvoj, a pomanjkanje te ljubavi moe biti zbog: toga
to je majka radno ili drugaije odsutna ili zato to je indiferentna prema djetetu.
Mogui su i poremeaji u od nosima majka dijete. (pogledati ovaj dio Kreso,
2004:233-264)Koordinate porodinog odgoja
Primarna uloga ene jeste materinstvo i jo uvijek je univjerzalna tipina enska
funkcija; Tu je vezan:
A. Bio- evolucioni i funkcionalni elemenat
B. Naturalistiki argumenat (ene imaju insinkt da se staraju o djeci)
C. Socijalno- psiholoki argement.
PRETJERANO VEZIVANJE DJETETA ZA MAJKU I MAJINO NASTOJANJE
DA ISKLJUIVO ONA VLADA I UPRAVLJA PORODICOM ZOVE SE
Momizam
Majinstvo, subjektivan roditeljski osjeaj majke, za ene predstavlja najvaniji izvor
osobnog identiteta, mnogo snaniji od branog statusa ili profesije. Ovo je
najuoljivije u ena koje ne mogu roditi, u velikom socijalnom pritisku na enu da se
uda i rodi dijete, u spremnosti na golemo ulaganje vremena, napora i uivanja u
bavljenju djecom. ini se da je doivljaj majinstva za ene daleko vaniji negoli
doivljaj oinstva za mukarce.

Majinska praksa

Majinstvo je temelj osobnog ispunjenja, razvoja i sree, ali ono je i izvor najveeg
straha, depresije i tjeskobe. Ono donosi osjeaj ispunjenja ali i ekonomskog tereta,
ograniavanja i podreenosti. Zbog toga mnogi smatraju da nije mogue podvesti
pojam majinstva pod zajedniki nazivnik, nego da je ono jedinstven doivljaj,
poseban i drugaiji za svaku majku. Pa ipak, unato razliitostima uvjeta u kojima se
odvija majinstvo, postoji skup aktivnosti, tzv. majinska praksa koja je bit
majinstva, a podrazumjeva njegu, zatitu i odgajanje djece. Zadaci koji pripadaju u
majinsku praksu jesu: mijenjanje pelena, kupanje, hranjenje, presvlaenje,
uspavljivanje, bavljenje djetetom nou, igranje s djetetom, itanje djetetu, nabava
odjee, predmeta i igraaka za dijete, voenje u jaslice/vrti, odlazak lijeniku,
voenje djeteta u etnju i na izlaske. Majinska praksa proizlazi iz neodgodivih
djetetovih potreba i obuhvaa ne samo vjetine i znanja nego i uspostavljanje dubokog
emocionalnog odnosa koji je neophodan za razvoj djetetova osjeaja sigurnosti i
budue socijalne i kognitivne kompetencije. Neki smatraju da je majinstvo vie
definirano majinskom praksom nego subjektivnim doivljajem majinstva.

Proizvodnja materinstva

Materinstvo u procesu redefiniranja pregovaranje praksi brige za djecu (tko to radi i
to ta podjela znai).
Trite rada, stalled revolution (Hochschild) i pojava plaene brige.
Kulturni kontekst koji preferira "intezivno materinstvo" ... Anne Oakley mit
materinstva (ena = majka) tretira plaenu brigu kao nuno zlo.
Usprkos dominantnosti mita:
SAD devedesetih 60% predkolske djece u sustavu brige izvan porodice
79% te djece briga izvansrodnikog oblika
Najveim dijelom plaene dadilje i sl.
Paradoks full time materinstvo vie nije dominantna praksa, ali je njegova ideologija
jo uvijek snana.
Pitanje s obzirom na paradoks, kakav smisao zaposlene majke i plaene dadilje,
odgajateljice i sl., pripisuju poslu kojeg dijele ?

RODITELJSKO PONAANJE

Razliiti su pokuaji opisivanja roditeljskog ponaanja i postupaka koji dovode do
poeljnih ili do neeljenih razvojnih rezultata. Istraivai su desetljeima nastojali
odrediti i opisati oblike ponaanja roditelja za koje se unaprijed moglo znati kakav e
utjecaj imati na razvoj djece. Suvremeni pokuaji definiranja tipova roditeljskog
odnosa i ponaanja
prema djeci razlikuju tri razliita, meusobno po vezana pojma:
(1) roditeljski ciljevi i vrijednosti,
(2) roditeljski odgojni stil koji predstavlja ope ozraje, klimu u kojoj se odvijaju
interakcije roditelj dijete,
(3) roditeljska aktivnost, tj. specifini roditeljski postupci.

Odgojni ciljevi i roditeljske vrijednosti

Odgojni ciljevi i roditeljske vrijednosti jesu ciljevi koje roditelji ele postii u razvoju
svoje djece. Neki opi ciljevi koji proizlaze iz temeljne roditeljske funkcije prisutni su
u svim kulturama i socijalnim skupinama. To su:
preivljavanje i zdravlje djeteta, elja da se dijete postupno ekonomski osamostali i da
postigne drutveno propisane norme u pogledu postignua, moralnih ili religioznih
stavova i osobne sree.
U nekim drutvima odgojni je cilj nastavljanje tradicije, u nekima pak pronalaenje
vlastite jedinstvenosti i individualnosti (Martin i Kolbert, 1997).
Odgojni ciljevi u uem smislu odnose se na posebna podruja funkcioniranja, kao to
je postizanje odreenih specifinih vjetina: socijalne vjetine, pristojno ponaanje,
kolska uspjenost, ili ire shvaene djetetove karakteristike poput znatielje,
motivacije, nezavisnosti i slino. Ti ui odgojni ciljevi pod snanim su utjecajem
kulture, pa su u nekim kulturama vani ciljevi: poslunost i harmonino uklapanje u
socijalnu skupinu, dok je u drugim kulturama vana nezavisnost, samopotovanje i
socijalna odgovornost. Roditeljske vrijednosti i ciljevi utjeu na dijeteali samo tako to
djeluju na roditeljsko ponaanje i roditeljski odgojni stil.

Roditeljska aktivnost i postupci:
Roditeljska aktivnost i postupci jest roditeljsko ponaanje koje je odreeno odgojnim
ciljevima. Voenje djeteta u biblioteku, u pozorite lutaka, u muzej roditeljska je
aktivnost koja proizlazi iz odgojnog cilja razvoja pismenosti, upoznavanja okoline,
razvijanja znatielje u djeteta.
Roditeljski se postupci moraju promatrati unutar pojedinog podruja socijalizacije,
kao to su postupci unutar podruja razvijanja nezavisnosti, ili osiguranja suradnje s
vrnjacima, ili poticanja kolske uspjenosti.Takoer, oni se moraju promatrati i
unutar roditeljskog odgojnog stila, jer e isti postupci imati sasvim drukije posljedice
ako se odvijaju u toplom emocionalnom okruju, a drukije u okruju koje je strogo i
bez topline

Roditeljski odgojni stil (1):
Roditeljski odgojni stil jest zbir roditeljskih stavova prema djetetu, emocionalna klima
unutar koje se odvijaju razliiti roditeljski postupci. Budui da o njemu ovisi hoe li i
kako dijete prihvatiti roditeljske odgojne postupke, roditeljski stil je od sredinje
vanosti za uspjenost roditeljstva.
1. Autoritaran (kruti-strogi). Roditelji postavljaju velike zahtjeve i provode strog nadzor, a ne
daju dovoljno topline i potore. Glavni odgojni ciljevi su uenje samokontrole (vladanja
sobom) i poslunosti, a roditelji su autoritet koji postavlja zahtjeve i pravila bez potrebe
objanjavanja i obrazloenja. Najvaniji zadatak roditelja je postavljanje granica i pravila, a
prekraji se kanjavaju, esto i fiziki. Djeca koja neprestano ive u autokratskom okruenju
sklona su promjenama raspoloenja, povuena su, nevesela, bojaljiva, razdraljiva i bez
spontanosti.
2. Autoritativan (demokratski-dosljedan). Roditelji postavljaju velike zahtjeve, postavljaju
granice i provode nadzor, ali pruaju veliku toplinu i podrku. Glavni odgojni ciljevi su
djetetova znatielja, kreativnost, srea, motivacija i nezavisnost osjeaja. Roditeljska uloga je
savjetnika, a ne kontrolorska. Postavljene granice i pravila djetetu se objanjavaju i
obrazlau. Djeca koja ive u takvom okruenju spontana su i slobodna u izraavanju miljenja
i emocija, pa djeluju manje posluno odgojeno nego djeca iz autoritarnog okruenja.
3. Permisivan (prepopustljiv). Roditelji postavljaju male zahtjeve i provode slabu kontrolu,
daju veliku toplinu i podrku. Roditelji zadovoljavaju svaki djetetov zahtjev. No davanje
prevelike slobode nije primjereno maloj djeci jer stvara nesigurnost, nesnalaenje u
granicama, to potie impulzivno i agresivno djetetovo ponaanje.
4. Indiferentan (nemaran, zanemarujui). Roditelji postavljaju male zahtjeve, nema kontrole,
ali nema ni topline niti podrke.

Postupci neophodni za odranje dobrog roditeljstva:
1. nadzor , tj. poznavanje djetetovog kretanja, drutva, vrsta aktivnosti i naina
provoenja slobodnog vremena;
2. komunikacija i sudjelovanje u zajednikom odluivanju, tj. est razgovor i rasprava
s djecom o njihovim temama, te ukljuivanje u teme od porodinog interesa;
3. ukljuenost u kolsko uenje , tj. zainteresiranost i obavijetenost o kolskim
sadrajima i problemima, te osiguranje prilika za uenje i obrazovanje;
4. iskazivanje meusobnog potovanja i ljubavi;
5. disciplina, tj. postavljanje kriterija ponaanja i usporeivanje stvarnog ponaanja
s kriterijem;
6. briga za ukljuivanje u pozitivnu skupinu vrnjaka , naglaavanje prosocijalnih i
kooperativnih odnosa;
7. briga za strukturiranost svakodnevice , tj. planiranje svakodnevnih aktivnosti,
samostalnih ili porodinih, te odravanje plana;
8. briga za strukturiranost slobodnog vremena , tj. ukljuivanje mladih u sportske,
kulturno-umjetnike i ostale
oblike koritenja slobodnog vremena, uz ograniavanje i planiranje odlazaka u
diskoklubove i kafie;
9. izbjegavanje negativnoga zaaranog kruga prkosni adolescijent otre mjere.

Paradoksi roditeljstva:
1. Izmeu moi i bespomonosti
Savjeti, upute, procedure, pritisak potroakog drutva
Prevelika zatienost djece, sve kasnije odvajanje od roditelja
2. individualizacije i profesionalizacije
samorealizacija roditelja
Potreba za brzom prilagodbom roditelja zahtjevima drutva
(spora prilagodba loi roditelji)
kult autentinosti moralno opravdanje za odustajanje od
roditeljske uloge voenja i usmjeravanja
3. Izmeu moi i bespomonosti
Savjeti, upute, procedure, pritisak potroakog drutva
Prevelika zatienost djece, sve kasnije odvajanje od roditelja
4. individualizacije i profesionalizacije
samorealizacija roditelja
Potreba za brzom prilagodbom roditelja zahtjevima drutva
(spora prilagodba loi roditelji)
kult autentinosti moralno opravdanje za odustajanje od
roditeljske uloge voenja i usmjeravanja
5. Radi ostvarenja oekivanja roditelji u stalnom konfliktu, ucjene, pregovaranja,
iznuivanje
6. Bijeg iz kue, posao kao utoite
7. Radi ostvarenja oekivanja roditelji u stalnom konfliktu, ucjene, pregovaranja,
iznuivanje
8. Bijeg iz kue, posao kao utoite

Jednoroditeljske porodice

U savremenom drutvu socijalizacijska funkcija obitelji ostvaruje se unutar sve
prisutnijih novih oblika obitelji koji se razlikuju od klasine definicije obitelji kao
osoba koje su povezane brakom ili pak krvnim srodstvom i usvajanjem. Meu njima
su i jednoroditeljske obitelji u kojima jedan roditelj sam, bez drugog roditelja brine za
djecu. Razlog moe biti razvod, smrt drugog roditelja ili roenje djeteta izvan braka.
Udio jednoroditeljskih obitelji iznosio je 1971. godine 11,4%, 1981. godine 10,8%,
1991. godine 12,4%, a 2001. godine 15% svih obitelji. Meu samohranim roditeljima
pet puta je vie majki nego oeva, tj. 12,5% svih hrvatskih obitelji ine majke s
djecom, a 2,5% oevi s djecom
samohrani roditelji su izloeni veem ekonomskom pritisku i veim naporima na
poslu i kod kue, a takoer preuzimaju vei psihiki i fiziki teret odgovornosti za
djecu te, u usporedbi s roditeljima iz dvoroditeljskih obitelji, iskazuju nie
zadovoljstvo ivotom, loije zdravlje i veu depresivnost , pokazuju svjetska
istraivanja


MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP PORODICI

Analizirajui roditeljski subsistem naunici esto navode tri osnovna tipa ostvarenja
roditeljske uloge:
autoritarni
liberalni
demokratski.
Kriterijumi ove kategorizacije jesu raspodjela moi, emocionalne razmene izmeu
roditelja i djece i partnersko ili podjeljeno roditeljstvo.
Autoritarni roditelj je distanciran, prisvaja mo, tei da oblikuje ponaanje dijeteta
primenom nagrada i kazni, trai poslunost i ograniava. Liberalni roditelj prenosi svoj
autoritet na dijete, sa osnovnom postavkom da se sloboda dijeteta ne sme ograniavati.
Demokratski roditelj oblikuje odnose sa dijetetom, uvaavajui potrebe i dijeteta i
roditelja, ne vjeruju u zabrane i kazne i oslanja se na razgovor sa dijetetom.
Subjektivan doivljaj kompetentnog roditeljstva utemeljen na pozitivnim
samoprocjenama roditelja utjecat e na uinkovitost roditeljskih postupaka i stvorit e
emocionalnu klimu koja e pozitivno djelovati na djetetov razvoj.
Negativan doivljaj roditeljstva, izraen kao manjak roditeljske kompetencije i stres
roditeljske uloge,moe ugroziti djetetov razvoja zbog negativnog utjecaja na
roditeljske postupke i odgojni stil,tj.neosjetljivost na djeje potrebe,agresivnost,
kanjavanje, to sve proizvodi neeljene posljedice u djejem ponaanju i razvoju.
U nekim porodicama djedovi i bake imaju brojne vane uloge. Oni mogu biti izvori
emocionalne ili financijske podrke roditeljim i mogu povremeno biti uitelji, suigrai,
odgajatelji ili zamjenski roditelji za svoju unuad.


MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP PORODICI

Modeli funkcionalnih porodinih odnosa
U porodicama koje optimalno funkcioniu, ili u funkcionalnim porodicama, bazina
potreba za bliskou i emocionalnom povezanou treba da se uskladi sa potrebama za
individuacijom i autonomijom pojedinih lanova.
Tako se navode i sledee odlike funkcionalne porodice:
Povezanost lanova u zajednicu koju karakterie uzajamni odnos,
meusobna briga i podrka,
respekt za individualne razlike i autonomiju,
nega, socijalizacija djece i briga o ostalim ranjivim lanovima,
organizaciona stabilnost,
adaptabilnost odnosno fleksibilnost u odnosu na unutranje i spoljanje zahteve
za promjenom i efikasno prevladavanje stresa,
otvorena komunikacija,
efikasno rjeavanje problema i razrjeavanje konflikata,
opte prihvaen sistem vjerovanja koji omoguava povjerenje i povezanost sa
prolim i buduim generacijama,
etike vrjednosti i uvaavanje ire drutvene zajednice i
adekvatni resursi za osnovnu ekonomsku sigurnost i psihosocijalnu podrku
preko mree proirene porodice i prijatelja, zajednice i irih socijalnih sistema.

Rezimirajui modele funkcionalne porodice se istiu sljedea optimalna ema funkcionisanja
porodice:
ADAPTABILNOST Balansirana stabilnost/fleksibilnost
nasuprot haotino/rigidnom modelu
KOHEZIJA Balansirana bliskost i distanca
nasuprot umreenosti/distanci
Individualna diferencijacija
Relacija para/roditeljska koalicija/
izbalansiran odnos snaga
GRANICE SUBSISTEMA Generacijski jasna granica prema sibling
subsistemu i prema porodici porjekla
Permeabilne granice uz jasan entitet
porodice u odnosu na spoljno okruenje
(a)socijalni i ekonomski resurs; b)korienje ostalih drutvenih resursa, kao to su kola,
radno, mesto, religiozne organizacije, zdravstvene ustanove i timovi)

Moderna porodica

Osjeaji kao temelj odnosa postojali su i ranije, ali kao izuzetak, ili barem, kao
posljedica zajednikog ivota. Ono to je novo su okolnosti. Moderno drutvo
potpomae ravnopravnost i uzajamnost u osjeajima i odnosu. Postoje pravne
mogunosti razvoda. Postoji zatita od mukog nasilja. Postoje jasna pravila podjele
imovine i osiguranja alimentacije.
Kulturne promjene koje donosi modernizacija drutva naglaavaju ravnopravnost
ena (ravnopravnost njihovih prava i obveza),
jednakost (prvenstveno u oima prava, ali i u obrazovanju, prihodima, irini interesa),
slobodu izbora (partnera, trajanja veze), priznanja identiteta i individualnosti, slobode
seksualnosti i prava na uitak.
Radi svega toga izvorni romantini poticaj pretvara se u novi tip odnosa u porodici, u
porodici u kojoj su odnosi partnera zasnovani na uzajamnom slaganju i stapanju.

Osjeaji kao temelj odnosa postojali su i ranije, ali kao izuzetak, ili barem, kao posljedica
zajednikog ivota. Ono to je novo su okolnosti. Moderno drutvo potpomae ravnopravnost
i uzajamnost u osjeajima i odnosu. Postoje pravne mogunosti razvoda. Postoji zatita od
mukog nasilja. Postoje jasna pravila podjele imovine i osiguranja alimentacije.
Kulturne promjene koje donosi modernizacija drutva naglaavaju ravnopravnost ena
(ravnopravnost njihovih prava i obveza),
jednakost (prvenstveno u oima prava, ali i u obrazovanju, prihodima, irini interesa), slobodu
izbora (partnera, trajanja veze), priznanja identiteta i individualnosti, slobode seksualnosti i
prava na uitak.
Radi svega toga izvorni romantini poticaj pretvara se u novi tip odnosa u porodici, u porodici
u kojoj su odnosi partnera zasnovani na uzajamnom slaganju i stapanju.

Brana mo
Patrijarhalni obrazac moi
Modificirani patrijarhat (tu spada i BiH)
Egalitarizam u tranziciji (njemaka i Amerika)
Egalitarizam (vedska, Danska) inioci procesa socijalizacije u porodici:
1. Individualni nivo osobine djeteta
2. Grupni nivo odnosi roditelj dijete (prihvatanje odbacivanje, vrsta oputena
kontrola i psiholoka kontrola autonomija) i
3. Sociolo ekonomski inioci socijalizacije

Motivacija za roditeljstvo
Na motivaciju za roditeljstvo, odnosno na potrebu, elju i odluku za dobivanje djece,
utjeu bioloki, psiholoki i socijalni faktori.Nkae istraivanja (Lackovi-Grgin i
Vitez, 1997.), potvrdila su postojanje etiriju kategorija motivacije, koje je ranije
identificirao Rabin (1965.) za dobivanje djece. To su:
1. altruistika motivacija djecu se eli imati da bi im se pruala ljubav i zatita, da bi
se za njih brinulo
2. fatalistika motivacija smisao ivota mukarca, odnosno ene, jest reprodukcija i
produavanje vrste, to je njihova sudbina i neizbjean dio ivota
3. narcistika motivacija dijete e poveati vrijednost roditelja, ono e biti dokaz
njihove maskulinosti, odnosno femininosti
4. instrumentalna motivacija koja se u naim analizama pokazala multifaktorskom.
Identificirani su faktori: potvrivanje selfa, produenje obiteljske loze, ouvanje
stabilnosti braka i domoljubna moti vacija.

Renesansa roditeljstva
Proces roditeljstva doivljava svojevrsnu renesansu kad odrasla osoba postane baka ili
djed, jer tada jo jednom proivljavaju vlastito roditeljstvo iz njegove prve faze. Ta
ekstenzija roditeljstva, s obzirom na iskustvo i prirodu odnosa s unucima kao i odnosa
s odraslom djecom, obiljeena je nekim dodatnim zadaama, kao to su npr.
zamjenska briga o djeci kad su roditelji odsutni ili su se razveli, odravanje
obiteljskoga kontinuiteta i mudrosti obiteljskoga ivota


Klasifikacija porodine neprilagoenosti odnosno dezintegraciji
Prema Akermanu postoje sljede itipovi:
izolovana porodica;
Eksterno integrirana porodica bez unutarnjeg jedinstva
Iznutra neitegrirana porodica sa poojavom frakcija unutar porodice i otuenosti
lanova
Neplanirana porodica
Nezrela porodica
Devijantna: a) integrno integrirana; b) interno neitegrirana ili regresivna porodica
Reedukcija sastava lanova porodice moe da bude kroz:
1. Udovitvo;
2. Naputanje porodice od strane jednog supruinika dezerterstvo,
3. Razvod i
4. vanbranost

Preorganizirana porodica
Autoritarna ili anahronina
Paternalistika (roditelj stvara ovsinost)
Momizam ili prenaglaena mterinska funkcija
Pretjerana organiziranost brane dijade
Kriminalna porodica (negativan stav prema drutvu)
Porodina kriza stres slom
ABCX MODEL
A= provocirajui dogaaj ili stresor
B= porodini resursi odnosn osnaga s kojom s e raspolae u usproddstavljanju
stresoru
C= znaenje koje porodica, pojedinano ili kolektivno, daje stresnom dogaaju
X= kriza

Razvod braka
Opte je poznato da je razvod braka veoma sloen psiho-socijalni i
egzistencijalni fenomen koji obuhvata razliite nivoe individualnog i partnerskog
funkcionisanja, reflektujui se na porodicu kao cjelinu. Razvod zapoinje krizom
partnerskog odnosa, a zavrava se prestankom tog odnosa, kao i prestankom
postojanja sistema nuklearne porodice. Kada govorimo o razvodu braka,
podrazumijevamo prekid zajednice ivljenja zakonski venanih partnera. Ovo
zvanino odreenje samog pojma, ujedno je i najoptije,a iza njega se krije veoma
sloen proces koji se odvija u brojnim etapama i zahvata vie nivoa razdvajanja
zajednikog funkcionisanja i para i porodice kao cjeline. Kljune etape u procesa
razvoda obuhvataju:
Pojaavanje neodlunosti i sumnje u odrivost partnerskog odnosa, distanciranje,
fiziko razdvajanje koje najee (ali ne i nuno) znai i razdvajanje domainstva,
prividna pomirenja, predrazvodne fantazije (o moguem pomirenju), donoenje odluke
o razvodu, vraanje neodlunosti, razvod.



Kriza odlae razvode

Procesi komunikacije predstavljaju vitalan faktor branoporodinog
funkcionisanja, a u odgovorima parova u naem uzorku upravo je ovaj segment
najugroeniji. Jedan od pokazatelja ovih tekoa je i mali broj zajednikih tema o
kojima partneri tokom brakorazvodne krize mogu da razgovaraju i time stvore
mogunost za prevazilaenje razlika i bolje funkcionanje.
Po miljenju oba partnera, jedina tema koja nije predstavljala problem u komunikaciji
je tema o organizaciono-praktinom funkcionisanju.
Ovakvo tumaenje je u skladu sa nalazima istraivanja (Lussier i sar., 1997) koji
govore o tome da razvijanje na zadatak orijentisanih strategija prevladavanja tekoa
umanjuje teinu negativne osjeajne povezanosti partnera. Pomenuti nalazi sugeriu
da odlaganje razvoda u periodima drutvenih kriza odraava istovremeno delovanje tri
grupe inilaca, a to su: usredsreenost na adaptacione zahteve to umanjuje doivljaj
disfunkcionalnosti branog odnosa, nemogunost obezbeivanja dostupne i
funkcionalne mree podrke i pomoi prije svega blinjih koji su i sami suoeni sa
zahtevima adaptacije), i stavljanje u drugi plan polom odreenih razlika u
doivljavanju partnerskih odnosa i proivljavanju stresova porodinog ivota.



Faze razvoda
Sam razvod se odvija na nekoliko nivoa funkcionisanja i zakonske regulacije, a to su:
emocionalni razvod (poinje s osjeanjem nepovezanosti i nezadovoljstva), ulazak u
proceduru zakonskog razvoda, ekonomski razvod (rjeavanje stambenih pitanja,
materijalnih davanja), ko-roditeljski razvod (povjera djece i aranman ivljenja sa
djecom), drutveni razvod tj. razdvajanja i prekidi odnosa u okviru zajednike
socijalne mree.
injenica da se njihova kriza deava u periodu drutvene tranzicije za parove u
razvodu moe imati brojna znaenja, prije svega, u okviru siromaenja i smanjenih
mogunosti rjeavanja materijalnih problema koje situacija razvoda nosi (razdvajanje
domainstva i rast trokova ivota za oba partnera posebno onog kome su povjerena
djeca).


Njen i njegov razvod
Kada su u pitanju polom odreene razlike nalazi istraivanja sugeriu postojanje
njenog i njegovog razvoda. Ovaj izraz (fenomen) je poznat ustrunoj literaturi i
koristi se da iskae nalaze brojnih istraivanja pokojima ena i mukarac koji se
razvode ive u razliitim svijetovima. Naime, re je o razliitosti ivotnih iskustava
sakojima se mukarci i ene susreu tokom i posle razvoda, kao i o razl-itim
stilovima prevladavanja problema, konflikata i stresova porodinog ivota zbog ega
je, do odreenog stepena, iskustvo razvoda za enu drugaijenego za mukarca.
Rezultati istraivanja ukazuju na to da ene ee nego mukarci iniciraju pravni
postupak razvoda, da imaju diferenci ranije i jasnije procijene brane situacije
(komunikacije, atmosfere, problema) i emocionalno otvorenije reaguju na tekoe,
vie razgovaraju o svojim problemima sa znaajnim osobama (lanovi porodice
porjekla i prijatelji) i na taj nain trae, pa i primaju vie podrke. Tokom procesa
razvoda njihova situacija se kree u egzistencijalno nepovoljnijem pravcu (manji
prihodi, visoka zavisnost od mree podrke, pojaavanje brige za djecu), alie one, u
cjelini gledano, ocijenjuju povoljnijom od mukaraca. ene saoptavaju da se ukupne
okolnosti najvie odraavaju na njihovo fiziko zdravlje.
Mukarci su vie neodreeni u odnosu na razvod i na procijenu aktuelne ivotne
situacije i komunikacijskih tekoa, manje razgovaraju o problemima s drugima,
uglavnom se ne oslanjaju na porodicu porjekla i ne trae podrku. Oni kroz proces
razvoda prolaze s materijalno povoljnijom situa-cijom, ukupne okolnosti se u
negativnom smislu najvie odraavaju na njihovo psihiko zdravlje, a u pozitivnom
smislu na njihovo doivljavanje i ponaanje u roditeljstvu. ini se da osobenost
iskustva mukarca u procesu razvoda ini poveavanje svjesnosti o gubitku
zajednikog ivota s djecom, pa i deliminom gubitku situacione, osjeajne i ivotne
povezanosti s djecom. Ovakve predpostavke su u skladu sa istraivanjima i praksom
rada s razvedenim ili oevima u razvodu

Slabe drutveni inioci (i u BiH) koji podravaju opstanak brakova
Da dinamika stopa razvoda prati periode produbljivanja drutvene krize (smanjenje
stopa razvoda) i periode smanjenja/izlaska iz krize i oekivanog oporavka drutva
(poveanje stopa razvoda). Pored ovog okvira tumaenja dobijene nalaze moemo
posmatrati i tumaiti i kroz okvir koji fokusira problematiku funkcionisanja modernih
i razvijenih drutava iji je zajedniki imenitelj, kako istie Gotman , analizirajui
mnoge teorije o razlozima porasta stopa razvoda, slabljenje drutvenih inilaca koji
podravaju opstanak brakova. Kada situaciju na naim prostorima razmotrimo iz ove
ire perspektive, teko je pretpostaviti jaanje drutvenih inilaca koji podravaju
opstanak brakova u ivotnoj realnosti koju obeleava zakasnela i neuspena
tranzicija . Dakle, realno je oekivati da e stope razvoda brakova nastaviti da rastu
na podlozi neto drugaijih procesa nego u prethodnom periodu.
Model pretpostavlja da razvod braka ne djeluje izravno na ponaanje i dobrobit djece
ve posredno, preko medijatora.
MEDIJATORI su razliiti stresori koji izazivaju niz problema u prilagodbi djece, ali
e njihovo djelovanje biti razliito ovisno o moderatorima.
MODERATORI su odreene osobine djece ili obiljeja njihove socijalne sredine koji
mogu zatiivati djecu ili ih initi ranjivijima > prisutnost ili odsutnost zatitnih
imbenika modificirat e djelovanje razvoda na djecu.
U skupinu MEDIJATORA (stresora) najee se svrstavaju sljedee varijable:
1. smanjena angairanost roditelja,
2. pad ivotnog standarda i siromatvo,
3. sukobi meu roditeljima prije, tijekom i nakon razvoda braka,
4. pratei nepovoljni dogaaji.
Meu MODERATORE utjecaja roditeljskog razvoda na djecu najee se svrstavaju:
1. Rod djeteta, (vie na djeake djeluje)
2. Dob djeteta, (izmeu 3 i 9 god)
3. Potpora iz okruenja,
4. Rod i druge osobine roditelja-skrbnika. (do 95 % majka u svijetu)
PRILAGODBA DJECE novom nainu ivota najjasnije se oituje u njihovom
ponaanju, u reakcijama na razvod braka roditelja.
-Reakcije mogu biti razliite s obzirom na snagu i njihovu trajnost.
-Obino ih svrstavamo u tri skupine:
1. INICIJALNE REAKCIJE (javljaju se kada djeca saznaju da im se roditelji razvode),
2. KRATKOTRAJNE REAKCIJE (prisutne su i do dvije godine nakon razvoda braka),
3. DUGOTRAJNE REAKCIJE (mogu biti prisutne godinama i pretvoriti se u ivotni
stil).

Beck i Beck-Gernsheim, 1995 Normalni ljubavni haos:
"Brak kao rizik" usko je povezan s procesima individualizacije, odnosno stvaranja
"individualiziranog rizinog drutva" (Beck i Beck-Gernsheim, 1995., prema
Haralambos i Holborn, 2002).
Individualizacija ukljuuje irenje podruja ivota u kojima se oekuje da pojedinci
donose vlastite odluke.
Individualiziranje predstavlja mogunost proirenog djelovanja, ali istovremeno
dovodi do nesigurnosti pojedinca.
Individua gubi i sigurnost vezanu uz njezino tradicionalno djelovanje i uvjerenja.
ovjek ostaje sam s rizinom samoodgovornou i samoodreenjem, na to nije
spreman


Vaniji, ali tei
Brak je pod uvjetima individualiziranja postao vaniji, ali i tei nego prije.
Vie ne postoji jasan model braka po kojem bi se brani drugovi mogli orijentirati,
nego mnotvo vie ili manje prihvaenih alternativa.
Individualiziranje istodobno znai pluralizam ivotnih oblika i predodba o
vrijednostima to otvara nove prostore i mogunosti izbora, a posljedica svega toga je
da je pojedinac sve vie suoen s time da mora neprestano sam odluivati.
Iz toga slijedi da, to je kompleksnije polje odluivanja, to je vie potencijala za
konflikte i nestabilnost institucije braka
Brak vie nije nunost ni oita vrijednost, on postaje predmet subjektivne odluke
suprunika koji ga mogu prekinuti po elji

Teina stresa zbog razvoda braka ovisi o sljedeim najvanijim initeljima:
- kultura i tradicija,
- trajanje braka,
- stupanj (ne)ovisnosti partnera,
- stupanj izolacije,
- struktura linosti,
- razina psihike stabilnosti,
- tko je naputen.